zelena

energija

Zelena energija
Bruno Motik

Zagreb 2005.

Zelena mrea aktivistikih grupa www.zmag.hr

Dosadanja izdanja ZMAG-a: Stjepan Mandek (2003.) Uzgoj kalifornijskih glista proizvodnja i primjena humusa, ZMAG, Velika Gorica. Graham Burnett (2004.) Permakultura vodi za poetnike, to ita i ZMAG, Zagreb. Bruno Motik (2005.) Ukidanje otpada, ZMAG, Zagreb.

Kontakt: Zelena mrea aktivistikih grupa Vukomeri 23/4 10418 Vukomeri zmag@zmag.hr www.zmag.hr
2

Uvod
Pred vama je ZMAG-ova broura Zelena energija. Zelena mrea aktivistikih grupa je mala skupina mladih ljudi koji smatraju kako je temeljno pitanje dananjeg svijeta to se dogaa s energijom. Energija je svuda oko nas. esto smo nesvjesni te injenice. Kada jedemo svoj obrok vrlo rijetko se pitamo koliko je bilo potrebno energije da jelo doe na stol. Na je svijet obiljeen ratovima za resurse voda, rudae, nafta i drugi resursi postaju temelj za ratove i lou energiju. Zato je, kao nikad prije, vano kakvu energiju koristimo za zadovoljavanje svojih potreba, na koji nain koristimo energiju, koliko je i kako troimo. Zato je, kao nikad prije, vano kakvi odnosi, kakva energija postoji izmeu ljudi. Rjeenja za odriviji nain ivota koji se treba ispreplesti sa socijalnom pravdom i irenjem mira, takoer su tu, svuda oko nas. Problem koji se esto javlja je nedostatak znanja, informacija i komunikacije te irenje i dijeljenje znanja i vjetina o zelenoj energiji. Sve se svodi na suradnju, na energiju izmeu ljudi. U ZMAG-u smo, unato naoj mladosti, i kao ljudi i kao grupe, nekoliko puta shvatili kako ukoliko ne postoji ona iskra, onaj zanos, zato ne rei ukoliko ne postoji eros u ivotu, na energija izmeu ljudi, nema smisla previe razglabati o solarnim modulima ili slinome. Mi smo sami imali puno problema u vlastitoj edukaciji ili jednostavno nema koga pitati kako neto napraviti i koristiti ili osobe koje to znaju trae ogromne svote novaca. Pored tog nedovoljnog irenja znanja i vjetina uasavao nas je moderni zeleni kapitalizam, gdje sve to je zeleno, eko, prirodno, zdravo kota enormno skupo. Ispada kako je sve rezervirano samo za elitu. Zato smo se u svim naim radionicama o solarnim kuhalima, solarnim kolektorima, bio-gorivima, prilikom instaliranja malih vjetrenjaa i solarnih modula po Hrvatskoj kretali u mislima s te dvije potrebe: zna3

nja i vjetine moraju biti dostupne i primjenjive te radionice ne smiju kotati skupo kako novac ne bi odreivao ljude s kojima suraujemo. Od toga do danas nismo odustajali, unato svim pogrekama i tekoama, nemanju love i svim onim loim energijama oko nas. Zato i cijenimo neizmjerno ljude koji su nas nauili ili su nam pomogli da se sami educiramo o proizvodnji i/ili koritenju zelene energije. Toliko je toga ispred nas. Gotovo sve tehnike koritenja obnovljivih izvora energije koje ete susresti u ovoj brouri jednostavne su za proizvodnju i primijenu. Ukoliko ste zainteresirani za neku od njih, slobodno nas kontaktirajte. Jasno je kako neemo znati odgovor na svako vae pitanje, jer i sami jo puno uimo. Jasno je kako elimo suraivati. Ova broara ima za cilj razbiti granice neznanja i osjeaja nemoi, te upoznati nas s osnovama o razliitim tehnologijama obnovljivih izvora energije. Neke od tehnika smo potpuno savladali i koristimo ih te uimo druge ljude njihovoj primjeni, a druge tek upoznajemo i uimo o njima bez praktine primjene u ovom trenutku. No mladi smo, puni smo energije. Zelena energija za staro i mlado. Zelena energija za sve.

Energija sunca
Suneva energija je resurs koji je dostupan svim ljudima. Nekima u veoj mjeri, a nekima u manjoj, ovisno o klimatskom podneblju, ali ak i u najsjevernijim krajevima koje naseljavaju ljudi insolacija je dovoljna da bi se trebalo razmiljati o tome kako iskoristiti ovaj oblik energije. Za vrijeme sunanog dana, prosjeno na svaki kvadratni metar osunane povrine pristie energija od 1000 W. Naravno, za iskoritenje te energije potrebna nam je neka tehnologija ija ekasnost nikada nee biti 100%. Prema tome ne moemo oekivati da e dobivena energija biti 1000 W/m2. Faktor iskoristivosti u velikoj mjeri varira od tehnologije do tehnologije. Tako se npr. faktor
4

iskoristivosti kod fotonaponskih elija kree od 15 - 30%, dok emo koritenjem solarnih kuhala, kolektora za zagrijavanje vode ili koritenjem pasivnih solarnih sustava postii mnogo vii stupanj iskoritenja. Koritenje suneve energije, iako je u porastu, jo uvijek se smatra alternativnim nainom proizvodnje energije, a potencijal koji predstavlja iskoriten je u toliko maloj mjeri da je to sramotno! Paradoksalna je injenica da je tehnologija za koritenje solarne energije poznata ve tisuljeima. Na primjer za Arhimeda se tvrdi da je 214. g. prije Krista, kad su Rimljani opsjedali Sirakuzu, uz pomo zrcala i Sunca zapalio neprijateljske brodove. U Plutarhovim spisima moe se nai podatak da su vestalinke u vrijeme Nume Pompilija (714-671 g. p. K.) za paljenje vatre koristile konine metalne plitice kojima su reektirale suneve zrake u jednu toku. Ista tehnologija se koristi danas kod solarnih kuhala. Ve 1699. na Francuskoj akademiji znanosti eksperimentiralo se sa sabirnim staklima promjera od 80 cm koja su se koristila za taljenje keramikih masa i raznih metala. Takoer su konstruirani ureaji s kojima se mogla zapaliti hrpa drveta sa udaljenosti od 60 m, a sa udaljenosti od 39 m moglo se taliti olovo. U Parizu je 1882. g. konstruiran prvi parni stroj pogonjen energijom sunca. Sastojao se od velikog parabolinog zrcala povrine 3,8 m2 u ijem fokusu se nalazio parni kotao. Dobivena para je pokretala parni stroj koji je bio spojen s tiskarskim strojem. U SAD-u je 1868. g. sagraen slian ureaj koji je bio sposoban razviti snagu od 2,5 konjske snage. Ovo su samo neki od mnogobrojnih primjera kako su ljudi kroz povijest pokuavali iskoristiti tu silnu koliinu energije. Na alost, pojavom jeftinih fosilnih goriva panja se usmjeruje prema neobnovljivim izvorima energije i solarna energija gotovo da pada u zaborav. Danas, kada cijene fosilnih goriva iz dana u dan rastu, savren je trenutak da se okrenemo prema alternativnim tehnologijama, unaprijedimo ih i uinimo konkurentnima.
5

Solarna kuhala i penice

Jedan od najjednostavnijih naina da se energija sunca iskoristi prua nam ova praktina tehnologija. Kljuni element solarnog kuhala je zrcalo parabolinog oblika. Ono ima svojstvo da kada se okrene prema suncu reektira suneve zrake u jednu toku - fokus. Oko zrcala se obino izradi konstrukcija koja omoguava okretanje ureaja prema suncu, sa stalkom za lonac koji se nalazi u fokusu zrcala. Solarna kuhala se mogu koristiti za kuhanje, pa ak i prenje hrane. Koritenje je vrlo jednostavno - lonac se stavi na stalak i cijelo solarno kuhalo s parabolinim zrcalom se kuhalo okrene prema suncu. Budui da se kut sunca s vremenom mijenja, bitno je za vrijeme kuhanja svakih 10 - 15 minuta okrenuti kuhalo prema suncu. Kao reektirajua povrina mogu se koristiti razni materijali - od obine kuhinjske aluminijske folije, komadia zrcala, poliranog metala, raznoraznih samoljepivih zrcalnih folija, pa do posrebrenih metalnih povrina. Veliina solarnog kuhala moe varirati, ovisno o snazi koju elimo postii. Ve pomou manjeg kuhala, promjera 50 do 100 cm moemo skuhati manje koliine hrane. Veliina kuhala nije niim ograniena. Najvee solarno kuhalo na svijetu promjera 15 metara nalazi se u Indiji, u selu Auroville, a koristi se za zagrijavanje vodene pare koja se koristi za kuhanje. Po sunanom vremenu ovo kuhalo je sposobno kuhati za preko 1000 ljudi. Drugi princip koritenja suneve energije za pripremanje hrane predstavljaju solarne penice. Princip rada solarnih penica bitno je drukiji od kuhala. Penica se sastoji od izo6

solarna penica - za vrijeme sunanog dana moe ispei 3-4 kg kruha u sat vremena

lirane komore ija je jedna stijenka staklena. Staklena strana se okrene prema suncu te se na taj nain postie efekt staklenika - zrake svjetlosti prolaze kroz staklo, udaraju o stijenke komore koje su crne da bi se poveala apsorpcija te se pretvaraju u toplinsku energiju koja ostaje zarobljena ispod stakla. Da bi se poveala ekasnost i brzina zagrijavanja oko staklene povrine dodaju se zrcala koja slue kako bi se zahvatila vea koliina sunevog zraenja. Koritenje solarne penice je takoer vrlo jednostavno. Komora se koristi kao klasina penica, osim to se opet mora paziti na kut sunca. Solarne penice bez problema mogu razviti temperature vee od 200C to je dovoljno za peenje kruha.

Solarni sustavi za toplu vodu

Ova tehnologija je u posljednjih dvadesetak godina ve postala uobiajena u naim krajevima, pogotovo u junijim dijelovima Hrvatske gdje je mnogo sunanih dana godinje. Solarni kolektori na krovovima sve su ei prizor i u kontinentalnim krajevima.
7

Solarni sustav za zagrijavanje vode sastoji se od solarnih kolektora, spreminka topline i ostale opreme (pumpe, termostati, cijevi...). Sam solarni kolektor u stvari je izolirana kutija s jednom prozirnom stranicom u kojoj se nalaze cijevi kroz koje prolazi voda. Na cijevima se nalaze limena krilca koja su obojana u crnu boju. Na taj nain sunevo svjetlo ulazi kroz prozirnu stranicu i udara o crnu limenu povrinu te se pretvara u toplinsku energiju. Pritom se lim zagrijava, a kako je ziki spojen s cijevima, zagrijavaju se i same cijevi, grijui solarni termalni kolektori tako vodu koja prolazi kroz njih. Zagrijana voda se zatim odvodi u spremnik gdje se energija akumulira. Ako se solarni sustav nalazi u podneblju gdje zimi temperature padaju ispod 0C, umjesto vode kroz kolektore prolazi mjeavina sa sredstvom protiv smrzavanja. Zatim se ta mjeavina odvodi u spremnik gdje pomou izmjenjivaa topline predaje energiju vodi unutar spremnika. Ohlaena mjeavina se pumpa nazad u kolektor gdje se ponovo zagrijava. Ovako zagrijana topla voda koristi se u kuanstvima za pranje posua, rublja, tuiranje itd. Za potrebe jednog kuanstva dostatan je manji solarni sustav koji se sastoji od 2 do 4 m2 povrine kolektora i spremnika za vodu od oko 200 do 300 litara. Meutim isplati se instalirati i vei sustav od npr. 10 do 12 m2 povrine kolektora sa spremnikom od 750 do 1000 litara. Takav sustav moe i zimi akumulirati dovoljno energije da se moe spojiti na centralno grijanje te na taj nain smanjiti raun za grijanje. Ovakav nain grijanja zovemo aktivnim solarnim grijanjem.
8

Solarna oprema je zasad jo uvijek preskupa za prosjenog ovjeka. Visoke cijene su najvjerojatnije i glavni razlog zato se ova tehnologija ne koristi u skladu sa svojim potencijalima. U drugim dravama je mogue dobiti porezne olakice prilikom kupnje solarne opreme, to je pravo udo s obzirom na to da su naftni lobiji izuzetno snani, a naftnoj industriji nikako nije u interesu da ljudi manje koriste fosilna goriva. Na nama je da se i u Hrvatskoj izborimo za poticaje na kupnju solarne opreme. U kombinaciji s edukacijom ova tehnologija bi mogla napokon zaivjeti. Drugi nain da se zaobie problem skupoe je samogradnja solarne opreme. Naime, ljudi koji znaju koristiti osnovne stolarske alate bez veih tekoa se mogu upustiti u gradnju vlastitog solarnog sustava. Na taj nain moe se utedjeti golema koliina novca, a izraena oprema ne mora nuno biti loija od komercijalne.

Pasivna solarna arhitektura

Ovaj termin odnosi se na graevine koje su graene tako da same djeluju ujedno kao solarni kolektor i spremnik topline. Ovakav nain koritenja solarne energije je vrlo ekasan i jeftin jer nije potrebna nikakva dodatna oprema. Graevina

principi pasivne solarne arhitekture 9

graena prema pasivnim solarnim naelima ne mora biti skuplja od klasine jer bit pasivne solarne arhitekture lei u dobrom, funkcionalnom dizajnu, a ne u koritenju neke specijalne tehnologije. Rezultat ovakve gradnje moe biti smanjenje potrebe za drugim gorivima u svrhu grijanja ak i do 90%. Pasivna solarna energija je daleko ekasnija i puno jeftinija od aktivnih solarnih sustava jer za poetak nije potrebno kupiti nikakvu opremu. Osim toga kod aktivnih sustava je potrebno ulagati dodatnu energiju za distribuciju akumulirane topline, najee elektrinu energiju za pogon pumpe koja toplu vodu tjera kroz radijatore. Loa strana prie je to to jednom ve izgraena graevina, ako nije u samom procesu gradnje graena u skladu s pasivnim solarnim naelima, nikako ili teko moe postati pasivnom solarnom graevinom. Pasivna solarna arhitektura temelji se na nekoliko jednostavnih naela: 1. Pravilna orijentacija objekta s obzirom na strane svijeta Pasivne solarne graevine najee imaju tlocrt u obliku kvadrata, tako da je jedna stranica kvadarata dua od druge. Da bi se maksimalno iskoristio utjecaj sunca, dua stranica mora biti okrenuta uzdu osi istok-zapad, tako da je cijela dua stranica graevine izloena suncu koje dolazi s juga (ili sjevera ako se nalazimo u junoj Zemljinoj hemisferi). 2. Velike staklene povrine na osunanoj strani Ako elimo maksimalno iskoristiti potencijal sunca moramo mu omoguiti da u maksimalnoj koliini prodre u unutranjost graevine. To se postie na taj nain da se veina prozora i staklenih povrina postavi na junoj strani. No staklene povrine ne smiju biti niti prevelike jer se tijekom noi i oblanih dana toplina akumulirana unutar kue gubi upravo kroz prozore. Da bi se smanjio gubitak topline kroz staklene povrine koriste se izo-stakla ili termo-stakla. U nekim sluajevima ak se koriste pomini zatvarai kojima se nou prekrivaju stakla da bi se
10

smanjio gubitak topline. Sa istone, zapadne i sjeverne strane mogu se postaviti manji prozori koji slue iskljuivo da osiguraju dnevnu svjetlost. 3. Streha koja sprjeava da ljeti svjetlost prodire u unutranjost kue Velike staklene povrine mogu u toplijem dijelu godine prouzrokovati pregrijavanje prostora. Da bi to sprijeili iskoristit emo injenicu da je putanja zimskog sunca vrlo niska, a putanja ljetnog sunca visoka. Duina strehe mora biti tono proraunata tako da u periodu kada korisnicima vie nije potrebno zagrijavanje streha blokira priodiranje sunca kroz prozore. 4. Dovoljna koliina termalne mase U pasivnoj solarnoj graevini za vrijeme zimskog sunanog dana dovoljno je toplo da ne treba paliti dodatno grijanje. Meutim, kada ne bi bilo akumulacije topline, im sunce zae, zrak bi se ohladio i u prostoriji bi postalo hladno. Zato je prikupljenu toplinu potrebno akumulirati. Toplina se akumulira pomou termalne mase. U tu svrhu se grade pregradni zidovi ili podovi od materijala sa visokim toplinskim kapacitetom. To su najee betonski, kameni ili cigleni (puna cigla) elementi, a nerijetko se koriste i vodeni zidovi, zbog visokog toplinskog kapaciteta vode. Na taj nain i tijekom noi i za vrijeme oblanih dana termalna masa isijava toplinu prikupljenu za vrijeme sunanih dana. Termalna masa je vana i po ljeti jer upija toplinu iz prostora, inei ga tako hladnijim. Vano je po noi dozvoliti hladnom zraku da ohladi termalnu masu i ponese sa sobom toplinu akumularanu danju. 5. Toplinska izolacija Da bi se usporio proces hlaenja prostora u pasivnim solarnim graevinama se koriste obilne koliine toplinske izolacije, ponekad ak i trostruko vie nego u klasinoj arhitekturi.
11

Solarni fotonaponski moduli

Solarni moduli se sastoje od niza fotonaponskih elija koje su meusobno spojene u seriju. Da bi proizvele elektrino strujanje elektrona, elije koriste fotoelektrini efekt kojeg je jo 1839. godine otkrio Alexandre Edmond Becquerel pri eksperimentiranju s galvanskim elementima. Praktino iskoritavanje ovog postupka je tek novijeg doba. Dugo godina se ovaj efekt koristio samo u fotograji pri mjerenju osvjetljenja. Preokret je nastao 50-tih godina pojaanim razvojem svemirske industrije. Kod svemirskih brodova i satelita ovo je jedini mogui nain snadbijevanja elektrinom energijom kroz dui period. Princip rada je jednostavan: ako suneva svjetlost padne na poluvodi u njemu se oslobode elektroni. Time dolazi do stvaranja pozitivnih i negativnih naboja. Kroz unutarnje elektrino polje naboji se razdvoje i time nastaje podruje vika elektrona (negativan naboj) i podruje manjka elektrona (pozitvan naboj). Na oba kontakta, koja se nalaze na poluvodiu, nastaje napon istosmjerne struje od oko 0,6 volti po eliji. Solarni moduli nam pruaju mogunost da na jednostavan i prilino pouzdan nain generiramo elektrinu energiju. Naravno, koliina energije koju e moduli generirati ovisit e o insolaciji. Vana je i dobra pozicija solarnog modula. Treba biti okrenut prema
12

jugu, te za nae podneblje pod kutem od 30 do 45 stupnjeva u odnosu na horizont. Logino, da bi radio, modul ne smije biti u sjeni. Kako su elije spojene u seriju dovoljno je da sjena pada na samo jednu eliju pa da cijeli modul prestane raditi. Ovako generirana energija najee se skladiti pomou baterija pa se koristi prema potrebi. Iako je mogue u tu svrhu koristiti automobilske akumulatore, to se ne preporuuje jer oni nisu predvieni za duboko pranjenje. Nekoliko potpunih pranjenja automobilserija solarnih baterija skog akumulatora otetit e ga te e izgubiti veinu kapaciteta. Kod solarnih sustava je najbolje koristiti baterije koje su predviene upravo za ovu svrhu. To su baterije koje se mogu isprazniti i do 50% i nee se otetiti. ak i potpuno pranjenje, iako nije preporuljivo, nee potpuno unititi bateriju, samo e joj malo smanjiti kapacitet. Osim toga baterije za solarne sustave su hermetiki zatvorene i prilikom punjenja ne stvaraju zapaljivi vodik, pa se mogu koristiti i u zatvorenom prostoru i u njih se ne treba nadolijevati destilirana voda, za razliku od automobilskih baterija koje se ne smiju puniti u zatvorenom prostoru! Budui da baterije imaju ogranien rok trajanja one e prije ili kasnije postati otpad. Iako ih je mogue reciklirati, ako gledamo samo sa stajalita otpada, dobro ih je izbjei. Ako je korisnik ve spojen na mreu, postoji i druga solucija, a to je spojiti solarni sustav na mreu i generiranu energiju prodavati kompaniji koja nas inae snabdjeva elektrinom energijom. U nekim zemljama je tehniki to rijeeno tako da se brojilo za potronju struje jednostavno okree unazad kada solarni sustav stvara energiju. No to u Hrvatskoj jo uvijek nije mogue jer donositeljima odluka jo uvijek nije u interesu da se potakne koritenje obnovljivih izvora energije. Meutim koritenje baterija takoer ima svoje prednosti - ostajemo neovisni, a
13

elektrinu energiju moemo koristiti bilo kada i bilo gdje. Osim toga, ako ve ne posjedujemo elektrini prikljuak, cijena spajanja na mreu bit e nekoliko puta vea od cijene baterija i pripadajue opreme. Osim solarnih modula i baterija solarni sustav ukljuuje jo neke elektronike sklopove. Na prvom mjestu tu je kontrolor punjenja, ureaj pomou kojega moemo oitati kakvo je stanje u bateriji, generiraju li moduli energiju ili miruju i jo mnogo drugih informacija, ovisno o tome koliko je kontrolor punjenja sosticiran. Zatim tu je jo i inverter - pretvara izmjenine u istosmjernu struju. Naime, baterije daju istosmjernu struju, a napon na polovima iznosi 12V. Da bismo mogli ovu energiju iskoristiti moramo imati troila koja su predviena za ovakvu struju. Uz malo truda mogue je nai dosta ureaja koji rade na 12V, kao npr. rasvjeta (prodavai solarne opreme najvjerojatnije prodaju i tedne arulje na 12V), te razni elektroniki ureaji koji su predvieni za koritenje u automobilu. Za sva druga troila , potreban nam je inverter ili pretvara, ureaj koji istosmjernu struju pretvara u izmjeninu, a napon pretvara u 220V. Ovaj ureaj je vrlo praktian jer veina elektrinih troila koja ve imamo rade na ovom naponu. Meutim, ako je ikako mogue, inverter je bolje izbjei jer i on sam troi neto dragocijene energije. to oekivati od solarnog sustava? Nivo potronje elektrine energije prosjenog kuanstva daleko je izvan domaaja solarnih sustava. Osim ako ne instaliramo enormnu koliinu solarnih modula i baterija nikad neemo moi elektrinu energiju troiti na nain na koji smo navikli. A i u tom sluaju cijena solarnog sustava bi bila toliko visoka da si to gotovo nitko ne bi mogao priutiti. Ali to nije problem, jer se potronja lako moe smanjiti. Ogromna koliina energije se troi vrlo neuinkovito. Na primjer koritenje
14

elektrinih kuhala, penica, grijaih tijela i pei na struju vrlo je neuinkovit nain koritenja energije, a svim ovim troilima moe se nai alternativa, bilo da rade na biomasu (npr. kuhala i penice na drva ili biogoriva) ili neki vei solarni sustav od oko 1,5kW - vrlo oblik manje tetnih fosilnih skupa igraka goriva (npr. zemni plin, koji je neobnovljivo gorivo i pridonosi efektu staklenika, ali neto manje zagauje okoli). Solarni sustavi su idealni za elektronike ureaje niske potronje. Tu spadaju rasvjeta (tedne arulje), audio ureaji, TV, raunala (laptopi imaju prednost zbog male potronje), telekomunikacijski ureaji, kuhinjska pomagala i kod malo veih sustava mogue je koristiti hladnjak koji radi na 12V (Napomena: ne smiju se koristiti klasini hladnjaci na 220V jer u poetku rada povuku veliku koliinu energije, a to bi moglo prouzroiti preoptereenje na pretvarau ili baterijama). U nekim sluajevima, gdje sunca ima u obilju, a solarni sustav je dovoljno velik da to iskoristi, mogu se koristiti i neki elektrini alati, npr. builica, elektrina pila, pa ak i mjealica za beton itd. Samo moramo biti sigurni da snaga stroja ne premauje sposobnosti invertera. Ono to kao troilo predstavlja najvei problem kod solarnih sustava je stroj za pranje rublja. Budui da stroj grije vodu koju koristi za pranje rublja troi veliku koliinu energije. Drugi veliki potroa je elektromotor, koji za centrifugiranje trai puno struje. Iako je rjeenje daleko od idealnog, za sustave koji su potpuno neovisni, rjeenje bi moglo biti koritenje generatora (agregata) koji troi fosilna ili biogoriva. U drugom sluaju i dalje ostajemo u domeni obnovljivih izora energije a ne moramo prati rublje na ruke.
15

Energija vjetra
Vjetar je u stvari indirektan oblik solarne energije jer do pojave vjetra dolazi zbog razlike u temperaturama izmeu jae zagrijanih djelova na Zemlji (ekvator) i slabije zagrijanih dijelova (polovi). Temperaturna razlika stvara razliku u tlakovima to uzrokuje pomicanje zranih masa. Topli zrak zagrijan oko ekvatora die se u visinu sve do oko 10 km, a istovremeno putuje prema polovima. Kada Zemlja ne bi rotirala topao zrak bi jednostavno samo doao do polova, ohladio se, potonuo i krenuo nazad prema ekvatoru. Budui da Zemlja rotira na vjetar utjee i koriolisova sila. Naravno i mikroklima ima svoj utjecaj, posebice u podrujima uz more. Ljudi su energiju vjetra najprije poeli koristiti za pokretanje amaca s jedrima koji su se kasnije razvili u jedrenjake. Zanimljiva je injenica da se do pojave nafte sav morski transport temeljio na vjetru kao jedinom energentu. Prekooceanska putovanja su ostvarena pomou jedrenjaka, koristei iskljuivo energiju vjetra za pokretanje. Izgradnjom vjetrenjaa prvi su ovladali stanovnici Perzije, koji su ve u 7. stoljeu gradili vrlo jednostavne mehanizme sa vertikalnom osi koji su se koristili za mljevenje ita. Prve vjetrenjae u Europi pojavile su se tek u 12. stoljeu, a pretpostavlja se da su ovu tehnologiju donijeli kriari sa svojih pohoda po Bliskom Istoku. Osim za mljevenje ita, vjetrenjae

16

graene u Europi koristile su se za pumpanje vode, mlaenje ita i kao pogon za mehaniko piljenje drveta. Tijekom stoljea vjetrenjae su evoluirale u sosticirane i ekasne ureaje za proizvodnju elekrine energije. Vjetrenjaa za proizvodnju struje pretvara kinetiku energiju vjetra direktno u elektrinu energiju. Koliko energije e vjetrenjaa proizvesti ovisi o veliini lopatica, to jest povrini rotora, gustoi zraka i brzini vjetra. Zato je vano vjetrenjau instalirati na mjestu gdje su prosjene brzine vjetra dovoljno velike mala vjetrenjaa snage 120W da se investicija isplati. Posebno zanimljive su male vjetrenjae izlazne snage od nekoliko stotina W (vata) jer ih je mogue iskoristiti i na mjestima gdje vjetra nema toliko puno, jer ih pokree i slabiji vjetar. Osim toga svojom su cijenom pristupane prosjenom kupcu. Male vjetrenjae se koriste za punjenje baterija na mjestima do kojih elektrina mrea nije doprla. Ovakve vjetrenjae se esto kombiniraju sa solarnim fotonaponskim modulima inei tako odlinu kombinaciju tehnologija za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. est je sluaj da u periodu godine kad su vjetrovi slabiji, ima vie sunanih dana, dok u vjetrovitijem dijelu godine ima manje sunanih dana, pa se vjetrenjaa i solarni moduli odlino nadopunjavaju. Prilikom postavljanja vjetrenjae vano je odabrati dobru lokaciju. Najbolja su otvorena mjesta, bez zapreka koje bi mogle vjetar pretvoriti u turbulencije. Ako na terenu ima drvea, vjetrenjaa mora biti postavljena na veoj visini od najvie kronje u radijusu od najmanje 30 metara. Isto vri17

kombinirani sustav koji se sastoji od fotonaponskog modula i vjetrenjae

jedi i za zgrade i za zapreke bilo koje druge vrste. Takoer je vano vjetrenjau postaviti dovoljno visoko. Za najmanju vjetrenjau od oko stotinjak W bit e dovoljna visina stupa od 5 - 6 metara, dok bi za jae ureaje bilo bolje podii stup od 12 - 15 metara. Naravno i jaa vjetrenjaa e dobro raditi na 6 metara visine ako se nalazi na otvorenom polju ili uz obalu i nema zapreka u blizini. Ali kao neko openito pravilo moe se rei da to je vjetrenjaa vie, to bolje.

Energija biomase
Sve zelene biljke imaju sposobnost da energiju sunca pomou procesa fotosinteze pretvaraju u kemijsku energiju te je na taj nain uskladite u obliku kemijskih spojeva. Na taj nain biljke u stvari djeluju kao solarni kolektori. Fotosinteza se odvija u svim zelenim dijelovima biljke, dakle najvie u liu te u stabljici kod zeljastih biljaka. Za proces fotosinteze potrebni su: svjetlosna energija, klorol (spoj koji se nalazi u zelenim dijelovima biljke), voda i ugljini dioksid. Za vrijeme dok je biljka izloena svjetlosti ona apsorbira ugljini dioksid iz atmosfere i vodu iz tla te sintetizira eer glukozu a isputa viak kisika. Napisano kemijskom formulom to izgleda ovako: 6CO2+6H2O C6H12O6 + 6O2
18

Proces fotosinteze je ono to omoguuje biljci da raste i ivi. U drvetu je veina suneve energije pohranjena u obliku celuloze - kemijskog spoja koji sainjava veinu ukupne mase suhog drveta. Po sastavu celuloza je zapravo dugaki lanac molekula glukoze nastalih fotosintezom. Kada drvo sagorijeva dolazi do kemijske reakcije koja je upravo suprotna fotosintezi. Sagorijevajem se troi kisik iz atmosfere, a nastaje ugljini dioksid, uz oslobaanje energije koja je bila zarobljena u ovim spojevima u obliku vatre. Najprimitivniji i najstariji nain koritenja energije biomase je upravo sagorijevanje drveta. Ovaj princip su poznavali jo peinski ljudi. U stvari do pojave ugljena i nafte sva potronja energije na Zemlji bila je zasnovana na obnovljivom izvoru energije - biomasi drveta. Kroz stoljea ono se koristilo za grijanje ivotnog prostora, pripremanje hrane, paljenje keramike, taljenje metala, proizvodnju vapna za graditeljstvo itd. Ve tada, zbog pretjeranog nivoa potronje, proizvodnja je postala neodriva jer smo poeli troiti vie drveta nego to ga je uspjevalo ponovno izrasti prirodnim procesima. Kao rezultat takvog neodgovornog ponaanja prema prirodnim resursima danas imamo dvije najvee pustinje na svijetu - Saharu i australsku pustinju. Naime, ova nekad intenzivno poumljena podruja ostala su ogoljena uslijed ovjekove aktivnosti, to je uzrokovalo eroziju tla i ispiranje sve zemlje u more, a to je sprijeilo uspostavu nove vegetacije. Dakle kada govorimo o biomasi kao obnovljivom izvoru energije uvijek moramo imati u vidu da se sva potroena biomasa mora nadoknaditi novim uzgojem, u sluaju uma poumljavanjem, inae ovaj sustav nije odriv. Osim u obliku celuloze, biljke mogu energiju skladititi i u obliku drugih kemijskih spojeva, na primjer u obliku kroba koji se nalazi u zrnu itarica i gomolju krumpira. Zatim su tu jo i razne uljane kulture koje energiju pohranjuju u obliku biljnih ulja kojima obiluju njihove sjemenke.
19

Biogoriva
Biogoriva su tekua goriva proizvedena od biljne biomase koja se koriste kao zamjena za fosilna goriva u motorima s unutranjim izgaranjem. Neka od njih u ovom trenutku predstavljaju vrlo izglednu alternativu koja bi mogla zamijeniti barem jedan dio fosilnih goriva. U nekim sluajevima kao glavna sirovina za proizvodnju biogoriva moe posluiti neki otpadni materijal. Na taj nain mogu se proizvesti vrlo jeftina i ekonomski isplativa goriva. U drugim pak sluajevima sirovinu je potrebno uzgojiti odgovarajuim poljoprivrednim postupkom. Tada e proizvedeno biogorivo teko biti konkurentno zasada jo uvijek od strane drave subvencioniranim fosilnim gorivima. Meutim, kako raste cijena nafte tako emo morat pribjei svim raspoloivim alternativama, a i nae navike kako troimo energente e se morati drastino promijeniti. Skuplje gorivo proizvedeno od poljoprivrednih kultura morat emo troiti vrlo racionalno i ekasno. Nee biti dovoljno prijanje fosilno gorivo samo zamijeniti biogorivom. Za poetak e biti nuno smanjiti ukupnu koliinu transporta koja se dogaa na planeti na taj nain da koristimo lokalne resurse i lokalno proizvedene proizvode. I gradski promet e morat proi kroz velike promjene. Nuno je ulaganje u bolju infrastrukturu biciklistikog prometa, kako bi se smanjile gradske guve i nesmotreno rasipanje energije u obliku gradskog automobilistikog prometa. Javni prijevoz takoer predstavlja ekasnije koritenje energije nego vonja automobilom. U stvari sve je bolje od automobila, pogotovo kad se u njemu vozi samo jedna osoba. ak i koritenje laganih mopeda predstavlja korak prema smanjenju potronje goriva (etverotaktni mopedi imaju prednost pred dvotaktnima jer ne troe ulje i puno ekasnije iskoritavaju gorivo pa manje troe). U svakom sluaju biogoriva nisu nadomjestak fosilnim, ve samo jedno od moguih rjeenja koje e se pokazati odrivim u specinoj situaciji za zadovoljavanje specinih potreba.
20

Kada govorimo o biogorivima potrebno je naglasiti da se radi o vrlo jednostavnoj tehnologiji, toliko jednostavnoj da se ak pojedinci irom svijeta uputaju u proizvodnju vlastitih biogoriva u kunoj radinosti. esti su primjeri gdje poljoprivrednici od vika kukuruza ili eerne trske uz pomo manje destilerije proizvode etanol za potrebe svoje mehanizacije. Takoer sve vie ljudi posvuda sakuplja otpadno jestivo ulje iz restorana i koristi ga za proizvodnju biogoriva koje koriste za vlastite potrebe. Mnogo vie detalja o biogorivima, od ekonomske isplativosti, do recepata kako ih sami proizvesti moe se nai na Internetu. Jedna stranica koju svakako treba izdvojiti je: www.journeytoforever.org/biofuel.html Biogoriva na bazi biljnog ulja Iako se jestivo ulje tek u posljednjih desetak godina poelo koristiti za proizvodnju biogoriva, ovaj koncept i nije toliko nov. Naime ve 1900-te godine Rudolf Diesel (izumitelj dizelskog motora) je u Parizu predstavio svoj novi motor koji je radio na isto ulje kikirikija. Njegov stroj je bio toliko moan i robustan da je mogao bez problema kao gorivo koristiti isto jestivo ulje. Od tada je moralo proi itavo stoljee, i nekoliko naftnih kriza, da bi se ova tehnologija poela detaljnije istraivati.

biljke uljarice - suncokret i uljana repica 21

U proizvodnji biogoriva na bazi biljnog ulja velik potencijal predstavlja ulje koje je ve iskoriteno za prenje hrane. Takvo ulje se najee moe dobiti besplatno ili vrlo jeftino u svakom restoranu, menzi ili peenjari koja koristi fritezu. Zasad u Hrvatskoj jo nije prepoznat taj vrlo vrijedan resurs. Prema nekim podacima 5% ukupne potronje dizela moglo bi se u potpunosti zamijeniti biogorivom kad bi se svo otpadno jestivo ulje iz restorana i domainstava prikupilo i preradilo u biogorivo. Ako se za proizvodnju goriva koristi novo ulje, ono ne treba biti preraeno i toliko kvalitetno kao ulje za prehranu. U Europi se najee koristi repiino i suncokretovo ulje. U SADu se biogoriva najee proizvode od sojinog ulja. U zemljama gdje su i druga ulja dostupna, gorivo se moe proizvoditi od palminog, kokosovog ili kikirikijevog ulja. isto jestivo biljno ulje ima previsok viskozitet da bi se bez ikakvih modikacija koristilo u dananjim dizelskim motorima. Osim toga, za hladnijeg vremena se viskozitet jo poveava to uzrokuje probleme s paljenjem. Da bi prevladali ove zapreke moemo uiniti neto od sljedeeg: 1. Pomijeati biljno ulje s petrodizelom Ako u biljno ulje dodamo odreenu koliinu obinog petrodizela, viskozitet e se dovoljno smanjiti da veina dizelskih motora nee imati problema s ovim gorivom. Biljno ulje i dizel se mijeaju najee u omjeru 50-50%. Kod nekih robusnijih strojeva mogue je koristiti ak 70% biljnog ulja pomijeanog sa 30% petrodizela. Bitno je naglasiti da biljno ulje ne mora biti novo, dapae, u ovom sluaju staro iskoriteno biljno ulje ak pokazuje neke bolje karakteristike od novog ulja. Kada za proizvodnju biogoriva koristimo ve koriteno biljno ulje vrlo je vano dobro ga proltrirati kako bi se sve krute estice hrane odstranile iz goriva.
22

2. Kemijski modicirati gorivo (biodizel) Gorivo koje se proizvodi od novog ili rabljenog biljnog ulja uz pomo kemijske modikacije zove se biodizel. Cilj kemijskog postupka proizvodnje biodizela je razbiti molekulu masti te na taj nain smanjiti viskozitet ulju. Taj postupak se naziva transesterikacija. Molekula proizvodnja biodizela u kunoj radinosti uz masti je triglicerid, to pomo jednostavnog procesora znai da se sastoji od tri lanca masnih kiselina koje su povezane sa molekulom glicerola. Procesom transesterikacije lanci masnih kiselina se odvajaju od molekule glicerola i veu se sa metanolom. Glicerol tone na dno, inei nusprodukt glicerin. Zbog koritenja metanola koji je fosilnog porijekla, biodizel nije potpuno obnovljivo gorivo. Koliina potrebnog metanola za dobivanje biodizela je minimalno 20% od koliine biljnog ulja. Osim toga ovim postukom nastaje glicerin koji, iako se moe na razne naine iskoristiti, u stvari veliku koliinu energije iznese iz prvobitne sirovine to jest ulja. Osim metanola, koji je opasna i toksina kemikalija, u procesu proizvodnje biodizela se koristi i kaustina soda (NaOH), takoer opasna kemikalija vrlo nagrizajuih svojstava. U samom procesu proizvodnje metanol i kaustina soda se u jednom trenutku pomijeaju inei natrij-metoksid, kemikaliju koja ima sva opasna svojstva i jednog i drugog spoja. Zbog toga je u proizvodnji biodizela potrebna ekstremna panja da ne bi dolo do udisanja, prolijevanja ili rasipanja neke od ovih kemikalija. No unato nekim negativnim aspektima ove metode biodizel je prilino pouzdano gorivo koje se lako moe
23

koristiti u svim dizelskim vozilima bez preinaka na stroju, u svim uvjetima, ak i pri vrlo niskim temperaturama. to se tie kompatibilnosti vozila i ovog goriva, svi dizelski motori bez problema mogu koristiti biodizel. Jedini mogui problem mogla bi predstavljati starija vozila koja jo uvijek sadre neke gumene komponente. Budui da je biodizel kiseliji od petrodizela, on e izjesti gumene cijevi, pa ih je potrebno zamijeniti sintetikima prije koritenja biodizela. 2a. Kemijski modicirati gorivo (biopower) Osim transesterikacije postoji i jednostavniji nain da se ulje kemijski izmijeni i pretvori u biogorivo. Zadruga proizvoaa biogoriva u Walesu biopower (www.bio-power.co.uk) razvila je svoj vlastiti nain proizvodnje istoimenog goriva. Oni djeluju na podruju itave Velike Britanije na taj nain da posvuda sakupljaju iskoriteno jestivo ulje te ga prerauju u biopower gorivo. Osim na podruju Velike Britanije mrea proizvoaa biopower goriva je sve razgranatija i ima lanove diljem svijeta. Njihov princip proizvodnje goriva jednostavniji je od proizvodnje biodizela. lanovi biopower mree razvili su posebne procesore pomou kojih se iz iskoritenog jestivog ulja lako separiraju nezasiene masnoe od zasienih, to je od velike vanosti jer su zasiene masnoe preguste i ne koriste se u ovom postupku. Nakon to se ulje kroz odreeni vremenski period rasloji za proizvodnju goriva se koristi samo prozirno, nezasieno ulje. Zatim se ono jednostavno razrijedi dodatkom aditiva, te se na taj nain postie smanjenje viskoziteta. Kao aditivi mogu se kopostrojenje za proizvodnje vee koliine ristiti razliita sredstva
biopower goriva 24

na primjer paransko ulje, kerozin, uljni razrjeivai, white spirit ili terpentinsko ulje, ovisno o tome u kojoj mjeri elimo da nae gorivo bude prirodnog porijekla. Na primjer ako kao aditiv koristimo terpentinsko ulje, dobiveno gorivo bit ltriranje iskoritenog jestivog ulja u e 100% ist proizvod priroprocesu proizvodnje biopower goriva dnog porijekla. Osim aditiva za smanjenje viskoziteta, u gorivo se mogu dodati aditivi za poboljanje kakvoe goriva, npr. eter koji poboljava paljenje. No gorivo biopower nije idealno za hladnija podneblja. Zato lanovi biopower-a preporuuju da se u vozilo ugradi mali izmjenjiva topline kojim se gorivo pri dovodu u motor zagrijava pomou vrue tekuine za hlaenje motora, te se na taj nain gorivu dodatno smanjuje viskozitet. 3. Modicirati vozilo Nain da se prevladaju negativni aspekti biodizela, kao to su koritenje toksinih kemikalija fosilnog porijekla i nastajanje otpadnog nusprodukta, prua nam trea mogunost, a to je modikacija vozila. Uz odgovarajue preinake na vozilu mogue je direktno u rezervoar toiti nepreraeno jestivo ulje. Naravno, ako koristimo koriteno ulje, moramo ga dobro proltrirati da bi se uklonile bilo kakve krute estice. Osim kemijskom preinakom biljnom ulju se viskozitet moe smanjiti i zagrijavanjem na 70C. Postoje raznorazni naini da se biljno ulje u rezervoaru zagrije. Kod nekih vozila to se provodi pomou elektrinih grijaa. Bolja, ali kompliciranija metoda, je u vozilo ugraditi jo jedan spremnik za gorivo. Kad se vozilo pokrene prvih 5 minuta vue gorivo iz prvog spremnika u kojem je biodizel ili petrodizel. Zatim, kad se motor zagrije, tekuina
25

oprema potrebna za preradu vozila na biljno ulje moe se kupiti u kompletu

za hlaenje motora zagrijava biljno ulje koje se nalazi u drugom spremniku. Kad se nakon 5 minuta ulje u drugom spremniku zagrije, motor pone vui zagrijano biljno ulje iz drugog spremnika. Pet minuta prije gaenja motora potrebno je ponovno prebaciti na prvi spremnik da bi se cijevi i motor oistili od obinog ulja, kako bi se motor mogao upaliti sljedeeg dana kad se motor i gorivo ohlade. Ovo je prilino komplicirana metoda, ali jednom kad je oprema instalirana u vozilo, vrlo je praktina pri samom koritenju. Ulje nije potrebno kemijski modicirati, a moe se koristiti i novo i rabljeno jestivo ulje. Etanol Dok su goriva na bazi biljnog ulja idealna za dizelske motore, etanol je odlino zamjensko gorivo za benzinske motore. Etanol (isto to i medicinski alkohol, CH3CH2OH), se najee proizvodi od poljoprivrednih kultura bogatih krobom, kao to su itarice ili krumpir. Mogue ga je proizvesti i od nekih kultura bogatih eerom, kao to su eerna trska i eerna repa. Takoer se neto kompliciranijim industrijskim procesom moe proizvesti od materijala bogatih celulozom, kao to su otpadni papir ili drveni otpaci. U Brazilu se ve nekih tridesetak godina uzgaja eerna trska od koje se na industrijskoj razini proizvodi etanol. Danas se ve moe kupiti na benzinskim postajama, a cijena benzina je
26

ve gotovo dvostruko vea od cijene etanola. Iako je potronja etanola u benzinskom motoru neto vea od potronje benzina, kupcima se jo uvijek isplati kupovati etanol za potrebe transporta. Oko 40% goriva koje se proda u Brazilu je etanol, to je pokazatelj da je ova tehnologija odriva i isplativa. Osim u Brazilu etanol kao gorivo esto proizvode pojedinci irom svijeta. To su najee poljoprivrednici koji se ionako bave uzgojem kultura pogodnih za proizvodnju etanola. Na taj nain dio ili svu svoju mehanizaciju pogone ovim obnovljivim gorivom. Uz pomo jednostavnije opreme etanol je mogue proizvesti u kunoj radinosti. Postupak proizvodnje se sastoji od usitnjavanja materijala, kuhanja, fermentacije te destilacije. Moda najvea mana ove tehnologije je u tome to je za destilaciju potrebno uloiti veliku koliinu energije. No i taj problem bi se mogao rijeiti koritenjem solarne energije za potrebe destilacije. Da bi vozilo moglo etanol koristiti kao gorivo potrebno je napraviti manje jednostavne preinake na vozilu. U Brazilu korisnici etanola najee imaju vozila koja mogu voziti i na benzin i na etanol ili na njihovu mjeavinu u bilo kojim proporcijama.

Rasplinjanje
Rasplinjanje je u stvari jedan oblik nepotpunog sagorijevanja krutog goriva. Uslijed zagrijavanja na visokoj tempraturi kruto gorivo poinje isputati zapaljive plinove koji ne sagorijevaju zbog nedostatka kisika. Dakle pomou ovog postupka mogue je od drveta ili nekog drugog oblika biomase proizvesti plin koji se moe koristiti kao pogonsko gorivo za motore sa unutarnjim izgaranjem, najee za pogon vozila ili za proizvodnju elektrine energije pomou agregata. Rasplinjanjem drveta nastaje mjeavina sljedeih zapaljivih plinova plinova: vodik (20%), ugljini monoksid (20%) i metan (3%). Osim ova tri plina nastaju i duik i ugljini dioksid koji nisu zapaljivi.
27

Iako je postupak rasplinjanja poznat ve od 1800. godine ova tehnologija je na ovaj nain prvi put upotrijebljena 1880. godine. Plin koji je nastao rasplinjanjem drveta prvi put se tada koristio kao pogonsko gorivo za motor s unutartraktor pogonjen drvnim plinom njim izgaranjem koji je pogonio generator elektrine energije. Proizvodnja elektrine energije od biomase na ovaj nain i dan danas predstavlja vrlo zanimljivu alternativu na mjestima gdje drvene ili druge biomase ima u obilju, a elektrina energija nije dostupna ili korisnik eli koristiti obnovljive izvore. Pojavom plinovoda 1930. godine ova tehnologija pada u zaborav. Meutim, za vrijeme Drugog svjetskog rata, zahvaljujui nedostupnosti drugih energenata, u Europi je sagraeno nekih milijun generatora drvenog plina koji su koristili uglavnom civili, dok je benzin bio strogo uvan za vojsku. Danas se interes za proces rasplinjanja i proizvodnju drvnog plina ponovo pojavljuje. Na primjer u vedskoj se na dravnoj razini provode projekti poticanja poljoprivrednika da svoju mehanizaciju pogone upravo na ovaj nain. Traktori sa ugraenim generatorima plina poljoprivrednicima mogu ostvariti znatnu utedu jer ne moraju kupovati benzin. Osim toga neovisni su, a njihovo gorivo je obnovljivo i ne pridonosi efektu staklenika i globalnom zagrijavanju. Iako postoje primjeri gdje su pojedinci na svoje automobile ili kombije ugradili ovakav generator male su anse da e se ova tehnologija proiriti za pogon automobila jer osim to je na automobil potrebno ugraditi metalni kotao veliine bave, paljenje ovakvog automobila traje 20-tak minuta pa ak i do
28

pola sata. No to ne znai da tu mogunost treba iskljuiti kod pogona veih vozila kao to su traktori, kamioni i autobusi, neto ega bi se nai djedovi i bake mogli sjeati da su vidjeli i u ovim krajevima.

Bioplin
Pojam bioplin se odnosi na metan nastao anaerobnom razgradnjom biomase. Naime, ako se biomasa razgrauje uz prisustvo zraka nastat e kompost, a iz kompostne hrpe izlazit e jedino CO2. No ako se biomasa stavi u anaerobne uvjete, to se u praksi izvodi potapanjem u vodu, razgradnju e preuzeti anaerobni mikroorganizmi koji djeluju bez prisutstva zraka. Nusprodukt metabolizma anaerobnih bakterija je zapaljivi plin metan (CH4). Kao biomasa za proizvodnju bioplina najee se koristi ljudski i ivotinjski izmet, no mogue ga je kombinirati i s nekim poljoprivrednim otpacima. Kad to uvjeti dozvoljavaju bioplin se esto sakuplja i na odlagalitima otpada, budui da preko 30% ukupnog otpada koji zavri na deponijima sainjava organski otpad. Tako proizvedeni bioplin se najee koristi za grijanje ili kuhanje, a moe se njime pogoniti i motor sa unutranjim izgaranjem za proizvodnju elektrine energije. Za proizvodnju bioplina koriste se digestori - podzemni ili nadzemni spremnici sa odgovarajuim prikljucima za dovod biomase i odvodnju nastalog bioplina. Digestori, ovisno o koliini dostupne biomase variraju u veliini, od malih kod kojih se za sakupljanje biomase koristi 200 litarska bava, do toliko velikih da mogu podnijeti kapacitete cijelih naselja. Nusprodukt proizvodnje bioplina je tekua supstanca koja se u poljoprivredi koristi kao gnojivo za prihranu tla.

29

Dodatak: neke smjernice za koritenje malog solarnog sustava u kuanstvu

Koliina energije koju neki solarni sustav moe dnevno proizvesti ovisi o snazi solarnih panela i broju sunanih sati dnevno u naem podneblju. Tako e solarni sustav koji se sastoji od 2 panela snage 75 W (vata) ukupno davati snagu od 150 W. Ako uzmemo da su paneli u prosjeku izloeni suncu oko 5 sati dnevno, ukupna proizvedena energija bit e 150 x 5 = 750 Wh (vat sati) dnevno. Ako u kombinaciji s ovim panelima koristimo bateriju kapaciteta 100 Ah (to u Wh za 12 voltnu bateriju iznosi 100 x 12 = 1200 Wh), da bi se baterija potpuno napunila, paneli moraju neprekidno raditi 1200 : 150 = 8 h. Shodno ovim brojkama moemo odluiti koja troila emo koristiti. Neka troila, kao to su grijai i penice nikako nisu prikladna za solarne sustave zbog velike potronje. Rasvjeta tednim aruljama i elektronika su idealna troila namjenjena solarnim sustavima. Na primjer, 5 tednih arulja od 15 W troit e ukupno 75 W. Ako uzmemo da nam je rasvjeta potrebna u veernjim satima, oko 6 sati dnevno, ukupna potronja ovih arulja iznosit e 450 Wh. Ako tome dodamo laptop raunalo koje troi 25 W, koje se koristi 4 sata dnevno, ukupna potronja e se poveati za 4 x 25 = 100 Wh. Ukupna potronja arulja i laptopa bit e 550 Wh dnevno. Dakle pri potronji moramo raunati da nam dnevna potronja nikad ne bude vea od proizvodnje, uzimajui u obzir kapacitet baterije, koja se nikada ne bi trebala prazniti do kraja, a idealno bi bilo da niti nikada ne bude potpuno puna jer bi to znailo da se generirana energija nema gdje pohraniti.
30

Snaga/potronja nekih tipinih troila u kuanstvima

troilo hladnjaci stariji noviji tedljivi (solarni) zamrziva perilica za posue bez suenja sa suenjem el. otvara konzervi mikrovalna penica manje zapremine vee zapremine el. aparat za kavu sokovnik toster mlinac za kavu mikser blender pumpe za vodu 1/3 hp 1m3/h AC potopna 1/2 hp AC DC pumpa DC potopna pumpa builica ubodna pila cirkular kutna brusilica TV (27) TV (19) TV (12 C/B) video rekorder satelitski sistem W troilo 500 200 58 350 700 1450 100 900 1500 1200 400 1200 100 120 500 750 1000 60 50 600 500 1000 800 170 80 16 30 30 CD player linija AC linija DC beini telefon mobitel el. orgulje gitarsko pojaalo tedna arulja obina arulja el. pokriva pegla perilica za rublje suilica za rublje usisiva klima ureaj kompjutor monitor 17 monitor 17 LCD laptop printer ink jet laser fax standby dok printa el. pisai stroj fen za kosu W 30 55 15 5 5 30 100 20 100 400 1200 1800 5750 900 1500 55 100 45 25 35 900 5 50 200 1500

31

ZMAG je provodio projekt Program radionica o ekolokim tehnologijama 2003./2004. godine U 2004./2005. godini provodili smo projekt Vjetar i sunce u slubi ovjeka i prirode koji je nanciran od strane Regionalnog centra za okoli za Centralnu i Istonu Europu (REC), ured u Hrvatskoj. Partneri u tom projektu bile su rme Tehnoelektro d.o.o. za male vjetrenjae i Solaris d.o.o. za solarne module i svu potrebnu opremu. Zahvaljujemo se REC-u na povjerenju i vjetru u lea, tvrtki Tehnoelektro na edukaciji o zelenoj energiji, posebno o malim vjetrenjaama i instaliranju odrivih energetskih sustava. Posebno se zahvaljujemo tvrtki Solaris d.o.o., jer su nam svojom nancijskom podrkom omoguili provoenje projekta Vjetar i sunce u slubi ovjeka i prirode kao i lake provoenje projekata Mladi razvijaju alternative Zelena energija i Zelena energija za otoke gdje je ZMAG radio kao tehnika pomo i savjetovanje. Solaris je posebnom cijenom za projekte ZMAG-a gdje postoji edukativni i eko-socijalni karakter pokazao otvorenost i viziju za irenje zelene energije. Hvala svima

Tehnoelektro d.o.o. Ulica Janka Staniia 8 10430 Samobor E-mail: tehnoelektro@net.hr Solaris d.o.o. Sv. Vidal 32b 52466 Novigrad Tel: +385 (0)52 758 630 Fax: +385 (0)52 726 030 E-mail: solaris@pu.htnet.hr www.solaris-hr.com

Regionalni centar za okoli (REC) orieva 8a 10000 Zagreb Tel. +385 (0)1 4810-774 Tel/Fax +385 (0)1 4810-844 E-mail: rec@rec-croatia.hr www.rec-croatia.hr

32