P. 1
Povijest I

Povijest I

|Views: 5|Likes:
Published by Vukashin.me
nbbnvnvvnbvn nvvnbv
nbbnvnvvnbvn nvvnbv

More info:

Published by: Vukashin.me on Jun 03, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/03/2013

pdf

text

original

POVUES

POVUESI PRVI MOqERNI LJUDI 360 36-2

KRIZARI

TRGOVINA ROBUEM

413

SLEPNJOVIE{qY!A-E!8Q!A MONGorl
CARSKA K|NA

4UE8!c(A-8EVS!U!U4-,
FMNCUSKAREVOTUCIIA 415

porjoq,lLswA PoeEcr

164

,,

392

MEGAUTSKA EUBq!A, ,,, ,,166
PRETPOV||IgNAKERAMIKA 3' PRUMETALCI

54lvlq!at1_,-__ _ ,, ,,..--.-, 393

Piq5vtql:!'Eu5.ly_q _,.. _._.,,-...__4!q
NAPOLEONSKI RATOVI KANADA
476

_

367
36q _ j68 .L99 .-2Za

58!Slpyl!rcy!alI&$ P0Lltrg!4...
AzUSKA HMMSKA !B{UEVqwf,----...

MEZoPoT4IYIUA ..pouNA r!p4 ..,_, PRV-o P|SMo STARI EGIPAT

] 4 3e6
397

477 417

fl!s.!Jal!9(!8ar,Qyl_

q]o^rAtr9rc !.485w-o________392 N.!,cqsltAlrzaru , 44 ___)29 qqqa B L T S K O T S T q e I I A E A g S r v A ,BglEs.AIrsA .3i-2 ueEB!,nLlzl4_ 422
374 375 376

!! D|5I8U9KA!E!9!qeUA _ 418 qqLqqqD E!!J EAt{E!r{E{2! u qzN

SREDOZEMNI POMORCI

REFoRMAC|IA _. .

199

AMERIEKI GRADANSKI RAI AUSTRALIJA

424 425

CARSTVO IEEZ|ISKO STAM GREKA

r9Mz!y4!lA
fNKE __AZTEKI

. 4Sq
492
40i

NQyLZE|4ND

425

ql8!ryq KTNESKo PIYO
MAURYANS(A IND|lA PRVI AMERIKANCI

lz8 149
380
381

P.By sYlEr,lKl BAt , __!29 BU5_r4. R!yS!UC.I'A.,.,. ,,..-.. -.,-!23 KIN-ESKTBEYSIqq|jL,A22
VELIKA EKONOMSKA KRIZA FASIZAM 430
4i7

pa9A_LUBARA .
KONKISTADORI 405

rBLD_ESqrqqqq_!5lJ E4I 4!6
ENGTESKT GRADANS! 84I_ -_4q6

STARIRIM

383

M0EULS(A 1!pU4
AMERIEKINqUANCI KOLONUALNA AMERIKA. 4OS 409

j84 VELTKAsEOBA=N4lqqA BTZANTSKo ERSTVo lsLAMsKA ctvtltzActJA 385 386
388 NORMANI 389

DRUGISVJETSKT-_BAL432 ORGANTZACU E 434 u.EDlx4B_0!NE qq(q19!t!,148!tL_ 434
HLADNIRAT 4i5

t!ot!!aB!lt4
ZNANSTVENAREJIoT-UCUA 411

PouoplEtsKA REVoLUCUA t5T0K - 4-1_2 BLlSKt

435

,t..tr._i

362

Povijest

PRVI MODERNI LJUDI
Homo sapiens (rraz,ttnni iovjekn) razvio seotprilikepr.ije 100 do 200 tisuir godina. Njegovi su prilrrjerci bili tjelesno sliini

danainjcm tovjeLu,a raspolagali su i jednakom Lrnnomsnagom. vleitine nrLineza opstanak,bai kao i tehniku ko;orl le usavriiosvojeoruije i orude.
GDJE 5U ZIVJELI PRVIU]JDI? \ : . . .1 ^ . " , : H " 1.11 . t" t-.1,. . : ,l

o . \ i . r - , . . . . . . t . ,/...i.,,.,t :,..t ,.1....,,.

L(l,r1s! p,ljr,rp,ililr 1,, militufrgodinr q,n (rru s,rLr.,. i i, m d,L tr'ixvlo
. I ' stEvERr.iA A,fERtK,c zunci,r . Az,A
0 v r j d ! b ei u i k 6 1 r o n j s n o c r . d m od n,eko5do lpiLFr I dki irnith p , r eo l p r i i r e ' / o o os o d n a , . r o n i d r n h u ftutu+ol, tr ri*rur. )a. i.Lojr hdaiil .0vrck vl.oyio dr:!ol rc posid!10 nasirl mo.. tc s!:dio iima pDs y!s u: rir r3riLo rodi i p !m!F, di nu bdLr od pohoi L ov!.

KAKOJE IIIODERNI EOVIEK DOSPIO U DRUGE KRAJEVE? 1 , .',, ' . l " ' . ' 1 , q . . . . . , , ,, . . i
h h h r n , t ) , i to {(tilk(lltl)00lolifr,ItrrL.tAl,ikf. Nr a'fAr{, k,nidur. (1,,i.In!ko L i l ( , y . r ,h k o r r 0 d , t h rr\rNr LtijLL'vi nnst(,s {tnr lioj rr irilrii i i lr n (r j( rloitit(r 7l) (to t2 Lnrii r).:li(lIi. ol.(11,. NoJiIi) ' 1 . , . . . ' , , 1 , . . , , .. 1 . , r , . I ' i . r , r , . ", ,. , , lj,'d\h y,nr
V]EROJATN PUT MODERNOC EOV]EI(A LEDINE PLOCE O(O 10 OOO C PR.KR. r STRENIE MoDERNo6 tovlEKA

AUSTRAU'

. . . .\ . , . , , ^ , , , , r , i . . , . , , i .
r.rkt.1: ci

i svdgl)lirl(og suhiki fr (.,1i,'

TKO5U BILINEANDERTALCI I ZASTO SUNESTALI?
rJ.rittu i D' , nc.!!lc 1.,h.jc l\\lw{r Ltuh,Vtu^t ( , , n ) f j c | r r n D h 8 , t . z i y i . j r u l i r D r ) ij A ? i j i r).ic , r l ' i i . ! l r , , l l n . ' . f , , N 4 , J , ^/ , j r u

iovirr(!1.'0j fo lro

/ ^1r f.

bra/nN i rurr D(1.r,)g iovi.lr.r

ii,

,:..

< LUBAN]A NEANDERIATCA Neaideftai. jc maoyeiim!-k od daniinj!s iovteka. Nnk, Tdepanrrreresni ghda kio iirot nos otak<avas! mtrnedn;u t r h s n er o p i n e u h L r d n o j e m p s kk D tniu tdmo dob.. yiie na $ Neinrreftala. s onaniao

Povijest

363

KALANJE KREMENA
Rani i modcrni rovjck svojc jc ordc i ourje ;nd rc lcLiDjem lacmcra. on jc udaraokrcncnom o Lrcmcni tat<o od rjes. "dhmm i\.,lc. T,jj. pordh,.j.v"ov. ilurrpl r.o'r

; vJc,,i,,,,. fu,cr.nir,, , d,,J.p'i,njc,, r r mmDlu.
KAKVO ORUDE PRVIH L'UDI? IE BILO
l)lvijr iovjck fohavao per osnovnih v^ft krchrnog orudr i o(tj{ - .orlvc ,i ,cz{njc, sfl,g{licc,r lkhijr.jc n$rs korx,dub,ic Gion, uiiljd, rlr) ddjcljxDje, iilazabuicnic rups iiiljkc kojcje sNljro m loplja. osim ro8aje poznrvao i krcneDe sjekirice kojnnr je srk& dro iubijeneiivdnt.
Komem Ljehi li€ien, tene dlea i bi goLene skupLia koLilneomllifa,

pLodova, pr h nad kupina idrugih varr0m su!r h zimnku. Alheolozl

ovo otlro kemeio oiude,trozvai dubal, bio ie rup,ayLlen oko r5 ooo godna p,. Kr.

Duball vF'oiatno sutiLi?a @zunie ta.a u kosti pnvLjcnic bmzdpo koti.oubaa
s e ! o d i op o l i i p ' { u f r d p o r ! n r u .

> cLovtsKl StLlaK
Siovdnoamortki Low i, Ledenog dobi da vdke su koplh slavlal rlrvLjene lomadlae kenena, lakozvafidov skl !iLiak Dvamahna zdaiki da donicmkiiu oLakgay!10 su prlavdfiv.nie 7a dfreoumotk( ) votinisk n rellvrna iLibiLinim Likom.

PRIXMDANIE BIZONU I c(eznaovom kohadu kosrlb o jc nrezbaren p'iie u ftafcuskoi Lrlovllenlu r do n thutasodina.

je vellkh, !olin a smdivala l(ava diutna n.tleraab ih da se u p a n i .s u r y a in uz l t . u I i h potiemLiu usk! lot iiu.

(OPUA' VRSAK ovalje L G t o l k i S ln la ek k ob f i od o l o w o gk ao p i a. m p n v i e n pr.Kr.Liiepo tmcdu,o ooo. 4 ooo. ie u Fran.Gkoj ie ob kovan prr skom, p,.Kr tohniNom krlrnia na Fnom ncsdi! okorr dod. prc.Dnilu nidu Tale chnri omosLizivai mnogo

ABORIDZINI
Aboridrini, ausrralski ili srNrosjedioci, domorodci ,L ,,i,,o\,,,' Au.-rJlje. n,i',ari:. Ofi .., ..( Jo 20. \jiho,( iu (. | /ivJcli 7iv^ron n. ,Fi:rc fllljuJi. JrJ(iJ( Jrh.oro/,, , ,d..,nij<,rnj. n..1.,/. ;/ J.,t, k( proilosri.

lqLo !q 4cg!a!u!!!l!
Pit 12000 godim Do,€ s oko Au{alijc diglo l)atu Abo liini bilinatjemi dubljeu uurriijos, u fi'oso grubljeuvjete tivota.Da pEiive, Flili suiili{u, dr bi.a zg{iitu moglerarignonilde te{ircbilje, r osin toga ibumennzha lolili kloknc, phli rie i iskrpaliliainke dubokoiz Fnlje. < ASORIDZINsKA UMIEINOST
po (ljenama, Abodd:inisu sLikali pr ie bkd ninra i dva lo'ijala t ub Ro.r,i u Na.on.lnomparku(.k:du u ad,alrkom sjevemom tertoriu. Neke su od tih sLkaria

364 Povijest

POCECI POLJODJELSTVA
Poljodjelswo sepojavilooko

1!14: pi Kr.napodruijukojezovemo
Lovci-sakupljati,

koji su doili u neki loaj u potrazi zahrauorrr, tadasu podeli skupljati samoniklo bilje.A onda bi dio sjemenja posulipo tlu, da ga izrasLc 1os.
KAKO PRPIMIJENIIO JEPOUODJETSTVO ZVOT?
Pnje pojxre poljodjclsM, ljudi iivjeliodloa dadiljc ,ivodijei skupljdrja smoniklog bilja. Kld bi trko ni jedoom podtutju hceili hnnu,toyci-sll(uptjiii bi$ slilidllje. Poljodjels$o je,n<hdm, ornoauailo skuplj$je harc ibe pur@.ijr.srl N ljudipoieti iivjctiu stalnim niseljih,r, p. naolohoj mnji u_Brjri usie!r i iivotiijc.Iru(elL sug,.idiiiertu. (ljrrire kuae r .n r e l j {o g i J J n u r n i m i b e d d ,r ,,

ODTIVEM > GTAVA ovalludska h oko sLava Tooopr (r,, vjercjarno le bia lriadtrau ,na[ polrowija prem pretku, U hihonusu biLiork[vei mnog rakvi klpi!], oi nam ponelto o tome sovorc kako s u , v l a lp f l p a d n . i p hN poLlodieLskih komuia,

[4!o !u !!.!ll9ll4!] 99!lL!9_uopJElcr?

OLo9000. pr.Kr ljudi$ pftko,i,ne luvdliznje, x onda gdsijili po nkicoin: prrcehn4Oko 8000. pi Kj. poljodjelciN oikrilikoF,nrj. drr @jbolji urod, pi ra poieli ehLcioliriii. loaeli surroizvodid i vilakh!me, t u ' . . ./ n o p rl:, J n ' i , d , rA e . ! i n a , i . . ! S o \ . ci u r n r t l i j e . l'oljodklcis sd l)oidi mzmjenjivfti hhnu zawakovNn!

I JEsTIVO ZRNJE EirkoD aDrerplode sjemsiem koie, kadsaarie, opada s klasa, Vieroiatno navelo pBe ie ro opazanie pollodleke danzviiu €znemetodo siaija sadeija NaseLje osnovali suoko9ooo. pr,Kr.potiodieL.i, lerihon

p d 3 d d s ? d i L i t r . r ! o e o cr / d o ' i p o i d e -ddd , .0.01 9 kulon.le hon Le:ikaj hdnog i,voh koiiie natapao potia.

KOIE SUBIUKE UZGAIALI PRVI POLJODJELCI? u flodnom poumiseru poj.djeks uslj,/Li
\i,oku. d n l r ur i r u . m e d u kooh i vrru er( jrou kaoi prinnivne ruijetee pieniq \!t e mueri .i"kon. Tc su raae pdodno plodile v€likim uk$ninr i jesiyin zirn GFmcijen). U diugim dijeloviha wijeta r.hedr 8000 i 1000.pr Kr. po ioJjek $ ork ,

Dl[@llWil

t'"u nj:.

povijestl365

PRIPITOMLJAVANJE
je nav;kavanje Pr;pitomljaenje ,ivotinje na tivor s aovjekom. Onoje u pravilupovezano saselekcionnmjem, to jestpopmvljanjen pasmine parenjem odabranih, posebro obdarenih rivotinja, kako bi senjihova dobra svojsMprenijala napotons$o.

KOIE .OV,EK N4PRUE PRIPIToMIo? IE ZIVOTINIE
od vih je iivotida iovjek najp4c pipito'nio psa. r dogodilo s to oko 12 000 godina pr Kr. Ps je poteho od divljesvuka, b jst od waia odrmlihmeduljudima. Oko l0 000. pr. Kr. lovci a, ni paili na sodr gzela, korr iov&, p{ mjshbiF ubijalisebizr hrant Oko 7t00. pi Ki tis, prvi$oi.lrivei poaeli n rdflod btiii .ajboljetivodnjeiz $rda.

ovaipelalpotjete lz d'eviosa od Perij5kos s€dasu,e,sievdno pi (r U lo 5udoba aLieh,a Gp@ljen l votinjska le okorooo. je,osim vei bla dio poLiodieLsk-" 5ladd 5vakodnevnke. stoka tosa, pdpmvliala itLonakoiem su.at u,s.ial0sjeve. ovredores ruiatuvahs0seri rasplod, kako bi h iaaltajau dcnai

PLODNI POLUMJESEC
Arheolozi imenom Plodnipolumjesec oznaiavaju podruijcistodno odSredozemnog mora, a u kojen serazvilo poljodjchrvo. lb je srpasri (podruaje komad kopna protegnut prekoLeyadta dmainjcg lzraela, Libanona i Sirije), te uz fub gorja Toros i Zrgros.
ovaj*p na dNsu ddku brtkukemenu ostftukoju bnzlllvo dbbdd iepoznall ie io! p ie oko6000 sodnd kameno'eec RahrI nllnaodtlecLirdrekkLasove

zASTo sEPoUopJELswo RoDfl-o Mg NA ToME MJESTU?
Plodoi polumjcscc jc idoldi a u?.sojtnadca, ina Edovire kii., zbog icSa pliDjcricc plcnic.,kaoi krdetrMjcda, u pryomrcdukoa i ovdo. U oblitnjoj M@pota$ii, jc do plodDic, je postalo nbgucc rcks wvojcn postupaka navodnji{nji. sdje Fljodjchwo

pr.ft Pi Kr,

I PLodnlpoiumleie. Ame'Ia luraa

I

,kd,i !"t,.ttu

I DOM PRVIH POUODJETACA poLumlesec Plodnlse pruiao od sievehogv8ka cfr€nog noG, KUG U CATAT HIM]KU> pazalmu Luku svedo Petriiskog zaLidva. Neka od pNihLiudskih skapanja su nanahziStu mselia, medu kojima lledhon, pod.!zju, bla su izsradena baa na rdm pr,Ki prcnaSla I sie(maAne r. CatalHiry0k U bLhiii pdmiefte 5useGdla ivarna trgovhska eedilra, CataLH0yitk. zbijefe kuae odnepotone .iBLe, Dnedtr ltojih niid blLo uLka. U kuae 5euLaziLo ZASTO HOYOK BIOTAKO BOGA? IE CATAL Etat Hiiyiik je bio osnoan resdje oko 7000. pi Ki, da bi napoLoniznsao u mjveic idelje Bliskos isbkl. Svojeje bos$eo $elao poljodjelseon i lsdinom. Poljodj€lci su @gajalisoku i piedcu, jeiam i Eraiak.qa.J Hiiyijk $ posebnoobogatio nto ito je olladao lrgovinon opsidij.nom (grube,saklsr simc) podiijedon iz oblitnjes ldk nr. Zadadte su iz tos vulkanskos $aLla imdiv,le izvanicdno dobre atre. slropu. U kotama subila osnjirazakuhanja i s.rjanje, k upea siedenje ispavanje, kaoi kuSfepefi.Kad hl zakopali bi sa u pod.

366 Povijest

MEGALITSKA EUROPA
Izmedu3200.i 1500.pr. Kr..ljudi su u sjeverozapadnoj Europipodeli graditispomenike od masivnih kamenih blokova, takozvanih megalita. Neki su od njih bili poredani r nEove I uperenlu nebo.Drugi su opet,takozvane ispodzemlje. , bili zakopani

TKo rE9E4ql9A!94!!Ml!oqE!lIq
Mesrlitskis€spomcnici pojavljuju u nno8o velinrx iob lkr. MDosisuon njih srsviDfrali, paihjc,hosti izsRdni i jedDrobilclj krozncloliko sodina. Vdilc spohdikc, ppur Ston.hcngqi Crnncr, vjerojaoro s! podisli ,noaniposlxvi,i,ljLdi koji$ nogli syojiDNd{nicinm

qqu sJ sruzrlr KAraENt KRUGovt?
Ktrn,cii N kn$ovi ricrojil.o sh,iili zarlisijskc cdenoture ' stuononijo. Veiim seDlih ! ickipos€banddr poBhi e an.dr, dFsom i ^ ilc"trnr. frko, prinjedce,s,ri( u ljetuonr solsicijoprcsijavakrcz scdlire stonelEnser {rnsi$kl), r u "imikoh osjerljNr stubN konon,

0v rcdov uepcvLienih kamefih b okovana rran.oskom Lolaliletu Cdna.u,postavlienl su pa6hLio o t p r l k . k i o m e t a!r d u i i n ! , l e povutri! dva kamemkfusa. U Cainatu osimtoga nalarmo nnoso sam0sl0iios kah4ia,

llakk 5azemlFnlm naspom) rpEten Nllh sukaeiiezaniienlLi 's6flima. - (uspcwin) r soLemim kamenim blokovna,0ko pr Xr,, 1550. Sronehtrge ie biodovdei dodatkom haiih bokova nodikastos pie!aeniaka z r^,aLe5a.

ii;t;;;. i; i;i; .b*.,. ;ji

RE
V.grl r.ke ,p-"{o,ij.., grobr:.e. nr<olik. komu,a bilc suizgmdenc iz masivnih kamenih blokova, pazasute kmljom, Noleii takozvani rumulus. U n€kinasuseljudi zakapali sro mra godina.
ttadsvodql sttop napnvtja n

rKoJE PoKopAN u GRoBN vlIgqg!44A?
Ad,oLozine arju pouzdamkom. su grobne komoe bile ,". ic-ir, re,u \.' "d.'noo ,.,l.n.! ..d- . C ',.. po njil,ow izgledu, u rjihasu s pol.pdibo8ari in,oa,i vode,koji N vladalinadgolenin oh.ldeijn povGnrmi i titEim! n.kos podruijd.

ola s@bni.a n. otokulMairLand u <kockomahipeLagu o&iey, tsndem ie oko 2700.p,. kL Do gLavn€ se komore dolaTi

pokapao. ! kojese takoder

Povijest 367

PRETPOVIJ ESNA KERAMI KA
Th.jna izrade keramike bilaje otLrivena oko l0 500.pr Kr. u japanskih ribarskim zajednicama. Ljudi su najprijeopazili da glinako.jom su bila nabijena ognjiitaod roplineowrdne. I tako su uskoro poieli oblikovati posude i peii ih u vatri.

ZA5TO SUPRVE GLINENE PoSUDE TAKoVA'NE?
- koznaiihe hphknih Za ruliku od pijrtnjih posuda od gmniica,korc i lika glinene suposudc bilc ^ IAPANSXI GLII{ENI LONAC nepbpusnc i vrnostrl.e. U njiha je bilo nosftc owi Lom( s lzd omu&tabio sklhrii juhu i [aiu, v.ii pivo i yino, te u njih ,medu D 500, i75oo. lr raden pr,(( toiaafgaie obLikovao tulio, dugoidjno skladinnitito i ulje.Osi.i kehorikc grii.noS mnrtailen rceie, rhelozin{ jdho sovo( o liojoj je kdtui djei. PO6REBM URAT je svoje Keknika hjesto resto nalarLa I u vie6kim [tuallha. iz €zdoblla ovaposrcbm uina Sanshan kineske kulturc Yangshao, bllaje lr6dena pi Ki oko2500.

PRVI METALCI
Odotprilike pr.I(. ljudi suu raznim 9000. zemljama podeli
obradivati grumendiie mekekovine, u prvomredubakfa, Kasnije su otkrili i kakosemetale moie dobiti iz raznihminerala, te napokon kakose mijeianjem metala mogudobiti njihove
tooo.

POaElCl i KovanbEra',

slitine i legure, primjerice bronca, s mnogo povoljniim svojswima.
5TosErzMotvALo oDBRoNcE?
BoM jc lmjsx bakx i lositm. onajc mnogotrdi od ij.d!o8 od tx dE nrtlla, d dadesc i izbruliri tr ondcu.Iz nje susc i!!idivdlihodoiji idijiiji al.ti, oruije i poljodjclsko dude. lz njc$ seosim rosanDglirdlitifiio oblikovaii odljcKi - nirijnanjcm ra$ljcnc bbnce u lGtup.

pr,Kr,

A?|Ja I rapadna

KAKO SEPRAVILA BRONCA?
Brona scpnvila zajedniihn bljenjcn I BROANI SIRUETAC olalJebbnaanlkipit biolraded ba!reN ikosirene tude.Rdaijenu pr.(r. nanedozemnomsu brctrcu oto600. shrcnim cijsina odvodili u slinene ipjeiiane kalupe.Tako su dohili insde (nelrhe blokok) koji N s atin preinjiqli i ulijcvrliu krlupe naih oblika.

TI(O IZMOIVAO IE PRVI BRONEANE PREDMETE?
Tehnik! iindiqnja bronauih pednda lijmrjor Bbtjenog met.la u katupe- bila jc o*ritda u apadnoj Azii oko 3000. pr Kr. Ncolisno suje otkdli i u Kini oko 2000. pr KJ. Kincki sus htulci injeitili u iddi komplici@ill

368

MEZOPOTAMUA
je zemlja Mezopotamija izmedu rijekaEufrata i Tigrisa. Poljodjelci su njezinom vodomnatapali polja,kojasu im uzvraiala obilnim plodom, Oko 3500.pr Kr. Sumerani su u juinoj Mezopotamiji izgradili prve gradove na svijeru, od kojih spomenimo Ur, Uruk i Eridu,

s-!!!Rs!l! !4!S!E!t!4Y!14!q
Moini kdrjwi, koji su zryovijedali silnimvojskrmi, nml su ijikeghdove, r vcliirnss€nedvor& igobnie. lQaljevin su ponigali setcnici i viokoiLoLovmi pisfi kojiN ubinlil)o@, (pravlj,li rxdovinam ndodnjaqniu icr brhulio akonina koji su upnvijrliftgoyinon i ziodma. sv€icnici$!oJn toSau ziguqtina (hqnovina) slurilibosovina.

KAKO SUSEGRADILI ZIGURATI?
Me&pordmskisu graditelji s$dili rigulrEi kuic

U Poaetku td vl5oke ie imao

0v. b kovska gLava res hafu rzsrobike kalir.e Shub.ad z U6, kola pr,Kr.U bt?iiiie bio le unnaoko2500, pronaden I kostur ha istke, koia i. ioa ddara sruie, Bllsu Jetlv! akopatr daebavlFkalJku u,asrcbiom llvoru,

^ KRArlrcrNo Bt_aco

DOLINA INDA
lzmedu i 2000. 3500. pr.Kr. ljudi suu doliniIndapodigli viSe od 100gradova.
Najveiisu bili Mohenjo-Daro i Harappa sa40 000 stanovnika. Ti su gradovi imalivelikehramove, iitnice, kuie od opeka i ulicerasporedene u mreiu.
KA(OSUZIVJELI U DOLINI INDA? UUDI Poljodjclci jeaD, s tEsajali iito, lrrmuki ri:u nadu jb
xtP KRAUE\5KoG > SVECEN|KA

susaslkc godine ododivrle poplavc ijeLeInda. Oni N,, osimros!, u'.gaj.ri i:ivotinje. U $adovima suljudi iz.rdivax thnine, keaniku, nerahe prdmerei .rkir Na ohali sus pakoriskivali m noe i krctili u ngovinu.

ZASTO SUGRADoVI U DoLINIINDANESTALI?
KodM.heijo-Dan ijckaje rnd p,omijcnila toL, pa j€ poncsnlo rcde Drug. N, gndove uniidle pophv€, poirsti i omjati.Ipal nirko neaD hsigumo zairojc ciyiliacta u doliniInda p,o|,l..

ovajkeiamilkimddeLseoskih koLa kojavukumule, e.e t 2500.pr. KL irMdhenjo Dare.

\
G

PRVO PISMO
je bilo izumljeno Pismo u Mezopotamiji oko 3400.pr Kr. Gradovi su bili toliko izrasli da ljudi viSe nisumogli poslovati drieii sveu glavi. Vladarisu moraliimati nekakvu evidenciju o rometko je pladoporez, koji su zanatlije dobili narudibe, i koliko su robeproizveli.
KAKO PRVO PISMO? IE IZGTEDATO
Pru sepisdo sdtojalood dkrosiaha bilisu wlo konplicirui, p slidcakojc su prcdsravljale prednee,

:"$

\+.'

\r
L

s-l
..t rl ;\

,rdnjei id€je. rl su$ari pis r., nedukojim p mjpozntil [l!i![n!fi[go
u njin! uspijMli ollidati tek mJobnjri.

GDIE SU IOS UUDIPISALIPIfiOGRAI'IIMA? Razliiiti suscoblicislikovnog pkma Eviliu Egiptu. Kini i srednjoj Anwi.i. U dolinih a,pisari suslikc konbidihtisasinn joi olinD.ftj ru"rv znrnsseDici
0!l hJercsLifi potietuD (njlre nrir,h, a mLaze se -n43, pr,K.) ugrobnc faEona Ran?es vl, (vL.1!56.

KLINASTO PISMO
Klinastim pismom zovemo pisanje znakovima klinastog oblik kojesuoko2900,pr. Kr. rardlisum€rski phari.Pisalo seutiskivanjcm pisaljke od trskc u glinenu ploiicu.Kasdjc sugaprcuztli idtugi bliskoistoini narodi, a naposljetlu scrazrila

KAKO SEPISALO PRVII4 PISMOM?
1'Nisric piktosnmi pisali utiskivanjcn i Fvldicnjc'n phalikc po ploajciod vlain€ glift.lisdljkde ^.la tlld (odftle iNril(), a pnvilescod dskc Iro jc n6lauz m.zopot.mskc rijckc. l,lodie$ sczarim Niil. nasuncu ipo todcbipcklc. Pisdjkc $ u poieth bjlcsanoodsjcccoc stdbljikc, rliN ih pisrdkasnijc poicli$iljid, tc suhko nrMliza i0kv DaiirfisNnji prikhdni,nakovi.

D!@
ZAPIS KLINASTIM PISMOM T 0w meroporan5ka pLolka,lsptsana postij. nedu3o slnena p'. Kr,. ,90o, polja opisuie iurod.Iajie eps mp'avLjei wLo uedio,sanmboLima poredanm u hvio dtove,

ABECEDA
Itvu suabecedu ili alfabcr izumili Fenitani, stanovnici istoinog Sredozemlja, oko 1000.pr. Kr. Za razlikuod piktogrma, kojisuprikazivali je biljeiio idejc, alfaber pojedine zvukove iz rije.i.

