You are on page 1of 22

UNIVERZITET U SARAJEVU EKONOMSKI FAKULTET

SEMINARSKI RAD
Tema: Trite kapitala u BiH

Odsjek: Ekonomija / II ciklus Smjer: Makrofinansijski menadment Predmet: Monetarna strategija

Studenti: Agi Irma Diko Jasmina Hamzi Nedad Huski Adela Novembar, 2011.

Mentor: Prof.dr.Sead Kreso

Sadraj
Uvod.....................................................................................................................................2 1. Trite kapitala.............................................................................................................3 1.1. Karakteristike trita kapitala...................................................................................4 1.2. Uesnici na tritu kapitala........................................................................................5 2. Podjela trita kapitala................................................................................................6 2.1. Primarno i sekundarno trite...................................................................................7 2.2. Trite vlasnikih i dunikih vrijednosnih papira..................................................8 2.3. Nacionalni i meunarodno trite..............................................................................8 2.4. Neorganizovano i organizovano trite.....................................................................8 3. Instrumenti trita kapitala.........................................................................................9 3.1. Obveznice.....................................................................................................................9 3.2. Dionice.........................................................................................................................10 3.3. Derivatni instrumenti................................................................................................10 4. Institucije trita kapitala..........................................................................................10 4.1. Berze............................................................................................................................10 4.2. Sredinja dispozitorna agencija................................................................................11 5. Uloga drave na tritu kapitala................................................................................12 6. Trite kapitala u BiH.................................................................................................12 6.1. Pravni okvir trita kapitala u BiH..........................................................................13 6.2. Kako je berza organizovana u BiH..........................................................................14 6.3. Glavni sudionici na tritu kapitla u BiH................................................................15 6.4. Trgovanje na berzi.....................................................................................................17 6.5. Prednosti i nedostaci investiranja na tritu kapitala............................................19 6.6. Trina kapitalizacija................................................................................................20 6.7. Finansijski izvjetaji..................................................................................................26 6.8. Historijske informacije o padovima i krizama na tritu......................................27 6.9. Pregled sadanje ekonomske situacije u BiH..........................................................28 Zakljuak..........................................................................................................................31 Literatura..........................................................................................................................32

Uvod
Teorija kapitala je sastavni dio teorije imovine i ona predstavlja centralno pitanje i sr politike ekonomije u okviru koje se detaljno i izuava. Rije kapital potie od latinske rijei caput, to znai glava, odnosno od pridjeva capitalisglavni. Kapital kao rije se prvi put pojavljuje u srednjem vjeku sa irenjem trgovakog bogatstva i pojavom kredita. Ono to se obino tada, pa i danas podrazumijevalo pod kapitalom jeste ukupnost dobara koja donose kamate. Kao trgovina kapitala smatra se trgovina likvidnim novcem raspoloivim u roku duem od jedne godine. Drugim rijeima, trite kapitala predstavlja institucionalno organizovani prostor sa svim potrebnim elementima neophodnim za njegovo funkcionisanje u tano odreenom vremenu, kao i pravila i uzanse ponaanja uesnika. Osnovan funkcija trista kapitala je upravo ta da vri stalno okupljanje imaoca i traioca kapital na odreenom mjestu i u odreeno vrijeme. Trite kapitala je oblik trita na kome se novana sredstva trae i nude dugorono. To je specijalizovano trite na kome se trguje dugoronim novanim sredstvima kapitalom i dugoronim hartijama od vrijednosti. Trite kapitala predstavlja institucionalizovan organizovan prostor sa svim potrebnim elementima za njegovo funkcionisanje, u tano odreenom vremenu, kao i pravila i uzanse ponaanja uesnika. Za razliku od trita novca, trite kapitala mora biti i jeste institucionalizovanog karaktera u svim zemljama trine privrede. Ono, u osnovi, predstavlja specijalizovano trite na kome se novac kapital trai i nudi dugorono. Transakcije koje se na ovom i u okviru ovih institucija odvija nazivamo kapitalnim transakcijama, a hartije od vrijednosti sa kojima se trguje na tritu kapitala nazivamo dugoronim hartijama od vrijednosti ili efektima. Svaki pojedinac nastoji uposliti svoj kapital tako da njegov povrat ima najveu vrijednost. On u pravilu nema namjeru promicati javni interes niti zna koliko ga promie. On smjera samo na svoju vlastitu sigurnost, samo na vlastiti probitak. I on je voen nevidljivom rukom da promie cilj koji nije bio dio nejgove namjere. Slijedei svoj vlastiti interes esto uinkovitije promie javne interese nego kad bi ih stvarno namjeravao promicati. Adam Smith Bogastvo naroda (1776.godina)

1. Trite kapitala
1.1. Karakteristike trita kapitala Trite kapitala je izuzetno vano trite. Trite kapitala (engl. capital market) u uem smislu je skupni pojam za ponudu i potranju dugoronih vrijednosnih papira. 1 Trite kapitala je trite na kojem se kupuje i prodaje kapital, odnosno trite kapitala je mjesto na kojem se susreu ponuda i potranja kapitala. Trite kapitala je mehanizam koji omoguava prenos sredstava za investicije. Na tritu kapitala se susreu interesi tedia s jedne strane i interesi investitora s druge strane. Na tritu kapitala se susreu oni koji nude i oni koji trae dugorone finansijske instrumente tj. finansijske instrumente preko jedne godine, zbog kontinuiranog sueljavanja formiraju se i cijene ovi dugoronih instrumenata. Od dugoronih instrumenata, na tritu kapital najee se pojavljuju: dionice, korporacijske obveznice, dravne obveznice, hipotekarne obveznice i drugi dugoroni krediti i mnogi derivati finansijskih instrumenata. Za trite kapitala, moe se rei da omoguuje prijenos sredstava koja se mogu investirati od ekonomskih subjekata s finansijskim vikom prema onima subjektima s finansijskim manjkom. To se postie prodajom vrijednosnih papira (dionica, obveznica). 2

Jedna od najpoznatijih i najjednostavnijih definicija kapitala, kae da je to novac koji se upotrebljava u investicijske svrhe. Bitno je napomenuti da je trite kapitala za razliku od trita novca institucinalnog karaktera. Predmet trgovanja na tritu kapitala su vrijednosni papiri i kapital ija je dospijee preko jedne godine ( dugoroni vrijednosni papiri). Osnovni predmet finansijske transakcije na tritu kapitala jeste kapital, koga vlasnik kapitala prodaje, a korisnik kapitala kupuje.3 Osnovna karakteristika trita kapitala jeste u tome, da se kupac i prodavac kapitala dogovore o predmetu i uslovima kupoprodaje. Jedan od najbitnijijh uslova kupoprodaje kapitala jeste cijena. Cijena kapitala izraava suprotne interese kupaca u odnosu na interese prodavca kapitala. Poto je cijena najbitniji
1 2

Prof.dr. Jusuf Kumali, Poslovne finansije, Biha,oktobar 2007.godina, str. 278 Prof.dr. Zijad Njuhovi, Poslovne finansije, Sarajevo, 1999.godina, str. 314 3 Doc.dr. Mersud Ferizovi, Finansijska trita, Biha, april 2004.godine, str. 119

elemenat odnosno uslov kupoprodaje kapitala, iz tog razloga, bitno je rei da kupac kapitala nastoji kupiti kapital po najnioj cijeni, a prodavac kapitala nastoji prodati kapital pa najvioj cijeni. Zbog ovog razloga dolazi do suprotnih interesa obje strane tj. kupca i prodavca. Osnovna i temeljna funkcija trita kapitala jeste da pomiri, odnosno izgladi interese izmeu kupca i prodavca, tako to e se omoguiti kupcu kupovinu kapitala po najpovoljnijim trinim uslovima, a prodavcu e omoguiti prodaju kapitala po najpovoljnim trinim cijenama. Takoer osnovna funkcija trita kapital jeste omoguavanje prenosa sredstava za investicije. Finansijske transakcije koje se odvijaju na tritu kapitala, nazivaju se trinim transakcijama. Osnovni temeljni izvori kapitala su: novana tednja i transformacija novac u kapital.4

1.2. Uesnici na tritu kapitala Osnovni uesnici na tritu kapital su prije svega:5 Graani kao pojedinci koji imaju potrebe za trajno potronim dobrima (stan, kua, auto, oprema za domainstvo, ureaji za poljoprivredu isl.) Preduzea sa idejom za poveani obim poslovanja, a bez dovoljno sopstvenog kapitala Vlasnici i korisnici kapitala (investitori i preduzetnici) Banke i druge finansijske organizacije koje imaju ideju za poveanje plasmana, a nemaju kapital Drava i druge javne organizacije sa idejom za ulaganje, ali bez kapitala.

Prema ve reenom ovdje smo praktino potvrdili injenicu da su oni istovremeno i nosioci ponude kapitala na istom tritu. U zemljama gdje funkcionie trite kapitala u ulozi investitora, tj. ponuaa kapitala mogu se javiti svi vlasnici kapitala: graani kao fizika lica, privredni subjekti, drava i paradravne organizacije i institucije i bankarsko-finansijske organizacije svih oblika i vrsta. Prema tome, osnovni izvor kapitala je tednja. Podaci pokazuju da je u svim zemljama, po pravilu, najvei ponua kapitala stanovnitvo. Kao korisnici kapitala javljaju se preduzetnici koji ele da krenu u realizaciju odreenih projekata, ulaui u buduu proizvodnju, prije nego to su prikupili ili utedjeli u dovoljnoj koliini sopstveni kapital, a trite kapitala im prua mogunost da pribave dodatni tui kapital u vidu zajma ili u obliku vlasnikog kapitala, kroz direktno ulaganje investitora. Odluka korisnika kapitala zasniva se na raunu rentabilitet, odnosno ocjeni da li njegov projekat moe biti rentabilan uz plaanje odreene kamate po osnovu koritenja tueg kapitala. Trite kapitala omoguava brzu i uspjenu promjenu pozicije uesnika od korisnika kapitala u investitora i obrnuto, tako da se svaki uesnik moe relativno brzo i lako nai u jednoj ili drugoj ulozi, zavisno od svojih ciljeva, linih potreba i opredjeljenja. Korisnici kapitala potiu iz istih sektora kao i vlasnici kapitala, pri emu se u ulozi korisnika pojavljuju oni koji imaju
4

Prof.dr. Jusuf Kumali, Poslovne finansije, Biha,oktobar 2007.godina, str. 405 Prof.dr. Zijad Njuhovi, Poslovne finansije, Sarajevo, 1999.godina, str. 318

odreene preduzetnike ideje i aktivnosti, ali nemaju dovoljno sopstvenog kapitala potrebnog za realizaciju tih poslovnih ideja i poduhvtata. Po pravilu kao korisnici kapitala najee se javljaju privredni i javni sektor. Ukupan iznos kapitala koji se trai od strane svih korisnika ini tranju na tritu kapitala, a ukupan iznos koritenog kapitala u odreenom vremenskom periodu ini realizovanu tranju, koja je samo u teorijski idealnim uslovima jednaka ukupnoj tranji. Grupu specijalizovanih finansijskih organizacija ine dileri i brokeri. Posebna panja bie posveena berzama i dravi, kao uesnicima na tritu kapitala u BiH.

2. PODJELA TRITA KAPITALA ASPEKTI Osnovne funkcije trgovanje sa novim ili ranije izdatim 1. Emisiono ili preimarno trite 2. Sekundarn o trite
Forme strukture uzimanja i koritenja kapitala Instrumenti trita kapitala Nacionalni prostor Nain prodaje instrumenata trita kapitala

1. Berznaski promet 2. Vanberzna ski promet


-meubankarski promet -slobodan promet

Opta podjela 1. Kreditno investiciono trite 2. Hipotekarno trite 3. Trite VP - trite dionica - trite obveznica - trite

1. Nacion alno trite kapitala 2. Meuna rdno trite

1. Otvoreno trite kapitala 2. Dogovor eno trite

Kako je finansijsko trite u odnosu na druga trita specifino, tako je i trite kapitala u odnosu na trite novca. Postoji podjela trita kapitala na: primarno i sekundarno trite trite vlasnikih i dunikih vrijednosnih papira nacinalno i meunarodno trite neorganizovano i organizovano trite 2.1. Primarno i sekundarno trite

Osnovna i temeljna karakteristika primarnog trita kapitala su: dugorona ponuda i tranja novca-kapitala, a osnovna i temeljna karakteristika sekundarnog trita kapitala su: trgovina sa emitovanim dugoronim vrijednosnim papirima. Takoer bitna karakteristika primarnog trita kapitala je, da trite funkcionie uz prisustvo velikog rizika. Dionice, obveznice i drugi financijski instrumenti zapaanja dobivaju ili zaivljavaju na tzv. primarnom ili emisijskom tritu. Primarno trite kapitala je onaj segment trita na kojem izdavatelj dionice ili obveznice dolazi do kapitala, odnosno do odreenoga novanog iznosa koji mu je potreban (npr. za finansiranje nekog investicijskog projekta ili za finasiranje neke druge poslovne aktivnosti). Posao izdavanja, odnosno primarne emisije vrijednosnog papira prilino je sloen i najee zahtjevan da bi ga izdavatelj mogao samostalno odraditi. 6 Banke, odnosno njihovi odjeli za investicijsko bankarstvo najee odrauju posao od ideje do realizacije primarne emisije. One stoga i vladaju tim tritem: bilo kao veletrgovci koji otkupljuju cijelo izdanje i rasprodaju ga dalje, ili bilo kao posrednici koji pronalaze izravnog kupca vrijednosnice (vrijednosni papir). Nakon to su prvi put prodani vrijednosni papiri svoj ivot nastavljaju na sekundarnom ili transakcijskom tritu. Za razliku od primarnog trita, gdje izdavatelj pribavlja novana sredstva, na sekundarnom se tritu samo mijenja vlasnik vrijednosnice (vrijednosnog papira). Meutim, iz tog razloga to postoji mogunost preprodaje vrijednosnica, sekundarno je trite veoma vano. Sekundarno trite kapitala omoguuje mobilnost i likvidnost - investitor moe prodati svoj (dugoroni) vrijednosni papir i tako prema potrebi doi do novanih sredstava. Kada se u irokoj populaciji govori o tritu kapitala, najee se zapravo govori o sekundarnom tritu. Kod sekundarnog trita, trgovanje vrijednosnim papirima se obavlja na finansijskim berzama. U sekundarnom tritu kapitala veliki znaaj se odnosi na izvrenje kupovnih naloga po najniim cijenama i prodajnih naloga po najviim cijenama. Trgovanje na sekundarnom tritu moe biti promptno i terminsko.7 Stalni subjekti na sekundarnom tritu kapitala su odreeni finansijski posrednici koji povezuju prodavce i kupce vrijednosnih papira. 2.2. Trite vlasnikih i dunikih vrijednosnica (vrijednosnih papira) Ova se podjela temelji na obiljeju finansijskog odnosa izmeu izdavatelja i vlasnika vrijednosnice (vrijednosnog papira). Kao to im i sam naziv kae, vlasniki papiri predstavljaju udio u vlasnitvu nad preduzeem i za njih su vezana odreena vlasnika prava, dok je u pozadini dunikoga vrijednosnog papira finansijsko kreditiranje izdavatelja. Klasini vlasniki instrument je dionica, dok je obveznica tipian predstavnik skupine dunikih vrijednosnica. Iako postoje odreene organizacijske razlike izmeu tih trinih segmenata, oni u praksi ine cjelinu: mjesto na kojem se sastaju ponuda i potranja dugoronih finansijskih instrumenata. 2.3. Nacionalno i meunarodno trite
6

Marijan Cingula, Marina Klamer, Finansijske institucije i trite kapitala, Varadin 2003. god., str. 122 7 Promptno (spot) trite zadovoljava funkciju devizne likvidnosti transaktora, a predstavlja devizne aranmane s dnevnom cijenom i izvrenjem zakljuene transakcije u roku 2 radna dana, i terminsko (forward) trite obuhvaa transakcije s isporukom deviza preko 2 dana, s efektivnom realizacijom u standardnim ugovorenim rokovima od 30, 90 ili 180 dana.

Dobro je poznato da se pojam nacionalnog trita, odnosi na domae trite kapitala. Stoga bi se pojam meunarodnog trita kapitala trebao odnositi na sva ostala nacionalna trita, osim domaeg. Meutim, bitno je rei da se pod pojmom meunarodnog trita kapitala podrazumijeva trgovina vrijednosnim papirima koja nije ograniena na (jedno) dravno podruje a samim tim su obuhvaena i nadnacionalna trita kapitala. Tipian primjer nadnacionalnog trita jest tzv. eurotrite, koje nema posebnog ureenja, ne pripada ni jednoj dravi i ija su glavna sredita Pariz, London, Luksemburg i Frankfurt.

2.4. Neorganizovano i organizovano trite Neorganizovano trite esto se naziva i nereguliranim, spontanim ili ak sivim tritem. Iz tog razloga to neorganizovano trite obuhvata sva trgovanja vrijednosnim papirima izvan organizovanog trita: od trgovanja vrijednosnim papirima koje organizovano trite ne prihvata do kupoprodaje vrijednosnih papira koje su uprkos mogunostima, realizirane mimo organizovanog trita. Kod ovog tipa trita postoje zainteresirane strane koje tano znaju to hoe u dogovorenim kupoprodajama vrijednosnih papira. Za razliku od neorganizovanog trita, organizovano sekundarno trite karakteriziraju tano utvrena pravila ponaanja i regulatorno-nadzorni okvir, koje postavlja zakonodavac (drava), ali i same institucije na kojima se trguje recimo berze. Upravo zbog toga moemo rei je organizovano sekundarno trite ono pravo trite vrijednosnih papira.

3. Instrumenti trita kapitala


To su vrijednosni papiri ije je dospjee preko godinu dana. Najznaajniji instrumenti trita kapitala su : dionice (obine, preferencijalne i uitnike) dugorone obveznice derivatni instrumenti i ostali dugoroni vrijednosni papiri (neiskupljive obveznice, prava i dugoroni certifikati, neiskupljive dugovnice). 3.1. Dionice Dionica je pismena isprava o uloenim sredstvima u vlasniku glavnicu preduzea, koja njenom vlasniku daje odgovarajua prava, proporcionalna uloenim sredstvima u kapitalu izdavatelja. 8 Dionica je vlasniki vrijednosni papir, koji ima tri vrijednosti i to: nominalnu, trinu i bilansnu. Ulog u preduzeu koji se ostvaruje kupovinom dionice ne moe se povui osim u sluaju likvidacije.
8

Bernard J. Foley, Trite kapitala, Zagreb, 1998. god.str. 178

Bitni elementi dionice su: 9 oznaka da se radi o dionici naziv i sjedite izdavaoca fiksni iznos dionice prava iz dionice broj dionice mjesto i datum izdavanja dionice serijski broj dionice

Ovi elementi dionice ine prvi dio dionice, koji se naziva plat dionice, a drugi dio je kuponski dio dionice. Prodajmo dionice preduzee odnosno dioniko drutvo ostvaruje vlastiti kapital, koji je ujedno i njiohov trajni izvor finansiranja. Dionice mogu biti: obine dionice, preferencijalne dionice i uitnike dionice. 3.2. Obveznice Obveznica je povjerilaki vrijednosni papir koji se potvruje da je povjerilac platio duniku protuvrijednost obveznice i da e dunik isplatiti glavnicu o roku dospjea. Obveznica je vrijednosni papir sa odreenim, obinim fiksnim, prinosom. Subjekti javnog i privatnog sektora, emisijom vrijednosnog papira (obveznica) pribavljaju dugorona sredstva na odgovarajui rok, izvana na tritu kapitala. Emisijom ovog vrijednosnog papira stvara se kreditini duniko- povjerilaki odnos, pa je obveznica tipian kreditno dugoroni vrijednosni papir. ivot obveznice ima svoj utvreni rok, unutar kojeg se obveznica moe prenositi i vriti njena kupoprodaja, pa se na osnovu toga istiu dvije karakteristike ovog vrijednosnog papira, tj. prenosivost (prenos prava) i negocijabilnost. Postoje dva dijela obveznice i to: plat obveznice i talon. Obveznica kao obligacija dugoronog karaktera u pisanoj formi ima ima svoja osnovna svojstva od kojih se istiu: naznaka da je to obveznica, iznos obveznice visina kamatne stope rokovi otplate duga i kamate Obine dionice su vrijednosni papira bez roka dospjea sa odreenim pravom uea u dobiti, upravljanju i moguim drugim pravima kod emitenata. 3.3. Derivatni instrumenti Derivatni instrumenti trita kapitala predstavljaju vrijednosne papira koji su izvedeni iz nekih drugih vrijednosnih papira. Moe se rei da su rezultat poremeaja na tritu kapitala, koji se investitori ele osigurati od nepoeljnih promjena kamatnih stopa i vrijendosnih papira, koji su predmet ugovaranja. Najpoznatiji su ugovori o opciji i fjuers ugovori.
9

Bernard J. Foley, Trite kapitala, Zagreb, 1998. god.str. 179

4. Institucije trita kapitala


4.1. Berza Berza je institucija finansijskog trita, ali je i sama po sebi finansijsko trite. Berza kao institucije organizovanog finansijskog trita kapitala, predstavljaju samostalne organizacije koje imaju sopstveni poslovni prostor (zgradu), lanstvo i poslovna pravila. Iako berze u promet ne unose svoje vrijednosne papire, niti same kupuju i prodaju vrijednosne papire, one spadaju u finansijske institucije, ali nisu intermedijarne finansijske institucije. Kljuna funkcija berze je da obezbjedi kontinuirano trite vrijednostnih papira po cijenama koje ne odstupaju bitno od onih po kojima su prethodno prodate. Berza utvruje i publikuje cijene vrijednostnih papira. Cijene pojedinih vrijednostnih papira utvruju se na bazi efektivne kupovine i prodaje, odnosno ponude i tranje konkretnog vrijednostnog papira . Na berzi se ne trguje svim vrijednosnim papirima koji postoje, ve samo s uvrtenim vrijednosnim papirima. To bi znailo, ako neko drutvo eli da se s njegovim vrijednosnim papirima trguje na berzi, najprije mora podnijeti zahtjev za uvrtenje. Berza e odobriti zahtjev nakon to preduzee (drutvo) ispuni odreene uvjete. Najvaniji uvjet jest detaljno izlaganje brojnih pokazatelja bivega i sadanjeg poslovanja preduzea najiroj javnosti, s obvezom zadravanja iste razine izvjetavanja i u budunosti. Na taj se nain svim ulagaima omoguuje stalni uvid u poslovanje na berzu uvrtenih preduzea, pa se mogu donositi realnije i bolje investicijske odluke. 4.2. Sredinja depozitarna agencija Pored berze, za sigurno i uinkovito funkcioniranje trita kapitala nuno je postojanje jo jedne institucije - tzv. sredinjeg depozitorija. To je institucija koja uva vrijednosne papire u obliku elektronskih zapisa te omoguuje obavljanje poslova (usporedbe obavljenih transakcija, utvrivanje rokova podmirenja transakcija i izraun obveza za podmirenje) i namire (naplate i prijenosa vlasnitva nad vrijednosnim papirima).

5. Uloga drave na tritu kapitala


Uloga drave je veoma vana i znaajna u stvaranju optih uslova privreivanja. Takoer je znaajna uloga drave u utvrivanju zakonskog okvira za organiviranje i funkcioniranje trita kapitala. Veoma je vano da drava pri donoenju popisa: 10 ostavi tritu dovoljno prostora da ostvari svoju ulogu i da se ostvari zatita investitora; ostavi prostora sudionicima da se iskau sa svojim inovacijskim sposobnostima. Uloga drave na tritu kapitala, veoma je znaajna, viestruka, ali i posebna u odnosu na druge uesnike.

6. Trite kapitala u BiH


10

S. Orsag, Financiranje emisijom vrijednosnih papira, RIFIN, Zagreb, 2002 god., str. 184

10

Finansijsko je trite mjesto na kom se trguje finansijskim instrumentima i na kom se susreu ponuda i potranja za finansijskim instrumentima. Finansijsko je trite dio finansijskog sistema. To podrazumijeva niz finansijskih institucija i instrumenata koji posreduju izmeu sudionika s finansijskim vikom i onih s finansijskim manjkom (tj. onih kojima je potrebno finansiranje). U svakom ekonomskom sistemu, prva skupina obuhvata javnost, ili tedie, koji svoj viak finansijskih resursa stavljaju na raspolaganje ili ga investiraju u finansijske institucije i instrumente. Druga skupina, ili sudionici s finansijskim manjkom, prodaju finansijske instrumente ili se zaduuju kod finansijskih institucija kako bi stekli finansijske resurse koji su im neophodni da bi nastavili poslovanje ili proirili proizvodnju. Finansijski sistem BiH generalno slijedi kontinentalni model, u kom banke imaju vodeu ulogu i u kom su finansijska trita i instrumenti manje razvijeni. Finansijsko trite BiH ima trite kapitala, ali nema razvijeno trite novca. Instrumenti finansijskog trita su relativno nerazvijeni (bez ijednog inovativnog instrumenta). Trite kapitala BiH je organizirano i regulirano na dva trita kapitala, od kojih je jedno u Federaciji BiH, a drugo u RS. Vrijednosnim papirima se takoer trguje na dvije burze, SASE (sarajevska berza) i BLSE (banjaluka berza) 6.1. Pravni okvir trita kapitala u BiH Funkcioniranje trita kapitala i emitiranje i trgovanje vrijednosnim papirima striktno nadziru ovlatene agencije. Okvir nadzora se razlikuje od drave do drave, ali slinosti postoje, posebno u pogledu generalno prihvaenih principa operacija na tritu kapitala. Naredni tekst predstavlja kratak pregled relevantnog regulatornog okvira u BiH. Trita kapitala u BiH su regulirana na entitetskoj razini (FBiH i RS). Stoga, propisi se odnose na trite kapitala u FBiH, koje ima regulatorni okvir i svoje institucije, ili trite kapitala RS, na koje se isto odnosi. Meutim, postoji znaajna usklaenost regulative izmeu dva entiteta. Pravni okvir za trita kapitala se moe nai u propisima FBiH i RS koji se odnose na trita vrijednosnih papira. Ovi propisi reguliraju glavna pitanja koja se odnose na definicije termina, sudionika, institucija i njihove organe, prava i obveze u pogledu trita kapitala u BiH. Nedavne pravne promjene u RS su eliminirane sa sposobnou banaka da preuzmu direktnu ulogu u poslovanju na tritu finansijskog posredovanja, dovodei zakonodavstvo RS u sklad sa onim u FBiH, barem to se tie finansijskih trita. Regulatorni okvir trita kapitala u BiH takoer obuhvata propise Komisije za vrijednosne papire i propise o Registru vrijednosnih papira. Ovi propisi definiraju mjesto i ulogu, kao i osnovne institucije Komisije za vrijednosne papire i Registra za vrijednosne papire, kao institucije koje omoguavaju normalno funkcioniranje trita kapitala. 6.2. Kako je berza organizirana u BiH Trgovanje vrijednosnim papirima u BiH odvija se putem dvije berze, koje se nalaze u Sarajevu i Banjoj Luci. Ove su dvije berze organizirane na istim regulatornim principima. U skladu s pravnim propisima koji reguliraju upravljanje na tritima kapitala u BiH, berze su

11

"mjesta na kojima se susreu ponuda i potranja za vrijednosnim papirima i trgovanje vrijednosnim papirima, u skladu s prethodno definiranim pravilima." Povezivanje ponude i potranje za vrijednosnim papirima, proizvodi stope (ili cijene) za vrijednosne papire kojima se trguje. Trea funkcija berze je da osigura informacije o ponudi i potranji, tako da se trguje trinom vrijednou vrijednosnih papira. Sarajevsku burzu (SASE) je osnovalo osam brokerskih kua 13. rujna 2001. Trgovanje je zvanino poelo s prvom aukcijom, u ukupnoj vrijednosti od 3.099,00 KM, 12. aprila 2002. SASE ima tri segmenta sa odvojenim pravilima:11

Zvanino kotiranje Kotiranje fonda (kao podsegment zvanine kotacije) Slobodno trite

Zvanina kotacija je trini sektor na kojem se trguje s naim "prvoklasnim", tj. lokalnim kompanijama, s najveom kvalitetom. Da bi se kompanija prihvatila u kotaciju, mora ispotovati odreene ope i posebne uvjete i kriterije. Emitent koji je ukljuen u zvaninu kotaciju mora redovito informirati javnost i berzu o svim dogaajima koji utjeu na poslovanje. On je, takoer, obvezan da dostavlja polugodinje i godinje financijske izvjetaje burzi. Poslovanje treba biti transparentno to je vie mogue, tako da potencijalni investitor moe procijeniti mogui prinos na investicije kod ovog emitenta. Kotiranje fonda je onaj dio zvanine kotacije rezerviran za investicijske fondove (IF). Dionice IF su ukljuene na dosta slian nain kao i dionice redovitih emitenata, ali procesom upravlja Zakon i propisi Komisije za vrijednosne papire. Slobodno trite je segment SASE s najmanje striktnim uvjetima. Da bi se trgovalo vrijednosnim papirom na slobodnom tritu, mora se zadovoljiti da brokerska kua ili emitent dostave zahtjev za ukljuenjem. Emitent koji dostavlja takav zahtjev mora dostaviti vlastite financijske izvjetaje berzi. Banjaluka berza (BLSE) ima dva trita berzi: zvanino trite dionica (kotacija) i slobodno trite dionica. Banjaluku berzu je osnovalo 9. maja 2001. osam banaka i jedna kompanija za obavljanje trgovine vrijednosnim papirima. Komisija za vrijednosne papire RS je izdala operativnu dozvolu Banjalukoj berzi 9. august 2001. Slobodno trite obuhvata vrijednosne papire koji ispunjavaju ope poslove za ukljuivanje. Ukljuivanje u slobodno trite dionica se daje na zahtjev emitenta, pojedinanog dioniara ili u normalnom tijeku poslovanja. Dionice iz postupaka privatizacije i javno emitirani vrijednosni papiri su ukljueni u normalan tijek, na osnovi izvjetaja Centralnog registra.

6.3. Glavni sudionici na tritu kapitala u BiH Razvijena finansijska trita kao to je SAD razvila su cijeli niz finansijskih institucija.One se
11

http://www.cbbh.ba/index.php?id=670&lang=bs

12

nastavljaju mijenjati i inovirati, dok istodobno uvode u potpunosti nove institucije.Financijsko trite u BiH je relativno nerazvijeno i ukljuuje samo odreene osnovne vrste financijske institucije. Glavni sudionici na tritu kapitala u BiH jesu:

Komisija za vrijednosne papire Registar vrijednosnih papira Investicijski fondovi (IF); Kompanije za upravljanje fondovima (DUF); Brokerske kue Depozitne banke; Banke skrbnici; Brokeri i investicijski savjetnici.

Investicijski fondovi su finansijske institucije koje emitiraju vrijednosne papire kako bi prikupile kapital i investirale ga u druge kompanije. Prema propisima o fondovima FBiH i RS, one takoer ukljuuju bilo koju pravnu osobu, kompaniju, ili nekoliko vrsta imovine gdje, bez obzira na pravni oblik, sudjelovanje se nudi na osnovama dionica ili slinog vrijednosnog papira sa ciljem prikupljanja depozita u gotovini i izriite svrhe investiranja preko 60% ovih investicija u portfolio vrijednosnih papira, novane depozite, ili drugu aktivu, tako da investitori ne nadgledaju odluke o investiciji na dnevnoj osnovi, a osnovni cilj je da se sauva prinos na investiciju za investitore, bilo u profitu bilo u drugom obliku koristi. Kompanija za upravljanje fondom - je pravna osoba osnovana kao kompanija sa ogranienom odgovornou ili dioniko drutvo, ije aktivnosti obuhvataju uspostavljanje i upravljanje investicijskim fondovima, tj. investiranje fondova za njih same i za imatelje udjela u otvorenim ili zatvorenim investicijskim fondovima, kao i ostali zadaci predvieni zakonom. Brokerske kue (brokeri) su pravne osobe koje imaju dozvolu da obavljaju brokerske poslove. Ovi poslovi ukljuuju prodaju i kupnju vrijednosnih papira za sebe ili za klijenta uz odreenu naknadu. Depozitarne banke su institucije koje obavljaju poslove izdavanja vrijednosnih papira i monetarne transakcije koje se odnose na trgovanje vrijednosnim papirima na berzi ili na drugim reguliranim javnim tritima. Banke skrbnici su institucije koje pruaju usluge sigurnog uvanja vrijednosnih papira, transakcija poravnanja, prikupljanja prihoda, zastupanja klijenata, izvjetavanja o transakcijama, kupnje i sigurnog uvanja dravnih ili korporativnih obveznica i osiguranja informacija o lokalnim tritima kapitala, itd. Usluge uvanja veim dijelom koriste investicijski fondovi, osiguravajue kompanije, banke, brokeri i velike kompanije. Brokeri su individualne osobe koje su poloile profesionalni brokerski ispit i imaju dozvolu za obavljane brokerskih zadataka. Broker je ovlateni posrednik u trgovanju vrijednosnim papirima u svoje vlastito ime za klijenta (komisionar) ili u klijentovo ime (agent). Oni posreduju izmeu investitora (kupca robe ili vrijednosnih papira) i vlasnika imatelja (tj. dobara ili vrijednosnih papira). Brokeri naplauju proviziju za svoje usluge, koja se plaa po zatvaranju transakcije. Brokeri se esto mijeaju sa zastupnicima, koji obavljaju zadatke kupnje i prodaje vrijednosnih papira za sebe kako bi imali koristi od razlike u cijeni. 13

Investicijski savjetnici su individualne osobe koje su poloile struni ispit za investicijske savjetnike. Oni obavljaju i pruaju savjetodavne usluge klijentima, a koje se odnose na trgovanje vrijednosnim papirima, investicijama u vrijednosne papire i druge transakcije koje se tiu vrijednosnih papira s ciljem diverzifikacije i minimaliziranja rizika ili maksimalizacije profita. 6.4. Prednosti i nedostaci investiranja na tritima kapitala Kao to prednosti i nedostaci finansiranja preko trita kapitala, dolje opisanih, i nalau, odluke u vezi finansiranja e se razlikovati od kompanije do kompanije i od vlasnika do vlasnika, ovisno od oekivanja, sklonosti i stvarne situacije u kojoj se kompanija nalazi. Prema tomu, veoma je vano objasniti osnovne prednosti i nedostatke razliitih naina finansiranja preko instrumenata vlasnitva (dionica). Prednosti finansiranja preko instrumenata vlasnikog finansiranja obuhvataju:

Oni nisu fiksan troak za poduzee - kao to je ve naglaeno, dividende se ne moraju isplatiti na odreeni datum, vie od dospijea glavnice u odreenom momentu. Troak se samo javlja ukoliko kompanija ostvaruje profit, u obliku raspodjele profita. Kao posljedica toga, ovaj model finansiranja je znaajno stabilniji i manje rizian za kompaniju. Nema razdoblja dospijea - po pravilu, investicije u dionice su investicije u stalni kapital koji se ne moe povui i iji se povrat ne moe zahtijevati od kompanije. U tom smislu, postoji prednost za kompaniju koja nema obvezu da vrati ili plati, ukoliko ima poslovnih problema ili negativnih finansijskih rezultata Radi se o svjeem kapitalu koji popravlja rejting - emitiranjem dionica, kompanija stjee novi, svjei, trajni kapital koji ojaava njenu poslovnu poziciju, inei je stabilnom. Kako novi kapital ulazi u kompaniju, njen leverid se poboljava i indikatori duga se smanjuju, popravljajui kreditni rejting i otvarajui nove mogunosti za finansiranje preko dunikih instrumenata. Laka prodaja - dobra i stabilna kompanija moe prodati dionice mnogo lake nego obveznice, s obzirom da je trite ire. Dobro razvijeno sekundarno trite otvara mogunosti za investitore da stjeu i dividende i kapitalni dobitak i da podmire svoj kapital brzo preko finansijskog trita. Vii prinos - zbog veeg rizika investiranja u dionice, investitori postiu vii prinos, koji je, meutim, manje povoljan sa stanovita emitenta, s obzirom da oni imaju vee trokove finansiranja. Prava vlasnitva - sa stanovita investitora, investicije u vlasnike instrumente omoguavaju aktivno sudjelovanje u upravljanju kompanijom, kao i glasaka prava na godinjoj skuptini dioniara. Ovo je nedostatak sa stanovita emitenta, s obzirom da za njega to predstavlja "razvodnjavanje".

Odreeni osnovni nedostaci finansiranja preko vlasnikih instrumenata mogu takoer biti definirani, naime:

Razvodnjavanje - takoer je zabiljeeno da nema "razvodnjavanja" sa obveznicama, ali postoji sa dionicama. Ukoliko se kompanija odlui za finansiranje emitiranjem dionica, njihov broj e se poveati, poveavajui iznos kapitala i smanjenjem postotka vlasnitva kod postojeeg vlasnika. 14

Skuplji izvor finansiranja - znaajno vii rizici sa kojima se suoavaju investitori kod vlasnikih instrumenata posjeduju obvezu plaanja vee kompenzacije. Drugim rijeima, kompanija rasporeuje neto profit izmeu vlasnika kapitala. Nepovoljan porezni tretman - ovoj vrsti finansiranja nedostaju porezne inicijative. Dividenda se isplauje iz neto dobiti nakon oporezivanja, i stoga nije porezno utoite od poreza na dobit. Investitori takoer moraju platiti porez nakon to se profit prebaci na njihove raune, tako da ni tamo ne postoji porezno utoite. Meutim, prema novim pravnim propisima u BiH, kapitalni dobici iz poveane cijene dionice nisu predmet oporezivanja, tako da ovaj segment dobiti nije izloen oporezivanju. Nepoznata obaveza - dividenda se isplauje na osnovi poslovanja, i investitor ne zna kada i koliko e imati koristi od odreene dionice, dok emitent takoer ne mora imati punu kontrolu nad isplatom profita dioniarima. Odluka o iznosu dividende se donosi na godinjoj skuptini dioniara. Rizik gubitka - iako postoje mnoge prednosti za investitore, kao i mogunost vee dobiti, investiranje u vlasnike instrumente nosi rizik gubitka. Ukoliko se dividende ne isplauju zbog negativnog poslovanja kompanije i zbog istodobnog pada cijene dionice, investitor moe zabiljeiti znaajne finansijske gubitke u obliku kapitalnih gubitaka. Pred toga, kod likvidacije kompanije, dioniar je rangiran kao posljednji kod prioriteta isplate iz likvidacijske mase.

6.5. Trina kapitalizacija Ukupna trina kapitalizacija Sarajevske i Banjaluke berze (SASE i BLSE) iznosila je na kraju juna 2011.godine 11,77 milijardi KM to predstavlja rast od 9,1% u poreenju sa iznosom kapitalizacije na kraju juna 2010. godine. Poredei vrijednosti kapitalizacije na Sarajevskoj berzi (SASE) u junu 2011. godine sa vrijednostima u junu 2010. godine zabiljeen je rast od 3,9%. Kapitalizacija na Banjalukoj berzi (BLSE) u martu 2011. godine biljei rast od 19,9% u poreenju sa vrijednosti u junu 2010. godine. U nastavku je prikazana od juna 2009. godina do juna 2011. godine ukupna trina kapitalizacija na SASE i ukupna trina kapitalizacija na BLSE. Tabela: Ukupna trina kapitalizacija u BiH na kraju 2011. Izvor. www.dep.gov.ba Na Sarajevskoj berzi (SASE) u mjesecu septembru 2011. godine ostvaren je ukupan promet u iznosuod 70,4 miliona KM to ini 71,5% od ukupnog ostvarenog prometa na BiH berzama. Promet na SASEu mjesecu septembru biljei rast od 775,8 % odnosu na promet u istom mjesecu u 2010. godiniodnosno rast od 295,2 % u odnosu na ukupan promet u septembru 2009. godine. Najvei utjecaj naznaajno poveanje prometa na SASE je imala aukcija trezorskih zapisa Federacije Bosne iHercegovine, odrana dana 27.09.2011. godine. Upisano je ukupno 6.500 trezorskih zapisa poponderisanoj prosjenoj cijeni od 98,85% od nominalne vrijednosti koja je iznosila 10.000 KM, imeje za emitenta prikupljeno ukupno 64,25 miliona KM.

15

Na Banjalukoj berzi (BLSE) u mjesecu septembru 2011. godine ukupan mjeseni promet biljei rastod 185,6 % odnosu na isti period u 2010. godini odnosno rast od 113,8 % u odnosu na promet umjesecu septembru 2009. godine. Ukupan promet u mjesecu septembru na obje berze (Sarajevskoj i Banjalukoj) u iznosu od 98,5miliona KM biljei rast od 450,9 % poredei sa vrijednostima u istom periodu 2010. godine dok uodnosu na ukupan promet u septembru 2009. godine biljei rast od 218,2 %.

Izvor: www.dep.ba U isto vrijeme kapitalizacija u mjesecu septembru 2009., 2010. i 2011. godine je iznosila:

Izvor: www.dep.ba Poredei vrijednosti kapitalizacije na Sarajevskoj berzi (SASE) u mjesecu septembru 2011. godine savrijednostima u mjesecu septembru 2010. godine zabiljeen je pad od 28,2 %, dok poredei savrijednostima u mjesecu septembru 2009. godine zabiljeen je pad od 34,3%. Kapitalizacija na Banjalukoj berzi (BLSE) u mjesecu septembru 2011. godine biljei rast od 14,6 % uporeenju sa vrijednosti u mjesecu septembru 2010. godine, odnosno minimalan rast od 7% uodnosu na vrijednosti ostvarene u mjesecu septembru 2009. godine. Vrijednost ukupne kapitalizacije na obje berze (SASE i BLSE) u mjesecu septembru 2011. godinebiljei pad od 20,4 % u odnosu na vrijednosti u mjesecu septembru 2010. godine odnosno pad od13,6 % u odnosu na vrijednosti u mjesecu septembru 2009. Godine U oktobru ove godine na Sarajevskoj berzi (SASE) je ostvaren promet od 10.474.320,14 KM, to ini 21,06 posto ukupnog prometa koji je ostvaren na bh. berzama.

6.7. Trini indikatori Trini indikator je promjena u trinoj kapitalizaciji u poreenju s vrijednou izraunatom po zatvaranju trita prethodnog dana trgovanja. Algoritam za izraunavanje indikatora ignorira promjene u trinoj kapitalizaciji usljed ukljuenja ili iskljuenja vrijednosnih papira u sustav trgovanja prethodnog dana trgovanja. Berzanski su indeksi veoma bitni indikatori na 16

tritima kapitala. To su indeksi cijena dionica koje su emitirala poduzea ijim dionicama se trguje na burzi. Indeksi pokazuju odnos ponude i potranje dionica za dati dan. Ako cijene dionica rastu (potranja je vea), to e imati pozitivne efekte na berzanski indeks - indeks raste, i obrnuto. Postoji nekoliko indeksa na berzama BiH, od kojih su najvaniji indeksi Sarajevske burze (SASE) SASX-10, SASX-30 i BIFX, i indeksi Banjaluke burze (BLSE) BIRS, ERS10, FIRS. Sarajevska berza 10 - SASX-10 je referencni indeks koji prati trendove cijena za vodeih deset kompanija na tritu (bez investicijskih fondova) mjereno trinom kapitalizacijom i frekvencijom trgovanja. SASX je cjenovni ponderirani indeks, pri emu se trina kapitalizacija emitenta koristi kao ponder. Nijedan udio pojedinanog emitenta ne moe biti vei od 20%. Bazni datum indeksa je 31. 12. 2004. Bazna vrijednost indeksa u to vrijeme je bila 1.000,00 indeksnih poena. Indeks Sarajevske burze 30 - SASX-30 je cjenovni indeks, tj. plaene dividende se ne uzimaju u obzir u izraunavanju indeksa. To je takoer referencni indeks koji ima namjenu da omogui investitorima i analitiarima da procijene generalne trendove na najlikvidnijem dijelu slobodnog trita na SASE - burzi vrijednosnih papira. SASX-30 je jednako ponderiran indeks, gdje svaki sudionik ima isti utjecaj na trend indeksa, bez obzira na trinu kapitalizaciju individualnog emitenta. SASX-30 ukljuuje samo simbole emitenata koji su ukljueni u primarno slobodno trite. Indeks bosanskog investicijskog fonda - BIFX je referencni indeks SASE koji prati trendove cijena investicijskih fondova koji su ukljueni na SASE trite. BIFX je cjenovni ponderirani indeks gdje se trina kapitalizacija fonda koristi kao ponder. Maksimalno sudjelovanje pojedinanog fonda nije ogranieno. Bazni datum indeksa je 28. 5. 2002. Bazna vrijednost indeksa u to vrijeme je bila 1.000,00 indeksnih poena. Vri se redovita polugodinja revizija indeksa koja treba biti implementirana prvoga dana trgovanja, u skladu s novim sastavom na primarnom slobodnom tritu. Berzanski indeks RS-a - BIRS je, takoer, cjenovni indeks, tj. plaene dividende se ne uzimaju u obzir pri izraunavanju indeksa. BIRS je takoer ponderirani indeks, odreen trinom kapitalizacijom emitenta. Trina kapitalizacija ukljuuje obine dionice kojima se trguje u javnosti. Udio pojedinanog emitenta ili vie povezanih emitenata ne moe biti vei od 20%. BIRS moe ukljuivati dionice od pet do trideset emitenata. Moe ukljuivati dionice emitenata koji zadovoljavaju ope uvjete za ukljuenje, osim investicijskih fondova. Bazni datum indeksa je 1. 5. 2004. a njegova bazna vrijednost je bila 1.000,00 indeksnih poena. Indeks Elektroprivrede Republike Srpske - ERS 10 - je jo jedan cjenovni indeks. To je, takoer, ponderirani indeks, odreen trinom kapitalizacijom emitenta. Ukljuuje deset poduzea, tj. pet za opskrbu elektrinom energijom, tri hidroelektrane i dva rudnika i termoelektrane. Bazna vrijednost indeksa ERS 10 je 1.000,00 indeksnih poena, a bazni datum je 1. 1. 2006. Indeks investicijskih fondova RS-a - FIRS je ponderirani indeks, a ponderi su odreeni trinom kapitalizacijom. To je, takoer, cjenovni indeks. Broj investicijskih fondova ije su dionice ukljuene u FIRS ovisi od broja investicijskih fondova ije su dionice ukljuene na

17

zvaninoj burzi i od zadovoljavanja uvjeta FIRS-a. Bazni datum indeksa je 1. 8. 2004. Njegova bazna vrijednost je 1.000,00 indeksnih poena. Redovite revizije se vre dva puta godinje na BLSE, zadnjeg dana treeg tjedna u svibnju i studenom. Revizija se vri na osnovi podataka o berzanskom trgovanju za estomjeseno razdoblje koje se zavrava posljednjeg dana mjeseca koji prethodi reviziji. Umjereni rast Indeksa investicijskih fondova Sarajevske i Banjaluke berze (BIFX i FIRS)12, koji je poeo u zadnjem kvartalu 2010. godine, se nastavio i u prva dva kvartala 2011. godine. Vrijednost BIFX-a na dan30. juna 2011. godine je iznosila 1.785,7 poena i u odnosu na vrijednost 30. juna 2010. godine zabiljeila je minimalan rast od 13,7 %, dok je apsolutna promjena iznosila je 215,9 indeksnih poena. Vrijednost FIRS-a je iznosila je 1.997,9 poena na dan 30. juna 2011. godine. Apsolutna promjena iznosila je 1.997,9 indeksna poena, to predstavlja rast od 40,9 % u odnosu na vrijednosti 30. juna 2010. godine. Poetkom 2011. godine vrijednost indeksa BIFX je poela rasti te ponovno ostvarila veu vrijednost od indeksa BIFX.

Grafikon: Indeksi investicijskih fondova sarajevske i banjaluke berze BIFX i FIRS Identinu sliku kretanja na BiH berzama vidimo i kroz reprezentativne indekse Sarajevske (SASX-10 i SASX-30) i Banjaluke berze (BIRS i ERS-10) koji predstavljaju kretanje cijena dionica najuspjenijih kompanija listiranih na te dvije berze.13
12

Indeksi obje berze izraunati su na osnovu prosjene cijene dionica 11 najuspjenijih investicijskih fondova u sluaju Sarajevske berze (BIFX) i 13 IF-ova Banjaluke berze (FIRS).
13

U sastav SASX-10 ulaze: JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, BH-Telecom d.d. Sarajevo, JP Elektroprivreda HZHB Mostar, Hrvatske telekomunikacije d.d. Mostar, Fabrika duhana Sarajevo d.d. Sarajevo, Energoinvest d.d. Sarajevo, Bosnalijek d.d. Sarajevo, Energopetrol d.d. Sarajevo, IK Banka d.d. Zenica, Tvornica Cementa Kakanj d.d. Kakanj. U sastav BIRS od 20.05.2011. godini ulaze: Telekom Srpske a.d. B.Luka. Nova banka a.d. B.Luka .Hidroelektrane na Drini a.d.. Hidroelektrane na Trebinjici. a.d.. RiTE Gacko a.d.. Trnica a.d. B. Luka. RiTE Ugljevik a.d. Ugljevik., Elektrokrajina a.d. B. Luka. Rafinerija nafte a.d. B.Brod. Rafinerija ulja a.d. Modria. Elektro-Bijeljina a.d. Bijeljina. ZTC Banja Vruica a.d. Tesli. Hidroelektrane na Vrbasu a.d. Mrkonji Grad. Boksit a.d. Milii. Elektro Doboj a.d. Doboj. Hemijska industrija destilacija a.d. Tesli. Krajina GP a.d. B.Luka. Bira a.d Zvornik. Dunav osiguranje a.d. B.Luka. Banjaluka pivara a.d. Banja Luka. U sastav ERS-10 ulaze Elektrodistribucija a.d. Pale, RiTE Ugljevik a.d. Ugljevik, Elektrohercegovina a.d. Trebinje, Elektro Bijeljina a.d. Bijeljina, Elektro Doboj a.d. Doboj, Hidroelektrane na Drini a.d. Viegrad, Hidroelektrane na Vrbasu a.d. Mrkonji Grad, Hidroelektrane na Trebinjici a.d. Trebinje, RiTE Gacko a.d. Gacko, Elektrokrajina a.d.

18

U periodu od 30.06.2010. do 30.06.2011. godine vrijednost SASX-10 je porasla za 102 indeksna poena, to predstavlja rast od 10,9 %, dok je reprezentativni index sarajevske berze SASX-30 evidentirao minimalan rast od 52 indeksna poena odnosno rast od svega 5,3 %. U istom periodu BIRS je od 30.06.2010. do 30.06.2011. godine ostvario rast od 228 indeksna poena odnosno rast od 27,67% dok je ERS-10 zabiljeio rast od 558 indeksnih poena, odnosno znaajan rast od 93,2 %. Kao to se vidi na grafu ispod, SASX-10 i SASX-30, biljee gotovo identian minimalan rast vrijednosti indeksa. Vrijednost indeksa BIRS i elektroenergetskog indeksa ERS-10 poinju znaajnije rasti poetkom februara 2011. godine da bi krajem mjeseca marta premaili sa svojim vrijednostima indekse SASX-10 i SASX-30. U okviru indeksa ERS-10 najveu promjenu vrijednosti su imale rast vrijednosti akcija RITE Gacko od 90,5%, Elektrodistribucija AD Pale 65,8% i RITE Ugljevik od 61,9%.

Grafikon : Indeksi najuspjenijih kompanija na Sarajevskoj i Banjalukoj berzi (SASX-10, SASX-30 i BIRS) i indeks preduzea iz sistema Elektroprivrede RS-a (ERS-10) UKUPAN PROMET NA SASE U OKTOBRU PREKO 10,4 MILIONA KM

U oktobru 2011. godine na Sarajevskoj berzi-burzi ostvaren je ukupan promet od 10.474.320,14 KM, to ini 21,06% od ukupnog prometa koji je ostvaren na BH berzama. U sklopu 1.111 transakcija prometovano je 4.901.043 vrijednosna papira. Kod indeksa investicijskih fondova BIFX-a, u mjesecu oktobru, zabiljeen je porast vrijednosti od 2,91%. Vrijednost indeksa SASX-10 je pala za 4,94% u odnosu na prethodni mjesec. Vrijednost indeksa Primarnog Slobodnog trita SASX-30, takoer je zabiljeila pad od 1,81% u odnosu na prethodni mjesec.

B.Luka.

19

Zakljuak

Tokom vremena, finansijska trita su postala glavni izvor finansiranja razvoja ekonomskih sektora. Glavni razlog za to je to finansiranje preko trita kapitala ne podrazumijeva nove fiksne trokove i dugorono dospijee. Na ovaj nain, kompanije mogu imati pristup svjeem kapitalu i poboljati svoju stabilnost i kreditni rejting.

20

U finansijskom sistemu BiH, banke imaju vodeu ulogu, dok su finansijska trita i instrumenti manje razvijeni. Finansijsko trite BiH ima trite kapitala (jedno u Federaciji BiH, a drugo u RS-u), ali nema razvijeno trite novca. Meutim, primjetan je konstantan priliv direktnih stranih investicija putem trita kapitala u Bosni i Hercegovini. Vrijednosnim papirima se trguje na dvije berze, SASE (sarajevska berza) i BLSE (banjaluka berza). Glavni sudionici na tritu kapitala u BiH jesu: Komisija za vrijednosne papire Registar vrijednosnih papira Investicijski fondovi (IF); Kompanije za upravljanje fondovima (DUF); Brokerske kue Depozitne banke; Banke skrbnici; Brokeri i investicijski savjetnici. Trita kapitala mogu ponuditi kompanijama i drugim uesnicima alternativu za finansiranje i investicije. Cijenimo da e daljim razvojem finansijskog trita i rastom likvidnosti trita vrijednosnih papira u Bosni i Hercegovini, doi i do rasta aktivnosti i mijenjanja dosadanje investicijske "kulture". Zemlje u tranziciji se suoavaju sa brojnim problemima koji usporavaju proces investiranja i prikupljanja sredstava putem emisije vrijednosnih papira, ali e se u budunosti ovakav trend mijenjati. Cilj BiH je stvoriti takvo trite koje e biti slino finansijskim tritima razvijenih zemalja i koje e privui investitore za vea ulaganja u nau zemlju. Najvaniji korak za smanjenje rizika i poboljanje klime za razvoj trita kapitala je nunost da vlasti imaju jasnu viziju budueg razvoja i u tom pravcu da razvijaju i auriraju zakone, jaaju i formiraju institucije vane za ovaj segment djelovanja i obrazuju kvalitetne i sposobne budue zaposlenike kao nosioce razvoja trita kapitala u naoj zemlji. Razvijanje povoljne investicijske klime kod nas stvara neophodne uslove i okvir u kome se moe razvijati finansijski sistem.

Literatura:
Mishkin, F.S: Monetarna ekonomija, bankarstvo i finansijska trita, VII izdanje, Data status, Beograd, 2006. Zijad Njuhovi, Poslovne finansije, Sarajevo, 1999.godina,

21

Mersud Ferizovi, Finansijska trita, Biha, april 2004.godine, Jusuf Kumali, Poslovne finansije, Biha,oktobar 2007.godina, Marijan Cingula, Marina Klamer, Finansijske institucije i trite kapitala, Varadin 2003. god., Bernard J. Foley, Trite kapitala, Zagreb, 1998. god. S. Orsag, Financiranje emisijom vrijednosnih papira, RIFIN, Zagreb, 2002 god., Pojatina, D., Trite kapitala, Ekonomski fakultet, Split 2000 god., Saunders, A., Cornett, M. M., Financijska trita i institucije,2006 god. Masmedia, Zagreb, Bilten 2. 2009. CBBiH, str. 16. http://conference.capitalmarket.ba/5/prezentacije/Kemal%20Kozaric.pdf http://www.cbbh.ba/index.php?id=670&lang=bs www.sase.ba www.dep.ba ww.blberza.com www.seebiz.net

22