-1

-

DIDAKTIKA
grč. didaskein (didaskein) – poučavati; u hrvatski jezik ulazi preko latinskog pojam didaktika javlja se u 16/17.st. pojavom dvaju pedagoga – reformatora koji did. Sustave žele osloboditi srednjovjekovnih škol.metoda – JOHAN WOLFGANG RATKE (njem.) i JAN AMOS KOMENSKY (češ.) «Didaktika – vještina poučavanja svakoga u svemu» - po Komenskom uzimaju pojam «didaktika» da bi izbjegli srednjovjekovni pojam «curriculum»= zadani obrasci za učenje jer on ne zadovoljava nove potrebe društva (reformacija na čelu s M. Lutherom – novi školski sustav) kraj 18/poč. 19.st. škola se nastoji prilagoditi novim društvenim uvjetima javlja se više eur. Pedagoga koji žele promjene – JEAN JACQUES ROUSSEAU, JOHANN HEINRICH PESTALOZZI, J. FRIEDRICH HERBART, FRIEDRICH ADOLF DIESTRWEG (osnivač i utemeljitelj didaktike kao znanosti DIDAKTIKA – pokušava uspostaviti načela na općoj razini – kako PRIKAZATI i PROTUMAČITI problem publici različitog uzrasta, predznanja i iskustva – centralna pitanja didaktike DIDAKTIKA – grana pedagogije koja proučava opće zakonitosti obrazovanja u cjelini tj. Nastoji otkriti stalne uzročno-posljedične veze i odnose u procesu stjecanja obrazovanja Poč.20.st. najjači otpor staroj Herbartovoj školi (tvrdi da je forma sve, a uz to forma je način zaštite pa je zato njegovana i danas) Kritika stare škole dolazi ponajprije iz Amerike> o Pragmatistički pokret Johna Deweya – oduđuje dogmatizam, birokratizam i pasivnost učenika (učenik je subjekt, a ne objekt nastavniku) o Pokret eksperimentalne pedagogije – oslanja se na biologiju, sociologiju, higijenu, psihologiju, a bune se protiv filozofije u školama koje trebaju postati mjesto življenja, treba se poštovati individualnost učenika 5 PRISTUPA FUNKCIJI ODGOJA I OBRAZOVANJA (5 pristupa didakt. Fenomenu izrašeni kao suprotnosti) – sociocentrička (odgoj i obraz.usmjereni na društ.potrebe)-pedocentrička (odgoj i obraz.usmjereni na dijete) tendencija pojmovno-sadržajno razgraničenje didaktike – edukacijski-(curricularni)obrazovni o-o procesi znanstveni-umjetnički-radni princip adaptibilno (prilagodba pojedinca društvu)-emancipacijski (oslobođenje i vlastiti razvoj pojedinca) princip o-o proces kao zadani sustav naspram kreaciji DIDAKTIKA – znanost o zakonitostima o-o procesa; nije vještina, teorija ni filozofija; grana pedagogije jer je iz nje iznikla i za nju je neposredno vezana =

-

1. 2. 3. 4. 5. -

IKor

-2grana pedagogije koja se bavi proučavanjem, usustavljivanjem i teor.uobličavanjem općih i specifičnih zakonitosti odgojno-obrazovnih procesa – iz nje proizlaze različite metodike rada Odnos didaktike i drugih znanosti – o Pedagogija se bavi o-o na višoj razini, a didaktika na nižoj znanstvenoj razini o Ni po predmetu, ni po metodologiji se ne može didaktika izolirati od drugih znanosti o Predmet i metodologija didaktike spadaju u korpus društv.-humanističkih znanosti o preko o-o procesa u čijim temeljima leži čovjek, didaktika je povezana i s prirodnim znan. o Putem sredstava koje koristi za postizanje ciljeva povezana je s tehničkim znanostima o Preko predmeta i zadaća povezana je s drugim granama znanosti uopće odgojne probleme nastave proučava TEORIJA ODGOJA, a obrazovanje DIDAKTIKA – odgoj i obrazovanje su u DIJALEKTIČKOM ODNOSU

-

-

- RAZVOJ DIDAKTIČKE MISLI I. 5-4.st.pr.Kr. PLATON – «Država» o organiziran nast.rad razvojna je i društvena potreba o država je dužna brinuti o obrazovanju o država daje osnovni smjer o-o radu o sadržaje o-o rada treba birati iz teorije i prakse o sadržaji o-o rada imaju intelekt i moralnu ulogu o učiteljev rad ima dalekosežne društ. Posljedice; važnost ličnosti učitelja II. 4.st.pr.Kr. ARISTOTEL – «O odgoju» o uočio faze razvoja ličnosti (0-7-14-21 g.) o nastava i odgoj moraju polaziti od prirode i intelektualne sposobnosti djeteta o ukupni odgojni rad potiče harmonijski razvoj ličnosti: tjelesnu konstituciju, intelektualni i moralni razvoj o nužnost optimalnog opterećenja u nastavi III. 1-2.st.pr.Kr. MARKO FABIJE KVINTILIJAN – «Obrazovanje govornika» o sva djeca imaju potrebne prirodno intelektualne mogućnosti za praćenje nastave i školovanja o postoje individualne razlike koje treba uvažavati o nastavnik mora brinuti o darovitima i marljivima o pamćenje (i vještina) razvijaju se vježbom i postupnošću o vježbi prethodi teorijsko objašnjenje o u nastavi mora postojati uzor o učitelj mora imati široku opću kulturu, veliku moralnu snagu i izrazitu ljubav za rad s mladima o nastava ne smije biti prinuda (važnost nagrada i kazni) IV. 16/17.st. JAN AMOS KOMENSKY – «Velika didaktika» IKor

-3tvorac razredno-satnog sustava «frontalni rad» kao metoda o-o rada obveznost školovanja nastava na materinjskom jeziku osnovna načela nastave informacija je posrednik u intelekt. I moralnom razvoju učenika, a ne cilj obrazovanja o učenje je postupan proces o jasni, sažeti i međusobno povezani udžbenici kao jamac uspješnog učenja 18/19.st. JEAN JACQUES ROUSSEAU – «Emil ili o odgoju» o fazni razvoj (0-1.5-12-15-18 g.) i odgoj tijela, osjetila, intelekta i moralnog suđenja o nastava se zasniva na radoznalosti i aktivnosti učenika o cilj je razvitak sposobnosti i osamostaljivanje mladih o učenje je za život («Živjeti – eto zanata kojemu ću naučiti Emila») 18/19.st. JOHANN HEINRICH PESTALOZZI – «Večernji sati jednog pustinjaka, Lindhard i Gertruda, Kako Gertruda uči svoju djeci, Knjiga za majke» o razvoj didaktike i metodika pojedinih predmeta o «elementarno obrazovanje» - proces obučavanja na temelju osnovnih elemenata od kojih je znanje satkano o u poučavanju treba krenuti od promatranja i stvaranja osjetilnih predodžaba (iskustva) prema jasnim pojmovima o «načelo odgojnosti nastave»; načelo zornosti i sustavnosti o povezivanje proizvodnog rada i nastave o odredio sadržaj obrazovanja u «narodnoj školi» o u metodici materinskog jezika treba poći od govora (stupnjevi – upoznavanje glasova, bogaćenje govora, gramatičko poznavanje jezika) 18/19.st. JOHANN FRIEDRICH HERBART – «Opća pedagogija» o utemeljitelj pedagogije kao znanosti i povezao ju je s psihologijom o proces odgoja – upravljanje, nastava i stega (moralni odgoj) o oblici nastavnog rada – deskriptivni, analitički i sintetički o formalni nast.stupnjevi i metode – jasnoća (monolog), asocijacija (dijalog), sustav (generalizacija), metoda (vježba i/ili primjena) o interesi kao sadržajna strana nastave (empirijski, spekulativni, estetski, simpatički, socijalni i religiozni) 18/19.st. FRIEDRICH ADOLF DIESTRWEG – «Rukovod za njemačke učitelje» o utemeljio didaktiku kao znanost o načela – samorad, prilagođavanje prirodi i kulturi o sustav didakt.načela i pravila prirode i kulture o osnovna nast. metoda – indukcija (analitička, heuristička - objašnjavanje i razvojni razgovor o o o o o o

V.

VI.

VII.

VIII.

IKor

-4o nastava odgoja tako što razvija ukupne sposobnosti učenika i njegovu moć upravljanja sobom o važnost pripremanja učitelja za nastavu i njegovo trajno usavršavanje (izbjegavati rutinu) IX. 20.st. JOHN DEWEY i pragmatizam o kritika «stare škole», verbalizma, dogmatizma, birokratizma i pasivnosti učenika o nastava se zasniva na psihofizičkim sposobnostima i interesima učenika (pedocentrizam) o nastava mora služiti potrebama pojedinca i društva (pragmatizam) o sadržaj nastave određuju učitelj i učenik o isticanje misaone aktivnosti i stvaralačke dinamike u grupnom radu 20.st. EKSPERIMENTALNA PEDAGOGIJA o obogatila metodologiju proučavanja nastave o oslanjanje na biologiju, sociologiju, psihologiju i higijenu o odbacivanje «školske filozofije» o istražuju ekonomičnost i higijenu nast.rada, metode učenja, discipline i uspjeha u nastavi, individualne razlike, poticanje, zapamćivanje,... 20.st. RADNA ŠKOLA o inzistiranje na smanjivanju činjenica i knjiškog učenja te okretanje radu kao odgojnom sredstvu i cilju odgoja o uloga nastave je da pomogne učenicima u svladavanju metoda i tehnika intelekt.rada te da ih što efikasnije pripremi za život i rad u društvu o samoobrazovanje kao cilj i sredstvo 20.ar. POKRET ZA UMJETNIČKI ODGOJ o protest protiv «intelektualističke škole» o nužnost odgoja čuvstvene i voljne sfere ljudskog estetika kao osnova pedagoške teorije i prakse o nastava kao umjetnička kreacija

X.

XI.

XII.

PRISTUPI ODGOJU I OBRAZOVANJU (11) 1. SOCIOCENTRISTIČKI – popularan u 1.po.20.st. - ciljevi – pripremeanje za život u zajednici; formiranje lojalnih, poslušnih i društ.korisnih građana sa znanjima potrebnima za vršenje društ.uloga – UNIFIKACIJA - polazišta – čovjek je «zlo» biće koje treba uljuditi, a ljude treba formirati prema društ.normama, vrijednostima i zakonima; čovjek se treba mijenjati u skladu s društ.zakonima - sadržaji – određeni su državnim dokumentima, a izvedeni su na: akademskoj utemeljenosti i socijalnoj kompetentnosti - metode – čvrsta strukturiranost i zadanost o-o procesa>UNIFICIRANOST; dominantan frontalni rad; jednosmjerna komunikacija učitelj-učenik

IKor

-5o-o ekologija: (prostor i oprema, komunikacija sudionika procesa, kadar-učitelj i njegov odnos prema učeniku) – masovnost, masivnost i ekonomičnost; red, rad, snaga; znanje, vještina i navika kao svrha; škola je «hram»; učitelj kao vrhovni autoritet po sebi jer mu je povjerena društvena uloga prenositelja znanja i društ. Vrijednosti; učenik kao pasivni objekt valorizacija – usmjerenost na količinu kao vrijednost, na normu, i na poredak kao doseg nedostaci – krutost, zadanost, autoritativnost; zanemarivanje odobnosti, njenih mogućnosti i interesa; zapostavljanje kreativnosti; okrenutost izmrvljenim činjenicama automatiziranošću vještina i navika KOMENSKY – frontalni rad> učitelj drži predavanje bez obzira na interes, želje i razumijevanje učenika; komunikacije nema ili je svedena na to da učitelj pita, a učenik odgovara – sociocentristički pristup

-

2. PEDOCENTRISTIČKI – javlja se kao reakcija na sociocentrizam - ciljevi – društvo se treba prilagoditi pojedincu; izviru iz potreba i interesa pojedinca koje on sam definira> RAZVOJ OSOBNIH POTENCIJALA I LIČNOSTI - polazišta – čovjek je po svojoj prirodi dobar; čovjek je vrijednost po sebi pa ga stoga ne treba formirati ni uljuđivati, nego ga poticati i omogućiti mu da se razvija; čovjek kao savršenstvo prirode ima ulogu mijenjati nesavršenstvo društva - sadržaji – određeni su: izborom djeteta prema njegovim interesima primjerenošću psihofizičkoj dobi - metode – strukturu određuje subjekt; dominantnost samostalnog rada i slobodna komunikacija među svim sudionicima o-o procesa - o-o ekologija – minijaturnost, intimnost i svrhovitost; kreativnost, zadovoljstvo i sloboda; znanje, vještine i navike kao cilj i sredstvo do cilja; škola kao «dom»; učitelj kao moderator i suradnik; učenik kao subjekt - valorizacija – usmjerenost na kvalitetu kao vrijednost, na razvoj osobnih potencijala i na ostvarivosti osobnih potencijala kao dostignuća - nedostaci – pretjerani liberalizam, anarhičnost i pomanjkanje autoriteta; zanemarivanje društvenog bića čovjeka; odsustvo svake ciljane akcije; nesigurnost u ostvarenje ciljeva; nesustavnost i neracionalnost 3. EDUKACIJSKI (curricularni) - ciljevi – ODGOJNI ZADACI – uopćene, nedefinirane i nedostižne fraze (svestrana ličnost); OBRAZOVNI ZADACI – definirani i konkretni, prekruti jer ne vode računa o individui; odgoj se svodi na obrazovanje - polazišta – odgoj kao širi pojam obuhvaća odgoj u užem smislu i obrazovanje; o-o su dvije razine edukacije; edukacija kao jedinstven o-o proces koji ne počiva na teoriji obrazovanja (didaktici), nego na teoriji kurikuluma kao teoriji jedinstvenog edukacijskog procesa; o-o su jedinstveni i unaprijed zadani - sadržaji – mahom obrazovni bez odgojnih sadržaja; ili odgojni sadržaji postoje kao usputno ili pomoćno sredstvo - metode – odgoj kao usputni proizvod obrazovanja; neprimjerene pojedinačnim potrebama učenika

IKor

-6o-o ekologija – koncipiranja prema potrebama obrazovanja; usmjerena na obrazovne programe; umjerena na ostvarivanje materijalnih i/ili funkcionalnih zadaća valorizacija – usmjerena obrazovnim postignućima, djelomice uvažava sposobnosti, okrenuta količini i općoj usporedbi normama dobi i razreda nedostaci – poistovjećivanje odgoja s obrazovanjem; shvaćanje didaktike samo kao teorije obrazovanja; shvaćanje nastave samo kao obrazovnog procesa

4. OBRAZOVNI (ODGOJNO-OBRAZOVNI) PROCES - ciljevi – jedinstvo o-o ciljeva - polazišta – odgoj kao dio obrazovnog procesa ili kao specifičan vid obrazovanja; obrazovanje kao viši rodni pojam; odgoj i obraz.su dva aspekta istog procesa, tj. Oni nisu ni nadređeni ni podređeni niti isključivi, nego su međusobno komplementarni - sadržaji – obrazovni sadržaji u sebi sadrže odgojnu komponentu - metode – odgoj kao ciljana akcija; usmjerenost pojedinačnim i zajedničkim potrebama - o-o ekologija – i za potrebe odgoja; usmjerena na psihofizičke snage djeteta i njegove potrebe; komunikacija i razredno ozračje - valorizacija – usmjerena cjelini i ujednačenosti razvoja; okrenuta kakvoći i usporedbi s početnim stanjem i mogućim akcijama - nedostaci – kompleksnost; neprimjerenost sadržaja odgojnoj funkciji; neizgrađenost didaktike i kao teorije odgoja ŠTO TREBA BITI SADRŽAJ O-O? 5. ZNANSTVENI sadržaj o-o - ciljevi – OBRAZOVNI – stjecanje znanja i razvoj sposobnosti i mišljenja; ODGOJNI – učenje vrijednosti i formiranje stavova i uvjerenja - polazišta – obrazovni proces je spoznajni proces i stoga didaktika mora biti utemeljena na teoriji spoznaje; znanstveno utemeljene činjenice - sadržaji – znanstveni; racionalistički pristup; znanja se stječu, ali ne prakticiraju> VERBALIZAM; radni i tjelesni odgoj su zapostavljeni - metode – strukturirane prema zakonitostima spoznajnog procesa – definiranje problema, hipoteza, metoda, akcija, provjera, zaključak - nedostaci – jednostavnost gledanja na ljudsku ličnost i njene probleme; isključivost i zanemarivanje ostalih o-o područja podjednako važnih za ljudsku osobu; samodovoljnost metoda samo jednom području o-o procesa 6. UMJETNIČKI sadržaj o-o - ciljevi – bogaćenje doživljaja i razvoj senzibiliteta; znanja su u funkciji doživljaja, spontanosti i kreativnosti - polazišta – o-o proces je doživljejni proces te stoga treba biti utemeljen na zakonitostima doživljajnog procesa - sadržaji – konzumentsko-artistički; stvaralačko-artistički; komunikacija; iskustvenost i doživljaj; radi tjelesne aktivnosti u funkciji ljepote tijela i izražavanja nutrine

IKor

-7metode – strukturirane na načelima umjetničkog stvaralaštva – podražaja, doživljaja i izražaja

7. RADNI sadržaji o-o - ciljevi – znanja,vještine i navike u funkciji osposobljavanja za rad; ODGOJ radni i tjelesni koji po sebi razvijaju ličnost - polazišta – o-o proces je radni proces te stoga mora biti utemeljen na načelima rada – motiviranosti, izrada plana, izvođenje i evaluacija - sadržaji – podjednako zastupljeni svi sadržaji, ali im je metodski pristup različit - metode – strukturirane po radnim načelima – motivacija, zadatak, priprema, izvođenje, evaluacija, uvježbavanje 8. ADAPTIBILNI - ciljevi – nužnost mijenjanja pojedinca; oblikovanje ličnosti (uniformljivanje); «društvo jednakih» - polazišta – o-o proces je oblik prilagođavanja pojedinca uvjetima društv.života – pojedinca treba oblikovati prema društv. potrebama - sadržaji – kruti, propisani, obavezni; u interpretaciji jednoznačni i nepodložni preispitivanju - metode – krute, propisane i obvezne; nepodložne kritičkom preispitivanju; «rukovodeće» i uvijek s istim ishodom - o-o ekologija – sustavnost i zadanost; stalnost i nepromijenjivost; autoritet, odanost i poslušnost; upravljivost i predvidivost; «demokratski centralizam» i društvene granice slobode; «zdrava i svestrana» ličnost; adaptivnost društvu - valorizacija – prema društvenoj korisnosti i opravdanosti - nedostaci – nedemokratičnost, totalitarnost, krutost, uniformiranost i konformizam; nemogućnost razvitka osobnih potencijala i kreativnosti, orijentiranost na (nepostojećeg) prosječnog učenika; njegove prosječnosti 9. EMANCIPACIJSKI - ciljevi – nužnost mijenjanja društva na načelima slobode, solidarnosti i komplementarnosti; kritički (samo)formirana ličnost - polazišta – sukob pojedinca i društva moguće je riješiti samo tako da se pojedincu zajamči nesmetano pravo na realizaciju osobnih potreba - sredstva – po izboru sudionika o-o procesa; interpretacija – kritička - metode – dogovorene i zajednički planirane; podložne stalnom preispitivanju, kritici i promjeni; ne sa sigurnim ishodom - o-o ekologija – primjerenost i okvirnost; stalnost traženja i promjenjivost ciljeva; partnerstvo, povjerenje i suživot; nepredvivljivost; sloboda odlučivanja i ljudske granice slobode; samoostvarena i sretna ličnost; adaptiranost u društvu - valorizacija – prema uzajamnoj korisnosti svih sudionika - nedostaci – nesigurnost u ishod odgoja i obraz.; moguća anarhičnost; nema čvrstu strukturu (formira se u hodu); moguća socijalna neadaptiranost pojedinca; liderstvo i rivalstvo (stvara vođe)

IKor

-8-

O-O PROCES TREBA PROMATRATI KAO: 10. SUSTAVNI - ciljevi – utvrditi strukturu, činjenice procesa, njihove uloge i veze; čvrsto definirani parametri: kojim tempom, metodom i s koliko sadržaja - polazišta – o-o proces je složeni fenomen koji se može analizirati jedino ako se upozna njegova struktura na svim razinama - sadržaji – utvrđivanje moderatora sustava koji dovode do cilja i strategije te veze između pojedinih moderatora sustava - metode – krute, nema mogućnosti izbora jer je sve unaprijed zadano; komunikacija je jednosmjerna - valorizacija – provodi se na principu samoregulacije i vrednovanja; želi se postići mehanička nepristranost koja se očituje u odnosu na zadane vrijednosti - nedostaci – dehumanizacija; mehanicizam – nastava se izvodi po obrascima, okrenuta je cilju, a ne subjektu; njime je moguće manipulirati ljudima – stvaranje hibrida (jednakih ljudi) 11. KREATIVNI - ciljevi – ne usmjerava se na sam cilj; usmjerava se na razvitak svih ljudskih potencijala, a ne samo intelektualnih (razvoj cjelokupne ličnosti) - postavke – o-o proces je složen fenomen koji se zbog te složenosti i konačnog cilja svojih aktivnosti ne smije ograničavati - sadržaji – nema moderizatorazbog važnosti sadržaja za razvoj emocionalne sfere; ujednačavanje svih sadržaja za zdrav razvoj ličnosti; ne nameće izvore ni sadržaje - metode – izniću iz samog rada i motiviranosti subjekta o-o procesa; bitno je ostvariti neposredne istinske konstante i komunikaciju - o-o ekologija – kakvoća međuljudskih odnosa (smisao i sadržaj) - valorizacija – ne ističe nepristranost ni količinu; temelji se na cjelovitom osobnom postignuću - nedostaci – motiviranost pojedinca za samoostvarenje i način tog samoostvarenja OSNOVNI POJMOVI DIDAKTIKE - ODGOJ – društveno-pedagoški proces kojim se ostvaruje razvoj čovjekove društvene i individualne osobnosti (svaka se ličnost razvija u smjeru svojih najboljih predispozicija) - Ne postiže se samo socijalizacija, već i njena individualizacija - OBRAZOVANJE – proces stjecanja određenog sustava znanja, vještina i navika kojima se pojedinac osposobljava za zadovoljavanje i stjecanje osobnih, socijalnih i psihomotoričkih motiva – učenik se smatra SUBJEKTOM procesa - Znanje – sustav ili logički pregled činjenica i generalizacija o objektivnoj stvarnosti koje je čovjek usvojio i trajno zadržao u svojoj svijesti

IKor

-9Stjecanje znanja je materijalna strana obrazovanja

Razine znanja a) razina prisjećanja – najniža razina znanja karakteristična po tome da se čovjek samo sjeća nekih sadržaja o objektivnoj stvarnosti: učenici na tom stupnju znanja samo se sjećaju (ostao je trag u njihovoj podsvijesti) da su nešto učili, ali ništa više o tome ne znaju b) razina prepoznavanja – učenici mogu prepoznati neke saržaje, identificirati njihovu pripadnost, znaju na što se oni odnose, ali ih ne mogu objasniti ni obrazložiti: npr. Analizom teksta učenici prepoznaju određenu vrstu riječi, ali o toj vrsti ne znaju ništa reći c) razina reprodukcije – učenici poznaju određene sadržaje do te mjere da ih umiju reproducirati, ali ih još ne mogu primjenjivati u svom svakodnevnom radu: npr. Učenik može reproducirati pravopisno pravilo, a u pismenom sastavku napravi pogrešku u vezi s tim d) razina automatizacije – prisutno je i razumijevanje, ali zbog uvježbanosti, radnja se izvodi nesvjesno: znanje poznato samo po sebi e) razina operativnosti – učenici mogu stečenim znanjem, sadržajima operirati tj. Primjenjivati ga u svom svakodnjevnom životu: objasniti i obrazložiti f) razina kreativnosti ili stvaralaštva – raspoloživim činjenicama, vještinama i navikama možemo restrukturirati postojeća znanja i stvoriti nova činjenice – pojedinosti (korektnosti) o objektivnoj stvarnosti koje čovjek stječe osjetilnim putem/perceptivnim putem – stoga su očite, zorne i evidentne generalizacije – apstrakcije koje pojedinac stječe i shvaća posredstvom procesa mišljenja, a to su – pojmovi, pravila, principi, metode, teorije, zaključci, aksiomi, hipoteze,... sposobnosti (vještine i navike) – kvalitete ličnosti formirane radi što uspješnijeg obavljanja neke djelatnosti koje se međusobno kvalitativno razlikuju po razini sudjelovanja svijesti u njihovu obavljanju; mogu biti – o senzorne – perceptivne – bol, sluh, toplina o manuelne – praktične – oblikovanje i transformiranje neke materije o izražajne – govor, čitanje, pisanje, slikanje, pokret, mimika,... o mentalne – intelektualne – formiraju se na temelju intelektualnog rada i osnova su za razvoj ostalih sposobnosti vještine – psihomotorne sposobnosti pojedinca stečene ponavljanjem neke radnje, ali uz stalno prisustvo svijesti o toj radnji navike – specifične vještine ili psihomotorne sposobnosti koje su usljed ponavljanja postale automatizirane te ne zahtjevaju očito prisustvo svjesnosti radnje – nesvjesnost razvoj sposobnosti je funkcionalna strana obrazovanja: znanje je osnova za razvoj sposobnosti dispozicija – anatomsko-fiziološki preduvjet razvoja sposobnosti

-

IKor

- 10 aktivnosti ili djelovanja – svrsishodna djelatnost razvoja funkcije i realizacije dispozicija, neophodan uvjet razvoja sposobnosti – bez nje nikakva hereditivna osnova neće biti stavljena u funkciju odnosno njena aktivnost neće biti moguća tek kad su oba uvjeta razvoja određene funkcije zadovoljena, moguća je aktivnost o-o proces – zajednička djelatnost svih sudionika o-o procesa u kojoj se ostvaruju određeni ciljevi i zadaci odgoja i obrazovanja, bilo intencionalno ili neintencionalno; vrlo često se ovaj naziv zamijenjuje nazivom «nastava», ali oni nisu istoznačni niti predstavljaju istovrsni pojam nastava – sustavan, organizirani i intencijalan oblik predagoškog djelovanja sudionici o-o procesa – čimbenici koji sudjeluju u realizaciji postavljenih o-o ciljeva, bilo da u njemu sudjeluju izravno ili neizravno – neizravni sudionici (društvo, zajednica, ustanove, obitelj,...) didaktički mogokut – shematizirani prikaz SUBJEKATA, SADRŽAJA I MEDIJA O-O PROCESA
Polje aktivnosti djelovanja vanjskih i unutarnjih čimbenika učenja i nastave OKVIR REFERENCIJE> čimbenici učenja i nastave

-

-

UČENI K

-

-

učenik-polaznik – subjekt ili aktivni sudionik vlastitog razvoja učitelj-voditelj – stručni organizator, medijator i moderator o-o procesa nastavni sadržaj – materijalna osnova o-o procesa mediji – prenositelji informacija o sadržaju tijekom o-o procesa o-o tehnologija – didaktički osustavljen skup programa, postupaka i sredstava o-o usmjeren na racionalizaciju, optimalizaciju i objektivizaciju o-o procesa o-o ustanove – ustanove s osnovnom zadaćom institucionalnog i intencionalnog ostvarivanja ciljeva i zadataka o-o o predškolske – jaslice, dječji vrtić, «male škole» o škole – osnovne, srednje, više, redovne (opće i strukovne), specijalne i specifične o visokoškolske ustanove – visoke škole, fakulteti, akademije, instituti o specifične – domovi i zavodi škola – o-o ustanova intencijalnog odgoja i obrazovanja i predstavlja supsustave

IKor

- 11 o-o ustanova sa specifičnim sustavnim komponentama koje se nalaze u međuodnosu, utjecajima i funkcijama> broj, vrsta i karakter tih strukovnih komponenata ovisan je o vrsti škole i položaju unutar odnoga i obrazovanja učenje – trajna i specifična promjena ponašanja pojedinca kao posljedica stečenog iskustva – omogućava pojedincu da stvara nove veze između stečenih iskustava te tako spoznaje i kreira svoje vlastite želje kreativan proces traženja, eksperimentiranja, centriranja stečenih iskustava i verifikacija postignuća potpomognuta stručnom pedagoško-didaktičkom pomoći učitelja proces učenja mora slijediti opću formulu stvaralačkog mišljenja – preparacija, inkubacija, luminacija i verifikacija> osnovni postulat poučavanja poučavanje – skup aktivnosti koje se poduzimaju kako bi se postigaoodređeni cilj – proces i učenje učenja ili proces stjecanja novih i efikasnih strategija obrade, prerade i rekonstrukcije sveukupnih informacija – temelji se na istim načelima na kojima se zasniva i samo učenja ponašanje – svaki odnos pojedinca prema svijetu, vlastitom okruženju

-

NASTAVA – organiziran i intencijalan oblik pedagoškog djelovanja - javlja se u kulturama Starog Istoka 4000-2000.pr.Kr., ali prve podatke imamo tek od antičke Grčke, Rima i sr.vijeka Škole i sadržaji nastave tijekom povijesti - ATENA – 7-13 g. – gramatisti (čitanje, pisanje, računanje) i kitaristi (sviranje, pjevanje, ples); 13-15 g. – palestre (pentatlon i plivanje); 15-18 g. – gimnazije (politika, umjetnost, filozofija i tjel.obrazovanje); 18-20 g. – zajednica efeba (vojno i državničko obrazovanje) – žene se ne obrazuju - SPARTA – 7-18 g. – pentatlon (skakanje, bacanje koplja i diska, hrvanje), pjevanje, politički razgovori; 18-20 g. – zajednica efeba; - žene se ne obrazuju - RIM – elementarne škole (čitanje, pisanje, računanje, učenje zakona), gramatičke šk. (latinski, grčki, čitanje klasika, govorništvo), retoričke šk. (govorništvo, filozofija, pravo, matematika, astronomija), više državne šk. (pravo, medicina, filozofija, retorika) - SREDNJI VIJEK – crkvene škole – župna (čitanje na lat., pisanje, pjevanje); samostanske i katedralne – lat. Pisanje, pjevanje i sedam slobodnih vještina 4+3 Kvatrium – glazba, astronomija, geometrija, aritmetika Trivium – gramatika, retorika, dijalektika; - svjetovne škole – plemićka (viteške vještine – jahanje, plivanje, gađanje strijelom i kopljem, mačevanje, lov, šah, sastavljanje stihova; 7-14 g. – služba kod plemića kao paž, 14-21 g. – štitonoša, 21 g. – vitez); građanske (čitanje, pisanje, računanje i struka (zanat, trgovina i grad.uprava)) – u većim sredinama još gram., retor., geom. - HERBART – definirao nastavu kao intencionalni način djelovanja, a njegove postavke obrazovanja i nastave vrijede gotovo čitavo stoljeće NASTAVNI SUSTAVI (SUVREMENI DIDAKTIČKI SUSTAVI) - teorijski utemeljeni pedagoško-didaktički koncepti – uži rodni pojam o-o procesa 1. katehetska nast.

IKor

- 12 o usmjerena na vječne dogme tj. Cilj je usvajanje vječnih istina o srednjovjekovno usvajanje znanja – znanje se prenosi u točno određenom obliku, učenik ne mora razmišljati nego samo naučiti> «načelo stroja» o reprodukcija i verbalizam (točno određene konstruk. bez razumijevanja) 2. majeutička o «izvlačenje i osvještanje istine» - «načelno primalje» o navodi učenika na odgovor, ali on nije aktivan 3. predavačka o prenošenje istine; verbalizam – načelo pamćenja (slušaj i pamti) 4. heuristička (genetička/induktivna/razvojna) o razvojni razgovor i poticanje na otkrivanje istine – promatranje, elaboracija, verifikacija o obrazovnu važnost imaju samo oni nast.sadržaji koje učenici potpuno razumiju (jasan uvid u strukturu sadržaja) o učitelj misaono vodi učenike do shvaćanja određenog sadržaja> načelo «aha» efekta (heureka – Arhimedov usklik) – traži i otkrivaj 5. egzemplarna o učenje na reprezentativnim primjerima – a) selekcija i izbor egzemplara, b) elaboracija egzemp., c) rasprava – pouči reprezentativno, ostalo sam o jedan primjer reprezentativan za sve ostale o važan je učenikov stav prema egzemplaru 6. programirano o program i njegove čestice kao vodilje u učenju o načelo izvršavanja algoritmizacija nast. procesa – slijedi i izvršavaj 7. timska o nastava po skupinama učenika koje dobivaju samostalne ili skupne zadatke – načelo mušketira (svak svoj dio, svi zajedno sve) o učitelj je samo koordinator o etape – a) razrada cilja, b) planiranje akcije, c) rad na projektu, d) sinteza rezultata, e) evaluacija sadržaja kao cjeline 8. problemska o stvaranje novih spoznaja na temelju iskustva – utvrdi problem, ponudi rješenje o etape – a) definiranje problema, b) rješavanje problema – postavljanje hipoteze, prikupljanje relevantnih podataka, rad na dokumentima (preradbe i proradba), c) zaključci i verifikacija VRSTE NASTAVE – razlika između o-o procesa i nastave (o-o proces – bilo kakva vrsta o-o djelovanja bez obzira na prostor, vijeme oblike i namjene); (nastava – intencionalni, planski proces pod određenim uvjetima, s određenim sudionicima i s unaprijed određenim ciljevima, posebnim i pojedinačnim zadaćama ) A. prema dužini trajanja – redovita, dopunska, dodatna, produžna (nekad), izborna, fakultativna, tečajna

IKor

- 13 B. prema mjestu izvođenja i načinu komunikacije – učionička i kabinetska; izvanučionička ili terenska – ekskurzija i izleti, nastava na daljinu – dopisnokonzultativna, konzultativno-instruktivna, nastava putem elektroničkih medija; izvanškolski oblici neobavezne nastave – tečajevi, seminari C. prema dobrovoljnosti uključivanja – obavezna – redovita, dopunska, dodatna, izborna; neobavezna školska – fakultativna, tečajevi, izvannast.aktivnosti; neobavezna izvannastavna – «Škole», tečajevi, seminari, izvannast.akt. D. prema razini obrazovanja koje pruža – predškolska, osnovnoškolska, srednjoškolska, visokoškolska E. prema metodičkoj organizaciji – predavačko-informativna, egzemplarna, individualna i individualizirana, programirana, problemska, timska CILJ I ZADACI ODGOJA I OBRAZOVANJA - CILJ – uopćrns i dsžrzs formulacija didaktičke intencije - ZADACI – konkretizacija ili metodička operacinalizacija ciljeva - Određivanje ciljeva i zadataka – 2 polazišta – 1. društveno – cilj i zadatke o-o treva izvoditi iz društvenih potreba te se stoga cilj i zadaci izvode prema SUSTAVU AKADEMSKIH DISCIPLINA pradi uvođenja djece u svijet znanosti ili ih se izvodi iz potreba djece kao vid PRIPREMANJA ZA ŽIVOT 2. individualističko – cilj i zadatke o-o treba izvoditi iz INDIVIDUALNIH POTREBA i ASPIRACIJA POJEDINCA, njegovih INTERESA i mogućih SAMOPROMJENA - načini formiranja cilja i zadataka o-o – 2 načina A) deduktivni – izvedeni iz različitih teorijskih polazišta B) induktivni – osnovani na empirijskim istraživanjima - klasifikacija ciljeva i zadataka o-o> ovisi o znanstveno-stručnoj orijentaciji autora, a najčešće se: o zadaci dijele na tri vrste – odgojni (formirati osobine ličnosti), obrazovni (usvajanje znanja, vještina i navika), funkcionalni (usvajanje sposobnosti na temelju znanja, vještina i navika) o s obzirom na područja ljudskog egzistiranja (ličnosti) – morotno, kognivno, konativno, afektivno ODGOJNO-OBRAZOVNI SADRŽAJI - nastavni sadržaji - materijalna osnova o-o procesa - o-o sadržaji – ukupnost prirodne, društvene i civilizacijske zbilje pretočene u didaktički strukturalni sustav znanja, vještina i navika koji u ciljno usmjerena na usvajanje usbjektima o-o procesa - osnova za stjecanje iskustva, doživljaja i aktivnosti uvijek usmjerena cilju - po formalnom obliku – to su dokumenti na kojima se temelji pedagoško djelovanje na općoj, posebnoj i pojedinačnoj razini djelovanja, a osim samog sadržaja sedrže i smjernice koje govore o opsegu, dubini i slijedu ostvarenja sadržaja – takvi dokumenti se najopćenitije mogu podijeliti na – nast.planove, nast.programe i sast.curriculum

IKor

- 14 nastavni plan – dokument kojim se propisuju o-o područja (nast.predmeti) i druge o-o aktivnosti koje se provode u određenoj vrsti škole, njihov slijed u ukupnom oo procesu te tjedna i godišnja satnica predviđena za njihovu realizaciju nastavni program – dokument kojim se operacionaliziraju sadržaji koji su zadani nast.planom (konkretizacija nast.plana), tj. Okvirno se određuju opseg (ekstenzitet), dubina (intenzitet) i slijed (struktura) ostvarivanja nast.sadržaja – dubina, slijed i opseg – tri didaktičke dimenzije obrazovanja nastavni curriculum – dokument kojim se, osim sadržaja i okvira za realizaciju koji su dani nast.planom i programom, određuju još ciljevi, metode i strategije realizacije istih, te način evaluacije postignuća (kriterij i instrumentarij provjeravanja); nema ga u Hrvatskoj

-

OBLICI DOKUMENATA - okvirni – predstavljaju okvirni dokument u kojem se o-o proces određene vrste škole treba kretati - školski, godišnji, izvedbeni – ukupnost izvedbenih, odjelnih, razrednih, predmetnih, individualnih i dr. Programa koji će se tijekom godine ostvarivati u školi> GLOBALNI, OPERATIVNI PLAN I PROGRAM - svaki od tih dokumenata u sebi sadrži JEZGRU (dio koji je obavezan za sve škole određ.tipa i sve polaznike) i SPECIFIČNOSTI (dio koji je uvjetovan teritorijalnim, programskim i dr.uvjetima te zahtjevima određene škole, a koji isto tako mogu biti obavezni i neobavezni IZBOR I STRUKTURIRANJE NAST.SADRŽAJA (načelo integrativnosti i diferencije) - nast. sadržaji slijede – u horizontali (određenoj vremenskoj jedinici) i u vertikali (u nizu vremenskih jedinica) - razvojna linija nast.sadržaja – 1. sukcesivni princip – postepeno usvajanje sadržaja 2. simultani princip – istovremeno usvajanje sadržaja 3. koncentrični princip – kombinacija suk.i sim.; sadržaji se proširuju u jedinici vremena 4. spiralni model – sadržaji se obrađuju u kontinuitetu, ali s postepenim uzdizanjem na višu razinu nastavljanjem na prethodne sadržaje (nema ponavljanja kao u konc.načinu) - najčešće se kombiniraju sukcesivni i simultani te koncentrični i spiralni NAČELA I NAČINI OBLIKOVANJA O-O SADRŽAJA (osnovni didaktički principi) – utemeljitelj Komensky - o-o sadržaji oblikuju se, strukturiraju po određenim DIDAKTIČKIM NAČELIMA koja predstavljaju pretpostavku ostvarivanja cilja i zadataka, a koji su redovito predstavljeni kao dihotomije – 1. načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didakt. Strukturiranosti 2. načelo historičnosti i suvremenosti – sadržaji moraju biti povezani sa suvremenošću kako bi se uspostavio smisao 3. načelo korelativnosti i ekonomičosti – međusobno povezivanje sadržaja iz različitihpredmeta ako su oni srodni> korelacija nastave i ekonomičnosti

IKor

- 15 4. načelo integrativnosti i diferencijacije 5. načelo obrazovanosti i odgojnosti – u svakom sadržaju mogu se pronaći obje komponente 6. načelo primjerenosti i akcekeracije – uvijek malo teži sadržaji od učenikove sposobnosti što postiže vlastitim razvojem 7. načelo individualnosti i socijalizacije – sadržaj treba prilagoditi pojedincu, ali se ne smije raditi isključivo na istom već se mora prilagoditi društv.normama 8. načelo postupnosti i sustavnosti – od poznatog k nepoznatom; od konkretnog k apstraktnom; od lakšeg k težem 9. načelo aktivnosti, razvojnosti i stvaralaštva – dijete je aktivni sudionik usvajanja znanja i razvoja svojom aktivnošću i kreativnošću 10. načelo zornosti i apstraktnosti – od onog što je osjetilno do predodžbe (složena misaona aktivnost) 11. načelo koncentracije i disperzije – mora se imati pregled u čitavim sadržajima, a zatim se razrađuju pojedinačno 12. načelo jedinstvenosti i dosljednosti – odgojno načelo; svi sudionici u ovom procesu moraju djelovati jedinstveno da bi se stvorile kog. Mape (određeni način razmišljanja; dosljednost – obećanja se moraju izvršiti ODGOJNO-OBRAZOVNE METODE Metoda = način ili put do ostvarenja cilja; njihova podjela izvire iz sadržaja (uvjeta) i afiniteta ODGOJNE NAČINI VRSTE usmjerivačke objašnjavanje, razgovor, predavanje, referiranje, rasprava, savjet, primjer, uzor, uvjeravanje stimulacijske odobravanje, ohrabrivanje, poticanje, obećanje, priznanje, nagrade, vrednovanje, natjecanje problemskostvaranje «moralnog konflikta» - prosudba tuđih i vlastitih situacijske postupaka, odabir između dva loša/dobra rješenja treba izabrati bolje ili načelnije prevencije primjedba, opomena, kritika, prijetnja, ukor, zahtjev, osuda terapeutske demonstracija, zamjena motiva (instruktaža), navikavanje penološke zapovijed, zabrana, nadzor, prisila, kazna, preodgoj OBRAZOVANJE usmeno izlaganje razgovor čitanje i recitiranje rad na tekstu (s tekstom) pismeni radovi NAČINI pričanje, pripovijedanje, predavanje, objašnjavanje, snimljeno izlaganje poučni, razvojni, katehetski, slobodni, heuristički, posrednički, rasprava, polemika; prema broju sudionika – pojedinačni, grupni, odjelni razgovor glasno, tiho, izražajno čitanje, čitanje s razumijevanjem, brzo i pregledno čit., fragmentalno čit., recitiranje čitanje, reproduktivna i stvaralačka aktivnost s tekstom (na tekstu), izražavanje po analogiji, stvaralaštvo vezani, poluvezani, stvaralački

IKor

- 16 demonstracija crtanje praktični radovi slika i statičnih objekata, dinamičnih struktura i pojava, aktivnosti i procesa, apstrakcija i uzročno-poslj.veza znakova, simbola, shema, shematskih prikaza, karikatura, crteža, slika, fotografija, ilustracija praktičan, društveno koristan i proizvodni rad, rad s didaktički oblikovanim i neoblikovanim materijalima i pomagalima višeizvorni sklopovi, RTV, računala

multimedijalni izvori • moralni konflikt – prosudba tuđih i vlastitih postupaka • kolizija – odabir između dva rješenja od kojih treba odabrati bolje i načelnije • primjer – model ponašanja koji bi dijete trebalo usvojiti • rad na tekstu – analiza teksta • rad s tekstom – tekst je pomoćno sredstvo • demonstracija – bilo kakav oblik pokazivanja objekttivne i virtualne stvarnosti u nastavi SOCIJALNI OBLICI O-O PROCESA didaktički sustavi rada = karakteristični oblici izvođenja o-o procesa čija se podjela temelji na – - brojčanom i međusobnom odnosu sudionika o-o procesa - njihovoj ulozi u ostvarenju ciljeva i zadataka - njihovom položaju u o-o procesu – dominantan odnos učitelja i učenika, tj.odnos načina na koji se ostvaruju ciljevi i zadaci o-o, tj.odnos učenja i poučavanja OBLIK frontalni VID klasični/programirani VRSTE odjelni skupni individualni individualizirani rad u parovima rad po skupinama rad u timovima individualni individualizirani timska nastava specijalistički vodoravna okomita DOMINANTAN ODNOS učitelj-odjel učitelj-skupina učitelj-sadržaj učitelj- učenik učenik-učenik-sadržaj članovi-sadržaj tim-problem učenik-sadržaj isti za sve učenike učenik-problem: individ.sadržaji učitelj-sadržaj-skupina učitelj-skupina-sadržaj

skupni pojedinačni

klasični/programirani klasični/programirani

krajnji cilj o-o je individualni rad

MEDIJI U O-O PROCESU - mediji – sva materijalna i duhovna sredstva koja nam stoje na raspolaganju za ostvarivanje o-o procesa (izvor sadržaja), a koja mogu biti didaktički oblikovana

IKor

- 17 ili se njima služimo u izvornom obliku (didakt.strukturirana ili nestrukturirana materijalna sredstva, mediji) didaktička sredstva didakt.pomagala – prije svega to je oruđe za rad pomoću kojeg demonstriramo sadržaj i izvor medija; tehnička pomagala kojima didaktički strukturiranu ili izvornu stvarnost prezentiramo

-

VRSTE MEDIJA PREMA NJIHOVIM DIDAKT. SVOJSTVIMA Izvorna stvarnost Nast. sredstva dvodimen./trodimenz. vizualna – statična: zbirke, svjetlost, boje tekst,crtež,slika, preparati,modeli, oblici fotografija,grafikoni reljefi,makete,terarij, , zemljovid, globus,aparati,strojevi dijafilm,tablice, lente nestrukturirani didakt.materijali dinamički: aplikacije, film, kompjutor, igre, internet auditivna – šum, izvorni zvukovi, tonski zapis šumova, zvuk, glas, ton, zvukova, glasova, suzvučja suzvučje audio-viz. sve moguće kombinacije predodžbe multimedijalni programirani višeizvorni sklopovi i didakt. predodž. oblikovane igre - najdulje se pamti ono šro se primilo sluhom -

Pomagala knjiga,fotoaparat, grafoskop, dijaprojektor, epidijaskop, računar, pribor i alat

radio, CD-player, TV TV, film i dr. software, računar i dr.

izvorna stvarnost je temeljni medij nastave – najširi i najjezgrovitiji izvor model može pokazati OBLIK i PROCES (dinamičnost) maketa – ne može pokazati proces (statičnost) nastavna tehnologija – širok pojam koji obuhvaća sredstva i pomagala, sadržaje i pristupe te metode i socijalne oblike o-o procesa

PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE - vezano je uz neposrednu pripremu o-o procesa - predstavlja u svojoj biti etape neposrednog rada, kreativnog i tehničkotehnološkog, na planskom ostvarivanju cilja i zadaća o-o - izvodi se na temelju službenih dokumenata: o-o zakona, nast.plana i programa, curriculuma, pravilnika, uredbi, naputaka - sastoji se od 2 dijela – o PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE O-O TEHNOLOGIJE – osobina svake namjene i suvisle djelatnosti je da unaprijed dobro planiramo kako bi se izbjeglo gubljenje vremena, uzaludno trošenje energije,...

IKor

- 18 o PLANIRANJE ZA NEPOSREDAN O-O RAD - razine planiranja i programiranja – 1. globalno – godišnje – formiranje okvirnog plana po mjesecima i/ili cjelinama,... 2. tematsko – mjesečno 3. tjedno PLANIRANJE ZA NEPOSREDNI O-O RAD - najniža i najkonkretnija razina pedagoško-didaktičko-metodičkog osmišljanja o-o procesa - pretpostavlja se da učitelj vlada svim stručnim, pedagoškim, didaktičkim, metodičkim i psihologijskim znanjima na razini operativnosti kako bi mogao sasvim kompetentno osmisliti tijek o-o procesa - 5 načelnih tipova za neposredan o-o rad – a) priprema za uvođenje u nast.cjelinu ili temu – zadaci: psih.-motivacijska priprema (probuditi zanimanje za određeni sadržaj), intelektualna priprema (pružiti pregled sadržaja kojima će se u narednom razdoblju baviti), materijalno-tehnička p. (pružiti saznanja na kojima će se izvorima i kojim pomagalima služiti u ostvarenju postavljenih zadaća); logika pripreme slijedi logiku metodičkodidaktičke cjelovitosti teme ili cjeline b) priprema za obradu novih sadržaja c) priprema za nastavno vježbanje d) pripremanje za nast. ponavljanje i usustavljivanje e) priprema z provjeravanje i vrednovanje STRATEGIJA, STRUKTURA I DINAMIKA - STRATEGIJA O-O PROCESA – ukupnost i svrhovitost metoda i postupaka usmjerenih na aktivizaciju sudionika o-o procesa u cilju ostvarivanja o-o ciljeva i zadataka usmjerenih na: • područje odgoja – stjecanje znanja i sposobnosti koje omogućuju zdrav i neometan život i razvoj ličnosti> strategije egzistencije, socijalizacije i individualizacije • područje obrazovanja – stjecanje znanja i sposobnosti koje omogućuju ostvarenje prethodnih djelujući na psihomotorno, kognitivno, afektivno i konativno područje ljudske ličnosti> strategije poučavanja, učenja, doživljaja, navikavanja, stvaranja - strategije obrazovanja imaju funkcijsku ulogu u ostvarivanju strategija odgoja - STRUKTURA O-O PROCESA – tvorni element o-o procesa - DINAMIKA O-O PROCESA – izmjene, slijed i međusobno kombiniranje različitih strukturnih elemenata o-o procesa POOPĆENA SHEMA STRUKTURE O-O PROCESA 1. PRIPREMA – pripremanje za o-o proces je dio učiteljeve obaeze da bi planski i stručno obavio zadaće na realizaciji o-o procesa - pripremanje u o-o procesu je etapa samog o-o procesa, tj.bitna sastavnica i početna osnova o-o procesa koja se temelji na aktivizaciji svih potencijala

IKor

- 19 učenika – kognitivnih, afektivnih, konativnih i u nekim prilikama psihomotornih - razlikujemo 3 etape pripreme: a) intelektualnu – uvođenje subjekta u problem kojim će se kasnije u o-o procesu baviti b) emocionalnu – djelovanje na afektivno i konativno područje ličnosti učenika kako bi se stvaranjem emoc.odnosa prema temi motiviralo učenike za njeno usvajanje i potanje bavljenje njome c) tehničku – osigurati materijalne uvjete ostvarivanja o-o zadaća, a odnosi se na pripremanje prostora, materijala, sredstava i pomagala - sve one na različite načine i u različitoj mjeri sastavni su dio svakog dobro planiranog o-o procesa 2. POUČAVANJE I UČENJE - etapa neposrednog ostvarivanja o-o procesa kojom se u skladu s didaktičkomaterijalnim načelima prezentiraju i usvajaju sadržaji - razrada ove etape u izravnoj je nadležnosti metodike - osnovno načelo – sadržaji se prezentiraju onako kako teče proces učenja – preparacija, inkubacija, iluminacija, verifikacija - putevi ostvarivanja (vrste nastave) – • katehetski po načelu «stroj za okidanje» • majeutski po načelu «izvlačenje istine» • predavački po načelu «slušaj i pamti» • heuristički po načelu «traži i otkrivaj» • programski po načelu «slijedi i izvršavaj» • egzemplarski po načelu «pouči reprezentativno, ostalo uradi sam» • timski po načelu «svak svoj dio, svi zajedno sve» • problemski po načelu «utvrdi problem, ponudi rješenje» 3. VJEŽBANJE I PONAVLJANJE - etapa učvršćivanja znanja, vještina i navika - temelji se na postulatima psihologije učenja – znanje o.postat će znanjem samo onda ako se dovoljno puta ponovi i to na različite i stvaralački osmišljenje načine - vježbanje – proces transformacije «znanja o» u samo znanje, vještinu ili naviku - provodi se uvijek na po opsegu manjim zadaćama te se postupno integrira u širi opseg stvorenih znanja i sposobnosti - ponavljanje – proces transformacije postojećih znanja i sposobnosti u novim uvjetima - provodi se na sadržajima koji po opsegu tvore veću cjelinu, a po sadržaju predstavljaju relativno cjelovit sustav - zahtjeva da se postojeća znanja i sposobnosti dovedu na višu razinu primjenjenosti, tj. da postojeća znanja posluže samo kao instrument u transformaciji drukčijih sadržaja u znanje i vještine - VRSTE PONAVLJANJA –

IKor

- 20 o Ponavljanje konkretiziranjem – iznošenje činjenica za određenu generalizaciju o Ponavljanje preinačavanjem – unošenje promjena u usvojene sadržaje o Ponavljanje sintetiziranjem – usvojene sadržaje u svijesti sjedinjujemo u cjelinu o Reproduktivno – brojno reproduciranje sadržaja iznekog izvora bez ikakvih promjena – u najvećoj mjeri angažira se pamćenje o Produktivno – usvojeni sadržaji se ponavljaju uz primjenu misaonih aktivnosti pa je takvo ponavljanje do najvišeg stupnja osmišljeno - modaliteti produktivnog ponavljanja: - uspoređivanje po sličnostima ili razlikama - stvaranje analogija - restrukturiranje, sintetiziranje, usustavljivanje - rješavanje problema, oprimjerenje - praktičan rad, praktična primjena 4. STVARANJE - logički nastavak etape ponavljanja, a može biti i njezin sastavni dio, u zavisnosti od toga koje smo modalitete (tehnike) ponavljanja uzeli - pobuditi i/ili probuditi u učeniku skrivene potencijale te da ih on pokuša osvjestiti, postvariti i ostvariti 5. VALORIZACIJA (provjeravanje i ocjenjivanje) - posljednja etapa u nizu; kao međuetapa jevlja se u svim prethodnim etapama - predstavlja povratnu informaciju svim subjektima o-o procesa> kako i na kojoj razini su pojedini sadržaji usvojeni te što je nužno poduzeti da bi ostvarenje cilja i zadataka bilo potpunije - VRSTE VALORIZACIJE – • Valorizacija usmjerena na količinu – opseg sadržaja i memoriziranje činjenica • Valorizacija usmjerena na kakvoću – opseg, dubina i primjenjivost sadržaja i subjekt o-o procesa (dispozicije, napredovanje, razvoj, smjer) - ocjenjivanje – jedan od olika valorizacije PRIPREMA ZA OBRADU NOVIH SADRŽAJA - višeetapni pristup koji se međusobno razlikuje u ovisnosti od samih sadržaja i postavljenih zadataka - etape u kronološkom slijedu – uvođenje u problem (priprema), obrada novih sadržaja, vježbanje n.s., usustavljivanje n.s., provjeravanje usvojenosti n.s. 1) uvođenje u problem - zadaci – ostvariti tri bitne pretpostavke novih sadržaja: o afektivna komponenta – stvoriti psih.klimu za obradu novih sadržaja o kognitivna komp. – stvoriti povoljne materijalne preduvjete za obradu n.s. o konativna komp. – ostvariti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala učenika (najava cilja) - modaliteti stvaranja preduvjeta su različiti i ovisni o sadržajima 2) obrada IKor

- 21 etapa kojom se prezentiraju novi sadržaji nužno poštivati sve zahtjeve o-o tehnologije u njenom pedagog.-didakt.-metod. i materijalno-tehničkom smislu odrediti ekstenzitet, intenzitet i strukturu samih sadržaja u jedinici vremena poštivati postulat graduiranja (postupnosti) ili integracije i sinkronizacije sadržaja, sredstava i metoda u obradi nast. sadržaja

3) vježbanje - cilj – da se novousvojeni sadržaji podignu na višu razinu usvojenosti ili razinu osvještenosti i operativnosti - zadatak – da se stečena znanja učvrste na daljnjim primjerima i ukodiraju u vlastiti sustav znanja - modaliteti su isti kao kod nast. vježbanja 4) usustavljivanje - cilj – da se novoobrađeni i uvježbani sadržaji dovedu u svoj «prirodni kontekst», tj. da ih se ponovno integrira u strukturu iz koje su proistekli 5) provjeravanje - traženje povratne informacije o usvojenosti sadržaja - u ovisnosti o dobivenoj povratnoj informaciji učitelj će dalje planirati o-o rad PRIPREMA ZA NASTAVNO UVJEŽBAVANJE - oblik pripremanja učenika za vježbanje nakon obrađenih sadržaja, a koji zbog svoje složenosti i zahtjevnosti traže posebne satove vježbanja - u načelu ima 3 etape i 4 načina vježbanja – a) instrukcija – stvaranje preduvjeta za vježbanje - učenicima se predočuju razlozi zašto će se vježbanje vršiti te ih se upućuje na nužna materijalna-tehnička sredstva - DEMONSTRACIJA ALGORITAMA – sveukupnost vrste i slijeda radnji radi stjecanja modela ili uzoraka odnošenja prema problemu b) vježbanje učenika – 4 vrste – o uvodno vježbanje – učenici savladavaju pojedine segmente sadržaja za vježbu o temeljna vježba – učenici savladavaju sjelovit algoritam radi stjecanja osnova uvježbanosti u određenom sadržaju - potpuna uvježbanost ili stjecanje sposobnosti ostvaruje se izvan samog nastavnog sata u procesu završnog vježbanja o završno vježbanje (dopunsko) – stečene sposobnosti se dovode do razine automatizacije ili razine navike o korektivno vježbanje – može biti etapa vježbanja, ali i zasebna metod.didakt.jedinica - kao etapa vježbanja predstavlja njegovu završnu fazu u kojoj se otklanjaju nedostaci i greške uočene u procesu temeljnog vježbanja, a poduzima se radi njihova pravovremena otklanjanja - kao zasebna jedinica poduzima se ako se na samom satu vježbanja ili općenito u o-o procesu uoče neka znač. odstupanja u usvojenosti znanja, vještina i navika

IKor

- 22 PRIPREMA ZA NAST. PONAVLJANJE I USUSTAVLJIVANJE - predstavlja specifičan oblik o-o rada kod kojeg se obrađeni i uvježbani o-o sadržaji dovode u kontekst cjelovitog sustava iz kojeg su poniknuli te stoga i sadržajno i funkcionalno predstavljaju višu raziu strukturiranja o-o sadržaja ANALITIČKO-SINTETIČKA REKAPITULACIJA - uvid u sadržaje ponavljanja - ima značajke reproduktivnog ponavljanja - uloga – izrazito informativna i preventivna kako bi se otkonio utjecaj djelovanja retroaktivne inhibicije> stari sadržaji sprečavaju usvajanje novih i proaktivne inhibicije> novi sadržaji smetaju pamćenje starih, tj. potiskujućih djelovanja starih/novih znanja na usvajanje i pamćenje novih/starih znanja PRODUKTIVNO PONAVLJANJE I REKONCEPTUALIZACIJA (usustavljivanje) - ne smije slijediti logiku pamćenja (da se sadržaji ponavljaju onako kako su usvojeni) već logiku konvergentnog i divergentnog mišljenja - modaliteti usustavljivanja i ponavljanja mogu biti: o analogni – polaze od temeljnih strukturalnih sadržaja koji se međusobno uspoređuju pa ponavljanje možemo izvršiti uspoređujući dva ili više sadržaja tražeći u njima sličnosti i tazlike (usporedba) ili tražeći u njima istotsti i zakonitosti (analogija) o razvojni – polaze također od temeljnih strukturalnih sadržaja, ali se oni ne uspoređuju s nekim drugim sadržajem, već se ponavljanje vrši na njima samima ili sadržajima koji su im komplementarni, ali na drukčijim postavkama – ponavljanje restrukturiranjem, preinačavanjem, sintetiziranjem, usustavljivanjem, konkretiziranjem, rješavanjem problema, ponavljanje opredmećivanjem PRIPREMA ZA PROVJERAVANJE I VREDNOVANJE - predstavlja završnu etapu svakog o-o djelovanja - modaliteti organizacije – u sklopu ili na završetku rada na nekoj temi - značaj – svim sudionicima o-o p. pruža uvid u ostvarenost nast.sadržaja - modaliteti provođenja – pojedinačno i skupno (izravno, neizr., instrumentarijem) - načini provođenja – usmeno, pismeno, praktično - ciljevi provjere je vrednovanje – a) stanja usvojenosti određenih sadržaja na pojedinačnoj i skupnoj razini b) utvrđivanje uzroka nedostatka usvojenosti sadržaja KRITERIJI VREDNOVANJA 1. objektivni kriterij provjere – da učitelj prije provjere zna što provjerava, na kojoj razini provjerava, zašto provjerava, koga provjerava i koji su kriteriji uspješnosti 2. izgrađena samokrtička svijest – da učitelj rezultate provjere ne pripisuje samo učeniku nego i vlastitom radu; uspjeh učenika uspjeh je sviju sudionika o-o procesa, a njegov neuspjeh je neuspjeh učitelja KRITERIJI USPJEŠNOSTI

IKor

- 23 nikad ne smiju biti usmjereni na količinu usvojenih sadržaja, već prije svega na kvalitetu usvojenih sadržaja (razine znanja i sposobnosti) i pojedinačne dispozicije te uloženi trud učenika pojedinca kod pismenog provjeravanja učitelju pomažu metodološki razrađeni oblici vrednovanja koji mu donekle omogućuju nepristrano vredovanje tj.omogućuju mu da odredi položaj pojedinog učenika u skupini s obzirom na stupanj usvojenosti sadržaja nepristrano pračenje učenikovog napredovanja pračenje napredovanja odjela kao cjeline provjeru ispravnosti i težine instrumentarija koji primjenjuje > to se postiže metodama baždarenja ili umjeravanja rezultata (pojedinačnih i skupnih) i drugim tehnikama deskriptivne statistike

INSTRUMENTI PISMENE PROVJERE - tematske zadaće, kontrolni zadaci, ispiti znanja, zadaci objektivnog tipa - testovi se u načelu primijenjuju samo onda kad takvu provjeru znanja vrše stručne osobe i kada ti pismeni zadaci zadovoljavaju stroge kriterije izrade i primjene NAČINI VREDNOVANJA UČENIKA - znakovni – može izražavati količinu i/li razinu usvojenosti te poredak ili rang(1-5) - opisni – više je usmjeren na razinu usvojenosti ili stupanj razvijenosti sposobnosti te na razvojni tijek, postignuća i mogućnosti učenika - oblik vrednovanja učenika za pojedina područja ili vrstu škole određuje se zakon ORGANIZACIJA I IZVOĐENJE O-O RADA A) VANJSKI ČIMBENICI ORGANIZACIJE O-O PROCESA – MAKROČIMBENICI - predstavljaju preduvjete o-o procesa koji se odnose na mjesto, vrijeme i način organizacije o-o procesa - ubrajamo ih u ekološke determinante o-o procesa (o-o ekologija) - bitni elementi makroartikulacije o-o procesa B) UNUTARNJI ČIMBENICI ORGANIZACIJE O-O PROCESA – MIKROČIMBENICI ARTIKULACIJE O-O PROCESA - skupina čimbenika koji izravno determiniraju o-o proces - mikroartikulacija obuhvaća – tjedni, dnevni artikulacijski proces te artikulaciju nast.sata TJEDNA I DNEVNA ARTIKULACIJA - raspored nast.sadržaja (predmeta i sati) u različitim vremenskim jedinicama - tjedni raspored može se izvršiti – o simetričnim postupkom – ravnomjeran raspored o-o sadržaja tijekom čitavog tjedna: štuje zakonitosti pri zapamćivanju sadržaja, a koja se odnosi na raspored i raspodijeljenost obrade i učestalog obnavljanja o-o sadržaja radi njegova trajnog usvajanja

IKor

- 24 o asimetričan postupak – postiže se koncentracija u nastavi koja je bliža procesu mišljenja jer traži intenzivan i koncentriran napor u usvajanju određenih saržaja kombinacijom jednog i drugog načina odstranjuju se njihovi nedostaci, a postiže se objedinjavanje prednosti obaju načina što je za nastavu od izuzetne važnosti treba pratiti tzv. Tjednu psihološku krivulju koja nam pokazuje da tjedna koncentracija učenika ima negativno asimetričnu krivulju što znači da na početku i na kraju tjedna ne treba postavljati one sadržaje koji zahtjevaju izuzetnu koncentraciju
TJEDNA PSIHOLOŠKA KRIVULJA
100 80 60 40 20 0 pon uto sri čet pet koncentracija

-

DNEVNA ARTIKULACIJA O-O PROCESA - treba pratiti tzv. Dnevnu psihološku krivulju koja nam pokazuje razdoblja dana kad su djeca najspremnija za učenje, tj. kada je razina njihove koncentracije najjača, a djelovanje umora najmanje - rast i pad koncentracije tijekom dana flukturiraju
DNEVNA PSIHOLOŠKA KRIVULJA
100 80 60 40 20 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 koncentracija

*

(umjesto 1-13 čitati od 7-19 sati)

IKor

- 25 -

-

-

-

dnevna artikulacija o-o procesa mora slijediti krivulju koncentracije tako da u vremenu rasta ili vrhunca koncentracije postavi one sadržaje koji zahtjevaju najsnažniji psihološki angažman, a u vremenu opadanja i najniže koncentracije sadržaje koji odmaraju i/ili ne traže toliku psihološku spremnost učenika te razbijaju monotoniju promijenjenom vrstom aktivnosti artikulacija nastavnog sata – ovisi o tipu sata koji se namjerava izvesti; okvirno slijedi shemu – priprava-glavni dio-sinteza; modaliteti pojedinog dijela sata ovise: • o tipu sata • zadacima koji se trebaju ostvariti • prijašnjim i narednim sadržajima • slijedu etape o-o procesa • predviđenom didaktičkom sustavu nastave • raspoloživim medijima i pomagalima • sposobnostima učitelja možemo razlikovati – čisti nast.sat (gotovo da ih nema) i kombinirani nast.sat (najčešći – npr.ponavljanje, obrada, vježba)

EKOLOGIJA O-O PROCESA - ukupnost djelovanja – o ekologije u užem smislu ili školske higijene – materijalnih uvjeta u kojima se zbivaju o-o i kadrovskih potencijala o o-o ekologija – komunikacijskih procesa u o-om procesu; pedagoškog ozračja u kojem se zbiva o-o proces - ekološko «onečišćenje» o-o ekologije znatno je teže mijenjati i teže je proniknuti u njezino pravo stanje zbog latentnosti njezinih obilježja MATERIJALNI UVJETI - propisani su zakonom - odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu o-o ustanova - prostorno-higijenskim uvjetima definira se koje, koliko, kakve prostorije pojedina o-o ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja o-o procesa tj. određuje broj – učionica, kabineta, biblioteka, pomoćnih prostorija, sanitarnih čvorova, ureda, njihovu kvadraturu, visinu stropa, izvore svjetlosti, grijanje,... - pod opremom se podrazumijeva sve što o-o ustanova mora posjedovati da bi omogućila optimalan odgoj, obrazovanje sudionicima o-o procesa KADROVSKI POTENCIJAL - osoblje nužno za odvijanje o-o procesa da bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci (službe, tijela i organi o-o ustanove) - podjela – upravna (ravnatelj, šk.odbor, odbor zajednice doma i škole), stručnorazvojna (stručni aktivi, stručno-razvojna služba), pedagoška (razredno i učiteljsko vijeće), administrativno, tehničko i pomoćno osoblje - svako od njih ima specifične zadaće u odvijanju o-o procesa IKor

- 26 zadaće – u okviru svojih nadležnosti i zaduženja trebaju brinuti, segmentno i u cjelini, za što bolje funkcioniranje o-o ustanove, funkcioniranje o-o procesa i ostvarivanje njegovih zadaća te neprekidno unapređivanje i usavršavanje

KOMUNIKACIJA - posredovanje i prometovanje između nekoga ili nečega i na taj način prenijeti mu svoja saznanja - proces prijenosa poruka od onoga koji posjeduje i emitira poruku /izvor, odašiljač ili predajnik/ preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumijeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju - o-o proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja – učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke - preduvjeti razumjevanja i spremnosti prihvaćanja poruke – o jasnoća poruke – bez šumova o dostupnost i prohodnost kanala o poželjnost i poruke i pošiljatelja - u neposrednoj komunikaciji subjekata o-o procesa leži osnova četvrte komponente o-o ekologije, a to je stvaranje pedagoškog ozračja PEDAGOŠKO OZRAČJE ILI O-O KLIMA - ukupnost odnosa među sudionicima o-o procesa - zasniva se na socijalnoj i emocionalnoj komponenti - socijalna komponenta –temelji se na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima o-o procesa, tj.na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa; to su odnosi učitelj-učenik i učenik-učenik - emocionalna komponenta – manifestni izraz socijalne komponente; temelji se na osjećaju ugode/neugode u o-o procesu, a taj pak se temelji na stanju socijalnih odnosa, a tek potom može biti vezan uz o-o sadržaje – specifične situacije o-o procesa - anulirajuće djelovanje pozitivnog ozračja na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije o-o procesa ili pak umanjuje njihov značaj - znakovi naručenog pozitivnog ozračja> pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u ponašanju, loš uspjeh učenika, velik broj izostanaka, strah i dosada u o-o procesu,... - ličnost učitelja je presudni čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja UČITELJ POUČITELJ integrativan – fleksibilan, spontan, kreativan, dominantan – krut, sputan, programiran, traži omogućuje inicijativu, štuje razlike, potrebe, red,rad,stegu, poznaje samo program, njeguje interese, njeguje spontanost, tolerantan, blag, formu, netolerantan, napadan, ne poznaje suosjećajan pojedince, tj. svi učenici su mu isti demokratičan – inicijativa je obostrana, odnos autokrat, indiferentan – inicijativa je njegova, suradnički, nastup je voditeljski, ohrabruje, odnos se zasniva na moći i striktnim obnašanjem potiče, nagrađuje, razvija svijest, nudi izbor uloga, naređuje, zahtjeva, kažnjava, posjeduje svijest, daje rješenja nedirektivan – razgovara i raspravlja, proživljava, direktivan – predaje i prenosi, radi svoj posao,

IKor

- 27 doživljava, vodi, razvija nastavu, traži mišljenje i stavove, učenici se uče, a učitelj ih poučava drži nastavu, ima mišljenja i stavove, učitelj uči

IKor

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful