BHAGAVAD-GITA

NAPOMENA: U Bhagavad-giti tj. Pjesmi Gospodnjoj, Krishna stoji kao sinonim za Jastvo ili, drugim riječima, Krishna je personifikacija naše istinske (nefizičke, božanske) prirode. Što god obožavate, i sâmi postajete takvi. Tako, diveći se nečijim vrlinama postajete vrli, poštujući svece postajete sve više sveti, a predajući/posvećujući sve svoje i samog sebe božanskom, otkrivate svoju pravu/najintimniju prirodu, tj. tko ste i što ste. Stoga, aspirant se ne smije predati tijelu i umu nego supramentalnom Jastvu. Na vanjskom/fizičkom nivou Krishna predstavlja Gurua koji vodi spiritualnog aspiranta do sâmog Sebe.

2

I. POGLAVLJE
Dhritirashtra: „Susrevši se za borbu na polju Dharme, u zemlji Kuru, što su tamo radili Moji i Pandava narod, o Sanjaya?“ Sanjaya: „U istini, kada je kralj Duryodhana spazio vojsku Pandave u bojnom redu, priđe svome učitelju i govoraše mu ove riječi: „Pogledaj, učitelju, veliki bojni red sinova Pandu, koje je povrstao Draupadin sin, tvoj mudri učenik! Tamo su čuveni junaci, silni strijelci, ravni Bimi i Arjuni u borbi: Yuyudhana, Virata, Drupada, vode bojnih kola; Dhrishtaket, Chekitan, junački kralj od Kaśi, Purujit, Kuntibhoj, vođa Śaibya, silan među ljudima; Yudhamanyu smjeli, hrabri Uttamauj, Subhadrin sin, sinovi Draupade: svi vođe bojnih kola. Ali čuj, o najviši među Bramanima, koji su se od naših istakli kao vođe moje vojske. Ja ću ti ih kazati po imenu, da bi ih znao. „Tu si ti sam, Bhishma, Karna i Kripa, pobjednik u borbi; Aswatthaman, Vikarna i Saumadattin sin i mnogi drugi junaci koji su žrtvovali svoje živote radi mene, rukujući raznim oružjem, svi podjednako vješti u borbi. Ova naša vojska koju predvodi Bhishma je nedovoljna; premoćna je ona vojska tamo koju predvodi Bhima. Stoga svi vi trebate biti na svome mjestu i da čuvate Bhishmu.“ Izazvavši u njemu radost, starješina vojske Kuru, stari Bhishma, zatrubi u bojni rog koji je odjeknuo kao lavovski urlik. Odmah za njim zaoriše se rogovi, bubnjevi, gongovi i trube i podiže se divlja huka. Zatim i s protivničke strane Madhava (Krishna) i Pandava (Arjuna), stojeći na velikim kolima upregnutim od dva bijelca, zatrubiše u svoje božanske rogove. Hrishikesha (Krishna) zatrubi u rog „Pañcajanya“, Dhanañjaya (Arjuna) zatrubi u Devedatu („Božji Dar“), Vrikodara, silan junak zatrubi u veliki svoj rog „Paundra“, Kuntin sin, kralj Yudhisthira zatrubi u bojni rog zvani „Anantavijaya“ („Vječita Pobjeda“), Nakula i Sahadeva zatrubiše isto tako u svoje rogove zvane Sughosa („Slatkozvuk“) i Manipushpaka („Alem-cvijetak“). Kralj od Kaśi, nenadmašni strijelac i Sikhandi, vođa velikih kola, Dhrishtadyumna, Virata i nepobjedivi Satyaki, Draupada i njegovi sinovi zatrubiše u svoje bojne rogove, o Gospodaru zemlje! Uskoro odjeknu rog Subadrinog dugorukog sina. Divljačka huka, prolamajući nebo i zemlju, uzdrma srca Dhritarastrine vojske. Zatim vojvoda s majmunskom zastavom, sin Pandu, vidjevši Dhritarastrinu vojsku povrstanu u bojne redove, s oružjem opremljenu, uze svoj tobolac i reče ovu riječ Hrishikeśi (Krishni), o Gospodaru zemlje. Arjuna reče: „Namjesti moja bojna kola, o Nepobjedivi, između dvije vojske dok ja osmotrim one koji stoje povrstani, žudni borbe, s kojima moram da se borim u ovoj teškoj bitci; da vidim okupljene za borbu, spremne da zadovolje zlomišljenog sina Dhritarastrinog.“ Sanjaya reče: „Tako oslovljen Arjunom, o Bharata, Krishna, zaustavivši nenadmašna bojna kola između dvije vojske, ispred Bhishme, Drone i ostalih zemaljskih vladara, reče ovo: „O sine Prithin, pogledaj cio ovaj okupljeni narod Kuru.“ Prithin sin pogleda i vide kako stoje u objema vojskama pred njim očevi, djedovi, učitelji, ujaci, braća, sinovi, unuci i drugovi, tastovi i prijatelji. Vidjevši sve ove srodnike u neprijateljskom stavu, jednog protiv drugog, obuze ga veliko sažaljenje i u očajanju progovori: „Gledajući, o Krishna, svoje srodnike okupljene i željne borbe, noge me izdaju, lice mi vene, drhtavica obuzima cijelo moje tijelo, a kosa mi se u vis diže. Moj luk „Gandiva“ ispada mi iz ruku, koža mi se ježi, ne mogu se držati na

3

Prema starom hinduskom Zakoniku Manu. Taj kult zvao se sraddha i sastojao se u prinošenju vode i malih kolača mrtvima. jer njihovi preci se gube. ubio u borbi. srca ispunjena tugom. čiji je um pomračen požudom. o Krishna. što vidimo jasno grijeh od ubijanja našeg roda. neka vrsta "zadušnica. mnogo manje radi zemaljskog kraljevstva. na kome je zasnovan socijalno-kulturni sustav Hinduizma ili Brahmanizma. očevi. usred razbojišta. kako ubojice porodice. bez stalnog boravišta u "carstvu predaka. mi smo naumili da učinimo težak grijeh. tako i samu porodicu. Ja ne želim pobjedu. Loše predznake vidim. o Janardana? S uništenjem porodice propadaju stari vječiti zakoni porodični. žene iz porodice padaju u grijeh. Kada se zacari bezakonje. o Govinda. Oh. sinovi.nogama i um mi se pomračuje. o Keśava (Krishna). s oružjem u ruci. kult porodice i umrlih predaka. lišeni žrtvoprinošenja1. lupta-pindadakakriya. uništenjem Dharme bezakonje ovlada cijelim pokoljenjem. što će mi kraljevstvo. Stoga ne smijemo ubijati narod Dhritarashtrin. nastaje miješanje kasta. i ne nalazim nikakve koristi u uništenju svojih srodnika. budući da iz želje za uživanjima i za vlašću hoćemo poubijati svoj vlastiti rod. unuci. o Vrishni. o Janardana. Ja neću njih ubijati makar i sâm poginuo. kako možemo mi izbjeći odgovornost. bratučed i srodnici. zadovoljstva i radosti nalaze se u borbi. Mješavina kasta vodi u pakao. ne uviđaju grijeh od ubijanja svoga vlastitoga roda. jer ako ubijamo naše vlastite rođake. Kakvo zadovoljstvo možemo imati od ubijanja naroda Dhritarashtrinog. o Madhusudana. onda duše umrlih postaju lutalice. nenaoružanog i bez otpora. Za mene bi bilo lakše ako bi me narod Dhritarashtre.“ Tako završava prvo poglavlje Bhagavad Gite nazvano „Yoga Arjuninog očajanja. da ako izvjesne porodice ne održavaju ovaj običaj.“ Sanjaya reče: „Tako je govorio Arjuna i posadivši se dolje na sjedište svojih bojnih kola. o Janardana? Grijeh će u istini pasti na nas što ih naoružani ubijamo." Bilo je ukorijenjeno vjerovanje. S grešnim uništenjem porodice dolazi mješavina kasta i vječiti zakoni rase i porodice bivaju uništeni. o Krishna? I ako oni. što će mi zadovoljstvo ili i sam život? Oni kojih radi sam želio kraljevstvo. ujaci. ni kraljevstvo ni zadovoljstva.“ 1 (Sanskr. naše srodnike. žrtvujući svoje živote i imanje učitelji. čim se žene pokvare. ispusti svoj luk i strijele. tastovi. čak i radi vlasti nad trima svjetovima. Jer oni ljudi čiji su kastinski zakoni iskorijenjeni. niti vide grijeh u izdajstvu svojih prijatelja. bio je osnovna karakteristika tog sustava. kako možemo biti sretni. djedovi.") 4 . idu sigurno u pakao: tako kaže predaja.

niti je itko ubijen! Ništa se ne rađa i ništa ne umire. 2 5 . o Bharata. ili da budemo pobijeđeni. koga oni ne uznemiruju. Mudrac se nikada ne vara u tome. o Arjuna. pravi mudraci ne žale ni za živim ni za mrtvim. Ja sam tvoj učenik. stvaraju hladnoću i toplinu. smiješeći se. POGLAVLJE Sanjaya reče: „Vidjevši Arjunu tako obuzeta sažaljenjem i očajanjem. svudaprisutno.II. onaj čovjek. a stvara nečasnost? Ne padaj u slabost. Njega ne ranjava oružje. oduvijek si ti sam postojao i svi ovi vladari i uvijek ćemo u budućnosti svi zajedno postojati. koji su dostojni časti. o sine Prithin. neokvasivo. ono je nepropadajuće. pa i samu vlast u kraljevstvu bogova. biće ne može biti nebiće. ne zna istinu: nitko ne može ubiti.“ Arjuna odgovori: „Kako mogu. mada tvoj govor može biti razuman. U očajanju on sjedne između obje vojske. voda ne kvasi. dehino znači onaj koji živi u tijelu. o sine Prithin. Prolazna su ovo tijela. Ono je nepovredivo. kako i koga može čovjek ubiti ili biti ubijen? Kao što čovjek ostavlja na stranu iznošena odijela i oblači novo. stoga se bori. vječito. nauči tvoga priklonjenika.“ Sanjaya nastavi: „Tako je govorio Arjuna Krishni. makar dobio na zemlji apsolutnu vladavinu. Krishna mu tada progovori: „Otkuda dolazi tebi ovo uzbuđenje. Znaj da je ono što prožima svemir nerazorivo. koje ne vodi nebeskom kraljevstvu. ništa nije u vremenu postalo. nerođeno i nepromjenjivo. zrelo doba i starost u ovom tijelu. Znajući da je ovo nerazorivo. kad ubijem svoje učitelje. tj. zadovoljstvo i bol. no oni dolaze i prolaze. koja mi oduzima snagu. "Govinda" je nadimak boga Krishne i dolazi od Gopendra "gospodar ovčara" što stoji u nesumnjivoj vezi s ranijim pastoralnim kultom Krishne. to nije dostojno tebe. neosušivo. o Bharata! Zaista. neizmjerno. Nebiće ne može postati biće. tako isto on prelazi u druga tijela. Za mene bi u istini bilo bolje da jedem prosjački kruh na ovom svijetu nego da ubijam visokouvažene učitelje. vjetar ne suši. Samo dodiri osjetila. i očiju punih suza. tako Stanovnik tijela odbacuje iznošena tijela i oblači se u nova. a moj razum nesiguran. reče mu: „Ti oplakuješ one koje ne treba oplakivati. Kad ubijemo njih. Tko misli da netko može ubiti ili da je netko ubijen. o Parantapa. Krishna. vječito. vatra ga ne peče. o Vođo ljudi. nitko ne može uništiti ovo nepromjenjivo Biće. nedostojno plemića. ja Te stoga pitam da mi kažeš određeno koji je pravi put. „Ja neću ratovati. Ja ne vidim ništa što bi moglo odagnati tugu. nezapaljivo. sposoban je za besmrtnost. o Arisudana. nepostojani su: podnesi ih hrabro. vječito stalno. 3 Sanskr. pred nama stoji skupljen Dhritarashtrin narod. pravi mudrac. o Madhusudana. Ja sam oduvijek postojao. o Kuntin sine. što je dužnost. čvrsto. prastaro ne umire kada se tijelo ubije. mi više nećemo željeti živjeti! Pošto je moja duša shrvana slabošću sažaljenja. koji je podjednak u zadovoljstvu i bolu. Prestani s tom sažaljivom slabošću srca i ohrabri se. razliku između ovog dvoga znaju oni koji vide istinu. Mi ne znamo što je bolje za nas: da mi njih pobijedimo. da napadnem Bhishmu i Dhronu u bitci. jer indijski um je vrlo sklon da najdublje stvari izražava metaforom. o Parantapa. o Bharata. vječito je ono što oživotvoruje tijelo. ja ću uživati ovdje bogatstvo i ljubav – zadovoljstva umrljana krvlju. niti će u budućnosti postati! To nerođeno. čovječji duh. Kao što Stanovnik tijela3 prolazi kroz djetinjstvo.“ reče on Govindi2 pa ušuti.

nitko Ga ne poznaje. Ovo učenje tebi je rečeno po Samkhyji. Ravnoteža duševna se zove Yoga. Sattva odgovara čistom biću. Čak i kad misliš da se ono ponovo rađa u vječnosti i da vječito umire. treći čuje o Njemu kao o čudu. gdje voda pritječe sa sviju strana. što ima bolnije od ovog? Ako budeš ubijen. pa mada slušaju o Njemu kao o čudu. u pobjedi i porazu. zanemarit ćeš svoju vlastitu dharmu i svoju čast i pasti u grijeh. prastaro. radi bez obzira na uspjeh ili neuspjeh. Sankhiji i Yogi. o Dhananjaya. stoga ne trebaš tugovati ni za jednim bićem. ali nemoj nikada pasti u neaktivnost. i kažu. U Mahabharati se često puta kaže: "Tko smatra Sankhia i Yogu kao jedno. a kraj Nemanifestirani Duh. stoga se predaj Yogi. rajas osjećanju. o Dhananjaya. ne može se predati kontemplaciji. o Bharata. Koliko ima koristi od jednog vodenog bazena. utonuli u požudi i težnji za nebeskim rajem. Traži utočište u spoznaji. Oni pak koji ti žele zlo govorit će s podsmijehom o tebi i kuditi te zbog slabosti. sredina je Manifestirani Duh. Ono se zove Neotkriveno. Rad je daleko niži od znanja Yoge. Vođe bojnih kola mislit će da si ustuknuo od borbe iz straha i tako oni koji su te cijenili prezirat će te. ma u čijem tijelu.) 4 6 . 316. zadobit ćeš raj. zašto onda žaliti? Netko gleda na Njega kao čudo. stoga ustani. Tvoja je dužnost da radiš. o Bharata. Držeći se podjednako u radosti i bolu. neka nikada osobna korist ne bude pokretač tvoje aktivnosti. sličan Atmanu. izgubivši sigurnost. o Arjuna. i trostruke su manifestacije. Stojeći u Yogi. Nezamislivo. o Kuntin sine. on zna istinu" (XII. toliko isto ima koristi jedan prosvijećeni Brahmin od sviju Veda. o sine Prithin. I svi će pričati vječito o tvojoj sramoti. ako pobijediš. Vještina djelovanja je Gita izlaže neposredno učenje o Atmanu. odbacivši privrženost. zato što Yoga kao filozofija ima istu metafizičku bazu. ne trebaš tugovati. koje ako usvojiš. bijednici su oni koje pokreću plodovi akcije. U ovome sustavu je jedno jedino razumijevanje. uživat ćeš zemaljske radosti. s izuzetkom što prvi sustav priznaje osobnog boga –Išvaru. Sankhia-Yoga smatraju se kao jedan sustav filozofije. Ti ne budi u njima. Rođenom je smrt sigurna. čuj sada učenje prema Yogi. i odluči se za borbu. bez dobitka ili gomilanja bogatstva. a za časnog čovjeka sramota je gora od smrti. živeći uvijek u vječitoj Istini Bića.nepokretno. Taj kitnjasti govor. A ako nećeš poduzeti ovu zakonsku borbu. pripremi se za borbu i tako nećeš dopasti u grijeh. Kraljevstvo Veda je u trima Gunama5. „ne postoji ništa drugo“. mnogostruka i beskrajna su razumijevanja nesigurnog. U ravnoteži triju guna indijski Yogi postiže savršenstvo. umrlome rođenje izvjesno. tamas tijelu. koji dodjeljuju kao nagradu za djela transmigraciju i mnogo polažu na razne ceremonije da zadobiju uživanja i nebesku vlast – čiji je um zaveden tim govorom i koji su čvrsto vezani za uživanja i vlast: njihov razum. Početak stvorenja je Nemanifestirani Duh. bit ćeš oslobođen od veza koje djela povlače4. Blago vitezu kome dolazi takva borba netražena. pridržavajući se čvrsto riječi Veda. budi bez dvojstva. stoga ne smiješ nikako žaliti za neizbježnim stvarima. 5 (Gune (bukvalno "veza". o Dugoruki. Stanovnik tijela ne može nikada biti ranjen. Sjedinjen s čistim umom. U ovome nema neuspjeha niti grijeha.j. 2-4). i tada. a nikako rezultat rada. Ako misliš na tvoju dužnost ne trebaš se plašiti. jer za jednog viteza ne postoji ništa više od pravedne bitke. u dobitku i gubitku. kao otvorena rajska vrata. znajući ga kao takvog ne trebaš nikoga žaliti. Najvišem Biću naizmjenično prema raznim filozofskim pravcima u Indiji: Vedanti. kojim govore nerazumni. o sine Prithin. o sine Prithin. čovjek napušta podjednako i dobra i loša djela. stoga. drugi govori o Njemu kao o čudu. rađanja i umiranja). kao i Sankhia. Nepromjenjivo. "čvor") su osnovne prakvalitete materije. Čak i malo od ovog zakona spašava od velike opasnosti (t.

Stoga. nazvano „Samkhya-Yoga. kao što kornjača uvlači u sebe svoje udove. čija su osjetila potpuno uklonjena od vanjskih utisaka.Yoga. Kad takav čovjek uvuče svoja osjetila potpuno u sebe od osjetilnih predmeta. Što je noć za sva bića. a predan je najvišem biću. jer je razum duhovno staloženog čovjeka potpuno siguran.“ Tako završava drugo poglavlje. iz želje ljutnja. 6 7 7 . čiji je um neuzdrman u muci. što ostali ljudi smatraju za budno stanje za mudraca-vidioca je noć. naziva se pravim mudracem. on prelazi u Brahman-Nirvanu7. koji se nekada povodio za onim što si čuo. onda se kaže za njega da je utvrđen u spoznaji. on postiže duhovni mir. tko nema intuicije nema mira. tko se ne raduje u sreći. kao kod Budista. u kome nema težnje za zadovoljstvima. Kad tvoj razum. ti ćeš biti nezadovoljan onim što si čuo ili što ćeš čuti. iz primamljivosti se rađa želja.najvišim Duhom. obmana rađa rasijanost. čvrsta uma. Tko to jedanput postigne. Ljutina rađa obmanu. U tome duhovnom miru sve njegove muke iščezavaju. bude postao čvrst i staložen u samadhiju6. o Silni. kao što rijeke utječu u puni i nepromjenjivi ocean koji uvijek ostaje isti – taj dostiže unutrašnji mir. jer je onaj čvrst u spoznaji koji vlada svojim osjetilima. bez sebičnosti i sujete. Tko ničim nije vezan. a ne mrzi u nesreći. iz rasijanosti postaje razoren um. o sine Prithin. za duhovno prosvijetljenog je budno stanje. bez duševnog mira otkuda može biti sreće? Jer ako se um čovjeka povodi za promjenljivim osjetilima. Kada čovjek misli o osjetilnim predmetima. kako treba ići?“ Krishna: „Kada čovjek odbaci sve požude koje se nalaze u njegovom srcu i zadovoljan je sobom samo kroz Atmana. samo onaj ima pravo spoznaju. Tko je odbacio sve želje i slobodno ide naprijed. onda je utvrđen u spoznaji. Osjetilni predmeti nemaju više privlačnosti za one u kojima su sklonosti za tim predmetima iščezle. U Yogi-Spoznaje mudraci ne gledaju na plodove djela i tako se oslobađaju od veza rođenja i idu u zemlju gdje nema bola. Neuravnotežen čovjek nema sposobnosti za razumijevanjem. zove se mudrac. niti intuicije. on se ne vara.“ Arjuna: „Kako se može opisati čovjek čvrst u spoznaji. strah i gnjev. o Krishna? Kako govori čovjek čvrst u spoznaji. a ne iščeznuće svijesti. iz koga su iščezli strast. dostiže unutrašnji mir. onda ćeš dostići Yogu. on nosi najvišu mudrost kao vjetar lađu na vodi. Stoga čovjek ih treba obuzdavati i kontrolirati ih. U koga sve želje ulaze. Ako ostane u ovom stanju do posljednjeg trenutka svoga života. s razorenim umom čovjek je potpuno izgubljen. Onaj. njegova osjetila nose silom njegov um. koji živi u kontemplaciji. No onaj koji pristupa osjetilnim utiscima osjetila lišenih požude i mržnje i vlada sobom. kako treba sjediti. To znači „biti u Brahmanu“. ne onaj koga pokreću želje. Brahman-Nirvana je izraz postao pod utjecajem Budizma i znači ovdje apsolutno sjedinjenje s Brahmanom . o Kuntin sine.“ Samadhi: najviši stupanj svjesnosti. Sagledavši Najvišeg (Brahmana) i same osjetilne sklonosti iščezavaju. predan Meni. pojavljuje se primamljivost za njima. Kad tvoj razum bude prošao kroz mješavinu obmane. Jer mada mudar čovjek može željeti.

Prajapati10. kaži mi određeno tu jednu stvar. Taj svemoćni zakon goni svijet na ponovno rađanje. koji neizbježno prati svijet u svim njegovim manifestacijama. jer je radinost viša od neradinosti. Stoga vrši svoju dužnost. a Brahman iz Apsolutnog Duha. on je prauzročnik svijeta. 10 Prajapati u bramanskoj mitologiji znači doslovno gospodar nad svim stvorenjima. No za onog čovjeka. niti on ima ikakav interes u svima živim bićima. kao što sam učio u prošlosti.“ Krishna: „U ovome svijetu postoji dvostruka staza. za takvog čovjeka ne postoji više nikakva dužnost. Ovdje izraz prakriti (pramaterija) znači isto što i samsara. POGLAVLJE Arjuna: „Ako misliš da je spoznaja više od akcije. Onaj tko uživa ove njihove darove. Tko ne surađuje ovdje na kotaču života tako pokrenutom. jer se naslađuje osjetilnim uživanjima. 9 Karma je apsolutni zakon uzročnosti. stoga vrši svoje dužnosti s tim ciljem. nalazi se u žrtvi. duševno je obmanut i licemjer. tako hraneći jedan drugog vi ćete postići najviše blaženstvo. kao u židovskom predanju što je Jahve. Njega se više ne tiče što se u svijetu radi ili što se ne radi. kiša proizlazi iz žrtve. izuzev onih djela koja imaju za cilj žrtvovanje. darovat će vam sva zadovoljstva koja želite. zašto me tjeraš u ovo strahovito djelo? S ovim prividno zamršenim riječima ti samo pomračuješ moj um. latentne. o Bezgrešni: jedan se put zove Samkhya i postiže se spoznajom. zajedno sa žrtvama11. kojom mogu steći blaženstvo. koji čini jedno biće onakvim. koji nalazi blaženstvo u Atmanu i koji je zadovoljan i radostan u Atmanu. U modernom Hinduizmu. o Krishna. živi uzaludno. To znači da sva bića dolaze na svijet i žive ne po slučaju. Jer bogovi. pošto je stvorio u početku sva bića. hranjeni žrtvama. svako je primoran na rad silom guna (prirodnim silama) postalim iz prakriti8. Sva živa bića slijede zakon karme. no oni koji spremaju hranu samo za sebe pravi su nevaljalci i jedu grijeh. neka ovo bude vaša krava muzara12. utisnute u svijest zakonom karme. Ovaj svijet je vezan karmom9. niti može postići savršenstvo odricanjem od aktivnosti. 11 To jest dao im je mogućnosti da prinose žrtve. ali. samoodricanjem vaše će zelje biti ispunjene.III.“ „Iz hrane se rađaju živa bića. kao u mitološko doba. Stoga vrši uvijek svoju dužnost koju moraš izvršiti. Stoga vječiti Brahman. Prema tradicionalnom svhaćanju. drugi je put KarmaYoga i postiže se akcijom. rekao je ovo: ovim umnožite svoj rod. a žrtva postaje iz djela. a sjedi misleći svojim umom na osjetilne utiske. Nijedan čovjek ni za trenutak ne prestaje raditi potpuno. život i smrt. bez rada nije moguće ni održavanje tijela. a ne vraća im ništa. o Arjuna. ma i najmanji akt ostavlja za sobom izvjestan karmički efekt. o Kuntin sine. samorođene uticaje karme. Tko obuzdava svoja osjetila. jer čovjek koji vrši svoje dužnosti nesebično dostiže Najvišeg. prožimajući sve. 8 8 . jer je njegov život grešan. nesebično. 12 Ovaj stih znači: kroz samopožrtvovanje vi ćete se množiti. Svaki. Pravedni koji jedu ostatke od žrtava oslobođeni su od svih grijeha. već prema ranijem rođenju i predispozicijama. čija su osjetila pod kontrolom uma. ovime hranite bogove i bogovi će vas hraniti. tj. kako je zaslužilo svojim prethodnim životom. a radnim organima vrši nesebično KarmaYogu. Nijedan čovjek ne može dostići odricanje od djela uzdržavanjem od rada. hrana postaje od kiše. Znaj da djela potječu iz Brahmana. Istinski je viši onaj čovjek. on ne predstavlja tako važno biće. bez sebičnosti. pravi je lopov.

o Mahabaho. um je viši od osjetila. znaj da je ona tvoj neprijatelj. pošto savladaš osjetila. Tako. Kao što je vatra obavijena dimom i ogledalo pokriveno prašinom. tako je ovaj svijet obavijen ovom energijom. ništa što nisam postigao. pravi razliku između guna-energija i vanjskog efekta akcije. Obmanuti prirodnim silama ljudi su vezani za efekte tih sila. Sve što se dešava prouzrokuju. o Mahabaho!“ Tako završava treće poglavlje nazvano „Karma-Yoga. cijelo se svijet tome pokorava.Janaka i ostali dostigli su savršenstvo samo kroz akciju: stoga radi iz ljubavi. ili išta što neću postići. I sam mudrac radi u suglasnosti sa svojom prirodom. Posvetivši sva djela Meni. Mudar čovjek ne treba prouzrokovati zabunu u glavama nerazumnim koje rade nagrade radi.“ 9 . No oni koji hropću na ovo moje učenje i ne ispunjavaju ga. Ljudi koji uvijek ispunjavaju ovo moje učenje s vjerom i bez hroptanja. što potiče ljude mimo njihove volje – takoreći silom – da čine grijeh?“ Krishna: „To su želja i gnjev nastale iz rajas-gune (strasti.“ Arjuna: „Pa što je to. razum je viši od uma. oslobodi se ovog grešnog neprijatelja koji razočarava znanje i razboritost. ali je najviši Atman. „Kao što nerazumni rade vezani za djelo. znajući da je Atman – Apsolutni Duh – viši od razuma. jer tuđa dužnost donosi opasnost. Ne 'postoji ništa u trima svjetovima što moram učiniti. odbaci tvoju brižnost i bori se. Njegovo je sjedište u osjetilima. što god on postavi kao načelo. bezumnici i izgubljeni. da ja nisam aktivan. nego vršiti savršeno tuđu dužnost. Kažu da su osjetilni instrumenti visoki. o Bharata. što može koristiti uzdržavanje? Požuda i mržnja nalaze se u osjetilnim predmetima. ljudi bi po svojoj sklonosti u svemu išli zamnom. No onaj tko zna istinu. budi bez. kojega je teško pobijediti. jer su oni neprijatelji na njegovom putu! Bolje je izvršiti svoju vlastitu dužnost – dharmu – makar i nesavršeno. savladaj sebe vlastitim silama i uništi tog promjenjivog neprijatelja. svi ovi svjetovi bi bili uništeni. pa ipak se odajem aktivnosti. prema čovječanstvu. on nije vezan svojim djelima. Što god jedan veliki čovjek radi to isto rade i ostali ljudi. a fetus obavijen maternicom. pomračujući znanje kroz osjetila on opsjenjuje Stanovnika tijela (Duh). Stoga. koja je sveproždiruća i zločesta. s umom uprtim u Atmana. tako trebaju raditi i prosvijetljeni mudraci. one ne trebaju zavaravati savršene mudrace. a sam raditi u suglasnosti s Yogom. svojim djelima bivaju iskupljeni. onaj čiji je um obmanut sebičnošću zamišlja: ja sam djelatnik. znaj da su obmanuti u svakom znanju. ali bez sebičnosti već iz ljubavi prema općem dobru. o Varshneya. Znanje mudraca je obavijeno ovim njegovim vječito nepromjenjivim neprijateljem – u obliku želje – koji je neutoljiv i nezasitan. nadanja i sebičnosti. mudrac treba odobravati svaki rad. znajući da gune djeluju u gunama. Jer ako ne bih neprestano i neumorno radio. Bolje je i umrijeti na svojoj dužnosti. o sine Prithin. sva stvorenja idu za svojom prirodom. prirodne guneenergije. neka se nitko ne poda njihovoj vlasti. umu i razumu. nastala bi pometnja i doveo bih sva bića do propasti.

ako radi u samopožrtvovanju djela iščezavaju (t. od njega se rodio Manu. a pogubio nepravedne. dolaze Meni. naši stari. Sada tebi objavljujem tu istu staru mudrost Yoge.“ Arjuna: „Tvoje je rođenje kasnije. Tako je ova nauka o Yogi predavana s koljena na koljeno i kraljevski mudraci su je naučili. Da bi spasio pravedne. čiji su motivi za rad lišeni požuda i sebičnosti. Jer kad god Dharma/Pravda opada i bezakonje ovlada. prosvijećeni nazivaju mudracem. ja se rađam. Znajući ovu istinu. zato što je ona najviša tajna. a Manu je priopćio Ikshvaku. misleći na Mene i našavši utočište u Meni. mada radi u svijetu. bez zavisti. podjednak u uspjehu i neuspjehu." Njegov sin. radili su. Tko me pozna kao takvog nije vezan svojim djelima. no ti ih ne znaš. jer si mi predan i prijatelj. ne rađa se ponovo na svijet. ja dolazim na svijet u tjelesnom obliku. o kojoj govori Mahabharata. Čovjek. s umom utvrđenim u saznanju. 13 Vivasvat je vedičko božanstvo. Po indijskom predanju. o Parantapa. on nije vezan. Tko je zadovoljan s onim što mu sudba donosi i iznad suprotnosti u životu. unutrašnje slobodan. a u neaktivnosti vidi aktivnost. o Bharata. u istini otići će Njemu. ne oviseći ni od koga. POGLAVLJE Krishna: „Ovu nepromjenljivu nauku o Yogi ja sam priopćio Vivasvanu13. Tko je odbacio želju za rezultatom djela. 14 sanskr. Jer treba razlikovati dobro djelo od nedjela. prvi je legendarni kralj Sunčeve dinastije. idući raznim stazama. on je žrtvena vatra i hrana vatre. Vivasvan ju je predao Manu. oni svi dolaze Meni. Onaj tko vidi u aktivnosti neaktivnost. uvijek je zadovoljan. rođenje Vivasvata ranije. Tko u istini zna moje božansko porijeklo i moja božanska djela. Ikšvaku. začetnik ljudske rase ili "prvi čovjek. odbacivši sve svoje. radeći samo tijelom. ipak. očišćeni ognjem mudrosti. stoga radi kao što su tvoji preci radili u staro vrijeme. Želeći da njihova djela urode plodom. pravi je mudrac među smrtnima. Ja ih sva znam.IV. on dolazi Meni. o Partha. pošto je napustio tijelo. jer u zemaljskom kraljevstvu brzo dolazi plod akcije. čija su djela sažežena ognjem znanja. straha i gnjeva. koje je prvobitno predstavljalo Sunce. Ja ću ti reći o onom radu. Ukoliko mi se ljudi obraćaju. u svakom. Iako sam u suštini nerođen i nepromjenljiv i gospodar svih bića. utoliko ih ja primam i nagrađujem. i da bi uspostavio zakon Dharme. znaj da i ako sam Ja njihov tvorac u istini. aktivnost od neaktivnosti. čijim saznanjem bit ćeš oslobođen od zla. koji je bez privrženosti. ja sebe rađam vlastitom magijskom silom14. o Parantapa. Što je aktivnost.j. tko za vrijeme svog rada živi u Brahmanu. Čovjeka. Mnogi oslobođeni strasti. ciklusu vremena. ne ostavljaju posljedice za ponovno rođenje). on ipak ne radi. No u toku vremena ova se nauka izgubila. vladajući prirodom po svojoj volji. ljudi prinose bogovima žrtve. On je bez požude i vlada svojim mislima. ipak sam nestvaralac i nepromjenjiv. o Arjuna. niti postoji u Meni želja za plodom djela. Djela me ne skrnave. Ja sam stvorio četiri kaste prema gunama i prema njihovim funkcijama. želeći oslobođenje. on je savršen i istinski pregalac. Kako mogu razumjeti da si ti objavio ovu nauku o Yogi u početku?“ Krishna: „Protekla su mnoga rođenja i moja i tvoja. on ne čini grijeh. o Arjuna. sambhâvami âtmamâyâyâ 10 . a što neaktivnost? I sami mudraci su u ovome pitanju lutali. ako je takav čovjek i aktivan. Brahman sam je žrtva. tajanstvena je staza akcije.

sumnjalica propadaju. ili se pak posvećuju znanju čitanjem svetih knjiga. nevjernik. mačem saznanja presjeci ovu nevjeru u Atmana. Jedni prinose na žrtvu osjetilo sluha i ostala osjetila u oganj samosavlađivanja. nazvanog „Jnana-Yoga i odricanje od djela. i. predanosti. Žrtva mudrosti je viša od materijalne žrtve. Jedni prinose na žrtvu vanjski dah unutrašnjem. ti nećeš opet pasti u takvu zabludu. tko je presjeka sve sumnje kroz saznanje i gospodari samim sobom.“ Kraj četvrtog poglavlja. Ima nekih isposnika starog zavjeta. Jedni prinose funkcije svih osjetilnih instrumenata i funkcije disanja' u znanjem obasjanom Yogi kroz samosavladavanje. ili unutrašnji dah vanjskom. Za nevjernika. Znaj. Hraneći se besmrtnim ostacima žrtve oni dolaze vječitom Brahmanu. prinose životni dah samom životu. Čak i ako bi bio najveći prijestupnik među svima grešnicima. uzdržavajući se od hrane. a koje leži u tvome srcu. o Bharata. ili zaustavljajući tok udisanja i izdisanja i žele postići kontrolu nad disanjem. Svi ovi znalci žrtve očišćuju svoje grijehe žrtvom. koji sumnja u sve.“ 11 . da one sve proističu iz djela. Jer ovdje ne postoji ni jedno čistilišno sredstvo ravno saznanju istine. Ovo saznanje dostiže onaj. drugi opet zvuk i druge osjetilne predmete u oganj osjetila. i tko vlada svojim osjetilima. kako onda može biti za njega onaj „drugi svijet“? Tako ima raznovrsnih žrtava. niti sreća. tako isto oganj saznanja pretvara u prah i pepeo sva djela. tko ima vjere. o Parantapa! Svako djelo bez izuzetka sadrži se u saznanju. on brzo dolazi do duševnog mira. Znaj da će te mudraci koji vide istinu naučiti pravom znanju kroz pobožnost. Drugi. ne postoji ni ovaj. drugi ga obožavaju izlijevanjem žrtve u oganj Brahmana. Kao što rasplamtjela vatra pretvara gorivo u pepeo. nije vezan za djela. koje se prinose Brahmanu.Neki Yogiji prinose žrtve bogovima. s ovim saznanjem bit ćeš oslobođen. Tko se odrekao akcije mudrošću Yoge. Znajući ovo. Stoga ustani. kucanjem i službom bližnjem. jer ćeš vidjeti sva stvorenja u sebi samom i u Meni. koji žrtvuju bogatstvo ili tjelesnu askezu ili iskustvo Yoge. i pristupi mudrosti Yoge. o Pandava. bit ćeš prenesen brodom saznanja preko mora grijeha. Neznalica. postalo iz neznanja. ni „onaj“ svijet. Ovaj svijet nije za onog koji ne prinosi žrtve. Pošto je stekao to saznanje.

čija je duša postala Atmanom – Duh svih bića – i ako radi nije okaljan time. nesavršen čovjek. Onaj tko. to stvara priroda. Mudraci gledaju podjednako kako na jednog Brahmina. ide. Karmamaphala-sanyogam znači zakon karme ili uzročnosti. niti se tuži kad mu se dogode neugodnosti. kao što se ne ukalja list lotosa plivajući po vodi. dostiže se i akcijom i iskustvom. o Kuntin sine. POGLAVLJE Arjuna: „Ti hvališ odricanje od djela. No u kome je ovo neznanje Atmana uništeno duhovnim saznanjem njemu se otkriva Najviša Istina. nezaslijepljen Brahmanoznalac. pipa. pušta. onaj tko vidi da su saznanje i akcija jedno. a isto tako i znanje o Yogi. dohvaća. stoga takvi počivaju u Brahmanu. Najviši ne prima na sebe ničije zlo rađenje. sjedinivši se u duhu s Brahmanom kroz znanost o Yogi. čiji je um ravnodušan. koje opsjenjuje ljude. Savršen čovjek – Yukta – pošto je odbacio želju za plodom djela. Spoznavatelj istine. slona. tako i na kravu. onda Stanovnik tijela (Duh) počiva mirno u gradu s devetoro vrata15. čiji duh nije vezan za vanjske utiske. ima pravilno gledište. nije slobodan. No teško je postići samoodricanje bez nauke o Yogi. Oni koji misle na Brahmana. vršeći svoje dužnosti. Gospod ne stvara za svijet ni sposobnost za djelovanje. 15 "Grad s devetoro vrata" (navadvâra pura) je metafora uzeta iz Upanišada i alegorijski označuje tijelo. čini sve u ime Brahmana. Jer uživanja postala iz vanjskih utisaka. Oni nalaze sreću u Brahmanu. nije okaljan grijehom. jede. govori. Kaži mi određeno koji je put bolji od ova dva?“ Krishna: „Kako put odricanja od djela (isposništvo) tako i put akcije (Karma-Yoga) vode blaženstvu. diše.V. niti ičije dobro rađenje. na kome ima devet otvora ili šupljina. obdarenog znanjem i snishodljivošću. oni se ne vraćaju više na ovaj svijet. čista uma. on se brzo može osloboditi od svih veza. Onaj se smatra za vječitog Sannyasina (isposnika) tko. koji je savladao samog sebe i s osjetilima u svojoj vlasti. 16 12 . ne mrzi. utvrđen u Brahmanu ne raduje se kada mu se dese ugodne stvari. vezan požudom za rezultat akcije. slijedeći učenje Yoge. dušom i srcem sjedinjenim s Brahmanom. niti vezu između uzroka i posljedice16. Sljedbenik učenja Yoge. o Krishna. koji uzimaju Brahmana kao najviši cilj. očišćeni od grijeha saznanjem. dostiže vječito blaženstvo. čini sebičnosti. svoj početak i kraj. srcem i razumom i samim osjetilima. Čvrsta uma. mudrac koji slijedi to učenje brzo dolazi Brahmanu. čuje. Sans. jer je i Brahman neprikosnoven i ravnodušan. pošto su odbacili sebičnost. sjajna kao sunce. niti pokrećući na rad. oni uživaju trajno blaženstvo. otvara i zatvara svoje oči. pošto imaju. Cilj koji se postiže kroz saznanje. može s pravom reći: Nisam ja to koji radi i ako svojom prirodom on vidi. oslonjena na osjetilne utiske. niti je požudan jer oslobođen suprotnosti u životu. ne radeći ništa. da bi očistili svoju dušu. niti samo djelovanja. u istini su izvori bola. no od ova dva puta Karma-Yoga je viša od odricanja. rade tijelom. mudrac u njima ne uživa. mudrost je obavijena neznanjem. Samo su oni savladali rađanje u ovom svijetu. „tko je sigurno utvrđen u jednom uživa plod oba. pseto ili otpadnika od kasta. Kada čovjek odbaci silom umne moći svaku akciju. jer on zna da su to samo njegova osjetila koja rade. ali ne učeni ljudi. miriše. „Mudraci-Yogiji. Neiskusni smatraju učenje Samkhya i Yogu (saznanje i rad) kao dva različita puta.

u kojima je grijeh uništen i koji su presjekli nevjeru. on ide vječitom blaženstvu. kontrolirajući svoja osjetila. on je savršen čovjek – Yogi – i sretan. smatrajući oslobođenje kao najviši cilj – mudrac. Pošto je isključio vanjske utiske. gospodar svih svjetova i prijatelj svih živih bića. silu nastalu od požude i gnjeva. prije tjelesnog oslobođenja. koji su odbacili požudu i gnjev i znaju sebe. koji je odbacio za navijek požudu. očiju usmjerenih između obrva. Pravi je Yogi radostan. i pošto je uspostavio ritam između udisanja i izdisanja u nosnicama. u istini je oslobođen. Ljudi čvrsta uma. strah i gnjev. čvrste duše i radujući se blagostanju svih bića. Znajući da sam Ja onaj koji prima žrtvu i asketizam. približavaju se Nirvani u Brahmanu.Tko ima snage da podnese na zemlji. srce i razum. Mudraci dostižu Nirvanu u Brahmanu.“ Tako se svršava peto poglavlje nazvano„Sanjasa-Yoga“ 13 . sretan i prosvijetljen u sebi. on postaje Brahman i ide u Nirvanu s Brahmanom.

Znanje o Yogi. nemajući nikakve želje za ma kojim predmetom. vladati potpuno svojim umom. niti za onog koji ne spava. Ova Yoga se može raditi s odlučnošću i nepokolebljiva srca. koja se upotrebljava pri religijskim obredima. neutralnom. ako se ne odrekne sebičnog cilja. Kada svoj savladan um usmjeri svome pravom biću – Atmanu. i uvidi da ne postoji nikakav viši dar. ako nije savladao sebe. kada sazna beskrajnu sreću koja. Najviši je onaj koji je podjednako raspoložen prema prijatelju i neprijatelju. Neka podigne sebe Atmanom. neka ne bude njegov duh učmao. isti na hladnoći i toploti. Ako je čovjek savladao sebe i duševno vedar. pokrivši ga odozgo platnom. bez straha. duhovno miran. pod disciplinom. jede i odmara se umjereno. koji je savladao sebe i prakticira Yogu na sebi. prema omrznutom i rođaku. onda se kaže da je Jogi. Pošto odbaci potpuno sve požude. onda – Paramatman – Apsolutni Duh prebiva zadovoljno. Jer kada čovjek ne osjeća privlačnost za osjetilnim predmetima i djelima. malo po malo on će dobiti mir s čvrstim razumom. može se shvatiti razumom. koji želi da postigne Yogu kaže se da su djela sredstvo. niti za onog koji je sklon suvišnom spavanju. Pošto postigne ovo. 14 . jer je svako sam sebi prijatelj i neprijatelj. Tko savlada sebe. predan Meni. ne gledajući okolo sebe. Tako držeći svoj um uvijek u ravnoteži. onda učvršćen u tome on ne ostavlja više Istinu. Yoga nije za onog koji jede suviše. kontrolirajući svoj um i mislima usmjerenim na Mene – tako treba sjediti Yogi. jer on podjednako cijeni grudu zemlje. isti prema dobrim i zlim. Zatim će sjesti na tu postelju pošto je koncentrirao svoju misao na jednu točku. o Arjuna. ni suviše visoko ni suviše nisko. ali ne onaj koji je bez vatre i neaktivan. kada odbaci svaki sebični cilj onda se kaže da je dostigao pravu mudrost (Yogu). čiji je duh zadovoljan znanjem i razboritošću. nalazeći se iznad osjetilnih utisaka. živeći pod zavjetom djevičanstva. POGLAVLJE Krishna: „Tko vrši svoje dužnosti bez obzira na nagradu istinski je isposnik17 i Yogi. no njegovo Ja može mu postati pravi vanjski neprijatelj. niti za onog koji ne jede ništa. Kada se duhovnom koncentracijom savladane misli potpuno umire i kada gledajući sebe kroz Atmana nalazi unutrašnje zadovoljstvo u Atmanu. pošto je postigao Yogu njegovo je sredstvo mirnoća duha. On treba namjestiti za sebe jedno čvrsto ležište na čistom mjestu. kamen i zlato. Kadgod kolebljiv i 17 18 Sannyasin "Kuśa" je naročita vrsta trave. držeći tijelo. čije je naprezanje u radu umjereno. u časti i nečasti. postale iz fantazije i vlada svojim osjetilima silom uma. koje je najviši cilj i znači kraj svakoga bola. voljenom i ravnodušnom. živjeti u usamljenim mjestima. Znaj da ono što ljudi zovu odricanje jest nauka o Yogi. i kada je u tome utvrđen. jest za onog koji. jelenskom kožom i travom „kuśa“18. Yogi treba uvijek živjeti.VI. s očima usmjerenim na vrh nosa. on je sam sebi prijatelj. prakticirat će Yogu radi duhovnog očišćenja. glavu i vrat uspravno (u ravnoteži). bez požude za ma čim i bez vlasništva. Za svetitelja. jer nitko ne postaje Jogi. Nepomičan. Yogi. učvrstivši svoj um u Atmanu. u radosti i žalosti. on ne treba misliti ni na što. ne pokreće ga ni najveći bol – ovo razdvajanje od jedinstva (identifikacije) s bolom zove se Yoga. „Kao što svjetiljka u jednom zaklonjenom mjestu ne treperi“ – to je slika jednog Yogija. obuzdavajući djelatnost uma i osjetila. takav Yogi dostiže mir čiji je kraj Nirvana i sjedinjenje samnom. čiji je san i budno stanje umjereno. koji je nepokolebljiv i savladao svoja osjetila – takav čovjek je savršen.

ja njega ne odbacujem. dospijeva Najvišem Cilju. koji ima vjere. o Kuntin Sine. Zaista. on je veći nego činilac dobrih djela. o Krishna. koji ne uspe u Yogi. koji uvijek radi na Atmanu. jak i uporan.“ Krishna: „On ne propada ni u ovom.“ Arjuna: „Ti si mi kazao ovu Yogu ravnodušnosti. ali ja ne vidim kako se može čvrsto održati. Tko vidi istu suštinu u svima stvarima. on može postići kada ozbiljno tome teži. Tamo on dobiva znanje stečeno u prošlom životu i stoga teži još više savršenstvu. 15 . ni u „onom“ svijetu. bilo zadovoljstvo ili bol. ide u kraljevstvo pravednika i tamo prebiva bezbroj godina. kao i vjetar. Ili se može roditi u porodici mudrih Yogija. tako da ne dostiže savršenstvo Yoge? Otpada li on s obje staze (saznanja i akcije) i propada kao raspršen oblak. čija je suština zvuk. ail neprestanom vježbom i nepristranošću on se može obuzdati.“ Arjuna: „Kojim putem ide onaj. On je božanski Logos. gospodar samog sebe. buran. koji je utišao svoje strasti. postao Brahman i neukaljan. kozmički Duh. i sve u meni. dostiže lako beskrajno blaženstvo u dodiru s Brahmanom. koji nalaže ispunjavanje religijskih dužnosti. jer nitko drugi osim tebe ne može razbiti ovu sumnju. svojim unutrašnjim bićem prebivajući u meni. teško je obuzdati nestalan um o Mahabaho. on vidi Atmana u svima bićima i sva bića u Atmanu. koji teži jedinstvu i obožava Me – koji prebivam u svima bićima – on prebiva u Meni. o Sine Kuru. višim nego naučeni ljudi. on ide iznad samog Śabda-Brahman19. riječ i koji se manifestira kroz cijeli svemir. jer nitko. on ga treba da primorati da se vrati natrag direktno pod kontrolu Atmana. Yogi se smatra višim nego isposnici. ti je trebaš sasvim razbiti.“ Krishna: „Bez sumnje. mirna uma. No takvo rođenje dobiva se vrlo teško u ovom svijetu. zatim se rađa ponovo u dom čistih i imućnih ljudi.“ 19 Śabda-Brahman znači najviše Biće. Onaj. stoga mi izgleda teško da se obuzda.“ Tako završava šesto poglavlje. Slijedeći u duhu Yogi. ne propada. Ja znam da Yogu može teško postići čovjek neobuzdana duha. koji čini pravdu. o Arjuna. Yogi. oslobođen grijeha. bez njegove volje. ne dostignuvši i zavaran na putu ka Brahmanu? Ovo je moja sumnja. stoga budi i ti Yogi. zbog nestalnosti srca. on se smatra za najvišeg mudraca. Od svih Yogija meni je najmiliji onaj koji me obožava vjerom. Jer najviše blaženstvo dolazi onom čovjeku. Jer njegove prijašnje sklonosti vode ga naprijed. nazvano „Adhjâtma-Yoga. a ne vlada sobom i njegov um bježi od Yoge. o Madhusudana. Tko mene vidi u svemu. o Arjuna. on gleda podjednako na sve stvari. Jer um je u istini kolebljiv. Yogi koji prilježno radi. niti on mene. dragi moj. Tako Yogi. očišćen od grijeha i pošto se usavršio u toku mnogih rođenja. ma gdje se nalazio. čak i ako samo želi da sazna Yogu. no čovjek koji stremi.nestalan um ode u stranu.

Nerazumni misle da sam došao iz nemanifestiranog u manifestirani oblik. (Vidi Maitri Upan. samo malo njih me istinski poznaju. ja nisam u njima. Znaj da su iz ovog (dvoga) postala sva bića. Ovo je moja niža priroda. ako je tvoje srce usađeno u Meni prakticirajući Yogu. Ja sam sila u silnima. srce. ja sam ona želja u svima bićima. o kralju plemena Bharata. iz koga potiče cijeli univerzum i u koji se sve vraća. najviša titula koja se može dati jednom čovjeku koji je napredovao u duhovnom saznanju. Od ovih je najviši mudrac. koja održava univerzum. koji se sastoji iz tri slova A+O+M=Om=Brahman što alegorijski označava stvaranje. bez požude i strasti. otuda on postiže svoje želje s mojim blagoslovom. mudrac nalazi utočište u Meni. vjetar. Sada ću te naučiti božanskoj i čovječanskoj mudrosti. Koji obožavaju bogove. no onaj tko se samo Meni obraća. I. Moja priroda podijeljena je osmerostruko: zemlja. moji priklonjenici dolaze Meni. vrlo rijedak je takav Mahatma22. Jer ova božanska kozmička obmana (maya). neće ostati više ništa što trebaš saznati. sjaj moćnih. ne znajući da je moje više biće nepromjenjivo i iznad svega. Ja sam izvor. Ima četiri vrste pravednih ljudi koji traže utočište. čovječnost u ljudima. Sva stvorenja padaju u Jivabhutam. Znaj da ja imam drugu i višu prirodu. No meni se ne obraćaju zločesti. ali Mene nitko ne poznaje. ali mudrac je dio Mene samog. o Dhananjaya. već oni u Meni. on prelazi preko ove obmane. i samoodricanje kod isposnika. Ja se ne otkrivam svakome. o Arjuna. Om je mistički slog u indiskoj mitologiji i filozofiji. i Mandukhya Up. koja nije protivna zakonu Dharme.VII. i budućnosti. eter. i moj priklonjenik. o Sine Prithin. ako si mi predan i u Meni nalaziš utočište. emocije. POGLAVLJE Krishna: „Čuj sada kako me možeš savršeno i pouzdano poznati. jer ja sam veoma drag mudracu i on Meni. smatra Me kao najviši cilj. sadašnjosti. Ja sam mistička riječ Om21 u svima Vedama. Među tisućama ljudi. između onih koji teže i savršeni su. željni bogatstva i mudraci. Svi su oni otmjeni. Ja sam razum razumnih. Ne postoji ništa višnje od Mene. Ne oni čije je pravo saznanje odstranjeno ovom ili onom željom. vatra. Ja sam okus u vodi. a to je Kozmički Duh20. Obuzet tom vjerom on traži da joj oda poštovanje. voda. o Mahabaho. prošlost.). o Arjuna: potišteni. ili instinkta. željni istine. kao niz dragog kamenja nanizanog na koncu. Ja znam sva bića. Znaj da sva stvorenja proizlaze od mene. ovaj zaslijepljeni svijet ne poznaje me kao nerođenog i nepromjenjivog. razum i samosvijest. ovaj cio svijet ne vidi da sam viši od njih i nepromjenjiv. znači kozmički duh. zaslijepljeni (neznanjem) i najniži ljudi: lišeni pravog saznanja kroz mayu oni idu za demonima. zauzeti ovom ili onom ceremonijom i vezani svojom prirodom. 6. Ja sam svjetlost na mjesecu i suncu. Obmanut trima gunama. Ako ma koji pripadnik želi obožavati s vjerom ma koje tijelo. sadašnjost i budućnost itd. znajući da je Vasudeva sve. 5. zvuk u eteru. i. bilo obdarena svojstvom razuma. u prošlosti. ako ovo postigneš. održavanje i uništenje univerzuma. traže utočište u drugim bogovima. ja sam taj koji u njemu učvršćuje tu vjeru. uvijek predan. 20 21 16 . No nagrada tih plitkoumnih ljudi je kratka. o Bharata. sakriven Yoga-mayom (kozmičkim prividom). koja se sastoji iz guna. o Sine Kuntin. ja sam život svih bića. Znaj da sam Ja besmrtna klica u svim bićima. 22 Mahâtman. malo njih teže savršenstvu. jer on s duhom učvršćenim u Meni. odlaze bogovima. koji je imanentan u svim stvorenjima. Ja sam čist miris zemlje i svjetlost u vatri. teško se može produbiti. Poslije mnogih rođenja. Cijeli ovaj univerzum je utkan u Meni. Mene.

dolaze do saznanja da sam ja Brahman. i koji su umrli grijehu. prouzrokovana željom i mržnjom.obmanu rođenjem.“ 17 . čvrsto zavjetovani. Ljudi čvrsta uma. dolaze Meni i na samom samrtnom času. No oni ljudi koji čine pravedno djelo. koji me znaju kao Gospodara svih bića. nazvano „Yoga Znanja i Saznanja. kao boga svih bogova i kao najvišu žrtvu. I znaju sva djela. koja dolazi od dvostrukog privida. Kozmički Duh. Oni koji teže da se oslobode od starosti i smrti i nalaze u meni utočište. oslobođeni su od ovog dvostrukog privida i klanjaju Mi se.“ Tako završava sedmo poglavlje.

Tko misli na to Biće u posljednjem času života. finijeg od atoma. ne misleći ni na što drugo. oblika nezamisliva. Tko u svom posljednjem času. koje je iznad Manifestiranog. stvaralačka sila. No postoji drugo vječito Biće. odlazi s ovog svijeta misleći samo na Mene. Adhi-yajnya (gospodar žrtve) sam ja sam u ovom tijelu. rađaju se i nestaju. voden predanošću i silom Yoge. Najviši plan se zove Brahma-loka (svijet Brahmana). sjajnog kao sunce. kao što ljudi kažu. on odlazi tome istom biću. Dolaskom Dana sva manifestirana bića postaju iz Nemanifestiranog. a Noć Brahmana da traje tisuću yuga. ako su tvoje srce i tvoj um usredsređeni. čovjek odlazi tom božanskom najvišem biću – Purushi – gdje je njegova misao. on odlazi božanskom Biću – Purushi. Ako jedan čovjek pri svršetku svoga života. prolaznu kuću bola. izgovarajući riječ Om – koja označuje vječito jednog Brahmana i misleći na Mene – tko tako odlazi s ovog svijeta napuštajući tijelo. jer je njegova priroda postala identična s prirodom dotičnog bića. Oni koji znaju da Dan Brahmana traje tisuću yuga24. koji Vedoznalci nazivaju besmrtnost. Isto ovo mnoštvo bića. vođu. Sad ću ti kazati ukratko o tome najvišem putu. ovo je. kažu. namjestivši životni dah u sredinu između obrva. Ovo nepropadajuće Biće zove se Nemanifestirani Duh. koji prožima sav univerzum i koji se može dostići isključivom pobožnošću. tko misli na Me neprestano i vječito nepodijeljena uma. čak i Brahmaloka23. Njegova suština naziva se Aydhyatma. Ono se nalazi u svima bićima. S umom zauzetim neprestanom aktivnošću. To je moje najviše obitavalište. To je najviši Purusha – Duh – u kome počivaju sva bića. zatvorivši um u srcu i pošto je doveo svoj životni dah u glavu i učvrstio se duboko u Yogi. o Arjuna. dolazi nesumnjivo mome biću. o Puruśotama? Što je onaj što se zove „Gospodar bića“ a što ti zoveš „bog bogova?“ Tko je najviša žrtva u ovom svijetu i kako postaje. znalci su noći i dana. o Sine Prithin. (stvaralački muški princip u univerzumu). kojim grede bestrasni i oni koji su savladali sebe i koji vode isposnički život. no za one. onda ćeš sigurno doći Meni. došavši jednom meni i dostignuvši najviše savršenstvo. Svi svjetovi. 23 Po indijskoj mitologiji postoji sedam raznih stupnjeva ili planova. iznad neznanja. nepromjenjivo. Stoga sjećaj se Mene u svakom trenutku i bori se. tko ga jednom dostigne više se ne vraća u svijet. Pošto je zatvorio sva osjetilna vrata. 18 . Adhi-daiva (bog nad bogovima) je Purusha. koji su Mene postigli. tvorca svega. o najbolji među smrtnima. Adhi-bhuta (Gospodar bića) je promjenjiva egzistencija (fizički svijet). ne postoji ponovno rođenje. Takvi uzvišeni duhovi. dolaskom Noći ona se opet vraćaju u Nemanifestiranog (statičko stanje univerzuma). ali ne propada s njima. i kako mogu oni.VIII. s nepomičnim umom. misli na ma koje biće. gdje žive smrtni ljudi. Tko ima na umu tog starog Mudraca. o Madhusudana. POGLAVLJE Arjuna: „Što je Brahman? Što je Adhyatma (Najviši Duh)? – Što je karma. Mene lako može dostići čovjek uvijek predan Yogi. pošto je napustio tijelo. ne rađaju se ponovo na svijet. koja je uzročnik stvaranja svih živih bića zove se Karma. najviši cilj. rađajući se na svijet ponovo. dolaskom Noći iščezava ne svojom voljom i ponovo se rađa dolaskom Dana. dostiže najviši cilj. 24 Yuga je kozmički ciklus vremena. koji su sebe savladali da te poznaju u času njihovog izdisaja?“ Krishna: „Brahman je najviše Biće.

šest mjeseci sjevernog toka – tamo odlaze odavde Brahmoznalci i dostižu Brahmana. drugim se on ponovo rađa na svijet. o Arjuno. prva svijetla polovina mjeseca. dan. Ovo dvoje se smatra kao dva vječita puta svijeta. Znajući ova dva puta nijedan Yogi se ne vara. noć. nazvano: „Mahapurusha-Yoga. svijetao i mračan. Tako završava osmo poglavlje. bilo da se više ne rode. i druga mračna polovina mjeseca. šest mjeseci južnog toka – u ove Yogi dostiže do Mjesečeve svjetlosti i ponovo se rađa. bilo da dođu ponovo na svijet. žrtava. kroz jedan čovjek se više ne rađa. Dim. stoga neka ti uvijek bude vođa Yoga.“ 19 . Yogi – znajući plod dobrih djela koji dolazi iz Veda. svjetlost. čistilišta i milostinje – odlazi iznad ovog univerzuma i dostiže Najvišu Prvobitnu Sferu.Sada ću ti kazati o vremenu kada Yogiji odlaze s ovoga svijeta. Vatra. o vladaoče Bharata.

Kada se jedan svjetski period – Kalpa – raspadne. Onim ljudima koji neprestano misle na Mene i obožavaju me uvijek predano. moje Biće održava sva stvorenja. hranitelj. znajući da sam ja vječiti uzročnik stvorenja i nepromjenjiv. postanak i nestanak. ceremonijal i žrtvoprinošenje. u Meni prebivaju sva stvorena bića. 25 20 . ja sam zapaljiva biljka.IX. Ja sam cilj. klanjajući mi se pobožno i s ljubavlju oni me očituju u neprekidnoj predanosti. o Jananjaya. Ja sâm ispunjavam ovaj cijeli univerzum svojim neotkrivenim oblikom. ja darujem blagostanje. Pa ipak ova stvorenja ne prebivaju u Meni – pogledaj moju božansku svemoć Yogu. biće i nebiće. prispjevši u kraljevstvo Gospodara bogova. riznica i vječita klica. POGLAVLJE Krishna: „Sad ću ti kazati. o Kuntin sine. oni se ponovo vraćaju u smrtno kraljevstvo ljudi. prijatelj. čista i najviša. Oni me neumorno veličaju i teže meni s čvrstom vjerom. laka za rad i nepromjenjiva. Ja sam žrtva. da sam ja veliki Gospodar svih živih bića. Ovo je kraljevska nauka i kraljevska misterija. obožavaju me nepokolebljivo. ti koji me rado slušaš. I oni koji se klanjaju drugim bogovima i prinose im žrtve s Dharma (Vdhri-dharayate) je univerzalan zakon pravde koji se odnosi na sve dužnosti jednog pravovjernog Hindusa i obuhvaća sve aktivnosti: socijalne. koji se prostire na sve strane. Pošto se nauživaju u tom širokom svijetu rajskom. No ljudi s prosvijetljenim umom. ne dospijevaju do mene i ponovo se vraćaju na put smrtnih i samsare (vječitog rađanja i umiranja). moj Atman – Duh – je njihov tvorac. i. Rig. Ja sam otac i majka ovog univerzuma. ja sam riječ Om. stub. jer ostajem kao promatrač i nisam vezan za njih! Pod mojom kontrolom Prakriti rađa pokretljive i nepokretne stvari. tvorac i svedržitelj univerzuma. moralne i religijske. Oslanjajući se na svoju vlastitu prirodu – prakriti – ja ponovo stvaram svo ovo mnoštvo bića silom prakriti. Ja dajem toplotu. to je uzrok što se svijet okreće u svome toku. sveta. stanovište. pribježište. mantra – čarobna riječ – žrtveničko maslo. Sama i Yajur-Veda. Besciljno je njihovo nadanje i besciljna su njihova djela. i mimo njihove volje. pošto se njihove zasluge iscrpe. Znaj da kao što silni vjetar vječito prebiva u eteru i svugdje se prostire. besciljno je njihovo znanje i njihov um: oni se predaju izopačenoj nebožanskoj i demonskoj prirodi. sva stvorenja ulaze u moju prirodu. ja ih ponovo stvaram. Gospod. ovu najtajanstveniju nauku zajedno sa znanjem. ali ja ne prebivam u njima. zaustavljam i izlijevam kišu. ako je naučiš bit ćeš oslobođen od zla. suština saznanja i biće koje očišćuje. o Arjuna. koji vjeruju u moju božansku prirodu. No ova djela me ne sputavaju. svjedok. tako isto sva stvorenja počivaju u Meni. ne znajući moje više biće. o Parantapa. ja sam hrana za pretke. Drugi me obožavaju prinoseći mi na žrtvu svoje spoznaje o Mnogostrukom. neposredno razumljiva. pa i ako ja ne prebivam u njima. smatrajući me kao Jedinog ili Mnogostrukog. Budale me preziru kada se pojavim u ljudskom obliku. vatra i žrtveni miris26. Ljudi bez vjere u ovaj Zakon Dharme25. tako isto biva s onima koji slijede zakon triju Veda – ljubiteljima smrtnih želja – oni odlaze i ponovo se vraćaju (na zemlju). ja sam podjednako besmrtnost i smrt. oni uživaju na nebesima rajske radosti bogova. kada novi svjetski period otpočne. 26 Ovo se odnosi na kućne obrede koji su neophodni za svakog pravjovjernog Hindusa. Znalci triju Veda koji piju Somu – nektar besmrtnosti – i očišćuju se od grijeha poštuju me žrtvama i mole se za put u raj.

“ Tako završava deveto poglavlje. Učenje Bhagavadgite ne govori o jednakosti nego o jedinstvu. ∗ 21 . no oni koji Me obožavaju s predanošću prebivaju u Meni i Ja u njima. o Kuntin sine. stanje prepoznavanja da samo jedno jedino (istinsko) Jastvo/Atman kao jedna te ista svijest sjaji u svemu što se pojavljuje. nikoga ne volim. budući da je prinijet s pobožnošću i predanošću. tko se zavjetuje precima odlazi precima. mada suprotno starim propisima. Vaiśye ili Śudre – ako se obrate Meni dolaze najvišem cilju. o Kuntin sine. Ja sam isti prema svim stvorenjima:∗ nikoga ne mrzim. S duhom odricanja i predanosti bit ćeš oslobođen i doći ćeš Meni. Bilo rad. ustvari prinose žrtve Meni. doći ćeš Meni. žrtvuj se i predaj Meni. Obrati svoje srce Meni i svoju pobožnost. sve čini kao dar Meni. no oni me ne poznaju i stoga propadaju.“ Što znači da Mudrac gleda istim očima na sva stvorenja? Jednaka vizija Mudraca se ne sastoji u prikazivanju svih bića po sebi jednakima. tko se zavjetuje duhovima odlazi duhovima. u cjelokupnoj kreaciji (svim univerzumima). Na taj način bit ćeš iskupljen od posljedica koje za sobom povlače dobra i zla djela. Čak ako bi netko bio najveći grešnik. To je stanje bez ega. On brzo postaje pravednik (dharmatma) i ide vječitom miru. jer se odlučio za istinu. predavši se Meni i cijeneći me iznad svega. obožavaj Mene. poklon. cvijet. on će važiti kao dobar. žrtvu. tko Mene obožava dolazi Meni. Tko mi prinese kao žrtvu iz istinske usrdnosti bilo list. o Kuntin sine. Koliko prije pravični Brahmini i pobožni kraljevski mudraci! Ti koji si dospio u ovaj prolazan i nesretan svijet. plod ili vodu – ja primam ovaj dar ljubavi. Tko se bogovima zavjetuje ide bogovima. Jer sam primalac i gospodar svake žrtve. Budi uvjeren. Na taj način. Čak i oni koji su začeti u grijehu – žene.vjerom. a obožava samo Mene i nikog drugog. asketizam. nazvano „Predanost Kraljevskom Znanju i Kraljevskoj Tajni. da nijedan nije izgubljen tko se Meni istinski preda.

čija je funkcija vezana za muziku. bez početka i kao najvišeg gospodara svijeta. bezazlenost. bože bogova. niti Danave (polubogovi) znaju tvoj postanak. davanje milostinje. zadovoljstvo. bog vatre Agni "Manu" je generičko ime za mitološke praoce ljudskih rasa. od njih su. o Mahabaho. Misleći na Mene. o Gospode! Kao vječitog nebeskog Purushu (Duha). nerođenog i svuda prodirućeg Tebe su priznali svi božanski mudraci i nebeski Narada. ja vjerujem da je istina. jer ja sam uzročnik bogova i svetitelja. Među Rudrama (razornim nebeskim bićima) ja sam Śankara. Stoga Te molim da mi kažeš. Razum. Gotovo svako važnije klasično djelo Hindusi pripisuju njemu. zadovoljstvo. strpljenje. Devala i Vyasa28. slava i sram: ovo su pojedinačne karakteristike bića koje potiču od Mene. a i ti sâm si to meni kazao. bez uzdržavanja.“ Krishna: „Dobro! Ja ću ti reći o mojim božanskim moćima. 27 22 . obožavaju Me duhovno predani. Tko u istini zna ovu moju silu i magijsku silu – Yogu – on je nesumnjivo uravnotežen ovom nepokolebljivom Yogom. pri svakom stvaranju svijeta jedan "Manu" sa sedmero iskonskih mudraca. Prema indijskoj mitologiji. Gospodaru svijeta. askeza.“ Arjuna: „Ti si najviši Brahman. među svjetlostima ja sam zračeće Sunce. Purane i mnogih drugih djela. o najviši Duše. jer nema kraja mome prostranstvu. umna nezaslijepljenost. istina. ravnodušnost. 28 Narada je indijski mudrac. među bogovima Indra. Sedmero iskonskih velikih mudraca i četiri začetnika ljudskih rasa. samoobuzdavanje. od Mene sve potiče. o Janardana. Sve što mi ti kažeš. među vodenim i zemaljskim duhovima ja sam Kubera bog bogatstva.X. On je neka vrsta našeg guslara Filipa Višnjića. predsjedava jednom kozmičkom periodu ili Manvantari. o Gospode? Objasni mi još u pojedinostima tvoju magijsku silu – Yogu – i tvoje moći. ja sam početak. koji se u legendama pojavljuje kao vjesnik bogova. ja darujem ono umno prosvjetljenje kojim oni dospijevaju Meni. biće. znanje. tvorče i gospodaru svih stvorenja. u živim bićima razum. o Gudakeśo. Ja sam uzročnik svega. U Vedama sam Sama Veda. Asita. strah i hrabrost. o najbolji iz plemena Kuru. među Marutima (bogovima vjetra) Marici. kao pravoga. postali ova stvorenja u svijetu. o Gospode. jer ja nikada nisam presićen slušajući tvoje besmrtne riječi. on živi među ljudima neobmanut i iskupljen od svakog zla. Kako te mogu poznati kao Yogi stalnom meditacijom i u kom obliku bića te mogu te shvatiti. od noćnih nebeskih tijela ja sam Mjesec. jer te volim: Množina bogova i velikih mudraca ne znaju moj postanak. predajući mi život. Ja sam Atman koji stanuje u dubini svakog bića. Tko me pozna kao nerođenog. nebiće. o Keśava. Asita je otac Devale. POGLAVLJE Krishna: „Opet. poučavajući jedan drugog oni Me hvale i nalaze u Meni zadovoljstvo i radost. mirnoća. sredina i kraj svih stvorenja. Iz sažaljenja prema njima ja ulazim u njihovo biće i svijetlom žižom znanja uništavam mrak koji je postao iz neznanja. od osjetilnih organa ja sam um. najviše obitavalište i najviša čistoća. Ti jedini poznaješ sebe samim sobom. znajući ovo. Vyasa je mitološki sastavljač Mahabharate. Takvim ljudima koji su Mi uvijek predani i odani iz ljubavi. čuj moje najviše riječi. koji traje milijardama godina. u glavnim crtama. tvoje božanske moći. bol. „Među Adityama (prvobitnim bićima) ja sam Vishnu. zvani „Manu“27 potiču iz moga bića i uma. koje ću ti kazati radi tvog blagostanja. kojima postojavaš. mudraci. sličan Hermesu. podržavajući ove svjetove. jer niti bogovi.

Među himnama Samavede ja sam Brihatsama. među umrlim precima Aryama. Znaj da sam među domaćim svećenicima prvi Brihaspati29. medu božanskim mudracima Narada. Nema granica mojim božanskim moćima. 32 Nagas su bića s tijelom pola ljudskim. Među drvećem sam „Aśvattha“30. ja sam znanje onih koji znaju. Sreća. istina istinitih: „Medu sinovima Vrishni ja sam Vasudeva. V. među božanskim planinama ja sam Meru. kod tajni ja sam šutnja. na čijem tijelu leži Bog Vishnu za vrijeme onog perioda univerzuma kad se ona nalazi u snu.kod osam bića zvanih „Vasu“. III. među ribama Makara (morski pas). među rijekama Ganga. 33 Ananda je čuvena mitološka zmija s mnogim glavama. proljeće medu godišnjim vremenima. među svetim kravama Kamadhuk31. Od oružja ja sam grom. među pjesnicima ja sam Uśana. njime je nazvana molitva bogu Savitri. medu Pandavama ja sam Arjuna. Pamćenje. „Ja sam početak. Među Daityama. Među svetim zmijama ja sam Ananda33. Vidi XV glavu. među žrtvama ja sam tiha molitva. Znaj da sam među konjima Uccaiśrava. o Arjuna. 62. ja sam bog ljubavi Kandarpa. odlučnost.“ Brihaspati je u Vedama „duh molitve“ i njemu se tamo pripisuju magijske moći. od stihova Gayatri36. sredina i kraj stvorenja. među zmijama Vasuki kralj zmija32. među Gandaravama Ćitraratha. Mudrost. Opraštanje. ne postoji ništa bilo živo ili mrtvo bez mene. među ljudima kralj. među vojskovođama Skanda – bog rata. 10) 29 30 23 . Ja sam sveproždiruća smrt i izvor svega što će postati. No zašto tebi ovo detaljno znanje.“ Tako završava deseto poglavlje nazvano „Vibhuti-Yoga. među pticama Garuda. 34 Rama (Rama-Chandra) je glavni junak drugog indijskog epa Ramayane. među bogovima-sucima ja sam Yama. 31 Kama-dhuk je mitološka krava koja u kasnijem indijskom simbolizmu predstavlja biće koje svojim mlijekom zadovoljava sve želje. 36 Gayatri je glavni metar u indijskoj staroj poeziji. Aśhvattha je sveto drvo. među sugovornicima govor. lijepo i snažno. Medu slovima ja sam slovo „A“35. Pošto se ovaj metar smatra svetim. pobjeda. od divljih životinja lav. među stvarima koje očišćavaju ja sam zrak. među savršenim ja sam crveni mudrac. među riječima „Om“. medu mudracima Vyasa. Ovu puninu moje sile priopćio sam ti samo djelomično. sveta smokva. među oružnicima Rama34. (R. ja sam bljesak blistavih stvari. od ženskih svojstava ja sam Slava. Govor. među mjesecima Margaśirsha – prvi mjesec u godini. medu vodama ocean. ja sam neuništivo Vrijeme. Sve što je silno i dobro. pola zmijskim. svaka s osam slogova. ja sam Prahlada. 35 Važno je znati da se slovo "A" nalazi kao sastavni dio svih indijskih abeceda. među plemenitim slonovima Ajravata. Ja sam klica svih stvorenja. Ja sam tvorac s licem okrenutim na sve strane. koja se recitira tri puta dnevno: Tat savitur varenyam bhargo devasya dhimahi dhiya yo nah prachodayat. bog smrti. među mjeračima Vrijeme. izuzev ako je posebno drukčije obilježeno. o Parantapa. među planinama Himalaya. Istrajnost. kod složenih riječi sveza (dvandva). Od velikih mudraca ja sam Brigu. među naukama znanje Atmana. U hazardnim igrama ja sam igra s kockicama. Ja sam šiba kojom se kažnjava. postao zajedno s besmrtnošću. znaj da sve to potiče iz jednog dijela moga veličanstva. o Arjuna? Ja sam onaj koji je jednim dijelom sebe učvrstio cijeli ovaj univerzum. ja sam državnička mudrost onih što traže pobjedu. On se sastoji iz tri stope. među oceanskim stvorenjima ja sam Varuna.

veliki majstor Yoge. tijelima. o najviši Gospode. kojima se on pojavljuje u fizičkom svijetu. Ushmapi. s nakostriješenom kosom. kako stoji u mome tijelu i sve ostalo što želiš vidjeti. s beskrajnim rukama. cijeli svemir. Viśve. Maruti. nastavlja: „Tako govoreći. pogledaj mnoga čuda do sada neviđena. mističku priču o najvišem Atmanu i time je moja umna zaslijepljenost rasturena. licima. o Mahatmo! Ova vojska nebeskih sila prilazi Tebi. ti si nepromjenjivi čuvar vječitog zakona Dharme. Sadye. Pogledaj Aditjye. kako se prostiru na sve strane u beskraj! Ne mogu sagledati ni tvoj početak. pokretan i nepokretan. kako si Sebe ocrtao. sredine i kraja. moj stostruki i tisućustruki oblik. Hari je pokazao sinu Prithinom svoje najviše božansko obličje: s mnogobrojnim ustima i očima. 24 . o Svesilni Bože raznooblični. ja ti darivam božansko oko. čija lica gledaju na sve strane. sva čudesa pokazujući. Pogledaj sada. s ustima kao užarena vatra koja svojim zračenjem daje toplotu cijelom svemiru. o Gudakeśo. ni kraj ni sredinu. pomazan božanskim mirom. svaki različit i božanski. nepromjenjivi koga treba poznati. 38 Aśvini su božanski blizanci. kada Arjuna traži da vidi „najviši oblik“ Vasudeve (Krishne) to znači da on želi poznavati razne manifestacije božanstva. Sav ovaj međuprostor neba i zemlje i sve četiri strane svijeta ispunjeni su tobom. POGLAVLJE Arjuna: „Tvojom mi1ošću ispričao si mi ovu najvišu. Vasue. Vasue. o najviši Duše. disk i tijaru u prepunom sjaju. Divljenjem ispunjen. Ako misliš da ga ja mogu sagledati. sagledao u tijelu ovog Boga nad bogovima cijeli svemir. beskrajne snage. čije su oči Sunce i Mjesec. s mnogo božanskog nakita. ti si najviša riznica ovog cijelog svemira. ti si vječiti Purusha (Kozmički Duh). Stoga. Tebe vidim s mnogobrojnim rukama. Gledajući ovo tvoje strašno i čudno obličje sva tri svijeta se tresu. vrhovnog boga Brahmana kako sjedi na lotosovom cvijetu. on prikloni svoju glavu i s prekriženim rukama progovori: Arjuna: „Ja vidim u tvome tijelu sve bogove i mnoštvo različitih stvorenja. Aditye. Tamo je Arjuna. svaki različite boje i forme. koji blješte na sve strane i jedva razaznajem blješteći u krug kao vatra što gori i sunce. Ako bi se na nebu pokazao sjaj tisuću sunaca. s mnogobrojnim čudnim izgledima. o Parta. Vidim da si bez početka. kao u grčkoj mitologiji Dioskuri. noseći na sebi nebeske vijence i odijela. Gandharve. Aśvine38 i Marute. Ja te vidim kako nosiš dijademu. Ti si za mene najviši. Asuri i Siddhe gomilama 37 Cijela ova pjesma je alegorija. ja želim da promatram tvoj najviši oblik37. o Lokvanjooki! Tako. No pošto me ne možeš svojim vlastitim očima vidjeti. o Yogeśvara. s raznovrsnim podignutim nebeskim oružjem.XI. onda mi pokaži tvoju nepromjenjivu suštinu. drugi sa strahopoštovanjem odaju ti hvalu sklopljenih ruku. taj sjaj bio bi sličan sjaju ovog moćnog Bića. u njegovim mnogostrukim dijelovima. sve mudrace i nebeske zmije. neizmjerni. Jakshe. očima. uništenje bića i tvoje nepromjenjivo veličanstvo. pogledaj moju božansku silu!“ Sanjaya (koji priča ovaj razgovor Krishne i Arjune). Jer ja sam čuo od tebe opširno postanak i. obje Aśvini. Rudre. Slava Ti! govori mnoštvo velikih mudraca i savršenih i pjevaju ti himne prepune hvale. Rudre. beskrajni Bog.“ Krishna: „Pogledaj.

Stoga ustani i proslavi se. neki uhvaćeni između zuba vide se i izgledaju smrvljenih glava40. bogovi. 25 . Gledajući tvoja usta sa zubima. i Sutin sin s vodnicima naših ratnika jure i ulaze u tvoje čeljusti sa strašnim zubima. ne mogu da prepoznam četiri strane svijeta i nemam utočišta nigdje. Tebe neizmjernog. Varuna. o Mahatmo. Gospodaru bogova. o Vishnu. Kao što je ranije napomenuto. Ti ispunjavaš sve. s mnogim rukama. pobijedi svoje neprijatelje i uživaj u prostranom kraljevstvu. ispunjavajući cijeli svemir bljeskom.gledaju na Tebe s divljenjem39. Ti si otac ovog 39 U indjiskoj mitologiji ima sedam vrsta duhovnih bića. Ne žalosti se. slična vatri Strašnog Suda.“ Arjuna: „Hrishikeśo! Svijet je s pravom pokrenut radošću i ljubavlju pri spomenu Tvog imena. smiluj se! Sinovi Dhritarashtrini i s njima mnoštvo zemaljskih vladara. a i ja sâm. planetarni duhovi. koji će se dogoditi u budućnosti. iskonski Purusha. anđeli. Oni su već određeni za smrt od moje strane. već se bori. bogovi koji su nevidljivi za ljude. Yadavu ili kao druga. Pokaži se tko si u ovom užasnom obliku. o Ljevoruki strijelče! Dhrona. Kao što leptiri s velikom brzinom ulijeću u zapaljenu vatru i propadaju. ležeći. plamen i u raznim bojama. sjedeći ili jedući – za sve ovo. utvare. Vladaoče bogova. pribježište svih svjetova. božanstvo simbolički predstavlja Vrijeme. Asuri. duhovi postali od životinja i Rakshasi. kojima pripadaju i gore spomenuta: bestjelesna bića. moj unutrašnji duh podrhtava i nemam mira ni oslonca.“ Krishna: „Ja sam Vrijeme koje u svome toku uništava svjetove. stanovište svemira? Ti si neuništivo Biće i Nebiće i Najviša Istina. Bhishma. Kada pogledam kako se prostireš do samih nebesa. duhovi elemenata. tako ovi svjetovi ulaze u tvoja usta s ogromnom brzinom i propadaju. znalac i znan i najviše mjesto. iz šale. Slava Ti. On vidi duhovnim očima ratnike koji će poginuti u sadašnjem ratu. i budi mi milostiv! Ja bih želio da Te poznam kao Prapočetno Biće. Arjuna. ja molim za oproštaj. Ti proždireš i ližeš sve svjetove unaokolo plamenim ustima. nogama i tijelima i oštrim zubima čitavi svjetovi se tresu. o Svebiće! Bezgranična je tvoja moć i neizmjerno tvoje. A zašto se ne bi klanjali Tebi. kao i cijeli svemir. Ti si najviša riznica svemira. tako ovi ratnici čovječanstva bacaju se u tvoja plamena usta. koja u svakom eonu stvara i uništava svemir. Prajapati i praotac svijeta. Yama. o Mahabaho. tvoj sjaj stvara strašan žar. Gledajući Tvoje silno obličje s mnogobrojnim ustima i očima. Ovdje Arjuna ima viziju događaja. neka Ti je slava sa svake strane. 40 Ove stihove treba opet razumijeti kao božansku alegoriju. Tobom je sve ispunjeno. noseći dijademu sklopi ruke i pokorno govoraše Krishni klanjajući se i mucajući prestrašen. o Vishnu. ne znajući Tvoje veličanstvo iz nesmotrenosti ili iz ljubavi i ako sam ma kakvo djelo učinio prema Tebi iz nepoštovanja. Izuzev tebe nijedan od ovih ratnika povrstanih u bojne redove jedan prema drugom neće ostati živ. bilo sâm bilo u prisustvu ljudi. jer ja ne razumijem tvoje pute. Agni. stoga ih i Ti ubij. Mjesec. koji se otkrio i radi ovdje da uništi čovječanstvo. o beskrajni! Ti si Vjetar. otvorenih usta i sjajnih velikih očiju. Karna i ostali silni ratnici su već ubijeni od Mene. Bhishma i Drona. Kao što mnoge bujice rijeka žure u more. Ti si prvi od bogova. elementarni duhovi postali od mrtvih. kozmičku silu. I Neka je slava Tebi tisuću puta i opet neka Ti je slava! Neka ti je slava u prošlosti i u budućnosti. ti budi samo oruđe za to. Rakshasi bježe na sve strane svijeta iz straha i sve mnoštvo savršenih priklanjaju se Tebi. čak prije Brahmana samog? O beskrajni Vladaoče bogova. Ako sam što god nepristojno izgovorio misleći da si mi prijatelj i slaveći Te kao Krishnu. stoga si Svebiće. demoni ili đavoli. koji si prvi Tvorac.“ Sanjaya: „Saslušah ove riječi Krishnine drhteći. Ti ćeš pobijediti svoje protivnike na bojištu. Jayadrata. junaštvo.

o Svesilni i Nenadmašni? Stoga padajući ničice pred Tobom.“ Krishna: „To moje obličje.“ Sanjaya: „Govoreći tako Arjuni.“ 26 . smiluj se. kao zaljubljeni s voljenom imaj milosti. o Pandava. o Gospodaru bogova. Volio bih da te vidim u istom obliku (kao nekada). Ja sam oduševljen da vidim ono što nitko ranije nije vidio. kućo svemira. tko mi je Predan i moj priklonjenik. ni isposništvom ni kroz milostinju ni kroz žrtvu. kako si me ti video. o Janardana. pokaži mi isto tvoje ranije obličje. koje nitko osim tebe nije vidio. prečasni i najuvaženiji učitelj. Ni studiranjem Veda ni žrtvama ni milostinjom ni djelima ni užasnim asketskim vježbama nitko me nije mogao vidjeti u takvom obliku osim tebe u ljudskom svijetu. o Gospode. koje se.svijeta. pokretnog i nepokretnog. uzmi na se isti oblik s četiri ruke. kako može biti veći od Tebe u trima svjetovima. teško se može vidjeti. o Parantapa. beskrajno. o Sveoblično Biće tisućuruko!“ Krishna: „Iz milosti prema tebi. Vasudeva opet se pojavi u svome obličju i da bi utješio Arjunu. čak i bogovi vječito žele da me vide u tom obliku. dolazi Meni. koji radi mene radi. univerzalno. no moje srce drhti od straha. sastoji iz zračeće svjetlosti. kao otac sa sinom. Tako. ja sam se povratio i došao sebi. ispunjenog strahom Mahatma (Krishna) pojavi se opet u blagom obliku“. Arjuna: „Gledajući ponovo tvoj blagi ljudski oblik. prapočetno. žez1om i diskom u ruci. Ja se ne dam vidjeti ni kroz Vede. ja Te pokorno molim za milost. Bez straha i s radosnim srcem pogledaj na ovo moje negdašnje obličje. No nepodijeljenom predanošću mene mogu poznati i vidjeti kakav sam u istini i doći meni. Tebi nema ravnog. o Arjuna. s dijademom. bez sebičnosti i bez mržnje prema ijednom stvorenju. u kome si Me vidio.“ Tako završava jedanaesto poglavlje „Vishva-rupa-darshana-Yoga. ja sam ti otkrio svojom čarobnom silom moje najviše obličje. kao prijatelj s prijateljem.

tko je bez nemira radosti. isti u časti i sramu. A ako ne možeš koncentrirati čvrsto svoje misli na Mene. nepokretan.XII. Tko je ravnodušan prema prijatelju. dragi su Meni. bez samoživosti i bez sebičnosti. onda traži da Mene dobiješ Yogom služenja. Tko se ne raduje.“ Tako završava dvanaesto poglavlje nazvano „Bhakti-Yoga. isti u bolu i zadovoljstvu. čist. Tko nema mržnje ni prema jednom stvorenju. bez privrženosti. nestrpljenja.“ 27 . bez zavičaja. U istini priklonjenici koji imaju vjere i predanosti. ne mrzi. pun predanosti. o Pritha. koji je svugdje prisutan. na hladnoći i na toploti. Neprolaznog. on mi je drag. o Dhananjaya. No oni koji obožavaju. pošto je njihov um utvrđen u Meni. nezamisliv. u radosti i u muci. Ako nemaš snage za neprestani rad onda služi Meni. nepristran. sa srcem i umom u Meni – tko me tako obožava on mi je drag. tko se odrekne podjednako dobra i zla i ima pobožnosti. onda traži pribježište u Meni. vječiti i koji obuzdavajući svoja osjetila svugdje drže svoj um u ravnodušnosti. Vrlo veliki je napor onih čiji je um upravljen Nemanifestiranom Duhu. ne priželjkuje. straha i užasavanja. tko prima podjednako kuđenje i hvalu. o kojoj sam ti govorio. čiji je um utvrđen u Meni i služe mi vječito u Yogi. ne tuži. Neiskazanog. obuzdana duha postojan. Neotkrivenog. bez uzbuđenja. nepromjenjiv. bez želje. radeći samo Mene radi. uvijek zadovoljan. on mi je drag. Ako nemaš snage ni za ovo. od koga se svijet ne uznemiruje. koji više razumije Yogu?“ Krishna: „Ja mislim da su oni sasvim na pravom Putu. POGLAVLJE Arjuna: „Od onih koji te obožavaju uvijek predani Yogi i od onih koji te obožavaju kao Nerazorivog i Nemanifestiranog. šutljiv. poslije odricanja dolazi unutrašnji mir. Jer znanje je bolje nego neprestani rad. odricanje od rezultata djela bolje nego meditacija. odričući se svake poduzetnosti – tko me tako obožava Meni je drag. Stoga uputi svoj um na Mene i neka se tvoj razum udubi u Mene. ti ćeš dostići savršenstvo. savladan u duhu. zadovoljan svačim što mu se dogodi. vješt. meditacija je viša od znanja. koji služe ovoj besmrtnoj sili Dharme. a tko ne uznemiruje svijet. tko je prijateljski naklonjen i sažaljiv. No oni koji su odbacili sva djela u Meni i predani su i obožavaju me čistim umom s nepokolebljivom predanošću njih ja brzo podižem iz oceana zemaljskog rađanja i umiranja. koji se raduju blagostanju svih bića – oni dolaze Meni. Yogi. čiji je duh prožet najvišom vjerom. jer Put Nemanifestiranog Duha mučno dostižu tjelesna bića. Onaj. čvrsta uma. odrekni se svakog ploda svojih djela. tako ćeš nesumnjivo poslije prebivati u Meni. milostiv.

poštovanje svoga učitelja. neprekidna ravnodušnost misli (umna ravnoteža) u željenim i neželjenim događajima. žene. To je bespočetni Najviši Brahman. kakve prirode. tijelo i razbor i čvrstina – ovo ukratko označava polje zajedno s njihovim promjenama. čijom se spoznajom dostiže besmrtnost. kojim promjenama podložno. To suštinstvo ima na sve strane ruke i noge. Znanje i Predmet Saznanja. a što „Znalac polja“. želja. kuće i tome slično. POGLAVLJE Arjuna: „Želim da razumijem što su Prakriti i Purusha (Materija i Duh). Nerazdjeljivo Ono stanuje u stvorenjima. glava i usta. daleko i blizu. a što predmet saznanja. Nemanifestirani. Materija je pokretačka sila za stvaranje efekata i raznih djelatnosti. Sve ostalo je neznanje.“ Krishna: „Ovo tijelo zove se Kshetra. traženje usamljenih mjesta. 28 . samosavladavanje. Mudraci su ga opjevali na razne načine u različitim svetim pjesmama. o Kuntin Sine. razarač i roditelj svih stvorenja. pa ipak osjeća gune. Razum. Ono se nalazi u svima bićima vani i unutra. 41 Prema psihologiji Samkhya-Joge. postoje deset organa: pet koji služe akciji („karmendrija“): govor. kažu mudraci. otkuda je i što u suštini. Znaj da su i Materija i Duh bez početka i da promjene i gune potječu iz materije. čestitost. polje (jer se plodovi akcije žanju u njemu). o Keshava. čuj ukratko od Mene. starost i bolest. učvršćeno u srcima sviju. nevezano je za svijet. ovo se naziva Mudrost. okus i opip. a tako isto u stihovima zvanim „Brahman-Sutra“. zadovoljstvo. Ono je znanje. pravičnost. a održava sve. deset organa41. o Bharata. zajedno s njihovim gunama. opraštanje. Tko razume na taj način Purushu i Prakriti (Duh i Materiju). Ovo Biće treba znati da je Svedržitelj. mržnja. njegova vezanost za gune uzrok je rađanja u dobroj ili lošoj utrobi. Jedini i pet osjetilnih organa. obuhvaćajući sve. odricanje od osjetilnih predmeta. ekskrecija i seksualna sposobnost. predmet saznanja. bol. Ono je Svjetlost od Svjetlosti i iznad tame. hod. smrt. Purusha-Duh je uzrok postojanja zadovoljstva i bola. neuživanje u društvu ljudi. miris. hvatanje. hranilac. Tko me obožava i ovo zna. u ma kakvom se položaju nalazio. Vidi raniju napomenu. pa ipak kao da je razdijeljeno. hrani se gunama koje potiču iz materije.XIII. Samosvijest. neovisnost od djece. Što je to „polje“. Veliki elementi. tko je on (koji poznaje polje) i kakve su njegove moći. Prava je mudrost poznavanje polja i onoga koji poznaje polje. nepromjenjiva predanost samo Meni kroz Yogu. čvrstina. vrlo jasno i uvjerljivo. pa ipak Ono nema osjetila. njemu su svugdje oči. nevezanost (za svijet). čistoća. Jer Duh. on dostiže moje Biće. Njegova se sila zrači kroz sva osjetila. Ono je bez guna42. postojanost u saznanju Atmana. vizija cilja u spoznaji istine. bezazlenost. prebivajući u materiji. Promatrač. sluh. nesebičnost. zbog svoje malenkosti nedokučivo. neće se ponovo roditi na svijet. Ono je pokretno i nepokretno. Znalac polja je onaj koji ga poznaje. koji dozvoljava i održava. što je „polje“. Znaj da sam Ja znalac polja u svima poljima. Smirenost. Tako ti je ukratko izloženo „polje“. Veliki Gospod i Najviši Atman – tako se naziva Purusha u ovom tijelu. koje sve čuje i stanuje u svijetu. postiže se znanjem. 42 Gune su funkcije ili prakvaliteti u prirodi. koji se ne zove ni Biće ni Nebiće. Drugih pet su organi razuma („budhindrija“): vid. spoznaja bola vezanog za rađanje. Sada ću ti objasniti predmete vrijedne spoznaje.

on neće uništiti samog sebe i stoga on ide na Najvišem putu. on je istinski vidilac.Jedni vide Atmana dubokim razmišljanjem u sebi i kroz sebe. znaj da biva uslijed jedinstva Saznavatelja polja s poljem (t. Kao što Sunce osvjetljava cijeli ovaj svijet. koji nemaju takvo znanje. tako i Atman prebivajući svugdje nije okaljan u tijelu. i ako se ovi upravljaju po riječima Veda. Jer videći Gospoda kako podjednako prebiva svugdje. drugi ga saznaju naukom Samkhya-Yogom. on je pravi vidjelac. Opet drugi.“ Tako završava trinaesto poglavlje nazvano„Yoga razlikovanja Materije i Duha. taj odlazi Brahmanu.“ 29 . Pošto je Najviši Atman bez početka i bez guna. o Bharata. sjedinjenjem duha i materije). ipak će oni prevladati smrt. nije djelovatelj. on je nepromjenjiv i ako stanuje u tijelu on niti radi niti biva okaljan. bilo pokretno bilo nepokretno. No tko vidi najvišeg Gospoda usađenog u svima bićima. a ostali kroz Karma-Yogu (ili putem aktivnosti). Kao što se svugdje prodirući eter zbog svoje finoće ne ukalja. Tko je svjestan da Prakriti – materija – obavlja sve aktivnosti. a da Atman. obožavaju Ga onako kako su čuli od drugih. Tko sazna da raznovrsna bića prebivaju u Jednom i da se od Njega rasprostiru. tako Stanovnik (Duh) osvjetljava cijelo ovo polje (tijelo). on odlazi Najvišem. Koje god živo biće se rodi. koji ne propada kad ona propadaju.j. Tko pozna razliku između polja i Saznavatelja polja očima znanja i tko pozna oslobođenje bića od materije.

pa i samu vanjsku energiju kada se s njima susretne. kamen i zlato.“ Arjuna: „Koje osobine odlikuju čovjeka koji se uzdignuo iznad triju guna. uzdignuvši se iznad ovih triju guna. plod strasti je bol. dostiže besmrtnost. Rajas za djela. a ogrezli u strasti idu u sredinu dok oni što žive pod utjecajem najniže gune – Mraka – odlaze dolje. nemir. Znaj da Tama postaje od neznanja i da obmanjuje sve stanovnike tijela. iz mraka postaje nerazumnost i umna zaslijepljenost. rajas kretanje ili energiju. strasti) i Tamas (mrak. on se rađa u utrobi bezumnih. onda se može znati da prevladava Sattva. ako uzmemo da sattva znači harmoniju ili ravnotežu. Požuda. u njemu Ja stavljam klicu života. a tamas inerciju (usp. o Gospode? Kakvog je vladanja i kako se može uzdići iznad triju guna?“ Krishna: „Tko ne mrzi prosvjetljenje. Materija ili Priroda (Prakriti. aktivnost. odavde otišli najvišem savršenstvu. Kada se nosilac tijela raspadne. Kada svjetlost znanja prodre kroz sva osjetilna vrata. najvišu od svih znanja. ravnodušnost. POGLAVLJE Krishna: „Opet ću ti objasniti najvišu mudrost. nerazumnost. smrti. pomračujući znanje. Rajas (emocija. tko je isti prema voljenom i omrznutom. Ja sam otac koji oplođuje. veže za nerazumnost. o Bharata. ulaženje u posao. otuda potiču sva bića. Ta univerzalna materija ima tri Gune. da je čisto. niti se uznemiruju pri uništenju svijeta. ona veže stanovnika tijela okovima djela. ako li pak umre pod vlašću Mraka. što determinira dotičan karakter izvjesnog bića ili stvari. samopouzdan. osloboden od rođenja. Znaj da je Rajas u suštini strast i da je postala iz želje (za životom) i osjetilnih sklonosti. 30 . prakvaliteta ili atributa. a plod mraka je neznanje. starosti i bola. žudnja – sve ovo se rađa kada se Rajas uvećala. Kada Tamas prevlada. a ne želi ih kada ove ne djeluju. ravnodušan u pohvali i kuđenju. Sattva. Tamas postaje čim prevlada nad dobrotom i strašću. pošto je prevladala Dobrota. kretanje. Veliki Brahman je izvor sviju stvorenja koja postaju u utrobama. oni se ne rađaju ponovo pri stvaranju. tko je isti u 43 Prema učenju filozofije „Samkhya“. o Mahabaho. Samkhya–Karika 11–15). onaj tko je ravnodušan i ne uznemiravaju ga gune. Još bi se ove „gune“ mogle približno prevesti na europsko shvaćanje. iz strasti se rada požuda. Sattva veže za zadovoljstva. Iz dobrote potiče mudrost. neaktivnost. o Bezgrešni. Za dobro učinjeno djelo kaže se da ima osobinu Sattva. Rajas i Tamas43 su gune. Ove gune se nalaze u svima prirodnim manifestacijama u različitim razmjerima. o kralju Bharata. on dolazi mome Biću. Zbog svojih determinirajućih osobina u svijetu gune se zovu: Sattva (dobrota. aktivnost. Postigavši ovu mudrost i pošto su postali jedinodušni sa Mnom. čijim saznanjem su svi mudraci. tko je isti u bolu i zadovoljstvu. o Bharata. o Bharata. iz kojih je postalo tijelo. znajući da su to gune koje se kreću. on odlazi u ničim neukaljano kraljevstvo najmudrijih. a tako isto i neznanje. mudar. No ako netko umre pod vlašću Strasti. inercija). Od ovih Sattva je zbog svoje čistoće svijetla i nepomućena i veže ga dodirom zadovoljsva i znanja. pravo biće). Moj izvor je Vječiti Brahman. ona veže nerazumnošću i uspavanošću. Predani dobru idu gore. Pradhana. a Tamas. tko stoji po strani. Kada mudrac sazna da ne postoji nijedan drugi agens osim guna i zna da postoji Viši od guna. postale iz materije (prakriti). Avyakta) je vječita supstanca cijelog svemira.XIV. istina. Stanovnik tijela. onda se rađa mrak. Rajas se javlja kad prevlada nad dobrotom i mrakom. umna zaslijepljenost. on se ponovo rađa među ljudima vezanim za djela. za koga je: isto zemlja. one vežu u tijelu nepromjenjivog stanovnika tijela. Prema tome su gune neka vrsta determinirajućih stanja za objektivno i subjektivno iskustvo. Sattva postaje kad prevlada nad strašću i mrakom.

tko se ponaša podjednako prema prijatelju i neprijatelju. tko se odrekao svakog aktivnog rada – za takvog čovjeka se kaže da se uzdigao nad gunama.časti i nemilosti.“ 31 . Tko mene obožava s nepokolebljivom Bhakti-Yogom i koji se uzdigao iznad triju guna on je sposoban sjediniti se s Brahmanom. vječitog zakona Dharme i savršenog blaženstva. Jer ja sam osnova neumrlog i nepromjenjivog Brahmana.“ Tako završava četrnaesto poglavlje nazvano „Guna-traja-Vibhaga-Yoga.

1). Yogiji koji idu Njemu. o Bharata. l. Promjenjivu suštinu čine sva bića. Na zemlji se ne vidi ni obim. ja održavam sva stvorenja mojom životvornom silom. zvanih zadovoljstvo i bol – oni samo mogu dostignuti ovaj nepromjenjivi Put. ja sam tvorac Vedante i vedoznalac. POGLAVLJE Krishna: „Kažu da je korijen Drveta Života (Aśhvatta)44 korijen gore. vide ga samo znanooki. suštine: fenomen i noumen. o Bharata. kao gospodar. on je sveznalac i obožava Me cjelokupnim svojim bićem. Zato se i kaže ovdje: „njegove grane povijaju se gore i dolje“. Ali postoji još jedno. Oni koji su bez gordosti i uobraženosti i koji su savladali privrženost za svijet i stalno prebivaju u svemirskom duhu oni samo koji su se oslobodili od osjetilnih želja i od suprotnosti. Iz korijena (prauzroka bića) one se pružaju dolje do u sami ljudski rod. koji pripadaju materiji. niti vatra. mirisa i uma. Kada On. okusa. Jedan nepromjenljivi dio Mene je ono što postoji u individualnim dušama. Ono simbolički predstavlja vječiti krug rađanja i umiranja – samsara. vida. Prodirući u Zemlju. Bilo da on izlazi ili ostaje. najviše Biće.XV. primi tijelo i izađe odatle. bez zablude. koju sam ti otkrio. Mene mogu poznati kroz Vede. a grane povijene dolje. No pošto sam Ja iznad promjenjivog i viši od nepromjenjivog. Njegove grane šire se i gore i dolje. zvano Paramatman. Samo onaj koji ovo Drvo Života s nabujalim korijenom presiječe oštrim nožem bezstrašća može ispitivati Put. koji hrani bogove i koji svojom vlagom održava bilje na zemlji. 3. svuda prodirući oganj. koja se upotrebljava u vedskom ceremonijalu. U svijetu postoje dvije Purushe. najviše biće. on postaje mudrac i dostiže savršenstvo. 45 Soma je opojni sok jedne naročite vrste planinske biljke. on sam uživa u osjetilnim predmetima. ja hranim sve biljke. To je to najtajanstvenije znanje. kao sočni korijen Soma45. Grane predstavljaju raznovrsna bića i fizički svijet. U brahmanama ova biljka je identificirana s Mjesecom. o Bezgrešni. on odnosi sa sobom ovih pet osjetila. koje prožima i održava trostruki svijet kao vječiti gospodar. ili strada. onaj koji to razumije zove se vedoznalac. ljudi se ne vraćaju natrag. koja cijeli svijet obasjava. ni oblik ovog drveta. s koga se ljudi nikada više ne vraćaju. i ako streme. sjaj Mjeseca i vatre pripada Meni. Znaj da svjetlost Sunca. znanje i razum. od Mene potiče pamćenje. Njegovi listovi su svete pjesme. opipa. ne vide Ga. Postavši Vaiśvanara. hranjene gunama i sastoje se iz predmeta osjetilnih opažanja. tjerane ljudskim djelima. on privlači sebi pet osjetila i razum. dospjevši do njega jedanput. niti njegov početak ili kraj. On dostiže iskonskog Purushu – Duha – iz koga potiče prastara stvaralačka energija. Budući gospodar nad osjetilom sluha. shvati kao najvišeg Duha. nepromjenljiva se zove Kutasta. Ja ulazim u tijela živih bića. Tko mene u ovom svijetu. ljudi nesavršena duha i nerazumnici. bez zablude. Mene veličaju u svijetu i kroz Vede kao Purushottamu. ljudi opsjednuti nestvarnošću ne vide Njega. Ja se nalazim u srcima sviju. tko ga razumije.“ Ova usporedba svijeta s drvetom Aśhvatta (Ficus religiosa) nalazi se i u Kata Upanishadi. nalaze Ga kako počiva u samom njihovom biću. (II. izdisanjem i udisanjem Ja pripremam četiri vrste hrane. Kao i u elevsinskim misterijama ona proizvodi ekstatičko stanje. okruženog gunama. To najviše moje obitavalište ne obasjava ni Sunce ni Mjesec. i VI. 44 32 . kao što vjetar diže mirise s njihovih ležišta. Purushottamu.

“ 33 .Tako završava petnaesto poglavlje zvano „Purushotama-Yoga.

Ne jadikuj. sažaljivost prema stvorenjima. surove i niske. Ovu sam želju danas postigao. uobraženost. oni prinose žrtve samo po imenu. Znajući što propisuju Svete Knjige ti trebaš raditi u ovom svijetu. slaboumni. odani osjetilnim uživanjima. a sada čuj o demonskom redu. Zaluđeni raznim mislima. ti si rođen za božansku sudbinu. niti najviši cilj. kao i u tuđim tijelima. Demonski ljudi ne znaju što treba raditi niti što ne treba raditi. Oslanjajući se na loše misli koje vode propasti i predajući se osjetilnom uživanju. uporni. nenaprasitost. grubost i neznanje nalaze se u onome koji je rođen da ima demonsku sudbinu. oni Me nikada ne dostižu. istrajnost. darežljivost. čistoća srca. spoznaja. zaslijepljeni iz jednog rođenja u drugo. samoobuzdanje. a to su: želja. sili. oni propadaju u mračni pakao. oni me mrze u svome tijelu. ja sam gospodar i uživam. askeza. Ove nevaljalce. niti sreću. oni su uvjereni da je to sve. Oni tvrde da je svemir bez istine. Božanska sudbina vodi iskupljenju. I onaj čovjek koji se oslobodi ovih trostrukih vratiju mraka stvara samom sebi blaženstvo i odlazi najvišem cilju. niti dobro vladanje. ne može postići savršenstvo. predanost. lažne i koje ne odgovaraju propisima. nezloba. skromnost. žrtva. ispunjeni licemjerjem. bezazlenost. Vezani stotinama veza nadanja. bez Boga. studija Veda. ljutina. tko je drugi ravan meni? Ja ću prinijeti žrtve i dati milostinju. Ovoga sam neprijatelja uništio i druge ću tako isto uništiti. gordošću i požudom. i da njen uzrok nije ništa drugo već želja.“ Tako završava šesnaesta poglavlje nazvano „Razlikovanje božanske i demonske sudbe“. bez osnove. ljutina i požuda. ispunjeni gordošću i opijeni bogatstvom. gordost. postojanost. smirenost. čvrstina. Ja hoću uživati – tako oni govore. znajući samo za požudu i ljutnju. o Kuntin sine i idu odatle najnižem putu. istina. pravičnost. niti istina. oni se u svojoj zaslijepljenosti drže uvijek lažnih uvjerenja i odaju se prljavim ceremonijama. najpokvarenije među ljudima. Onaj pak koji slijedi svoje prohtjeve i koji je odbacio propise svetih knjiga. ja sam bogat i otmjen. ja sam savršen. blagost. jak i sretan. neisticanje: sve ove osobine su dar onih koji su rođeni za božansku sudbinu. surovi u djelima – svi ovi koji se drže ovog vjerovanja rađaju se kao neprijatelji na propast svijeta. Stoga neka Svete Knjige (Śastre) budu tvoje mjerilo za raspoznavanje dobra i zla. ovo je moje bogatstvo i ono će tako isto biti moje. upleteni u mreže zablude. odricanje. U ovome svijetu ima dvije vrste stvorenja: božanski i drugi demonski. POGLAVLJE Krishna: „Neustrašivost. 34 . svaki čovjek treba da se odrekne ovih triju. U njima se ne nalazi čistoća. Stvorenja božanskog reda su ti opširno ocrtana. Pali u demonsku utrobu. trezvenost. Predajući se sebičnosti. Lukavstvo. koja razaraju dušu.XVI. zaslijepljeni neznanjem. oni traže bezobzirno da nagomilaju bogatstva radi zadovoljenja svojih želja. ja bez prestanka šaljem na njihov put kroz život u demonsku utrobu. onu drugu nadam se da postignem. Samohvalisavci. demonska osjetilnim okovima. Trostruka su vrata pakla. gordosti. Odani nezajažljivoj želji. Pokvarena duha. požudi i ljutini. energija. da se ona nije razvila postepeno. o sine Pandu. strpljenje. nemanja požude.

ona je nestalna i nesigurna. zdravlje. blagost. Sada čuj o tome Vjera odgovara prirodi svakog stvorenja. šutnja. mudracima. rajas i tamas) oni pripadaju. na pravom mjestu. Vjera u sanskritskom je Śraddha. koja je izgubila svježinu. ne želeći nagradu. 46 47 35 . ti su svjesni da se žrtva mora obaviti. Oni ljudi koji vrše strahovite asketske vježbe koje nisu propisane u Zakonskim Knjigama. ili iz licemjerja. Onaj dar koji se daje na nezgodnom To jest kojoj od triju guna (sattva. ostali. Odavanje počasti bogovima. Dar koji se daje kao dužnost onome koji isti može vratiti. koja se vrši s licemjerjem radi visokog uvažavanja. takvu hranu koja povećava život. a zadojeni su licemjerjem i sebičnošću i ispunjeni silom svojih strasti i želja – ovi bezumnici muče sakupljene elemente tijela i Mene koji stojim u njihovim tijelima.XVII. Brahminima. ima osobinu Sattve. ugodan i koristan. strasni ljudi obožavaju polubogove i demone. o najbolji iz plemena Bharata. isto tako recitiranje svetih knjiga jest askeza govora. ili Strasti. divljenja i poštovanja. u pravo vrijeme i pravom licu – takav dar ima osobine Sattva. Otuda neophodnost mnogobrojnih komentara u Indiji za razumijevanje djela književno-filozofskog sadržaja. isposništva i darova. snagu. pravičnost. o Bharata. oštra. obožavaju duhove umrlih i množinu zemaljskih duhova. Dobri ljudi obožavaju bogove. koju ljudi ispunjavaju s najvišom vjerom i predanošću. kisela. zadovoljstvo i radost. Ima tri vrste hrane koja je svakom ugodna. Riječi imaju mnogo dublje značenje no što im mi pridajemo. tugu i bolest. Ona žrtva koja se ne prinosi po propisima. čvrsta i srdačna. bez darova i bez vjere. nevinost. Govor koji ne prouzrokuje uzbuđenje i koji je istinit. koje dolazi kao rezultat prirode (svabhâva) jedne individue. i nezloba zove se tjelesna askeza. Pri tom treba imati na umu da smisao pojedinih filozofskih i teoloških termina u sanskritskom jeziku nije dovoljno preciziran. Ljudi koji se nalaze u stanju „sattva“ vole hranu koja je sočna i ima ulja. suviše ljuta. Ona žrtva koju obavljaju ljudi prema propisima (Veda) ne želeći nagradu za to. Čuj po čemu se razlikuju. čistoća. ima također tri vrste žrtava. Śraddha „Vjera“ je prvenstveno fizičko stanje. da ona žrtva koja se vrši s obzirom na nagradu. ili Mraku. u kojoj su determinirane iskustvom sve njene fizičke i umne sposobnosti. samosavladavanje i čistoća srca jest umna askeza. Vedrina uma. POGLAVLJE Arjuna: „No kakav je položaj. Tako svabhâva znači „svoje biće“ u užem smislu i prirodu u širem smislu riječi. kao i ostaci hrane nepodobne za žrtvu takva je hrana prijatna ljudima koji se nalaze u stanju tamas. Znaj da ovi imaju demonske namjere. No onaj dar koji se čini radi vraćanja ili s obzirom na buduću nagradu ili se daje teška srca smatra se da pripada prirodi Rajas. Ljudi koji se nalaze u stanju „rajas“ vole onu hranu koja je gorka. Jedna ista riječ može značiti u istom tekstu dvije ili tri različite stvari. Askeza. ima osobinu Rajasa. Hrana koja se ustajala. učiteljima. onih koji su odbacili propise Zakonskih Knjiga (Śastre). Znaj. Ova trostruka askeza. njihovo biće pripada ili Dobroti. takva žrtva ima osobine Rajagune. koja smrdi. slana. a prinose žrtve s puno vjere. bez darivanja hrane i bez mantre (tajanstvenih molitava). strasti ili tami?46 Trostruka je Vjera47 tjelesnih bića i ona potiče iz njihove prirode. čistoću. takav je i on. sirova i vrela koja pričinjava bol. pripada Tamoguni. predani mraku. Čovjek se sastoji iz vjere: kakva je njegova Vjera. o Krishna? Prebivaju li oni u dobroti. Askeza koja se poduzima iz zaslijepljenog uvjerenja s umrtvljivanjem sebe ili da bi nekog upropastili pripada prirodi Tamasa.

u nepravo vrijeme i nepravoj osobi. kojom se počinje svaki posao u Indiji. „istinski“.“ Svršetak sedamnaestog poglavlja zvanog „Trostruka podjela Vjere. Predanost žrtvovanju. O tome naročito govori Mandukya Upanishada: Riječ Tat označava Apsolutnog Brahmana. Izgovarajući riječ Tat. kao i djela koja se poduzimaju u tom cilju označuju se kao Sat. tako i u budućem. dar. Stoga. prošlosti i budućnosti. ono što ima realnu egzistenciju. Riječ Sat upotrebljava se u smislu bivanja i dobrote. bez obzira na nagradu.“). o Pritha. askezi i davanju milostinje isto tako se naziva Sat. „dobar“. kao i cijeli svemir u sadašnjosti. osim toga riječ Sat se izgovara pri obavljanju nekog dobrog djela. i najzad „Biće“. kao što se vidi iz poznate fraze: Tat tvam asi. Sat48 jest trostruka definicija Brahmana.mjestu. „nebiće“. bilo žrtva. a naročito svako čitanje svetih knjiga.“ Om (Aum) je sveta riječ. s podcjenjivanjem ili s prezirom ima osobine Tamas. brahmoznalci počinju žrtve. Ta riječ u isto vrijeme simbolički predstavlja trostruku aktivnost Brahmana. askezu i milostinju. Tat. („Ti si sâm to. Om. izgovarajući riječ Om. milostinju i askezu. askeza ili ma kakvo drugo djelo zove se Asat (nestvarno. Što god je učinjeno bez vjere. ne-biće) i ništavno je kako na ovom svijetu. Vede i žrtve. 48 36 . Sat znači „sušti“. oni koji teže oslobođenju prakticiraju različite žrtve. kao što je propisano u Vedama. Suprotno ovome je asat. ovime su u prastaro doba ustanovljeni Brahmini.

čiji je duh bez sebičnosti. podložan radosti i ža1osti – za takvog se kaže da ima prirodu 49 50 Karanam u Logici znači causa instrumentalis. nerazdjeljivu u razdijeljenom. no onaj koji se odrekne svakog ploda rada zove se Sannyasin. potiče iz osobine „sattva“. Ali nije svrsishodno odreći se zakonom propisanih dužnosti. Jer dokle god je čovjek vezan tijelom ne može potpuno napustiti aktivnost. Znanje. davanje milostinje i askeza očišćuje mudraca. jer se uzdržavanje veliča kao trostruko. Ovo su pet uzroka svake aktivnosti. Ako se netko uzdržava od vršenja svojih dužnosti uslijed straha od fizičkog bola. suštinu samopouzdanja i uzdržavanja. ne gledajući na uzrok. oruđe aktivnosti49. o Mahabaho. ukrotitelju Keśina. onaj koji uslijed nesavršenog znanja nalazi da je njegov čist Atman djelovatelj. koji su preduvjet svake aktivnosti: položaj. ali treba da ih vrši istinski. Onaj. o Mahabaho. a nije vezan za svijet i nagradu. Onaj pak čovjek koji je strastan i žudi za rezultatom djela. Trostruki je plod aktivnosti – neugodan. znači da je prožet osobinom sattve. o Arjuna.“ A ono znanje. Ono znanje s kojim čovjek misli da vidi u svima stvorenjima diferencirane razne osobine bića – znaj da to znanje potiče iz osobine „rajas. njegovo uzdržavanje ima osobinu „rajas“ i ovim odricanjem ne dobiva nagradu. ugodan i pomiješan – koji prati poslije smrti one što se nisu odrekli. Čovjek koji je duhovno slobodan i nije hvalisavac. 37 . sada slušaj redom. požudan. u suštini zao i nečastan. Pošto je ovo činjenica. i jednostrano je – takvo znanje dolazi od prirode „tamas“. Čuj sada moju odluku o ovome predmetu. drugi kažu da se ne treba odricati žrtve. davanja milostinje i askeze. o Hrishikeśo. razni organi i mnogostruke aktivnosti i Sudbina. ovo je moje odlučno i najviše učenje. koje shvaća jedan efekt kao da je cjelina. da je prosvijetljen.XVIII. aktivnost i radnik objašnjeni su u nauci o gunama kao da mogu biti trostruki i prema njihovim različitim gunama. ne vidi istinski princip sveg bivanja. o Parta. akcija i djelatelj sačinjavaju trostruku osnovicu akcije. Jedni mudraci uče da se treba odreći djelatnosti kao zla. on nije ubojica i nije vezan. žrtva. čiji je pokretač želja za nagradom. da prema učenju Samkhya ima pet uzroka. Vidi primjedbu o gunama u početku XIV glave. POGLAVLJE Arjuna: „Želim saznati. vršilac. koje čovjek vrši bilo tijelom. odricanje ploda svake akcije prosvijetljeni nazivaju uzdržavanje. koji je obdaren postojanošću i energijom. propisane ili ne. tigre među ljudima! Čovjek se ne treba uzdržavati od prinošenja žrtava. a um nije pomračen – takav čovjek ako uništi i cijeli ovaj svijet. ali nikada ne prati one koji su se odrekli plodova rada. Tko ne izbjegava neugodne dužnosti. Nauči se od mene. ravnodušan u uspjehu i neuspjehu – takav radnik je satvičke prirode. No i ova djela treba obavljati odbacivši privrženost i nagradu. on ne vidi u svojoj ludosti.“ Krishna: „Pod samim obuzdavanjem mudraci razumiju odbacivanje djela. oslobođen sumnje i da je Sannyasin. a ne naginje ugodnim dužnostima. davanja milostinje i askeze.50 Znaj da ono znanje kojim čovjek vidi u svima bićima jednu nepromjenjivu suštinu. o najbolji iz plemena Bharata. A kada čovjek ispunjava jedno propisano djelo smatrajući to kao svoju dužnost. odricanje svojih dužnosti iz puke zaslijepljenosti pripada mraku. Saznanje. takvo se uzdržavanje zove „sattva“. riječima ili mislima. stvar koju treba znati i znalac jeste trostruka pobuda za rad.

Ona pak energija kojom čovjek naginje Dharmi. čistoća. Pošto je postao Brahman. Obrađivanje zemlje. zadovoljan svojom sudbinom dostiže savršenstvo. ne smiju biti zanemarene. jedući malo.“ Ona radost. zadovoljstvu i bogatstvu i kojom čovjek neprestano priželjkuje nagradu pripada prirodi „rajas. postojanosti. vladajući svojim govorom. strpljenje i pravičnost. želje. tijelom i umom. Prirodne dužnosti Śudre (robova) su služenje i poslušnost. bez ičega svoga. Čovjek. daha (prana) i osjetilnih organa nepokolebljivom Yogom pripada prirodi zvanoj „sattva“. koja postaje uslijed veza osjetila s osjetilnim predmetima. ropstvo i iskupljenje – takav intelekt potiče iz sattve. askeza. Ona radost. Čovjek koji ne vlada sobom. o Kaunteya. Različite su dužnosti Brahmina. dostiže najviše savršenstvo i spasenje samoodricanjem. dodijeljenu mu prirodom. koje čestom upotrebom donosi čovjeku radost i znači kraj bola. prema gunama. Čuj kako on dostiže savršenstvo. lijenosti i nerazumnosti – takva radost pripada mraku (tamas). a na kraju slična ambroziji zove se „sattva“ i postaje od čistoće ljudskog uma i duše. vještini. koje su im dodijeljene prema gunama i pripadnim sklonostima. bez sebičnosti. koji zna što treba a što ne treba učiniti. što treba učiniti. koje je izuzeto od ovih guna. Urođene dužnosti kaste Kśatrija (ratničke) sastoje se u junaštvu. malodušan i oklijeva pripada prirodi „tamas“. srčanosti. u početku kao ambrozija. poznata je kao „rajas. Dužnosti za koje je čovjek rođen. Vaiśye i Śudre. on ne pada u grijeh. Bolje je ispunjavati svoju Dharmu (urođeni zakon) bez naročitog isticanja. bilo na nebu među bogovima. trostruku podjelu intelekta i energije. koji zna uzrok straha i nestraha. koja je u početku kao otrov. samoobuzdanost. obuzdavajući sebe čvrstinom. koje ću ti izložiti iscrpno i pojedinačno. Onaj.“ A ona energija koja vezuje čovjeka za uspavanost. strah. on dostiže savršenstvo. vedra duha. Kśatrije. očajanje i nerazumnost potiče od prirode mraka (tamas). o Dhananjaya. uzgoj stoke i trgovina su urođene dužnosti kaste Vaiśya. gordosti. Čuj sada ukratko kako onaj. dolazi samom Brahmanu – najvišem temelju mudrosti. Sada čuj. nego obavljati tuđe dužnosti s uspjehom. Ona energija kojom čovjek drži u svojoj vlasti aktivnosti uma. izdašnosti i vladarskoj sposobnosti. odbacivši zvuk i ostale osjetilne utiske. jer je svaka aktivnost obavijena nesavršenstvom. dostignuvši bezstrasnost. koji zna pravo vrijeme kad treba početi. Intelekt. nasilja. odstranivši strast i mržnju. Ako čovjek poštuje Onoga. Čuj sada učenje o trostrukom zadovoljstvu. zao. što je dostigao savršenstvo. lijen. Obavljajući svoju dužnost. a obavlja svoje dužnosti. brigu. kao vatra dimom. koja s početka i u svom toku pomračuje Atmana (Duh) i potiče iz uspavanosti. tražeći samoću. Ne postoji ni jedno biće na zemlji. Čiji razum nije vezan za svijet i tko je sebe savladao. kada prestati. pak.„rajas“. obavijen mrakom. Dužnosti jednog Brahmina. tvrdoglav. prijetvoran. istrajnosti u borbi. spoznaja istine i vjera. koje potiču iz njegove prirode su sljedeće: mirnoća. koji je prostak. o Paranatapa. intelekt koji pogrešno razumije zakon Dharme i bezakonje. a na kraju kao otrov. Onaj intelekt pripada guni sattva. umiren – takav čovjek dostiže Brahmana. postalih od pramaterije. ljutine. neprestano predan dubokoj meditaciji. koji drži bezakonje za zakon Dharme i sve stvari vidi izopačeno pripada guni tamas. makar bile i niske. u kome su sve želje iščezle. znanje. o vladaoče plemena Bharata. Radost. kada je predan svome zadatku. koji je iznad svih bića i koji ispunjava cijeli svemir. Obdaren očišćenim razumom. on ne tuži i ne 38 . a što ne treba – takav intelekt ima osobine rajas.

on mi prinosi na žrtvu svoje znanje. I onaj tko bude studirao ovaj naš sveti dijalog. od svih najdublje. o Dhananjaya?“ Arjuna: „Moja zaslijepljenost je iščezla. njegovom milošću ti ćeš zadobiti najviši mir i vječito prebivalište. bit ćeš potpuno izgubljen.želi: ravnodušan prema svim stvorenjima. Čuj još jedanput moje najviše riječi. Ispunjavajući neprestano sve dužnosti. Tako ja mislim. Gospod prebiva u srcima svih bića i svojom magijskom silom okreće sva stvorenja. neka tvoje misli budu uvijek u Meni. pobjeda i sreća. jer će te tvoja priroda primorati. on dostiže mojom milošću vječito nepromjenjivo obitavalište. kao da su učvršćena na lončarskom kolu. ja ti u istini obećavam. Kad god se sjetim ovog divnog i svetog razgovora Keśave i Arjune. jer te volim. ogrezao u sebičnosti. tako je blagostanje. onda je ova tvoja odluka uzaludna. Čak i onaj čovjek koji pobožno i bez zlobe samo sluša ovo. Nijedan od ljudi neće mi biti miliji od njega. pribjegavši Yogi kroz razum. zatim poznajući me istinski. on je savršeno predan meni kao Najvišem. zvanog „Moksha-Sannyasa-Yoga. tvojom milošću ja sam primio znanje. našavši pribježište u Meni. on brzo ulazi u moje Biće. tko nije pobožan i poslušan i nikome tko zlo govori o Meni. da ne ratuješ. koja potiče iz tvoje vlastite prirode. Jesi li čuo ovo s potpuno čvrstim umom. ono što uslijed zaslijepljenosti ne želiš činiti. I kad god se sjetim tog veličanstvenog lika Harija. i velikodušnog sina Prithe. strijelac. o Pritha? Je li tvoj mrak neznanja iščezao. A onaj tko najvišu ovu tajnu bude govorio samo onima koji su mi predani. Tako ćeš. o kralju. mene obuzima radost. taj pokazuje najviše poštovanje. morat ćeš raditi i protiv svoje volje. ti ćeš mojom milošću savladati sve teškoće. razmisli o svemu ovome i radi kako hoćeš. Tako sam ti izložio najtajanstvenije od tajnih znanja. oslobođen sumnje. Ostavi sve zakonske propise i traži pribježište u Meni. Odbacivši svojim umom sva djela na Mene. ja čvrsto stojim. takvo je moje mišljenje. Misli na mene. o Arjuna. tako da mi se kosa dizala u vis. Na čijoj se strani nalazi Krishna – Gospodar Yoge – i Parta.“ Sanjaya (koji priča ovaj dijalog): „Tako sam ja čuo ovaj divan razgovor između Vasudeve. Meni doći. Vezan dužnošću. i nitko na zemlji neće biti više voljen. budi moj priklonjenik. o Vječni. Milošću mudraca Vyase ja sam čuo ovu najvišu tajnu od Krishne. o kralju. Traži pribježište u njemu cijelim svojim bićem. zato ću reći što služi tvome spasenju.“ Svršetak osamnaestog poglavlja. ne žalosti se! Ove riječi ne smeš kazati nikome tko nije isposnik. ja ću te osloboditi od svih zala. ja te veoma volim. predaj se Meni kao Najvišem. koju je ovaj Gospodar Znanja o Yogi sam izgovorio. Misleći na Mene.“ 39 . mene obuzima neiskazano divljenje i radujem se. ja ću raditi po tvojim riječima. Ako misliš. Kroz savršenu predanost on Me poznaje u istini tko sam Ja. o Bharata. i on će nesumnjivo doći Meni. Žrtvuj se Meni i poštuj me. biće oslobođen i (spašen) i ući u kraljevstvo pravednika. no ako iz sebičnosti Me ne poslušaš.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful