You are on page 1of 32

ELEKTRINE INSTALACIJE I RASVJETA

LABORATORIJSKE VJEBE

PLANIRANJEIPROJEKTIRANJEELEKTROTEHNIKE INSTALACIJE

MARKO VUKOBRATOVI

Osijek, 2008.

ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA

Laboratorijskevjebe

Sadraj:
ELEKTRINE INSTALACIJE:........................................................................................................................ 2 PROJEKTIRANJE, PROJEKTI:...................................................................................................................... 3 FORMAT ELEKTROTEHNIKE DOKUMENTACIJE:...............................................................4 SHEME: .............................................................................................................................................5 CAD I CAE PROGRAMSKA PODRKA PROJEKTIRANJU...................................................................... 6 GRAFIKI SIMBOLI:.........................................................................................................................................7 OZNAAVANJE ELEMENATA ELEKTRINIH POSTROJENJA ..............................................................8 IZVADAK IZ ZAKONA O PROSTORNOM UREENJU I GRADNJI.......................................................10 PRIMJER PROJEKTNOG ZADATKA:......................................................................................................... 16 RASPORED TROILA:................................................................................................................ 18 JEDNOPOLNE SHEME:.............................................................................................................. 19 NACRT UZEMLJENJA:................................................................................................................ 22 TEHNIKI OPIS............................................................................................................................. 23 NAPAJANJE ELEKTRINOM ENERGIJOM.......................................................................... 23 ELEKRINA INSTALACIJA I INSTALACIJA UZEMLJENJA TE MJERE ZATITE..........23 IZJEDNAENJE POTENCIJALA............................................................................................... 25 TELEFONSKA INSTALACIJA.................................................................................................... 25 PRORAUN OTPORA INSTALACIJE UZEMLJENJA.........................................................26 RASVJETA ZATVORENIH PROSTORIJA:................................................................................................. 27 ZAHTJEVI ZA DOBRU RASVJETU:.......................................................................................... 27 SKLOPNI APARATI NISKOG NAPONA:..................................................................................................... 29 PITANJA............................................................................................................................................31

ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA

Laboratorijskevjebe

ELEKTRINE INSTALACIJE:
Elektrine instalacije su skup meusobno spojene niskonaponske elektrine opreme u promatranom prostoru ili prostoriji, predviena za ispunjavanje odreene namjene. Izvode se u stambenim objektima, poslovnim prostorima, industriji, poljoprivrednim dobrima, gradilitima i ostalim graevinskim objektima. Svaka instalacija mora biti izvedena da ne predstavlja za iva bia nikakvu opasnost, a ni opasnost od poara. Zato je potrebno da se instalacijski materijal izrauje prema odreenim propisima i da se instalacije izvode onako kako to zahtjevaju propisi. Tako e opasnost od elektrine struje biti smanjena na minimalnu mjeru, postrojenje e imati dulji ivotni vijek, a odravanje minimalno. Postoje sljedee vrste instalacija: elektroenergetske gromobranske telekomunikacijske signalne

VRSTE INSTALACIJA!

Elektroenegetske instalacije se izvode kako bi se osiguralo napajanje potroaa elektrinom energijom. Gromobranska instalacija se postavlja u cilju zatite ljudi i objekata od tetnog djelovanja atmosferskog elektrinog pranjenja. Telekomunikacijske instalacije omoguavaju prijenos podataka. Postoje sljedee vrste telekomunikacijskih instalacija: telefonske instalacije, instalacije interfona, instalacije zajednikih radio i TV sustava, instalacije interne televizije, instalacije razglasa, instalacije mrenog sustava. U signalne instalacije spadaju: instalacije elektrinog zvona, instalacije protupoarnog sustava, instalacije protuprovalnog sustava. Elektroenergetske i gromobranske instalacije spadaju u grupu instalacija jake struje dok se telekomunikacijske i signalne instalacije ubrajaju u instalacije slabe struje. Za poslove projektiranja potrebno je poznavati zakonske norme i cjelokupnu zakonsku regulativu koja se tie elektrotehnikih pravila i propisa.

JAKAISLABA STRUJA!

Elektrotehnika regulativa je skup pisanih pravila koji se izdaju u obliku propisa ili standarda. Njihova primjena je obavezna za ELEKTROTEHNIKA izvoenje instalacija i treba je se pridravati. Jednako tako REGULATIVA potrebno je potovati sljedee: Tehniki uvjet dokument koji odreuje karakteristike nekog proizvoda ili usluge kao to su: nivo kvalitete, eksploatatorske karakteristike, sigurnost itd. Standard tehniki uvjet pripremljen u suradnji svih zainteresiranih (proizvoaa i potroaa) Tehnike preporuke zahtjevi koji nisu obavezni Znakovi kvalitete i sigurnost Tipizacija izbor iz standarda (interni standard poduzea imaju veu pogonsku spremnost, manji trokovi, odravanje)

ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA

Laboratorijskevjebe

PROJEKTIRANJE, PROJEKTI:
Projektiranje je izrada idejnog i glavnog projekta potrebnog za izdavnje naelne i graevne dozvole, izradba izvedbenog projekta za potrebe gradnje te projekta za uklanjanje graevine.

PROJEKTIRANJE, PROJEKTANT

Projektant je osoba ovlatena za projektiranje sukladno posebnom zakonu i propisima donesenim na temelju zakona; odgovoran je da projekti koje izrauje zadovoljavaju uvjete iz zakona o gradnji i posebnih zakona te drugih propisa. Ako u projektiranju sudjeluje vie projektanata, investitor je duan imenovati glavnog projektanta. Glavni projektant odgovoran je za cjelovitost i meusobnu usklaenost projekata. ("Zakon o gradnji.) Projekt je pisani rad kojim se odreuju svi potrebni podaci za izvedbu i odravanje. Generalno, aktivnosti na projektiranju elektrinih instalacija i elektrotehnike dokumentacije mogu se podijeliti u tri faze: preliminarni ili istrano-pripremni dijelovi projektiranje, izbor optimalnih tehnikih rjeenja instalacije, ureaja i opreme obrada projektne dokumentacije i izrada podloga za organizaciju graenja Preliminrani i istrano-pripremni dijelovi podrazumjevaju definiranje svih bitnijih parametara nove aplikacije (strujna opteretivost, veliine pri normalnom i iznimnom pogonu, podijeliti troila prema funkcionalnou i ostalim karakteristikama), stvaranje podloge za projektiranje i razvijanje projekcije budue tehnike realizacije. Projektna faza podrazumjeva detaljniju razradu izbora opreme, posebno kabela i zatite, razmjetaj potroaa unutar instalacije, kao i kljunu fazu u okviru koje se izvode svi potrebni elektriki prorauni. Obrada projektne dokumentacije predstavlja manje-vie rutinski proces elaboriranja projektnog rjeenja, organizaciju tehnike dokumentacije i sortiranje dijelova projekta. Nekoliko je vrsta projekta: ldejni projekt - skup meusobno usklaenih nacrta i dokumenata kojima se daju osnovna oblikovno funkcionalna i tehnika rjeenja graevine smjetaj u prostoru VRSTE Tender - Na temelju obrade tendera projektant vri PROJEKTA specifikaciju opreme, te izrauje stijedee dijelove ponude Ponuda bitna razlika izmeu tendera i ponude je sadraj trokovnika. Glavni projekt sadri ope dokumente, tehniki opis, tehnike proraune, specifikaciju opreme, nacrte (situacija, jednopolne sheme, dispozicije, pregledni nacrti, blok-sheme,...) elaborate (zatite na radu, zatite okolia, protupoarne zatite i osiguranja kvalitete) Dokumentacija za izvoenje (Izvedbeni projekt) sadri strujne sheme, prikljuni plan, kabelsku listu, nacrte kabelskih trasa, pregledne nacrte ormara Upute za montau i rukovanje - U nekim ugovorima (npr. gdje montau izvodi netko drugi ili gdje se uvodi nova oprema i tehnologija) izvoditelj je duan izraditi i predati detaljne upute 3

PROJEKT

ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA

Laboratorijskevjebe

za montau i upotrebu ugovorenog elektrinog postrojenja Dokumentacija izvedenog stanja - Dokumentacija glavnog projekta i dokumentacija za izvoenje, s unesenim korekcijama izvrenim u tijeku proizvodnje i izgradnje. Dokumentacija izvedenog stanja se u skladu s ugovorom isporuuje Investitoru u prikladno formatu (paprnatom obliku i/ili digitalnom obliku npr. CD); Dokumentacija izvedenog stanja se pohranjuje i kod Izvoaa. FORMAT ELEKTROTEHNIKE DOKUMENTACIJE: Tekst se pie na papiru formata A4 (210 x 297mm). Nacrti se izdaju u fomatima A4, A3, A2, A1 ili A0, ovisno o potrebi.

FORMAT DOKUMENTACIJE

Veliina oznaka (slova i brojaka) je ovisna o formatu nacrta (npr. za format A1 i A0 vrijedi: naslov crtea 5-7 mm broj crtea 7 mm tekstovi, napomene 3,5-5 mm Debljina glavnih, srednjih i pomonih linija je ovisna o formatu nacrta. Cilj i zadatak projekta: tehniki: - izvedba - odravanje ekonomski: trokovi regulativni: - elektroenergetska suglasnost - urbanistika suglasnost Projekt se sastoji od: Uvoda (podaci o investitoru i projektantu) Projektnog zadatka Regulativnog djela Tehnikog opisa Prorauna Trokovnika Specifikacije materijala

Proraun sadrava: Odreivanje snage troila Odreivanje vrnog optereenja pojedinih dijelova elektrotehnike instalacije i cijele elektrotehnike instalacije Odreivanje tipa presjeka voda Proraun otpora uzemljenja, izbor tipa i presjeka voda potrebnog za zatitu od previsokog napona dodira i prenapona 4

ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA

Projektna dokumentacija sadri izmeu ostalog:

Laboratorijskevjebe

Sheme prikazuju nain na koji se razni dijelovi mree, postrojenja, grupe aparata ili aparati meusobno povezani i u kakvom su funkcionalnom meusobnom odnosu. Sve elemente, ureaje i dijelove sheme prikazujemo simbolima , skicama ili konstrukcijskim nacrtima. Dijagrami prikazuju odnose izmeu raznih operacija, SHEME, operacija i vremena, stanje raznih elemenata... DIJAGRAMI, Tablice nadomjeta ili dopunjuje shemu ili dijagram. Mora TABLICE biti tako prikazana da ne zahtjeva dodatni tekst za objanjenje.

SHEME: Sheme djelimo prema namjeni:

Pregledna shema je pojednostavljen prikaz postrojenja radi jednsotavnijeg razumjevanja djelovanja. Pomou simbola daje prikaz najvanijih dijelova postrojenja ili jednog dijela postrojenja s funkcionalnim meuvezama. Prikazuje takoer podjelu postrojenja prema funkcionalnoj ili prostornoj osnovi. Strujna shema je iscrpan prikaz djelovanja postrojenja ili dijela postrojenja sa svim pojedinostima. Uz pomo simbola prikazuje sve elektrine i ostale veze s drugim dijelovima postrojenja. Nadomjesna shema je vrlo pojednostavljen prikaz strujnog kruga ili njegova dijela, za potrebe analize i prorauna Prikljuni plan unutranjih spojeva je prikaz svih spojeva unutar jednog aparata ili sklopa. Prikljuni plan vanjskih spojeva je prikaz svih spojeva izmeu raznih sklopova ili dijelova postrojenja. Prikljuni plan rednih stezaljki je prikaz rednih stezaljki elektrinog ureaja ili sklopa i na njih prikljunih unutranjih i vanjskih spojeva Prema nainu prikazivanja vodia razlikujemo:

VRSTE SHEMA

JEDNOPOLNA Jednopolne sheme u kojima se dva ili vie vodia iVIEPOLNA nadomjeste jednom crtom. Jednopolno se takoer mogu SHEMA prikazati vodii fiefaznih sustava, paralelni vodii, vodii sline funkcije, vodii istog fizikog smjetaja i slino. Viepolne (tropolne) sheme svaki se vodi prikazuje posebnom crtom, a svaki element jednim simbolom
Sheme moemo podijeliti i prema nainu prikazivanja simbola (skupne, poluskupne i razvijene) gdje je potrebno izdvojiti razvijeni prikaz u kojem se simboli raznih elementa istog aparata ili ureaja prikazuju razdvojeno, a rasporeeni su tako da se lako i jednostavno moe slijediti strujni krug.

RAZVIJENE SHEME

ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA

Laboratorijskevjebe

CAD I CAE PROGRAMSKA PODRKA PROJEKTIRANJU


Primjena raunala u projektiranju elektrotehnikih instalacija ima CAD relativno dugu tradiciju i danas ve postoje brojni visokointegrirani CAD (Computer Aided Design) sustavi za sve ranije navedene djelatnosti. Meu njima najznaajniji su dakako AutoCAD (ak i inaica Electrical 2008), FreeCAD te manje poznati Python.

Slika 1 - CAD okruenje U posljednje vrijeme sve se vie u domeni elektro projektiranja koriste CAE CAE (Computer Aided Engeenering) programi. Neki od poznatijih su ePlan, Caddy te E3 Series. Glavna prednost ovih programa u odnosu na CAD programska rjeenja jest u tome to korisnika projektanta oslobaaju dizajnerskog dijela i grafike obrade dokumentacije i koji u tom sluaju pomou gotovih simbola (makroa, engl. Macro) po svim elektrotehnikim normama stvara elektrotehniku dokumentaciju.

Slika 2 - CAE okruenje

ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA

Laboratorijskevjebe

GRAFIKI SIMBOLI:

ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA

Laboratorijskevjebe

OZNAAVANJE ELEMENATA ELEKTRINIH POSTROJENJA


Sve komponente, sklopovi ili dijelovi postrojenja predstavkljeni jednim simbolom nazivaju se elementi. Oznake elemenata moraju biti jedinstvene i jednoznane u cijeloj projektoj dokumentaciji jednog postrojenja, graevinskog objekta ili pogona. Jednako tome, oznake svih elemenata moraju biti jasno naznaene u samom postrojenju kraj elementa, kao i u svim popisima opreme, uputama, tehnikim opisima i sl. Prema IEC 750/1983 normi oznaka se dijeli u etiri grupe: grupa 1 = postrojenje ili dio postrojenja grupa 2 + mjesto ugradnje grupa 3 - vrsta, broj i funkcija grupa 4 : prikljunica

OZNAAVANJE ELEMENATA

ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA

Laboratorijskevjebe

ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA

IZVADAK IZ ZAKONA O PROSTORNOM UREENJU I GRADNJI

Laboratorijskevjebe

Elektrotehnika regulativa jest skup pisanih pravila koji se izdaju u obliku propisa ili standarda. Primjena njihova je obavezna za izvoenje instalacija treba se pridravati tehikog propisa za izvonje elektroenergetskih instalacija u zgradama Tehniki uvjet definia se kao dokument koji odreuje karakteristike nekog proizvoda ili usluge kao to su: nivo kvalitete, eksploatatorske karakteristike, sigurnost itd. Standard je upravo tehniki uvjet pripremljen u suradnji svih zainteresiranih (proizvoaa i potroaa) Tehnike preporuke su openiti zahtjevi koji nisu obavezni Tehniki propisi lanak 19. (1) Tehnikim propisima se u skladu s naelima europskog usklaivanja tehnikog zakonodavstva razrauju, odnosno odreuju bitni zahtjevi za graevinu, tehnika svojstva koja moraju imati graevni proizvodi i drugi tehniki zahtjevi u vezi s graevinama i njihovim graenjem. (2) Tehnike propise donosi ministar. (3) Tehniki propisi objavljuju se u Narodnim novinama

Projekti lanak 190. (1) Projekti se razvrstavaju prema namjeni i razini razrade na idejni projekt u mjerilu 1: 200, glavni projekt u mjerilu 1: 100 i izvedbeni projekt u mjerilu 1: 50, a iznimno u drugom primjerenom mjerilu. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, izvedbeni projekt infrastrukturnih i industrijskih graevina moe se izraditi i u drugom mjerilu kojim se osigurava dobra itljivost projekta i odgovarajui prikaz smjetaja graevine u prostoru. (3) Projekt ovisno o namjeni i razini razrade, mora sadravati sve propisane dijelove, te mora biti izraen tako da graevina izgraena u skladu s tim projektom ispunjava bitne zahtjeve i uvjete iz lanka 14. stavka 1. i lanka 106. ovoga Zakona. Idejni projekt

10

ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA

lanak 191.

Laboratorijskevjebe

(1) Idejni projekt u skladu s kojim se izdaje rjeenje o uvjetima graenja ili je sastavni dio lokacijske dozvole u skladu s kojom se izdaje potvrda glavnog projekta je skup meusobno usklaenih nacrta i dokumenata kojima se daju osnovna oblikovno-funkcionalna i tehnika rjeenja graevine (idejnotehniko rjeenje) te smjetaj graevine na graevnoj estici na odgovarajuoj posebnoj geodetskoj podlozi. (2) Idejni projekt koji je sastavni dio lokacijske dozvole u skladu s kojom se izdaje graevinska dozvola osim sadraja iz stavka 1. ovoga lanka, ovisno o sloenosti i tehnikoj strukturi graevine, sadri i idejno-tehniko-tehnoloko rjeenje u skladu s objedinjenim uvjetima zatite okolia te druge nacrte i dokumente ako su oni znaajni za izradu glavnog projekta. (3) Idejni projekt zajedno s lokacijskom dozvolom ili rjeenjem o uvjetima graenja duan je investitor, odnosno njegov pravni sljednik trajno uvati. (4) Idejni projekt u skladu s kojim se izdaje rjeenje o uvjetima graenja mora sadravati podatke za obraun komunalnog i vodnog doprinosa u skladu s posebnim propisima. Glavni projekt lanak 192. (1) Glavni projekt je skup meusobno usklaenih projekata kojima se daje tehniko rjeenje graevine i dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za graevinu, kao i drugih zahtjeva prema ovom Zakonu i posebnih propisa te tehnikih specifikacija. (2) Glavni projekt ne smije u pogledu lokacijskih uvjeta biti u suprotnosti s idejnim projektom. (3) U sluaju da glavni projekt nije izradio projektant idejnog projekta, investitor je duan projektantu idejnog projekta prije podnoenja zahtjeva za potvrdu glavnog projekta odnosno graevinske dozvole dostaviti glavni projekt ili njegov dio radi davanja miljenja o usklaenosti glavnog projekta s idejnim projektom. (4) Miljenje iz stavka 3. ovoga lanka u sluaju neusklaenosti idejnog i glavnog projekta, projektant idejnog projekta duan je dostaviti i nadlenom upravnom tijelu odnosno Ministarstvu koje izdaje potvrdu glavnog projekta odnosno graevinsku dozvolu, graevinskoj inspekciji i Hrvatskoj komori arhitekata i inenjera u graditeljstvu. (5) Glavni projekt zajedno s graevinskom dozvolom odnosno potvrdom glavnog projekta duan je investitor, odnosno njegov pravni sljednik trajno uvati. lanak 193. (1) Glavni projekt ovisno o vrsti graevine odnosno radova, sadri: arhitektonski projekt, 11

ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA

graevinski projekt, elektrotehniki projekt, strojarski projekt, trokovnik projektiranih radova.

Laboratorijskevjebe

(2) Glavni projekt iz stavka 1. ovoga lanka za graevine na koje se odnosi obveza utvrivanja objedinjenih uvjeta zatite okolia prema posebnim propisima, sadri i tehniko tehnoloko rjeenje. (3) Ovisno o vrsti graevine glavni projekt sadri i druge vrste projekata (geodetski projekt, projekt temeljenja, krajobrazni projekt i dr.). (4) Projekti iz stavka 1. ovoga lanka moraju sadravati i podatke iz elaborata koji su posluili kao podloga za njihovu izradu, te projektirani vijek uporabe graevine i uvjete za njezino odravanje. (5) Graevinski projekt iz stavka 1. ovoga lanka mora sadravati i geotehniki projekt za graevine za koje je potreban dokaz mehanike otpornosti i stabilnosti graevine u dijelu koji se odnosi na meusobno djelovanje graevine na temeljno tlo i stijenu a za koje je propisana revizija ovlatenog revidenta. (6) Elaborati iz stavka 4. ovoga lanka moraju se izraivati u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima.

lanak 194. U glavnom projektu projektant moe zahtijevati pregled radova u odreenoj fazi graenja. U tom sluaju investitor je duan projektantu pravodobno omoguiti pregled radova, a projektant potvruje provedbu pregleda radova upisom u graevinski dnevnik. lanak 195. Za graevine, odnosno za odreene vrste graevina, uvjete za graenje i odravanje te potrebne projekte i sadraj projekata odreuje odnosno propisuje ministar pravilnikom. lanak 196. (1) Za predgotovljene dijelove graevine i opreme koji imaju certifikat o sukladnosti ili za koje je na drugi propisani nain dokazano da su proizvedeni prema odredbama ovoga Zakona (u daljnjem tekstu: tipski projekt), o emu je Ministarstvo izdalo rjeenje, nije potrebno to ponovno dokazivati u glavnom projektu. (2) Tipski projekt moe biti sastavni dio pojedinog projekta iz lanka 190. stavka 1. ovoga Zakona.

12

ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA

lanak 197.

Laboratorijskevjebe

(1) Projektant koji je izradio izmjene i/ili dopune glavnog projekta odgovoran je u smislu lanka 179. stavka 2. ovoga Zakona za cijeli projekt. (2) Odredba stavka 1. ovoga lanka odgovarajue se primjenjuje na glavnog projektanta. Izvedbeni projekt lanak 198. (1) Izvedbenim projektom razrauje se tehniko rjeenje dano glavnim projektom. Izvedbeni projekt mora biti izraen u skladu s glavnim projektom. (2) Na temelju izvedbenog projekta gradi se graevina ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukije odreeno. (3) Izvedbeni projekt nije obvezan za graenje zgrade ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 400 m, zgrade za obavljanje iskljuivo poljoprivrednih djelatnosti ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 600 m i jednostavnih graevina odreenih pravilnikom iz lanka 209. stavka 5. ovoga Zakona. (4) Izvedbeni projekt graevine sa svim ucrtanim izmjenama i dopunama sukladno stvarno izvedenim radovima (projekt izvedenog stanja) duan je uvati investitor, odnosno njegov pravni sljednik za sve vrijeme dok graevina postoji. lanak 199. (1) U sluaju da izvedbeni projekt nije izradio projektant glavnog projekta, investitor je duan projektantu glavnoga projekta prije poetka graenja, odnosno izvoenja odreenih radova dostaviti izvedbeni projekt ili njegov dio radi davanja miljenja o usklaenosti izvedbenog projekta s glavnim projektom. (2) Miljenje iz stavka 1. ovoga lanka u sluaju neusklaenosti glavnog i izvedbenog projekta, projektant glavnog projekta duan je dostaviti i Ministarstvu odnosno nadlenom tijelu dravne uprave koje je izdalo graevinsku dozvolu odnosno potvrdu glavnog projekta, graevinskoj inspekciji i Hrvatskoj komori arhitekata i inenjera u graditeljstvu. Opremanje i oznaavanje projekta lanak 200. (1) Projekti, odnosno njihovi dijelovi moraju biti izraeni na nain koji osigurava njihovu jedinstvenost s obzirom na graevinu za koju su izraeni (ime projektanta, tvrtka osobe registrirane za poslove projektiranja, naziv graevine, ime ili tvrtka investitora, datum izrade i dr.). 13

ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA

Laboratorijskevjebe (2) Projekti, odnosno njihovi dijelovi izrauju se na papiru, drugom odgovarajuem materijalu za pisanje, odnosno crtanje ili kao elektroniki zapis, tako da je onemoguena promjena njihova sadraja osim u sluaju i na nain propisan pravilnikom iz lanka 201. ovoga Zakona, kao i kojim je onemoguena zamjena njihovih sastavnih dijelova. lanak 201. Obvezni sadraj i elemente projekta, nain opremanja, uvjete promjene sadraja, oznaavanja projekta, nain i znaenje ovjere projekta od strane odgovornih osoba kao i nain razmjene elektronikih zapisa, u skladu s posebnim propisima, propisuje ministar pravilnikom. Kontrola projekata lanak 202. (1) Kontrola glavnog projekta, ovisno o obiljejima graevine, odnosno radova mora se provesti s obzirom na: mehaniku otpornost i stabilnost, zatitu od buke, utedu energije i toplinsku zatitu, higijenu, zdravlje i zatitu okolia, u dijelu zatite okolia prema posebnom zakonu. (2) Revident je duan nakon to obavi kontrolu projekta sastaviti o tome pisano izvjee i ovjeriti dijelove projekta na propisani nain. (3) U izvjeu o obavljenoj kontroli revident moe zahtijevati da: prije poetka izvoenja odreenih radova obavi kontrolu dijela izvedbenog projekta koji se odnosi na te radove, obavi pregled radova u odreenoj fazi graenja. (4) U sluaju iz stavka 3. ovoga lanka investitor je duan revidentu pravodobno omoguiti provedbu kontrole dijela izvedbenog projekta odnosno pregled radova. Revident potvruje provedbu pregleda radova upisom u graevinski dnevnik, a po pregledu izvedbenog projekta izrauje dodatak izvjea o kontroli projekta. lanak 203. Sadraj, nain i opseg obavljanja kontrole projekta, nain i znaenje ovjere kontroliranog projekta od strane revidenta, nain izrauna naknade za obavljenu kontrolu, te popis graevina, odnosno

14

ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA

Laboratorijskevjebe radova za koje je obvezatna kontrola projekta i nain verifikacije podataka znaajnih za kontrolu tih graevina, odnosno radova propisuje ministar pravilnikom. Utvrivanje usklaenosti (nostrifikacija) projekta lanak 204. (1) Utvrivanje usklaenosti idejnog projekta, glavnog projekta i izvedbenog projekta izraenog prema stranim propisima s hrvatskim propisima i pravilima struke (u daljnjem tekstu: nostrifikacija) mora se provesti neovisno o obiljejima graevine. (2) Idejni projekt, glavni projekt i izvedbeni projekt, odnosno njihovi dijelovi moraju biti prevedeni na hrvatski jezik prije nostrifikacije osim u sluaju propisanom pravilnikom iz lanka 206. ovoga Zakona. Uz prijevod na hrvatski jezik, idejni, glavni i izvedbeni projekt moe zadrati izvorni tekst na stranom jeziku. (3) Obveza nostrifikacije projekta ne odnosi se na projekte koji su izraeni prema propisima zemalja lanica Europske unije u dijelu u kojem su ti propisi usklaeni s hrvatskim propisima. (4) Neovisno o odredbi stavka 3. ovoga lanka, projekt mora biti preveden na hrvatski jezik. (5) Popis usklaenih propisa iz stavka 3. ovoga lanka utvruje ministar. Popis se objavljuje u Narodnim novinama. lanak 205. (1) Nostrifikaciju projekta provodi ovlatena pravna osoba registrirana za poslove projektiranja. (2) Pravna osoba ovlatena za nostrifikaciju koja obavi nostrifikaciju duna je o tome na propisani nain sastaviti pisano izvjee, ovjeriti projekt i izdati potvrdu. (3) U sluaju da projektu koji se nostrificira nedostaju dijelovi propisani ovim Zakonom, pravna osoba ovlatena za nostrifikaciju moe izraditi te dijelove projekta. (4) Ovlatenje za nostrifikaciju po prethodno pribavljenom miljenju povjerenstva, daje i oduzima ministar. Povjerenstvo osniva i imenuje ministar. lanak 206. Postupak nostrifikacije, sadraj pisanog izvjea i potvrde, sluajeve u kojima dijelovi projekta ne moraju biti prevedeni, nain i znaenje ovjere projekta od strane odgovornih osoba, nain izrauna naknade za nostrifikaciju, uvjete glede broja, radnog i strunog iskustva zaposlenika za davanje, produenje vaenja i oduzimanje ovlatenja pravnoj osobi za nostrifikaciju te sredstva, odnosno nain kojim se dokazuje, odnosno ocjenjuje ispunjavanje tih uvjeta propisuje ministar pravilnikom.

15

ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA

lanak 207.

Laboratorijskevjebe

Odredbe posebnog zakona koje ureuju odgovornost osobe registrirane za projektiranje na odgovarajui se nain primjenjuju na pravnu osobu ovlatenu za nostrifikaciju. Odredbe ovoga Zakona i posebnog zakona koje ureuju odgovornost projektanta na odgovarajui se nain primjenjuju na ovlatenog arhitekta ili ovlatenog inenjera koji je sudjelovao u nostrifikaciji projekta.

Usklaivanje idejnog i glavnog projekta s posebnim propisima lanak 208. (1) Idejni, odnosno glavni projekt prije podnoenja zahtjeva za izdavanje rjeenja o uvjetima graenja, potvrde glavnog projekta, odnosno graevinske dozvole, mora biti usklaen s prostornim planom, odnosno lokacijskom dozvolom te s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona te posebnih propisa za to je odgovoran projektant. (2) Nadleno upravno tijelo, ovisno o vrsti graevine, u postupku izdavanja rjeenja o uvjetima graenja pribavlja od tijela i/ili osoba odreenih posebnim propisima uvjete, suglasnosti ili miljenja (u daljnjem tekstu: potvrde) o usklaenosti idejnog projekta s posebnim propisima. (3) Ministarstvo, ovisno o vrsti graevine i na nain propisan ovim Zakonom, u postupku izdavanja graevinske dozvole pribavlja potvrde tijela i/ili osoba iz stavka 2. ovoga lanka o usklaenosti glavnog projekta s posebnim propisima.

PRIMJER PROJEKTNOG ZADATKA:

16

ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA

Laboratorijskevjebe Projektant elektrotehnikog djela projekta radi elektrotehniku instalaciju na podlogama prethodno usaglaenim arhitektonskim i graeviskim dijelom projekta. Tijekom planiranja i projektiranja elektrotehnike instalacije ovlateni Projektant duan je voditi rauna o svim pravilima struke i tehnikim zahtjevima za planiranje, projektiranje i izvoenje elektrotehnike instalacije. Za idejni projekt, koji e se i obraditi kroz ovaj kolegij, potrebno je na tloris graevinske podloge ucrtati predvien raspored troila. Pri tome treba sa nacrta ukloniti sve graevinske oznake i pomone linije kako bi se jasno i jednoznano mogao razumjeti nacrt. Troila se oznaavaju od broja 1 (jedan) redom, po strujnim krugovima. Jedan strujni krug ima jedan broj, bez obzira koliko troilo bilo u njemu. Sva troila istog strujnog kruga imaju isti broj i istu oznaku, bez obzira na njihov prostorni raspored u nacrtu. Za strujne krugove kod kojih je potrebno manipulirati sklopkama te je sklopke takoer potrebno ucrtati u nacrt. Preporueno je numeriki oznaavati redom prvo strujne krugove rasvjete, zatim vlane prostore, a posljednje numerirati strujne krugove pokretnih troila. Time se dobila sljednost shema na jednopolnom prikazu instalacije. Jednopolne sheme sastavni su dio svakog idejnog projekta. U njima se definira razvod i zatita elektrotehnike instalacije. Jednako tako, u nacrtu jednopolnih shema Projektant je duan definirati presjek i tip kabela s kojim se izvodi instalacija, kao i predviene tipove utinica za pokretna troila te projektiranu snagu rasvjetnih tijela. Nacrt uzemljenja je obavezni dio svakog idejnog projekta, a njegova izvedba i kvaliteta objekt je analize veine vjetaka ovlatenih za tehniki pregled. Kvalitetno izvedeno uzemljenje u kombinaciji sa kvaliteno projektiranom zatitom strujnih krugova jedina je sigurnost za ljudske ivote ukoliko doe do kvara u instalaciji. Shodno tome, vlane prostore i prostore gdje postoji opasnost od prskanja vodom dijelova elektrotehnike instalcije potrebno je osigurati FID sklopkom. Sve pojedinosti elektrotehnike instalacije dane su u Tehnikom opisu koji je sastavni dio svakog projekta, idejnog i glavnog. Tehniki opis glavnog projekta bitno je detaljniji o tehnikog opisa idejnog projekta. Jednako tako, u nacrtu rasporeda troila kod glavnog projekta potrebno je ucrtati trase kabela elektrotehnike instalacije, isplanirati naine prikljuenja troila te optimizirati broj razvodnih kutija i koliinu kabela.

17

ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA

RASPORED TROILA:

Laboratorijskevjebe

18

ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA

JEDNOPOLNE SHEME:

Laboratorijskevjebe

19

ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA

Laboratorijskevjebe

20

ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA

Laboratorijskevjebe

21

ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA

NACRT UZEMLJENJA:

Laboratorijskevjebe

22

ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA

TEHNIKI OPIS

Laboratorijskevjebe

Za stambenu graevinu ija se izgradnja predvia za potrebe investitora, a sastoji se od prizemlja potrebno je projektirati elektrinu instalaciju. Kako je graevina nova i ne posjeduje NN prikljuak potrebno ga je projektirati prema granskim normama HEP-a. NAPAJANJE ELEKTRINOM ENERGIJOM Unutranji prikljuak izvesti kabelom SKS 4x16 mm2 sa postojeeg drvenog stupa do kuke na krovitu novoizgraenog objekta te ga neprekinuto poloiti kroz rebrastu, savitljivu izolacionu, zatitnu cijev 40 mm krovnom konstrukcijom i kroz zid do kunog prikljunog mjernog ormaria (KPMO). KPMO mora biti atestiran i izraen od izolacijskog materijala otpornog na udarce ili od vodljivog materijala koji ispunjava uvjete klase II zatite od neizravnog napona dodira (50 V). U KMPO ugraditi glavni osigura sa osnovom D-III ili NH00 i rastalnim ulokom 36 A i mjernu garnituru. KPMO s prozoriem za oitanje brojila treba ugraditi u zid na fasadi a prozori za oitavanje treba biti priblino na visini 1,7m od gazita. Poloaj KPMO dan je u planu elektrine instalacije. Prikljuak izmeu KPMO i glavne razdjelnice objekta (GRO) izvesti kabelom PP00-Y 3x6 mm2 GRO mora biti atestiran i izraeni od izolacijskog materijala otpornog na udarce ili vodljivog materijala koji ispunjava uvjete klase II zatite od neizravnog napona dodira (50 V). U razdjelnice GRO ugraditi jednopolni limitator propisan od HEP-a (20A), osigurae i ureaje diferencijalne zatite prema jednopolnoj shemi. Prema jednopolnoj shemi, izvodi se razvod i zatita elektrine instalacije. ELEKRINA INSTALACIJA I INSTALACIJA UZEMLJENJA TE MJERE ZATITE Elektrina instalacija graevine sastoji se od elektrine instalacije rasvjete, utinica i uzemljenja. Izvodi se instalacijskim vodovima PP00-Y i PP/R-Y poloenim podbukno ili nadbukno. Instalaciju izvesti materijalima koji su u skladu s vaeim tehnikim propisima za ovakav prostor i namjenu. Zatita od elektrinog udara osigurava se primjenom odgovarajuih tehnikih zatitnih mjera: - zatitne mjere od direktnog dodira - zatitne mjere od indirektnog dodira. Zatita od direktnog dodira dijelova pod naponom ostvaruje se uporabom materijala, pribora, vodova i opreme u granicama nazivnih vrijednosti i odgovarajue namjene.

23

ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA

Laboratorijskevjebe U prostorijama s kadom i tuem instalaciju izvesti prema posebnim tehnikim uvjetima za ovakve prostorije. Dodatna mjera zatite u ovakvim prostorijama je primjena ureaja diferencijalne strujne zatite i dodatnog izjednaenja potencijala. Na svim metalnim dijelovima instalacije potrebno je izvesti izjednaenje potencijala. Vodove izjednaenja potencijala spojiti na sabirnicu u kutiji za izjednaenje potencijala, a nju na zatitni PE vod. Zatita od indirektnog dodira dijelova pod naponom u TN-C-S sustavu raspodjele predviena je automatskim isklapanjem napajanja. Efikasnost zatite treba nakon izvoenja instalacije provjeriti mjerenjem. Zatita vodova od preoptereenja i kratkog spoja predviena je primjenom osiguraa odgovarajue vrijednosti. Vodovi i osigurai odabrani su tako da struja kroz vod bude manja od nazivne struje osiguraa, a ova od trajno doputene struje u vodu uz to da pad napona bude manji od propisom dozvoljenog. Zatita od indirektnog dodira dijelova pod naponom djelotvorna je ako je zadovoljeno: Zs x Ia < Uo gdje je:

Zs - impedancija petlje kvara Ia - struja djelovanja zatitnog ureaja Uo - nazivni fazni napon

Dozvoljeno vrijeme iskljuenja za napon 220V je 0,4 sekunde. Nakon izvoenja elektrine instalacije potrebno je izmjeriti impedanciju petlje kvara svakog potroaa i ona mora biti manja od danih vrijednosti:

Nazivna struja osiguraa (A) Ino = 6A Ino = 10A Ino = 16A Ino = 35A

Struja djelovanja osiguraa (A) Ia = 42A Ia = 71A Ia = 130A Ia = 265A

Impedancija petlje kvara (W) Zs = 5,2 W Zs = 3,1 W Zs = 1,8 W Zs = 0,8 W

24

ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA

IZJEDNAENJE POTENCIJALA

Laboratorijskevjebe

Unutar zgrade izvesti izjednaenje potencijala s posebnom panjom. Izjednaenje potencijala izvesti polaganjem vodova P/F 16 mm2, te povezati metalne mase. U sanitarnim vorovima izjednaenje potencijala izvesti preko kutije za izjednaenje potencijala vodovima P/F 6 mm2, a vodom P/F 16 mm2 povezati se na najblii razdjelnik. Sabirnica za izjednaenje potencijala je centralno mjesto potencijalnih izjednaenja pojedinih sistema.. U cilju izjednaenja potencijala, na sabirnicu za izjednaenje potencijala treba spojiti: - cijevi centralnog grijanja - uzemljiva kune telefonske centrale Sabirnica za izjednaenje potencijala izrauje se od bakra. Kada se na nju izvedu sve potrebne veze, tada se zatvori poklopcem, radi zatite svih spojnih mjesta od dodira i mehanike povrede. Svaki prikljuni vodi na sabirnici za izjednaenje potencijala, mora biti oznaen, da se jasno zna koji dio instalacije u zgradi titi. Sve spojeve na sabirnicu za izjednaenje potencijala treba izvesti vodiima P u izolacionoj cijevi. Vod za izjednaenje potencijala izvodi se bez prekidanja. Boja izolacije (PV) vodia za izjednaenje potencijala je uto-zelena. Nije potrebno da svaka metalna cijev ima svoj vod za izjednaenje potencijala. Dozvoljeno je povezivanje vie cijevi meusobno, a jedan zajedniki vodi tada predstavlja vod za izjednaenje potencijala. Spoj sabirnica na izjednaenju potencijala i temeljnog uzemljivaa treba izvesti pomou FeZn trake 25 x 4 mm. TELEFONSKA INSTALACIJA Kako je graevina nova, prikljuak na javnu TK mreu treba izvesti u dogovoru sa lokalnim centrom. U kutiju RTK 50, smjetenu na vanjski zid zgrade, na visini 1.60 m, izvriti koncentraciju kune instalacije, koju treba izvesti podbukno u cijevima, kabelima tipa TI44 2x2x0.4 do svake kombinirane utinice na visini 0.3 m od gotovog poda. Instalaciju izvesti u skladu sa vaeim tehnikim propisima i zahtjevima HT-a.

25

ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA

PRORAUN OTPORA INSTALACIJE UZEMLJENJA Otpor rasprostiranja trakastog uzemljenja cijele graevine dobije se iz izraza:

Laboratorijskevjebe

Rr

2 l

ln

2l 2 ah

l a h

- otpor rasprostiranja uzemljenja graevine - specifini otpor tla (pretpostavljeni) - ukupna duljina uzemljivaa - irina trake uzemljivaa - dubina polaganja uzemljivaa = = 100 50

() (m) (m) (m) (m)

= 0,025 = 1

U ovome sluaju uzemljiva se izvodi pocinanom elinom trakom 25x4 mm poloenom na dubinu 1 m u beton temelja, pa otpor rasprostiranja iznosi:

Rr

2 l

ln

2l 2 = 3,88 ah

Iz prethodne raunice vidljivo je da je otpor uzemljenja manji od 5 , to znai da zadovoljava propis o veliini otpora uzemljenja.

26

ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA

RASVJETA ZATVORENIH PROSTORIJA: ZAHTJEVI ZA DOBRU RASVJETU:

Laboratorijskevjebe

Dovoljna rasvjijetljenost E u luxima daje nazivnu rasvjetljenost koju treba odrati kao srednju vrijednost u prostoriji. Ona se odnosi na srednje stanje starenja prostorija i mjeri se 0,85m od poda. Nazivnu rasvjetljenost treba poveati za 1 u uvjetima oteanih zadataka (boja, kontrast, brzina rada, prostorija bez prozora, stariji ljudi). U prostorija gdje se trajno zadravaju ljudi ne smije biti manje od 120 lx. U tablici su dane nazivne rasvjetljenosti. Zahtjevi Vrlo mali Mali Srednji Stupanj 1 2 3 3a 4 5 6 E [lx] 60 120 250 500 1000 1500 2000 Vidni zadaci Srednje prostorije, orijentacija, prolazno zadravanje Laki vidni zadaci, veliki detalji s jakim kontrastima Normalni vidni zadaci, veliki detalji sa srednje jakim kontrastima Teki vidni zadaci, mali detalji sa malim kontrastima Teki vidni zadaci, mali detalji sa vrlo malim kontrastima Vrlo teki vidni zadaci, vrlo mali detalji, vrlo malo kontrasta

Veliki Vrlo veliki Izvanredno veliki

Pri tome se zahtjevi detaljnije definiraju: Vrlo mali: sporedne i podrumske prostorije, skladita ambalae, hodnici, garderobe, toalete, kinodvorane, stubita Mali: glavni prolazi i glavni hodnici, garae, zahodi, kotlovnice, kuponice, dnevni boravak, blagovaonice, ekaonice. Srednji 250lx: uredski rad bez velikih vidnih zahtjeva, arhive, blagajne, dvorane za sjednice, strojarnice, uionice, biblioteke, zbornice, itaonice, muzeji, restorani, kuhinje, dnevne sobe Srednji 500lx: laboratorijski rad, kontrola robe, radovi na strojevima, fina montaa, komandne prostorije, normalniji uredski rad (knjigovodstvo, obrada podataka), ordinacije, ljekarne, previjalita, hotelske kuhinje, u stambenoj gradnji: mjesta za itanje, iznad ogledala i kreveta Veliki: tehniko crtanje, velike zajednike uredske prostorije, dvorane za operacije i obdukcije, obrada stakla, fini alatniarski radovi Vrlo veliki: montaa elektronikih sklopova, graviranje, kontrola boja kod viebojnog tiska, Izvanredno veliki: izrada preciznih mjernih instrumenata, zlatarstvo 27

ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA

Proraun elektrinog osvjetljenja vri se prema formuli:

Laboratorijskevjebe

kE
Gdje je:

k koeficijent za starenje i zapraivanje rasvjetnih tijela. Uzima se da je 1,25 kod normalnog starenja i zapraivanja, a kod pojaanih uvjeta treba faktor podii ma 1,5 ili 1,8 korisnost; predstavlja gubitke od izvora do radne povrine E nazvina rasvjetljenost iz tablice A povrina prostorije Broj svejtiljki za potrebno osvjetljenje dobije se iz izraza

Gdje je s osvjetljenje pojedine svjetiljke i dobije se iz kataloga proizvoaa. Za potrebe seminarskog rada uzet e se u obzir faktor k=1,7 , a =1. Proraune rasvjete prema namjeni poslovnog prostora preporueno je izvoditi alatom DIALux koji se moe besplatno nabaviti na: http://www.dial.de/CMS/English/Articles/DIALux/Download/Download_d_e_fr_it_es_cn.html veliina datoteke je 232 MB. Ili se moe koristiti alat koji se nalazi se na raunalima u laboratoriju 2-27.

28

ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA

SKLOPNI APARATI NISKOG NAPONA: Generalno, sklopni aparati mogu se podijeliti u dvije grupe:

Laboratorijskevjebe

Zatitne sklopke tj. automatske zatitne sklopke koje se koriste kao zatita od previsokog napona dodira (struja zatitna sklopka (FI ili ZS sklopka), naponska zatitna sklopka) Instalacijske sklopke tj. sklopni ureaji za sklapanja u instalacijskim krugovima u domainstvima. Izrauju se za maksimalne napone 500 V, i nazivne struje 2,4,6,10,16 i 25 A. Predvieni su za sklapanja struja do nazivnih vrijednosti Prema izvedbi unutranjih spojeva razlikujemo: jednopolne dvopolne grupne (serijske) izmjenine krine

29

ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA

Laboratorijskevjebe

FID (RCD) sklopke se koriste kao osnovna zatita od elektrinog udara i kao jedina zatita ljudksog ivota. Naziv FID potjee od engleskih rijei Fail (greka) i Device ( ureaj), odnosno ureaj struje greke, a naziv RCD potjee od engleskih rijei Residual Current Device (ureaj diferencijalne struje). Ponekada se koriste i skraenice FI i ZUDS (Zatitni Ureaj Diferencijalne Struje). Postoje jednofazne i trofazne FI (dvopolne i etvoropolne). Princip rada sklopke objanjen je na slici.

Kada na potroau nema kvara suma struja koje proteku kroz feritni prsten je jednaka nuli tako da se u namotajima na prstenu ne inducira struja. U sluaju kvara kroz feritni prsten i zatitni provodnik PE potee struja kvara Id, usljed ega se u namotajima inducira struja. Ova struja tee kroz elektromagnet koji privue kotvu i iskljui prekida. Radi ispitivanja FI sklopke se postavlja tipkalo S i otpornik R. Kada pritisnemo tipkalo sklopka mora iskljuiti napajanje. Najvaniji podaci o FI sklopki su nominalna struja In i proradna struja greke Id. Najee se koriste sklopke sa proradnom strujom greke Id = 0,03 A, jer je to struja koja nije opasna po ljudski ivot. Postoje potroai kao to su npr. jai elektromotori koji u normalnom radu imaju izvjesnu struju 30

ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA

Laboratorijskevjebe greke koja nije opasna. Ovakvi potroai se napajaju preko FI sklopki sa jaom strujom greke npr. Id = 0,5 A, Id = 1 A ili vie. FID sklopka moe imati K, G i S karakteristiku. FID sklopke sa K karakteristikom imaju veoma kratko vrijeme iskljuenja od maksimalno 200 ms, dok G sklopke, koje se najvie koriste imaju vrijeme iskljuenja do 300 ms. Sklopke sa S karakteristikom su selektivne i koriste se u glavnim strujnim krugovima. Imaju veoma dugo vrijeme iskljuenja od 500 ms. Proizvode se FID sklopke tipova AC, A i B. AC sklopke se koriste samo za izmjeninu struju, sklopka A za izmjeninu i pulsirajuu jednosmjernu struju dok se B sklopke mogu koristiti i za izmjeninu i za istosmjernu struju.

PITANJA
1. to su elektrine instalacije i koje su vrste elektrinih instalacija? 2. to nazivamo instalacijama slabe struje? Navedite primjere! 3. to je potrebno poznavati za poslove projektiranja? to smatramo pod projektiranjem? 4. to je i od ega se sastoji projekt? Navedite vrste projekta! 5. Kako dijelimo sheme? Kako djelimo sheme s obzirom na prikazivanje vodia? 6. to je strujna shema? 7. Po emu se razlikuju CAD i CAE programski alati? 8. to oznaava oznaka K2:14? 9. to je idejni, a to glavni projekt? to sadri glavni projekt? 10. Kako se oznaavaju troila u nacrtu idejnog projekta? 11. to na jednopolnoj shemi znai FA1? A to znai FU? 12. Kako se osigurava zatita od elektrinog udara? 13. Izraunajte otpor rasprostiranja trakastog uzemljivaa duljine 38m, koristivi podatke kao u primjeru? Udovoljava li takav uzemljiva propisima? 14. Izraunati potreban broj rasvjetnih tijela sa etiri fluo cijevi 20W za osvjetljenje ureda povrine A=30m2 . Osvjetljenje jedne svjetiljke je s = 3300 lm. Potrebno osvjetljenje je E=250 lx.

Odgovori na pitanja prilau se seminarskom radu i uvjet su kolokviranje laboratorijskih vjebi.

31