> KAMEI{ IZ ROSETTE pr.Kr.egipalrkis! pisa4 Godne 196. pismna kpkaLi stitekst tinr.ar aitim na slohkanenu. ral ie kamen 1/99. 0rkriv€n gradu ! €gipatskom Ros.ti. te ie posluZio kaokLiut zadotad nertkd h iercsLi , $lpaBke

zATTo ABECEDE TAKoVAZAN? ,E IZUM Fenii.ni je suodrili lGIo sloumogudr udruiid
tato d! r po njima nog! ,zgovo i sveijeii. Trro sesmaijio brcj nakov!, jo ih ab(eda inao svega oko 30, k ruliku od, pihjerice, 600 sun€rkjh i 5000 kineskih. To jc olakialo ijihoyo ui€nje, . osjm tosr i pojedrGtavjlo

\?"c*

372

Povijest

BLISKOISTOEUN CARSTVA
Od oko 2000.pr Kr. narodisuseBliskog istoka borili zazemlju- da je

obrane ili owoje. Neki.o, poput @[ftt!$![
iivjeli u veliianswenim gradovima. Drugi su pak,

i EEIEH,

popur E!Em! i [!!ff,!l[,
nasele i osnujunovaktaljevswa.

dotazili da "e

pRtvLAdAN? zASTo tsToK SV[vtA BtoTAKo lE BLtsKt
Ljtrdi suicljclitiyjciinaBlislon istoku, a kJrljNisxl,osieddld, ,boF niegna ooJne rrl". N,rcolie.1,la : ri j c a l ' r t . r iTigris,,lisuin. sjeveiu ijusubihpolja,ionE,rcinjrc i visoiavni. LjudiN osin tosa &ljcliovlidatj i datekin nsoackin purovim.koji tu, p,olucii rfoko lkkos isrolo, poveivali Etrmpu i Azij!.

BABILONCI
je ojatao Bnbilon oko 1792. pr. Kr.,pod kraljem Hamurabijem. Poievii od 1595. pr. Kr.,nadnjegovirn sustanovnicima zavladali osvajxti. codine625.pr Kr., i'mnceie orieriovo ll<ovoda Nrhol'oh,a-i okmnio sezakalja. Podnj€sovim sinomNebL,kadnezarorn (Nabukodonosor, vl, 605.- 562.), niknulo KAKO SUBABILONCI MIERILI VRIIEIIIE? B.biloiciN odncl)cacnc cisle z alisponloikc, golenr suDlric sriove. Osnn togr s, prcDarrili lvijc/rlc i plmer., o,cd J\. ' l i , ' , i l - o \ o g + r o i c , . ' d J f. l'iu.,",,diri 'L cL .,
ovavrala, prema ndvana babiLonskoi botk tiubavlt ftta,btLa ghvniuta 5 uo k o 6 0 0p r K r , u:s f a d B a b t o n . os nu av o d i a d oV s e f i b ! a b . o l rl v n d \ a i ' p o d g r o . ' J no ie \eb.tdo-ia,. je bu. bio bruj 60 - rajsc biojni$sev oddlo svcdo dnnrs u lL'a,iD $upnjsima, $rnni, 'niiukma i$kuIrdmi isoja ofuDji biljciili Un lsrir! tJNhonr.

HETITI
HctitisuseoLo1700. pr.Kr.doselili (u danasnjojrurskoD. u Anatoliu
Pdnavalisu dobivanje ,eljez", pa su mogli izradiv:ti orurje bolje od nepdjateljsLog. OLo 1400. pr. Kr. hetiski su gndovi-driavcudruiili snage i sworilimotro kraljevswo. KAKO StJSEHEIITI BORILI U MTU?
Hditi su e pM borili s brih borbedl dvokolica - poa.vii od olo 1800.pi Kr. s konjskom zap,egon Naoiuhni srlicana i sulicDa, ?alijetali bi sc koliba u mptjateljske €dok i robijali ih. Hsiri su osim tosi i osaj,li gndoveborbenih$rcjsin,a, pinjerice lisokin, pokebin boinin kullma. Hedri su imrli dva veliki neprijarelja:shE Egipone i htobornc stannnike drtrve Mnani u Mezopotaniji.

< H'IITSK BOG ovalie retobol bo8blouklesai u gndska vbla herrtsle fijenoLnce (u damtnioi Bosa,kd! ruukoi)

zAiTosESLoMILA HEflTSKA MOil
Hctiti N s boili zavldr i nad istoaion M%pormijon, bosatonimma, zehljon

r:'
!J'

i rsovinsknnposbjxn,. Oko 1200.p. tu Hetitesuosnnoga nrpali

i blozvmi Nrodi s nora, to jes sayedouhnih otoka, a isto td<o i nohadska plenara s isrota. Ti su kovi, udruicni s gladu, skiili noi Hetita.

HEBREJI
Hebrcjisu bili sroiari i €tari u zernljiKmam na istodnom kraju Sredozemnog mora. U ton su sekaju naselilii Naro& s mora.Oko 1020.pr. Kl Hebrejisu ih potulJi i onovejimo.no novokalicv"ryo silnihkralie'a. rni im ie krJi bio Saul. Nasl;jedio najprije Divid, pa Saiomon. saF GDJE OEECANA ZEMUA? IE BII.A Hcbrji$ vjerc!"lidaim je Bog obe,jao annjuKrnan. Prema Bibliji,u njuthF oko 1200, pi l.u.i dde prolok Mojsije. K4nijes, to je$922. pr KJ., hebejsko kqljwswo podijelilo nadvije.drLr lzracl nasjereru i,udejt najusu.stdwnici Judeje kAnijc

< ZqROBIJENI HEBiQI

AStRCI
,loircisuiivjeli u sjevernoj Mczopotamiji.Obradivalisu zemlju,natapalipolja i gtadililijepegradove. Poievii od oko 900. pr. IG,, osvojilisu c.anwo 3tose pruUalo od Egip6 do Penijskot zalj€ . Ono je, medutim,propalo612. pr. Kr. prcdnajezdom Babilonaca i Medijaca. XA(O 5U 5E SORILI ASIRCI?
Ppisu rsid{i rcjdci bili sljd kojebi s poljapoadi u &t. Oko 740.pi rs. diski suk6ljsi, hedurin, aobljenih $r@ca sryoili ,estoku vojsku. lopljimo,lulovimai opsldnin ornqim!, t€ od slabijihmrcda ffaiiladaitk u gndMom dm, kovinma i konjiha.
STRAAR NAVMTIMA Nasll.iJe oddvasolena ledan llkano surcsila vnla dvorca asi6koga kaLja Saqdna lllut 722.- 7o5.pt, Kt) (udanaEnjem u Kho6abadu kakul, 0ni suprcdstavLjali aslEku moa i luvaLi dvoEc,

374 Povijest

SREDOZEMNI POMORCI
9{g}14!O

mffiHm

i $Fffiffi$,

more,primjcricc fl Kr. narodiito suiivjeli uz Sredozemno

poieli sugraditi ivrstc drvene brodouc navesla i jeclr:r.
C)nisu uspostavili dugepomo$i<e rurekojc su povezivale ErLropu, Aliiku i Aziju,bogatecr seprekomorshom trgovinon.Kasnije su sc otiskivali na morcda isrraiujui osuivaju kolonije.
ZBOG EEGA SUSETRGOVCI TAKO BOGATILI?
ligovcls, prkosilioh,lri,r vc(lo,o nrodi,u (h l).clqro skoil tgovi'tun ande ito viic N.j,riolrijj$ tcLcri bili ! cl)io izslxnl(,\kc (iz njesr sckovro novrc),kosirr iz B,iL$ijI hr tr s Cifr {dlxt ( inu ihtiNlto i,nc d//,,r. IlJir ikosinrz,jdn,)

. . , ^ ^ 1 . ., , , . , .,..Ltr.,lr it,r .,,.t., ., t",1.. n o ! r j sd o b i v J ti f u r i a . . hi! i( (rk.5le|) di RL A's$iDollifiuni,ie,io krliNi ik,iLji.l
0v. yili, mprrvlj€ia Tmedu {oo. LroD Dr.(r, b i rr prorideia ! bvtem mikcmkohrrsoviikon ftEclu ii EriN0m otokuRodu. rrgov.is! ! 5tar m pos!dimi ( i m r o m m i ) p t u v om z a mrc ulc !m. uiorli.ivt.ru u {rf a ll/rkrnlai Drc0zc i m roirk! ponorsa trrd I

MINOJSKA KULTURA
O d 2 0 0 0 .( l o 1 4 i 0 . p r . K r . i s r o a , r i n sr s,c(lo,cnrljclrl vhd.li minojski knljcvi i or(,](i Krcrc.Oni $, sc obogrtili trgovinon, r rlnrgin oLocimri nancr.rnjcIn d.nlii slirhiji,)r f i R i m r . Z i v j c l is u u g o l e m i mo , n,ic,ro

/

-,/:

zAsTo sESLOM|LA MtNO'sKA iMOc?
Nl|tjc oko Sodidu1410 pL Ki tuto7dnnior.Lt th(,1 Gidri,rjl SrntuLiDi) nrih je crufcilr qLlkrDr.Nx.lrlir,,,oJ \c Kilr ror di8lo,tJ.,,ilorje zanuiili sun.. i pon,o'ili tr\itlc onli $r dvoLicI prijeio|rci Kro!,:r rlpxli lvlikd,jMi. I )o golir. I i 00. pr ](f n,ir.j\kr ic . viltrcirl vcabih \Arnn iiacznuli.

(ridia dld)ir dvori | (nososu ov: r,eska m K(li pr oztrF bika,llo 5! in LimL?dMiror.i! okvnr vlarte Dreskariivaijo ..rcmonrje. Ponje bi biki i voliLl

FENICANI
lrenii.ni N iivieli i., isioanh obrla r SLedozcmrogr wrr, i razdoblic Djihovemodi pxdi izn,edu1000.j 500. pr. Kr. obmdivrlis(t zenilju,sjekl;iu'ne i vrLovjciro obridnali dNo.

KAMO SUFENrqNt OD]-AZIU U TRGOVTNU?
brdd,rlo uak da doblle

r.njnniN plovilil)d iihvoD Srdohnnn.$u. Ncki $ r odvl'ilil).ii i &lje do ddrinj.g r.dueiir, jrg,'aprdDe lir !r izrtrlne Aftike paurd.uiji'ni gdjc!, rgovaiiaaki tgijdiri rioyeEradon. Narslavriri jc n'cdr .jimr bila K lg, r lckJnoj Afri.i. kojalc o{xh.'oann svedokjc 1t6. fr (. niN MorililiiDljrii

Povijest

PERZIJSKO CARSTVO
je Carswo Od 539.do 331.pr I(r PerzijsLo bilo najmoinijadd.ava na svijetu. Srediire mu je bilo u Pcrziji(danainjem Ir:rnu),a pruialoscod Egipta do lndije.Bilo je bogato voclom, plodnomzemljom i zlatom.Perzijanci suslaviliboga vatrci svcga dobrog AhuraMazdu.
> ZTATNA NARUKV CA PrLili ic obluJLrz dom. Ova renarrk,a pronadena knl rleke ^nu raie (o{il u rau!nicmAlrrfisLi!.

KAKO SEVLADATO PERZIISKIIlI CARSWOM?
lediskisu se ixdxi kitiliEoLnim ndoren "k,aljknlje' teoJ soiih Fod ikatiiilipotpuru porlld.os.l'oLL li on Drijcm crnyo jc bllofolijlljlio ir 20 ti(rji, l , { . , . L r . r , , , - ' f . ,hdt morlcnlk,uloz,rnl Sffiffi.

STo To BILA KMUEVSKA cEsTA? JE
liili j. !, 0.,j& ii rr!r tr l'.v in(nr (i nu,, (irsi ( . j . ( ! l i h o ( 1 5 i , J i0 n l r ( l r ) i l i , h k o j t ! l ( ) 2 5 0 0k m , rijrl{,8 nLj.v.,.(li'slil ]I sr Llop,ij((oL)i.. \?c li ,,j L'd :' : , 't, ' , :. '..\" ' J" t, (i (lo[ (sovc ,,vfixcii l('Jrrsi. i ni'oni, \L $n uli v( s n j i n r ( x l i l i l ( , N ' t r f ( l r v rL l ' o , i l i' o l J , r , .

,/

,/

,)

/

.,/

-

i;i,
!,1

.r Relerna stubqtu ptikarrjt paskrik. t, ttedije (sieveni ttan) danak. kakodanDre

vl, tzr, 4a6,pr Xi Darie .,rvon I DadleVciki, jc ddavnu upbvu, reocanDnao l,volcvao voiro pobjodo u danasnjoi ru6koiI poveo naiszdu naGriku. medutim, Niesovu suvoisku, c(l porr?il u daviojI\^ant0nrkol pr.Kr.rakoie rapoleo brk 49o. ducorrainl rats cnkoo koi te napokon srGliiPsziFko CaEtvo,

I
s'i.
,

i,it

SATRAPI
Satlapisu bili ixD,jcmi.i l<o1c bi hrlj postavliao vhdaju pojedinin, pokrajinamr. Njihovr da . r " F,,dJ.'.:'.d'..r,j 1n nd. c.'r,"'.. k a o i p i k u p l j r i j c r r d , e l ai d l i l h . O r i s r L o s i n , perijske lojskc rogasLrrad;vrli sazapovjednicimr r .o b r ; r i . r a r . ia 'rtj kihn;prlr. . . r r ' . ' u r r p , i . I\IOGLO VJEROVATI? ,E LI SE SATRAPII\,IA I' crijsLi ltijljcvidnuvjd.vili srsfnnr Zro suimli posbntdotril,ikc, nlto^{r. ,ltruljclruii,, kojiN puili dr stapi nekridu porz i darik. N.Li sesatuipi, nedutim, nnli iosiliti,pi r urotnipLotivkLrlja. dok bidrugia ibni iu dosluhu s ftprijtueljuni cartra. \/eliknr grdkim prinjerice Alekand,on 'hdron kojijeJll. pr KJ.osvojio ledjsko ca$6r.

STARA GREKA
Grika je bila domovina civilizacije koja je svojvrhunac dosegla izmedu 500.i 300.pr. Kr. i kojaje obiljeiilanai svijet. Njezinisustanovnici iivjeli od poljodjelswa, nba$rva, zanata i trgovine.Pritom su izgradili oko 300 l@l![ (gradova-driava) i naselili seu kolonijama. Godine146.pr Kr. Grdkusu owojili Rimljani. 3To zNAJvlo o MtKENsKtM KRALJEVTMA?
Mikenski sukr€tj$i bili noini izoedu1600. i 1200. pr Kr. Bili suro apnrc ntniikr poslavice koji surljeli u gndovin{ tulik namkdc
i iz njih t9nvljili sojin m.tih lBlje$ftihr To k Luhue, nedutih, imc.dobila po najbosadjcn od tih sndova - Mikeni na jus!

Cdke. Zr vladare suvjeiiianadij. i,Bdivetifitru keh;k; i veliianstven ,.tni naLit,a oni N Dak sr6i eGicdovali cnare flott usoviilih bbdov! i nio flouilid;

ovav6ra,podtgnlta lrhed! 1550, iroo. pi (r., blh suoivor u oedrmu g'ada naroga M eie, redt3ta naiboqdtee li.jvatnriq 3(kogporjr rosa dob

I BRor{aANtEoDd ovosielvo.lskovano oko15oo, pL Kr,, prcnadeno h u mtkeBkom lMlkemki susek6tlevi 3.obu, t.sto pokapall ajedno s orutiemokl(en

KOJE SU BOGOVE SLAVILI STARI GRCI? SBli6u Crci\lavili onote bocovr ibori,.. Oni .u viero,rli dr tiborovipo"jeduju ru8irnemoa, tedas! .o\ietrohk, noviriir*om i li.pii. \qko iebuanlpo vt.,drto nrJ 1ekrL apckrohzivotrNrd $im iebogo\in rvt,dro Zeu..nrivi,. hcdu Djina.Jeddij. njesov - vladdo bBt - posejedoh - HadiliAid - podzennnn mo!@,r drugi syijeron.

o .EMU5U PRIEALE STARoGRTKE DRAME?
( l ' i k . ' r , t u g r J . iIek o n e J i ep E o , i t r J ' ep , n L" b o g o \ i n d < PRINOsE JE2RWEBOGOVIMA i h o , n . n . i l i i ' m . ! v " ' ' . v r e n e r , : kp rr . i T J e r i !'D L oi - , ( , ovajiomhmoni€ll€r d o ti,a (ukanosviien.a) no i-"nekot ?red$rve su sledali sano nuikarci, jer sedirllo rcso alenskr hGmPartenon, eda bih ih mosleuzrujili.

AMFITEATAR > ovoi€ polukrulno kaatlte biLo zgmdero u Epidauru u rutol crlkoi, okor5o.pr (r, Grckl sugLunr(rcdom hugkar.il nosilinaske koje s! prikartvaLe ftzn€|.kove, i i€.irinLi bk(ove uzsLazbenu pmtnju. Korje mLad h gLoma.a pievad, p e5ao ikdhenr no zbivanie,

Hranovisu bilibdgovima dom,a polisima $atusnisthbot, Hmm Parrenoi u Ateniblo ie De6denokd 43o. pr. Kr, na whuncu gr.kos je jedna gkdevinana svljetu, od iaFLavnijih sddielFna.0n je usmdeno,2ooo lona mremora. a u niega Hmmje bio posveief bolkiAteni. u njenuje stajaonlezin kkLesanr kip vGokr metara.

ZASTO SUGRCI CUENILI SPORP
Sportj€ hio dobRpripEmazr iii, ali gri[i polisio,gdrizi$]i sporBka idjeanja i u okviruteskih ndkoyina. Od njih $ najpundije bile olinpijske ige, koj€suseodd,l"te s"ke idtri u aast bogrZusa.Takdarii sodine sudoluiliir slih kajeva Grake. lobjednici sustjcalishvuzasebe i petit za$oj sBd i obitclj. > DtsKoBoLos
dob6, Tako ie oko4ro,pr,(r, nastaoovaj bacar diska, Baoije blloI oLimpilska dGrpLlna. ie dlska
cdkl s0 klpdlsvoja dlelaDradivall prema v'hunsklh spo'ta!ima svojesa

POLIS
Griki sLr polis worili gradi svaz€mljaoko nj€ga. je od tih gradova-ddavieimalasvojuvladu, Svaka zakon€ i natin iivota. Polisisu testo medusobno ratowli ietama[!!l!i[ i rarnin salijama. KAKO ATENSKA DEMOKRACI'A? JEFUNKCIONIRALA
U Atcni $r svi odridi muikrci moglislut.i nspravc u skupitinj kojas ssej.la skoro swkodn.vno. N. njoj !u binli 8Edlkevodei srcjcugndmc slali u i?€nanswo, n osin togai glasowlio ddavnojpolitici. Zcnc, oboviistenci njs' inrli pmrcglda. 'lii - SokRt, mjslNiijr wjcrsk{ filozof. Phron i Aistokl - ,ivjcli$ inruirvdibli u Arcni.

ttasln. t nasllnava ulleblll su pbkvod. dtaso.len sdkt k@znt

HOPLITI
Hopliti su bili dobro uvjeibanivojnici pjeiacikoji su sezasvojpolis boili kopljern i rnaaem. Inresudobilipo oLruglom ititu hoplonu ko suganosili u boju.Osimnjime,hoplitisuselririli i Lacigma, prsnim oklopom (ititnicima za cjevanice). i n.zuvcima KAKO SUSEBORILI STARI GRCI?
Smli su seGd boili u bo$enoj fdm{iji

vojnici su sbjari uredovinr, ai,. - *i,., p.ri"p4,i
itiove ftko da $ore neprkinuii ohhnbeni td. U taLrin sulcdovinakd.li na nepijlElja. Njih@isu sevodeboili s bojnih drckolica. lolisi:u osin toga uimati u mjm i ftkoj Etnoj vjeslini ysne sranc, primjete $ijeke iz skitije, r bodli su $ i gelijana s ri Eda vsala, trkon nin trhmna.

nanoj frllnga.

ova slikahopllra! bolbi naai su biLiiskljorivo mulkaftrt ihutnih obitelri snonassebi nr5u moglikupri oruzie i oklop postnut bec tezi na bojnan patju.

i: h",ifi;!:"51'lliiiliil

KINESKO PRVO CARSTVO
m
rAl

tlrt

pomo.tr vojnik. nilikm DEI!trBEgltrllH kojimu
daDs i{vijn grob.Kinu N ujcai"iti i *i

^sraNDARoNr UTEG
posLile dhasuje Quii,

""*.,,ri;.ai."*" *"- pi.mja, kganja i mjerenja.
KAKO SVO'E,ITEUE? IE KINAHRANILA U sjeremoj$ Kinisljrci nasttminpadinenu pnvilj teae ina hjiDr uzgajaiip,oro i plenicu. Ni jugtr suzmlje kopau kimlezanat.pinje, aosimros{suizumiliisloj*e 4 dopEmaDjc vode iz lijcka, patuna pophvtjenim poljini ugijaliitu. Dluscsodine novc cc Kinr je im.li tT hilijunr staoovnika.

,'to"i t ";i *

ovakvim suute?ima prcvjehval

flj"":"k:ll.iJjll,Ti,:d'(1##r.

ICLINENI MODEL RIJECNOG bRODI& ovalksanilk model snpaia ('tlelnos broda) zvadei kn6kossroba, Takvisu le iz drevios brodovinoljetima plovi dvama ruiveth t n*kr p"oditm poynn puiovtma, ruaisoh (zuiom rrle[om] i y.nstreom < POGiESNO RUHO porcpana p n@ra iz diianie

SToJEB|LA NAISTRoZE euvANA K|NESKA TAINA?
I POGREBM ZASTAVA ovasvrlem&stavapoqelet: grcba gospode oallz d nastlle Hai,unrLe oko!60.pr,Kf, vFrujesdahddie p kaan iiei puru nebo,

OLo250U. pr.Kr kinskisurclFciorkJ,l, djntrdzsajaDjr yilcakio iodmlt jJ finentrij njcqovc dudovug htinkc. potfaiaLa ro sodha. za ieffit Tc .u niri .'e.e iolc .r i.'rnu tkininu. p., b;tk blnmvin, k (tad) posieduje sevle'ovaLo da bojrmi.Da oddicijcnu svili, kimskd k diiaB t!jN, saauvatitileLo i ponjesm'lr. njeineizodcdirala u lijsdoioj rajro$i.

GLINENI RATNICI
Kadje Qin shi Huangdi 210.pr. IG umro, s nFgovim su rijclompokopali i 7000rarnik od tenkore(peiene gline) u prirodnoj velidini. Medutim je pjei:cima bilo i konjai bojnih dvokol;ca. Tu je podzennugrobnicu36 godina gadilo 700000 robova. zA5T0 su BtLtNAPRAVUE TTt RATN|C|?
Clird . m'0i.,IFl!irr"r,."(.u',reto|.tu;:,.n)ego\oj duii uzigtubnon ir v o n r u l ' u g r u b n . ui u \ a t i \ u smo$reli koji bi e auionatsli odapeli rlo bi ne*o pokuiaoprovalid. Kjneisu re mine ljlde pokap3lis l.rnon i piien, ali i spohijenin slugam. Clincnir rcjnici vjeojatro bili svakigllnenivojnlli koji iuva grcbnkuain ShiNuaigdija ima druknje sinboliana tN., te su zdnijcnili tive ljdc. " . v i "o d o l d e o p . r a l d n o r r ' o l F ' . . r e p \ o j . . . 5 ,
oni$oje okrenutiisroku protegnutih preko2oo metar., u 11redova

MAURYANSKA I
je Indijom Dinastija Mauryavladala od322.do 185.pr Kr. Njezinje naj kalj bio Asoka(273.- 232. pr. k.). je vladavinuzapodeo Svoju kao ratnik ali kadje prihvatio budhizam, priklonio semiroljubivoj politici.
KAKO StJIZGLEDALI GRADOVI MAURYANSKE I
U to 6udobi gndoye brdili smri zcmlj{ni ntuipi dfthe paliede. U Aloknoj plie$olnici ?niliplti (b{j ddainje Pamd tej sebeden pbEao 14kjlometa@. Unutar njega$ bili hrdnovi, j@r, drorci, sl]adiira iftdnicke n{srdnhe.

KTKO SIRIO BUDHIZAM? IEASOKA
Aokaje namtnio njesdna podiao vnoke loh.ne $upd€ u kojeF bio u(an budhntiiLi nut, kaoivldstito obc&nje dadc%ljano vlidd. Ttudio !c izmi tiEzlicirc n.lode lli"poslijc nj.sove snlri casM nspalo namoje d't.vc,i rrko jc ro porhjatosvedok pod Guptama
TAVUI > STUP pNos ovl lavovl ,toieia vrhu klesanos stupa Ito sale u Samathu, m tevetu ndiie, podlgao Aloka. Kolaipodiog.ha svakog Lrva shboLh b h!dhlstllko uleile.

GUPTSKA INDIJA
je Gupta Dinastiju utemeljio hinduistiiki kraljChandragupta I.
Polazeti 320.godine. od svogzavidaja na sjweroistoku Indi.je, kraljevisu dinastije Guptazavladali velikimcarstvom kojese odrialoduljeod 200 godina. zAgTo RAzpoBUE zovu GUPTA
ZLATNIM DOBOM INDUE?
lbd Jubr"hdnim i . n o : l t n i n [ f i s r J i , d n ^ i . cc u p " . L d i i r t d o r ' ' i e l -p , o d . r . . m i c . n u . 'E . .r d i ' . 1 ) ' m / n r n o { , . slazbe,knjiicvlNti i plesa.U ro N doba i bftmatiaari w u J , b m i i . u . r i . \ o j : j c l o o r r . . ,p , i h e , i oi i o \ * . j e , . te su doilii nxidejuda u 'utcmariku uvcdunulu.

STolE To IVIAHABHARATA? Zon je joi i 'Veliftinirdijsldn€pon",i b F nljduia
pjsha na Nijetu. ona piaa priau o pd hirdskih kqljeviq koji su izstrbili vla* pa ju se rude vnriri. N.pis.na je na Mnsktu, i prdshvlja jedno od najvatnijih djclahindske knjiievno$i.

umjehi.i D b,dobLia Gopta urclavaLi 5u zldove budhl5llikih h€movau lpiljamaAianre. Na nilna su nkall indrj5k€ tivotinjei blljke.

380

Povijest

PRVI AMERIKANCI
Prvisu ljudi u Amerikudoili prekokopnenog mosmjro je u posl.jednjem ledenom dobuspajao Sibiri Aljasku, a zatim sepostupno g000. proiirili po obakontinenta. Oko pr Kr, vet su bili u svim dijelovimaAmerike.
KAKO SU ZVJELI PRVI AMERIKANCI? Pni suAne'ikdci bili lovci{akupljaiii ribai, pasu$ko sc do nodsnih dur i nso'ili tivjed u tlopskim pniumna te$udcnim sjdemim i jui.im iumamr.Drugi $L hcdutin, poteli obndi%ri kmlju. U jrdooi.'itti^ ,o Aod.mauzsaidli And.h, 'd.h, uzgajdlikrumpn uzsajdlikrumpn krunoiriilhmc. ilirmc. lhm..lr ' sdm U br.fiih DlodnDr ri
ovu5udnenu lelenju stavu

dorinmr dorinmr EEEIImEM El!![m@l

ig3\94!lbund;. u porupu,nn),m{ su hdijani oindi;eti,Jrpma poljr E@ KAXO SUPRVI AMERIKANCI STAVITI SOGOVE?
Rjtualisu pnih Amerik hjcll6rojal. Lmotu. boeov( iduhN( d|d*rk udjeliivriisuieikijr. Njime(u ?-M'Ji ka: h;nu rli r rivurinje, ml.diCe i djcvojke, islztrjLti dast bosovi,hr o koiiju wisi rivor.

jusi,]ii siFii kukmu

< ZIATNI RITUALNI NOZ

PrcblJeia le daseodasmju

Oko 1i00.fi K. jutiomdickiN z.nddije otkdli ta,nu kMnja pdodnihsNmcociti zlat., scbE i b{ke, kojc!u Dvltili u ? c. r i.,o t*o i niihoq lknjr i tijcvrnja u kilupc.h t.[ ru kovi,rr irdird: n.r{,r. rnlrtrc prcJncK i likove bohnstavr.

PUEBLO
Od oko800,pr. Kr, u jugozapadnim dijelovina Sjwerne Amerike, Indiianci supoceli \lrgrti prorroriiu na prosroriru. i rakosrvaruri sehzvana puebl;. Ponjimasul€sn;j€ imc dobilii njihovisranovnici - pueblo Indijanci,
KOLIKO JEUUDIZIV'ELO U 'EDNOM PUEBLU? Nckasu puebla, piDjedce Pueblo Bonito u N* udublni u Lltkl, PuebLa su5e Mexicu, znahindii po 6t0 prorroriijviie od iepdend sradiLa m Gamo sun.u osuleie) opeke i kameia, od 30 cdonorij.lnih dvorlnr (tiva). U Nakoi je pro$uijiiiida airaw ovalje,vjeblario pabi pueblo' zbos ol,itelj, $!e, nao inlti idobqro viSe od 3000 $anovnika.
Puebo Mesa Vedeu Cooudu

GRADITELJI HUMAKA
Iznedu700.pr. Kr. i 550.n.e.narodi Adena I Hopewell u doliniN Ohija n:sipali goleme zenijanehumke.Neki su od njjh bili sastajalidta trgovaca .u prk b,ti\niirJ i g,obrice. iz dalekih ?rmalir. Drugi GDIE SU BILIPRVI SJEVERNOAMER(KI GRADOVI? oko800. suporeti ssjari I sHdiktii Sod,neEBdo'e

hum*{ k*r nieiel\,j5..,ipp,j{N,jve,ije;.du ri:ra b, (-ano\,". kftid{ n)eg!,Lou.. Z,pre.,o r" poi ,i., oa .korcr (,+ryornih Ltomem I in,o ;ir od ud an li,.i hunaka. je 1200. U njemu iivjelo oko to 000ljudi.

Povijest387

MAYA
Narod Mayaje iivio u Srednjoj Americi,a razdoblje od 250. je do 900.godine doba njegove najveie moti. Bio je to narod je seljaka i trgovaca, ali podigaoi velidanswene gradevine te razvio

sustav pisanja slikovnim simbolima, rakozva"i- filSi@
TKO KRAUEVSTVIMA JEVLADAO MAYA?
Nalod Mq2 rivio je u viie k.lj*sava, i sqko je od njih im,lo soj snd i vladan, koji je bio vojskovod., akonodNac i !fiovni sededk. lorlije 900. pi KI, dolui do opaddja mayanske .i lizacije,vtoj.tno reo ib je po$ojeii naiir ob6de rnlF isqio poljr i snanjio urcd.

> socKtsE
NasLkije kip bogachac, mayanskog bosakile, po kolojmstesvo:lvo. Mt sovo'i da je char raskdlld so€m kamen iu ilem! olki o pruubilikukukutuza.

IE NAROD MAYA GMDIOPIRAMIDE?
6ubilcnajveie gedevine nar"nskih gradovr rcsu
i h@movi i kftljevske $obd.e. Nr satum bila slciiib na kojnn. $ tNoqlo bogovin{, tsu gobne kobro,cbilc sk,ileneduboko

osti. Pilaoridc subih tgdcnc i prekrirne cNcno obojcnon)

"u gidu Ch.hdiltzl zmedu 9oo,luoo. Indole ukupno kole ,u prc&tavLiaLe 3di stuba godinu, Maye sublli _. solamu viegu aslroiom i mtomaularl

MAYANSKO PISMO
NrtodMayaimaoje ideografsko, pojnovropismo. Znakovi subili nacnani nazidovina i loncima, te urezui u konadiien€frita i kamene spomenike. Osim toga su njimabileispisane i knjige zv:nekodeksi, napravljorod dugihtrakapapiraod drvene kore, a koji su seprellapali kao kane.Sloleni sunaiin pisanja odredi*ti pisar;najviiegranga. ., ,;:;;:E:::il::,:;. KAD RAZRIIESENA ZAGONETKA GLIFA? IE BILA
Uienjici sunayanske hijeroslife poieli prouaaadpdje 200 godnra, p!su do 19t0.Npjelirulrciri glifclladira je 1960. jdno dasevciina i tvodnja. A onda postuto harmkih apisabavipovijeiiL,. Bili suto zapisi o vainin dogadajina" prinjericco rodenju, vtnanju ismfti, kd i rcjnin pobjedama bogoliklhmaymslihkrnj*a.
> ML€NDAR PREOVIOANIA Do daias str se satlvaLa samo ietni mayanska kodeksa. ovai le bo sstavljen zmedu Boo. godne. i14oo. u ijemtrsu blll poda.lkolisuomosuiival predvdanie 5veieniku vetnih

u41.il,'

_

tc:-.t "rtJIP. ,' -.;FJ ;g sr 'tffi

-.(

I

"=i' ffi -r':qe- .
|i:
r ,i;l -.

*ti

.'!ffi

-i.$ Ufl*
: i. ,d+

B,ri:elF

J82

covilest

STARI RIM
Rin je nastao oko 1000. pr. Kr. Lao nmclje ratarei stoiara u srcdiinjoj Italiji. LJsljedeiih sc tisuiu gocline razviotr moian grad-clrievt,tc posr:ro prijcstolnicomcustvd ito se prorezrlo od Britarrijc n:rsjcvcrtL do Alabijena jugozapadu. KAKO SERIM SIRIO?
Rrhrro j. (qrLbLl..rl,cn,r)no ror.blrN,t: srj. ntrl.il , ! r , t r ) k , f , . , 4 0 f r K r :/ N h l i h i i n v n lrrLrilfn l , . t i r ! r 1 i r l!,L r t n r i . r i ir r 1 ) h i i t l n r 7 r ) r L !r r L ( ) ( i. d {1.L1)1 ):. l i : ! r k l r l . N r r i i r N i f , 5 rd , d r L j d r r . tr s 1 r { L r h r r L r o j . f f r v r 0 , , iR i n r t ( , R . r n r b t r i L 'I l ) oi L i i . f i ^ . r ' r! 1 ,ii i i ' . ,j 1 1 Ii 1
> EORBA NA 2IVOT I SMRT . i o r i o 6 " 0 f(. { r d i J L o r Ll r r i u i r i | , o r ) , | l k l h J

Ai(i.llo

"^-1 -'l" I ';:-

KAKVA S'IA.RIH RIMLJANA? IE sILAVJERA
1 d .N l i d , , u , \ , h , r i V . n i b i l i { L r d o . d n . i y r t r l i l h h,r) ni din:liih lJl)rrrlryi Njinr bi u tosdnrin,4.drnl I h r r n . r i n t i r r , ) ! ri u v , ! i , i i c .r i k o b i s c ,t , i N j c i c . , r hd. j.Nno l),,,1 r)o.vrl( l ) i i d i l { h ; ! s i M d x o , b o g un r ( i ( i , n e { , s . ,m d , i i r , , , o l d , ( h r j , M n o q i , i j c vjcrc, I RUSEVINE KOLOSE]A KoLosei, tai mjv.fi rnski je 30.sodhE .mflcrbr,orvorlo dr Il. Lrnlem su ! 5 eo d r r a v a h kyoLornc,grc,bkoja , . su , .$ . . z svihkhlevr mpdih doprehaLi robov r lyothle,

r'", 1,,,.':',..,,'..',"'....'.iii..'t','..:

r,"$,1. iffmmlmflfiI.
I

KAKO SU SENOVAdTLT RtMsKt VolN.llJ3
I

t
I t..

N, t,oi(h,.ihskc J r t N .u b o j { ri i L i s v j g . { d r r i , i l ! i v ) j n i r i ud o h r $sLr 1)ilithio,, d.bo uvrclhr)i
t ) , o t ' s o r r t . in , j i t ) i $ o l ) d w i y i I n r r 0 . - 2 5 g o . l i d i \ L r i l ) r( . ) l ) n r i j . t , j d r l (l ) i or . r i N l l ! k N l t i D n r r ' d n ,( l v j d n r{ , 1 i . m r i r . i k i ! i r i ( , ) n d,l lrydr k)r(. l(rl n. bi ,i,ovn, A , ! L o l , ( u 1 l N ri . $ , f .

alt!

dd!"*-d

,:.lt

r9;

Lr, rrrt\-rra

. rrr!

0iirf

nduttr

SEhIATCJRI
l i , l j f l { i f \ l e l t . p , L l ) l i l i,u r n r i j c r i l oI t i r r s l o C . r s r v o S . ..;[ l( r s r . v n )i g r . , 1 i v i 7 np uo l i L i i k u rrLrgu. t . L p , rr

rtin,,k,),,, v1,,,1", s,,"i, ft",,id", "ij"." l;t" ic ii R,put)tit((r. poslijc nij\i!c rtf)rv., vojnc sturbcnit{i. 27.fr Kr, rosLr\rj,rr0

ZASTO 5U UBILI CEZARA?
Co.liD.i1.l,r l(., ro isr fd q.di[ lJoitoj. poitu) jcdiliin rL, rronr Rini,lnLiii CaM N, ubiliu Sdud, Uiinili ni ro ncki*trrori k.ri \u nf,trrrli{h je nekio l)rcv.likumoa.Gim rogtr ditr ,rnijenli ito ito l.zrs.nro.c to{rvio no r. soiih l,rnhir. zrro j. s.nr. roljic k.oziinrl]oviicn i'uo :J00 do 600 altrrovi,M(lnrbriro do 900ljrdi.

<BRoNaAN Nova a s LtKoMluluA cEzAM
Prcfl ia ovon io!lao ivredoii ia ddan u, swiit (ilev+on za ukus[hrk h rendoe

Povijest383

IMPERATORI
roslije posibij€ je ddavu Julia csa!", rimsku zahmtio gadanskirar. Ipak je do 27. pi Kr. cezarov posinakOknvijan ovladao ditavirnrirnskim svijerom. Uzeoje n,ilov August('uniseni() i postao pwim rirnskimimperatorom (caror

KELTI
Narodkoji je prije rimskog osvajanja iivio u zapadlojEuropiu plemenskim zajednicama zovemo Keltima.Svako je pleme bilo sastavljeno od tri glavne - druida,ratnikai seljaka skupine a najveia su im naselja bila wrdave na u?,viiicama.

rJi

Po tEMUsU BILIPoZNATI KELTSKI MTNICI?
Keltdti N tunricibilil,o,r{i|o romciro $t voljeligorbc, troLb! inildt. Licnsu nralinuhdn iftom bojof,kolu ur dobivali iz biljkcsta (vrlnvrika), i u bojuL,iu,l.li i?p(nih tih. lpik niasntujLti tgld ni k,ikr kcl'sl(vojsl{c niN niogliDrdrladdtiscgtr i uvjdlxnosriD,sl{ih Lcsiji.

TKOSU BILIDRUIDI?
Nxko. ito bi pnvdi 20 godiM u l,rouidvinjusvcsr &l (rN{swa do srLolonrijc,dnr i bi u l<ckskorn Jruidu postxjilisvcicnici isuci. I'i svctimjc,crimr ir wdinr lusoviDr,oni $ obxvljrlii vjcslc obrcJc u kojimr bi poockxd i,oovxliiljudc. Z rzliku od (airc Kdtu, mnogi Jru ibilipisDui.

r KELI5q WRDAVA DUNAENGUS, IRSKA KelGka s! se plemena boiLamedGobno, a i pDliv zavojevaaa. Kaoskldiili€ ?a 6ebe stok!, i. takobranjenirbi mje(tma pimje .e uvlii.ana Lltnama uz more podiraLitvrdave.

384 Povijest

VELIKA SEOBA NARODA
Godine285.fumskoseCarswo podijelilona istodni i zapadni dio, svakisasvojimimperatorom. Ipak,i unarod toj reorganizaciji, oko 400.godine zapadno carstvo vije nije mogloodolijevati va.lovima barbarskih plemena iz sjeveroistoine Europe. Takoje godine 410. bio napadnut i samRim.

r ArraBta BoZJI

ovaie bbntaiaplaketa, prikaaje koja iomadskog ratn kanaroniu, bia ptunadena u Svl.aEkoi, a hoidaplkazuie Aulu, bdjantaos noiemiLosdnos

TKOSU BILIBARBARI?
Za Rimljane tu brAa6l. plemenino su provilji!"h tr.e*vo bilad*tukrivni, krotiini ,bd$rik. S vrenenoh u s e .n , c d r o F .r i n o n d d \ , n ' ' o J i . k 6 i l i . r c . ' , r r p u k u n svoje itu prcnijelii na novu domovinu.Tako su $ fqnci plemeia poainju

I rlnbardiu sjcvsnoQlijaostoj ron${rdiji itd. l)oknjini TKO SUBII.IHIJNI?
Huni $, bili tron{dski urod jzdan.lijcs lir*csina. Jihdli$ l,re kotrjc,bili h&trrtmi lukon isftliqma, !cs! u l,otriziza plijenoh prcdikliduboko u Rimsko CahNo. Nijc ih, nedutinr,,r0imalo iosvaj.nt ?imljc.

mrui uFnnolskoj, Etr&MtrE! uErslskoj,

osvaiaiu rmsku Afiiku, tevemu

476'

unr!'avatu Rrn. ] asvfsiutposLiediji

ANGLI I SASI
Angli i Sasi, kasnije poznati kaoAnglosaksonci, iivjeli sudui obale Sjev€rnos mora. U Britaniju supoi€liprovaljivarijoi zarimske vladadne. Poslije 410.,kadsu setmskevojske povukle, prodrlisuu vclikom brojui naselili se, te postupno zaposjeli vetinuistoine Britanije. TKO U BRODOVIMA? IE POKOPAN
Argli i Sdi bilipoglnski,ponoslineod, i tr rjihovoj N kulturi hrodovi ighli uintr ulosu. oni su vjcrovilida brodovirrcnose iduiu umrlosa u omj svijcL.,aatosu bogatepolopali u brodovima, ajedno sxsoadnakoje ie uiivati inadlugoh svijer,. Sroman,c su ponekd pol,Fli s! svegr iekoliko brcdskih phdca.

@

Oko 200.godire[]ioa je zrbpljela iruina senoa digla, !o je orei.lo iirct Anglima i Sdimx @stojeiih nr obali Sjsqnos mon. kodobno su ih, osin iogi, podskivali dn$i gerunski narodina putu premr zapadu.Moila su neki od pflih Anglosiksomca u Bihiji bili yojnici umjnljcni da bhde imovnike

BIZANTSKO CAR
je ponovno Godine324.carKonstantin ujedinoRimskoCarswo. Tadje vet p Rimod b:rbrnkihnapada. teikobraniri paje prijestolnicu preselio u Bizancij i preimenovao gau odakle mu i hrvatsko narodno ime
TKO'E VIADAO BIZANTSKIM CARSTVOIM?
Godine 1054, crkvana zapadu,

(ikvi blo grlki, a nc Launsll.

KoD{rntinjc iz Konmnriropoh (drDinjes tusLo8 lstaDbulx) vhdro ditavin inskh Nijeton. atisecarNo ondaopet nscijepilo. Codirc476. aprdni je dio cr*Rr bio takoEtizbrisan. htoitris dio, tudttim sd prczvan Biktrbkin Ca,rsod oddao syedo 1453., hd je Kon$rnthopol po$aopLij,stolnicom Oonloskog, ili OsmNskos,Ci6w{.

KONSTANTINOPOL
jc bio proglaicn pdjcstolnicom Godine Rnnskog 330.Konsraltinopol caxwa.sjajmjavnc zgLndc rovoga gLrda, nrcdu lojintasponc,ino samo foLum, bilc suurcicnc blagom doprcmljcnim iz svihkrajcvicn$rva. ZASTO BIOTAKO BOGAT? JEKONSTANTINOPOL
jc biosjecijre Konstitrtinopol dugih qoviakil putova !'o .n pu\,aNrll uf!. .\/i,u 8 i5\i ,no\. U nj+r .! cdu\'i iuKinc,biscrlc i nionli,isc i"A,il,ijc,zraii,c donosilisvih i,jugoisrolrc Arijctu tinuvu.trikeno t liuofc, titnicrmr. fr ih foddv^linr njcgovim
parc Krsl. kako noge ulenkima, a iaLat Mo6k nat d prka?ule ' - u a , - - i ' . F o io st o L L a-ss ' r o l p o L a i n s e o c :i.4 ? d . o _ jc bLorllutiieLenenl b 6nlskds,ivota, K'laamrvo u !. stoLjeau. blLa vcl&ile Boga. ! savna umiehostiafiitckiurc ie TadaZa

RIMSKO SVETO CARSTVO
je 7r imperirrora SvrtuB papa Godine 800.,na samBo7ii, Rimskog Carswa okruniofranaikoga kraljaKrda Velikog. On je titavomzapadnom Europom vladao kaojcdnomzemljom, no poslije njegov€ a titavo smrci814,nije proilo ri 40 godina, seruegovo carstvo raspaLo.
ZASTO CARSTVO? 'E OSNOVANO
KarloVclikilc bio biiljantanv.da i ilcg.vo scldlljc$oo pntezalood Sjeven,os moq do lldijc. Buduii dr jc bio n,dr,s\.,ott,r.toga"^-r.od nj.F .o.\ iJod, Europomvladati kao rinski impdror, no dr ie s priton porbno osvrd na sigumos i hhgo$ F Crkve i pape.

KAKO VELIKI SURAOIVAO S UEENJACIMA?STojE BILos NASLoVoM? IE KARLO
KarloVelikije bio velikizrititrik uienoii. paje u Noj ghni dvomc u,r"rchenu pozvao mjpdn{ije uierjake sogdoba. Medu njegovim susesddnicim iprijatljim naili Pdr Ptanski,AgobadLlotuki iAlo,in Yodki. Pod KrilomVelikinsuseskupljali djeikirukopisi, qidi€no jc Svcto susesnndke, risno,d objavljnnk pNijes,cknjisci blladc.
Codft 841. Klrldo semrs6o iaspalo m titraljevsoa, isakin je od nj;h 'ladao po jenrn ih. njesolcobnclji.Poslijc nFgr nije bilo sv{oginskog..i. !cdo kruridbe Orom 1 96?. Poilije1438.svi su .osioci rogprsitnog ndova, a snN jcdnon,izninnom,bili hxbsbudtinon{si. Codtu 1806.ojje nslov ukinrc Napoleon.

VLTRAJ I vitalutr kat€dmLi u Naovom gmdu veLik frafttrskom Charlresu, Kano je prkaans Km(anrinom (d6no).

386

Poviiest

ISLAMSKA CtVtL|ZACUA
Godine650.arapski trgovac Muhamed je novureligiju utemeljio zvanu islam. je udenje Njegovo nadahnulo arapske narode, rako da sudo 750.godine (sljedbenici muslimani islama) osvojili podruiie proregnuro od Afganiscana do na jugu Spanjolske. U islamskom su carswu wjerale trgovina, znanosr i kultura.
KAKO ZIVOT 'E IZGTEDAO U MUSLIMANSKIM ZEMLJAITAA?
rshh je ujedinionovodmjeneknljc, nrn{nuvii im jeditrNcn porani su$rv,

pRogtRto zASTo sE rslAtvl TAKo B
Islmrje donio noviosjeajjcdlnsfrai flenenimxft'p\koa poluoroh rod (

noq. izaftone. Zidovii kdaani surlii.li nimsq aii4uonisumoi iratovdi, . osin tosr N snj€li ndtiri srcju vtru podNjeom darc uijedajL,

EIGEI

ji 1oj,ro,ir rtur"Ll r,,,rid

isbk! id je, xwik&ojojle rripof,ogla dr ijihdishvii neprijatelji, srs.n iu i Bt{,tinciuistoi.oj l]ubpi,oslibi]itr borbxmx.lslansu osih oga iirili i nnsli

ovajmnarer, vllkirounjskojes ss musLimanipozivaju namotNu,
D3€dla je !99. iova dinNrtja k6o:namqnsvoie pobjede, oi se naLaziu skopu d:amiic

ar slam auwwat dama) 0t1ot

oalvodt kroz r i e l d i e n a v ol c u r o s l o L i e t u ampsk anronom Abda.Rahman ibnUmaraL.Sufi, Ml mi0g0,vrlezde rov.n0nlihovim abpskin imeiimd.

KALIFI
Poslije Muharnedove smni 632.nudinanimaN zavbdali laLifi. Dok,cLlrmt,rio. krlifi\u u?:vrli vet,ki.urori,c,, iro n( umo polititki,nego i duhovni. Za vladavinc iewrtogkatilir, od 656. d o6 6 1 .i.i k n u l c , u d \ i K . k ^ b l i ( nrr.t u r \ k e r r J d , e : , L n i ,i r .:jiLi. lodicdi.:ie rosr.kolJ brlJ dr iJ"m,ki. {ino,n vi.enij{ Toslo jedan vladari samo kalii T(O SUBtLtOli^AJtDt I ABAS|D|?
Onrjidi i Ab4idi su bilelllifsl€ dinr$ije. Od 661. damom N rpnvljrli onajidi, sasjediircnu Drnad( (u drnainjojSniji).codineTto. yhji s€doho8la noR dinatija Absida, do ODrjidisu nstalilivladati nuslinanrkonSpanjokkon.Abdidski lilitihrli sjediite u Brsdad$ kojise presoio u nipEdno scdiite golemog qovaikog a$Na, kro i u unicrniiku pijsiolnicu muslimnskos Nijera.
HARUN I BRtAa> Hatun aLRashid ia blo mFLavniii abasidskl kaLltNanjesovom se dvoruu Basdadu zbivajtr mnose pri&. ova mhijalura kLasizne lustfia prilu u koiolje Harui opdid kakos niegov brljai :

nikad nemlies iedros mtesta. je daohzvaLiti zato ood rako

Poviie*387
KAMO SU l\4USLllvtANl PUTOVALI?
Muslinmnski hodoisnici, tgovci, rojni.i, lacnjr.i iddNnisldbe ci odhnl su na d$a pdNeF Ibn Batrri, N airavoniilmskom ars$( i izvantrjega. j.dri.n hrjpor{ijih n&rivaia, 1125. je l(enno L " d " . . . , . M . \ ' t ' . ' l\ ' t . . 1 . . I i. < ,.f'.'p"\," Mt,utovrnj!, t. jc tidxo Sihrn,, pr aaknigro jdo Klie, r onda$ vnrio u M*oko inrfisro iojo fiau.

',.l
v2doslok t ! <relt
I zdk

rNos. rMoNsuNoM
i,r. ,p.ro.j, r,i.l odo.:n, dinlm drro, koiim i.lrcb.Lo m.LoDosadc. Pulovinrislv.mh Don0.iri podutii su od pod03i 6 tmillinc punobv i!

zASTo 5U TKANINE BILE TAKoVAZNE?
Nfuogir, o(ltJrvihrnhlirnrrr liiLiror,.kli, ito znrai l L i n , n w r l i n ) r i l ) , r s l { k i , . , 1 i { v r i ,U j c s o g r n n t u g o t o g ib i l . . d l i g i r ! i l b ( h r r c r l n i , , cO ( l n j c N i z t u l i v i l i !rnrc, ,oLl)c, odjci!, tNuLc, f.!!lJiru i iili c U,ijc(ros vjdtinx privlicnji d{xnina o{ik tu vrrr i u sjcdiliildn nustin, rskinrSndovnni,od kojih nckidxlisvojcnnc , njih Intfklim rkrninrnm.Trkojr Jrnrxydobio in. po l).rrrkr, nn^lh I{ MoN n i krirnir po poknjnriKrnniN.

je vojsh 711.owojila ju;m sprnjolsku. Muslimanski Nazvali suje Al lodalus i pretyorili u najbogrriju zemlju Europe. Muslirnani, ili Mauri,kakosuih ponekad zvali, donijcli prnrjcLicc su rrove biljke, naraidu, badeni pamulq kaoi novlttehnologiju, primjerice vodeno kolo.Ipaksu iz te ?€nij€napokon biliistjerani, pajc mko 1492. u Luke laitrnskihvbdara p:la iCLanada, posljednje islanswo kraljevswo u Spmjolst<oj.

KA{S r!44!Arslo{ll44q l!_4!!4!!4!14
zr vlxdNincAbt at Rahnanxu 10.$otjcau, prijesolnicr jennduzlc bih cdrdoba.sa sojiD b.g.io opemljennn knjiinicdna, bih jc pravimiSn{ a rerjaltc, iQko s prroila r vho ltmr kojaje znms koka iiztr do kdarnskih uaerjara! zifrlioj lluropi. Codtu 1031., kor jc donijela p,onjenu vhdr^ke dina$ije,oaniila je iknl/diog dobi C6rdobc. Godiie 1236.Cdrdobu suos.jilc kdnnske ipanjolskc r,:!gc.
VEUKA DZafiUA u cORDoBr> llih,ab je ]i<aokenutarrek, misvetjem samrkdmgEd!. Nani. i. mhEb veLike d::miF (Mezquite) tr c6dobi. iednogod najvei h namskih sraditeliskih postisnuta ! E!rcp].NFzintr s! rsEdni! -poiet g6,lsk p o ga v a d 7 3 5 . , l h t i mi e k o z niedetadva ndlreialniLi.

388 Povijest

VIKINZI
Koncem8. stoljeiaEuropom su serazlilivikiniki pljadLaii iz Danske U svojimokretnimplovilima goleme , Vikinzi suprevaljivali udaljenosti. Njihovozlatnodobatrgovine, isrraiivanja i kolonizacije je svedo 1100,godine. potrajalo
KAMO SUSVE VIKINZI PUTOVALI?
Vikiizi pljrikii i tueljavrli scdut obrlat ,,ijr, hske i koitinenhlrc litrop€. Prili su iAddrik isigli$c do rslanda, Grcilandai Ncwlbridlatrda. ViLnikiN qovciturov:rtt kroz Rusij! Ne do Ko.rrdnopoh, l)x ixnri,, kono ikiroro utjc ssjNdr rz,rlarlivrlia yino. svilu,?r.lis tsebro

ZASTO SUVIKINZI DoSLINATAKozAo GI.As?
Vkinzi ni{ bi i kLitad, lx !, 1rD,linnnn smofliina i.flwdu \ i J U i / . ^ , r . . , ' . .. 1l , . l i l . l , . , | e , , , e , , . a . . t , ', , * . o , i n , . , k ' . r r r 1 . . . l . "r r ' , o i l i ' . f ' . , . . " , . , , . . , ' \ c , i i. 'r ' . t . t.f lto ili,riki rvj(r$a boljcoplsini od njifiovihpnisnuia., l

KA(OSUVtKtNZt SLAV|L| SVoIE BOGOVE1
$ $ h i l i \ l q \ r .N a j { r n i j i s L i , nb o g o v bii l io d i r , b o s , d , ] t , 'lhor bogkoyiniii snrljivi,,c, r. lrfar (licy),l)o.rici fkxljronL. Vik nrl N rc tJok,iii tr(gdjc ol(o1000. Addir)c.
I IZREZBARENI SREBRNI AMIJI.ET 0v. $ebhasLaya bradoiic s vkhikom k&i3om, oairo s Lantta, ie visicto vrercptn0 kaoamuLet koiidoio5i retu. Vikn, su.iieniLiyob@. tilc poTnaro VikioziN svojc1)osovc shvili ,,, olvo(nohr, obii,r) t) krl$oN irol)itnonl f,iirl,un oLiicrLii,,, Iihjcricc ycll[on, lQtr1cnu,

r vrKNSKo oRur,e

jo dvtlc ovaimali? oamke imao o d.e m ,tLlcaojoirft . i k l i ! lr u F r a t r . i p o i o 5 i i V aoiimmatovimi koi s| seprerosl5 o( na sha,a pon!kad se pokapat s pokoin kon.

O(RIJ6LI TORANJ U ARDMOREII I Toanim s k l 5 t o in aB r c b j u u A'dmoreu, u Ekoisrcrdvji lvateord.Podglsugarcdovnhi gie okoroo., kaosklon odvikn!kh napadaia. Vrata 5umutuk 4,5met6 ?nad th, a doniihsodoLaziLo Lienvama kojcru s daeuvuu,

DRAKARI
Vikiniki $r brodovi, mkozvani dLataLi, bil; nrjboljiu EuLopi. oni su,mcdurin,uz drakrre, kojimrsu krcialiu rari plj{iku, imeliiposebnc ribtske brodicc. Za drleka su purov.rnja
gradili lire brcdovedubLjcsa gtLa,rakonarc hnomut.

KAKO 5U SEGMDILIVIKINSKI BRODOVI?
vLi$kiN brodovi biti rapnyljeni od h,rsovitr i boLovn drsd,r, priirtiedlr 4 tcikusedii!u k.biticuznNatjuiuai ronc{, bilijah, ali.l(ctni. lr$ol scizsdivao odvisoLos deur,r nosioie solcnoLiinojedrc.Z. lakosje ihm posde, osin roga, biloprdvnlcno ivslo, drb,od nei4$i
< REPLIKA VIKINSKOG DRAKARA zbdgtiokog trupa,d,arar5ete<k0prcvfrro, a hden mu je gd ddpGtaoda se krozpiaakprtmakn. ovakvdkamenje, s prkaom obai I hnsadi tupriFielF.Bio ie prekLopne giade,nd m! je hrabrhpodvlga i ep5k h dav.loiv6tortr inepropusnon. Ptrkothe hmedupdi.a ?atvamte putovaija vilinik h lumka, su se nakatanren0m vunonj da b'od ne bi propuilao ponavrrrrr vodu s! ponosni roda.i.

NORMANI
Normani supotorrci vikinikihtatnika koji susc912. nastuili rLNolnandijina zapadu lrancuskc. C)nisu
o n i l i , . l i < . r' o , l r r . i . r ,. , J r ; l r . k c di] lLrzr\r I rrn1,. ItaLije. Nornrarrslii su I<raljcvi bili jaki vladrri. STo sEDoGoDrLo 1066J
( i l i l l , ! 1 0 6 1N , ofi ' ri nL r|rli UrilL(n(, Nr rrlu irn I L,io r! mr ij,l.i !,1 .,. ritin (\1 i r:. :)j ! |]oJirl ryLri(r.. f olrr! o d\,t$t(ini :itiun ()| rt LL drn,. rr $t.l t f , rj jrjrr kn jf ,:rtt( o \orijir rj, \,nrr.Ltr. fr$ n tl.r LL Lf r . t r r r l k r L j r i ) . . L r n D . r , j [ \ " i i i . i ( , f o D rN . , , f r : n n , i{ L r L . r l . r!i , n , n i i i . L \ l i t . i s . i l r i ) n ^ L I \ . l i n Lr . i . f r r r ( . ! o l r / : 1 . , , r .
KATEDRALA > U /IIONREALEU 0!: ]t s. \c GiedDh 1t3r. 4jncrn 7iP.rr 1r /t r irr. r,,o| i-;rvrri r,rvrtr o riiig iirn. n(o!

{

!:1.

M

ZASTO SIcIL|JA TAKoFAscINANTNA? ]E NoRIIANSKA
( t L l ] l i r L" t o . ) t . 5 n L r r LrL L r\r)rii \dn ' ri , r \ t i , i . r n n . i , i \ L L r \ i , !i i , l ) , i L 5 , t r : t \ \ t i , . 1 x y j. . r f r . r ( L l ) , i r i l l .r ) ' , r \ r L] , . t r r )r L l L i L L r , n t L L i , i i i i L L r \ r Li.r,i N!, ii rl.i!,:Li ili , ri\ tr{,I ir., , l,\.1',1.!,r ,, tr .. ,,\i , , , , r \, l i .Ll ri ,)LLL,/r \ r r , r r , ' l i ) ( \ , ! , i i ,. ,i , . I L l i|, \ l ,.L ri . r L i r l . i

! r r L r i ! t ) , t r , . ,i j . , t ! r y i i < 301xoD rAsT NcsA,1066. N , , ' i . ] . t r , r , ) l l , { , , ] t ' l , L

I
KRIZARSKI RATOVI
(lotlinc l0')5. p,r1,u jc r i l r l ) r o I | v tJrbunll. pozvuo nrLrslinr.rnsliih vllrlrlrr lcrrrzulcnrl. Iillr 1clxriclu l,rv.r liri'i.rrsku , .' i r . .l r( ., ' z . 1 , . 1 , . . , l 'r.,,,j , . r . r r ' sLrvojsl<c iz llLrlopc liLttrrlc LL novckliiirlskcllrovc, rli rrijcdirn n i j c u r o r l i op l t r d o m .

ZASTO POZLV IE BIOUPU.EN

in pnvu xns&rsru vojrur

j i i i r , , r r ) , \ j ( i i v .i, K , i i r \ l i i n Ll , . . b i r n , L . i ,1,, s l r t r r , f l r r l r , l o j r r i . r l s r r , : [ , ) j , in { L i i L L rrL ri f.trl,r i l.! oda.J-. l),,f,!,c j.ltLitr,.l(,g ( l . n oa o n o n L ll,]i!1,, r L,lnj.atr dl,!, I rhr bii n rl i k o n i l i i i $ i l ( i n i l i . i i , i a ^ , i .n r , r

STo su KR|ZARSKT RATovL DONIJELI EUROPI?
li ixri{L srf,.nrL r l i , r r i j !r . L l m u r o f i , l r m , ' . v i l m b o l i l i n . r? ,xiinlf,n, uiilnrr! r i r n r .i i p u r . I r ! r ] t L c n i m i!., lnr Sr vnrom r doritdL i no!, rhn)xt., frtJkr (t d,rF 8n!..
r ffIZARI NAPADA]U XONSTANTINOPOL tun! a ga sbl Li oprJ iLi,! idaLisu n nr ro! stom 60 gortrl r.trrirr:a6ri pohod rik:d I ienis'Bi! u sdu rnlr. VO]NKU]MOLITV> rui.p !r 7 oro ,oo. kLoii

3go Poviiest

SREDNJOVJ EKOVNA EU ROPA TKOJEBIOMOCAN U SREDNIOVIEKOVNOJ EUROPI?
Izmedu1000.i 1500.u Europiserazvilo iivahnodruiwo. je Iako veiina ljudi i dalje obradivala zemlju, ipak je ro bilo i doba@[[!@[, katedrala i sveveiih sradova. Posrupno su gradski trgovcii zanarlije pocelizadobirari we veii utjecaju vlasti.
oni supostavljati akonq ubiQli nande i porieli rsoviDu. Plemiii sulphyljati yelikjminujim, kojasudobi!"li u anjenu a rcjnu sluibu.clkE je bih yardau sim je Europiplibavila podrudjimx iivoo, a yednjovjekovnoj ikole, bolnice i sveuailitta.

Kqrj*i N rcdiri rcjskc UtrllElE

i pj€iara.

U 5To,EvJERoVAo SREDNJoVIE(oVNI
sEdnjovjeliovni su Europljdi vj€!o'21i d. jc stvdio Bos, r da ijjme upnvljr kroz Cdqdr

Osimredovnik drug,h l,io pisnen. Obidnisu ljudi .-.i biblijskeprite i ,ivoe .

r sREDN]OV]EKOVNE SqHOVSKE fIGURE q Skaid Ove !rhovske n3!rc,lrEdeie navtii okoroo., orkazu u mjvatnrje Llude u eediiovjekoviom tG jevslvu: kaLicu, tGLia. (kollle bkkupa I v teza b*lznnnobiopLeot0.

ZAMKOVI
je vclikauwrdena Zamak zgrada ili kompleks viie njih, Prvi zamkovi, podignurioko 700., bili su samodrv€n€wrdavice na zemljanojuzviiici. Kasnijisu kamenizamkoviimali tornjev€, pnobnne,opkope i jakeobrambene zidile. Osimtogasuposrali i presriZnim donovima. LIZAMKOVI SLUZILI IESU SAMO U RATU? yelnoir, lni suzankovi tlebrliu iaruaitititi i rcinitre. rs iKotPitkcr200. DIEOE 8od,ne. pkniai\u u amkovimr poieliztFr iu dobr mnr. Bilesuin doghden. i udobne pitun. sobe KAKO UTJECALO IE NAZAIVIKOVE OTKRICE EARUTA? Odoko 1300. bafuilipuia ipnh, podeoje nijedjati
nliin ,.rMrir ! !L,opi. lopov,kr ie kuEl, nogh l,'ob.'i bcdene i ako il yuliti, pa su se njihove visok€ kule ptrvanle u snrionosnu ktopku. lplk su sezr*ovi nastaviligndfti, aliviic !. polszivanje. Bile su ro A ROOiESIIR CASTLE, ENGLES(Awlii{swene @idencije, a ne viie neuniitiv*vrdave. je ,g6da zamka Glavna bio ijesov posebno eedianjl, dohro ulvdeni tobnj,ovajje zamak 5agraden DRUANJE I SIJANJE > oko ra Nj.sove su kamdne ovasradnloviekovna mhijalu6 prikauje tkropadski prtzor kraj jaju:ehtju Pa'Da, Seljacid istjusiem., dokseu po,adini dtre dvom. f'an.uskosa kftlja. stalitole prcruieno u slriieLca.

KAKO SUSERAZVIJALI SREDNJOVJEKOVNI.GRADOVI?
Mnogi sugrdoyi izruLi0L0tuitriG, nx lojini suse poljopiv,cdni proinodinznjenjivrli a anarskc f ,oizvode, pdmjeric€ a oblauiodjeau. Tryncii zrnadije N preko cehoRpropisivdicijcnoi orsrniznati mukovrnjeiesra. KAKO ZIVOT SELJA'KE OBITEUI? JEIZGLEDAO
vciiri je sljale hdila na poljiman,jqnDsvl.srelini uamjcfl!?i pavo utimnjr zdje Bilisu ro ncilobodni k m e , o qv % i . , , , m t r u . { o i , b e 5 o l o o n u c o l u r . n nis! smjelikrcnutina p{t, pa nitise oieniti. Zanrtlije su sebavile kojeiinc - od plctenji kolah do tsarNa.

(me sm n. kuse ovaivvajprkazuie hahnie koFie ! nzdobLiu poblapreko rr4z. 1349. rctv nuEuopa. NiusulidLe buha

VITEZOVI
Virczovis( bili ranrici nr konju.Potjecali su iz plemeniih obitcljii od djerinjsrva sevjdbali u rukovanju oruljem, noienju okloprijahanjLr naz.depastim bojDim konjima. Nekisuvirezovi posjedoval; zamah i zemlju, te odriavali ,cdn.,.\om ir.inju.Drus:'u p;k Juiili u voj'c' jc vitczimaowoj grb. krupnihplcmiia. Svaki pLiraspoznavanju Onisu pomagali pr;jatelja od ncpriyrteljr u boju.

KAKO SUSEVITEZOVI BORII.I?
VidnviN u boj kE$riN kotrjinu, pa reprijreljr prcbadali dugh kopljem, sjeklid$in mrien i bojnomsjeldrcm, iliga prk mznijrlibuzrlovrnom Krd LJie boili pjelice, tukliN s bodetima

5ToJE To BtovtrElKtKoDEKS?
ViMvi a, sveiano pissali m vFrnos kralju. Osin tosi su morati poidvfi ithe, itift i slabije i brmiti Cftw. l:kvo se poniirnje znlo viteikin.

ni konj!, aLile u niemu blo kad se rebalo boati pF!i.e.

ovajje !ktrsniltit bio Dreden paredu. a lumn5ku Tmi6ka su natjecania za viterove bila pdLika da s Dvielteu hhom,anatu. Njihov:ivotI lrubav

navilia seu plesnana e pjevanF i re.itiranie pjevaa, iro suih DvodlLl Lutajuti rvanitrubadud

392

Povijest

MONGOLI
Mongolisu bili narodstepskih nomadsl<ih plemena iz srednje Azije.Godine1206. zasvog suvodu proglasili Diingis-kana. On ih je poveo u osvajanje i sworiocarswo kojeje godine1279.obuhvaialo iitavu Kinu i skorosvuRusiiu.baj kaoi sredniu Aziju, Iran i Irak.

posEBNo? rAKo tgl! ! Mqtlcqslqrqlqll BtLo
MongolsLr s. v.jnr noi ten,ellihn{ bani i i6d,isnije a.r u konjina. Moigolski norici u sdloptr odrpiDjJisndie loj. iu pDbijxlc.klop.I jahrdii njihovi kotrjibili $ vdo ,ilNi,tc amlinr dd, frvalirii viic od 150liionEran b llantnlisravohtepni jediognongobkos posiavka plehena, Naskuplth5uga pLenena nongohklh rzabftll nanajvilet vod! idodiieliLl lmeDtiisls.lidi, PosLile

TKO ZAVTADATI 'E ZELIO SVUETOM?
Diinsilkin j. ielio obisthilirvoj nasloi kojilc,riio .!.,J"\ , . 8 ' / ' r J - o . e , , , . , / , r , t i: e p o , . r i , , r , . , . j r $iicF i poro!ii, \c (iniefk. i Jr rr fdl.,tr nie8.\r \ l . i , i k k o n l r ' i k r , l h i l i i i d i g o t l i , , ' hp r o j i n s knjr ii kej 0lesdr crswi. G0dhe 139s. voFkovoda, iol ic iedinmoigoLskt ovajput rimu I ram4an, provaLio u hd iu

SAMURAJI
Samuraji subili ratnici iz japanskih plernenitih obirelji, koji susluiili u vojskama ito suih skupljali (velika$i). dainyoi Oni suseboriliu gradanskim jcli su od oko I I g":i1t. 59.biesn u Jopanu, Mir sLr rck1603. usposravili EBilili"il rzrooaloKugiwa. prervolllu sluzbenlke lad sLL \c samural
i upravljade. STo RATNTKA? ,EToPUT
sdhuajisuscyei.no ,rldmjxlinavicn,os drusovitnr i gospod{u.'lrudilisurcNitovirivnciLi kodek,rako,rrni ,rrr,/, (,'pur nhiler. Orjcod njih lhrio sxnodisciditN, . r m o , , . ' j r o !\.i & i . ' L ' " \ , , . ' p o '" , . . , f"/ -, n ^,.. Mlogi$ sesaorunliosim ro$ drtxlii uiroja

SOGUNI
Od 1192. do 1867. jc vladao tirav Iapanom niz noioih vojskovodx, ral<ozvanih ioguna. u carevi bili silnoirovani, ilj su inuli Japanski TKO SOGUN? JEBIOPRVI
Godine1192.vojskorodx Yonton,o, ghva nbanogr klaoaMinanoo, l)obije.lio je rdinrce i posao najnoinijin iovjekomlapana. Cd D! je dodijelio nslov loguna, iro zuii 'velild voFkovodl. Yornomo le sposovio now, vojiu uprala, o dateku

Povijest

CARSKA KINA
Knom su duljeod 2000godina vladalicarevi, to jestod 221. pt. Kl we do 1912.lJ meduvtemenu su semijenjale i prijesrolnice nemira i carske dinastije. Bilo je to razdoblje i provala divljih plemena, pa tahoi Mongola, ali senastavljao je Kina bila sjediite isti sustav vlasti.Carska izvanredno stabilne civilizacije, predvodnice iovjeianswa u umjetnosti i tehnologiji, od iijih izuma papir, spomcnimo svilu, i barut.
I VETIKI KINESXI ZO vdlkikhesk zidvijugiko, p anlne sievqno od Peknga, Knez a. d o . eI e . . e , o o l a a . r y t o d d d . t g r d l o b a - be Kiiskog zlda sagradei u doba tlhsa.
KINESKI

ZASTO SU ]SPITIU t(tNI BILITAKo VAZNP l',vij. cxrir din.$ijellan osnouo ddavne slLrz e kojc sutrcbrlc np(vlj{i,cmLjom. Di bir njo flogli$rpni, kmdidatiN m o i i f r u a i n i "r e i h i ih r p i mO . Dikoji suUoilioncnrjviic, mosLiN sc.rdlti siri$r$kon $jcsr, fr i'i.nidLri p,i,icc?or, KAKO POSTAO KINESKOM PR|JEIIqLNICOM? 'E PEKING l u , i er i i e z . h m K i . l 2 - y .r r - r ' g o h ] r.ri . . , r . . r ' ] i r . . ' . j . hnd vojoN prijcstolnicoD proglNili l' cl(idg, g d ril izr ( $r'. Ki,.. V l.l,vsl{i.$k.a 7iJi.$ ud$nicd J..lcl("N 3 6 8n . a v h sj o d o i hr l o v i d i r i $ i j x M i l g G o d i nI e O n rj e adr;rh p,ijcsloLnicu u l&ingu, pi prcurcdilx il,roiifih gmd. TKO'E ZIVIOU ZABRANJENOM GRADU? Cx$ki$ dvoncu ltLirguzy,rll Zrrlxrnjcnim smdonr. Trj komplek pihia, dvoraoi, vaovr urcdri sttrori!tu, tgnden u dobilvlingx, biojeopasdofLol]onr ivisoLio zidovimr od opeke. U njenN le iiviehclslo obirelj
djcdio s pLcmiiimr,porLugom

ZABRANJENIGRAD I prkduie z doba Minga ovd!LlkrnasvlLl z a b d n l e i i s 6rd a.i l e( o m p ek5 bo ?alvorcn a obane Ljude, a carevi s D n i e eia e d v at a 2 ! ,

PORCULAN
je rrrnslurnran. Porcuhn ro jc{ hijeli.$ rdi poluproziran kerani&i proizvod, gl;ne a pravise od bijele (kaolina) pomijesane s kmcnom prdinonr.Oblikovao se rukom na loniankomLolu.Kadbi seispekro na vrLo visokoj tempetatui, posrajao bi staklut,neporozan i nepLopustan, i takowd da senije daozrgrepstini telikon. ZASTO BIo TAKo SKUPoCJEN? JEPoRCULAN
I'orcul sukiickilo.iad podeli pmvni tr dobadnr*ij. Trn8.Bioje ro rurclzni prci7rod,nanijmjeDplemiiini iGr*ima, i soljerimasu ajnu njesne izmde znali Mmo Kinsi. U Europu su ga pryi doiijeli niezensti pomorci tr sedannaeson, $oljcau, gdje je dnah Takvisu.dezi, modinabileLoj

394 Poviiest

SREDNJOVJ EKOVNA AFRI KA
Od oko750.do 1500.zemlje juino od afriikepustinje Sahare bilesudom mnogihnaprednih kuhura.U mnogimsu gradovima, primjerice u vladalimuslimanski kraljevi, dok su Narodi

u praiumskim kraljevinama iivjelimoini poglauice, ,..ani fiffiffi.
skupine obogatili su serrgovinom.
KAKO 5U TRGOVCI PRETAZIU PUSTINJU SAHARU?
TrEoi.i!r iz sieven,c Aftikeprclyiisrharu zrjcdno u takozvrnlhkaravxn.mr. Sxsobon bi znili lrok\ti io, l0rr0Jtr..c:k.' rJ.rrr i ' . l " r r , r . { , , , , , .o j koloni.NrlothoDr rubu Snhre rtrs. oba pdou th nr maEarce ili nofiie, koji( je dprcn:'lilale Dijug.

KoJA qlU\NA Roq4 'EAFR|CKA vtsoKoj cllE!!!
Zlxto, bldoko$, cl).novnrii ol)ovi iu npxdnortiikih keljevi,,r,pimjericc c{ne, Mdijr i SonEhjr, prodavilis,,!, ( sjcvci,iol AlLiciinr Bliskon isd(j. I n $ 1 s eL M h j c n j i h l i h ! t i b r k u k o j i r k o p a o u Sihrli. tu$,ijc N doiliicftopslti !Eov.i! porL.vi zx zliun, cbinoviroh ir.hovlhr. < Zq/MAK I TVRDAVA ELM]NA, GANA ovai:anal Nrdavu *gnd Ltsuportusal( god 14sr. nc,On,je portugalskn, a k6iic izoemskim .ngLesktm tGov.tma bta g o ba' . o o or .r, ..01 j4ori4 Europirn ! ! DprdnoAft. pod h posil st nnoso

TIMBUKTU
Timblkm (u vedibnjcnr dijeluMrlijr) bio jc jcd|,)od Dnjvnr,ijih sradovr na rubuSahafe, Poirosu !, mj kfrjoko 900.godinc rDustinrnsld ;c,rjrci donijeliislam, gradsepLeworio u veliko srcdiire nuslirrunsk. uacrosti, saSkolama, sveuiili3tem i posd on rd)ico'\r m lojoj susepfodr!,rtc

!lK9Ml!i BU!!!qoGAllq
lopui nnogih grklovxm tul),, SrhxLe, tiDjcice Gior iknm, i limbukN s nJ,jNio nx obalidicke Nig.r Ti gadovi bili rijeinc lukc.Trgovci s juB, ! oju N uzvod.osh ibrodovcltuatc zlxton,, bjclokoiau, p ,ukom,s,ienoin ,il,om iodtiitd,a kole,r(oji$ 3eor& f rvxliDj.nNimx ilisldi d.rle o! rjcve,Tnnbuktujc ponxo rcrninrljedne od glanih rgovftkih iutu kroz S.luu.

zASTo su MUSL|MANSK| uqqqi45llcl
DLAZILI U TIMEUKTU?
Mnogi su Jhuslimandti l,odoiasnici odtriti u Tnrbukot di iskatupoitoHtrj. svctin ljtrdnu ibth$l33ntrbrojL, koji su tivjcli u tongndu. Bilisu to slabimuslinnNki uaenjaci i uinclji koji nLsvojojvjei uiili ljudejz okolnih hisr uf , r k , u . 8 r J r n . n n o g c i r l t , .L t a n l e .

ova d:anija,igradena 11,7, naFtaita F ,grada! rinbukluu. NrpravLiena opek€, druenog konu: F od nepeiene iibuke od blataisje.kanerL e

SVAHILI
jezikonnliogih naroda postao glavnim Svabilije na obalii otocinaisroine Afril<e. jezi[. mnoge rij€ai prcuo On F iz arrpskog usovaca loji * ploviLi preto Indijskog povczujuci oceana, Indijui Arabijus isrotnoafriiLim lukama Mogadishu. Gedi,Kilwi i drugirn.. 5 KIi\4 SUTRGOVALI SVAHILSKI NARODI?
.'^.n,''.\"lJn..t"i.', l.l m,rcE \e ,. e. i.jeHob, ieljm, frimjcic kotr, tdnjri,lcopa do krno, bj€loko$, bald id,to. Svcsu to prodiuli trgovcin. s Indijskogoceana. . : . Od oko 1071.sl,liru il,oslaiiLc da rsuju s Kinon,
orok zadzlbar uz obaL( stotne afiike,mFno ie m kolem se progovorilo svahlljem. je ubro postao Zanzibar n r€ov nskh rediltem Blavn

6q :d*olo:Ji:'tliDes\,i:.

OBA
Od oko 1250. p.rdo oko 1800., diirirrjr sc jusozapadna Niscfijau zapadDoj ^liici snslojnr.r od mnolrva razl&ih lcaljcvha. svalomjc od njib vLadao ralozvanioba. Obcsu bili iricrski itoliliiki vode. Njihovipodanici, Yoruba, iivi to jcs!Darod jc od rcnljc, rc pravio gmdove-dr;,rve okmrene masivnim,.mlj io, bedeDil]la. GDJE SU NAPRAVUENI MNOGI KIPOVI OBA?
Ndod ltoji jc:Liviou feiumskom kftLjcvnvu Benin!, dan6 n jurnojNisedti, bi. jc runrd \jsitih nrQracr paleodri*ro ponno i,@dcN gh(.lJr, bii kro i dekonrivDe phker i cdenooijalnctrcdmqq P,rvili ihod njedii broNe, te su slutih kulu fr.d!la, a osin toga i kro uts vladrsLih dvoiacr

5TosEpocoprLo s KRALJEVST|MA oBA?
Moi obi idrugih xfiiakihvtrdra oitaL,jojc doh,nk Eurcpljana. Portugalski, nibzcrnsl(i i b,ituNki rgovci vritili seu domorinusviestimao anljxiu nebrojenos bhsa u Aliici. To je nadolmkl)ooLmlo ii$roivaae, pasu do 1900.europslk silehvladxlc
oval je beninskikpobe napravllen od mesinga obe su bpoviiedal wLikrm voFkama, te pod wojom rukomd.:aLi tGovinubieLokoiiu, paLninim paprom uLjem, i robovlma.

domajukao sLabi nevaZnl voiiaiiom gordimmzom obe.

396 Poviiest

POLINEZIJA
Polinezija sesastoji od mnoiwaotokarazbacanih po golemom Tihom oceanu. Oko 2000.pr Kr. ljudi su krenulina duga,opasna putovanja da ih nasele. Doseljenici su stizali saiicavomobitelji,sasun1ama! psimai kokoiima. Tir su izgradili drvene kolibe saslamnatim l<rovom, pa poieli braribanane, kokosove orahei ktuino drvo,kao i loviti ribu.
OTKUD SU DOSLI POLINEZANI
poidipolalto ii,iri trillt(om. Trkosuoko 1200. p,. K $i8li nr l oogu i Sihou,Da ntrJroD rubtr t,ohrezij.. oko 300.pi KL ar)tovili suitxtie naocc .
a senavila od1oo miljuna tervorn h I loneram oreana, p0druqu koiemu v'hoyi Lere naNovom 2eaidu,Hdrlina i usklijemorokuPutovanic je tm€dupojcdinih arhhetdga potraFti rnalo niogo ddna, Predci do$ljenikr doili N iz j,,soi$o.m Azjjc, u kojojsu t,oiiyjelibI J0 000 godi0x. A on& N s
KAMENI > KIPOV lsk^ii otok (zyan Rapi N!i), naiistorniF ie tolk, do kojesu sticLiseien.i. Dosod Lose to

godine. oko5oo. Nanicmu su n al*omod l€dio5tayn
mnoga hheie k pova

zASTo sU UUDI zAPLovILI PREMA POLINEZUI?
( 1 , o . i u g . , i" ' ( t r c / i r . . ( n i . l ,. ' , / . . f , ' . ' i in ,.. I u.,r i. vjctolaoro N bili prcn{puiui. tb hrij dr scob,rdivott. i$pi1o, di {rnme bilc posjeccnc, idr iczcDlju odriield cuija. Osi,n rosr tu nNtd. $cdu.(oiiDirld izb t iiab js N r oti'nili a rhlj,r i hhnu. trk N nekiot tth honda nbth ledno{Nfo bilitunoloytri, noicni tcljdn zi orlcivrnjeh hov h ?cr jr.

PLovtLt? !4IqDOSEUENrcr
I)o$leddN plovilir (lvortrrfDiDkurini, s jclriDx od rugoiiN l i N drcv.i l)on1orci fun0tLrti zvij.zJc, oblile, occMsl(cqlorc,priccsclicc tono jto n,,vitil' r/, 1l! odncsfiicvoar|( !tu soodbtjiju d kotJdr), rc p$iti kMtc od n.l)idn,krnrnaii| ijkoljxkd. Z^hvrtiujudirom. , : r l i . . i J , . t , .k i , , , ^ , . D " " . ' i . . ' t r . . . . . r . ,: \ u r u s

zcr,ndx, gdjc $ doscrj$ici,eb. ph^,timnmmH.'

MAORI
Dos€ijenici su ni Novi Zeland stigliol(o800.godin€. U poicrku su;ivjcli u nalc'ri'n, ni,oljubivjm skupinana, rti lad \ suseramnoiili,postali su raroboni. Ot<o 1500.
podelisu grditi uwrd€naDaseljr na uzvijicana,

koje su zv:li l/ Zgrudesu ur€lavalidrvenin rezbaijama, a koiu teroviriliviiiiasrim

KAKO ZTVOT 'E |ZGLEDAO tr^AORA?
lodnebljeje nx Novon Zehndu bilo Hadrije i vlatDije neso @ avicajnin otoc'o{, pa su sc doseljenicjnorali ipil€odni novom o[oli!u. Po lovili diyovskepdce nelcdelice

z,a osib togasui ubilli ruljane . i skupljlli ,::. $koljke po obali.

Povijest

397

AZIJSKE HRAMSKE KRALJEVINE
jugoistodne lzmedu700. i 1300., u raznimsu dijelovima Azije niknulemoine kraljevine, kao3tosu Khmer,Pagan i Sukhotai. Onesu seobogatile uzgojem riie, prodajom skupocjenih mirodijai kontrolomnad trgovinskim morskimputovima. Njihovi suvladarigradilisilnehramove.

4q]o !VAz-UlLy4q4qq4qllLlq
VhddiN sklpljrlii{ risuae ndnikakojisugradili je rcligijl hiiduniakci buihisiake hhnove Budhnriika jc bila pr rito ii?€r&lcno nnoFo viie i,rihv"icDij,, AgI]DHISII.KIHRAM b . . dr l ', t u h \ r .n " ' ' . , ' , h , n , . ' ' l ' , 1 . " h . t f . , ' hbnovazgraden h zmedu u alL€u, a njihovin tu knljcvinmi loDosili p,stit, 50oo tooo.I Doo.u kaLievini Pagan jet suskazirnti u,oi ibogrtLvo vhd*.r.

TKOJEUT,ECAO NAHRA'VISKE KRALJEVINE?
iz hdilc suu jusoisloinu Azijudohzili budhistidki redovmcr hndtrisriiki sveti ljudi.oni suevjebmliknlj$r predvodili vler*enuale.Moline.prinoienje tnava ponali tivoa. svdkovnr N vrtrnn dijelonn 'odhos

SPOMENIK ! SOiOBUDURU I

OSMANSKO CARSTVO
je novomuslimalsko, Okogodine1300.osnovano takozvaDao Otomansko ili Osmansko na ielu s turskihvodamir, Carswo takozvanim sultanima. Na vrhuncusvoje moti, to jcstoko godine je i700.,ono prekrivalo golema podrudja Europe, A&il<e i Azije. Odrialosesvedo koncaPrvog svjerskog rara1918.godine.
ZASTO SUSULEIMANA I. ZVALI VELICANSTVENI?
Nrjveiije od osnxDlilskih lrxni bio sulejnxn Yclitiisseni. h njesove sevladarift (1520. 1t66.) 'll!(ko Cr$vo siho fioiiriLo. On jc oslh togi t,io i aililnik dc!,invr ilikou,ih,nnjcnlxri, In jc u,csio knnbul i drugcoendnijsltc gildovc blisGvnn d:ai,ij!na.

KAKo 'EKoNSTANITNoPo! !o!Bq !iT4!!!q
Godn,c1453.,pojlijc opMdcu kolojN sndsket'<khc ,uiilitcikiopovi, N,ltai Mehmd IL fupokoi je lspio oiojiti Koinaitinopol. Takoj€ $rra pije$olni.r Bianskogx Ctrssrf.eli l$rnhul nd! gLu,i gnd OsnMdog Cr$r u bhn, ihd,ju.

OTKUD SUDOLAZILI IANJIEARF
l KEMiltaKE plottcE rz MoDREDZAM|,E,|STANBUL Na4iriF deraj;ivlh. poploianlh zldova dramljo suLrani Ahmeli, puikidane lModm gddene1609. 1619. dZamiia, Slltanl veLiiannvene d:amlje I javnezghde, ianojea nadma!lldonignuiabDanrskh.areva.

Janjiiarisubili ehni vojnici,r podijcilo., su Lobili silor odvodeni djeiaci, snrovi raje - loii$kih podmils m Balkanu. Skolordisuseu Ist bulu, sdjesu ipfthzili

PtolsuLlan, osnan (olhnanl L bio le 5in tuEkog poglavke. 0n ie predvodo voiskugazlja

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->