Emocije i kultura

Što on osjeća? Ljutnja Žene: 74% Muškarci: 70% Ukupno: 72% .

2005 .Što on osjeća? Ljutnja Žene: 7% Muškarci: 6% Ukupno: 7% National Geographic Online Survey.

(2002)  u meĎukulturalnoj psihologiji središnje pitanje istraživanja emocija je: Kako naći ravnotežu izmeĎu emocija kao psiholoških stanja koja su ista u svim kulturama i emocija kao socijalnih konstrukata koji se značajno razlikuju od kulture do kulture? .Berry et al.

Univerzalizam vs. relativizam Univerzalistička pozicija:   značajan broj empirijskih podataka govori o velikoj sličnosti emocija u različitim kulturama stajalište da su emocije biološki uvjetovane Relativistička pozicija:   antropološki i etnografski pristupi emocije su kulturalno uvjetovane. imaju izvorište u kognitivnim i socijalnim procesima .

Dvije široke skupine istraživanja:  emocije kako se iskazuju u ponašanju – najčešće istraživano prepoznavanje emocija na osnovi izraza lica istraživanje značenja riječi koji opisuju emocije  .

na temelju dostupnih podataka o univerzalnoj facijalnoj ekspresiji zaključio je da su emocije univerzalne prepoznavanje emocija na temelju izraza lica najviše istraživao Paul Ekman.Univerzalnost emocija  duga tradicija istraživanja o fiziološkim stanjima i neverbalnoj ekspresiji koja prati subjektivni doživljaj pojedinih emocija istraživanja datiraju još od Darwina . autor neurokulturalne teorije emocija   .

. kao što su radost i tuga – one se prirodno izražavaju mimikom lica koja je motorički programirana faktor – kulturalno specifičan – pravila izražavanja emocija koja odreĎuju kako se pojedine emocije pokazuju 2. biološki – mala skupina osnovnih emocija. faktor – univerzalan.Neurokulturalna teorija emocija   predviĎa i univerzalnosti i kulturalne varijacije najpoznatija dvofaktorska teorija emocija: 1.

objavio seriju fotografija s istim emocionalnim izrazima lica kao i kod zapadnjaka Istraživao i prepoznavanje izraza lica s članovima plemena Fore   .Ekmanova istraživanja  najpoznatije Ekmanovo istraživanje studije izraza lica s plemenom Fore s Nove Gvineje 1980.

strah. Čilea i SAD našao vrlo visok stupanj slaganja u točnosti prepoznavanja emocija fotografije dao i ispitanicima iz plemena Fore:    osim miješanja straha i iznenaĎenja. ljutnju. takoĎer uz miješanje iznenaĎenja i straha . tugu. Japana. iznenaĎenje i gaĎenje na ispitanicima iz Argentine. Brazila. stupanj slaganja Fore i zapadnih ispitanika bio je 80% za izraze lica odraslih i 90% za izraze lica djece  američki studenti s fotografijama istih emocionalnih izraza lica članova plemena Fore imali su podjednak postotak točnih procjena. srdžbu.Prepoznavanje osnovnih emocija  Istraživanja s fotografijama ljudi koji su pokazivali jednu od 6 osnovnih emocija: sreću.

nema razlika za iznenaĎenje ili tugu  ispitanici bolje prepoznaju izraze lica pripadnika vlastite rase Ekman i suradnici su pokazali s istraživanjem provedenim u 10 nacija da se i složene (miješane) emocije prepoznaju u različitim kulturama  .Još neki specifični nalazi…    pokazalo se da je prepoznavanje slabije što su ispitanici imali manje doticaja sa zapadnom kulturom postoje barem neke kulturalne varijacije u lakoći s kojom se prepoznaju pojedine emocije čini se da bijelci točnije prepoznaju emocije od drugih rasa (Schimmack. strah. 1996):  bolje prepoznaju sreću. ljutnju i gaĎenje.

 Matsumoto et al. smatraju da osoba subjektivno slabije doživljava emociju nego što bi to sugerirao izraz lica Japanci izrazima negativnih emocija pripisuju slabiji intenzitet nego Amerikanci – izražavanje negativnih emocija u japanskoj kulturi smatra se nepoželjnim     . kad Amerikanci vide izraz lica visokog emocionalnog intenziteta. ali i intenzitet subjektivnog doživljaja osobe koja pozira razlike u procjenama intenziteta subjektivnog doživljaja – Japanci misle da osoba doživljava znatno intenzivniju emociju od one koju pokazuje na slikama koje prikazuju emocije nižeg intenziteta s druge strane. procijeniti intenzitet izražene emocije. (2002) – ispitao način na koji Amerikanci i Japanci prosuĎuju izraze lica različitog intenziteta ispitanici na temelju fotografija izraza lica trebali prepoznati emociju.

Kritika Ekmanovih istraživanja  Russell (1994):  većina podataka dobivena na studentima i u pismenim društvima podražaji. naročito za skupine koje nisu osobito izložene zapadnim utjecajima . tj. izrazi lica. se prezentiraju izvan konteksta nudi se ograničen broj mogućih odgovora u formatu prisilnog odabira    u istraživanjima koja nisu nudila odgovor ispitanici su za isti izraz lica spontano davali širok niz odgovora i deskriptivnih fraza – stupanj prepoznavanja manji nego kod Ekmana.

Emocije kao kulturalno uvjetovane       antropološki i etnografski pristupi antropologinja Lutz .proučavala narod Ifaluk u južnom Pacifiku odbacuje ideju da je ljudska emocionalnost univerzalna smatra da je emocionalno značenje u osnovi strukturirano specifičnim socijalnim i materijalnim okruženjem – emocionalno iskustvo je pretežno kulturalno Lutzova je našla neke specifične emocije kod Ifaluka kojih nema u engleskom jeziku ali. te zaključke ne podupiru empirijski podaci – nema dovoljno dokaza da su emocije kulturalni konstrukt .

slične u različitim kulturama. smije li osoba izraziti odreĎenu emociju u nekom trenutku ili ne  .Pravila izražavanja emocija  pretpostavka je da su osnovne emocije univerzalne. ali se različitim intenzitetom pokazuju ili inhibiraju – meĎukulturalne razlike Ekman uveo pojam pravila izražavanja – pravila o tome kakav izraz lica je primjeren za pojedinu situaciju.

Japanci su znatno više kontrolirali izražavanje negativnih emocija  Matsumoto istražio procjene Amerikanaca. a u većoj mjeri da je prikladno izražavati pozitivne . MaĎara i Poljaka o prikladnosti izražavanja osnovnih emocija u tri situacije:  istočni Europljani u većoj mjeri nego Amerikanci smatraju da je neprikladno u prisutnosti drugih izražavati negativne emocije.Istraživanja pravila izražavanja  Ekmanovo istraživanje – pokazao studentima Japancima i Amerikancima uznemirujući film nasamo i u prisutnosti druge osobe:   nasamo su i Japanci i Amerikanci imali vrlo slične izraze lica u prisutnosti druge osobe.

4. 5. (2005) proučavao pravila izražavanja emocija u 30 zemalja najveća ekspresivnost emocija: kad je osoba sama u društvu obitelji i bliskih prijatelja u privatnoj situaciji u društvu obitelji i bliskih prijatelja u javnoj situaciji meĎu znancima kad je osoba sama javnoj situaciji. 2.Matsumoto i sur. meĎu znancima u javnosti pred profesorima   1. . 6. 7. 3.

Na kraju…     nalazi sugeriraju da postoji biološki utemeljen program doživljavanja i izražavanja emocija koji je genetski ugraĎen u sve osobe taj program stvara osnovu za univerzalne psihologijske procese vezane uz emocije .dio je osnovne ljudske prirode postoje individualne razlike u pobudljivosti sustava. intenzitetu reakcija kao i tipu emocija koji se češće javlja združene individualne razlike u tim elementima mogu dovesti do prosječnih razlika u emocijama na razini pojedinih kultura – no to ne znači da se one mogu pripisati utjecaju kulture .

kao i značenje tih emocija za pojedinca i za druge te situacije imaju snažniji utjecaj. koji nadilazi biološki mehanizam .uključuje se mehanizam pravila kulturalnog     . sve osobe. kad se jake emocije izazovu u situacijama u kojima su osobe same i mogu reagirati bez socijalnih ograničenja. bez obzira na spol ili kulturu kojoj pripadaju. izražavaju emocije istim izrazima lica tu se pokazuje utjecaj univerzalnog programa facijalnih izraza emocija koji u ovom slučaju direktno i prvenstveno oblikuju ponašanje kad su te iste osobe u situacijama koje pred njih postavljaju socijalna ograničenja. one mijenjaju izraz lica tako da ga usklade s kulturalno prihvaćenim normama kulture odreĎuju značenje specifičnih situacija koje pobuĎuju emocije.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful