POVUES

PovliEsr . PSVLUqqEBNT LJUpI PoeEcr PoUoDlErswA 169 362 364
KRIZARI
389

TRGOVINA ROBLIEM AMERIEKA REVOTUCUA

413 414

5!qqNJ0YJE[0$A!8q!4 i9q
MONGOTI . .. t92
392

FMNCUSKA REVOTUCUA 415

365 I1E9A!!I9{41!EoPAPREIPqyUEIU\KERAM|KA 367
PRVI METALCI

tl 54tvlu8
CARSKA K|NA . -.--

PBqSJJ ETtTET-tSWO
NAPOLEONSKI RATOVI

4X6

393

476

_-)97
-, 36q -'-_392 -llp. 374 '75
376

tR_qqt!!Qyl!{Qyx4tE8!(L ]94 Pqq{E4UA.
AZUSKA HMMSKA 396

q!4q4 ..-.---,-----.-r'12 !t!I4r!5,(l-84IAy!__,_____4U

l4lzsPqrAtu!14
poLtNA |NDA PRVO P|SMo sTARr EGTIAI
BI.ISKOISTOENA CARSTVA

392 o.Ig4ANS(q.!4!SIL0__392 8E!E!A!!.54
REFORMACUA .. ISTRAZVANJA INKE

(8&U!yswA .._ -

!tDu9I8U9q_8Eyq!!qA___419 qSLoSSo!!'rlqlulN E_4f\4E&r{E__4?
NACIONAIIZAM
427

3ea
J}9 400

qsE4 ll,tpEBU4!EU4____
AMERTdK GRADANSKT MT AUSTRALUA 424 425 425
426

POMqBEL SNED9ZEMNI PERZUSKO CARSTVO STAM GREKA
KINESKO PRVO CARSTVO

4o2 403

NovtzEtAND PRVI SVIETSKI MT

378

AZTEK|

MAtl!Y4!!{41!!DrjA

38e
380

DgEAIrlD.O.gA
KONKISTADORI 405

8!]5(A &EYqlUgU
REVOLUCUA {LIESKA 429 406 406

PlYL44E8{4Ucr.
STARI RIM KELTI

TRID ESETOGODLS!]! 8AI
342 383 344

ENGLESKI GRADANSKI 8AT.

lloEU.!!(A tXSllA
AMERTaKT rND[ANcl

y!.!{alEsBa ra&o..D.a
BIZANTSKO CARSTVO

4L|]sj(1.5!(qBt_ rEU!q..EKp.N0,ru5[4,KEE _43S z,rr I49lz4lu. --.-... ..-,--pB.!.s.L5vM9(|B4r l4!9q489DXE S894N!Z4eri! -q!rclBxE4qA
HLADNI MT BLISK| |SToK
435

385

KoToNTJALNAAMEBIIL 409 MS{48!!14
ZNANSTVENARTOLICUA 411 POLIOpJETSKA REVOLUCUA - ,-, 412

!!4U9(Ai!V!!!Z4c!JA
VIKINZI
NORMANI

386
388 389

435

398 Povijest

RENESANSA
od najkreativnijih razdoblja u povijesti Jedno bilo je ono europsko izmedu1350.i 1550.godine. je Ta kulturnaobnova
postalapoznatapod imenom renesansa (doslovce ,prcporodu), je pod utjecajemsraregrdkei rimske civilizacijc. a nascala
GDJE SEODIGRALA RENESANSA?
lolr.tai je rcnc.rffe bih lelija. U ro je dobl ori b a podijctlcnr u rcovisne dLrivc,iiiisu bosd nladribiti

El@iE![w]ikjtr

uij"i,iu. n"".**"."

pioitrilai k,ozjur.! tiamush I Spanjolsk!, te izvrijh orlL'.in urjecaj m sjcvcr tru EunJp!.

qK4y l! qro !!!gA!!!!Ll0c!Eq !4 svll!!

Rd,cutrr lc donijehs $kno tclju ?aspozn.j,,fr. Uicilacisu J.rid uglxvnonprouirviLi(htnctftr. ho sd $1 ponoub otkdli d,cvre lilozofu. Untehi.i $ f r n i d i \ i L i t i , ( t . [ n nr iir,, shv(i,j'sdu r.l4nL " L , f l n . 'l | . r o d l ; , , . . l . ' i k , . s .r . . , , 4 \, t , . , o . . , , , .k , , i r i f , i l , v ' , i l iL c rn i r k i i l , r i , J h i j i .

reom'do le bio senijTaih izumltelj Psa.!slkar,klparj gtudite o5tayio iza sobom r daiasnaipoznatilu sLtku na - po'trer svrietu raladnvene,

Dtuo.kanopi d,usi nlte,iiali Leatrtdava .lobr bili euprctclki 2r stvlttileL

OOLAZAK SVETA TRI(MUA> ovadka lto j! je r,59,f.slkio Benozo Gorol lcdir ie D ltayosnh u prvarnoi kapeLi obileLji l{cdi.iu kLilanskom ghduFircn.i.kd sqremcjLa nabibliskom mor uu,lprkie odraravata b jctrav to

Povijest

399

REFORMACIJA
je kriianskipokret Reformacija iz 16.stoljeia. Njegovisu sljedbenici zamjerali Katoliikoj crkviiskvarenost i pozivali na korjenitureformu.
Ti su prosvjednici portalipoznaci

pod imenomprotestanti.
TKOIE BIOVOOA REFORMACI]E?
je pot€la I 5 17 kxd jc njcnDiki Lcdovnik Relomacijs Madr LndEr na vnh ol(e u WitkDbdgu pribio pritutbi. lrotsm$ku su poruktrz*nn svojpopis po slseinoj [uiopi proiirili dr$i p,opovjednici. ().is1 tf{iilitdno$ hlje oblikepoboino$i

5Tosu BrLr PLoDovt REFoRMACUE?
po($iiti/hr je ! Rlh! i,a'rio $nh ibiics. Urt)jch '. rr.Ng,,n' / ' t , , 1 ,, , . , , l , l l , \ j . ' ' r .b i "1..'"1 ,i^rinrc r.)uoru. ol)jc N snrc nrn,irovdno rbijxrc (]lrhn$ki Uni\Nrlc N sc dkvc i $rmn i. t,oLiv.ikc. i dcdudddv,ri dovitMvJi$ nAmjr irilch thjcsli.i.
U o o r s o i. . l r d 1 i B o 1 r . o s " d . . J . . g . u c 1 ' , i i o . l sc aihilcklurrcneen!e,ovo se thilno rcncsamno p'olclic Md u pollskom SGduZamonu,koi ic 1579 osnov.olan zamoysly,

5ToJoSDANAS MoZEMo VIDJETI OD RENESANSE?
I n . u n , ' r l i uk ' i 6 , . . 1 ,. . . , j ,, ' . ' , i,', j'r'.,h.,(( c v c ,k f j i t n i c ie r L s o vi c ,g{(lcrc u,cncstrnsi. i 'i lk io , ji do(iuu lliD idrnrssodivcsvodr Sikriosl<c krpclc, lro gr jc onikroMichdo,sclo, Lio i rcnrcl<ijclinra grnijrlnog ir rilsrr.Ifia luto mrhfilo t!

POKROVITELJI
PoLrovilcljisu ljudi ili instnucije kojc diju mrteijalnu pomoa knjiicvniciru i umjetnicina. Medu renesrnsnim pohLovitcljina posebno su sc isticalifLancuskr kriljevskr obirelj i noiDi raljjanski plemiai Sfo|,e,Medici j Dolgijc.

"a6li;rNnbn&r[|4tsqIititr8 ! hfulllolirfudn|r fi$fid{u$. Dt!6 lr'4trar ltrtft hd6ilur. ftlbirr nlunnn{fttlno:n liuilr tumdmdto.osdldnirqt hrdrrtimrm.taonrdm.tdti

x
I

G[enbeE 0k0 455 godi!. j e B b L r li!d r u g a urniLo djea donupnmaiobilnim udma.

posLo zASTo JE

DOPROCVATA FIRENCE?
vrERSx S l U x o B lE , U R o PrA tr7. 1517.
1513. t541.

RencsaNjc biri ft/dobrjevetikih diuirvcnihfohjc.a, dobr tr koj€n jc Politialun.a sve viie doLrzihod mvca irgovnr. 'rilijaiskiE€d InrNa bio je europsko scdinc brilr6Nr. Njesova te yodeia obitdj Nlcdi.i pordi.da no'rc papma i k,rljcvnni. ol hjezha N s bogrbrvrphi]li uhtrnici popnr Michelxngela i u.onnJi d. vincijr.

1563.

a Nremrdredorr
t a s,iJ l rmo, "d ir uli ' oenvaprctestanck!okvu u Genev. letrncaLvin dkv! u Skotskoj. lohi (nox o5nvaprotestanlsku

rs45.
1560.

a r(ahr.iporrei!prolrerdm.(ilu,
a

1s62. 1563,

rato rd i p ote5tanata u Franlu+ol. a Rdr,medu protenal u{ajupotiv kaloLitke t lDozenskl

400

Povijest

ISTRAZIVANJA
t.jLrdisu oduvijck kreteli rLotkrivarje novih zemaljai nora. Najveie je isrrei-ivriko razdobljc u povijesri z:rpoiclo u 15.stolje6u ipotlajaloclulje odietiri storincgoclina. : :r,,; ,; , . N;ih su se.l Ar:rpii Kinrzi vei sir bili uneprijedili ,1,1 broclogradnju ; joi viie usevriili curopski pornorci.
Bazit, u luznajamedci,hia ,r'oyfbrrr fr orDr r.rii
cottihe 494 ! Ia .r.rill.t\! 5r.nt!t'i| ) ParnEtt trrijttitr ir r,.lrrdrrc r,,ori]llrrcnP

I

jh

ffi' t__ '

I
i r."

;H,.r..

,"-p

I

rl!

.i:l
1 KARTOGRAFIRAN]E 5V ]EIA
!j| i. I k'L.il ..r d i/ ,

L

lii

rsrRAZrvANta

ZASTO SUL]UDI STRAZIVALI sVJE?
\ . i , ' , n tl r i . L L ( 1 1 L , ift,r, f , . , . . ntrLit) /.r .r/ jstiiD / . { i , , f , . r , . i i i t r n t J r r t { , t i , i ,i in u. i r , m .
lu!.f\L ! , r r i o l r l . L i n i L r l [ rL A h f . rDljl toi.li {i Ll,iLi t!L,Ln.rr.rLi non.j.d.. \l,rj1( {r isnr,nri., ndrrm,. rdLiLi r.. j,r /.r rrri.L.nnrf /,.Nrdrini L\,;if.,fjdn.

4

KAKO IE ISTRAZIVANJE UTJECALO NAPOVUES? LuJlrt(( n, ,cnn I s.rri rt*. fo(tv 81.

N r , ! t L r, j t v . s r i ( i . . r ! t r i . i \ , n r f Nro8. L,r rr , \LrLt i7 h i. r /rnt r. Bif je, i,&nrirn, i kmstr.irL,iil, t,NLj.,lj(r. L r , r r r , i i r . . i r : : n n . g i r u i L i . , J . { t i , i .p o n n l i /LD! neo+nNnL rr {rropsli. b.l.!i n. n, lh in,iTivri

0!i0i !.5e pono6N lon!.Ei poial Dola!Lirti !ro r5o.

. _ ,..-*r{i!

STARI SVUET
l r u f . ' . c / . , | \ r | ' g e e r , r ,I J r r i . r 'P o / r . ' r . .1; othLiiaAmc,;ke ptontie Strrini sriicton.

TKOJEISIRA)IVAO STARI SVIIET?
U r.d.jci, vitda, \lhar r i\1i(o lolo i rnrok & lb. llrm futovilisu ri istoksvedo l(lnc. (nrrti ' sorlcrr $oijci I Trfrr() atlorio t til trdnrilil ZhorE He u I 5. ntzipad sr.lo Aliike. Lr 16. \i)lcn' tJdlrs:,ln(i i n n d . n ' l i b u L ' \ n ' t r N , " . 1 t '" s , , t r L i \i r i .
> BTAGO IsTOKA Svli F ! hnoptrt ( m n,rLr kopr(tri tlovalklm pltov ni koi ra ie potio M{tu PoLoGd er sc. i,!ddnr, u L6 I t. noLjr.! o(voiLi noiro hp.df ie ro\rm lr:l itri d$( i iMr m ar kroi

NAVIGACIJA
N a v i g u c i j ic v j c n i n . n . l i r c r j r i o l r ; r l r n j i [ u , s r . l \ l o n l , i n u i / 1 6 .s L o l j c a i L ,p r c h t c i , j rs L ( ,,ccri,, l, , o , r r g r l cr r j u z l i i i t i j c s p r v c .

qUINSTRUMENTE PozNAvALl? rjiii'.|JAXV-!

'

. : " ' , "' , ' , ' i 1 l ' l ' ' : ;' ,: '' " Y (\id !,sr i, fbgli o(l'(l li t,,L,,.,j l, oll , t u.l pl(tridl)c.

v i s i , r i $ ! r i i / v i j r ^ h r k l l i o 7 d , , o f i .O i i i l i r L r , i r d n o ,

,*

st tujtntLe uomjrrosr: ]r:'.xAxo
p f c r r l r r r fr r i L r ni , L . r i L d . , r li r , r t 1,,1, Udrljcnoii .i llajrfjr l,L,,vnlb lr f i i d i l ir J r , (n . b , . i s L l J ' ? i t rn

JJlir,-.,',1 , i, I

l . . 1 ,/ , , , l

' r' I

v n . e r t aT . u e b l a p , o! d 6 n i i novi q5ta b'odr, Lko^rn mdnia m oiosuiio plrounF

,lolikojojrcbtr dr flilri. izir(10 (lvij( oriinnf !Ji[( ni brodtr (rLs i nrffd.v$ j. 7.!)i\!v.,lo n rn ,ni,.

NOVI SVUET
imcnr NoriNijct j. jcdnodl o,ropsftih zcnalja, to jcstsjeve,,rc novootkrivcnih

ZAPLOVIO NAZAPAD? ZASTO JEKOLUIMBO
Krisobr lolumbojc lspb ug,ivtri,i rGodtu 1192. l,al',h' lslogrkLrljrFerdtuandr ik,11j;cu fimncnrlrplovidbu m zrprn. Kohr-L',,vr 1 rJom pu do A?iJ(ru g ' jr, bilaorhiti novitrEovtuki n.r.bi. ::: ned im. m.io nr BrhrsLo onrai., r. poaerak.oy( er. trr.uvrnji i ,rutrgr

'':11*lll: I l9Il:lL'l ' ' .-r .r " . Kolumbo niegovi murur 0porrjr
:''

$ s mmdomtuiid m Bahamna, t !dui! da nal! Donas A?ll.lmaPobieden monLi!u 5pinjoL.ina davdi daDk ! zlatrL mbovoie o I i p irr{ri anr d^i reo !o €mJ b iii, popdst i ndrdno la ip+, ! odPiilr

je aos o(trpnaLa orok SDaijol5ki bedemituip.ic Pkrlo Ri.o 0Lrranben deLrrloo str podirndi440. u SantuLipe sp:nlosr€ i ioLoi( trskoro Gore). p0ieLmpadati5up;rnklpopurEichskc.

INKE
Narodje Inka iivio u planinskom lancu Andeu Peruu. Izmedu12.stoljeia i 1532.sworilisu carswo iiroko svega no koje 300 k.ilomerara, seprotezalo titavih 3600,to jest od danainje Kolumbije, pa sve do danainjeg Cilea.
TKOJEVI.ADAO CARSTVOM IN(A? vhdajucu je o mJeno I ke.u porile elnuBJo planinsko je vlad o nad12milijuna plenekoje ljudis 20nriiitih jezil{r. poneito Pobijedenim & poslavi.ama osavljalo lokalnc pdhlatit' vhstipod uvjetom dasusprcnri KAKO DRUIWO INM? JEFUNKCIONIRALO ?lctrrici vjcmicaru posrajali vojskovode su.onjernici,

i qeenici.Kroa,L $rcl no.ilisuzlarna pokli'"lea u!i. Ziteljisu,nedltim,vdjioom bili sioma.ini seljd, ,]i su pd€meno slutili dri.ei kaovojrici, $adielji i !adnic'. TKOJE POTEKAO OD SUiICAI MIESECA? jc cd ldo tvrdio dajc potckao od Intija, boga Sune, i cedcc iz Mam*ilyc, boticcMjed.. Dru8i subogovi iboriccprcdsevljali moG, slmljNinuivsnodud.. Inkc luirgy-di i n.s mj.!B drugihneda u Andma.

pololal, zanrtllJe $ u dtuh,uInka haLepovialtei zlati h Eznlh dllelova c6ha pravlll sumaske od bLlst.vos zlata, SpanJohke suorvEjaae 1!3r, ! Peru

MTEKI
AzteLi subili narodkoji je utemeljio posljednju velikuameritkucivilizaciju prijeipanjolske najezde. Njihovoje moinocarswo potrajalo od 1325, do 1521. Aztekisu bili seljaci, ratnici i graditelji silnihgradova.
GDJE NAIEZERU? JEBIOGRAD
jc uidil iseljenilq Codide 1325. skupnrx $ish nawlikj otok u jezetuTscoco. Kadsu,rjihovi svcaenici vidjeli k a jc to prikhdno oqoslijeae nakaktus, obzmnilisudl njes a tsndnjusjrjnos ndos sRdr,lcnochtiilin.. Dinrs (Ctudad tusojised Merico deMcxico).

dasebor a NuitziLopochtl ia, Kdlanallk ,a atlolska blla

PO EEMU ZNAMO KAKO sUAzIiK|7IVIELI?
Nakon ito ur Sprnlolciprodni u'lcnoddtl{h,opisrli N mnogc vidove dztcdlog tivotd,pftvoN c, ikolsrvo, zcnljoqdrjui riiioictrjc suseimDosimreijald osr.ci, pimjeie peLn{i ognxii,nikir,kdimikainot{i.

Na5l. ie drobdelsa,iLirukopsa, posLije nasLikanos lpanjoLsko8 prcdslavlia Gvaiaiia. ,tlodiaetverckur , d& m iexrc rek@o, TenochtirLen. kakrusu stt le Dakrnak ancile moti,

DMlEllllffiZW. s.tu*ti

LJUDSKE ZRTVE
Ljudslm je ;ftYa iovjck ubijcl radi unilostivljenjabogova. Azteki su vjerovali da su sc bogovi irwovali za ljude,

pasu in ieljeliuzvr:titi

zASTo TEKLA TAKoNEMILICE? JEKRV
Vjerovdoseda sc,nvi trircscnoj bogovin,! iskMtrje velika ist. la ipak su 'lee poi6t. bili mrcblje nepijatljski rcjdci. Njih hi dovodiliu prijesolniN pa ubijdina v,htr piqhide Yelikog hnnu. nko N 1487. u i.tveDdndioj cernoniji, bili t6orndi d6cci !isuiaa,obljcnikd.

uentk re kao mladlfbo Lijep je igLazbu. i ples,a skladao Po$alao le t danau dri ,ve

Poviiest

KONKISTADORI
U 16.stoljeiuSjevernu i Juinu Ameriku napali suipanjolski vojnici,takozvani
konkistadori. pa sruiilJ crrscva Azteka

ilnka.MnogJ suod njih krenuli u potragu zazemljom silnablaga,

mitskimsl[!f,$[s
cones serodlo u SpanioLskoj,

TKO 5 IMORA? JEBIOBOG Godine 1517. urcil(i!, rai&ii yidjeti krho scii obrtu
isk,cMjL, konkisudo,i,f{ N vijes o tin blilcdin, hrudrih siancnnaprcnijdi cro Monkzumi II on jcrj,ioao da nlihd dolyrk oznaiNapovnhL n o. drgos izbiv$ja, bosr i Ltuljr qro oath. prijesroL. dopro ldo arreake

KAKO SUKONKISTADORI USPJELI POBIJEDITI TOLIKI NAROD?
Konki$rdonjc bilo nrlo, ilisu zxtoi,rrlibodolc, konje, okLop, slronosr) vN€ho orutje.U Mcksikr w rc, osin rosi,joi ipojrirli, j.r s, p,ivrldi domorodcc t)obunjrnc POOIVUATITEROR>

Konlr.doru ru dd kFla

s!Li.adonoroda.a

i r5,2,ponao haniokkm kon utojamLir. Iiah]ee

TKO CiM INKA? JEUBIO (l(!1i,,. 1532. drutini sckorkistrdon nr aelr slriDoesoom
Phirom s,v0lx i cuori Inki Aahlrlpon1. Nr pijcvrN n, gr zrft,bili,r ?i nj.gr ?i(fitiligoL.iN orkop.i.{ u $cbnl i ? r . l i ) i m l . h i l oi i s r h J c n or,l i $ 1 c i Q i f i l p o s ! b i l i1 5 3 1 .

ELDORADO
"pozLaaen" El Dolado znaai biloje to ipnjolsko inc nilske?€mlje ulutbjAn,er;ci, punoj

zAiTo sqlq!{!!49q!tlRAzlq!! qq
Ko.kisildoi $ potgto bili l,,ib,i, aliN bili isadijivi imsihi, noienisundruton tcljo'n ?azLrton inoii lvlnogisu t€inuliu zabnnin tiaiui,rnr, u jalo{ t'aginjua ElDondon.
or naLiskupo.jene ndru kpov€ iuk.ase,pa ih vei nom pd trgasLdru Spanlo 5ku.

406 Poviiest

TRIDESETOGODISNJI RAT
je rat zahvatio Tiidesetogodilnji Enroprizmedu 1618. i 1648. godine. Zapoieogaje sukobnjernaikih katolikr i protestanata, ali seubrzoproiirio i na Dansku, Svedsku i Francuskr:.
KOGA SU,DEFENESTRIRALI( U PRAGU?

r.,,r"t".r,i"1 r'r"U'S-s j. s*"r.,1"r"
Riukih Ca$rvoo,ispanjolskon K1djc pokuiilr na pLilc$ollc u prcrc{irrskoj rolrcniji (ceikoj) fo$rviti kftoliki. njsine s' p(du{ike o t,xikonr dvo,tu HtuliaDnu delimnrinli (brcili Lnr prozor). Poln!,l seubfh ftuliih po iiQvojNjcmr.l(oj, jo su kncrNi odbilif,tid h$sbttrlktr vlNr.

TKO ]F B]q!1LSA SJEVERA?
lxlj. ftt biosrnn dio;tus$,k.hi lancdu s\(.s llin\kog ' . rN.ii ,icEnvl ,, lt ,ut !nikr D r r l . r s " ( I , [ cj l r . n cr . k Lq . \r,L\t I .rL .t] cnndvAdolr,,riv $ Sjcvcr", jc 1632 r)ohij0dio kodt.iit,cnr, ilijc u lun bojuisro, rosi,{tr,.

UNISTEN,E MAGDEBURGA> Godic 163r. snrgo su SvcloB Rihskog clnvr spai€ rkmark ghd MasdebuG. ri. io doiio yieBkcs obode u v ci | o o s i b o 9 y c r o Rimsko Cdslvo

ENGLESKI GRADANSKI RAT
Od 1642.do 1648.stanovrike jc Briturskog ototjr podijcliorat izmedLr kraljaKarlaI. i cngleskog Prrlamenta. Kraljje bio podigao namete i pokuiaoParlamentu nirmctnuti svojuvolju.OliverCromwelljcsrao ru dclogradanskc rcvo|.Lcije i osnovao sudkoji je kraljaosudio nl smrt.
i.lrr r k cnrd( l,r(ug Ch,rl.6r' -Fid.I !. rr,l\,

OLIVER CROMWELL
ol y.r (lonrwclLjc lJio,rnrliol,osjcdnik iaho hfldh,cnfu, i i{ tr s,lrhn.kon tu(u l)okMroivr$in voirlkor,. U,wrlobLjL,connDorwuJ.l,rrxtri$otcevohriu,irc, ri(,wrfc l r,/lra i lr'ukLrr nrNo Inlo.

TKo suqrlr"ostsANct,,?
Mdu bofcirr I'sliNnk ndliN s nn,ogid(r0r,i riko^ioi flrirNci (Nnnl i r|"dLo1lt fuNrrr, ,j. 'oiiid'ci(,7ito !to{L sciiirlirr k[*o). Rojrhtc Rr scnviio l)]k arll ?2rr'.6 (,,vns7ovi,l.

" ;*r:il:.{i1,:ll

TKO 5U BIU,,IEVELERI(?
l'rLrncfurnelngc suughvrorr vodilizemljofosjcddici, pld,iii i rgov.i.MnoSi si,onri.i ij, i koji sezarjih boLiri Hriri n, tupodjehannjc(arg.liq., i jedndo privi n *. (cns /././Lr. conwcltjc usuiio njihom

+ij,,lOt;;ltl
f ;J!!L

IIg llBrom!q!!l4t!Ml!1?

dEitl

v

A sMRTNA PRESUDA KARLU INadan:td. sileinla 1649. krtru Karlu L u londonskon 5uwhrehiLtr, Empu.rada* vleDVaLo dakntre!ivtadaiu niLolitr Bo:jon, paie:r nih to pogubLjcnje bio lpEvosvcrdsrde.

(:;.dine1649.bih jr troghicna rcpublika iri ,c.d, nronvexlth", r L.rtj! jc,rn,ijenilo ddavro rje.c. v.Jrkr je, nedunn, tcljclxycacpronjeDe, prle 16t3. vlrt bila predtu lcdi.n iovjekL,, Lard, hat'tur" (,hdr z.jtnnikt") Otkc Crcmwellu. loslijr ije8ovesnri nonrn,ijr s vnih, ilis.griiiaenim o {inD.

Povijest

MOGULSKA INDUA
\4oBJ ' k o ( / r , r t o .o \ n o v . r c o 1 s 7 6 .b . i l aj < - . r i n r " . n i in .r 'uJimrn'La J r / a r . r r p o ri j e . r i

Indije. Ono jc svojvrhunac doiivjelo u 17.stoljeiu,kadsu izgradcnc sjajne

gradevine, primjclice WWX]ffi!!#:Xlt
]KO5U BILIMOGULI?
[1ogtrl ?d]ii'Nlonqol". Ilibur irjsl{i.vriri i $njvri ils'vr, l)iotr l)o,orrk oorEolskihto8lxri.r. 1,uL mo8u111ii1n $, rc.r,olrr srd le (ne, r ugorinx I uotons doriltrli \L l),rd{.

G0lE sENAqqrLo rvroculsKo q!!Iq
NIoa,liN ltktiLi rl!Rn!rf r ijor, r rrou.n,rn. \ | ihor vh{ tdu.rlx (lIlgr,i\rinr nr 4rr L lr !f (lo llu,gnr n., in.hL. (lr ALtrr,!^h if PG( io t0 l ! r 1 | l ) r l h i i l ) , . ! i , i .q , r , ( , , r i , ' 9 . t)ni$,,)1,'n
MoGoLs( BoDEZ> M!gL,Lsr sr rr.v bod!rr nii.{, o'!)i.7i ov. skupo.i!r! (n'jr c. liLo lr r okor. 0i NiLl { r! tr l r i i r i b , n n rI s L r . N j r r v i . , r v u D o nsr0u bo DrtrrLrol(,LVon i rLLL

io?I

TKO JEOSPORAVAO I\,lOGULSKU VLAS].4
l \ n , g f Lrir r . t r r ! r l i l , o ' i Lp i n ! i v A l g rr i { r f r . r I n , r . g i , r i , n ii L , i o ( 1 ' a k vith .,(1 . , .t i , v i s L ntrrliDli\ki of.vi (l.trniLrl N.rla,l).g,i(,!ljf , : r Lj i. A ! r D u . l J r \ r i i ( l i . l r i ! l ( i x v v . r i l i r r r s i k t l . o , i r . \ i d i l r r r o n , r ! L k , , to r ir [ .,]jNnvnr \lfuhr\ ni zrlnlnoi ob, i i nicg.viD v t r h f . n , l i v r i i l d r .l l \ k i c d . d p r ( L r d i r i rr.,ift,r rtoni \lo8rl(o8r crrn n 18.nolj(u lo(o (d tur ro i.lil,e Nii lJ'il n(il L'A&.r u ! iii

. ! i n r a i , o l D i i r .i r e o p r k , t r l !s r r d n r u kbarovi d!ori. Mogrtko i. sikmlro taio bLd n i i i r i t un ' iko, uiirmuaf5Da

TAJ MAHAL
jc spoDrcDik NJjpoznaiiji Dogulskerrl,nckrureprclijcpiTal Nhhrl. Njegt'je ! I7. sroljc.u podigaoirhJuhrd kro s,obnicusojc ljubljdrc ,e',e Nlunnazlvlah.l. ltojr jc Lrn,rhpr; po,otfiju.

KOLIKO IZGMDNIA TAJ MAH JETRA'ALA

t

:-_'.

l7gr, njr rTrj \hhah bilx zatoirti |63.1. r doviirnr ].) sodrn. kisnije Na nFn tr lxdilo 20 r00 lj,di, irrnu kolin,xi DxjvEniji zitski hnnliic G'.brio trinrdron sin{riror jcrtojj. usi,ir \ olLikL,je !rn,or.d.ik. il'irri, r h,Foh jevisohkoliLo ipnielje.
> r4 MAHAL KlDoLe, m Mretl Lukov rair.rrhtrLr Ddn:Jvrjtr s e ! m , r o l v o d lz . ldov o.lb ieLog manon optoieni su e 4l fnr po!d,rsdF.

r!ko{ rrj MihrLaref prekaso zrpLeene rabeske turraso p o) u pq,ilskomnlL!. Mrdgr od njh z (uEia. svetekrjlge kLama.

MERIKI c INDIJANCI
ZemljeSjeverne Amerikcu poietkuje nascllavalo raznovrsno mnoiwo indijanskih jc od njih imaosvojjczik uaroda, i svaki i hulturu.N:riin senjihova iivotajaLorazlikovao od kraj:r do kraj:r, ovisno vci o oLoliiu,pa su nekiobradivali polja, a drugi lovili bizote.Invazija je !,uropljana zauvijek promijenih njihov svijct.
pEr NARoDA? SToJEBroSAVEZ
fd irdijrnsL, h nrodi 01\jck srn..r. cxvus:I. Ond(hgr, O r r i d ri \ 4 o h N l ( ' H n t i t i" , - u a " ; . " * , . rl(,lrnr lroltcilirriddx.ijr'.\iu l. tt70. oyu.r,
\rii l)clrnlrnh..itjj. sive, b h u rjn ' A j ( l i i i I i o b n r ] . S r v j dl ) i n ( ! r r L j $ j&|rmi a i! rir iitouo^kn..

io! . / .; / A ORLOVO PER]E Kio i kdl iu.lrr dtudrrlomi fr Ve Nim

n

r) \iiv.ronon,d rit,klfr

ui

r.

ZAgTo sU ZEMLJoRADNICI PoSTALI Lovcl?
r(rrn, |i|,,rtjr ii ixvitI nr:]rvd,)t{okn , r,,Ai \ s i r t i r r r t t i i r n ( l i D i r r t i 1 l ) q i i in r n t i k l N . t i i i \ ' / { o n . l i , i ! r v r r r d ! v r , t ) ri r l ) o { i L i t o v . in r V c t i i i r ,, i ! n i c ! n r , 8 o l d n . j I r c i j i ! r L c . l i n u srrvdDodr0iik)g k.r,iruitu.

$lakoh( siouri, govorle o n n g ui h r a b t u n i u boiu.ova i! napnvrcna

KAKo sUTIVIELI NAsJEVERoZAPADU? UUDI
Ni sjevoo,rIrlu ko ircnrx G (hninrjin Sic(|inirnin Ahc ikii,l)drvo\a i l(rntuli)riyjcloir o!$itq,IDdiJr.d.r. Moogi $, od ijih ,ivjcli loycii losot i knov., kej I oJ skupljejr nuNkiI ploddr. livieli $L u vctikiD ktrarmr n.pLrlljcrim od crcnc ced,.vi e. od dijclovr$ ccd()vr ' ' . b l r \ , . 1 i , . r . i . r n . . 1 . ,1 j , . . . r i ( . k - . . . . L n . .

gov.oeko:e,heheLinsk h repova I konlsrcnruid.

l i d j a i . i V e L i l6 hf k a s s o r a r i a m sa u oviLibrone ,k a k o to pletke tako s korla. u r9 s! noierunirhova gotema kda, dolaskdn rellezo re, b la s(oroporpuno tro ltem. onaje doiileta rJ:l0h Lov.e koi s! ih nemtLice ntubtrivat varrenin otu:hm,

Povijest

409

KOLONUALNA AMERIKA
Od I6. do 1lJ.stoljccr cLrlopshe su dri:rve prodrleu solcnrapoclruij:rSjevernc Arrerikci naselila ih. I(olonisti su icsco r . r , ' . r . l .i l r i . , ' r i , r i r l i \ r r r r i i l . el n d i y , r r r . , . te scz:L tcritorijLrorili i medusobno. TKO IZGRADIO ST. AUGUSTINE? JE
rr , " , , Jn , i l t ir i r J . . r ) 6 ) . . ! r , r r i \ , . , , i , , ] . in {L ! r ' \ r i 0 n n r ,f , r , . t r ! l , \ l n ) n r { i r 0 ( 1 . ,! , l u f S l l ) L ' ' ' ' l r l t i . ' |
0Ll!\x. N(r \1.\!, i(.r rllrnj,' ji, r. rj i u L9 ihl(ni t, ftr( \r{lrj!iiri lri, iil. r' l),,.ry.rf,.L

Potthliirr5lai vli5'[.1]

Padt.nru\kotr rhiAr

Pad iplrjatskat)

Pad hif,Bran

GDJE 'E BILA LOUISIANA? (;!nl r. l6ill.. ll,rn(r\lti rr nL'.rtiv,tr' l{.lnr LLILLrSJL. l ) r l l l $ n T d r l i l n .o [ , )i r . ] ( M n \ n \ f t ) i l ' . t r r r s l i i f i , ti, i( t1{ fltriL l L i ' L ) i trd i ( | o f i 5 . r , r t ) , . d , :r i n ( f r t , , r (l.r { ) xr\l \i.ii i.L [ ] , r i 1r' . u r L /. d, , i t l r i. !,,irqr (Ltict i /,.jd i n l j , r l n i L , i n lr'lrrnii. (,i. t ) ' , 1 , . ,S 1t,) . ! i l o L s k r , r . i t , ih c ( l j . L , , r ( i l , i l l l s l ) . i l L l ) i L o t l r , N l ( . GDJE StJ SE NASEI]LI BRITANCI? l i i N L ! l { i l . t ) . f l t r r . r , v i L r d r r r l r i g l ] J . n i j ,r 5 8 l o,!inl, r, 'f rl,slr(li.ij. I SirvdDL I L d j L r . L i , dr il 7 s d l , n i r L j d n o i n . i v i . s r n r j ir i . n , r . r q r r k o i r r x r i r r i l , l t . , l ) d !i , r v n r i , i r o { l r f t l i r n l ( r , i" l ) r y i i x n n , i K r i l l n j( oinN.r, h o n d \ ! i i k & l n i c i , , . ( i , r L i r rl r ) 0 7 . JircnoMr, f,,o bLiInsk) i$clj( fn ,Llrnr\l(,]olrill on i. sr foslir. oboqriri rrv.m drhrnr.

^ NOVOsVJETSK POREOAK r.Hrji o0 M'+r ros n jNi. r{ (i Jli,hr(hkdorli , , 1 , r L 5 k l i o ! 1 |, / l 0 i h ir i!' iu iN'Li srd 'l0r I rao r l, o i, pi!liko

I SAMOSET H000CqSNCl l n n o s k L p . ri l ' m ovoersLeskoj L!. Plynrddhu k i 0 ! n ' l o v l e 6 r r [ j r R L n !I E n s ] ! ! ( ! , r.nh6 h oiaei.l o l imiotrL Prrg,in i i n j p p r l a n t p o ga va nar Do Bddirci6rr. v e i i t u r c mi i l r i

r, n !db

-r.

otokMi,h.rt.n, ILrku F nFnu pr0!a No!iiA'ntddam0n. Nrcgi i 664. Grj i &ihi.i g, r NPw i pF menoyil Yo,l

Yr*l
TKO SUBILI DOSEUENICI?
hi.rLji,i'n \! r Noviwije, dosdjinli ?l)!s rniosih kL.qr. \rki{, od rjih, Fcho krd(,i, t,.ftll virski ?breghi.zib iLo u torxrvinini{ Do31i slob.d.o ,povil{ilri yicn,. l).rsi !L FrkbilionLdenizloiin.i,

4to

Povijest

MONARHUA
Rijei monarhija jcdnogdovjcka, oznaiava vladavinu primjerice kraljaili kraljicc. U pnvilu vlasrprclazi s koljena na koljeno unutarvladalaike obitelji,takoz,vane U 17. ffiW. suscoljeiu monarsi uiivali velikumoi, ali su im tu moi sve viie osporavali, potesto i nasilno.

Sro,Elq qg4!!!9 Pqyq{!4!EyA?
vjcn\,lo sedr nonaihc l,o$rrlja R,nr volja tsoijr, innc.risjeiu pnvo drsojl, volJrnanei! podrniciD,r. tiudc obdfo! hkvnn borMskimprivim nije bilo mogu& ki,rituinirinn R othli.

LI KMUEVE IKAD BIRALI? JESU
Khljevi srL R i.$ birlLi po izunimnju dirD$ijc,l{ao io \luaajL, dnrNitkogspo,r, no ponelodr to qdilo irdovno.Trkojc u l,oljikojod 1571.hirjlbnih skuphina
\ . . 4 9 . 1 . n ' , . d ( , / \ , , - l . n , L . , . p . o l | ' J .v c l , k i

odGzavanie k'allevsle hod

poljsl{i vojskovoda bioje \674.iz Bt{.a lrn sobicd(i (trskumjedr Mnogiso ponojcodbio izabhi[s]jr

DVoRBTE u vERs,qt[Esu >
Godie 1663 mlidko!iililc dvoh. na svjciu bio Vc6i Les, bLirtaya kraicvski 'e7dfl.ih i6n.uskosakmLja Lulr xv

DINASTUE
l)in$rijc, ili vllrd.$Lc obirelji, potcsto su drialcvlNr srornnmlgodine J\4noge suod njih bilcsilnobogarc. jc rlmt prcsnjah Njihova rtto tri izumrlc ili bilesiLonsvrgnure.

KOJA DINASTIJA NASVIIETU? JENAISTARIJA
2000goJiDivlad. h[ d]o,rrija.l.egendr lEn,ron ni!ii..d j l , j f t r j ! j r . l i n n u o n , . v r d6 6 0 .p r . K r . rfriftFjois jilJd\kicrevi, nrduim, risu uvijekuiivxlii nv.nu y[r. K,.rduijo s, je nzdobllcdriall vojni vode,nLo^d,ii.gun,.

IHABSSURC 1273. 191e. vladaLisu Auniioma povrem4o i slel m Rlmslim caEtvom, Nizo Temslom iSpanjoLskon. K o V.

a ponil.r6Dr, engLeston,

u"riandtuj,Nlrr, NapuLiu (nas r spaijdlskoi LujXrv. ftai(skikalj dd{43. doi7r5.

PosLjednlu su kinesr! d nanilu !lemeLi Llmaid:trBki osyaiai.

r Ro^iANov161?.- 1912 Romanovi su biLipodtednja ruska d ia$irr. Kat.rnaVeika je u obitelldo<La rdaioh, a ruski le.a..a bia dd r/6,. do 1796.

6 k l k e ml a r l f r i Z a r R o b e r maivakuumom le ! Plnov

i enadio pojamkemijskds

\

4t2

Povijest

POLJODJ ELSI(A REVOLUCUA
U 18.i 19.stoljeiuu Europii Sjevernoj Americi doiloje do velikihpromjena u obradizernlje. Pojavile susenove, znanstvene metode zapovccanje uroda i uzgojboljesroke. Ratarswo je postalo efikasnije zboguvodenja
ZASTo ,E U PoUoD,ELSTVU DoiLo Do PRoMIENA?
U, .'lobp . . i N i ln Jd " / . i n r ' . a , . . . ' o 'i , J , , L d . M r ' a g . ' . \ r \ . r i ' , . i I r . p . I l , . ' , d . r , . ' 4 ' . , . r . tJ, ," rd , o s r , i' . n ' J o t , , * i , ' i I , L i . { i . l ^ o . l r . .t , J , p , . ^ , . . , i !rnd, aro nojefuain$o nsto, panu jc (kbrto svcvi!. hiane U liflicuskoj! neuihk'it rsnuri{$trv dorm io sladiil)olitiikih ndnl,{, k,r{okor do rcknuctie. je siemc Covjek h,barvao turonsvedoklolhro TuLlolo l7or nic zumosilati.u. Tako se ,bogpnvinog csporcdi bLiaka povatio urcd, a nedicLo seI naslcmcnu kole prop.d,Lo. ie ed manie zomjoposled ni ki s u : e ko idanF bii$ p'voborci i ei u r p . i c d i r i * o j a promjer,0nisu eGpe4fentiml s novim goveda, a u*wliLi l)asmnama a lpodored,lo usicv, 'adiotuvanja ptodnosr r. ia{ roinanie

TKO JE oBRAD|VAo ZEtllUu?
U Nnosinr scdijclovioihircp. rc!rrjomdni. rrto proolijoihod scd0jcs vijcle. selirciNu ftlkoi bilcdimdiliM poljidr,r iesro.i$ utivili rislobodu k'rrujr, vca $, kro korerovi bili ("rni ,r?inrlu. u Bftx.ijije setjiakr pslovefLd,imro svc veiibrojslabo phicriI nr]xNjihftLlniki.

t7t2. - $4..

ledaiod iovlhiemlloposjed nka odLuailh da uidpiJede pos oduu No'foll!(Eigleskar, rat zrnlien o lelnom te u?caiao roveda. ov.e isvlije.osn losaje i u l a ou P r m e i l ,

"'l.,ir'i'. ri i"i' jj--

MEHANIZACUA
U 19. su sroljeau L,ili izunljcni novi snojevi, prinjerice sijatjcaivrialica. pa preuali pos]ove kojisu sc prije ohavljaliNtno.

quDE? tLr LEs! !L!Mol!yL!4vu,EN 'li

N rovi izuhi bili uvcdeni dr ol.Li{u seoskc ismanjetroiLovcproizvod.j,.Tridesrdh godina lDslove 19.$oljeia cngleski su sc poljoprild ni mdnicjpoaeli t r b u i \ H d , b i z b o g{ r o d i , r a g , u v J r b e .L , a t . Lh v b8i $ \u pubun,l,i,/bilrnlem {ruJ.\r pjtj,nj.m 'ir. '.1 Niihov r {nh b o u(melFn. U \ljcJ(,h { 150sodinabrojadnikr na,cbLjisil,b lnanjio.
GOSPOOARSKE IZLOZBE > sasaiak (mLievslog agdkuLruhos druiva 0 lnse5komghdu B,l5tolu r34r. Posiie 13l9.to je drunvomedusella.ima i rto znanle 0 usrevna,uzgoi!noke novimnrojevima.

Povijest

473

TRGOVINA ROBLJEM
KrozsLoroiitavu povijest ljudcsu hupovali i prodavali kaorobove
p o i i r r v o m' r i j c t u .l r j c r r 5 . , r i r r . . d tt'.do l'1. dro . e g l r r o v v i r l r r r n ro
TOUS5AII{T T'OUVI RTURE osLobodeni rob z rran{usko pid,ulo seustanko robova. ukinua rcpsrvo, rou5sa nr ie vLasr, uhlllisugaizatvo Li.
Robo!. su u Audr[u rJNpmrihL u LJr hJ. Mnos a Eurcpjrn

stoljeia, lcedsuArapi i Europljani plj.rikaliAfrikrr.Smatra scdaje
u lli. stoljeiu prcko Atlantskogoceana bilo prebadeno viie

od osam nilijuna Afrikanacr.

i. irip( u bl! r( rd! 18rD.ih,

XAKO JE TRGOVINAROBLJEM BILA ORGANIZIRANA? z:I' trtn,.1,iit{L ii,h,yf I t),ivitr ii t,vi,iti .l,iiki l)Ljiittii,. i ii(rlrlir ll'ml)ir,lniI a 'l{riin( i t)ril(r. l ) i i h i i o l ) i Ln liL,ol):lh t i, 1 p r . , o l ) o ! . t r f l i i i l ) , o ( l o , t ) l ( N i l i L N , N s i d . l ( r l l ) i r A n d i . t ) , o d i l , . h , , r . ,l i , n ) r x k i hiht)d u k , c ( l , r g u o b ui , , r r l o v i lf iur (lonovin.. KAKAVJE BIO POSTUPAK PREMA ROBOVIMAIJ NOVOM SV|JETU? l ' , ' s l i ln r i r , ' r ) i tp . l i r k r I r l . t r r i k i . n h o v rh i 1 ) r t),ariii ^ J t u r l , r .\ l i l l ' v i l ) i ] n o v a x p . ( h n r l i . n l . 1 j 0 ri

,li l'.sr,l.(fo n(1, n, Fl{SSffSm.

I','irt,,lt

n i r l i i , ) . 1 { u h , ,t ) i N i h . l t i v . , l i ] | r i u i , n ) g l r i, o l i o v t r . , , . r i ) i s o : J ir : i j r r i n , 0 l j . r n f . R j . r 0 n . . l ) k i r f j i v r i l)(lfv tr,jcr,,r ir{o i vr(iirr(ri. < KAONASTOCNO]\,I SA]]\iU Rdlovrpr0dJi! nr drrlbipJdi:dimJ ! i!sr sicdiniorih 0,)di d RldNro b i h p m s L c d r i L lv li de lcr Liliki 'F6m spcobi P , t o m bT r i i r i T d v o l0 i lb k L r . l a k 0 d a 5 e v i 3 e n iE k i$ (. elfu.

PLANTAZE
RoboviDaKaribimr i u ADeLicimor.liN radiri nr phnrahma \rlikim zcDljii,,ih posjednnx m kojima N sc naj.ci.c u,gajrlilcaena mlc, panruh, duhan i rizx. Vlasiici .obovimani$, plaaali, pa su zxro osrvari!ali veliku dobir. ZASTO SU SwoRENEPLANTAZE? lhnutc u N.vomsvijetu oznaailc sufoatik .hi(lc 4m lje u indunrijslid, gLobJnirn DjeLilinm. I,lirutc suuzgijJc komercij?rne kulurc siNr mnijenjene prcdaji i trren ji. nolJ.sLjj. nd snrDjivio r nerLrtnojpooon roikok PLANT'AA UGEORGI'I>

..
:

.r,:/, ,,

D6no je nlra 5 DLafta:e u am.iiltojdr:avi GeoGiri
. o d6a o0l

daLie do znemogldni m drerol tegr, to od lutra do nratta.

4t4

Poviiest

AMERICKA REVOLUCIJA
Urazdoblju1765. 1788.u Sjevernoj su seAmericidogodile velikepromjene. Trinaest je istoinih kolonijazatraiilo
l r r r .p , rs u l - - 5 . i z r r a r i l e p r o r B d e m o k r a r l kv u i vr i t a n i j e .odine C

5To,ETo BosroNsKA TAJANKA?
crine no$ s plaiJe na trroznur.bu bih !, wlo obntf,ne. Z*o su s 1773.u bo{onsliojluci tolorhti f(nrlcii u Indijanc popelina elgleskibrod i baciliu.!rc i]lsov terer, aajoainjen baodobErja 'l:,j sarih kolonisu. jc dosrddjprozvan Bovonskom

1776.kolonijesu objavile
a 1781.Britanci su izgubili rat. zASTo sUsEKoLoNIST] PoBUNILI?
Ljdi koji$ sedoscliliu sjckN Arnqiku cijcnili iLosobnorlobodu.Mnogi{,1\l njih bai iod3li iz Euop( zbossvojihvjeiskih i poljtiilili N,!h.lab su dislisl6 hd im jc b,nrnsk yhda nrmchuh poftzebez r lo[alnnn q]evnim tijelimakolonija.

TKO5E SVEBORIO U TOMRATU?

frrrr :i*ffi,l[;tt,ffi 5;;ffi1-"

tsiunskclolhike, nedu kojiM $ bili injemadkiplatenici

isilomposldrikmdovi,fodrrrvrliNkolonijardilojetisi l_9ll9l_'9!f,9Y.ll1.1191:

DEKLARACUA NEOVTSNOSTI
Godire 1774.rodoljubi u I,hiladehhiji (PcnnsylvaDia) sezvalislL prvi od Kontinentrlnih kongnsx,radi Lnkhdivarlja bolb. prori! Briranrca Godine r776. IGnsrcsjc objavioDeklxmcijunrcvisDsri, tr kojoj je izlotio Dadela slobodc.l,otpunaje vladaSjcdinjcnih ,{meriikih Drixva biLi incnovali 1788.godinc.

_.. \

ovo zvoio,,vanozvono P€nByvmiFkomdriwom oomu.uno re zvonravom : !. naiavlo lBo{dnsk!

TKO NASLOBODU? JEPOZIVAO
Codnr 1776.! lihihddfhlji je ! nne iohnr Harco.lG p sjednih Koniirorrl.og konsrcM, bili objavljma 'ril .i 'o\r,o'.\1 .^,i.',..!'ia,(l o' 'l h.m6 Jeft,xon,hniji tueiirmiiki tr{lsjd niL. oM jc oL,^rjNah da $ Ni ljudi slorcni jcdi.lti., r€dr inxju {korudivo pFo na iivol slobodu i ra8nt. /r ncaom". Te $ zvonkerijeii ndahnule rnolucionnc diljch svijeh. VlEiniie koliiesluzio u bitan. skoivojs.. Godiie 1/75. bio je Dabfti,a vodu anaiikh

ptuih lstava,a r7s9. pdsrao

Poviiest

415

FRANCUSKA REVOLUCUA
je prekreoicuu europskoj Razdoblje 1789.- 1799.oznadilo povijesti. je pozive U Francuskoj zapolitiikim reformama preuzela revolucija kojaje zbrisala monarhiju, arisrokraciju i moi Crkve.Poslije je uslijedio revolucije Dfffi.
zASTo sUsEFRANCUZI DIGLI?
Godide 1789.ftdnsko plcnsso iyisoko svcicn{votivjdo jc povldteno iposjedolrlolclik! dtuiwentrnot.luimi su(t*orvrni fteii sater),nrcdu n,,lljelijaie sdjelovi'i u vl$ti. lbE i su bili risoli, d,rxvr ! ltcaiju, i sn tiDja je thdNdr. Knrj r_trj xvr. ntfrcvco,cfofme dovoljno btu da srijcii ,cvofuciju.

STo sEDoGoDILo 14.SRPNIA?
C{rna$tog sptrja l7tl9. piiku suwjc{iriu rpl$lle shsnre da je narju poslamvolskr. Zrto scfuk.rorutdo i louo na Ba*ille,kraljevslo ordNu iz$or, dr r donolne bamh. TrLo sLrrLimi.il,lli tv N! i o$ojlll je.

A ZLOSRETNI KMUEVSKI PAR i7l4. aLi iije uspid fiienoLje probreme ril€iiti aoje rmrF. (r dh Antolnclrc) nkuvoLicLi U revol!cili5e ddaLa hrabro, pogubL a L l sio ip . ak e1 2 9 3

ii"0
\
iOEESPIERRE U stopadu t739 sron.Sne poveLe supar ake rene biiesnu poleosvole I uskoro pfollvilke slatlpodsiLiounu, Nabn.u le I I san zavdio podijom, lto bezsudenja. paatnl e kuh u Vc6!iLlesu nlihove zahrjevo, ie prhvalro ar ic somLa 6da, pi ie zbio akob.sulradm ie kai bio

TEROR
je rcvolucijr Fnnctrska uspjela sruihikorumpirani i nepfrvedni rciin, rli seubm otclasvakoj vlasri. Najprijc suna gubiliire odvcdcni arisrokrari, je Lcd no onda jc vladavina doiaoi na revolucionarc. Poicla terora, to jestdoba srahovld€. KOLIKO JEUUDIPOGUBLIENO?
- 17e4.) (1793. Zastnhovhde bilojc ho posubljeno !m pobijcrooko 40 000ljudi. N. rdiikoh TrEu (Place Revolucijc dr laR&oinion)bih jc po$dvljenr - dftcri okvirs teikim mien kojijc siljotim ':
p r d r cn i n d m \ t u t l l i l at o n i v o d n o h u 'L n r hebda snaknu@, ali jc njezinaefikasno" yakodnevno odnosila $od heiivoh.

(nLiaLUF je skupll X!. Nirodm m opturla 7a 7daiu, a u sjeini! sa1793. dala pogublti.Iako ic ravBloviie riantuskc monafiile. od llsutu sodna RevoL ou nc a mia stano es i i o l n a

:.

KAD TEROR? 'E ZAVRSIO
Tvoru 1106 Marioilienade Rob$picr., rtgoviri: suprcrivnici1794.uhidliu snojskqltinii smjesci nu odsjeklislan.G.dinc 179t. doilo je do velikih buna.Redje usposavio n,ladia6nikNrpoleon Vl4tje prcih nipekroalanovijcd, hko,rni DiLekrbrij, aond.je 179t. Napoleorfrisnbio Nu vla$. a lio F to kaj erelLdje.

PROSVJETITELJSTVO
Znansweni napredak u 17.i 18.sroljeiupotaknuo je radanje novihideja,ito je svenavelo europske {ilozofe da obznane kakok napretku voderazumi logika,a nc vjerai predrasude. je To razdoblje posralo pozratopod imenomprosvjetiteljswo, odnosno Dobarazuna.
TKO VELIKU KNIIGU ZNAN'A? JqSASTAVIO
Nov) je dobr tLrtilo i iovi infomrcijsli n^ri{ loteli su scpjrvLjnrtiieiDici, r ( Ihncuskojjc od lTtl. do t772. o\"y\an Ed|trtt.lin u 17. svqrki, fod u,edDinyonllerisr Didc,oli. ()d njeEoyih sundnik. spoNrin. Monksqnicu,,R.us\Nr i Voltain.

< NOVA VIERA? codn,c r794. Robsl)ictrr
le o$rnirnro Netkoviru vhourog Biir. hko $n, Pnivio.ikvc.i,n itur ina

TKO BOGA? JEUKINUO (lod irc I 7e3frr.usk.jr Nilodna skuFiM uki.uh l,osoi,ovrjc rzlb,aDitr s. t)ont'iN Ndul)|rwjck
$rtlovin.. stvoo jc inovikxlsJr Lojinijc fotirjro Kirtovi,n n lnlen nesoliard$kon Bolucijon.

NAPOLEONSKI RATOVI
U dobaFrancuske revolLrcije je bila u ranr Francuska sasvojimsusjedima. Ti su seLalovi nastavili 1800. podvodsworr Napoleona, koji sc 1804. daookruniti zacara. Ol je nizomvelikihpobjcda svojojvlasri podvrgnuo veiinu Europe. I44o ElylJTU4q volsKA? !4poLEoNovA

\'f -ni.b^ '1.,n.', ,i...\u,1..|.qoi,..: cv . ., ' i l codinc jc 1808.fovrlio tr Sfitrjolsku,i rjccovajc rcjstr r812. dofdr ido Moskve, xlisc un r povuii t,tud 7'mor i &kdkon,sfrtjene zeDlj.l. srejeje hdrkc posrvio4 v rdde SrNjolske,IGlijc jyesfilijc. Napokortu ga ipik 1815.knjbdSilkogseli w{ulooa toh,kle ftruid,c bftrnda,

5To,E BAiTtNA? !4!qLEONOVA

Nipolcon Bonapdc (176r.- 1821.) je umrc u i,giinsNu. lNijcs gr pamri klo srobaR ftan$ke rerclucijc i {ralciko8 senila.osih tosaje bio ivjeir vladir, pa jc Nojjm skqom ?akona mnir\ C0/1. Mralh\ koji ie lav,ije posari .bqs.en .,'np.r.ng ,nionoa"u"., lao liancusltoj snotinjinch o(lpmv, $.i.fu @olrcijom. Nrpoleon je svoj?xkorlirio iu osrcjenin4nljma.

Napdleon Bomparoje doiao sa seddzemnos otokaKodke za svoFje sLjedbdlke ivdjnke bo hercj,aLijearo

tr drugim zemLiama budio nrahi mp[jireFtuo.

Povijest \7f

KANADA
Europski ribarii trgovcikrznimazalazili su u Kanadu od 16. stoljeia pa nadalje. Oni su kupovali krznaod domorodaca, je kolonija srodnih drugimameridkim Indijancima. Francuska u Kanadi(Quebec) osnovala 1608., a 1642.ustanovila Monrreal, doksu Britanciposlije1670.poieli svojatati golcmiteritorij
oko Hudsonovazaljeva.
Brlai5ki general lameswoLtu leZlia umoru 1/59. poatole

TKo sEBoRro zA vr-A ! NADI4!4qqry
FiancuziiEnglczi ncdusob.osu sc L,orili za Krnadu I jediiN i dmsii.ljcli nloiN kDnr, dro ibos{r ibmkr podtuija.Fnncuzisu 1759.bilipo,ricnl. pi jc K.nlda ietirisodiDckaqrijcNsrh liftu\kon

izmedu 1534. ii541,trl puta zapLovjo u Afieriku. Onie (ojrje bropdi Eurcpljaiin j.ku 5t, Lawrcn.e, u3Ledao

loloiijom.Mnosiaor€riifti koloni'ri loji suzi v,ilcme AnedikeFohcijc o{Jivjcn,i Britxniji, trjcsli {r o I({nadu.

KADAIE KANADAPosTAtA DRZAVoM?
Godinc1791.podruiji Kin:klc rNljc.r lircpll. ni bili pdijcljcni M (bnlo (inslofonu) i Donju (tunkoldr,) Krni,l 'lh N sc l1odruija 1841.ponoynoujcdinih. Kr0idi jc 1867.posdd sln)ouf,rvrin) b,i'mskimnoniitriienl. S dolnslon) Europljinrn$clji $, rcwc vile iiLilx

INDIJANSKI RATOVI
Najveiimdijelom19.stoljcta, a napose izmedu je 1860. i 1890., u Sjcdinjcnim Driavame plamrio tragicarr sukob. Do'eljeniLi i vojnici borili suseprorivIndijanaca. Oni su im otimalizemljui prepuitaliih izumiranju u takozvan im rezervatima.
STo su4? ,ETo PUT
Tidsetilr jc godin{ 19. soljcaau rcnljiadokoa (cherokee rndijamcr)& jL,soi$oku sjedinjenih Drinvabilo o*riveDodar.. Zrto jc rfrriikr rcjsk. pohv{.la oko 16000l,dijinacr i, rog kejr i1838. ih naler.h da k(.u rddpad hkozvrnin,loten suzr",m kojcm ih F pomrloviie od4000.

sulndihn.iurerdvauma dotivjeLiludne i'a;r'i'i:;l!,.Godno $90 mnog .,,,.'iilr Tad vizje, 3upoacl nvodilmasllil,pl6 d!hov&.6 koli5u ToseniF dosodlo. viercval daaeimvmtitifihovu zemllu, M n o s l sk u a s i l iic r g i n u i l t o dm e l k a , so to da n T n i h

STo cusrERov lEToBto PoSUEDntaPoLoA?
CodiN 1876.gdrfrl Geo$e Cui{ poveo je I

korjickipuk u rrciju oko rijekeLittle Bishortru '. MoNturi.Tadjc bahxo uletion<lu nadmoine snage siom i che]'e,rnca, k.ji !t riobiri njesa i njesove rcjnike. Bilajeto posljcdDj! pobjcdr lidijama.

478

Povijest

INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA
Industrijska je revolucija promijeniia jer su naiin proizvodnje novi strojcvi, izumljeni u 18.i 19.stoljeiu,omoguiiiimasovnu wornitku proizvodnju. je u Britanijipa seproiirilakroz Poiela Europui Sjevernu Ameriku,dimeje zapoielo razdoblje brzih druicvenih i gospodarskih promjena re iirenja
l de5et h ll.tdesetih godna 19 stojcai lams Naysnirh h engLesldg sredaManchens.

SToJEPoKREIALo rvoRNtcR
U . d . r ' ' . 1 . . ' o i . l - i' , . ' . n . o , , , , ^ g i. ' n J | i ' prr nms. $iojekpokrcblo vuleno kolo. U to ]e doba

iz!dnjen ilxn,i !rei. Panin,oirvi$ .+ili vodul" tudnika
lotili seskon iskjliivo u8ljcnon. U 18.sollc.u lsljen sc ! Nohice dotdnio brodo,ni.)rlj!?hicon.

pRotzvopNlu? NA rAso]r'Nu 46T0sEpRES[o
!,ijr lidNrijslc &volucterctinr ! dobah fnrtvodila rudro l(ol kric itr n,: ini ,rliotricrnr. Mi$vnx pLoizvodnjr u ivohicanu onioglaih jc jcltif ilu ' mr$vniju pLoizvollni0. U oovih N s. g,&loviha 1 S ROT N]S(A PREDGRAOA otnr:'Lr sokm rrini ^ rjihovc rhilvo([, bii kdo zbog Gna sndova u r9 Lo. ' u frkofioi\ki'n zcDLjimrkoi. sL l.iinfLjini oNrjrli slolletu mnosa Ljudi)vicl u lro!nimnddovinstanovimi

BRUI'IEL 8tuneL5e rodlo kaoFfan.uz Ponsnoutho, 3roid genljalil tvoE.aridunfiFkoE ddba.

fl""iilli i iiSliii8L,r.

KAKO SUSEIMIJENJALI RAD-NI UVJETI?
'Ivomiiko jc dohr onuiilo prsirJt vli$inn Noogil) lirlnikr D srcdnyi r zr ad, l(rkv, s,, pimjcric., triivrll . . ' . ' l n .V l . r i c i ' , , \ " , n , , . /1. . 1 , . , .r. .' ' , : , . ,t \ , , r&lhlo. Muikxcl, id,c idjccx,rdiLi s, oJ jtrtfi do rtrrl{ zx r't(nu phall, i$n) n opxsrin ,r(lnin uvjcriDr. T,dnlc u p,oiinD.gc solin0 di rc neloi.r podigr!

prcob.az Larlavnriivot. Gbdske ui.e tu'ope rslewmo Ame e r.ora F 6vte ia6r nrula.

pred onnepdrFtu h olp.tke idu*iske rcvoLu(tje 0oietak je noLietu u 13.srdjetu, u 1e. ndrtrFkosvLikna. Najveai grd bioengLesk le Ptutvodai Man.hend, koiis, je proDvod o z sjediijenh Ddava hdit.

Londonski lik Gdn.iltbrkui! 1339.leziv su so radniuviets po&rk, ndunijskerevoLu.ije po$upnooopravLiat ier su se iadtri.tldtu:ivr r€ovine, iro u gohmoj6takllenoi! sindikale iu bod ?a poyi<ce. Modtr njma le biLo i$.iia na zgBd kGt.lnol paLal. (onunna, Ljldikolisuta:i| ipotitiike€fmmoi rclotu.lu. , lakorvandi

Povijest

PROMET
7a indu.rrii,ku e re"olJCiiu ialoron bioprore' snovina, robei ljudi. U 18.susestoljetu kopali plovnikanali. U 19.je njihovuulogupoiela pr€uzimati ielj€znica. KAD ERA ZEUEZNICA? 'E ZAPOEELA
PNapdna lokonotie m ftinicima pojavila e 1804.u \ G y l . u . l ) 4 d q . , i h ' d o J i o .n . e/in. kon',. L,jr r' elik. u n " p , i " d i " . 8 l . k , 2 .t o n ' \ t i f o . i . r i e L . E \ e. e p h e N o , . je povezrlx Zeljeznica svijcti owoil. nole knj*e.

r PREKO AMERICKOG KONTINENTA lokomllve dgaju d n naprcmeinoh amdirkom tvodltugodli. paorcmostle 1336, Zelezn.e suotvok iovekoitln.nte, Eufoou, t z : - , A n . . . l - t n ,a r { r u a u $ ' a i . u zer.{1aa ruo -31,aald.a

URBANIZACUA
Urbanizacija oznaiava 3iLenje gndova, u pnom redu zbog dotoka seoskog stanovniSwa. lzm€du1700. je svijera i 1900. stanovniiwo naraslo sa679na 1633 milijuni. Mnosisu ljudistanovali u gradovima. KAKVT SUSEGRADqVI GRAD|L|? G'rdovisu dslioko ugljcnokopa i frornicr, lcajqinih
noskih lukaihljc?Didkihdvorilta. Onisu nudilijeftine {{,ove a ndu!,i .\c !doi\c. No\ rlc b,nrn.k. dmdJ\i iesrcsisojali od rcdova podignutihkuii s ndin srqtcDa(to

DlmD tvomiikh dimnjaka mmaineboiad clasgowom. Nakon lto i p r 3 3 p . o d , b ; . r F L d , t , d ' . r t r " a p d b oL n J j A / . o p o , . o s r . gkolskogsGda, je bn hn tos zapotoo

420

Poviiest

OSLOBODENJE AMERIKE JUZNE
U devetnaestorn su sestoljeiupodeli osipaci imperijiSpanjolske i Portugala. Te su europske zemije izgubile moi, pa susenjihove kolonijepoieljele odcijepiti. Ratovisu donijelioslobodenje, ali je neovisnost testodonosila sukobe izmedu novihdriava.

II9ILB!9!!!oq9qllEU?
sihdn Bolin o\lobodndi (n Libcftdor, astuian jca dlobodeij€ ldikos didr lutneAnedke. on sebori., u vensuli, i vladm je u Kolumbjji i tjkv oru.orin tora je odobodio i peru, r u Djesovu;";."p- .-.iL,l** pr€nnciovanx u Eoliviu.Drusi bod ^stoboduhjti Bdrfdo o'Higgins iJosrdesaD MMnr. onjN s boili r Argcniini, Cilqri teLuu.

KADJEARGENTINA STEKLA N
Ars.Ninsku pijcsolMu Buens Ains (,dob{vth&),

osnov:rrisu spdrjolci n 16.rotjeiu.codine1810 njegovi\'s tndji dlslip,oriv ipanjolskc vlNri,pa 1816. ,.|J. i , ^ , ^ . " ,t., . i .t o - g . ,t . , ( . , r . . , , * t , , s , d . , , LandeRs sela. Zcnnjr sekonxiio rjednrih tck t s6t.

kaubdti m jelanoglprnjokko 'iid ja6koe podijelL.. Ii a sc n0v0ivbnr iz Buenos aner,

TKOJEUKINUO PORTUGALSKU VLAST U BRAzILU?
Kld je fi{ncudd ctNapolcon1807. ndpao Po(us3l. nj$ovr ic kftliesk., ubrcLjpbje8h u portugal6ku kolo iiu Brail. Knlj tv:nVL lratio.ekuii 1821 ., a u Bkilu stavio irc, ali ihi4#!+Car1rda u njcsovo

KAKO NOVA PRIVREDA IE IZGLEDALA AMERXE? JUZNE
ssdcscdh$ Eodhi 19.soljea jutnoanEriiki nd nici zli'! . \ t b . r i n l , p r ' ' . : n ' , / ' . o c l . n , r , , lp . o h , , , -. h " . , . , ,voroD boA,rstva, pa su u Bhzilu lrolignuk planur! kave ikrrarkr, a ni,rgdriNkiD $rf pdn|Dni poachm\ovtro ./8.i,,iLowdriuvi.K,d. i,In.i.,."..n jL.r l,l.J,,,. r l{nlov mJ.lJ"JnJ.,id. . , Ai,c, d,,r r. " . , t c . u . . t t { . .n

NACIONALIZAM
j cri d . o l u g i L \:r.iorulizrn i .o r i .n r . - r , i ir ro r .i e , rn a l o d r r o'rr'a , ,li.r naprvomjcsto. lz togaseradr iZeljada nacija ima svojuposebnu i
samostojnu, takozvanunacionalnudriavu. Ta je misao u 19. stolj

preobrazila Europu.I(asnije seu 19.stoljeiunacionalizam izrodio
- u pretjeranovjcrovanjeu nadmoi svojega u Sovinizam naroda.
ZASTO SEPOLISKA PoBUNILA?
hftdu 1772 i 1795.f,ij\li ic t,ili podijeljcmiznrcdu Rrije, rriie iAni,ijr. (ioJlhc lil3ll. i 1861.dollo l.(lo h.iomli$iikog u(dti Irdiv Rrsr, rlije Poljsk.r novin!^r (f[]i rtk l9l!

( I

'

)

I
0v. polliniki 'nrh biitt ao obioLf.u qd(or trn kr (1811. 1877.1 pro(! knskulLdi Divtlilri rcil. i .Lr,|(. prbiliLi io crcimi s n0ililc iit.v. rurop..

J

KAD SERODITA NJEIMA.KA?
Sv.odsc(lnjcgrii.](, Njuir'l,r i. bili nw,iik rlol'i\hih (l,nv.l 8alovx i d.^v!!r u otyiru Sv.oq RimrLrog U l!. {olt.n' dn. !L { l)o(iL0 zblitxvli },{ul)no . { n l t n .1 8 7 1 . l f f j . g o s l n h d ( i ,r o r i p o l i r i ( . ((i ; jc lrilj Vilin, l. !r'(r uj|(lii,rr. NldrxiL{. t)($ii fo!ri

EKSPLOZIIA > IRSKE BOMBE ah lc 1$01. Dosl.ladiislom uj.d rr.r0s (hLj.sLva,Godhe ,3r/, ! N!w Yoftu i! bilo o!novinoibko'cpoblkansko ljldnrc ltuianrn, a dLj h! o bio p,opaB knie sobodno 6kc Godhe1367, r.Lo . tror n lkt napade ! Mimhondu londoru.

TKO SUAILICRVENOKOSUUAsI?
(;nLr.pp.(lrril)rldi (1807. 1882.)ic {nii. o ljcdi,ij.rjtl krlilf i rjcrftn oslobodcrjL, od ( iakc vhii. (ldlinc r i 6 0 . ( ; r i t , r l | 1iic i k u p i o] 0 0 0 d , r 8 o v o L j xk (o r ,j i N k i o o1lo,tr n.rilidv.ne h!,,lir. o|ri$ nploviLiizCd,orc ,, n si.i ij,,, fr { fr rui li Nd,l(u rc JriNi.e r)(trn jurru l. iiu. flNtrltil, vl{Lr .lltror $, prcaliu (lrjl,il(l jc lttrnijf t v ( $ i f i r i fr Rnn, ILluirl, r b d . i or c i t ) r r i v I r ! . i j ( .
< TALIJAN5K BORAC ZA SIOBODU GdbaLd [Fdvod] svoF Cruene koluLje u )ol. car rLdi se iot rao rt:Lii. NtrrleQ, da pobiegie u lutnu Ameiku,boro se protiv

l

'

,t.

rolrrist. opiaoserbehLnifr
i343. ! Njemalkoi zatGlil iJz. odigGokLjuinu urosuu rN'mitr Nj€ha.kog taieh. .l

422

Poviiest

DOBA |MPER|JA
Od 19.do podetka 20. stoljeia, najveiimje dijelom
(;cicamocniherrropskih svijera vladala driara.

bogatswima Indije. je branila zabitne wrdave u pustinjiSahari, a meduworcima je imperijrzavladao
ZASTo sU EUIoPUANI ZEIjETI zAV I svUETo[4?
A T I A N T SKI OC E A N
Zaro po*ojc mnosirazlozi. Tvonice u novoirdu$rijali, ztranin knnjmi ftebalc susiroyinc, pdhjericckduauk. Neki su impe{Jhti i€ljeli ,cnlju mDstjMnt, dokjc osralihabilodo obNcnjr na kdaiisNo.

je raspol

svt,E 1900, > 0amr, Belsirami, Nirozeh.i, Prekomorke suzemje niecaLo isjednkneAmerlke Knesko 9eve on Aziloh, lattorirna retun nbih 3 a,

R".,4

SVOM NARODU?

xAKo su sEvLApARt gq!q!!-l PREIiAA

veiinxje m|cijrlisa Ndili d{ donosicivitizaciju nabdimikojcN lnahli infedoftinD. liko $ vhdrjuie ,f,mljc l,odiale sdor i sndilcphsc iluke,r ncki,n $' e dnrjink prcnu domom(jcima odnorile kao

BRITANSKI RAJ
Poi€tkom 19.sroljeaa je viasr srmrnu u tndiji ddalabritanst<a Isrotloindijst<a konpanija. Poslijc ustanka indijskih vojnik.l18j7., Indijijc rSj8. bila nam€rnuta vlasr britanskc vl.rde ili Raj. TKO INDUSKOM IE POSTAO CARICOIM? GoJine 1876. zdindijslujc c$id bihokruucha
kriljicr Viktoriji (1819., 1901.). Pod!jclinoh jc vhdrvinoo Vclikr Brit.niji r!,iala najmoiiijom reNljoh wij.o. Vikiorijxje iDild tolGtr sDisro a polirikuitrrko anininj. zavNiku poliliku. Indij! s! snrinliledrnn od nrivainijil liielovi BrihnskosCrrsvr. Te !! dvijeamljc ilrlile jdk nedusob.i rolriiki urjcdaj.

KraLi6 viktodia, ndtjska cafta,139J. u m,olnosi svog hdiskog nlse paepkm, i Uraddavne rpse.

GRABEZ ZAAFRIKU
Kadsu nlfaiiva.iu Afticiorkrilinove zemlje, curopske su silesmjesrr pohirale da ih posvoje. Irancuzi suseu Sudrnu sudariti s BriraDcima, a Nijemci sustekli zenljuu isroinoji zapadnojAffici.

qlJElglgsllq 1!q.! !!s!!!u?

lzmedu1884.i 188t. nrjnoinij. su Njeske sitcodnah kd,ftuciju u nFnaakoj pdje*ohici Be nru, l)a rnedu sebc podtelilesolenaa|liakapo&uair. o tin sudilekiD zenljaha zmlinato, rrjihove iuov.ikente ritko niita ni p,tdo.Cnnkc N povuicne tr sl.du s poftiiLin inrercsimeuropskih zenalja

STANIEYPRONATAzI LIVINGSTONA> DavidLvingndie je bio lkobk nis 0n& iilraiivaa, a:aLiamu purove otvorititrgovazke ie blLa koz Aiiiku.codhe ga ie r3ll u Arir zadd.la boLen, pr sa je potra:loH. M, Stantey, lnnzival kdjegie rna iho \tst Ne|| Yatk Hetald.

@EI qoolrrE tro"Llt &hniFiposidi

]

"::.:.

D"",'"ip",r"d n i lt sn."r,r.r,p",,"ar
. N , o . n s N al p o s i e d

K I NA .
....: ,

m
_ !

rt.ria Dosred
. sl"d iirir Driive iposjed Neov$e drtaw m$:

,)
| . \h4

i

IDN GO

'!i I 11rr^B r.nr'i

,;1iI#,?|\{ ii}

NA Par ,rLt'pjl,l

,,,,,;.'
rt4n;rr..

r,
,

A ( ;t t t c

ac[,1 l.l

f"

ANGO

() (. | i , 4 N r AUSTRALSKE KOLONlJE

,,",-,,, ,""". ";";. r I l r
13'4. a Nt'cm.l i Brihri dirdo 13sr. a Nr.trf&r nleie roLon ie olLa.lava O seLgiltr I fran.6kanrei.

,. ;'1,{1"

FRANCI.JSKA TEGIJA STRANACA
e p t ' h ' r i t o , l , up " x i ' q , a i i k i h s i l al l e l > r h I r y x . i j i a j c ? r s u s c jn rclikr vojskr. zlro sL,|rancuri 1831.osiovali Lcgiju srtnaca, n!nijeijr.u bo,l,i j e n ag l r s i amo u kolonijrl,,iD r i r o v i r n aU . nju r primals sruce, a tlo{la po Nojoj oi,rcj sdi. GDIE 5 U 5 E L E G I O N AB R O I RILI?

133r. 13s7.

(,,brr5k,) rat.

::il.',iJ'^,-"
1913. niemalkde I sLom
o6M;",,"

Stnii Leg oE,l

onaLioh il

L.giomli$' st borili gdjeg.d bi ih lNrrk-i nftbili, dis mjiene pov{uju si sielernoxiiakim pohodim. IrnGki r tritoiij piokno od ALtirr px svedo rijekelODgo.[,in.!sla e os m to.gr $f[]r

v.,.(
topskom groindn i d!ginl

, . n ( , . . r ' , . i. , . : , r ' l

! hdiiskon o{{n, ifa jL,rlom rr.inku.

424 Poviiest

AMERICKI GRADANSKI RAT
Godine1860.i 1861.skupina sejuinih driava,takozv:rna Konfederacija, odcijepila od Sjedinjenih Driava.Kadsu konfederalisti napalifederalnu wrdavuu CharlesroDu, Sourh Carolina, je zapoieo i gradanski rat. Godine1865.Unija je pobijedila Konfederaciju posli.je dugogi iestokog sukoba.
zAETo sU DRzAVE RAToVALE?
sjcverde su d.idvesranle indusijskupriyredr As,iine u r,'.d,;M'-.d'r,n.,.1,ieovi..l,'"b ko ^. ,,,..!one su prljekin okom sleddc na Ne kiu noi Sjercn, te su sc boj e & bi s{vani vhdx u \vshiiatonu noeh provsri rcfome iuki,nd rop*
Brod0vanien :-Alie:nlm okopom,takolane okopnlaie,€zmieiiuju vd,u u obaluVirgiiire 186r.lakv m s! brodovoaiuZnja.i pok!tau razbitibLoradu, to lest hrvdanje uka neprilaretiskim brodovma,

STo Brr ,,poDzEMNA JE :zuEzNtcA.?
Bilaje to ejm nreia putovr i skrorinazx odbjeele .nE obove.lznrdu 1786.i 1861.rktivisrip.r!t H*riet TtrbnM (oko 1820.- 1913.)ponoglisu bijcg oko t0 000 rcbovr u slobodo u sjNoreb dielu

KOLIKO POGINULO 'E LJUDI U RATU?
Sjcdiijenesu ie Ddayc uz$,rt,ovtru l]onwnosjcdi.ite cidu. sjsdnj{aka jerejskiD.s$ili 3t9 000vojniki, rjuinj{ikr 258000.Civilisurryjelizbos ptjaihe,
l a o r u n i { i n n J t , a , s rg . , J d a , ' p h n r n Jl , , n , , L r . (op skalene.iiev) ovahaubka bia j. mjoasoviije iriLiedisko

RAT ,E LI GRADANSKI OKONIAO ROPSWO U 5J EDINJEN IM'RA-VAMA?
^L,ehanrLir.oh je 1863.pioslisloknjropnvi, r poslte r gr najuSu i$vdno nki ,o. Ahdiiki c .io$di si,o,ndni,ajurrc s, ddavedonijet.?ikone kojisu ih b nili ghroqhlc i nj.cinle rdvnof,rvros $arusa us[kos nsrv,rim rmihdnrni,nr kojisu nn jin,ailie privx pristala jake f.deEli. vLasu I prctlvilk rcpsNa. Nakon lio UniudopohlEde le doveo u GEdaBkom Elu,ubil.d u washliStoiskon ka,allltu.

AUSTRALIJA
Obale Austraiije prvi su kartografirali nizozemski istraiivadi u 17. i britanski u 18.stoljeiu. 1788.Britancisu osnovali kolonijuu Novo \Walesu i nastavili naseljavanje Juinom
Kapetan Cook i. biolskusan podoGq a isrntlo enSLe5ki I je obsh A6t6uh I Novos zelaida.Godin.1773. ba.io je rldo u Botanllkom zau.vu i prhvollo kopno zaSilaniiu, l cool ie podild m Edajna uod{ilke iuke. lod )

te golemezemlje.
ZASTO SUU AUSTRALIIU SLALI osUoEN
Od 1788.do 1852.Brirmci a, trANraliju a krnu statioudcnc ?Loiinc€. NoYa s

gndila pisihnn nd.n,. Ulkoro su,tudurim poaelip tizatiislobodni kolo.isri n{pose nrkon;to je 1851. otkrivd,oTl&.

STo sEpoqoDlos ABoRTDINTMA?
je,ivlelo Codnt 1788. u AurtnLiji okodvr Inilir0ii Aboridtim. Do sodi.c1900. priNhlo ih jc sdr) i0 000.Mnogisu odTinrr iro ih donij.li l)om,li doscljenici. Dtusisuprk biliho po{bijani, ito l,rcrjc,rni $ 4nlje. Ncki$ ddilikio policijski tiagaii ili ildnici

KAD'E AUSTRALU4 POSTALA DRZAVA? Rarninkolonijlni kojc$ru A!$!altiutcn,cLjili B,nrnc l8t0-ihje ugh(ohr l,ih ?{jimaana $morf,dvd. Mc{u njin{ jclhdalovclilos,Ix,niioo,rliN & 1901. rilhl(,r iptrk p,istalcujediniti u jcdinsvcn! fcdehcijLr.

NOVI ZELAND
MaoriNovi ZelandzovuAotearoa. Te su orokena karteubiljeiili nizozemski i engleski pomorci,a vei poietkom19.stoljeiana njih su sepoteli iskrcavari trgovciikitolovci. Otoci su 1840, potpalipod britansku vlast.
jc dosclJciicima BLirxnijx dila samorpmvu 1852.Zemljr jc dobrorivjcrrod uzsoja or"cr, kro i od zlm o&dkn.g r862. Novi zrtrid je pMZmljx trkojoj$ tercdobile ttu6 gLae. Godineje 1907.po$io don,iriomm, to jsr potpunoneovisno8 ddavon u okvitu britanskoE inpedjr. > WAITANGSKI MIR Godin.134o. &laid 5uporpGaLi mirovn usovor s maoEkim posd ama okupLFnim

KADIE NOVI ZELAND STEKAO SAMOUPRAVU?

5ro JE BrLo s rvlAgll!4
Mmi su s dohskoh Prvihrnnrca dolli u Posjed vaucios on,rjtuod 1840.doseljeoicisu gnbil, sc viic Tfnlje, Pasus iznedu 184t. i 18.17. Maoi di8li. Drugi se'at odigEo thcdu 1860.i 1872.Njnne nLMrod $ckli nnupnike n novoFld skon

Ma0t su pdldh.i Polndanakoiisu tsuatrgodini priledolaska EtrropLiana kolonDikllAoteaiou onire danasponose svoiom

\26', Povijest

PRVI SVJETSKI RAT
Prvisvjetski rat je bio prvi rar ir povijcsti koji sevodioizmedumnoitvadriavana svimkrajevima svijeta. U njemuje poginulo okoosem miliiuna Jiudi, mnogiod njih
u stlisnom nego Sto jc
NJEIVIACkA

R U S I I A

I918.sklopljero

I I " i r RAT U ]YNOGIIII REG ]AMA
.o,, )i L ,1

. "

r . .- D )

"'"''".
. j..a o: ,\o oczedirtr

""*S. ,. "
r p !P \cr ! 3 .ropnrotJ. r a,o Io.

.."t,;

,r..p.. 8..r..

r e n k o v i sb ! i tr.mki ruh. polili !

s c 1 1 1 6i. p r v i p d s ! b

zAsTO MT tZBtO? JE
rroidko! 20. n.tr(1r dn.Ist( $ Drcjf stnopjL. NLt,r rin(! r o j n cs i v . z e . l u t t . r l l D k o n t l ) o l t ) t , 1 k f t l j c n . r s k i d'.or|n! N. jeli..trhrilrkosl)ryoton.^ljdniki. ^ t r n . j r i c k ' c f u l xu ( ! r r o . i vs i h i i o x , p , i ( t r j it c l o i s rw)gt dtr'gc(l|)x!.. Nr jdn.j$ {mri bi| trrnrNtri, r n r . u s k i N t t i i m p e r i jl,l r t j x i l x I i f ( r o j . h j r h k o z v t r n . , ADrur,,) Ni d,usoj{L srrfi biti Njcn,riki, nufro-ue1n.l, lhgaslti lTud( (tu N bilc hLo^$L Cenrlxtd(rit.)

ROVOVSKI RAT
, , ,, , "h e. ,.., \"D c d,,g..\d \r, uo , ,terc u t r , o n . . ,. . i c , . , o, l i 1 - \ J r . , . ( J d . . ' 1 . p r . l ^ i r . J v/ .. F . t l , t , . , , D . r . o f , . i p u r i l . snrdljivh blrton. Nuedhc dr sekrtnopLcko vrha" zr.rteN zavriiri i s trsuaxnra poginullh.

q!4lEM!4 !91!E!l!41\
Ternoiije.nedudviF i.(ovske tnrijc^,io scDiiija ?em!x".Ceio i. ro bilo pavo nor blm, s ntohtiennn nablintr ikoluomx bodljilrvc ri.e. r. tonnL?-.jjjnu deole ntujniceitukli$ dkr adlj.rija, izakoiih $ o$rjdi Lolikiknrci da s DnoEir'9oik u njnnx i rropio.

irsi! d c'Turter9i5. donjeLe a ieke od mjrutiDh eDzodarcvorkh bodi u tom .

.,,.h

mo*"u,r,a,e |;j lNovozeindrd 4

KOJA SUNOVA ORUZJA PRIIMIJENJENA U RATU?
U ron,su scetu pojayile mnogerhd&e rorosi. Godne 191t. rjdnrak je vojskrpnipnt u ratu prinijenilaorovni plir, a urkoiosu gr nsovno puide objeirdE B d,ci s! scpojavilis pdn trkotr'. Podnonice su potapah brodovc, pd s, oyi moruliployitiu konrcjima.Avioni i q)clini su baali bonbc, izvidili i napadali pLrrivniikerdoflovc. iLojDio JairnjctopniiM i uhnotavanje prisililisuobjcndne na royorskiRt.

5ToJE To ro-TALNt Mt-"
Biolc ro ,rt u doed isidennn runjeina. u njcw senisuborili srno pbtesionalni rejnici. Borciiu vedinon bili nobiliziraDi civili, porvdri ! irt. 17&krsu, prnnjericc u Londoi!, LiiLe bombrdinne i sambdrc kuac.Nrpkhi,i su iik i pekooeinski pMriiki b,odovi. ;aatajtotrl,,iht nisubili hob,lizimnisan,o vojrici, ftgo i adnici, tvo,nice, rozila,novine- uk rko svc.

Zda ndlna nroiuu tvom.ioruzia u ralno sr F doba zene prlhvdlLc iposova kolcsuprilchdlLlsano m!<|arc. Priton koie a rmp4omosLe di p6iF nb

,uFk sam, Nr ovonpLakrl!
pou€ AmsikdG da F iaw ! voFku.Raziuiene fapadim nem.lkih

podmomi.i, stdinicica Ddir 19r. !ac u nt Doi2ikere:pvojske ! toiraz ,ab iapokDn

ostallsu zgrcreni nadEtom

i.'
ows, kollk kj Er opJwao I pogliuo sanotjedaidana prm a, I pdje

IMIRJE
,;jc jc rrrjD ubsr.'v., nrprir.'rrlj{^,', /., ,.'lLlu
u g o r o n k u j ru , c L 1 uJ 1a t l j n po J n o s c i su P,vug wj(,\kuS,.{., s r r a n rT . opur

1 1 .l l . 1 9 1 8 u . ll sati. RATA USLUEDIO MIR? POSLIIE
jer su sen Njeniikoj nr{avile uliine bolbe. rcodine 1919.tr VeEaillesu u lraDcuskoj bili $, .:tuslivljeninnoui usNdi, ili N oni zr Niemriku ' bili frko fulki i trzivrli hkvo nerloreljsre, di su tai(hiiro voliliu iovird.

TEGUBL]ENA GENERACIJA iJ'P ,,. Po o vvojrriltim o J | . k m g ls,obLjlma obLJmau ]evgi Fi .uskoj, ul rlevsioj u nedogled ' 5estiru nadgrcbn spomenk. Tajieratskoro rbtuao iitav naraitai od prerlvi€Llh mnog s! onal sijcpl, iedan i5leik n poniediona udova ioka. .i:l..bez

428 Povijest

RUSKA REVOLUCIJA
Do godine1890.mnoge su europske zemlje provele demokratske rclorme, no medunjima nije bila i Rusija, Ogorienizbog druiwenihnepravdi, rnnogisu Rusipotraiili odgovor u anarhizmu i

r caRNiKora . I N,EGOVA OB|TELI NkoLa r. {1363.i913)ie m p'tjestoLie srupo 1se5,, at sevile iego r u +m i r 0 a e v e ( m p 6 b e m n ab , r v os v o i o o nb r e L i . %s J 0Ltood1r. re,or. s kojom r'tietl.n, ie ndpokon

PETEREURSKA &\D SEDOGODILA KRVAVA NEDIEUA? -;"4r,'.rlrLl*;',ra ,,,,.p,,.1itrridniaku msu koji

jc krenultr izrzvrlo imv 0iz frcdfuicrNpedcijL,.li,jc it(jkova,fobum i us{nilodiljc,nR$ijc Nrpolor , rogr I ' i l .\ i i z \ , ,x l ) u n ! , h r ' : u n L , t r . i c k ' o p o n i s(J C r r r ,m d u r , . u d h . t r , , , u r , t r , .h i ( . , , . , . u . / i t , tn ru

cA!{1 ]Io lElEcsro
U orujku 1917.n,rjkovi, pobrDci prosvicdi Jovcti N RusijL, Dr !trtvu oaku.'lrcmicc N !mtc,d vojnici poiclim6ovDo dyulilri. ciLjc lrsNrt i Rsiji jcl)o$rli rcpul)likr. To jc bili riko,vrnx Fcbn,r$kx ryolucijr (prcNr $door, fmvostidnn kxlcndrnt

KADSEODIGRALA OKTOBARSKA REVOLUCUA?
l{cpublikiDsLr l)onri Dij! urfjchtu,bitikrosu rnaiji. Kom,oisriiLr sft ,ji mko,yrnih,boljtcvikr" o.{brcitr jc, hc(lurin,lil)crilnc ,clbmcft s obftir tavno 'klnlcinudr t)odisnu konn,f isriiku rcvolucijL,. -llko scboljicyici n "okrobnr(np8o r p.osino, po rovomkilcldrn,)osvoiiliy[s.
se!9i7 godne {!370 1924J walo z irgiansNa iratraZo Ednikd. PosLiie 0r(lob.rke sadvc! vladaiuau Konunisliaku

|e6IISraIffiOLO|{f,r@IFT KOMUN IZAM
Ko'nunisridiljen svij(a vodili su seza uacrjem KartaMrrxa (ts18. - I883.). Man jc vjeromo& povijes nczausravtjivo pokLeiuckononst<c sile,te da se pravedDo i naprcd.o dn,lrvo dadeoswrriti samoato radnlci prcuzmuvlxr nad ucdsrvimaza proizvodnjuGrcrnicada).

KAp oslgy4\sol4EElL JE s4y!4
o.119r8. do 1920.Rusijonj. tic\nio Erxdx.d(inrr koteil r konruristiale Cfrdl rmija borilaFroiv konn"Lev.lucion" (,bijcLih. ili "lidosrdeFor. Komun su pobtedili,ihkoF 1922.proghicnSavez Soljcskih socijrlistialtilRep$liL! (SSSR) ili, uktuko, Solfski Savez. Ll ijenuje *a vlst pfil)lla Konurhriakoj prtrijj. tidn$]a jc doili tr d.:lvne rke, tr gospodaroon r plukiupnv,rao 'z jcd.os ftdind Gihozvano"ctnftalno fhnninje,l.

TKOIE BIOSTALIIN?
0 o - e F d ' r o d o c d od .";r :;;'';;.;."";ob. po. dd0o .o i,.ta Lomln stik. ncnke. '',..\,,g^v. l.ni i .liedolo' !.'in 8a i i . i - . p , , i . ,u b i , r t , l ' i l . p , o h . t . . , n t l u . , \ , b r o p l n r ! n , r . d t r " r " . e .r " i . , . r . i e E o , Jl.!ln i .'li po uili ,lo i"' JnLn.rlk surxv, ali ne dovoljno, talo di se 199] soiio.

KTNESKA REVOLUCUA
je Carswo Koncem19.stoljeta Kinesko podelo slabjeti, a druge driaveupravljati njegovom trgovinom. Godine1911.bio je nacionalistiikom revolucijom svrgnut i posljednji kincski carPu-Yi.Uslijedile su dugegodine previranja.
TKO KINOM POSLUE REVOLUCUE? JEVLADAO
Zx vh$ N s u Kini borih nu,ogcsnase. ldi $ bili nacioixlhtikoji N 1912.osrovdircl)lblik!. Porom$, udijediligcnc,rtii rgionalni rcjskovodc, r onJr !e 1921. pojavila i Kircski komuni$iik patrija.U svcsc$ utlco j lapadkojijc joiod 1919.posjedovaodio ldicskostcriroijr.

r POBIEDA MAO CE.TUNGA plakat godhe iz 19a9,, Ovaj osnutka laiodne Rep!bLike Dolleae Kinc. Nancm0 stilkivodrlliio Colung nddo6klm ie komun p'oLele'i. dvo(cm u P€kinsu, doksuokoijesi uiednien

Tl(O POBI]EDIO? JEU TOIBORBI
, : . { i , , t o , , ( n , . , . . n . . n . i j. L *\,J.,f{,Ji,.6K.,j-..1 ((;hirns Kii-shck) N . r c n , { l i s t i k o n N D i sp t io s t i l u i l hk0,i.i, il krl jcJrpi0 f,c$,?b Kino, bili$t fririljcni sklofiri $v.,. lh jiprnrl(,s ic lltrr,i 19,1t.Nlijclio gLxdiiskift(, u kojc N, 1949.kodunisit)on,ili

Godie 1too. n..oia slitka slo:nodiulivo, u l.kozv.oon n'an.c kol i tivj!Liu Kni Slkovitim se opkim. strahota opnvdavala sbfalilctos.ih Noia ustamk, ro nrpokof slomiL.

5ToJE To "NovA K|NA"?
Nrcio\li,ri$r l)objcgliM I:rjvxn, x Mio Ccnong jc prushsio j. godiDx Nodnu (pobliku.lcdcsctih . | ,, I , |,.. i i u / , 1 t . - ' d , . r : i t . . t , k . t . p . . , fn u r r . n : L izrlnvsvcnu skLb No zrrh $ uslijcdilo nercxlne poLjoprivrc.lnc in usihke refomrltojc $ sNdilo

krus i tukumnu [ll![!t[!f,@!!]i!!.

KULTURNA REVOLUCIJA
jc ncuspjeh Ekononski izi,v.o rasplavc u Kineskoj kon,uoistitkoj pariiji.U srlihu dabi scrcvolucionarni ideaLi mogliizgubiri. MaoCc+urgje pozvao na "kultunu revoluc;jur, to jcsropiu promjenu sijcsri. TKO SUBILICRVENI GARDISTI? Studenti idrugi nnrdi ljL igorljno pilrarili
Maoveideje. hogtriiti$ s,crvenom gardorn", porv{enon vjednoj revohciji.Zrb N ruiili hnnove, prok ivalifofeioE iiskoienjivali ,izdrjice.. Tako sooili solchu pftnjr. Godine1967.napolton su ic Nrkobiliis rcjskom, l)l Mdu nije pmftlo drugoncgodr ih mpusi.
sAD SVISKUPA> (ineskivoini.l re.lti'ai!.irdo ye ito ie sodini javnoveLilaLo lliao uiino. Posvuias! bi.

KOMUNIZAM? JELI SEU KINIODRZAO
Kid je Mao 1976.umro,r&la je bubaaylat. Lrs.dinamr hojesu nslicdilc,Kinon j€ nashyila vld.ti Kohunistitkapaitija,ali jc u gospodabsu poielxp i hviaariponeirood lqioliz,ni.

430 Povijest

AZUSKI SUKOBI
U prvoj polovici20. stoljeta narodisujuine i jugoistodne Azije poteli osporalaribliransku, fiancuskui nizozemsku vlast. Istodobno je Japan pokuSavao preuzeti mjesto Europljana i sworitivlastitoazijsko carswo.

KA|(OSE GAI.{DHI BORIO ZA SLOBODU? KadsuIndij.i poieli @iiti simoupnvu,nanjihovu s aelu ha$ao - 1948.). i Mohands K. c.ndhi (1869. On, medurim, nie p@iv{o n: u*analr, ncso repriklonio nen$iln,m oblicihi borbe. Srn F t'io qio poiueo. i poziv{opovlit k Indijaca na tGdicionalne wijedno$i seoskog je pohetpodn{dibkon Mehetma rivora. Posho ili Nelikaduia(.Tajje boM.a nrh ubitn u atenrat!.

1916.

a Nactonatkrirka

KAD STEKAO JE MOC JAPAN
loslic 1868.Jep s podco p'ewaEriuindustrjisku - 1905. drirvu.Unru 1904. pobjjedioje Rusijr! a 1910. prjpojio Kofju, codinejc1919. $ckao doedainjcnjenackc datekoistocne posj.de.rridsetih sugodina cl$tiemnina.ionalisti i miljtarisdpokrenuli iNwiju n! Ki.u. Cc dcsctih naDorcrku sodina, Drusos$jdskos Rta,japanska sevojlka;apolon Ezlih kroziisvu jusoiito.nu Aziju.

u idokinl I 1940. a tapan zauriha

MIRNI PROSVIED > Godine prek!o 1930, Gandhrle zakon l$ le $eiuo namore skupllal ,ol, koja le blla bdranskloonopoL,

VELIKA EKONOMSKA KRIZA
Velika ekonomska laiza,od 1929. do 1934., telkoje pogodila SAD,europske zemlje i prekomorske kolonije.Zavladd,a je oskudica i nezaposlenost. Banke suse
a twtke odlazileu st€daj. 5To,ETosLoM NEwyoRSKE BURZR
Godn&I 929.dncriiki suulagaiinrjednonoiklili danjihovc uiiLnrw icdc Jionke nit,,.T'kojc NcwyoDki butu dDlie prcknu]rpo.lN.d,je, dor.-.. kE[.l,ruko 1oci,unpr h i'rrq lDg,haa. r oAd".ur poehLMruriNomir.

KOLIKO BILAVELIKA JESIROKA KRIZA?
DEdeFte i ddests godine ionlko su v@ bjle tejke a EuDpu, Aurllliju i Novi zland. Kld je, medudn, kenifth qim as(ijsls bdtk4, u fednjojje Europi idoo k4.

bih i Nj.naakakojae oponvljala od Pnog i plaaala eile nde Ep@ije (odicre). ;,FJa

baphtnujuhup'edjanon

sv€tnieve novtanr.a. vdjednost

FASIZAM
je 1922.u ltaliji na vlastdoiaonovi,faiistiiki poliriiki Godine pokret.Imeje dobiopo srarorimskom J&rrrz,sveinjupruia kaosimbolu sloge i driavnemoii. Faiisci sutraiili svemointr driavu.Bili su ekstremni desnidari i nacionalisti, te seprotivili i demoloaciji i komunizmu.
> FAIISTIIKI D I(TATOR Benito Mu$olnl (1333. 1945 ) je godinc 1912. krenud na Rm lalianskim diktalorcm.

lE!t-.1 ! q!!9lvt?!q!4!4!l!glN!4ryA1
I A / . n i e, . d . . p oo q l o n .r ke I n , B i' . ' . . . . ',,./eaj.F. on jc Pivokao ljrde kojim je bilo viic do jxvnos cdi iaposloostinego do osobdhsloboda. U Nlcnrtloj je 1920.osnovin.hil$iita Nrcioml so.ijilistidkr njenaalo ndriilq sn{nkd.U Spiniolskoj se 1933 pojrvileiiisdikc hlinsc, kojc aekhije NdjeloRti

TKO SUBILINACISTI?
Njenaike Daciomlsocijdistesklacno zvali i nacistima. Njlhovje vodabio Adolf I Irler, lojije 1r33. p6ko ijemiakin krncel{ron.on je sbrnjio nmposletron ifoico r poqjno p,ipenrizr iolift. Nlci$iaki scsilnic iivlNuspdi,osNll.njcn,premhiivrlcm, pijcvron, iuo,orstvinu.Osim !os. N biliikejrji rusisti

!E|Ri:tnElr{.,tf ttF7f,,tfl Fftrrfiyfl L
V N()RI{BERG 1933,

i Posctn so un u i t i z i d o v c .
Kut8tl ktE ili srastikadrcvni je indtjsktsimbatplodnostl

a ! PNom * *ierslom btu

u NUmbcG NU .s l . i v o i n k l

u iakanida NJehaakol slLom Njesovo 6@jaije $tednlh

5pnruJosrr
GRADANSKI RAT
U Spanjohkojje izmedu 1936. i 1939. bjev,io rxr,koji je zapoaco kadsesen€ral F,anco sradanski pobunio prorivlegalno izabrane ljeviianke vlasti. PoddavaLi sugafalangisri, konzervarilci, monarh$tl i karolici. Na srrani susevlade bodLi socijalisri, konuDislii regionalisd. TKO SESVE UPLEO U MI? lena$ podrtavale faiisriaka lt.lir inrntiikr Njci,raL.,
,Nei€ p,oail bio ie boliipokli RepubLlke kad F fian.o krenuo na Madid.I mu<karcil Zene boiLisu se do adnie kaplkfri, al ie flai.o, ak0 nc rada,ia lt6ju p,k pro!io. - rog F Gb SpanjoLska podielend re , e o o e n Pp d I p d n i

grada riia Nakon o5valania

a vlxd. jc dobivahponoi od sovjeckosSaveza. osin togl su s a nlu i i(qnacionatne boile brigrde, savrvljcnc pozdcvon.Nlemaako faaisrilklh oddr+o," u. ' I u "o. i cne. l-. 1,. ,.o e i,-du | . ipaniohkih F bombardnanle javnomnljenle. pobijedio skdova ogorilLo i vlad& kao dikratorsve do snrti 1971.

432

povijest

2l t.
;5 i] :srit*}
SSSR

DRUGI SVJETSKI RAT
Godine1939.nacistiika je Njem:rika, n:rkon Austtije i Cehoslovadke, napala i Poljsku, i takoje poieoDrugisvjetski rat s viic ocl 40 milijunairtava. 1b viie nije bio rovovski
rat, l1egontanevafsh, a na trenutke1

,lllunjcviti(, rakozvani K r d ' t u k o r i . r ud . o k r / i l r \ ( i t e / i r Ji . r i r , r
, a Ll njclnll

Z r R

a

a

d

- a

t t 1 " L,.t .

^ NAPAD NA EUROPU I S]EVERNU AFRIKU NJ ri( so ! lifiprcdov. rlc s LJo\oviir rJ poi(NLrrix.r. Nrenilkl lt vojski rer,v ti rivcli( o ELtror. i5 cydf! Alrk.. Lr ,orj'i oNLrD 'i rim /rn i fi lu{osi! i. 5SSR.u, fti n6koi cri(or 0s0!ii M sltrofii! r ( r r L r ,r r i [ o r |cr r.

KAKO POTEO? 'E RAT
v ) i r o n r 8 l ( , , ) j r i r tN j( c l , , i k l j iL r i . n i i k . r, , . r I ) r i r i I Ar!nrr. L n ( h , i v l )l i c . t r \ t , i v r i [ 1 i .r ( .o i ! r , k ! r t e ] r . s o i t n r r d i l n , v i n .rr, r ! ! lh i n l ) , , 1 i \ k l i , i L t \ f r i n j j ! i l , r N r $ L { r l ( 1 .I, l i l L . r . h j . i r . r , . i j . d , I e , 1 0o n.N.lo . r y o i ji ,t h , r t . r , , N'!ri(,'. Nt.^rrh,. llLlgjL,,t,ul*un1)trru i lirrdLrl{l \Lli r.l,'i , , , , , ' , , , k ., r ,r , J ,\ , , , , , , r , , ,
r . r i f I l l i r l . r ? . rl l i i r r D i l ' L OPERACI'A > OVERIORO PonrMrii l. r.ri ' i tr tr.dpi .noi.r.' 6. Lpriirr44,na 'D, 0., lirl su ,nrdiak!, brliEN. k,rr.'dsk.itu[c tvn P poiioat dFinl ii obiLu Normiidic,,pidnc polri iro o0riarc ft,mnFkc. (i0dir! 1e4r.lapmt! be7oriive ftt.r rJpro t,eai HJlbor, am.ftt! pomorkulrr! ii Halrrjmi laNo ir I nr ujL.r j niliroir jr,!mii svrpta.Rd ae m Prr litLrDotr.rjJri iprii qodin.

{

nl".,rr..",p.4"

ZASTO RAT BIOWJETSKI? JETAJ
Md'l)nrrnjemikim $rr,i(inrxbili\, llritio.i, ^rnrxl.i, N.voTrliDdmi,Kanr{1 1,Jurbxfttku.i r. tL,jeclirolJr{ii Firr.uzi. ^..jnu N se t94l pdd,!iitr d\r (livr Sovj.t*iSivcr i SjedirjoieDr:rv!, tikod& i (idr. sile o!,vi,r Njrmralo i rratijx nr \vojL, su nndu privulilcosvoicn!,cnnj.:Meh6ku, Rumunisk!, BusBkuid'. Nr njihorcjje ss.iL,jo iJxpj.

!4uElqLo DqTEo(!!IA?
Codiu( le4:. Inre,ihn.i !, potulttijrposLu hormricu , . 1 , , r . . . , t i , . \ , t . , , i . r . . . ! . , n \o. ,. v o . , rc purnr(crvrnju ! Jtxliji194J.Iprk i. n,rjktiuirjir b a 1 1 ' o J L i r , . , t . L o , . , j , i 1942./1913. rlonijd,r njenxalu kopneDr vojsh. c.njne 1944.Njenrakije \ca L,thmrltnuh s kiMnne.

BLITZKRIEG
Br'z*/,..( i! njemaikoh zDaai,n,utrjcviri rar,,.Izmz sepoj.rio 1939.,a ozraiio je trkriku n.gLihudfur i brres m3is,r kojoi1 jc Njcnja.tia osvxj.tr f,uropu. onosu.iliso je lovi,ehrolosijx i otr,:ja.

KAKVI SUBILINOVI NA'INI VODENJA RATA?
,r,lra$ or,trtro nr rrzbt.,,i,i ncp,iirlcllsl(! otrr e krrttin. rt ,e{ot.n rdrulcritr, hprdhr r!i(,,r. topovr irnlor h kliuii. r)i( oLrnn..\rfel Nn,,gi i " ' t . L ' . " . r ' . 1 1 . , . . ' i ' . . 1 . t . .1 I l , r . , , t , , . . , , r ! i . , . , i g,,lok. Ksiit! \, r in L:.lh' prokli i srk'ri.i. l i , tj . r u i l i , i i o i n d r a . r l . i v r j ( r . f , i t r . j ! l , i r rri(,,,,kroi,rtLd.I (cir bodr

wrNsTOrl CHURCBttL

izbirnrerataLtud veiiiom s m a t r a l , r v c e i oN mj . esovo prolivrjeile na(n ha rr4o. prskbio nlesto pr.hirera Nlesovi odltrrion, ri.iiton s un u s n D aitr i 0 r p l . h .

rreniikiiiDvnb ,r.(f.

zRAaNtrERoR>
Donttrdrr l r B 7l ' 1 r [ t ] r L l j s o r u n ! , r c s t i i o o r o i i L oo r t p L r r r * o v m i r . / b i 0o b n f L

t-t0t0KAU5"[
I l o l o l ( i l 1 ,(s i r o r r : r i i , I o r r r r o s t ) i l j i y i ] r j if 1 ! c , , )l.j i , , j ( |i,trLiii i\rkl)tj(.ii i r d v o ! ; o v s l ( , 9 l x , o ( l xL . ; l )j r n i c ! . r f u u l i 1 o u t ( , r r ( , r i r rr, ri,r . h L r r , je(lorivj(li) 1 9 1 2! . o ( l i f c . h t , ( , j ( | o b t j . r , ( , k ) i $ r f r t L i j , , j ,z .r i(tovr.

TKO]E OTKRIO KONCENTRACIJSKE LOGORE?
( ) r r , . . i , r i j ! t r r i ! i o q ( im . L r f t L , i ! f i j ( r i . , t i { L iirl{ l*ll, ( ,\(rr l , . , v , . v n j . ? o i i i . ,L ) i l i , i . r i { , , n ,j i o n t i l i i I n ( i , r , | l , t j r t u . lt()iru,,:Lii\t( n Lr i i l u . t ) i t L 1 L l , f , ( r i . rz , LLo\i.,ti 1l,,ri.,rni / ! . 1 j d r n i s l r r . i r J i i . t , rr i , i i r l , i r . i . i , l , i n , r n.rbi'L tl sltiii rtrfo,.rrr.r.

porr i1r riimari .q LtjriiiL L r v 6 L i I n t . m rj r p l b j l m

ATOTfSKA EOftNBA
s i c l i n j c n .! L I ) . i r v c u n 1 u p o a c l c polljro [ixijxri .i'j,ronijc d ui.jcsvih vancna rLom,lcrbonnu. oft jr.kstno?ivno crcLgijuproizvodihnukltanom l i s i j o mu n n : ri l i p l u r o D i i rt.J k o l o r o , u1 t 4 5 . S A L ) jc baciodvijc.rloDrs]C bon,be!i lipin, r.kotr i.gr

4Io
. .:,:

BActoaToMsKU JEJAD BoMBU?

\ l l . \ l - \ . r . ' , , 1 - . , r . ' , . . , i l r loinc grbidr. ltdirni.i rporLdJ.rinnskc bonnJr $rtnli N dl ic ojclinr [zo, nr noi p,evdilt, i gutritik rolito ljL'dskitr rivofuDroLdr. n(l),i,v rn.

ATOMSKA GUVA> Nagasa il .D i m l . u F d n o r m h u t i p o s urr oi7 L!e, i !s 5 o o

434 Povijest

MEDUNAROpNE ORGANIZACU E
Driavesuoduvijek sklapale sav€ze. U 20. stoljetudiljemsvijeta je bilo osnovano mnogouovihmedunarodnih organizacija, dto zbog politiikih, ito zbogekonomskih razloga, te radi odriavanja mira,zdravlja i blagostanja.
ZASTO SUOSNOVANI UJEDINIENI NARODI?
(lodide 1919.bili je osnorantr l.isanarodx ndiod;aqDi" n,in poslije lNos svjeskos nrx. Om, medftinr, nijc (spjela sp4cani Dn€isvjcsli ,at, pasu 194t. pobjedniilasiLc o ovdc no{' or8aDizicij0, ujednrjcr. iifode (uN). Od tadronr potite nRltrnrodDu sundnjr i,rdi

SU osNoVANt? los sAvEzt
L:ckitu sivsi triti lrotiiiki, prinrjdi.. AhpskaIisl (1e45.)i oryiniacijx rfriihJr iednN'yr(lr6.l.). Ii'(opski cloronrki zilcdric{ (1958.)iz slx jc t nnlcnoghgoviakog s.vui u lurc$k, u.ij(. Ol vojnil srvyr $potuniro NAIO (t149.) i V | l j r l s k i p l k t( 1 9 5 5 . l 1 9 l . ) . MSLINovA GRANCIca > zi(ei uled nl6 h mrcda
masinovimgrailhana, Il.

mrod svuda posvrietu laLju r.

DEKOLONIZACIJA
Poslije 1945.europske su sedriavepoieleodr.icati koLonijrr. Nekesu od njih na mirannadinptedane svojimsranovnicirna, dmgesu to postigle borbom, Ali neovisnosc nijc znaiila i slobodu, ito pokazujc i slui;rj
KADSUZAPUHALI V'ETROVI PROIMJENE?
Codinc 1960.bLillslijc ttnrij& Hroll l\,lxdnillxr u Juinoj^iit.i oJrxo so(tr, tc i,jivio ltlko tnlz Aftil.! fuju rvjeloyi |romjen&. Hri(i je reai d.hzi knj d.bu inp.rijrlizn)r i koloDij.li,nr. Dxnist.i lJ.Moji $egr nckolikosiaohih kolorij!, r,,k(wrnih ,,rckornorskih rcfitorijr". FRANcusK AdtR> od 1954. do 116' frrntu,i pobtrir.n.imi ! AL, ru. r r r j ! n i - a a o v ek tu i!rpclivosr Tnedu A, nra rfnner Noi :rie i u torkoLoiiri. Nr kfal(le Altr 1962. ipik slekao neovisnon.

APARTHEID
je Lijet 1zafLik,r.riskos ApaLrhcid jcziLr, r ?nrii ,odvajarje".Ona ouudaw poliriku bijelejuinoatiiike yladeod 1948.do 1994..koF je odvajaia mrc. Bijclci, koji su rvorili samo l4 posroshnovni3wa. nisu ieljeli drti pLavo glasr ,obojeiimi( cn,cimai Azijadna. Nji'na su biLauskraienrgradansLa pLava i nisu sesmjelj mije$ri s bijelcinu.

KAKVE SUBILEPOSL'EDICE APARIHEIDA?
CNi nisusmtli sanovri ! folruajina rrciviilrimr ?r bijelceNisu irk nisnlelisjcdni fu i$in klupxnD upa*u. Mnogis! oicit!e[ bicddo i osrijalineil(.].vrii I cn,i ibijeli jdrorftiLrnci koji su f,orn,iogi podizdigl{, zav6.elibiu zxsoru,r nedje*o bi,h i ubijrli.

KADA ZAVRSIO APARTHEID? JE
je nvdio 199.1., AFcid k,d j! Neson Ma elapobijcdio . p r \ i , J - , , . , \ \ i . . v b o . 1 ,, . , : , , , . . ,t r. F . p , b t . i Tojebio Lnjdqju $olra u kojina s! ltdoptjxni pokuiavd i vlxdlri o$rkon svijdr. No diiakiirodi kojisukonrn,.stckli neori$onsuo.Mjtrsc i diljc

Povijest \JJ

HLADNI RAT
Poslije Dmgogsvjetskog rata,Saveznici koji suzajedno pobijediii faiizam poieli suscotimatizasvjetsku prevlast. Dobanaperosri izmedu1945.do 1990.zovemo ,hladnimraromu. U njemusu kapitalistidke zemlje, na delusaSjedinjenim Ameriikim Driavama, stajale naiuprorkomunistiikima: Sovjetskom Savezu i Kini.
CASIROVA REVOLUC ]A > Fidelcaerc je sodin. 19j9. rcvou.iloh aGnuo kubrnskog diklato€ tutgen.iFBalisiu r Kubi!veo kotriunnrm.

So E lLrAK!q4NsK4
RAKETNA KRIZA?
U hlndtronr { hN oblr rintrc bilc niofl,rrrc {ori\k hr bod)dni. Cdtirc 1962.sovid(ijr Savv tor.iilo tomvio ,{kcrcnr l,onN,isiakoj Kul)1. sjcdi,,ld,. ! , o l ) , t i v ( o r L { r il T c rnlirlh srrld( n'rfl' sovict$Lj. siv(, fot)rsro. ihl(o j c z r d h h , i z b j c s n ro (rkl.rDitu.

r pRosvtEDt ! SJED|NIEN|M aMER|CKM oRzAvA^ia

P r o ! i c d n ip d r o r iV v F mmsfos n j a r < E U , 9 u 9 J r o rW l h r i s r c enogs , uqr.novn. r p J d n h , r : r l J m rs n a d i d r F r r n r mphvedan. pa a sc dii€m sviiah?ared.lo nisowc dohomra.il!

STo,ETo ZEUEZNA ZAVJESA?
l' oslijc l),uA,E svj.rskog ia u ijoaro(u)D,jnr zonljrhr vhr N, f,adi lo!uris j, $Llh,\rlvtjcdi Tanrrlm arl ) i r t D lc i & l ) c i s t ) _ dt.. c s r s( !t v i l c nLkn)lilrc nhnc ilin)lokovi" ,nd(N)l)D iuotir i U j.lnoD jc sovorrb,i(ud(i rmli(ift,vtnlor Orrrcliil rckmdi s. rilko ti,fol,c\r{ ti

5To,EBtovUETNAMsKt RAn
',.1,,. r ' . q , , . , , , . , , , t : , 1 , . i . . .t ,- . { , , , \ i . , . . . . , r 1 ( .jc . n l i .i ( r o n i i c t i c r i t).{,ii nru !lil,itiobunld,lZ r x s j c v c m i I J l h i v im j (r , s A I ) ( r | ( ) n r ! ni .r),ikrrrri{ r.l(c vli(lcri j1,sL,. Sydc il, sodiri ( hoflr ir txtriv l(ontrrnrr !,,I)ili i itr,c, t voIL{i, r l i ) n i l r ' r \ t ) j . ir p o l ) j c J i lp i ,r i f V i i ( n r n 1 r 7 5 . vhs. l,o1t,0po(ll(ontrnisriih,

BLISKI ISTOK
BlisLiistokje u proSlom stoljeiuproiro kroz mrogesukobc. Njegove pustinje kriju najveia svjetska naftnapolja.Onr su viadarima tog podrudja donijela trogarsrvo, ali i kolonijalisridka uplitanja i ratove.

zls]ql4lllrycll4lu,uj
C.dft 1948.UN jc pbglAio l,rlsrjiu ,ido*tiom dlhvon Iztud. Zid.skif nirodudio u Noju bibliisku p r i d l m o ! ' t r , i h j u | k d , j " . , i z b l l A tm n o ! ,f L l . { $ L i c , . . B o , D " \ c t / " . . ! . ,r: t c . , .i u . . . , , r r i , . . . r t J r .

ZASTo IEDoSLo Do RATA U IRAKU?
Conine 1979.pdsjcdnitdn je Inlo fo$m

srddrn Huscin.Irli k boi. Uodvlqna, .r'.ild . o d .n , p o , . , . o " iK."j toi...,r ii] l . ' . . 1 , o o d 1 " . t .p , . t , , . t . s r . , . Godine 200l. SAI)i Velikr Brn ih $ Dostxsile Ho$eina frijehjomNje.ston.ii j .@,1; h"k. Htr\,eie r $ Bnurrl 'u.. ';.rou1 ' ,,.i. n".,iti borr proriL \{Dr I nle"o\, !\eznrlr.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful