Selvarajan Yesndian & Elisabeth Haich

YOGA + ŠPORT
Snage su uma nalik svjetlosti što se rasipa; u trenutku usredsre ivanja, postaju prosvjetljuju ima. to je naš jedini na in spoznaje. Vivekananda

PREDGOVOR Dr. D.B.Desaia, izvanrednog i opunomo enog ambasadora Indije u Švicarskoj U Europi su odavna vladala mnoga pogrešna shva anja Yoge. Rije je o pojmu kojeg su povremeno koristili svi oni koje je privla ila orijentalna mistika i koji su se predavali zanosu misticizma i spiritualizma. Tek je mali broj ljudi shva ao pravi smisao Yoge. Yoga je usko povezana s naucima drevnih mudraca Indije jer su je oni i razvili. Rije je o metodi ijom se primjenom može posti i potpuno ovladavanje duhom i tijelom uz uvjerenje o mogu nosti postizavanja posvemašnjeg sklada tijekom cijeloga života, te je yoga ujedno i jedan od puteva postignu a potpunog oslobo enja. Za ostvarenje ovakvoga cilja potrebno je razvijanje sposobnosti koncentracije do najvišeg stupnja, što je ostvarivo samo uz potpuno ovladavanje mislima. Vladanje je mislima, me utim, mogu e samo za onoga tko posjeduje potpunu kontrolu nad svojim tijelom. Potpuno ovladavanje vlastitim tijelom predstavlja, dakle, prvi korak na putu Yoge. Tijelo mora biti posve razvijeno i odgojeno, što se može posti i samo posredstvom cijelog niza vježbi što se nazivaju Hatha Yoga. Hatha Yoga je metoda ijom se primjenom može ostvariti vladanje vlastitim tijelom. Pritom valja naglasiti kako prvi korak ka postizavanju toga cilja predstavlja pravilno disanje. Nakon toga, prelazi se na niz „asana" (stavova ili položaja tijela) iji je cilj usavršavanje pojedinih organa i njihovih funkcija. Rije je o nauci koja je u sebi potpuna i dovršena. U najjednostavnijem ishodu pomaže stvaranju zdravoga tijela koje i samo doprinosi postizavanju zdravoga duha. Nikakvih skrivenih tajni nema; Hatha Yoga može se vježbati i na Istoku i na Zapadu, bez obzira na društveni položaj, uvjerenje i svjetonazor. Potrebna je samo želja za posjedovanjem zdravog tijela, dok je za ispunjenje ove želje potrebna spremnost na stanovite napore. Yoga je misti na samo utoliko što su se njome u našoj drevnoj domovini od pamtivijeka bavili, izme u ostalih, i misti ari. U svojoj je prakti noj primjeni, me utim, Yoga podjednako tako suvremena nauka kao i svako drugo u enje o tjelesnom odgoju. Radujem se ovoj knjizi jer e pridonijeti odagnavanju mnogih pogrešnih pojmova što su dosada postojali o Yogi i njezinoj primjeni. Svakako e biti korisna svima onima koji e imati dovoljno strpljenja da je prou e. Raduje me i injenica što ovu knjigu objavljuju osobe koje su za to mjerodavne. Mnogo su godina posvetile ovome radu, te time u Madžarskoj postigle uspjeh dostojan pažnje. U Madžarskoj je, naime, objavljena sli na knjiga koja je naišla na ogroman uspjeh. Uvjeren sam da e ova knjiga i u Švicarskoj nai i na brojnu itateljsku publiku; neka zdravi narod Švicarske i nadalje usavršava svoje zdravlje. PREDGOVOR AUTORA Potaknut nekim unutrašnjim nagonom, kojem se nisam mogao oduprijeti, napustio sam Indiju i dospio u Europu. Postupio sam nalik oru u u rukama sudbine i poput posude u koju se ulijeva voda, primio sve što mi je darivala. Nisam se mogao uspokojiti sve dok nisam našao odgovor na svoje najve e i jedino pitanje - ovjek, jer sada sam uvjeren: Man, thou art thy secret alone!

Who can open thy gates but thee? And none to enter in but thee1! ovjek je tajanstveno udo koje se kre e izme u smrtonosnih initelja prostora i vremena. injenica da su mu dani izbrojani zahtijeva od njega da se trgne iz sanjive u malosti spozna stvarala ku snagu svoga vlastitoga bi a i neograni enost svoje suštine. U dubini svoga srca ovjek osje a osvit uzvišene sre e u svoj njezinoj blistavoj slavi i besmrtnom veli anstvu, te se budi na kliktaj spoznaje kako njegova istinska priroda nije ništa drugo nego ista sre a. Prate i ovaj unutrašnji glas, odlu io sam zapisati sve što sam vidio i nau io u nadi da e moja iskustva poslužiti kao koristan vodi svima koji su se posvetili istom traganju. Nije mi namjera zastupati orijentalizam ili bilo koji kult. Istinska i trajna sre a, me utim, može se posti i samo zdravim tijelom. Potaknut takvim razlogom, na ovome mjestu ne navodim davno ustanovljena pravila i propise koji su od koristi u postizavanju uspjeha. Izloženi su na na in koji odgovara potrebama onih ljudi na Zapadu koji su od svoje, esto slijepe i besciljne preza-poslenosti, voljni odvojiti nekoliko minuta dnevno, te ih posvetiti svojem vlastitom razvoju. Borba je za zdravlje teška i zahtjevna, a pobjednik mora ovladati i duhom i tijelom. Tajne ekaju na svoje razotkri e kao i ova tajna o ovjeku koja, nalik pupoljku što se razvija u cvijet, rješava i veli anstvenost ovjekova istinskog bi a, te tako postaje o iglednom. Za to je, me utim, potrebno vrijeme i strpljivo nastojanje. Nalik vrataru, ovjek može prona i svoj put do uspješnog samoostvarenja samo uz uvjet da su mu i tijelo i duh odgojeni u skladu s pokoravanjem nalozima neograni enog uma što u njemu po iva. S razvojem mozga, koji nalikuje rastvaranju nježnih latica, kao i s razvojem tijela koji stremi tjelesnom savršenstvu, istinska ovjekova suština dolazi do izraza u obliku besprijekornog zdravlja, spoznaje i znanja. Budite svjesni kao potpuna cjelina i posti i ete ovaj cilj. Suvremenom je svijetu zdravlje potrebnije od svega što bogatstvo može pružiti. Spre avanje uzroka bolesti i patnji podjednako je tako uzvišen zadatak kao što je to i mogu nost ozdravljenja za kojim milijuni ljudi tako o ajni ki žude. Zapo nite stoga s odlukom da ne ete podnositi nikakve negativne utjecaje - mentalne ili tjelesne - jer bolest je nedostatak pozitivne životne snage, praznina u konstituciji koja može završiti kolapsom cijelog organizma. Drevna je nauka o Yogi potpuna i to na jer ukazuje na mudre i razborite korake koje valja poduzeti kako bi se postiglo tjelesno i duhovno savršenstvo. U ovom mi je radu predano i nesebi no pomagala Elisabeth Haich koja nije samo moja kolegica u našoj školi Yoge, ve je i osoba koja mi je pomogla pri tuma enju pravih potreba Zapada. Ovu smo knjigu napisali zajedno na osnovi iskustava, ste enih tijekom niza godina marljivoga rada i bogate žetve ohrabruju ih rezultata. Ove su stranice namijenjene onima koji nemaju mogu nosti za redovnim poha anjem neke škole Yoge ili „ašrama" i koji nisu sre e da nai u na osobnog u itelja. Iskreno se nadamo da e ova knjiga svakom marljivom istraživa u omogu iti samostalno vježbanje i sigurno kora anje svjesnom putanjom Hatha Yoge. To see, open then thine eyes, And behold below the veil of blindness, that mortal flesh covereth ... MAN the DIVINE? Selvarajan Yesudian PRVI DIO UVOD U HATHA YOGU 1. ISTINITA PRI A O BOLESNOM DJE AKU Jednom je u sun anoj Indiji, u gradu Madrasu živio mršav i boležljiv dje ak. Do svoje petnaeste godine bolovao je od gotovo svake bolesti - šarlaha, dizenterije, tifusa, kolere i drugih zaraznih bolesti što su tako este u tropskim predjelima. Bilo je gotovo pravo udo sto je ostao na životu. Preživio je, doduše, ali u kakvom jadnom stanju! Bio je sama kost i koža, si ušno mu je lice poblijedilo. o i bijahu upale i svenule, a grudi uske i ravne. Pa ipak, taj dje ak nikada nije živio u bijedi. Otac mu bijaše ugledan i bogat lije nik kojeg su bolesnici naprosto opsjedali u beskrajnom ni/u. Majka mu bijaše najmilija i najnježnija žena na svijetu. Ali, i u/a sve to. ta kuca u Madrasu, sa svojim prostranim i sjenovi-tim dvorištem, ni jednoga dana nije znala /a sre u. Neprestana briga i tuga bijahu usud nje/inih stanovnika. Brižno uvani i raznježeni dje ak nalikovao je više sjenci negoli dje aku. Njegov je otac nastojao na njegovu ozdravljenju svakim sredstvom mito je medicini bilo poznato, ali je dje aka ipak teškom mukom uspijevao održati na životu. Jednoga je dana dje ak pošao i u školu, te više nije mogao satima ležati u postelji kao ranije. Od toga je trenutka mogao živjeti kao i sva ostala djeca njegova uzrasta. Bio je, dakako, oslobo en gimnastike, a u ku i šti en, kao i sve do tada, i od najmanjeg povjetarca. Kada je napunio etrnaest godina, obolio je od upale plu a, ali se, gotovo kao nekim udom, uspio izvu i i iz te bolesti. Beskrajne su brige i patnje iznova po ele. Nakon pola godine iznova se dobro osje ao, ali je od prehlada obolijevao i na

2

najmanji dašak vjetra. Teško bi se rije ima moglo opisati u kolikoj je mjeri jadni dje ak zavidio svojim bezbrižnim školskim prijateljima na njihovu dobru zdravlju. Na satima gimnastike u engleskoj gimnaziji povla io bi se u kut dvorišta odakle je nesretna srca promatrao živahne kretnje svojih vršnjaka. Na kraju sata nastavljao bi stajati u dvorištu i im bi utvrdio da ga nitko ne promatra, stao bi tr ati i skakati posvuda unaokolo i razmahivati rukama onako kako je to druge vidio da ine. U petnaestoj se godini osje ao nešto bolje. Od prehlada nije pobolijevao tako esto, ali neredovite i tajno vršene gimnasti ke vježbe izazivale su stalnu glavobolju i lupanje srca. Unato tjelesnoj slabosti, njegov je poduzetni duh bio nesalomljiv. Cesto je odlazio od ku e, lutaju i šumama i poljima u potrazi za obitavalištima vogina, tzv. ašramima, na udaljenim brdima. Svi su napori, me utim, bili uzaludni, te se tako zadovoljavao promatranjem putuju ih fakira koji su uz put prikazivali svoje vještine. Fakire je malo cijenio, ali spram vogina osje ao je štovanje i divljenje. Zahvaljuju i uro enom nagonu, neizmjerno ga je privla ila misti ka nauka drevne Indije. Svaku knjigu koju je o toj temi mogao prona i u o evoj biblioteci, pomno je pro itao. Poznavao je i divio se teoriji psiholoških nauka: u enjima Radža yoge, Džnana yoge i Karma yoge koje razotkrivaju veli anstvene duhovne visine, a svojim u enicima daruju zadovoljstvo, samopouzdanje i snagu duha. U biblioteci je naišao i na mnoge knjige o Hatha yogi što su pou avale o tajanstvenim pravilima koja su bila jednostavna, iako stara tisu ama godina, a bila su posve ena tjelesnom blagostanju, snazi i zdravlju. Lako se dade zamisliti ushit djeteta tako slabašnog tijela. Gotovo u jednom dahu, od ranog poslijepodneva do kasno u no i iznova sve do zore, upio je u sebe sav sadržaj novootkrivenih knjiga. Kliktao je od radosti pro itavši sve o „asanama", stavovima i položajima tijela u Hatha yogi, te vježbama disanja što donose snagu i zdravlje. Odmah bi se uspravio u postelji, prekriživši noge na na in koji je opisan u prvoj vježbi. Zatim je pokušavao to no ponoviti, jedan za drugim, sve važnije stavove i položaje tako da je umalo iš ašio noge. U me uvremenu, saznavši kako je duboko disanje od iznimne važnosti u ovjekovu životu, pokušao je provoditi vježbe disanja „pranajama". Ispunivši udahom svoja slaba plu a, zadržavao je dah sve dok mu plu a ne bi gotovo pucala od napora. Potom bi dubio na glavi i savijao ruke i noge sve dok naposljetku ne bi pao iz postelje, dobro udarivši glavu i cijelu ku u probudivši iz duboka sna. Nakon dugih sati, provedenih u takvom prenapre-zanju, njegova su prenadražena plu a gotovo pucala. Narednog se dana osje ao slabo i jadno; bolio ga je svaki zglob. Nakon takvog iscrpljuju eg napora tijekom cijelih tjedan dana, odgurnuo je od sebe sve knjige, gorko pla u i. Pomisao o tome, da je ak i ova posljednja mogu nost ozdravljenja i domaganja tjelesne snage tako neslavno propala, u inila ga je posvema neutješnim. Izgubio je svaku nadu, misle i kako nikada ne e biti zdrav, nikada se ne e mo i slobodno igrati i pohrvati sa svojim prijateljima... nikada ne e mo i uživati u sre i što je sa sobom donosi zdrava i bezbrižna mladost. Od tog se dana posve zatvorio u sebe i postao vrlo šutljiv. Prezirao je tijelo i sve tjelesno, te pažnju posve ivao samo stvarima uma i duha. Samo u enje i dugo itanje nije ga, me utim, moglo zadovoljiti. Pažnju su mu sve više i više stali privla iti tako teški i zamršeni problemi da ih njegov uzrast nije mogao savladati. Jedne se sparne jesenje ve eri iznova otputio od ku e. U nekom mango šumarku, nekoliko kilometara od grada, naišao je - naposljetku - na u itelja Hatha voge za kojim je tako dugo vremena tragao! Yogin je bio okružen skupinom mladih ljudi koji su pomno slušali njegovo izlaganje. Za sve vrijeme, koliko je trajalo predavanje, dje ak je ostao sakriven u svome tajnom skrovištu, te cijeli skup promatrao iz daljine. Zapazio je kako su u mladi a stasita tijela izvanredno razvijenih miši a, te kako vježbaju neke neobi ne vježbe. Zapazio je i kako svi blistaju od zdravlja. U trenutku kada se skup razdvojio na razne strane, dje ak je naposljetku pristupio u itelju, skromno ga zamolivši neka ga primi za u enika. Dva mjeseca kasnije madraski je lije nik jedva prepoznao svoga sina. Dje ak je sada kora ao uspravno kao strijela, grudi su mu se pove ale, a ramena svakim danom postajala sve šira. Nakon godinu dana grudi su mu se proširile za cijelih I cm, dok su se ruke i noge gotovo udvostru ile u obimu. U školi je, preko no i, postao najokretniji i najspretniji na satima gimnastike na kojima dotada nikada nije vježbao! Kada je napunio dvadeset godina, nakon o eve smrti, iznova se otputio u udaljeni grad kako bi posjetio svoga u itelja kojem je dugovao ne samo zdravlje i snagu, ve i sam život. Svojem je u itelju povjerio kako je duboko u dnu srca osjetio neki unutrašnji poriv koji ga je nagnao da krene na dug put u Europu. Nakon dirljivog oproštaja, u itelj mu re e: „Kreni, moj mladicu, i upoznaj Zapad. Usporedi ljude i obi aje Zapada sa ljudima i navikama Istoka i razmotri ra vište na kojem se ta dva puta spajaju. Od ljudi na Zapadu nau i u emu su napredniji od nas, te ih upoznaj sa svim onim stvarima u kojima je Istok ve postigao taj cilj. Kreni i tijekom života, koliko više možeš, doprinosi sjedinjenju tih dvaju puteva. Na Zapadu eš uvidjeti kako nauka o Hatha vogi nije samo put ka stjecanju i održavanju zdravlja, ve i jedina metoda tjelesne kulture na svijetu koja je utemeljena na uskoj vezi tijela i duha, tjelesnog i psihi kog. Iako je rije o nauci koja je posve ena izgra ivanju tijela, utemeljena je podjednako i na umnim i duhovnim snagama." Mladi je sjajnim o ima pogledao svoga u itelja, te se duboko naklonio, sklopivši ruke. - „U itelju, ve sam odavna znao tajni nauk u svim svojim pokušajima da izgradim svoje tijelo. Kada sam pažnju usmjeravao na razne dijelove tijela... mišice, živ ane centre, zapazio sam kako su se u meni razvile

3

Shvatili su zagonetku života. ali tek nekolicina uspjela je nagna ti sfingu da naposljetku progovori. Ovaj je sustav jedinstven u cijelom svijetu jer se njime svjesno usavršava tijelo.. kao i njihovo stapanje u savršenom skladu i posvemašnjoj ravnoteži. pojedine yoge imaju i razli ito nazive. ovo e u enje slijediti samo oni iji je um slobodan. tada uživamo u savršenstvu zdravlja. što zna i „SUNCE". I. postoje i sustavi koji zapo inju s vladanjem osje ajima.HATHA YOGA. kao i oni koji za polaznu to ku uzimaju tijelo. rije upu uje i na sposobnost posvemašnjog vladanja ovim energijama. Izvukao si me iz tjelesne oronulosti i vratio me samome sebi! Obe ajem ti.i kakva je njegova sudbina na ovoj zemlji? Takvi su se istraživa i povukli od vreve ovoga svijeta. ponukani dubokom su uti spram ovje anstva što svoj život provodi u patnjama. laku i krivudavu stazu uzbrdo jer im tjelesni ustroj nije prilago en za strmi put u visine. te sve svoje misli i želje usredoto ili na samo jedno pitanje: tko sam JA? Neumorna upornost. te se ini da ondje ima malo vremena za bavljenje Istokom. ŠTO JE HATHA YOGA Najve e je udo na zemlji ovjek.. dok se snaga moje volje istovremeno sve više uve avala. dok na stanje psihe. itd. rijetko kad i žanje.JA". Postoje i takvi sustavi yoge koji zapo inju s ovladavanjem aktivnosti uma. što zna i „MJESEC"." Eto. Kada su ova strujanja uravnotežena. Kreni sad.. Pojedini nas sustavi voge stoga prvo podu avaju vladanju samim sobom. mnogi su pokušavali riješiti. Njegovo tijelo. koji se odlu e primijeniti ih. Uspiješ li yogu tijela prenijeti makar i nekolicini prijatelja.. Ovaj se cilj. ispravlja svaki tjelesni poreme aj. što se sastoji od kostiju. Svakako je preporu ljivo zapo eti s onim sustavom yoge koja omogu uje vladanje vlastitim tijelom. U tom smislu „HATHA YOGA" ozna ava besprijekorno poznavanje ovih dviju energija. u obrnutom smjeru. naposljetku. Samo oni najuporniji. Negativno se strujanje naziva . mladi u. a pred sobom otvoren PIT koji ih je vodio dalje od patnje. podu ava nas snagama našeg vlastitog tijela i silama koje u njemu djeluju. i neka te sre a prati!. te budu i da su postali prosvijetljeni. Hatha yoga nas uz to vra a prirodi. drve u i korijenju. ozna ava „spajanje". kojom su se odlikovali. Veliki u itelji i poznavatelji. dok joj je drugo zna enje „jaram". zagonetne stinge. može posti i samo putem bezuvjetne samodiscipline.. koji su svoj cilj postigli napreduju i putem yoge. tajanstvene misterije.. Njihova suština i svrha uvijek je ista: dostizanje savršenstva samospoznaje. a tijelo ispunja obilnom životnom snagom. Mnogi e se odlu iti za udobnu.psihi ke snage koje su mi dotada bile posve nepoznate i u to u tolikoj mjeri da sam u potpunosti postao gospodarem vlastitoga tijela. snažno utje e 4 . kreni i izvrši svoju dužnost. ve u skladu s prirodnim sklonostima i sposobnostima samoga u enika. a naziva se . i drugima su stali ukazivati na put izbavljenja i oslobo enja.. Ovi sustavi uvelike skra uju put. dragi mladi u!. me utim. mesa i krvi. pozitivne energije Sunca i negativne energije Mjeseca. Život našeg tijela po iva na pozitivnim i negativnim strujanjima. Veliki su u itelji izradili nekoliko sustava kako bi svakome omogu ili da postigne svoj cilj na na in na koji ga je sebi postavio. sre i i zadovoljstvu . uspjeli su naposljetku shvatiti najve u tajnu što postoji: sebe same. Znali su kako ovakvo stanje može posti i svako ljudsko bi e. penju i se oštrim stijenjom kako bi što brže dostigli svoj cilj. skriva tajne koje je tisu ama godina nastojao otkriti u potrazi za rješenjem velike zagonetke. U skladu s razli itim putovima kojima se može napredovati. te su cijele svoje živote mnogi posve ivali samo jednom cilju: otkrivanju zagonetke što se sastoji u pitanju. što je ovjek . U svakom slu aju. prema svojoj bra i sa Zapada izvršit eš svoju dužnost.. koja se naziva ovjekom. i do velikog se unutrašnjeg cilja može do i razli itim putovima. 2. Na drevnom je jeziku Istoka pozitivno strujanje izraženo slogom „Ha". Naposljetku. a misaoni svijet otvoren za nadahnutiji i uzvišeniji život. Svim je ovim sustavima zajedni ko ime ." „Ništa ne obe avaj. Nalik ovakvom odabiranju putova uzbrdo..yoga.. sto je put savršenstva zdravlja.. njihovo „ujarmljivanje" u spone našeg vlastitog . Ali. Na Zapadu vlada uznemirenost i previranje. U Indiji su tajne ljudske psihe istraživane od pradavnih vremena. Vratio si me u život: od boležljivog dje aka tako slabog i krhkog zdravlja u inio si atletu.. S jedne strane. Drugi e krenuti pre icom. upoznaje s iscjeljuju im snagama što po ivaju u bilju.. Razli iti su putovi što vode na vrhunce. brže i lakše dolaze do postavljenog cilja.. tvoja je najsvetija dužnost da se vratiš u domovinu istog trenutka kada primiš moju poruku koju u ti uputiti preko mora... uspmjuci se pod strmijim kutom. Tijelo reagira na najmanji impuls što mu ga upu uje psiha. ve u skladu s psihi kim i tjelesnim sposobnostima. Naziv Hatha yoge potje e od temeljne istine na kojoj se ovaj sustav zasniva. bit e to znak da te k sebi zove tvoja rodna gruda. tako sam dospio u Europu. Onaj tko sije. koji su neumorno i ne sustaju i sve dublje i dublje pronicali u svoje JA. te nas naposljetku vodi trajnom skladu tijela i psihe. Zapamti. Sama rije YOGA ima dvostruko zna enje..TH A".. ka slobodi. ima i onih koji e odabrati najkra i put. Razni sustavi yoge razlikuju se samo po svome po etku. tj. Mogli su vidjeti najdublje i najskrivenije uzroke. nazivaju se yogini. te oni. nesalomljiva izdržljivost i žudnja kojom su tragali za istinom urodila je naposljetku obilnim plodom: um im postade prosvijetljen i pred njime se rasprostrla cijela tajna POSTOJANJA. Ovu tajnu.

na proplanku ispred kolibe bili zabavljeni živahnim razgovorom.. ak su i najve i u itelji svoje u enje morali zapo eti s ovim stupnjem jer. Moj u itelj. ak i u obi nih ljudi postoje velike razlike u stupnju svjesnosti vlastitog tijela. Yogin otkriva skrivene snage u sebi samome. pretklijetke i zaliske . mogu se pot miti ovjekovoj volji. Prsti su jednog pijaniste mnogo svjesniji i neovismji od prstiju osobe koja nikada nije svirala glasovir.mora pot initi mojoj volji tako da u svakom trenutku krv može pumpati brže ili sporije. Nagon ga je vodio prema kolibi našeg u itelja. Kada se dostigne ovaj stupanj. ve je priprema za višu. te se tako i tijelo i psiha održavaju u posvemašnjom zdravlju.žive do nezamislivo duboke starosti jer prema vlastitoj volji svoje tijelo mogu obnavljati novim životnim snagama. u mojoj je mo i kontrola rada srca i spre avanje njegova lupanja koje može nastati zbog nekog vanjskog podražaja kao što su strah. Vježba kako bi svoju svijest mogao uputiti u svaki dio tijela. Izvjesno je vrijeme bio u tom stanju. onako kake) sam smatram potrebnim. Na taj se na in srce može zaštititi od proširenja.moje srce. kao i rad bilo kojeg drugog organa u svom tijelu. mora vježbati tako dugo dok svoju svijest ne bude u stanju usmjeriti na najmanji djeli tijela. Pravi Hatha vogin svoje sposobnosti koristi samo onda kada njihovom upotrebom može pomo i drugima. re i ete! Baš kao što svatko može po svojoj volji nau iti pokretati jezik. kao i to da . Brojni putnici sa Zapada. na primjer. Upravo zbog tog razloga prvenstveni je zadatak upoznavanje sila koje djeluju u vlastitom tijelu kako bi se kasnije mogle korisno upotrijebiti i njima ovladati. tek je sredstvo na putu ka postizavanju cilja. Odjednom se pojavi mungos iz obližnjeg šumarka. ako sam u mo i kontrolirati lu enje žlijezda. Jednom je sjedio u svojoj maloj kolibi u dubini šume. medicini pružaju dragocjeno znanje za unapre enje njezinih potreba i ciljeva. To je nemogu e. Postoje i razlike s obzirom na zanimanje. U posljednje je vrijeme zapadna medicina s dužnom ozbiljnoš u posvetila pažnju Hatha yogi. ak i simpati ni živ ani sustav i svi organi iji rad obi no ne ovisi o svijesti. Poznavatelji tajni Hatha yoge tj. I u enik Hatha voge vježba neprestance. svojim u enicima nikada nije rekao kakvim sve mo ima raspolaže. te na taj na in u potpunosti regulirati svoje tjelesno stanje. Hatha yoga koristi ovaj me usobni odnos. Vrijedi li to truda? Vrijedi! Rezultat je vrijedan divljenja. Moje se srce. Neki se zadovoljavaju stjecanjem opsjenarskih sposobnosti kojima se izvode takvi postupci što se nazivaju udima. može biti samo oslobo enje uma diktata tijela. Zato cilj nemojmo zamijeniti sredstvom. došavši nam u neposrednu blizinu. Neprocjenjiva je vrijednost takvog svjesnog upliva u mogu nosti spre avanja svakog poreme aja. sjedinjene sa snagom volje. tako sustavnim vježbanjem svatko može nau iti upravljati svakim dijelom svoga tijela. Samo produžavanje života nije cilj yogina. sastoji se u osvještonju vlastitog tijela i svih njegovih funkcija. bijedno malo stvorenje vuklo se zemljom i. jetrom.u skladu sa zapadnim mjerilima . Pravi Hatha yogin stoga nikada ne e prikazivati svoje znanje i sposobnosti kako bi zadovoljio ne iju puku znatiželju. strpljivo i ustrajno. Onaj tko bi tako postupio ne bi bio pravi Hatha yogin. mogu osjetiti njegov oblik. koji su za svojeg boravka u Indiji. Na primjer. Iznenada mungos zadrhti. Hatha yoga nije samoj sebi cilj. u mo i sam i vladati radom gotovo svih organa vlastitog tijela. Vratimo se prethodnom primjeru: nije više dovoljno samo sviješ u prodrijeti u srce. kao i u poštedivanju tijela bolesti koje potje u od funkcionalnih uzroka. valja ga pot initi vlastitoj volji. do najsi ušnijih estica tijela. klijetke. Put. kojem nam valja težiti. Anatomija nas pou ava sto sve postoji u ljudskom tijelu i gdje se nalazi. opazili smo da ga je ugrizla zmija. na primjer. Po svojoj volji može regulirati rad srca. Ili. prste ili mnoge druge dijelove tijela. nad svojim tijelom posjeduje potpunu i apsolutnu kontrolu. degeneracije sr anog mišica i drugih bolesti. Polumrtvo. vo ini. iz godine u godinu. probavnih organa. zdrav i osnažen. nenadane loše vijesti ili iznenadna radost. kao i svakim drugim djeli em svoga tijela.stanje tijela. Tijelo više ne e predstavljati prepreku našem usponu ka višem umnom i duhovnom razvoju. Viši je stupanj Hatha yoge u tolikoj mjeri zanimljiv i koristan da je s njime vrijedno upoznati se i posvetiti mu dužnu pažnju. Cilj. Istinsko poznavanje vlastitog tijela i njegovih skrivenih mo i. Zašto? Zato što je pijanist upornim vježbanjem svoje prste u inio svjesnijima. Tko nije nikada izveo nijednu vježbu yoge. bubrezima. ali ne teorijskim pristupom. posvjedo ili su injenicu kako vogini od 80 ili 90 godina odaju dojam kao da im je 30 ili 40 godina. strese se i pobjegne. Hatha vogin. da znam gdje se nalazi srce. Prvi nas stupanj Hatha yoge podu ava umjetnosti stjecanja i održavanja zdravlja! Prvi je i osnovni zadatak upoznavanje vlastitoga tijela. crijevima. S mukom se uspio dovu i do vrata kolibe gdje se i zaustavio u samrtni koj borbi. bez abecede nema ni itanja. U bolesnom je tijelu vrlo teško razviti samosvijest." Isto to moram biti u stanju u initi i sa želucem. nakon velikih poteško a. te njima postepeno u i 5 . naredni se korak sastoji u upu ivanju svijesti. svojom sviješ u mogu sic i u svoje srce. koji je dostigao najviši stupanj. iz dana u dan. Stvarno poznavanje tijela zna i nešto sasvim drugo: pod pretpostavkom.Ia sam . ipak imali sre u sresti pravog Hatha vogina. U tom smo se trenutku osvjedo ili o mo ima kojima raspolaže naš u itelj. kao kada je rije o prou avanju anatomije.i sve to tako jasno i sigurno da se to stanje možda ponajbolje može izraziti narednim rije ima: . duhovnu yogu. dok smo mi. U itelj položi desnu ruku na životinjicu i zapadne u stanje transa. a um uzdi i na višu razinu. Tko želi postati istinski Hatha vogin. Takvi se na pola puta ka cilju naprosto nasu u i više i dalje ne mogu napredovati. do ovog stupnja u najboljem slu aju može po/na vati nepce i unutrašnjost usne šupljine. koji valja slijediti. njegovi u enici.

te posredstvom živ anog sustava zra i samo sebe ili Život u svaki djeli tijela. rada se ritam.vladati. te posvemašnja ravnoteža ovih dviju sila ozna ava i savršenstvo zdravlja. sa svim njegovim planetima i satelitima . 3. Taj napon je Život! Nosilac života je stup kralješnice. Tek je u tom trenutku potpun i zdrav. Takvoj nas istini pou ava nauka i umjetnost što je poznata pod imenom . te i mi. Zra enje je životnog strujanja u njegovu tijelu u vrlo maloj mjeri svjesno. Unutar li nosti. Takve osobe . tada nastaje stanje koje nazivamo boleš u. te. Na taj na in možemo izbje i narušavanje reda. što živi u vremenu i prostoru. nalik komplementarnim bojama što se dopunjuju u sun evoj svjetlosti: crveno i zeleno . naše vlastito JA! ledina sre a koja se može na i je pronalaženje samoga sebe! To je ono ja ime tragamo u svakoj radosti i svakom osje anju sre e. takvo se stanje naziva Samosvijest. Ako postoji savršenstvo ravnoteže dviju životnih energija kojima zra imo. Rezultat njihovog jedinstva je savršenstvo. Zakoni duha i tijela nalaze se u istoj neposrednoj suprotnosti. Ovakvo se narušavanje ravnoteže odražava i u na inu mišljenja i u duhovnom životu. dok „nezgrapnim" i „nespretnim" nazivamo onoga u ijem tijelu o itovanje života stoji na nižem stupnju razvoja..HATHA VO A. svjesniji je. Nešto lijepo i skladno uvijek emo prona i ondje gdje se život zrelije razvio i gdje prepoznajemo i nalazimo sveobuhvatno bi e. Igra je oblik izražavanja ritma. me usobno ih dopunio i u sebi izmirio. ispunjavaju i ga besprijekornom ravnotežom i skladom. L osoba na nižem stupnju razvoja ravnoteža se vrlo lako može narušiti uslijed neznanja ili kao posljedica nedovoljne samosvijesti. sve se to odigrava u stanovitom ritmu koji potje e i/ polariteta. ovjek. te sposoban izvršiti sve svoje zadatke u životu.pulsiraju i rad srca s\ ih živih bi a. ritam koji djeluje cijelim svemirom simbolizira figura boga Sive u plesu. U takvom su stanju i naša psiha i naše tijelo potpuno zdravi. te se zapo inje javljati Život. sa tijelom koje je potpuno prožeto životom. Ove su boje prave suprotnosti i skladaju se upravo iz tog razloga. postepeno pove avanje samosvijesti i njezino uvo enje u sve dijelove tijela. Pozitivna i negativna strujanja smjenjuju se u odre enom ritmu. tada emo svjesno i namjerno iznova uspostaviti stanje reda i ravnoteže. Spoznaja kako postoje dva životna strujanja. djeca njezine prirode. Posljedica takvog stanja je narušena ravnoteža pozitivnih i negativnih strujanja. Sa širenjem svijesti u enik dolazi i do spoznaje kako je sve. primaju negativne impulse i pružaju svrsishodni otpor. Osnovni je preduvjet zdravlja. \:a taj je na in funkcioniranje tijela pravilno i zdravo. Kretanje neizmjernih nebeskih tijela u beskrajnom i nesagledivom svemiru. Kada Život postane svjestan samoga sebe. Tek tada i samo tada ovjek može biti savršen.uklju uju i i sun eve pjege . ovjek mora održati potpunu ravnotežu kako bi suprotnosti objedinio. a uslijed svega toga njegovo je tijelo daleko voljniji i podatniji instrument njegovog JA. Pokrete svjesnije osobe karakteriziramo kao „ljupke". Ako se naše JA nalazi u takvom stanju.ljubi asto i žuto . Naše Ja djeluje u tijelu. C ovjek u sebi nosi osobine svoga vlastitoga bi a kiije predaju pozitivnu snagu. Tijelo ovjeka na nižem stupnju svjesnosti ni izdaleka nije u tolikoj mjeri prožeto životom kao u ovjeka na višem stupnju razvoja. koja je izatkana u suprotnostima. Izme u njih nastaje pulsiraju a veza. Ta se to ka vrlo jednostavno pronalazi na glavi djeteta.. a susre emo ih i na svim drugim stupnjevima manifestacije života. na mjestu na kojem kosa oblikuje spiralu. ove dvije suprotnosti mora nau iti objediniti u posvemašnjem skladu i unutrašnjem o itovanju. Polariteti ritam pridaju život cijelom univerzumu. dok je zakon tijela sebi nost. dakle. živ ani sustav je neusporedivo guš e izatkan. istovremeno. ako spokojno po iva u sebi samome. te se rastvori na dva dijela. što djeluju u njegovu tijelu. u sebi nosimo polaritet u obliku negativnog i pozitivnog pola. .prolinjene" i „skladne". drugim rije ima. Svijest prosje nog ovjeka još je uvijek na vrlo niskom stupnju razvoja. Ovu su istinu pou avali filozofi i veliki u itelji cijeloga svijeta jer su poznavali zakon bivstvovanja: napon izme u negativnog i pozitivnog pola. te time sprije iti pojavu bolesti. te stoga s njime u nesrazmjeru.plavo i narandžasto.iskliznu" iz svoga JA jer je nesvjesni dio njihova bi a ve i od svjesnog. razlikuju se od pokreta osobe na nižem stupnju razvoja svijesti. SVAKA BOLEST IMA MENTALNE UZROKE 6 . U indijskoj mitologiji. tada postoji i potpuna ravnoteža u životnim silama kojima zra imo). Yogin po inje uvi ati tajne stvaranja. I planeta Zemlja ima dva pola. Tjelesni pokreti samosvjesne osobe. Izme u ova dva pola postoji strujanje krajnje visoke u estalosti i kratke valne dužine. ak i u kristala možemo otkriti postojanje pozitivnog i negativnog pola. po inje stvaranje negativnog i pozitivnog pola ili polariteta. stvaraju i pritom po/itivna i negativna stanja u potpunoj ravnoteži. me utim. prožetiji životom. Ako je bolest vec nastupila. U trenutku kada u potpunosti napusti stvarala ki princip. Pozitivni pol nalazi se na vrhu glave. živo zato što u sebi nosi polaritet i ritam. i to stanje svijesti razumom vrati u svoje vlastito la. Negativni pol nalazi se na najnižem kralješku. u ve ini je slu ajeva nesvjesno i automatsko. Zakon duha je nesebi nost. Takav ovjek ima više moždanih stanica. kao i disanje i samo postojanje.

uravnoteženog razvoja. Samo takve osobe misle na posve identi an na in. me utim.i o tome ne može biti ni spora ni sumnje . te su bili potrebni milijuni godina razvoja kako bi tijelo i/nova postalo samosvjesno. L pokret stavlja veliki proces pro iš avanja kako bi nas organizam oslobodila otro\rnih otpadaka koji su se. U mnogo smo navrata itali kako su se ljudi. ona živi i neprestance djeluje u nama. Sve se drugo prepušta prirodi. Glasoviti Yogi Kama araka o njoj kaže: „Ona u nama djeluje neovisno o našoj volji. Ako svoju punu snagu djelovanja ne može razviti u našem interesu. Ako je našem tijelu nanijeta otvorena rana. umjesto što neprestance radi protiv njih. Beskrajne su varijacije u stupnju postignute svijesti uzrok injenici postojanja mnoštva ljudi i mnoštva individualnosti. svoi. uzvišenom suštinom. on stremi za ŽIVOTOM I ZDRAVIJEM! Ovaj je nagon u tolikoj mjeri snažan da u trenucima opasnosti i najpokornijeg ovjeka pretvara u divlju i pomahnitalu zvijer. Pozitivna i negativna strujanja funkcioniraju uravnoteženo i tijelo je zdravo. Nagon za samoodržanjem ima samo jodnu svrhu ..tada ce životna energija ravnomjerno pritjecati u njegovo tijelo. Životna snaga u ovjeku ne djeluje samo posredstvom svjesne volje za životom. na brodu koji tone. Samo oni. L'vijek. Kada svijest iz bilo kojeg razloga skrene sa puta ravnomjernog. dok su samo om visoko razvijenog duhovnog života. dok sam proces izlje enja osigurava životna sila. još je uvijek daleko od toga da posve napusti borbu. nalik velikom tijelu. s pravom su govorili naši stari. tada dolazi do poreme aja i u strujanju životne energije. Ova snažna sila neumorno u nama djeluje iz dana u dan kako bi nam sa uvala zdravlje i ispravila pogreške koje neprestance inimo. sa svojom savršenom i besprijekornom urav-noteženošcu uvijek stremi ispravljanju nepravilnosti. U skladu s time razvija se i ljudska samosvijest na razli ite na ine. Mnogobrojni doga aji tijekom života. prilago uje se okol- 7 . u sebi nose pe at svog osobnog tiltera.ak i na nižem stupnju . identi ni. Ta iskustva i dojmovi u jedne osobe snažnije djeluju na razvoj samosvijesti upravo u onom dijelu u kojem u druge osobe doprinose njezinu opadanju. neizmjerno ispreplitanje ljudskih sudbina uzrokuju i razli ita iskustva i utjecaje. vje ni izvor Života. bilo zbog jednostranog razvoja u jednom smjeru ili nazadovanja u nekom drugom smjeru. natura sanat".. nalik igli na kompasu koja. Samo su u biti. ona osigurava ravnotežu. smrt uslijed bolesti u mladosti ili zreloj dobi bila bi podjednako tako rijetka kao i smrt nesretnim slu ajem. te nestaje i op a uravnoteženost. esto nas ak i na ini bolesnima kako bismo nakon bolesti bili još zdraviji. savršeno i isto. postoje i pojedinci koji se nalaze ispod prosje ne razine razvoja. imali snage suzbiti nagon za samoodržanjem. te u tom smislu svako povijesno razdoblje pokazuje izvjestan stupanj napretka. Nagon za održanjem vrste osigurava kontinuitet u trenutku kada se tijelo. ispravlja nepravilnosti i održava naše zdravlje unato injenici što ovjek bezobzirno narušava zlatna pravila zdravog života iz dana u dan. me utim. me utim. taj se nagon brine za obnavljanje posredstvom stvaranja potomstva. kro ilo je ovim putem razvoja. iskonske snage koje pokre u svijet. te uz uvjet da se ne ogrjesujemo o njezine zakone. Stanje svijesti djeluje u ovjeku nalik kakvom tilteru koji zra enu životnu energiju raspodjeljuje u razne umne i živ ane centre koje indijski vogini nazivaju akrama. u psihi. nagon za životom svoj izniz nalazi na dvostruki na in: kao nagon za samoodržanjem i nagon za održanjem vrste." Uzalud je ne slušamo. injenica njegove ovisnosti o vremenu i tvari ograni ila mu je samosvijest.on ho e život pod svaku cijenu. koji su dostigli savršenstvo. Kirurg operira skalpelom. uzalud se od nje odvra amo. Zdravlje je za tijelo preduvjet održanja. koji su vec postigli razinu nesebi nosti. prema nebu. vec i u ovisnosti o njemu. nataložili. Naša istinska suština. životna e je sila iscijeliti sa zapanjuju om to noš u i savršenstvom koje ovjek nikada ne e dosti i. Medicus curat. bez obzira koliko se instrument pomicao od njegova prirodnog položaja. Ako je samosvijest jednog ovjeka ravnomjerno razvijena u svakom smjeru . Zra enje ovjekove." Životna je sila u nama neprestance aktivna. Ako ovjek slomi nogu. ravnomjerno zraci životnu energiju u tijelo u potpunoj ravnoteži i besprijekornom skladu. ak ni danas taj razvoj nije završen jer je samosvijest prosje nog ovjeka daleko od svog pravog proširenja i sjedinjenja s istinskom. zasiva ranu i tako stvara preduvjete ozdravljenja. te ogromnom i nesavladivom snagom kr i sebi put kroz nepravilno raspore enu energiju. uslijed naše nemarnosti. mogu biti jednaki. „Prirodi nikada nije bila namjera da se ovjek od svoga tijela odvoji prije duboke starosti" . kao i oni koji stoje ponad. smjer zdravlja. tijela. i kada bi se svatko pridržavao zakona prirode po evši od djetinjstva. svoje zdravlje možemo nesmetano održavati sve do smrti. Mogu e je i da je u nekom smjeru razvoja prva od ove dvije osobe nazadovala. ovje anstvo. Priroda bezuvjetno nastoji održati postoje e zdravlje. Ista sila nježnu klicu izvla i iz sjemenke i esto je tjera kroz sloj zemlje koji je i do tisu u puta tvrdi od nje kako bi nježni izdanak dospio do sun eve svjetlosti. Nagon za samoodržanjem nastoji na održavanju života jedinke u sto je mogu e dužem i nepovrijedenom stanju. dok je druga postigla zna ajan napredak. Ne postoje niti dva ovjeka iji bi stupanj svjesnosti bio potpuno identi an. lije nik mu namješta kosti. Naprotiv. samo oni ija je samosvijest dostigla svoju punu mjeru razvoja i sjedinila se s njihovim istinskim bi em. Oba nagona predstavljaju sna/ne. kao podsvjesni nagon za životom.kaže uveni Yogi Rama araka . I one. davili i gazili jedan drugoga kako bi ušli u amac za spašavanje. Ovakvo ispravljanje i borba za ponovno uspostavljanje ravnoteže stanje je koje nazivamo boleš u. Ista sila nagoni mladu biljku da raste uvis. Nagon samoodržanja životna sila stavlja u službu našega zdravlja. uvijek pokazuje smjer sjevera. dok joj se korijenje širi u zemlju. kao što je i prirodno stanje. uzvišene suštine.Naše istinsko bi e je u svojoj suštini sjajno. kao srodstvo o itovanja. istroši.

Na osje ajnoj su i psihi koj razini uravnoteženi i zdravi: zra e radoš u. Njezina je sposobnost prilagodbe gotovo neograni ena. pozitivna. S pogreškama se po inje ve na duhovnoj razini. Ovaj je vrsta ovjeka nalik zrakopraznom prostoru. Iz iskustva znamo za ljude koji neprestano i isklju ivo umno rade. tamni ponor u koji propada svako bolje ljudsko stremljenje. Prevaga tjelesnog aspekta. svjesno rade i vježbe Hatha yoge. dišemo ili se odijevamo pravilno i na prirodan na in. koji su u stanju ni iz ega stvoriti nešto. Nezdravo je i stanje koje uve ava prijem ljivost na druge vrste bolesti u slu aju da se ode u drugu krajnost i samosvijest usmjerava pretežno ka tvarnoj razini. orijentirani primala ki. negativna je.od neograni enog i beskrajnog uma. prema njegovom vanjskom izrazu. Ako takva osoba. Takvog ovjeka. ali sam kamen ipak puca na dva dijela. U njemu se odražavaju zakoni i duha i tijela. budimo na oprezu da ga nikada ne obeshrabrimo rije ima: „To ionako ne e uspjeti!" Naprotiv. Tko se nastoji pridržavati pravila Hatha voga nikada nije bolestan. koja se ispoljava na psihi koj razini. Vode e li nosti. ali na odgovaraju em mjestu i negativno jer prihva aju ljubav koja prema njima zra i. tvari koja ini tijelo. spavamo. ovjek je um u tijelu. Propada ondje gdje drugi žanju uspjehe. te uživa u potpunom zdraviju sve do duboke starosti. Takve osobe ne vjeruju u svoje istinsko. a kojima je tjelesno ustrojstvo slabo i nježno. vedrinom. Život mora pobijediti u svim uvjetima. Tko svoje snage koristi na suprotan na in. Kada netko želi poduzeti neku korisnu i dobru stvar. Budimo uvijek oprezni prema takvoj sudbini! . moderna nas civilizacija navodi na neprirodan na in života u kojem životna sila može štititi naše zdravlje samo u ograni enoj mjeri jer niti jedemo. Pozitivna energija daje život. Nikada ne smijemo biti negativni. toplinu.sagorijevanje u tijelu . istoga je trenutka širom otvorio vrata raznim poreme ajima. svojom ih malodušnoš u zatvaraju. pokazuju i interes samo za obilno jelo i pi e.nalazi u ravnoteži s otporom. Prihva aju intuiciju. ali onoga trenutka kada svoju svijest jednostrano usmjeri samo duhovnoj ili samo tjelesnoj ravni. barem nekoliko minuta dnevno usmjerava svoju svijest na one živ ane centre. Uvijek nam nastoji pomo i.Pogreška po inje ve rije ima: „Ništa mi ne polazi za rukom!" Teško nama ako ikada izgovorimo ovakve rije i! Time podižemo nepremostiv zid pred vlastitim izvorima snage. uve avanja i korištenja slobodnog strujanja životne sile. daju. tijelo osnažiti. posljedica neprirodnog života. Cak i ako je onemogu ujemo nerazumnim i neprirodnim na inom života. od duhovne do tvarne razine. ak i u nepovoljnim okolnostima. promatra odvojeno. Na našu nesre u. te stoga takvo tijelo raspolaže slabom otpornoš u. Bolest je. održavat e nas u savršenom zdravlju. Rije je o sasvim jednostavnim primjerima koji pokazuju jednostrano pomicanje samosvijesti iz jedne u drugu krajnost. oko kojih se širi plodotvornost i život. izražavaju se pozitivno. Izvana. debljina i duhovna tromost posljedica su takvog poreme aja ravnoteže. možemo nazvati pozitivnim ovjekom. Takvi su ljudi i tjelesno zdravi jer se njihova životna energija . imaju povjerenja u vlastito JA. a otpornost organizma uve ati. koja je od njega najudaljenija. samopouzdanjem. niti pijemo. sve do razine tvari. dobrotu. Pozitivne energije bujaju na ra un negativnih. Sjeme pada u usku pukotinu u stijeni. pozitivni su: pružaju. svojom nevjericom upropaštava cijeli svoj život. prije ili kasnije suo it e se s oboljelim tijelom. Ako životnoj sili ostavimo slobodne ruke. u smjeru život-vornog strujanja. ravnoteža e se iznova uspostaviti. negativna sila koja upija i bez traga proždire svaku pozitivnu snagu. negativni su. jedan je od najvažnijih preduvjeta upoznavanje svih manifestacija životne sile. tijela. pružaju ljubav. Zdravlje nije ništa drugo do život u prirodnim uvjetima. Takav ovjek uvijek o ekuje pomo na nekoj drugoj strani.od duhovne ka tvarnoj ravni i obrnuto. dok negativna energija prima i održava život. ne prestaje djelovati u našu korist. vjeruju u sebe.nostima kako bi nam uzmogla pomo i u onom trenutku i na onome mjestu na kojem to iznova postaje mogu e. Strujanje životne sile o ituje se na svakoj razini . uzvišeno JA koje pridaje život njihovoj li nosti. ovjek je i duhovno i tjelesno zdrav. na ina na koji se sve ove sile mogu staviti u službu naše samosvijesti. nalik vakuumu u koji sve propada i u kojem sve nestaje. Ovaj se pravilni odnos može poremetiti i u slu aju da se svaka razina. Umjesto da širom otvore nepresušne izvore vlastite snage. koji tijelo opskrbljuju životnom silom. 8 . Uravnotežen je u slu aju da svoje snage primjenjuje ispravno: unutra negativnu. a izvana pozitivnu. Hatha voga nas pou ava zakonitostima zdravlja zbog što potpunijeg prikupljanja. s druge strane. dakle. zid koji se iznova može ukloniti samo uz najve e napore. uzeta po sebi. stvaratelji. Svoju stvarala ku snagu ovjek može ispoljavati pojedina no na svakom stupnju. iz uske se pukotine izdanak uspinje ka svjetlosti. Sve do smrti životna se sila bori za o uvanje zdravlja našega tijela. Energija je. te se tako odvajaju od svog vlastitog istinskog bi a i pate od nedostatka samopouzdanja. te prou avanje njihova razvoja i uobh avanja: jednom rije ju. koja u njima po iva. Rije je o negativnoj osobi! Mra na provalija. Pouzdajmo se u svoje JA koje je naše tijelo izgradilo neovisno o našoj svijesti. a oživljava tijelo. najbližoj umu. Energija. svega se boji i u svemu vidi zlo. lišen je snage i bespomo an. U takvim slu ajevima ovjek pomi e pojedine razini iz njihovog odre enog me usobnog odnosa . ako je stijena isuviše jaka. Sve dok su ove dvije energije u ravnoteži. Namjesto da zra i stvarala kom snagom i u punoj mjeri razvije stvarala ku djelatnost. unato našoj nezahvalnosti i neznanju. Živ se organizam ne e razboljeti sve dok živi u skladu s iskonskim zakonima prirode. uspjet e pod uvjetom da u pothvat vjerujemo i njegovom ostvarenju pravilno pristupimo uz dovoljno samopouzdanja da emo sve poteško e savladati. stvaraju. kao pozitivnu i negativnu energiju. takve osobe koriste duhovne pozitivne i negativne energije u pravilnom srazmjeru i odnosu: u unutrašnjosti.

Posljedica takve situacije je negativno stanje tijela. Tijelo e se iscrpsti i zapasti u negativno stanje. dok je njezin živ ani sustav podešen za pružanje otpora koji odgovara tom naponu. dakle. Poreme aji. ovakvo se štetno djelovanje odražava na zdravlje svih organa u tijelu. Budu i da radom pojedinih organa upravljaju živci. a ne iznutra.Savršen ovjek! Osobe koje su takav stupanj savršenstva dostigle u ovom svijetu. održavaju i korak sa životnim strujanjima ve eg napona. u skladu s time. osorna i neprestance se žali. razvija negativan višak strujanja ime se narušava red u svim tjelesnim strujanjima. iz bilo kojeg razloga smanjuje ili povla i.pregorjeli otpornik! Otpor životnom strujanju je živ ani sustav koji može oboljeti od iznenadne i suviše jake struje. da je sustavno. mora pove ati i stupanj otpornosti živ anog sustava. Ako se ovjek naljuti. Ako životnu silu u tijelu isuviše napregnemo pretjeranim spolnim odnosima ili isuviše intenzivnim umnim radom. krajnika. ali prirodna samozaštita uglavnom ubrzo uspijeva uspostaviti red u ovjeku. U osobe na nižem stupnju svijesti nizak je i napon životne sile koja struji u tijelu. sklone alergijama. upale kao što su: upala plu a. Narušavanje misaone ravnoteže prouzrokuje tako snažne potrese i kolebanja da dolazi do živ anog rastrojstva. uzrokom su raznim duševnim bolestima. ak i najzdraviji ovjek može bolno doživjeti stanovite tjelesne promjene nakon primitka nenadanih loših vijesti. kao njezin nositelj. Njegova e otpornost postati isuviše mala i nedostatna. loši utjecaji ponavljaju u vrlo kratkim razmacima ili ako su stalni i trajni. Sasvim se suprotno tome doga a u trenutku kada se životna energija. Sve je to nalik uklju ivanju nekog provodnika u struju previsokog napona. pa ak i duševnim bolestima. ali uzrok pritom valja tražiti na drugoj strani. Uvijek tapkaju i u mraku neprestance pla amo za naše neznanje jer nesrazmjerna raspodjela snaga mnogim bolestima omogu uje da na nas nasrnu. ona nam pomaže da popravimo i stvari koje su beznadno promašene. ne?! Mi smo živi. podjednako je tako uzrokom neprestanog širenja samosvijesti. Kroz krug živ anog sustava um neposredno utje e na tijelo. ovjekova sudbina. Prema tome. Pozitivne su bolesti uglavnom ona akutna oboljenja koja su povezana s jakom groznicom. Hindusi nazivaju „Dživan Mukti". kao stanje svijesti. postepeno proširuje. neurastenija i depresija tako er su negativna stanja. kao što su tifus i šarlah. krv se povla i iz mozga. 9 . ak je i u tome negativna. živ anog sustava kako bi se postepeno pove avao i u vrš ivao. Ako se ovaj razvoj odvija nasumce.nalazi u besprijekornoj ravnoteži s negativnom silom: sa silom otpora samoga tijela. Zašto. Ne zna što je prava ljubav. ona je tu! Kada joj svojom vjerom još i otvorimo vrata. Sve je to upravo suprotno ranije opisanom stanju. krajnji je cilj: do potpunosti razvijeno savršenstvo samosvijesti i njezino potpuno o itovanje u tijelu . tvore i tumore i kancerozne izrasline. tuberkuloza. živ anim poreme ajima. Takvo obrnuto korištene snage narušavaju psihi ku ravnotežu. te se. rijetko predisponirane za bolesti raka. nije ništa drugo do žudnja za ne im ili nekim. a ne kao u slu aju tuberkuloze ili uzro nika bolesti na bazi alergije. irevi na želucu i crijevima itd. poznaje samo strasti. posljedica je . u nedostatku sile koja ih objedinjuje. nastaje i pozitivno stanje. Za druge nema nimalo ljubavi. tj. Svrha je yoge da ljudsku svijest dovede u ovisnost o našoj volji. ali od drugih o ekuje da je vole. te je posljedica: BOLEST! Jednostrani razvoj samosvijesti ili zastoj u razvoju može biti uzrokom mnogim ozbiljnim bolestima. Rekovalescencija. dakle. Negativna osoba pomo o ekuje izvana. iako ga nitko nije ni taknuo. tako da stanice u tijelu. Jedna su drugoj ove sile. Gubi apetit. Od straha može problijedio". time emo prouzrokovati pove ano sagorijevanje. pak. Naše tijelo i duh zdravi su u slu aju da se pozitivno strujanje životne sile. Zlovoljna je. Svaki sli an poreme aj povezan je s neugodnim simptomima. To je ujedno i razlog zašto su osobe. samo tijelo. ni za druge. koja se o ituje na tvarnoj razini . pomo i e nam da i svoju sudbinu izgradimo podjednako veli anstveno i svrsishodno kao i svoje tijelo.u našem tijelu . Ako se. iji je nastanak lociran u svijesti. Sebi na je i nema nimalo razumijevanja ni za sebe. na primjer. Strah. koja se neprestance pove ava. vjerujmo da u dubinama našeg bi a još uvijek po iva ta raskošna stvarala ka snaga. te je krajnji ishod negativno stanje. kao i one vrste infektivnih oboljenja koja su tako er povezana s jakom groznicom. malodušna. suprotstavljene: životna sila i. krv mu jurne u glavu i nastupa lupanje srca. te da na isti na in djeluje i na otpornost nositelja životne energije. u skokovima i na mahove. Ono. U tome je smisao i svrha našega života. Svatko iz vJastitog iskustva poznaje usku vezu izme u funkcioniranja organizma i emocionalnih promjena. osnaži i razvije prikladni stupanj otpornosti. upala. Budu i da bolesti uvijek nastaju iz injenice da jedno od dvaju strujanja postaje snažnije na ra un drugoga. to prekrasno oru e koje odgovara i služi svakoj svrsi. uza sve nevolje i doživljavanja. bubrega ili živaca. U tom slu aju dolazi do funkcionalnih poreme aja. za što misli da je ljubav. živ ani e sustav oboljeti zbog snažnih strujanja i naglih promjena koje nisu podešene u skladu s njime jer ne raspolaže potrebnim stupnjem otpornosti. živ ani sustav ima dovoljno vremena da. Takve su negativne bolesti. svjesno. kada prevladavaju pozitivna strujanja. po inju divljati. dakle. i njih dijelimo na dvije glavne skupine: pozitivne i negativne. tada prije ili kasnije dolazi do ozbiljnog poreme aja u poretku strujanja. Ako se sve to odvija postepeno i u potpunoj ravnoteži. kroni ne upale. te može nastupiti i nesvjestica.pouzdajmo se u taj udesni instrument. S proširenjem svijesti pove ava se i napon životne sile. boli ga glava ili se javljaju drugi nepoželjni simptomi. a mogu e su ak i potpune paralize. alergijske bolesti.

Ako. Ako ovjek primi preveliku koli inu bilo koje energije. dobro raspoloženje. bakterije se ne e umnažati. svjesnim naporom sprije imo prvi nepravilni otklon klatna.Postoje i mješovite bolesti u kojima se pozitivna i negativna stanja izmjenjuju. Budu i da je klatno na inilo veliki otklon u desnom smjeru. kompleksi manje vrijednosti. Strah od bolesti. Duboka bol koja je. najdragocjenije nasljedstvo koje im možemo ostaviti. pesimizam i sli ni negativni podsticaji potkopavaju i narušavaju zdravlje. Ako se slijepim zakonima prirode dopusti da u meni nesvjesno djeluju. iji je osnovni element sugestija što je ljudi na Zapadu poznaju u vrlo ograni enoj mjeri. stvarala je sivu naslagu. ljubomora. izazvala bi žestoko uzbu enje. malodušnost. Ali ako u trenutku kada hladno a prvi puta obuzme moje tijelo. prenošenje je nervoznih strahovanja njegove majke. nastala je stanovita tamna naslaga u cijevi koja je ukazivala na prisutnost izvjesnog kemijskog proizvoda u dahu pacijenta nakon burno uznemirenih osje aja. Gates objavio rezultate svojih istraživanja u ovoj oblasti. Sprovode i dah pacijenta kroz cijev. piše o tome dr. dolazi do snažne reakcije. Djecu valja odgajati tako da ne znaju za strah. godine ameri ki profesor medicine Dr. te usporavaju proces ozdravljenja. pri injavaju i im doživotno zlo. razaraju živ ani sustav i smanjuju otpornost cijeloga organizma." Prema mišljenju Horacea Fletchera. Sve to u podjednakoj mjeri vrijedi i za ljude. duševna bol. koja je bila hla ena ledom. Od negativnih osje anja. strah. makar samo na kra e vrijeme. kao što su uvrije enost. ljubav i dobre i pozitivne misli uop e. iako je prebrodio samu bolest. ine ga podložnijim oboljenjima. Osamdeset posto ljudi živi u strahu. Razaranje psihe. kada je pacijent bio podražen. U svakom jeziku za to postoji odgovaraju i izraz. te stoga groznica niti nije potrebna. Uzmimo slijede i primjer: pretpostavimo da se moje tijelo iznenada i neo ekivano prehladi. Medicina je zabilježila mnogo slu ajeva osoba osjetljivog živ anog sustava koje su umrle od smrtnog straha. Tijekom bolesti s jakim upalama. organizam odmah po inje u velikim koli inama razvijati pozitivna strujanja u svrhu samozaštite. mobiliziraju iscjeljuju e snage organizma. uzrokovana gubitkom voljenog djeteta. ljutnja i malodušnost. te truje zrak. u ve em omjeru no što to odgovara njegovoj li nosti. Ve je 1879.perioda oporavka. kao i bezbroj moralnih.. Vrlo zanimljivo izvješ e o takvom slu aju zabilježio je profesor medicine iz Australije: „Najve a opasnost koja djetetu može zaprijetiti u njegovu razvoju. te postane bespomo no i nespremno na obranu pred bakterijama. kao na primjer kod malarije ili prisutnosti gnoja u organizmu kada se temperatura u groznici od 40° C smjenjuje s tjelesnom temperaturom ispod normale. istovremeno svjesno razvijem potreban višak pozitivne snage. nakon što su uništene bakterije. priroda se od njih brani i razvija ve u koli inu pozitivne snage. do bolesti uop e ne e niti do i. stvaraju štetne. briga. nesre e. temperatura se spušta ispod normale. izdržljivosti i samopouzdanju. otrovne sastojke u organizmu. na primjer. te u tijelu nastaje pozitivno stanje: pojavljuje se visoka tjelesria temperatura. dospijeva u kriti no stanje uslijed nagle promjene strujanja. „Tijekom pokusa i iskustava došao sam do uvjerenja". Bez obzira da li prevaga sile proizlazi iz neke trajne duševne smetnje ili postojanog duševnog stanja. strah i o ajanje su po svoj prilici najrazorniji za živ ani sustav. Uzrokuje duhovno. tijelo zapadne u negativno stanje uslijed jake prehlade. strah nas ispunja opasnim uglji nim dioksidom. briga. Ako. umno i moralno gušenje. Gates. nastupa groznica i bolest se razvija svojim prirodnim tijekom. strah od gubitka najbližih. i bolesnik. „da emocionalna stanja. dok dobra osje anja .. djetetu za cijeli život zadaje težak udarac. Kada bi se ova supstancija izdvojila i ubrizgala u tijelo ovjeka ili životinje. U svim dijelovima svijeta djecu zastrašuju njihovi roditelji i u itelji kako ne bi inila ovo ili ono. Nakon pet minuta. Ovu su injenicu ve potvrdila i istraživanja psihijatara na Zapadu.. izazvao je taloženje njegovih sastojaka. ravnoteža e se namah uspostaviti. seksualnih i profesionalnih smetnji. svojoj djeci ulijevaju otrov usporenog djelovanja.. na primjer. Nagla prevaga pozitivnih strujanja izaziva navalu krvi i upale koje uništavaju bacile što su se nakupili tijekom trajanja negativnog stanja." Umjesto takvog postupka. djeci se strah utjeruje raznim bau-cima i vragovima. Nervozne mlade majke pokušavaju zaštititi svoju djecu od najmanjeg povjetarca. a vrlo esto i sporo umiranje. bakterije se množe. izaziva ozbiljne tjelesne promjene i teške bolesti. me utim. radost. tuga. sre a. kao na udar groma. posljedica e biti negativno stanje u tijelu. te se ravnoteža tek postepeno iznova uspostavlja. te e ga u odrasloj dobi obremenjivati strah. strah od smrti i naposljetku. te se ravnoteža postepeno iznova uspostavlja. te stvaranje pozitivnih strujanja postane nepotrebno u prevelikim koli inama. isti zamah ini na lijevu stranu. Pri normalnom i uobi ajenom disanju „rodop-sin jodidi" nisu izazivali lu enje taloga koji bi bio vrijedan spomena. te se tek postepeno vra a uobi ajenom njihanju koje odgovara njegovoj dužini: svom vlastitom ritmu. me utim. U takvim slu ajevima pozitivno stanje izazivamo umjetnim sredstvima: bolesniku dajemo crnu kavu ili neko drugo pobuduju e sredstvo. Srdžba. To je najljepše. siromaštva. Sam sam sprije io bolest! U tome se sastoji yoga! Ve smo se osvjedo ili kakve tjelesne promjene može uzrokovati obi an strah u trenutku kada bilo koja od dviju sila prevlada nad drugom.zadovoljstvo. dolazi do nagle promjene u negativno stanje. Nakon pozitivnih bolesti prirodno dolazi do blagog negativnog stanja . te im zabranjuju sve što ih može podu iti hrabrosti. Organizam neprestance teži uspostavljanju ravnoteže. strah od samoga straha. te tu snagu provedem u tijelo. 10 .

te je stoga podložnost obolijevanju od tuberkuloze najizraženija u doba puberteta. Ako poznajemo ulogu koju akre igraju u raspodjeli snage i stvaranju zaliha. Vjerovalo se da je to posljedica potajnog stavljanja nekog sredstva u hranu sa sterilizi-raju im djelovanjem. Dr. epifiza. Prvenstveno to vrijedi za živ ani sustav i sustav žlijezda s unutrašnjim izlu ivanjem koji je vrlo važan za održavanje života sa stanovišta živ anog sustava i osiguranja životnih funkcija. te prikuplja i štedi poput marljivih mrava. Kod muškaraca. nakon trideset ili etrdeset godina. a strah i briga. ovjeku malo vrijedi vila i ušte evina u banci. te se infekcija ne može suzbiti. hipofiza. me utim. ovi su op i simptomi nestajali s prestankom straha od smrti. jednom do i. te se zbog tog straha ne usu uju pružiti odmor svome tijelu i duhu. kao i medicinskih istraživanja na Zapadu. koji traju desetlje ima. koji traju duže vrijeme. isti su uzroci izazivali impotenciju ili znantno smanjivanje spolnog nagona. Njihova djeca moraju oskudijevati i patiti kao i oni. Lorand i dr. Neispunjene nade i nezadovoljene težnje uzrok su prekomjernom lu enju želu ane kiseline. Nagla uzbu enja utje u na povišenje krvnog tlaka posredstvom organa za njegovu regulaciju nadbubrežne žlijezde. U školama Hatha yoge ustanovljeno je naredno iskustvo: ako pacijentu uspije ovladati vlastitim mislima. S druge strane. Burna osje anja i strasti. te tako ste i vlast nad svojim vlastitim tijelom. Nezdrav na in života i nedostatak duhovnog i tjelesnog oporavka. Pretjerana seksualnost pogoduje razvoju tuberkuloze. ustvari to no suprotno. S bolesti želuca. da je eroti no stanje pojedinca posljedica tuberkuloze. tijelo se može o uvati krepkim i pokretljivim do duboke starosti! Duševna stanja najsnažnije djeluju na hipofizu mozga i epifizu. Ako se njihovo djelovanje smanji. Tako su pretjerano senzualni ljudi skloniji tuberkulozi. tako i u životu cijele vrste. ishod je bolest. jednog se dana nemilosrdno osve uju.Židovke potpuno prestale dobivati menstruaciju. Na taj se na in možemo upoznati s bližim odnosom koji vlada izme u raznih psihi kih stanja i pojedinih tjelesnih organa. te izaziva katar. Zapadni su lije nici tako er potvrdili postojanje veze izme u tuberkuloze i poja ane seksualnosti. nadbubrežne i spolne žlijezde. smještene u vratu. koje je priroda ondje smjestila za zaštitu od raznih vrsti trovanja. Time se objašnjava injenica što osobe plahovite prirode pate od prerane arterioskleroze i estih poreme aja u krvotoku. Indija. zaštitni su organi prvoga reda. organizam pod sti e sustav žlijezda na još izraženiju aktivnost. Sustav žlijezda s unutrašnjim izlu ivanjem naro ito važnu ulogu igra u Yogi jer su ove žlijezde sjedišta izvjesnih centara svijesti koje vogini nazivaju „ akrama". tada poznajemo i vrstu reakcije koju e održavanje izvjesnog psihi kog stanja prouzrokovati u tijelu djelovanjem na žlijezde s unutrašnjim izlu ivanjem. „mali obiteljski krug" bio na okupu u svome domu. za vrijeme dugih opsada mnogih gradova. Najvažnije su žlijezde sa unutrašnjim izlu ivanjem: štitnja a (tiroidna žlijezda). Boje se gladnih godina koje e.Koliko ljudi upropasti svoje vlastite i živote svojih najbližih iz straha pred sutrašnjicom. Pretpostavljaju. naposljetku. akre su spona izme u psihe i tijela. dok je. naizgled beznadnim i teškim slu ajevima. a ovjek je uvijek u dobrom raspoloženju.prema osobnom iskustvu mojih u enica . preranu starost i smrt. ovjek postaje erotski još uzbu eniji. Valja znati kako tijelo odgovara na svaki misaoni podsticaj. Nagli strah izaziva diareu (proljev). arteriosklerozom ili sr anom manom. te se njegovo stanje i nadalje pogoršava. a zatim i na sve ostale žlijezde. samo zato da bi jednoga dana. Tako je strah od smrti djelovao samo kao mudri ventil sigurnosti prirode. kao što je slu aj i s hilus-nim limfnim vorovima u plu ima ije nadraženo stanje plu a ini preosjetljivima. Navodimo nekoliko primjera: Iskustvo i psihološka istraživanja pokazali su kako stvaranju kalkulusa. obi no prethodi dug period brige i tuge. prerana starost i. U muškaraca je nakon tih nepovoljnih okolnosti klatno prevagnulo u drugu krajnost. te nas ine podložnima iru na želucu. O tome rje ito svjedo i injenica da su za vrijeme progona Zidova . prouzrokuju kroni ni katar u crijevima. U suzbijanju straha vježbe Hatha yoge pokazuju upravo udesno djelovanje jer osiguravaju osnov tjelesnog samosavladivanja. kršc'anke. te tako dolazi do potpunog izlije enja u mnogim. U skladu s našim uskustvom. smrt. istodobno s lije enjem. bolesti koja nalikuje egzoftalmi koj gušavosti (Bazedovljevoj bolesti). te svoje izlu evine odašilju neposredno u krv. Kako bi se zaštitio. imale su iste simptome. Profesor Pel uspio je ustanoviti slu ajeve akromegalije (nenormalnog rasta) kao posljedicu duševnih uzbu enja. koje su tada živjele u smrtnom strahu. Duži strah od smrti u potpunosti obustavlja rad spolnih žlijezda. Tiroidne žlijezde. u suradnji s kojima zajedni ki djeluju. Prenadraženo stanje spolnih žlijezda prelazi na ostale žlijezde s unutrašnjim izlu ivanjem. kamenca u žu i. Sajiu. Na taj na in otpornost plu a postaje izrazito smanjenom. esta uzbu enja utiru put sr anim manama i proširenim venama. najnemilosrdniji su neprijatelj našega zdravlja. Kasnije. Poreme ene tiroidne žlijezde izazivaju mnoge bolesti. ako tiroidne žlijezde pravilno funkcioniraju. Prema nalazima Instituta za ispitivanje Yoge u Lonavli. Na taj na in priroda uspostavlja ravnotežu kako u životu pojedinaca. možda. tada i bez prisilnog suzdržavanja može duže vrijeme istrajati u potpunoj suzdržanosti. Priroda ne želi razmnožavanje sve dok traju vrlo nepovoljni uvjeti za život. stalna potištenost i melankolija u tolikom stupnju djeluju na štitnja u da može do i do miksedema. Ve ina se ljudi neprestance priprema za zlo. zbog svojeg razornog djelovanja na endokrine žlijezde. Sajous dokazali su kako razne vegetativne funkcije ovise poglavito o stanju žlijezda s unutrašnjim izlu ivanjem koje nemaju nikakvih odvoda. Kada bi zapadni lije nici 11 . bubrezima itd. kao što je to eksperimentalno dokazao dr.

. dr. te je takvo zdravlje trajno. ja i su od medicinskih. me utim.dolazi do nesre e. U knjigama psihologa. Sve dok traje takvo stanje. Hatha vogini. dakle. kao i u svih drugih koji su bili zdravi.sa inili statistiku duševnih stanja. ako je ta narušena i bolest se ve pojavila. Sila. koji su prije mnogo tisu a godina stvorili indijsku medicinu. Nakon davanja sugestija za vedro raspoloženje. o psihi koj konstelaciji. Vrlo dobro nam je poznato kako sadržaj kalcija i vezivnog tkiva u kostima . pa ak i infektivne bolesti. sapli u se na gotovo svakom koraku i nalije u na kuteve svakog ormara. promijenila se i kod tzv. posebno za tu svrhu pripremljenim listovima palme: „. i takvo stanje ima svoje duhovne uzroke! Što je s nesretnim slu ajevima? Ako netko padne niz stepenice. Vrlo sam iznena en narednom spoznajom: dok priznati internisti smatraju smiješnim tvrdnju Isto njaka da i infektivna oboljenja imaju psihi ke uzro nike ili da se poreme aji u menstrualnom ciklusu mogu dovesti u red psihi kim lije enjem. S uspostavljanjem reda moramo. iznova uspostavljaju ravnotežu izme u dva strujanja. pisali su na sasušenim. te se na kraju zaustavi u modricama. Svaka odluka. Mogu napasti samo onoga tko im sam na ini prolaz u svojoj duši. Drugim rije ima: utjecaji psihe u okviru izvjesnih ljudskih granica. Oba ova stanja.. me utim. Rezultati svih autora dokazuju kako svaka reakcija organizma. Svaki je nesretni slu aj jedan oblik samokažnjavanja. te da je njihova otpornost dorasla svakom napadu. streptokoka i stafilokoka. dakle. a koja po iva u našoj psihi.a time i vrsto a i elasti nost zubiju . koje su sakupili dr. a ne injekcijama hormona. kemijskih i toksi kih djelovanja. iznova postaje zdrav. refleksan pokret i . Robert Heilig i Hans Holff dokazuju da se posredstvom psihi kog utjecaja u unutrašnjosti organizma mogu izazvati serološke. i upravo je u tom trenutku na inio nespretan pokret i okliznuo se. Valja primijetiti kako nisu imali mikroskop. bolest ne e prestati. posredstvom živ anog sustava izaziva nespretan. Živ ani sustav neposredno utje e na sustav žlijezda. poznatu pod imenom Avurveda. zub oronuo i postao krt. posljedica su nepravilnog mentalnog stava. ubrzo bi uvidjeli istinu kojoj pou ava Hatha yoga. posljedica psihi kih uzroka! Zapadni lije nici esto samo otklanjaju tu mogu nost. uvenih diljem svijeta. Stoga izlu ivanje hormona u sustavu žlijezda s unutrašnjim izlu ivanjem izravno ovisi o duševnom stanju pojedinca." Osnovna je misao ista. izvjesno je da je rije o djelovanju unutrašnjih uzroka. Na taj na in organizam savladava protivnika koji je u njega prodro. svaki pokret svoju polaznu to ku ima u nama samima. kontrolni su pokusi pokazali pove ane mogu nosti samozaštite. Uzro nici su bolesti bezbrojna sitna i nevidljiva stvorenja koja ne sa injavaju ništa drugo do tijelo zlog duha. To može zna iti samo da su u takvih osoba pozitivna i negativna strujanja u potpunoj ravnoteži. kolibacila. u mjeri u kojoj se to može dokazati.. svojom vlastitom snagom. zapitat e se. da su sve bolesti. ali su ipak sasvim dobro znali što su bakterije i kako uspješno mogu napasti samo one ija je otpornost organizma umanjena ili su skloni spomenutoj bolesti. Temeljito ispitivanje psihe takve osobe otkriva 12 . opsonin indeksa. Franza Volgvesija: „Šezdeset i osam slu ajeva istraživanja hipnoze. te se pozivaju na bakterije. zapo eti u vlastitoj psihi. bila je vidljivo smanjena. Ako zagrizem u tvrdu koru kruha i slomim zub. koja su prethodila pojavi raznih bolesti. u trenutku kada udari lakat ili se ugrize za jezik: „Zašto se to dogodilo?" i odmah e za uti odgovor iz dubina svoje svijesti. Ima ljudi koji se neprestance sudaraju s predmetima što im se nadu na putu. leže duboko u podsvijesti. ima li i to svoj duhovni uzrok? Ima! Posredstvom živ anog sustava psiha djeluje u tijelu. Prije 6000 godina Hatha vogini u Indiji znali su za bakterije kao neposredni uzrok raznim oboljenjima. ima li i to duhovne uzroke? Ima! Ovi uzroci. dakle. U ljudi koji su patili od duševne potištenosti. svaki in. Yogini spre avaju bolest održavanjem ravnoteže izme u strujanja ili. Ako je netko stotinu puta silazio i penjao se istim stepenicama. i spremnost za takvu samozaštitu prema bacilima i nosiocima infekcije zavisi. Ako je. naišao sam na takve nazore i uvjerenja koja se u potpunosti podudaraju s uvjerenjima vogina. Rije je o psiholozima. sposobnost krvi za samozaštitu (algutinacija) protiv bacila tifusa. Ravnoteža dvaju strujanja potpuna je u trenutku kada je naša psihi ka ravnoteža potpuna. suprotstavljena našoj namjeri. ali su posthipnoti kom sugestijom dovedeni u stanje duševne potištenosti. Navodim odlomak iz knjige pod nazivom „Psiha je sve" u svijetu poznatog specijalista za psihoanalizu i hipnozu. Hatha vogini bakterije ne pobje uju kemijskim sredstvima.. Takvi su ljudi imuni." Zanimljivo je kako je veliki europski znanstvenik Paracelzus pou avao vrlo sli nom u enju: „Najbolja je zaštita protiv svake bolesti plemenita duša. koji teži samozaštiti." Može li biti uvjerljivijeg dokaza nazorima vogina sa Istoka? I na Zapadu je primije eno kako ima ljudi koji nisu podložni bolestima. Samokažnjavanje! Tko osvijesti injenicu da je svaki nesretni slu aj ili nezgoda jedan oblik samokažnjavanja. na drugoj strani postoji skupina lije nika koji tako er nastoje dokazati kako su tijelo i psiha usko povezani i kako je stanje psihe od odlu uju e važnosti po zdravlje. Znaju kako je beskorisno uništavati bakterije ako pritom otpornost organizma i nadalje ostaje smanjena jer e se bakterije iznova namnožiti ili e ak do i do pojave nekih drugih prijenosnika oboljenja koji e napasti organizam.ovisi o koli ini i kvaliteti hormona koji kruže našom krvlju. samozacjeljuju e i druge promjene koje pacijent ne može svjesno „simulirati" jer njihov tijek i kontrola zahtijevaju iznimno stru no znanje i primjenu posebnih instrumenata.

svjestan samoga sebe . Osoba uravnotežene psihe uvijek e to no povu i onaj potez koji je za nju najprikladniji i najbolji. To zna i da je veza izme u života i disanja najuža. Ne zaboravimo da smo upravo mi oni koji vršimo svaki pokret: mi . te pokazuje odlu uju i utjecaj na naše psihi ko stanje. u kojem nemamo vremena za razmišljanje. ve upravo onaj koji e nam nauditi. da. sami moramo i izlije iti svoje zloupotrijebljeno tijelo! U itelj . Zakon našeg Ja. a nezgode se prestaju doga ati. ne zna i samo osobno izazivanje svih bolesti i nesretnih slu ajeva. ali mi sami moramo postati zdravi. moja je psiha mirna. Što podrazumijevamo pod „ispravnom primjenom svojih snaga?" Kada su moja djela vodena bezli nom i nesebi nom ljubavlju. izoliraju e sile osve uju nam se upravo u takvim trenucima. život bez zraka mogu je tek nekoliko minuta. ali nije bio svjestan da je sam sebi sudac i da sam ini potez koji e ga kazniti.ako sve snage ispravno upotrijebim . sebi ne. utješnu i veli anstvenu injenicu da . vrše i neki pokret. te usporedno razvija psihi ke sposobnosti i zdravlje tijela. a bez vode nekoliko dana. Vedanta filozofija pou ava o istome: „Bez disanja nema života na Zemlji!" Život zna i ritam! Prvim udahom novoro eno dijete ulazi u ritam života. Negativnim mislima ne e dozvoliti da stvore pregradni zid izme u njezine li nosti i njezinog pravog Ja. ekaju i priliku da se o ituje kao nepoželjan i negativan pokret.i dobro zna da je djelovao snažan i neumitan zakon koji po iva u dubinama našeg vlastitog bi a. Tome odgovara i naša ishrana.kojeg indijski vogini nazivaju „Guru" . Uho je budno za unutrašnja nadahnu a i. iskoristit e jedinu raspoloživu mogu nost koja e je izbaviti iz opasnosti. umjesto na stepenicu. naime.kako svoje zdravlje možemo povratiti.agregatna stanja. te udasima i izdasima po inje doživljavati strujanje života u njegovoj naizmjeni no pozitivnoj i negativnoj fazi što u nama pulsiraju nalik izmjeni noj struji. Mogu e je da sam prije nekoliko godina u inio ili rekao nešto loše. Zatvorene. vra a se i dobro zdravstveno stanje. To je ujedno i preduvjet tjelesnog zdravlja.pomaže nam prona i uzrok.sve to ima svoje uzroke koji po ivaju u meni samome. I primitivni je ovjek znao za ove odnose. Ako nogu stavim pored stepenice. ili ako se. te moramo postupiti instinktivno. ako nogu podignem više ili niže no što je uobi ajeno. dakle. nalik sveznaju em ili prosvijetljenom. Spre avanje i lije enje bolesti mora. ne ine onaj pokret koji bi nam bio od koristi. Naše tijelo u sebi nosi najrazli itije pojavne oblike . Naše Ja ne zaboravlja! Ono kažnjava u odgovaraju em trenutku. kao što je zapo ela provoditi analizu njegovih zakonitosti. ve je drhtao od straha pred pojavom nepoznate sile i ovako govorio: „Božja kazna!" Yogin je. NAŠA NAJVE A POGREŠKA: NE ZNAMO DISATI! Sedmog dana boravka u šumi ituri spoznao sam najve u istinu Hatha yoge. lije i bolesti.i nitko drugi . me utim." Dok bez hrane možemo živjeti nekoliko tjedana.tajna njegova Ja leži razastrta pred njime . najvažnija biološka funkcija organizma.svaki moj potez i odluka bit e na moje najve e dobro. kako bi mogao postati ovjekom. dakle. Naši su stari ovu spoznaju izrazili slijede im rije ima: „Postali smo od zemlje i zato se hranimo vrstom hranom. te je stoga temeljna postavka Hatha yoge: DUŽNOST JE BITI ZDRAV! 4. I suvremena je psihologija na Zapadu po ela otkrivati svijet koji se nalazi u pozadini svjesnog. a ne bolesnika! Hatha yoga nau ava: budu i smo svoje bolesti sami prouzrokovali. Hatha yoga na takvom stavu zasniva svoj sustav. zato pijemo teku inu. te nakon što se uspostavi red u psihi. duh oživljava cijeli ovaj sustav. Upravo na tom mjestu zapo inje važna uloga me usobnog djelovanja psihe i tijela. koje u nama djeluje.inimo svaki svoj korak. kažnjava nas kroz nas same. Bolestan ovjek teret je i sebi i svojim bližnjima. Disanje je od najve e važnosti za naše zdravstveno stanje. kao i na duljinu našega života. zapo eti u psihi. sve dok ovjek posljednjim dahom ne zatvori i posljednju kariku u lancu. po iva u nesvjesnom. duša pridaje smisao beživotnoj masi i zato dišemo. zapazio sam kako im se disanje sastoji samo od lakih i površnih udaha koji odgovaraju najnižem stupnju života. Ve na samom po etku ovaj sustav otklanja pogrešku u koju je u najve oj mjeri zapala medicina Zapada. te je disanje. koje naše tijelo održavaju na životu i u slu aju da smo se o svoje zdravlje ogriješili neprirodnim na inom života . Hatha yoga nas pou ava kako valja održavati red me u silama. Kada sam sedam godina kasnije promatrao na in života svoje europske subra e.uzroke. Život je taj neprekidni ritmi ki lanac udaha i izdaha. zane-sem ja e lijevo ili desno . uravnotežena i zdrava. dakle. 13 . Može se dogoditi da mine poprili no vremena izme u uzroka i posljedice. a u trenucima opasnosti uzmo i e se uzdignuti na najvišu razinu. koji. koja po iva na sveop em Ja. što je ostalo sa uvano u mojoj svijesti. Koristi našu neopreznost ili trenutak opasnosti. Cjelokupna ostala aktivnost organizma tijesno je povezana s disanjem. izmiješani smo vodom. ve u sebi sadrži i ohrabruju u.

prirodnim životom.5 litara „rezervnog zraka". po injemo duboko disati! Ili. po inju se naglo dizati i spuštati. Posljedice su upale grudi. toplina. ak i kada napusti ured nave er. koji vodi sjede i na in života. plivao ili igrao za neku školsku mom ad s velikim zadovoljstvom.obi noj prehladi. ribolov. kao da se pokoravaju nekoj iskonskoj zapovijedi prirode. Sumnjaju kada ugledaju svoju bra u na Zapadu kako grozni avim radom i brzim i površnim disanjem skra uju božanski dar života. umire ranije jer ne može udahnuti više udaha no što to nalaže propisani broj. pružali su mu dovoljno mogu nosti za prirodno tjelesno vježbanje. oko 3. nema više ni vremena ni volje za tjelesnim vježbanjem. Vjerojatno je taj isti ovjek.5 litara „preostalog zraka". nije morao savladavati umjetnost disanja. kao i stalno kretanje na istom zraku. sve dok vanjski podražaj djeluje na kožu. ve robovi svoga poziva. Zbog toga su meditativne stavove tijela.5 litara tzv. gotovo zatvorskim životom. Što sve to može zna iti? Ni manje ni više ve da ovjek na Zapadu. Kako bi se sve to brzo promijenilo kada bi ljudi shvatili drevnu istinu: samo svjesnim reguliranjem na ina disanja možemo posti i otpornost koja nam osigurava dug život bez bolesti. smanjuje životnu snagu. onaj tko živi mirno i diše polako. me utim. naime. S druge strane. koji bi pravilno disao.svoj život na zemlji iskoristiti za duhovni napredak. blagotvorno djelovanje vanjskih podražaja na vegetativni živ ani sustav. primorao je ovjeka današnjice da zaboravi kako valja pravilno sjediti. mehani ki dodir itd. naše tijelo i plu a o itovali bi istu reakciju spram vanjskih utjecaja. ak i protiv svoje volje. kao što su hladno a. postoji samo jedan na in da ga priroda primora da misli na svoje zdravlje. koristi samo desetinu kapaciteta plu a koja iznosi ukupno 5 litara. ili naginjanje nad stolom. Ljeti. stalno kolebanje izme u strasti i straha steže nam grlo i u pravom smislu te rije i ne usu ujemo se duboko disati. Na in na koji dišu djeca dvadesetog stolje a jedva da je dovoljan za puko životarenje. spre avaju i time snažniju aktivnost kože i. Lov. umoran od dnevnog posla. Plu a odraslog ovjeka imaju. arterioskleroza. Svaki vanjski podražaj koji djeluje na našu kožu. bio dovoljan da preporodi cijelu ljudsku vrstu! Jedna stara indijska poslovica kaže: „Nije svejedno da li su po iš eni svi kutevi sobe ili samo njezina sredina. U zrelim se godinama. 14 . Civilizirani ovjek ne zna disati! Neprirodni uvjeti života u stanovima modernih gradova. „ isti samo sredinu plu a" potvr uje i naredni primjer: Prema nalazima medicinskih istraživanja na Zapadu. dovoljno je da bude mlaka. koji je život proveo u prirodnim uvjetima. obi no udahne oko 15 puta u minuti. koji je odvojen od prirodnog na ina života. vrlo mali broj Europljana i Amerikanaca sustavno bavi nekim športom. te ga nagnali da instinktivno dobro diše. Isto njaci se ne uzbu uju tako lako jer žele .U skladu s indijskom filozofijom. kada se uklonimo žestokoj žezi skokom u vodu ili kada nas iznenadi nenadani pljusak na izletu. prirodnog disanja. neka vrsta drugih plu a jer bez disanja kroz kožu nema života. Kada bismo živjeli normalnim. stajati. uska ramena. kakva je prva reakcija našeg tijela na vanjske podražaje? Nagonski. da bi se u plivanju popela i do 20 puta više. koje dovodi i do ravnih stopala.5 litara „žive zapremine". kao što je to bio slu aj s primitivnim ovjekom ili afri kim uro enicima. hodati i disati. Nemarno i povremeno disanje skra uje nam život. automatski utje e na ritam našeg disanja plu ima. kao i radni uvjeti u prenatrpanim tvornicama i uredima.bolest. Ostao mu je još jedini neposredni na in da utje e na svoja plu a. na žalost. Na in života sa dugotrajnim sjedenjem ili stajanjem. na planinarenju se povisuje na 10. u pogledu plu a. Prigušeni duhovni život. stanimo pod tuš u rano jutro! Voda ne mora biti hladna. Na taj na in zapadni se ovjek oglušio na opomene mudre Prirode glede zdravlja. Za civiliziranog ovjeka. Primitivni ovjek. poreme aji u krvotoku. Kakvo je stanje na Zapadu glede športa i zdravlja? Stanovnik grada u XX. Pri svakom se izdahu i udahu u plu ima izmijeni samo pola litre zraka. u djetinjstvu ili mladosti tr ao.5 kapaciteta plu a." Da ovjek današnjice. u svakoj reinkarnaciji ovjek sa sobom ponese odre en broj udaha i izdaha. koje je nužno sa stanovišta o uvanja zdravlja i vitalnosti. Njihovo je dahtanje jedva dovoljno da ih održava u životu. stolje u primoran je živjeti neprirodnim. te e na zemlji imati dug život. še erna bolest i tuberkuloza. a to je . snage i dugog života. ovjek koji sjedi mirno i obavlja svoj posao. Civilizirani ovjek zatvara pore kože teškom i nepotrebnom odje om. u inili su da zaboravimo ritam iskonskog. Tko diše brzo i užurbano. Možda je ak imao i mnogo uspjeha u nekom športu. sve dok je živio u blizini prirode. U laganoj se šetnji ova koli ina pove ava na 2. te nas ini podložnima najblažoj od svih bolesti . me utim. Pri nešto dubljem disanju izmijeni se 1. Mudraci su Indije prije nekoliko tisu a godina spoznali postavku suvremene medicine da je koža. 90% ljudi nisu gospodari svoga zdravlja.što je vrlo mudro . astma. što potvr uje i injenica da je u plu ima umrlih na eno još 1. te se popne u tramvaj ili autobus kako bi što brže stigao ku i. Što e se dogoditi istoga trenutka? Naše grudi. dok bi samo jedan naraštaj. borba s prirodom i vremenskim nepogodama. štedi svoju zalihu zdravlja. Dovoljno je navesti samo jedan primjer od nekoliko tisu a što su nam na raspolaganju. a pri još dubljem disanju još 1. dakle. a to je šport. Upravo u onom uzrastu kada valja posvetiti najve u pažnju svome zdravlju i gipkosti miši a. „dodatnog zraka". Na taj na in velika Priroda brine da ovjeka nekoliko puta na dan primora na duboko disanje sa zadrškom. Mudraci Indije i Istoka ve su prije nekoliko tisu a godina znali za udotvorno djelovanje reguliranog disanja u održavanju dobrog zdravlja i otklanjanju bolesti.

ipak ne pokleknu. Podjednako tako. ali nije hrana. na svojim starim mentalnim pogreškama 15 . Naše tijelo. od najnižih životinja sve do najve ih planetarnih sustava. koje se sastoji od mnoštva molekula i atoma. gotovo uzdigli do religioznih obreda kako bi ih ogromne mase ljudi vježbale redovno i svakodnevno. sposobnosti akumuliranja prane. udesno je na elo života majka i izvor svake duhovne. nastaje život. Osobe. U živoj se stanici.ne pruža se zadovoljavaju i odgovor. Zrak je ispunjen slobodnom pranom. ije djelovanje utje e na svaki titraj na zemlji. prana je najdublji smisao „prirodnih sila" i njihovih oblika o itovanja. prana po inje djelovati na akašu. a da toga nisu niti svjesne. izuzev ovih. Prije no što se dotaknemo pitanja. neuništiva . te iz nje proizlaze sve vrste energija. U potencijalnom. ali ipak nije identi an s kemijskim sastojcima vode . u emu se ustvari sastoji metoda disanja u skladu s u enjem yoge. U svakom je obliku života prana prisutna kao životna sila. Od ega se taj eter sastoji. i velika koli ina rezervne prane u mozgu i živ anim centrima koju možemo koristiti u slu aju potrebe. Prana je kozmi ka snaga života. koji se nastoji manifestirati na tvarnoj razini.a ipak nije identi na sili molekularnog privla enja. Puna. Ustraje li osoba. u protoplazmi. Gdje god postoji život ili kretanje u svemiru. iznova možemo ozdraviti samo posredstvom svjesno stvorenih ispravnih misli (Vidi i poglavlje: „Stvarala ka snaga svijesti") Naizgled udesni rezultati hipnoze postaju lako razumljivima ako shvatimo vezu što postoji izme u misli i prane. Suvremena zapadna znanost tako er smatra kako je cijeli svemir ispunjen „eterom". sadržan je i u vodi. mozgu i tijelu.povezane s dubokim disanjem. Danas je i Hatha yoga. u hrani je. snaga je vitamina. U normalnom disanju i pranu upijamo u normalnim koli inama. ve je mnogo tananija od nje. te životu pomaže da se razvije na tvarnoj razini. izašla iz za aranog kruga misticizma. ali u dubokom disanju. U gradu Lonavli. ne koriste se hipnozom u svrhu lije enja jer rezultati nisu trajne vrijednosti. koja djeluje u svemiru. Ovo se prana elo nalazi posvuda u svijetu. živimo i razvijamo se nalik zelenom izdanku na proljetnom suncu. te potvr uju zapanjuju i rezultati sa medicinskog stanovišta. Za njih se kaže da posjeduju „veliku vitalnost". Nevidljiva. Prana je. Samo smo onda u skladu s oceanom prane što ispunjava svemir. U zraku je. i tvar se razvija iz prvobitne supstancije. Sjetimo se samo kozmi kih zraka i zra enja. Podjednako tako. U po etku stvaranja. u prvobitnom stanju. kada smo u stanju upravljati valom prane. posredstvom prane razvija odgovaraju e organe. naziva se prana. Hipnotizer sakuplja i usmjerava pranu u mediju snagom izgovorenih misli. privla enja ili odbijanja. U isto nja koj filozofiji naziva se „akaša". po inje modelirati i uobli avati. Ta „vitalnost" nije ništa drugo do dodatna koli ina prane. jezgru. a još u ve oj mjeri reguliranim yoga-disanjem sakuplja se. kemijske i tjelesne snage. ali nije zrak. odnos nalik odnosu što postoji izme u konja i jaha a. U skladu s yogom. Živi organizam u svojoj biti nije ništa drugo do izraženi oblik umne snage. koji daje život našem tijelu. koju je netko drugi izlije io. Od cjelokupne prane što ispunjava svemir. te tako nastaju bezbrojne vrste energije i tvari. Ova potencijalna snaga. Svaka sila po iva na prani: sila zemljine teže. elektriciteta. klicu . u molekulama stanica. ve ostvare zadivljuju e rezultate. radioaktivnosti bez prane nema života jer je istinska suština svake sile i svake energije. unato tome. Usmjeritelj i neograni eni gospodar prane je misao! Misao je klju kojim pred sobom možemo otvoriti i zatvoriti vrata Života. me utim -a koji ustvari odgovara prani . po inje djelovati. tako er je prožeto eterom . njezin mehanizam. posjeduju.kao svaka energija . te tako izgra uje živi organizam koji odgovara njegovoj svrsi na zemlji. koja do nas dopiru sa udaljenosti od mnogo svjetlosnih godina i neprestance struje ka našoj Zemlji. me utim. Po etak stvaranja zna i da se prana „budi". te je ljudski organizam najlakše može upijati iz svježeg zraka putem procesa disanja. ima neki unutrašnji uzrok. Indijski vogini ne koriste ovu mo koju posjeduju jer smatraju kako nitko nema prava miješati se u li nost i slobodu djelovanja druge osobe. Um. najbliža nam je prana koja djeluje u našoj psihi. Ako smo se putem stvaranja pogrešnih misli doveli u bolesno stanje. te stoga prelazimo na pitanje: 5.oni su samo nositelji prane. Si ušna sjemenka klija u prolje e.praštanje iz kojeg proizlazi cijeli život. ŠTO JE „PRANA"? Nekoliko tisu a godina stara nauka prosvijetljenih mudraca Istoka pou ava kako svaka snaga.pranom. Glede teorija o prani. U njihovu sjaju nezamislivo male valne dužine. ne o ituje samo životna snaga. životna vibracija koja ispunjava svemir. ve i inteligencija. svaka energija. nemjerljiva. zahvaljuju i financijskoj pomo i Sir Natawarsinhadži Bahadur Maharadže i Rana Sahiba Porbandara podignut je veli anstveni Institut za znanstvena istraživanja u kojem se tjelesne yoga-vježbe kontroliraju najmodernijim znanstvenim sredstvima. koji daje život. postoji duhovni afinitet izme u prane i uma. Prije po etka ciklusa stvaranja prana po iva u apsolutnom kao um ili zamisao svih energija. dakle. U skladu s Vedanta filozofijom. koji neki nepredvi eni tjelesni ili umni napor izbaci iz kolosijeka normalnog života i koje. te ga pot initi svojoj volji. da ona ne stoji u suprotnosti s nazorima prirodnih znanosti na Zapadu. latentnom stanju ova je pratvar ideja ili duh tvari. objasnit emo zašto je pravilno disanje od toliko velike važnosti. na ovom je mjestu dovoljno re i samo to. svaki pokret i svaka aktivnost. me utim. sve bi to bez prane predstavljalo tek beživotnu tvar.

ne može biti života na zemlji. Daljnje su posljedice usporavanje duhovnog razvoja. Ulaz je zraka u organe disanja kroz nos! Priroda ga je opskrbila svim potrebnim obrambenim organima. s koncentracijom misli kako bismo upijenu pranu usmjerili u živ ane centre koji služe kao spremnici prane. sitnim insektima i svemu onome što bi moglo povrijediti plu a. posredstvom reguliranog disanja i koncentracije misli nazivamo prana jama. dakle. Organi mirisa i površina miri-sanja nisu samo signalni ure aji ugodnih i neugodnih mirisa. povjerenje u sebe sama. Prašina se lako može otkloniti snažnim ispuhivanjem zraka kroz nos. neredovno i nesvjesno. ve poticanjem u samom bolesniku iscjeljuju ih snaga! Ako želimo biti zdravi. desetak minuta ili pola sata. kozmi kim zra enjem ili drugim imenom . Svjesno vježbanje ovladavanja pranom. te tako ni ne isto a niti odviše hladan zrak. Ako dijete nau imo ispravnom disanju i. naš je prvi zadatak ovladavanje kretanjem plu a. valja na i i vremena. odstranjuju kirurškim zahvatom. ve da joj s dužnom ozbiljnoš u svu pažnju posvete i lije nici na Zapadu. yoga-vježbama. postavljen sluzavom potkožicom. U istom uzrastu djeci rastu krajnici. Žlijezde odstranjuju i posljednje bacile koji su tako duboko prodrli. Pravilnim disanjem sve bi se to moglo izbje i. s punim pravom možemo re i. ako svojem organizmu pružimo ve e i svježije koli ine prane posredstvom yoga-disanja. kao i njihovu sigurnu posljedicu: zdravlje vlastitog tijela. u emu im pomaže i organ mirisa. koja dolazi s Istoka. Prana jama je najvažniji dio i osnova sustava Hatha yoge. To zna i da nam valja prestati disati nasumce. autosugestiji kako ne bi ovisili o tu oj pomo i. Baš kao što nalazimo vremena za umivanje svakog jutra. U unutrašnjosti nosa postoji i druga grupa uvara.i nastavi li misliti na pogrešan na in.upijanje prane iz zraka. ne zna za ovo najosnovnije pravilo zdravlja. koji polovinu života provede u u enju. Na osnovi svega re enog. Neprestance vjeruje i zamišlja da je bolesna.što je posvema nepoznato na Zapadu . te se zadržavaju i najfinije estice prašine koje su uspjele pro i kroz zastor dla ica. kako mogu pružiti otpor svakom stranom utjecaju. Borimo se za svoje zdravlje! Potrudimo se u initi nešto za njega. pružimo svome tijelu i dnevni obrok snage kako bi moglo probaviti tu hranu. Cilj je Yoge pobu ivanje i razvijanje vlastitih vrijednosti u svakom ljudskom bi u kako bi se aktivirale i oslobodile snažne umne i duhovne sposobnosti koje su svojstvene svakom ljudskom bi u. te postupa upravo suprotno. Nimalo se ne trude niti da pri spavanju dišu zatvorenih ustiju. što nas istovremeno osloba a i mnoštva bacila. Dijete ne diše na usta zbog pove anih krajnika. naposljetku. U skladu s mojom osobnom spoznajom. kao što prijeti i opasnost od slaboumnosti. kao i pove ati svoju životnu snagu i u odgovaraju oj je mjeri sa uvati. osobito prilikom govora. pogrešnim nazorima. ona je pogonsko sredstvo plu a i cijelog ljudskog organizma. Zatim se ondje nalazi vijugavi prolaz. Hatha yoga s punim pravom zaslužuje da pranajamu. Europa ne smatra nekom teorijom koja je zamršena u misti ke besmislice. ak i u europskom smislu te rije i. ve ina ljudi na Zapadu diše na usta. ali se više ne može o itovati.nazvali je eterom. stvarno ne razboli. S dnevnim obrokom hrane. istodobno. prema uvriježenom sistemu na Zapadu. pove ani se krajnici mogu vratiti na normalnu veli inu. Nije nikakvo udo što se javljaju na stotine poreme aja sve dok se. kao ni otrovna isparenja ne mogu prodrijeti u organizam. prema ovom se pitanju ne bi odnosio tako nemarno. Bolesti možemo najlakše obuzdati. Žao mi je male djece kada ih vidim kako dišu na usta. tj. snažna se struja života isklju uje nalik obustavljanju protoka struje kakve radio-stanice u pokvarenom prijemniku. bolest e iznova zavladati s obnovljenom snagom. Kada bi samo znao kakve sve opasnosti može izbje i disanjem kroz nos. Na ulazu nosa mali zastor dla ica zapre uje put prašini. malodušnoš u i nedostatkom samopouzdanja i optere ene psihi kim smetnjama i osje ajem straha. Ako nastojimo bolje upoznati pranu. te svaki udah i izdah valja nau iti vršiti svjesno. Pravo se ozdravljenje može posti i samo neprepuštanjem lijekovima i tu im utjecajima. POTPUNO DISANJE Osnovno je i najvažnije pravilo pravilnog disanja: „Dišite kroz nos!" Zapanjuje injenica da civilizirani ovjek. za to se i borimo! Zamislimo se posvema zdravima! Negativna je osoba bolesne psihe hipohon-dar. 6. na taj bi na in svako ljudsko bi e postiglo psihi ko olakšanje. ve naprotiv. te nau imo svjesno sakupljati više prane u živ anim centrima. koja je nastala neprirodnim na inom života. te se. na kojem se mjestu odviše hladan zrak zagrijava. ali su i potisnute nepravilnim odgojem. Hatha vogini podu avaju svoje u enike kako se prana usmjerava i sakuplja vlastitom snagom -podu avaju ih. dok se njihovi inteligentni i obrazovani roditelji nimalo ne trude da ih od viknu ove loše navike. da bez prane . Posljedica je pokretanje plu a. ve mu krajnici rastu zato što diše na usta. Posljedica je pogoršanje funkcioniranja tiroidne žlijezde. taj važni organ dostojan divljenja koji odmah alarmira na uzbunu u slu aju da tvari u stanju vrenja ili truljenja ugrožavaju naše zdravlje svojim otrovnim isparenjima. disanjem. prije svega moramo vjerovati u svoje zdravlje. ve su i 16 . Ako u nešto vjerujemo. Ta je snaga prana! Najuo ljivije je o itovanje prane u ljudskome tijelu što nas primorava na disanje. kako bismo svome tijelu pružili ono što mu je neophodno potrebno da bi moglo nesmetano nastaviti svoj težak posao. Još je uvijek prisutna posvuda u svemiru. Ako tijelo postane nesposobno za unošenje prane uslijed povrede ili bolesti. Najvažniji je zadatak organa mirisa .

Zadatak pro iš avanja zraka pripada. a da pritom daje i najmanje rezultata. u kojoj se pokre u samo rebra. Donja su rebra pritisnuta u oštrom kutu iznad dijafragme. Mnoge osobe u stanju jake prehlade pate od slabosti srca. Uzrok nije samo u civiliziranom na inu života. a da niti ne spominjemo tipkanje na pisa em stroju. Nos može djelimice preuzeti funkciju usta. Ve ina oboljenja organa za disanje i glasnica posljedica su nepotpunog i nedostatnog disanja. U ustima ne postoji organ za upijanje prane. izuzev gornjim disanjem. Kada smo jako prehla eni i ne možemo disati kroz nos. Oko 90% svih žena u Europi diše na ovaj na in. koji živi neprirodnim na inom života. Zadatak se ustiju djelomi no sastoji u zaštiti tijela od drugih vrsta bakterija. Ova mudra mjera opreznosti prirode postoji. moglo bi se stvoriti novo. kako ne bi dospjele u želudac. tj. me utim. Ne dišu samo žene nepravilno. ru ni rad. Pravi je uzrok u tome što se žene. Zašto. Najosnovnije je poznavanje anatomije dovoljno da svakoga uvjeri kako gornje disanje zahtijeva najviše energije. životni su procesi u slabljenju. te po inju uživati u životu i brzo se izlije e od kroni ne slabosti i iscrpljenosti. Takvo disanje predstavlja najlakši na in da se prehladi ili poprimi navika disanja na usta. Pri ovoj vrsti disanja. bez snage je i okusa . Sastoji se od tri na ina disanja: 1. me utim.uvijek! To e nam pružiti najbolju zaštitu od infektivnih bolesti! Obilno unošenje prane kroz nos i plu a naš e organizam u potpunosti opskrbiti potrebnom energijom. O igledno je da e osobi. koji svatko može sam izvršiti. koristi se samo gornji dio plu a. diše na usta? Svaki organ mora služiti svrsi kojoj je namijenjen. ozbiljno nedostajati prana. Kada še emo planinom ili pored kakve velike vodene površine. te se tako osoba potpuno izlaže infektivnim bolestima iji izaziva i u plu a dospijevaju iz zraka. a otpornost slabi u tolikoj mjeri da ovjek postaje bespomo an pred bolestima svake vrste. Ako nakon svega što je re eno netko i nadalje gaji i najmanju sumnju u štetnost i nekorisnost gornjeg disanja. što objašnjava i slu aj bezbrojnih pacijenata koji pate od op e slabosti organizma. uop e ne emo mo i disati ni na koji drugi na in.a da za to esto niti ne zna . samo zbog njezine zaštite u slu aju da se otvori na nosu zatvore uslijed bolesti ili nesretnog slu aja kako bi život i nadalje mogao te i bez prekida u vrijeme lije enja.nedostaje mu miris ozona ili prana. Ako netko posumnja u to nost ove tvrdnje. odvjetnicima. šivanje. gornjeg disanja. Osim toga. Na taj na in disanje kroz nos utje e na rad mozga. žlijezde ne funkcioniraju pravilno. te spre avaju prodor zraka nadolje. da nas opominju. kada je to neophodno. na gotovo udotvoran im se na in vra a i snaga. ve i u biološkoj zakonitosti u skladu s kojom svaki stanovnik grada. riblje kosti i otrovne tvari neugodnog ukusa. s obzirom da je to i najmanji dio plu a. iako smo udahnuli sasma isti zrak. Nos nas štiti od bacila u zraku. udahnut kroz usta. ometaju cirkulaciju krvi i rad trbušnih organa. abdominalno disanje. sve enicima i govornicima ima mnogih ije je disanje potpuno pogrešno. Kada bi djecu u školi u ili da disanju kroz nos. Time smo zašti eni i od bolesti jer se otpornost sluzokože i žlijezda umnogome poboljšava pove anim unošenjem prane. mogu mu posavjetovati sljede e: stoje i uspravno. kao i injenicom da ih njihov na in rada. da bi bile vitkije. prisiljava da rade u pogrbljenom položaju. Usta su tako er sposobna unijeti kemijske sastojke zraka. Zdravoj osobi. te nam nedostaje ona koli ina prane koju normalno upijamo kroz nos. Prvenstveno e oja ati srce koje pumpa krv i krvotokom šalje pranu u najmanje krvne žilice.aparat za usisavanje prane. plu a se ne mogu širiti nadolje. Medu pjeva ima. ruku priljubljenih uz tijelo. U ustima nema obrambenih organa kao u nosu. pritom opuštaju i ramena i odmah e uvidjeti kako može udahnuti još više zraka i to barem onoliko koliko je udahnuo i prvi puta.nije posljedica anatomske razlike izme u muškarca i žene u gradi prsnog koša. im njegov poziv postavi ve e zahtjeve njegovim plu ima. ve se unose samo kemijski sastojci zraka. me utim. kao u stavu mirno. injenica da ve ina žena nesvjesno plitko diše . 17 . dišu i na usta ne koristi niti filter za bacile koji se nalazi u nosu. nosu. gdje prane ima u izobilju (obi no se kaže da je zrak bogat „ozonom") duboko udahnimo i odmah emo osjetiti vrlo osvježavaju i utjecaj koji nam pove ava snagu. Kako bismo razumjeli potpuno yoga-disanje. Dišimo kroz nos . neka podigne ramena i duboko udahne. stežu raznim steznicima i pojasevima koji su vrlo štetni jer spre avaju donje. Zrak. zadrže i izbace koštice. dakle. ali je njihov glavni zadatak da štite jednjak. moramo se isprva upoznati s njegova tri sastavna dijela. Isti takav udah izvedimo na usta i osvježavaju e e djelovanje izostati. Uskoro emo razmotriti i razlog toj pojavi. brzo gubimo snagu. tek vrlo mala koli ina zraka dospijeva u njih. Osnovni je uvjet sa uvanja zdravlja u navikavanju svakog organa na besprijekorno izvršavanje svojih zadataka. donjeg ili abdominal-nog disanja. odmah po inje iznova površno disati. koja duže vrijeme diše na usta. Ako ostanemo pognuti nad pisa im strojem ili ru nim radom sat ili dva. igranje bridža. potpuno yoga-disanje. 2. ramena i klju ne kosti. Ovakvo se stanje nadalje pogoršava neprirodnim na inom života žena. srednjeg disanja i 3. preporu uje mu se da provede naredni pokus. nikada ne e pasti na pamet da hranu gura kroz nos. Razmotrimo ponajprije gornje ili plitko disanje koje se na Zapadu naziva klavikularno disanje. cijelo tijelo dospijeva u negativno stanje. Razlog je pomanjkanje prane. Zatim neka zabaci glavu unazad. im se naviknu na stalno disanje kroz nos. Budu i je dijafragma podignuta. snažnije i inteligentnije pokoljenje! Osnova je i po etak svih vježbi disanja tzv. pacijent se može hraniti i kroz nos. takva osoba gubi snagu.

donjim ili dijafragmalnim disanjem. dok je ono ustvari samo jedan dio potpunog yoga-disanja. koji ne vode sjede i na in života. abdominalnom disanju puni se cijeli donji i srednji dio plu a. Tijekom rada sve se više izravnava. ime u pokret stavljamo i dijafragmu. barem dok ste još po etnik. Razmotrimo i drugi neprirodni na in disanja na Zapadu. Na ovaj na in diše ve ina muškaraca u sjede em ili stoje em položaju. dok pritom svjesno ne udišemo. naglasiti kako se naj istiji tip trbušnog disanja može na i samo u snažnih.kaže jedna indijska poslovica . Izbacimo polagano trbuh. Dijafragma ili ošit snažna je miši na opna koja prsni koš dijeli od trbuha. me utim. inter-kostalno (=izmedu rebara) disanje. Potpuno yoga. 18 . jasno zašto se ovaj na in disanja naziva abdominalnim ili dijafragmatskim. Sve što je pretjerano vrlo je opasno za zdravlje. svaku stanicu plu a i sve miši e za disanje. U stanju mirovanja ispup ena je prema gore. 3. u uobi ajenom. dišu na ovaj na in. a ne dijelu njihova tijela. ak i ovjek. te u pretjeranom oduševljenju satima stao izvoditi vježbe. te osigurava iznimno povoljno biološko djelovanje nježnim masiranjem svih organa u trbušnoj šupljini. Prsni se koš kona no može širiti sve do svoje normalne i prirodne zapremnine. Dijafragma igra vrlo važnu ulogu u prana-jami vogina. posebno u prostoriji s lošim zrakom. esto duboko udahne u naglom i gr evitom pokretu. u sve ve em broju prelaze sa donjeg na gornje disanje." Osnovna vježba potpunog yoga-disanja izvodi se na slijede i na in: Stoje i uspravno. što vrijedi i za nesustavno i neredovito vježbanje pranajame. interkostalnom disanju. koriste i svoju volju i mo koncentracije. To je o ajni ki. Trbušnim i dijafragmalnim disanjem koriste se snažni Europljani i Amerikanci koji su dobre grade i imaju zdrav poziv. Promatrajmo sami sebe kada sljede i puta budemo sjedili u kinu. sam od sebe ulazi u donje dijelove plu a. Ve ina muškaraca može disati abdominalno jer ne nose steznike i sli nu odje u. refleksni trzaj. atleta. te uslijed toga ne mogu provoditi i trbušno disanje u prvom pokušaju. samo izbacivanjem trbuha. te tako konvencio-nalnosti civiliziranog života u manjoj mjeri zloupotrebljavaju njihova plu a. dakle. Nije potrebno posebno naglašavati kako valja zapo eti strpljivoš u i postupnoš u. te potom polagano udišimo zrak tijekom naredne tri. upravo kao što sjedimo pri radu. pritiskuju i probavne organe nadolje. Potpuno savršeno yoga-disanje sadrži sve dobre osobine donjeg. koje smo upravo razmotrili. prigušenih plu a koja vape za zrakom. gotovo sve bez izuzetaka. Sa u enjem sam. prirodnom položaju (SI. Prije same je vježbe preporu ljivo. itatelj e se prisjetiti mog osobnog iskustva. tj. ako samo bolje pogledamo položaj dijafragme. Disanje e nam iznova biti površno. primijetio kako najmanje polovina Europljanki.Drugi pokus: sjednimo za stol u pognutom položaju. dok se namjesto samo gornjih dijelova zrakom ispunjavaju i srednji dijelovi plu a. gornjem disanju zrakom se puni samo gornji dio plu a.disanja. koje se ne bave športom i vježbanjem.disanje najjednostavnija je i najnužnija osnova svakog yoga. izbjegavaju i svako naprezanje. Trbušno ili abdominalno disanje naziva se i dubokim. tj.4 i 49) na inimo snažan izdah. Stoga je ovaj na in disanja bolji od prethodna dva na ina. te e biti vrlo korisno upoznati se s njezinom funkcijom. zdravih muškaraca. nalik zijevanju. Medu svojim sam u enicima u Indiji i Europi primijetio kako od tih 50% žena. I dijafragma radi pravilno. Navodi na intenzivan rad sve organe za disanje. vojnika. pri srednjem disanju samo srednji i mali dio gornjeg dijela plu a. Valja. Svoje itateljke posebno molim da ne nastavljaju s vježbanjem sve dok ne nau e. me usobno povezane faze: 1. Priroda nam nagonski ne dozvoljava da duboko dišemo ustajali zrak.„jer e u suprotnom pod njime propasti temelj. izbacujemo trbuh naprijed. koji živi najneprirodnijim na inom života u gradu. kazalištu. To je na in disanja kojeg zagovaraju ameri ki i europski pobornici zdravlja. u kinu. te pribjegavamo ubrzanom. disati abdominalno (trbuhom) bez napora i osobitih poteško a. pate od poreme aja organa za probavu. Srednje je disanje za jedan stupanj bolje od gornjeg disanja jer obuhva a barem jedan mali dio i donjeg disanja. a sam se u inak plu a. zemljoradnika i planinskih pastira. Postaje nam. Pri površnom. 2. Ve ina ljudi. daju i organizmu najve u mogu u koli inu kisika i prane. srednji i gornji dio plu a. kada sam u biblioteci svoga oca pro itao prvu knjigu o Hatha yogi. uop e nije u stanju disati trbuhom (dijafragmom). oba dlana smjestiti na trbuh kako biste mogli kontrolirati njegovo pokretanje. pri dubokom. kroni nog zatvora i raznih ginekoloških poreme aja. koji žive u velikim gradovima. kako ga europski lije nici nazivaju. trbušnih bolesti. srednje disanje ili. „Neka u enik svojim putem kro i strpljivo" . posebno kada se nade na istom zraku. štoviše. što emo podrobnije razmotriti u jednom od narednih poglavlja. tzv. S iznena enjem emo zapaziti kako zrak. Taj je na in drevno yoga-disanje kojeg emo na ovom mjestu detaljno opisati. jer su nam ramena u neprirodno visokom položaju! Sada možemo razumjeti zašto ljudi. a time e se i u žurbi sagra ena zgrada nad njime srušiti. donje ili abdominalno disanje za muškarce nije teška jer se svaki zdravi muškarac koristi ovim disanjem. srednjeg i gornjeg disanja i niti jednu od njihovih loših osobina. Priroda nikada u potpunosti ne napušta duboko disanje. može i pove ati snažnijim korištenjem zanemarenih kostalnih ili porebrenih miši a. u smjeru prsnog koša. ili sobi sa zatvorenim prozorima. Trbuh im je posvema beživotan i u tolikoj mjeri nepokretan da je nalik kakvom stranom predmetu. Ve ina muškaraca diše na ovaj na in kada leži ili se odmara. koje mogu disati samo gornjim dijelovima plu a. te na taj na in izaziva ispup enje trbuha. Ova prva faza yoga-disanja. Iz svega što je re eno postaje o iglednim da je najsavršeniji na in disanja onaj koji u podjednakoj mjeri puni zrakom donji. me utim.

te cijelo tijelo oživljava. U plu ima. Jer. Pretjerana seksualnost prena-dražuje cjelokupni sustav žlijezda.prednosti besprijekorno spojenih faza donjeg. što prouzrokuje trajnu nestašicu kisika i prane u krvi. živ ane centre. u kombinaciji s ritmi kim pokretima plu a. Snažna. U ve ini slu ajeva.2. vježbu valja svakodnevno produžavati za po jednu minutu. možemo imati samo posredstvom njihove pravilne upotrebe. Hrana iz krvi izvla i kisik jer prije probave i upijanja (asimilacije) hrane mora prethodno do i do procesa oksidacije.Uo avamo. te se cijelo tijelo ispunjava otrovnim tvarima. te. te po ne disati potpuno i duboko. a time i naša energija i vitalnost. Kako se prsni koš ne može pravilno širiti. Trbuh i probavni organi uglavnom izrazito stradavaju uslijed nedovoljnog disanja. me utim. trbuh i njegove organe. te utjehu obi no traže u seksualnim odnosima. Ova faza odgovara srednjem disanju. ništa se ne smije izvoditi s pretjeranim naporom. njezina je kvaliteta slaba. Sve se ove poteško e mogu sprije iti pravilnim disanjem. Dijafragma. Ispitajmo na ovome mjestu djelovanje potpunog yoga-disanja . Na prvi se pogled ini kako se voga-disanje sastoji od tri ritmi ka pokreta. koja su u potpunosti prožeta zrakom i krvlju. dakle. U skladu s u enjima yoge. savršeno voga-disanje doima se poput laganog talasanja ili valnog kretanja od abdomena nagore. tijekom narednih pet dana. kakva se opasna lan ana reakcija može izazvati jednim negativnim mentalnim stavom i nedostatnim disanjem. Posljedica takvog nepravilnog držanja stiješnjena su plu a koja jedva uspijevaju disati. Uslijed toga svaki pojedini udah posredno 19 . Pola sata prije svakog od tri glavna obroka treba vježbati ovaj najjednostavniji oblik pranajame. 3. koje je zapalo u negativno stanje. pretvara se u nježnu masažu koja poboljšava prirodno funkcioniranje unutrašnjih organa. Osobe koje su optere ene kompleksima straha i manje vrijednosti povla e ramena unatrag i uvis.Smanjena vitalnost koja je nastala uslijed nestašice zraka. dok je gornjim dijelovima plu a istovremeno omogu eno da se posvema ispune zrakom. i to najmanje jednu minutu prvoga dana. kvaliteta krvi u najve oj mjeri ovisi o prani i kisiku koje su plu a u sebe upila. pribjegavaju opasnoj navici samozadovoljavanja. Zdrava plu a. Dobro je poznata injenica da djeca. Tuberkulozne su osobe uglavnom uskih grudi. organizam ne dobija dovoljno hrane. Osim toga. Smanjena životna snaga uzrokuje i slabljenje otpornosti organizma. predstavlja potpuno izvedeno gornje disanje. Prvo uvla imo prednji zid trbuha. Tek nakon pet dana vježbanja možemo zapo eti s drugim vrstama yoga-disanja jer ranije opisana osnovna vježba predstavlja temelj daljnjeg napretka. naposljetku. U ovoj posljednjoj fazi uvla imo trbuh. vrši blagi pritisak na jetru. valja imati na umu i ovo: osobe koje pate od kompleksa niže vrijednosti. dakle. pak. pravo toplo stanište za bacile tuberkuloze. To je. cirkulacija krvi postaje snažnija. uslijed nepravilnog disanja. dakle. svakodnevno vježbanje najjednostavnijeg oblika yoga-pranajame ovjeka ini gotovo imunim na tuberkulozu i ostale plu ne bolesti.hiluse. spuštamo klju ne kosti i ramena. Sada po injemo polako izdisati kroz nos na taj na in da zrak izlazi istim redoslijedom kojim je i ulazio. tuberkuloza ne može napredovati. snaži se i bolest nestaje. zdrava plu na tkiva mogu se oduprijeti bakterijama. tako se niti plu a ne mogu pravilno razvijati. ve i na svaki pojedini organ. Dakako.u skladu s u enjima mudraca Indije i nalazima Instituta za istraživanje indijske yoge u Lonavli. Ve nam je poznato kako je oslabljeno tijelo. Po evši od drugoga dana. Pri izdisanju skupljamo trbušne i porebarne miši e do onog stupnja da u plu ima ostane što je manja mogu a koli ina zraka. koja se prirodno pokre e pri yoga-disanju. Duboko disanje mijenja i mentalni stav. . nepotpuni razvoj prsnog koša posljedica je mentalnog stava. (Vidi i 3. pa ak i na same živce jer ne dobijaju dovoljno prane i svježeg kisika. dakle. U skladu s u enjem yoge. Slaba kvaliteta krvi ne utje e samo na organizam. i plu ne žlijezde . srednjeg i gornjeg disanja . jer kako može biti bojažljiv ovjek širokih. Tre a faza udisanja sastoji se u potpunom širenju i izbacivanju prsnog koša. ve i na cijeli živ ani sustav. mozak i ki menu moždinu. Promatrano s bo ne strane. Nepravilno disanje ne utje e samo na trbuh i plu a. U takvom se slu aju krv zasi uje otpadnim tvarima i toksinima koji se nepotpuno izlu uju. potom skupljamo donja rebra. u plu ima se stvara katar. što je uop e tuberkuloza? . Uz malo više vježbe uzmo i emo uvla iti zrak ravnomjerno u glatkim prijelazima iz jedne u drugu fazu. U drugoj fazi ovoga disanja širimo donja rebra i srednji dio prsnog koša tako da zrak postepeno struji u srednji dio plu a. stješnjavaju i pritom prsni koš. samo teorijski to no jer pri izvo enju ovoga disanja jedan se pokret mora prelijevati u drugi bez prekida ili zastoja. nesretne su. koju ugrožavaju njihova bra a i sestre i koja osje aju nedovoljnu ljubav svojih roditelja. Pritom udišemo onoliko zraka koliko naša proširena plu a mogu primiti. koji u tom trenutku služi kao potpora plu ima. U mnogim se slu ajevima potpuno ozdravljenje može posti i u kratko vrijeme pod uvjetom da se pacijent odvikne površnog disanja. Taj pritisak. kao i stvaranje pogodne okoline za razvoj zaraznih klica. Posljednja faza. ne e oboljeti od prehlade niti bronhijalnog katara. dobro razvijenih grudi koji diše polako i duboko? Plu a koja se dobro ispunjavaju zrakom tijelu pružaju ve u koli inu zraka i prane. te je bacilima tuberkuloze otvoren put. poglavlje). Priljev je zraka nedovoljan. tjelesna se snaga smanjuje. Ako krv sadrži tek malu koli inu prane i kisika. Ova se loša navika esto može primijetiti i u djece. Tko sustavno vježba yoga-disanje. Ako asimilacija nije normalna.

rvanje. Promatrajmo baca a koplja. a u tome ujedno po iva i neizmjerna zaliha snage. organizam razvija veliku energiju. uvla imo životvorni element. diska ili ma evaoca. te pove avaju i metabolizam. možda zbog natjecanja s ostalim dje acima kako bi se utvrdilo tko najduže može izdržati. koje su opisane u „Prakti nom dijelu" ove knjige. Ova blagotvorna unutrašnja masaža u potpunosti izostaje u trenutku kada dišemo samo gornjim ili srednjim dijelovima plu a. Tijekom tih vježbi ne može disati neprekidno. uspostavljaju red i ravnotežu izme u pozitivnih i negativnih strujanja koja vitaliziraju naše tijelo. promatrajmo sada športaša ili ovjeka koji izvodi teške tjelesne vježbe. me utim. Štoviše. Koliko se mnogo više koli ine prane skupi u organizmu vježbama disanja. te esto na ini i cijeli niz drugih pokreta prije no što izdahne zrak. . zadržavanjem daha. u gr evitim i naglim pokretima plu a. 20 . nalazimo se u negativnom stanju: u tom trenutku primamo. Kada odraste. Oduševljeni pobornici sustava tjelesnog odgoja na Zapadu ne smiju zaboraviti da vježbanje vanjskih miši a nije dovoljno. U trka a na duge staze vrijedi pravilo da samo onaj može ra unati na uspjeh tko „umije ekono-mizirati disanjem". te sabiremo ukro enu snagu. ne izazivaju nikakav dodatni umor. me utim. Hindusi istovremeno vrše i zadržavanje daha na kra e ili duže vrijeme. Tko zna. kao što e i zadržavanje daha duže trajati. U pasivnosti yogavježbi sabiremo ogromnu energiju. te spoznali injenicu kako pranajama. Gimnastika. Možda je ve u djetinjstvu svatko od nas iz radoznalosti ili zbog zabave pokušao zadržati dah. veslamo. te je u sebi akumuliramo. Priroda se za to pobrinula pravilnim disanjem. koje se izvode u stanju mirovanja ili vrlo umjerenog pokretanja tijela. itatelj e primijetiti kako prilikom vježbanja vježbi disanja pranajama. koje intenzivno radi i troši energiju. Od kretanja atoma. te da je upravo zbog toga od iznimno povoljnog djelovanja ne samo na organe za disanje i probavu. ovjek se na Zapadu nagonski boji takvih stvari jer je uvjeren kako mu takvi „besmisleni i nepotrebni" eksperimenti mogu samo naškoditi. ma evanje i sli ni športovi osiguravaju povoljnije uvjete unutrašnjim organima no što ih imaju u mlohavom tijelu. naglim zadržavanjem daha. sve do izlaska sunca ili kucanja srca. Što je ve i rad miši a ili napor koji valja u initi. podsti u i u njima krvotok. sve se na ovome svijetu pot injava ritmu.povoljno utje e na trbušne organe. ve i zato što neke od ovih vježbi disanja reguliraju. Za vrijeme napornog tjelesnog rada organizam zahtijeva ve e koli ine kisika i više energije iz prane kako bi organizam imao dovoljno vremena za upijanje i raspodjelu pove anih koli ina kisika i energije iz prane. Istovremeno. automatski i prema potrebi ini odgovaraju e prekide u disanju. Samo je disanje stalna izmjena pozitivnog i negativnog stanja. igramo tenis ili ma ujemo. . nije tako. pozitivni smo. Netko bi se mogao zapitati zašto je duboko disanje od tako velike važnosti u životu.tada dajemo.Onaj tko ih je samo jednom vršio. Kada izdišemo. posredno dolazimo do blagotvornog djelovanja yoga-disanja! Tome. nego kada tijelo vrši neki težak i mukotrpan rad u kojem se dobivena energija odmah potroši! U jednostavnim vježbama yoga-disanja sakupljena energija prane ne snaži i osvježava samo tijelo. te se umorni moramo odmarati. plu a rade punom snagom. ve o ituje i terapeutsko djelovanje na organizam. u sve dijelove tijela . Kod napornih športova plu a doista rade punim kapacitetom. pokazuje neusporedivo ve e i blagotvornije djelovanje na sve naše organe u usporedbi s bavljenjem nekim športom zbog samoga športa.Yogini su znali za ovu istinu još prije nekoliko tisu a godina. tenisa a i brzo emo primijetiti kako on. te. dok su tjelesne vježbe Hatha yoge pasivne. te se pove ano unošenje kisika u plu a odmah troši uslijed neprestanog gubitka energije. zadržava dah. Majka Priroda pobrinula se sama da tijelo. Posredstvom vježbi Hatha yoge u svojoj pasivnosti podižemo branu na rijeci života. posjeduje iznimno djelovanje ne samo zato što svjesno štedimo kisik i pranu. Mo na se energija gomila. Valja dodati kako su športovi na Zapadu dinami ni. snažno širi i skuplja. u tom trenutku raspodjeljujemo snagu. što je ujedno i odgovor na pitanje. ali nesustavno. gotovo smo automatski primorani duboko disati. nakon njih se osje amo primjetno osvježenima. zašto ustrajno ritmi ko vježbanje yoga-disanja u trenutku mirovanja tijela ili tijekom njegova kretanja. ve i na krv i cjelokupni živ ani sustav. Upravo zbog tog razloga. U aktivnim športovima trošimo snagu. bez vježbi disanja. sabire velike koli ine prane. Bez ritma nema života. me utim. neposredno prije izvo enja glavnog pokreta. Kako je ovo shva anje doista djetinjasto! Dovoljno se samo prisjetiti primitivnih ljudi i divljih plemena koja žive pod vedrim nebom u prirodi. I unutrašnjim je organima potrebno vježbanje. što je nalik gra enju brane na rijeci. aktivni. možda e mu puknuti neka krvna žila u plu ima ili e doživjeti šok što više nema zraka. to e dublji biti udah prije njega. kao pasivne vježbe. bez obzira koliko se umorni vratili s posla. Kada udišemo. iako mu se prsni koš. . koju smo udahnuli. U utrci na 100 m trka jedva nekoliko puta udahne prije no što do e na cilj. a pri kojem svaki vanjski podražaj izaziva plu a na refleksnu reakciju dubokim udahom i gr evitim. športovi nikada ne mogu imati tako povoljno djelovanje na organizam kao prirodna masaža uskla ene ritmi ke pranajame. s lako om smo u stanju vršiti vježbe Hatha yoge jer one. Zašto valja vršiti vježbe disanja kada isti rezultat možemo posti i bave i se športom? Kada tr imo. uslijed rada miši a.Regulirano disanje. koje smo ranije spomenuli. Ne uzimaju i za trenutak u obzir prirodno disanje kroz kožu. kao u športu. dobro poznaje njihov u inak! udesno djelovanje zadržavanja daha može se djelimice objasniti i na taj na in. na taj na in. Rije je o svojevrsnoj regulaciji disanja koja ima izuzetno biološko djelovanje na organizam.

Na taj na in tijelo održava svoje zdravlje. pokušavala je s vježbanjem raznih športskih vježbi. Zadržavanje daha ima sli an u inak na plu a i krv kao što neko sredstvo za iš enje ima na probavne organe. nikada ne e biti bolesni i. Neprihva anjem priznate istine ine neoprostivu grešku. nikada ne obolijevaju od bolesti plu a. trbuha. ve može razumjeti kako se. tj. Nije mogla omršavjeti niti jedan jedini kilogram. omogu avaju da ovjek svoje tijelo u još ve oj mjeri dovede u sklad s ravnotežom izme u pozitivnih i negativnih sila. Niti sa zadržavanjem daha nije nikako išlo. cijelu tehniku disanja valja uskladiti s pravilima pranajame. te ih podsti emo na još bolji rad. im bi malo izgubila na težini. plivanje nije neko neprirodno. tj. u skladu s Hatha-yoga-pradipikijem. oboljelo uslijed nepravilne raspodjele ovih sila. koja se uvijek žalila kako nikako ne može omršavjeti. U Madrasu sam imao jednu u enicu Hatha yoge. „sjenka e se njihova života produžiti nalik zracima sunca koje polako zalazi". u potpunosti pro iš ujemo i najmanje zra ne mjehuri e u plu ima (alveole). ali sve je bilo uzalud. ak i s boksom. Prerano prekinute vježbe pranajame nisu ni od kakve trajne koristi. jetre. plivanje je iznimno korisno za zdravlje kada se vježba redovito i umjereno. iskonskog kretanja tijela koje svakoga primorava na regulaciju disanja. Odmah emo saznati i razloge toj injenici. tada je zaista mnogo u injeno za njegovo ozdravljenje. ali ih oni ne žele otvoriti. Tako se otpadne tvari i toksini. te esto nemaju dovoljno strpljenja da marljivo vježbaju barem dva mjeseca bez prekida. Upravo zbog toga oni. te tako dolazi do ozdravljenja. Uslijed toga dospijeva u stanje potpune psihi ke i tjelesne ravnoteže. i jedan posebni razlog. sa stanovišta biologije i medicine ne samo na Istoku. koji se u krvi zadržavaju. drugim rije ima. posve ujem posebnu pozornost ima. ak je i danas rije o jedinom športu na svijetu koji nas svojim savršeno ritmi kim pokretima i regulacijom disanja primorava da dišemo duboko u skladu s metodom pranajame. koji redovito vježbaju yoga-disanje. Prije svega. štoviše. jasno shvatio suštinu pranajame uvidjet e kako je. Kako bi ovo djelovanje bilo potpuno. ve sasvim prirodno tjelesno vježbanje. koje vježbaju prana-jamu. Stvar je tako jednostavna da je mnogi i ne uzimaju za ozbiljno ve . ve i na Zapadu.i da sjedini ove dvije sile.. neka mjesec ili dva pliva prema pravilima yoge. Vježbe naizmjeni nog disanja. U tome je sadržana cijela tajna metode pranajame. Iz iskustva mi je poznato kako ve ina osoba. na ovaj mu se na in uspostavlja ravnoteža. posti i e iste rezultate kao i sa pranajamom! Ako netko želi posti i brze rezultate. ako je. Zdravlje kuca na njihova vrata. . niti pate od astme ili skleroze. Do svoje se dvadesete godine bavila športom. Tko posveti vrijeme vježbanju jednostavnih vježbi plivanja najmanje dva mjeseca uzastopce. Uzimala je organoterapijske preparate i biljne ajeve za iš enje. Plivanju sam posvetio toliku pozornost zato što je to jedina vrsta prirodnog. Druga je esta pogreška po etnika u Europi zanemarivanje vježbi nakon što je minuo prvi nalet oduševljenja jer naporno disanje zaista zamara plu a tijekom prvih dana vježbanja ili naprosto dosade zbog isuviše dugog trajanja.Ako uzmem jednog bolesnika. a nije dovoljno ustrajne volje da se od samoga po etka to no pridržava pravila disanja. i pored toga. sama po sebi uspostavlja ravnoteža izme u pozitivnih i negativnih sila u nama.zra imo. od životne važnosti vježbanje pranajame ako želi sa uvati svoje zdravlje i životnu snagu. nakon svega izloženog. koji je izgubio ravnotežu. izuzev kratkih šetnji. ovjek mora imati snažnu volju kako ne bi iznova stekao lošu naviku površnog disanja.barem na izvjesno vrijeme . injenica što plivanju. nastoje posti i brzi uspjeh vježbama disanja. Zahvaljuju i svim ovim osobinama. troše cijela bogatstva na složena lije enja i lijekove. ali njezina plu a i snaga volje bili su toliko slabi da je nakon tri puna udaha ostajala bez daha i sve napuštala. u skladu s pravilima Hatha yoge. te svakodnevno i savjesno provode asane (stavove tijela). ali je prestala sa športskim vježbama nakon udaje i puta u Indiju. Nijedan drugi šport nije u tolikoj mjeri koristan za zdravlje. opisane u „Prakti nom dijelu" ove knjige. pored ranije izloženog. Takvi yogini nemaju potrebe za nekim posebnim športom. Onaj tko je. plivanjem i veslanjem. ovjek je izvjesno vrijeme prisiljen zadržati dah ako se ne želi napiti vode. kao što je na primjer „bhastrika". naizmjeni no disanje kroz lijevu i desnu nosnicu. Pokušao sam s njome provoditi vježbe pranajame. 21 . Na taj na in nemarni u enik voga-disanja. u slu aju svjesne kontrole ravnomjernosti vlastitog disanja. vrlo gojaznu Engleskinju u uzrastu od gotovo etrdeset godina. Drugo. a sve je to ukazivalo na iznimno mali kapacitet plu a. kako bi omršavjela. ubrzo bi to i nadoknadila. me utim. kao i skepti ni po etnik mogu se pomo u plivanja navesti da dišu na na in koji je nalik pranajami. Od tada je pokušavala sve što je uop e bilo mogu e. Usredoto uju i stanje ravnoteže. Tko misli logi no. žu i ili srca. mogu posti i najviši stupanj zdravlja i životne snage. U Indiji je bila toliko zaposlena da nije imala nimalo vremena za bilo kakvo tjelesno vježbanje. i na sli an mu na in vratim izgubljenu ravnotežu. kada je vaga u potpunoj ravnoteži.. Oni koji vježbaju yoga-disanje. U inak je isti kao kada biste zaljuljanu vagu zaustavili u trenutku kada je kazaljka u središtu. 7. PLIVANJE KAO SREDSTVO SAVRŠENE REGULACIJE DISANJA Plivanje je uistinu jedini šport iji se po eci gube u magli prethistorijskih vremena i koje se ak i danas smatra najprirodnijim i najsavršenijim tjelesnim vježbanjem u usporedbi sa svim drugim vrstama starih i modernih športova. zadržavaju i disanje. Niti kure mršavljenja nisu mogle dati povoljne rezultate. vrlo brzo izlu uju. Zadržavanje daha primorava ovjeka da svoju svijest usmjeri u središte svoga Ja .

Odvratila je da je bila vrlo dobra pliva ica u mladim godinama. prilazivši joj sa strane u toploj vodi. upravo onako kako to ine natjecatelji kada plivaju prsnim stilom na natjecanjima." -re e gospoda Potter. Unato injenici da je op e uvjerenje kako se plivanjem može omršavjeti. te da. draga gospodo". Sko ila je u vodu poput pravog tuljana. Nisam je morao moliti dva puta. nije tako teško kako se na prvi pogled ini!. te ako naglo gubite ili dobijate na težini." „I Vi vjerujete da e me plivanje izlije iti? Prije godinu dana plivala sam redovito da bih se nakon dva mjeseca udebljala dva kilograma!" „Plivanje Vam ne e vratiti zdravlje". kao da se htjela pohvaliti kako i pored svojih 80 kilograma još uvijek nije zaboravila startni skok u vodu. „Sada je ve sve u redu".. spustite glavu u vodu. Za osobe koje nemaju dovoljno strpljenja da vježbaju pranajamu. te gubi svoju sposobnost regulacije. skinula je haljinu za plažu i vožnju završila u kupa em kostimu. „valja da znate kako mršavljenje ili debljanje ovise o izvjesnim organima s unutrašnjim izlu ivanjem. gospodo Potter! Zasad emo ostati na prsnom plivanju kao najprirodnijem na inu plivanja. „u ite. morate se vratiti na normalu. „Gospo a Potter ima smisla za humor i umije ga koristiti. lakom.Nakon što udahnete. Još dok smo se vozili autom. „Pa. Zapitao sam gospodu Potter. pomislio sam. u roku od dva mjeseca bit ete barem 10 kilograma lakši. Kada smo dospjeli do mirne vode.. „Jam im Vam. duboko udahnite kroz nos i zatim zagnjurite lice u vodu. A sada zapo nimo upravo onako kao da o plivanju ništa ne znate. ajevima. arsenom ili lijekovima. umije li plivati jer je od toga sve zavisilo.Nakon što sam uvidio svu beskorisnost propisivanja vježbi disanja.. yoga-plivanje je jedini šport koji može normalizirati rad njihovih organa. uzviknu dah u i.Dobro.žao mi je što moram re i da se u vodi ne osje am ni grama lakšom nego na obali!" „Odli no!". koje ionako kod ku e nije provodila. Ako ovi organi iz bilo kojeg razloga nisu u ravnoteži ili su se. a-'to možete posti i samo kontroliranim disanjem. Nitko ne može postati dobar i potpun pliva ako ne nau i pravilno štedjeti dah. zašti en od naleta valova. Rje e udišu. Nemojte žuriti! Cijela se tajna yogaplivanja sastoji u povezanom. gojazna osoba omršavi. gospo o Potter". gospo o Potter. dokazat u Vam kako yoga-plivanjem možete izgubiti nekoliko kilograma u tijeku mjesec dana. ali sada valja da na umu imate kako plivate zbog svog zdravlja. U Madrasu se temperatura zraka tijekom dana kre e izme u 35° C i 40° C. Prirodna je posljedica potpuno uspostavljanje ravnoteže.. stari je momak tvrdio kako svako tijelo gubi od svoje težine onoliko koliko vode istisne. lijegali na njega. drugim rije ima. „ako s Vašom yogom uspijete dokazati Arhimedov zakon. Ako ste isuviše mršavi ili pretjerano gojazni. a ako ste ispod. Plivate sasvim dobro. pomislio sam. ubrzo nakon zalaska sunca. u vodu i pokažite mi kako umijete plivati". nastavio sam. Vaš organizam. Takvo se stanje ne može izlije iti kurama za debljanje ili mršavljenje.. ve je primoran postupati na naredni na in: tijekom prvog zamaha. izdignuvši glavu iz vode.zapitao sam za u eno jer u prvi tren nisam razumio o emu je rije . „Gospodine Yesudian". po eo je naš prvi „sat mršavljenja". rekoh joj.. sokovi i stanje krvotoka promijenili. otputili smo se zajedno na obalu mora.Kada pliva prsnim stilom. Želite omršavjeti. niti štitnja a više ne funkcionira pravilno. molim Vas.. te tako ljudi na plažu ne izlaze sve dok ugodna i blaga toplina ne zamijeni ubistvenu žegu. Budu i da Vas ne mogu navesti da provodite vježbe pranajame. Moja je u enica tužno dahtala -ve je bila oblivena znojem. Dospjela je do odre enog cilja. nadam se?" „Pazite sada. Toga popodneva.. dok sam s divljenjem promatrao savršenu pravilnost njezinog prsnog plivanja. dok se mršava osoba deblja. „Draga gospodo Potter".. Vidite. ovjek ne može disati kako mu se prohtije." Gospoda Potter bijaše toliko iznena ena da je na trenutak potonula kako bi odmah iznova izronila dah u i i pušu i. dobijate upravo onoliko koliko Vam je potrebno. mora postati zdrav. iako još uvijek umije plivati. a zrak iz plu a izbacuju u trenutku dok im se lice još nalazi u vodi. Na drugoj strani valobrana „jaha i na valovima" iz Madrasa uživali su u svojim bezbrižnim igrama.... Time ete biti primorani da zadržite dah. pak. tada je rije o posljedici nekog poreme aja. rado u postati jedan od najistrajnijih fakira!" „Kako to mislite?" . to ste vrlo lijepo izveli!" „Na tako nešto tijekom plivanja nikada nisam pomišljala. Gospodu Potter odveo sam na manje bu an dio plaže. zatim pri ekali naredni veliki val. Preparati organoterapije kratkog su daha i u inka. to je jedini na in da se iznova uspostavi izgubljena ravnoteža.. „ve vježbe disanja koje ete nesvjesno vršiti tijekom plivanja. „Uvijek sam više brinula o frizuri. te puštali da ih nosi obali velikom brzinom. S usklicima zadovoljstva tr ali bi u vodu sve dok im ne bi doprla do glave. u plivanju ne vidi nikakvu nadu jer je i to pokušala bez imalo uspjeha. Izdržljivi pliva i nesvjesno primjenjuju yoga-plivanje. „Ne smatrate me budalom." 22 . pribjegao sam metodi koju je moj stari u itelj Mohan Singh koristio za zaostale u enike.." „To bih rado vidjela!" „Tada po nimo." U tjelesnom je vježbanju dobro raspoloženje od neprocjenjive koristi. terapeutskim plivanjem. Ako Vam je težina iznad normale. doviknuh joj. odgovorio sam. njezino je iskustvo s plivanjem bilo upravo suprotno. Time sam sve rekao. ritmi kom plivanju bez napora. „da iako u ovom trenutku ne gubite onoliko težine koliko vode istisnete.

trka. Još jedno pravilo valja imati na umu pri yoga-pli-vanju: u dane. te u vodu odlazio tek nakon zalaska sunca na svega etiri ili pet minuta.. po evši od najranijih vremena sve do najsuvremenije higijene. lagana zaveslaja. To je trenutak kada u enik postepeno mora prije i sa yoga-plivanja na redovite vježbe pranajame u svojoj sobi ili.. a zatim odmah iska ete iz vode!" „Upravo je u tome problem!" uzdahnu on ogor en.. za uo sam sljede i iznena uju i odgovor: „Dragi prijatelju. I stanovit je broj mojih prijatelja prili no zaostao na po etku u enja. a ujedno i najmodernija vrsta plivanja još je uvijek kraul koji je havajski princ Kahanamoku prenio na Zapad po etkom ovoga stolje a.. kako bi zatim odmah izlazio van. imaju tu lošu naviku. ostatak zraka bude upravo dovoljan da preostale kapi vode izdahne iz nosa. a potom izlijetao iz vode kao na ubod ose.. iz dana u dan. te uslijed vanjskih podražaja navodi plu a na tako snažan rad da naprezanje volje nimalo nije potrebno. a sada sam spao na svega 60 kg! Ma koliko jeo . Naprotiv. te neumorno plivala prema mojim uputama. dok sve ostalo vrijeme provodite u šatoru." „Zašto se ne bavite športom?" zapitao sam ga u u enju. plivao le no. ve se valja jednostavno odmarati. Nakon mjesec ili dva svakodnevnog yoga-plivanja tijelom e po eti strujati neko neizrecivo dobro osje anje. Nakon mjesec dana disali smo bolje od svih ostalih u enika. još bolje. U vezi s plivanjem moram spomenuti još jedan neobi an slu aj koji je u podjednakoj mjeri iznenadio i mene. a kada Vam se ruke iznova nadu ispred grudi. Ovu metodu preporu ujem svakome tko umije plivati. Ovaj drevni šport ja a kožu. a do kraja drugog mjeseca još 4 kilograma. te nakon toga. postat ete potpuno zdravi pod uvjetom da vježbate sustavno i svakodnevno. cijele sate provodio u šatoru. Tijekom mjesec i pol dana omršavjela je 5 kilograma. iako vrlo mršavo tijelo. bio sam primoran napustiti šport. svakako najviše koliko nam to vrijeme dozvoljava. te marljivo vježbala pranajamu. ne treba odmah prestati. Ljeti valja po i na more. te kako ova tvrdnja ne nadilazi niti naše najsmjelije pretpostavke. ali se ipak ne usu ujem plivati onoliko koliko bih želio jer se bojim da u još više izgubiti na težini.. me utim. te stao podu avati yoga-pli-vanju. te je esto morala na trenutak zastati kako bi povratila dah. Plivanje kraulom izrazito je povezano s yoga-disanjem. dame.„Da. radni elan e porasti.. U svakodnevnoj žurbi i životnoj borbi toliko sam omršavio da bih se mogao rasplakati svaki puta kada se pogledam u zrcalu. kao i gospodina Johna Kennedija. Ve je prošlo punih deset godina kako se više ne bavim športom. Kažu da je plivanje jedini šport na svijetu koji smanjuje težinu brže od parne kupelji. Ronio je. Primijetio sam kako je i uz svoje miši avo. Kada sam ga zapitao za razlog njegova neobi nog ponašanja. Tada nas je Mohan Singh odveo na plažu. niti zimi. iznova zaronite lice u vodu i na inite slijede a dva zaveslaja na isti na in.. stanite polako pod vodom izdisati zrak kroz nos tako da pri kraju drugog zaveslaja. kao što i vježbe pranajame kod ku e svakako valja izostaviti. Pomo u ovakvog ritmi kog.Plivanje je uistinu samo po sebi najbolji šport za regulaciju disanja. Redovito je. „Vidim da imate sasvim dovoljno vremena jer svake godine ovdje provedete po nekoliko mjeseci..." U po etku je nesumnjivo išlo malo teže. Dok Vam je lice u vodi. kada kre emo na yoga-plivanje. Gospodi Potter svakako služi na ast što mi to nije zamjerila. leže i na vodi i duboko dišu i. U istom trenutku udahnite brzo i duboko..80 m i neobi no mršav. me utim. u prirodi. Snažno duboko udisanje. Svakog je ljeta nekoliko mjeseci provodio kod svojih ro aka u Madrasu. tijekom etiri zamaha kumbhaka (zadržavanje daha) u vodi i izdisanje poput mjehova kroz nos. Gospoda Potter nekoliko se puta napila vode. te što eš e plivati u skladu s metodom yoge. na žalost. na inite rukama dva povezana. rano je dolazila. dragi prijatelju. prsno. Bilo je to sve kretanje sto ga je inio i pored injenice što je bio vrsni pliva ! Moglo se primijetiti da se u vodi osje a kao kod svoje ku e. ne valja zanemarivati yoga-plivanje.. a ovjek e se uvijek osje ati svježim i zdravim. Tako sam okladu izgubio za samo 1 kilogram. jezero ili rijeku. zapo injuju i dok je lice još u vodi. Jednog sam ga dana upoznao na plaži. žurba! Znate li što to zna i u Americi? Budu i sam morao zara ivati. „Svaki djeli moga tijela vapi za vodom.. Najstarija. Ako se umorimo." 23 .. Danima sam Vas promatrao kako plivate na samo nekoliko trenutaka. njegova e plu a sama tražiti plivanje kao što puša traži cigaretu.. U suton jedva da plivate tri minute. dovoljno je da se ritam naših pokreta prenese na živce. a pritom nije dovoljno snažne volje da redovito vježba propisane vježbe disanja.Sva ova trka za zaradom. odlazila do svog mirnog zaljeva. kada Vam glava bude iznad vode. Nekada sam imao 76 kilograma. morat emo priznati kako pravila naših predaka još uvijek vrijede u mnogim oblastima.. to je moja najve a nevolja! U mladosti sam bio strastveni pliva i nije bilo dana da me se nije moglo vidjeti na bazenu za plivanje u Newarku. i prije po etka mojih predavanja. Bio je to mlad ovjek. postala je jedna od mojih najmarljivijih u enica. visine 1. Zadržavanje daha tijekom dva zaveslaja rukama u prsnom plivanju može se produžiti na ve i broj zaveslaja nakon nekoliko mjeseci. kraul. a ako i „propusti" yoga-plivanje za tri ili etiri dana. Ovaj je izuzetni sustav na meni primijenio moj u itelj jer mi je svakodnevno vježbanje disanje isprva bilo vrlo teško. skladnog plivanja koje u suštini nije ništa drugo do jednostavna vježba pranajame u vodi. trgova kog putnika tvrtke „Ford" u Calcutti. radi drugog zaveslaja.moja tjelesna težina ostaje nepromijenjena. u vodi ne valja nikada ostati duže od pola sata. Ni eg novog pod Suncem! Ako prou imo pravila održanja zdravlja..

Ma svoje veliko iznena enje. Najmanje 30-40 sekundi primoran je zadržavati dah.. vra ao bi se skupini bu nih mladi a. „Divna zabava! Ve sam se izvještio poput nekog Kanaka na VVaikiki Obali. . pri eka prvi veliki val. Poznavanje prirodnih zakona. Suprotno tome. kao i biološko djelovanje vježbi disanja na reguliranje zdravlja.i. ne ini nijedan jedini pokret. hrana. te zakone nisu u stanju primjenjivati po svojoj volji jer nemaju.. potrebna mu je. te se. odmah je promijenio mišljenje o indijskoj pranajami. dakako. ali kada sam mu podrobno objasnio u emu je stvar. Ako ovjek svoj razum stavi u službu nagona. Odlu io sam cijelu stvar uzeti u svoje ruke. nasmijao se pokroviteljski. te upitao: „Dragi gospodine. Kada sam ga zapitao o njegovoj novoj zabavi. ustaljeni se poredak ne narušava." Ubrzo nakon ovog razgovora morao sam oti i iz Madrasa na mjesec dana. Onog trena kada me je ugledao. ne smije koristiti tako da ono samome sebi bude cilj. CIVILIZIRANI APETIT ovjek je spoj tvari i psihe. Prirodne zakone o ituju posve automatski i neposredno. Kennedv se i dalje zabavljao s mladi ima. kao ovjek. te ga zapitao da li je uo za pranajamu. -Priroda našim tijelom vlada posredstvom dvije prirodne sile koje pokre u svijet: posredstvom nagona za samoodržanjem i nagona za održanjem vrste.. Životinje su oru e prirode koje žive u zatvorenom krugu prirodnih sila.. dakle. naša je dužnost. Zatim iznova udahne. ne mogu ogriješiti protiv prirode.Samo ne znam kojim se udom to dogodilo. Nije me htio saslušati. dakle. stao je divlje gestikulirati. Sve dok nije svjestan svoje istinske suštine. sumnji av kao i mnogi na Zapadu. Nakon što sam mu objasnio uzrok „ udesnog" dobitka na težini. Bijedni ovjek. istoga trenutka isklizava iz prirodnog stanja. rekoh u sebi. . to je tako zabavno!". izlet-jevši iz vode ravno k meni. disanje je život". ve se nalazio u skupini mladih Hindusa od šesnaest ili sedamnaest godina koji su jahali na valovima. Uvijek. Odgovorio je nije no. dugo eš poživjeti na zemlji. Sve dok zakone prirode samo upoznaje i zna. u trenutku kada je organizmu potrebna hrana.riješio zagonetku: O ekuju i val. me utim. To se ponavlja nekoliko puta sve dok ne dospije u pli inu. U rujnu sljede e godine iznova sam susreo Johna Kennedija na plaži.. „Za Ime Božje!". neprestance u uravnoteženom. ovjek je u mogu nosti.nakon dva mjeseca i. te iz njega ne mogu „iskliznuti". ovjek je od njega na inio cilj za sebe. „Dogodilo se udo! Posvuda sam Vas tražio.. prirodnom stanju. a željan je vode! Tu zasigurno nešto nije kako valja jer bi upravo plivanjem znatno mogao poboljšati svoje stanje. Visoko razvijeni mozak omogu uje mu da o ituje svoje Ja i na tvarnoj razini. Kako ponovno uspostavljanje reda djelovanjem prirode u svijesti doživljavamo kao zadovoljstvo. bilo je sasvim dovoljno da polako ude u vodu. nije ležao na pijesku. Ne moram se bojati niti daljnjeg gubitka težine jer uop e ne moram plivati.. John Kennedv nije uop e plivao. Na povratku sam svratio na plažu jednog sparnog listopadskog dana. ali je ipak vršio potpunu vježbu prana-jame pola sata dnevno tijekom cijelog mjeseca." Odmah sam krenuo s njime kako bih sudjelovao u jahanju na valovima da bih narednog dana . kao kada Finci jurnu iz svojih parnih kupelji i na as sko e u hladnu vodu. tj. Uop e nije morao plivati. tijelo koje pripada tvarnome svijetu kojim vladaju prirodni zakoni. „Nešto nije kako valja". dane provodi na plaži. da bi potom legao na vodu licem okrenutim prema naprijed. a u vodu ulazio tek nave er i to samo na trenutak.. da bi nakon toga ponovno bio prisiljen zadržati dah. Sve dok ga val nosi.Ovakvo me je naivno mišljenje natjeralo na osmijeh. da taj nedostatak podmirimo jelom. Ovo je zasigurno daleko zanimljivije od mrzovoljnog izležavanja u šatoru. Mjesec dana kasnije još je uvijek po cijele dane ležao na plaži. s osmjehom me je stao uvjeravati kako je iznašao na in na koji e i on uživati u vodi jer jahanje na valovima nije „zahtijevalo napor". pliva duboko udahne." 8. ova nam se potreba javlja posredstvom osje aja koji nazivamo glad. sada me dobro poslušajte . visoko razvijenu svijest. legne na njega i da ga ovaj ponese poput daske ka obali. postoji veliko iskušenje i mogu nost da se ovi nagoni koriste kao cilj za sebe.. „Ovaj ovjek ne pliva. Oprezno sam mu stao govoriti o vježbama yoge. te u prirodi može i nadalje sretno živjeti. podjednako je tako prirodno da osje aj zadovoljstva prati zadovoljavanje osje aja gladi. uvjeravaju i ga kako e dobiti na težini ako svakodnevno vježba pola sata prema mojim uputama. te svoga prijatelja osloboditi zablude.deblja se.Ju er sam se izvagao u hotelu. Nakon nekoliko tjedana toliko se izvježbao da je mogao zaci u vodu sve do grla. 24 ." Ovaj je doga aj pobudio moje najživlje zanimanje. potom okrenuti leda valu koji je nailazio da bi se potom ispružio na vodi i prepustio valu da ga ka obali ponese strelovitom brzinom. shodno tome. zahvaljuju i upravo svome razboru. Priroda djeluje u našem tijelu.Oh.. te. kaže jedna poslovica na sanskrtu... Prirodni je zakon da tijelo mora nadoknaditi utrošenu snagu. što to sebi umišljate? Zar me zrakom namjeravate udebljati? Nemojte se sa mnom šaliti!" Nato sam mu potanko objasnio prednosti yoga-plivanja. Kada bi dospio u pli inu. ne može duboko disati odre eno kra e vrijeme ni uz najbolju volju. za što mu je potreban tvarni oblik. ako dobro dišeš. uzviknuo je gotovo bez daha. upoznavati ove zakone. Budu i glad zna i da nema ni ega. „Jer. uzviknuo je oduševljeno. te postaje nesretan. svoj razum koristi kako bi od prirodnih zakona na inio izvore svome zadovoljstvu. Žive.dobio sam na težini punih etiri kilograma!. jednostavno dopušta da ga voda nosi i . Osjetivši ovo zadovoljstvo.. me utim.

sladokustvo i pohlepnost. rekla je veterinaru. ptice i ostale životinje. da odvede svoga psi a. preoptere ujemo svoje organe. ali svoju ljubimicu ipak povjeri veterinaru. daju slastice koje im potkopavaju zdravlje i skra uju život. koje su bile tako nesretne da postanu ljubimci ljudi koji žive neprirodnim životom. koja žive u prirodi. ve probu ene želje za uživanjem u hrani. Pritom im njihovi gospodari. 25 . piva. te se dobra gospo ica žalila kako njezina ljubimica pati od nedostatka apetita. upravo tako kako to ine njihovi gospodari. „te su joj dvije kosti prva hrana koju je dobila otkako ste je ovamo doveli!" Zdravim postom pas je vratio svoju prirodnu glad. koja žive prirodnim na inom života. I vo e jedu u sirovom stanju. „Dugo je vremena jela samo teletinu. njegovom nepcu ukusnim pi ima koja nimalo nisu potrebna njegovu tijelu. odgovori veterinar. nakon što je ve zadovoljio potrebe svoga tijela! Vrhunac takvoga pogrešnog stava nalazimo u izopa enosti rimskih patricija koji su paunovim perom izazivali povra anje i s tako ispražnjenim želucem nastavljali gozbu. Ako samo promotrimo koliko ljudi griješe u odnosu spram svoga tijela. Pudlica je bila debela poput svinje. izgubile su svoje uro ene nagone. Podjednako je tako i s jelom. kada iz puke navike s prijateljima sjedi u gostioni. kao i njihovim gospodarima. ranim razvijanjem nagona sebi nosti u djeteta posredstvom neprestanog iš ekivanja i traženja poklona i iskorištavanja ljubavi svoje okoline. Jadni psi. Time svoje dijete kvare i tjelesno i duhovno pogrešno ispoljenom ljubavi.neku davno zaboravljenu aromu što se u potpunosti razlikuje od ovjekove potrage za istim uživanjem. koje još uvijek žive u skladu s prirodnim zakonima. Nije mu bilo dovoljno da zadovolji zdravu glad. Apetit je neprirodan jer predstavlja samo želju za zadovoljenjem prenadraženog nepca. te se pot inio tijelu. a kako ova želja ne proizlazi iz zdrave potrebe za hranom. udestan okus . da mu se nenormalno pri inja normalnim. Roditelji i drugi ro aci nastoje zadobiti njegovu ljubav poklanjaju i mu slastice i okoladu. zasi ene uglji nim dioksidom? Iz vlastitog nam je iskustva poznato kako nakon tjelesnog rada i dobrog znojenja jedino ista voda može potpuno utažiti žed. viskija. te u takvim prilikama jedino nju i želimo i trebamo piti. „Doktore". Od svih pi a. kvari ve na po etku njegova života. Želja civiliziranog ovjeka za zadovoljstvom ne o ituje se samo u vrijeme objeda. ubijanjem zdravog nagona djeteta jer se navikava jesti kada nije gladno iz iste. ovjekovo je nepce izgubilo svoje prirodne reakcije. srce i krvotok su se rasteretili. Kako velika razlika postoji izme u jednostavne i prirodne hrane. Nerazumni civilizirani ovjek kvari i životinje koje sa njime žive. kako bi ih zadovoljili. „kako ste u inili ovo udo?" . te se nalaze na nižem stupnju razvoja. Prenadraženo je stanje nepca nagnalo ovjeka da traži zadovoljstvo u hrani i onda kada više uop e nije gladan. prirodnu glad. ve i u vlaku. restoranu ili baru kako bi razgovarao i želudac punio raznim. živahna i pokretljiva. više ne dojavljuje mozgu da je hrana potrebna samo za prehranu tijela." Veterinar je stade tješiti: „Samo je Vi ostavite ovdje. Cijelu ovu stvar vrsno e ilustrirati slijede a anegdota o staroj usidjelici i njezinoj pudlici: Stara usidjelica dovela je svoju pudlicu veterinaru. a u cijelom je njegovom tijelu priroda iznova došla do izraza. Djeca i plemena. Tjelesno. ovjekova stalna želja za jelom i pilom. nijedno od njih ne prija u tolikoj mjeri kao svježa voda nakon višesatnog rada u polju. me utim. na koncertu. Civilizirani se ovjek ve u tolikoj mjeri privikao na ovaj neprirodni na in hranjenja i pijenja da mu je postao drugom prirodom. ubrzo emo primijetiti zastrašuju u razliku izme u prirodnog hranjenja i pijenja i „civiliziranog na ina ishrane" koji ustvari nije ništa drugo do stalna želja za zadovoljstvom. Plemena. likera. voda koju pijemo ima neki poseban. Dijete njegova okolina. posvema van sebe od uzbu enja. ma ke. Na taj je na in stvoren civilizirani apetit. kola e i slastice". penjanja na kakav planinski vrh ili nekog drugog zdravog športa. Hranu više ne uzima zbog održavanja tijela na životu. Nakon dva tjedna iznova je došla. konjaka i svih mogu ih vrsta aperitiva. ve jelo smatra izvorom zadovoljstva! ovjek je unizio svoj razum. te u sumnji krene ku i. Veterinar joj dobaci dvije kosti: odmah se baci na njih i halapljivo ih pojede. svoju hranu pripremaju na vrlo jednostavan na in. Kada je veterinar doveo njezinu ljubimicu. Jam im Vam da u je tijekom dva tjedna tako izlije iti od gubitka apetita da e s velikim zadovoljstvom jesti i kosti. te zadobile želju za slasticama i profinjenom hranom koju po cijeli dan jedu bez osje aja gladi. ve je krenuo i dalje. uzviknu gospo ica blistaju i. koju jedemo nakon tjelesnog napora kako bismo utolili zdravu glad i profinjeno za injenih „specijaliteta" koje suvremeni ovjek jede samo zato da bi zadovoljio prenadraženi civilizirani apetit. Tko je ikada vidio žednu životinju da pije pivo. vino ili zasla ene sokove. te više niti ne primje uje gdje i u kolikoj mjeri griješi prema prirodi i svome zdravlju. pronalaze i sve mogu e na ine da u jelu uživa što je mogu e duže. te tijelo dovodimo u bolesno stanje. Duhovno." Gospo ica jednostavno nije mogla povjerovati. u kinu. stao je uživati u plodovima svoje spoznaje. u trenutku kada utažujemo ovu prirodnu žed. sredstvo uživanja. Kada svoj na in ishrane usporedimo s ishranom životinja. gotovo da je nije mogla prepoznati: postala je vitka. još uvijek jedu kako bi utolili zdravu. Glad je prirodna: nagovještaj je prirode da je tijelu potrebna hrana. ne valja se nimalo uditi što na svijetu ima toliko mnoštvo nesretnih i bolesnih ljudi. „ali sada više ništa ne želi jesti. na inivši od sebe slugu i roba svojeg vlastitog tijela.drugim rije ima. od jela i pila stvaraju i sredstvo upropaštavanja svoga zdravlja. kazalištu. Njegovi su se probavni organi oporavili od preoptere enja.„Vrlo jednostavno". Ali. koji treba vladati tijelom i tvari.

mlijeko. Kada se koristi za uvanje lako pokvarljive hrane. esto s užasom moramo promatrati kako dobronamjerne. jetri i guštera i. koja mu izrazito šteti. Bili su u potpunosti izlije eni od svojih patnji! Izgubili su svoj civilizirani apetit i vratili prirodnu glad. vidim kako su ljudi koji su ranije cijeli dan provodili sjede i u loše provjetravanim uredima. kroni nih oboljenja želuca ili katara u crijevima. nije dovoljna? Na ovo pitanje yoga odgovara: upravo kao što elektricitet ima razne oblike koji na ovjeka razli ito djeluju. tako i prana u zraku. Uzmimo primjer iz životinjskog carstva! . Prihvatimo. nositi grede.i tu hranu odli no probavljati. Yogin nadvladava apetit i otvara put razvoju prirodne gladi. dišimo. po nimo svjesno. ira na želucu. itatelj na Zapadu s pravom može zapitati. ali kada se zloupotrebljava kao mogu nost za služenje pi a i jela što su hladna kao led. Posljedica je toga krvarenje desni. U svakom je slu aju iskustvo pokazalo kako odstupanje od normalne temperature jela i pila utire put pojavi raka u grlu. Gotovo se sve isto može re i i za vru u hranu i pi a. posebno u slu aju da nisu dobro sažvakani. pa ak i zidati ako su htjeli imati krov nad glavom. U pogledu teorije prane. Jezik ima vrlo važan zadatak da raspoznaje najtananije razlike u ukusu. U vrijeme Drugog svjetskog rata imao sam prilike da. Da li sluzokožu napada toplina ili hladno a . nakon oslobo enja jednog velikog grada. u doba antike. vu i kolica. svojom voljom. drugim rije ima. stoga. ve i sve susjedne organe.pravo zlo. hladnjak je blagodat. živio jedan veliki mudrac . te svaki zalogaj žva e deset puta duže od ovjeka na Zapadu. mlije ni proizvodi i med.to ne ini veliku razliku. Svaki atom hrane sadrži veliku koli inu prane. U skladu s u enjima yoge. Neosjetljiv jezik. ne može obavljati ovu dužnost kako valja! I sluzokoža u grlu i želucu obolijeva. ma ka e mudro pri ekati. I slu-zokoža jezika stradava: njezina se profinjena osjetljivost smanjuje. Upravo kao što je nos namijenjen upijanju prane iz zraka za potrebe zdravlja. u skladu sa silom prirode. vodi i hrani . morali uklanjati ruševine. oslobo enu temeljitim žvakanjem.iako je u biti ista . dok se malo ne ugrije. vra anje prirodi pomo i e nam ak i u naizgled beznadnim slu ajevima. i da se ta prana osloba a pažljivim žvakanjem. te emo uvijek biti zdravi. Zubna pokosnica puca. te u svakoj prilici uzmu po komadi . Nije nikakvo udo što zastrašuju e velik postotak ljudi u civiliziranom svijetu pati od viška želu ane kiseline. a posebice sirovo zeleno povr e. Tijelom cijeloga života takva djeca mogu patiti od kroni nih oboljenja želuca i katara u crijevima. sve dok se posvema ne natopi salivom (slinom). tada je zlo. Posljedica je toga bila da su ak i oni. Yoga .Ljudi neprestance nešto žva u ili grickaju. „Valja vam osjetiti okus i najmanjeg djeli a svakog zalogaja ako želite da vam stvarno koristi. ma koliko bila gladna. Ne ekajmo da nas sudbina primora da živimo prirodno.Prava blagodat kada se pravilno koristi.tako je nau avao jer je 26 .pokre e razne funkcije u organizmu. dovo enjem svojih životnih funkcija u prirodno stanje. dok se hrana ne ohladi ili. ali su ljudi od njega na inili .to zna i život i djelovanje u skladu s prirodom. Najopasnije je ledeno hladno vo e. Takve se majke potom silno iznenade kada im djeca stanu povra ati i dobiju proljev. ira na želucu. kao što to nau ava drevna nauka Indije. Ako smo ve narušili svoje zdravlje. I na Zapadu je. koji su dotad vodili život prepun patnji i bola. Teku ine se brže zagrijavaju do tjelesne temperature od komadi a hladnoga vo a. tako su i usta organ za upijanje prane iz hrane. zašto je ovjeku potrebna prana iz hrane i zašto prana iz zraka koja sve ispunja i koju udišemo.Epikur. Kako im onda probava može normalno funkcionirati? Sve nas ovo dovodi do jedne od najve ih pogrešaka civiliziranog ovjeka." ak kada joj njezin nepromišljeni gospodar da takvu hranu.Da li ste ikada vidjeli ma ku da pije isuviše hladno ili vru e mlijeko? U mnogim je jezicima poslovi ni izraz za oklijevanje: „Obilazi kao ma ak oko vru e kaše. ne mogu dublje zalaziti u ovu oblast. da hrana sadrži pranu. Prirodom možemo zagospodariti samo onda kada njezine zakone ne samo upoznamo. ako je isuviše hladna. a da to niti ne primje ujemo. kamenca u žu i i poreme aja jetre i guštera e. Vratimo se prirodi! Živimo. sva hrana. oboljenja žu i i drugih bolesti. i koju e organizam upiti kako bi je rasporedio u živ ane centre i ondje sa uvao da mu uvijek bude na raspolaganju. ispunjeni su pranom koja je nužna za održavanje života. ve i priznamo. uslijed oboljenja probavnih organa. iznenada mogli pojesti i najtežu hranu grah. koja prodire u meso i kosti. te gubi sposobnost obrane od bakterija što se nalaze u usnoj šupljini. vo e. nauka o yogi ispunila je mnogo knjiga. ali neupu ene majke svojoj djeci daju cijele komadi e leda da ih progutaju. Tu snagu može zauzdati i koristiti samo ako na ini mlinsko kolo u skladu sa zakonima hidraulike. Ledeno hladna jela i pila štetno djeluju istoga trenutka kada dospiju u usta." . Tek e onda po eti jesti. a odnosi se na temperaturu jela i pila! Hladnjak! . te ne rashla uju samo sluzokožu želuca. želucu. grašak i kupus . Mlinar primorava ogromnu snagu rijeke da pokrene kota e i kola mlina. jedimo i pijmo prirodno. esto su kilometrima morali putovati kako bi nabavili hranu. te e ga progutati tek onda kada se pretvori u kašu nalik mlijeku. Takvi komadi loše sažvakanog hladnog vo a dugo leže u želucu. upale žu nog mjehura. što je sa stanovišta prane od iznimne važnosti. dok su žu i jetra ozbiljno ugroženi. me utim. kako bismo na vrijeme mogli sprije iti unošenje bilo kakve pokvarene i otrovne hrane. snage i zdravlja. Jede samo onda kada je uistinu gladan. U džepu im je uvijek kakva okolada. a ne protiv prirode. Moglo bi se navesti mnogo sli nih primjera. a s obzirom na opseg ove knjige.

u znoju lica svoga i pod cijenu velikih opasnosti. pro itao kako samo „biljojedi" mogu o ekivati da e dospjeti na nebo . samim tim postavlja se pitanje: „Kakvog se jelovnika mora pridržavati u enik Hatha yoge?" Pisci knjiga o suvremenoj ishrani cijele su tomove ispunili raspravama o sirovoj hrani. koji živi normalno i nalazi se na po etku. kao i po asno mjesto u svojem jelovniku ustupiti crnom i bijelom luku. dugo je zadržavaju i u ustima. to više ima opravdanja za ishranu mesom. a da pritom niti ne shva a kako obilna salvacija (natapanje slinom) hrane istovremeno pove ava upijanje prane. koji se žele baviti yogom iz zdravstvenih razloga. kako možemo od želuca s mekim stjenkama o ekivati da se bori sa vrstom hranom? Primoran je pove avati svoje kemijsko djelovanje. Okus je prana. jedite više luka!" Upotreba se bijelog luka preporu uje i za spre avanje prijevremenog starenja. Ako ovo oru e za mljevenje hrane ne koristimo. banana i ananasa kako bi svojom iznimnom hranjivoš u zamijenili meso. U tropskim je predjelima upotreba mesa opasna. Godinama sam istraživao medicinska djela na Zapadu. U životinja nema pokvarenih zuba i želu anih oboljenja. to je ak i izri iti zahtjev. dogodilo Eskimu koji bi iz vjerskog uvjerenja odlu io odre i se mesa? Jednostavno bi umro od gladi! Na dalekom Sjeveru nema kokosovih oraha. imaju svoj uzrok u našoj nestrpljivosti i loše sažvakanoj hrani! A sada nešto o zubima. predstavlja odli nu zaštitu od oboljenja desni kao što su krvarenje ili povla enje (recesija) desni. ali rje e. ali joj se još uvijek nisu u potpunosti posvetili. i to podjednako podijeljeno na lijevoj i desnoj strani. Kada snažno žva emo našim zubima doti e obiman priljev krvi oko korjenova. Usta su predvorje želuca. I na Zapadu ima pobornika ove istine. dr. Od švicarskog lije nika. Kada smo nau ili što zna i pravilno žvakanje. Na višim. U Indiji brahmani podu avaju svoje u enike: „Ako želite posti i mudrost. Ako bi neki Eskim. naime. hrana prethodno mora biti dobro natopljena slinom kako bi je želudac mogao lako probaviti. može jesti meso. uskoro bi osjetio istu potrebu i naskoro srkutao tuljanovo ulje s istim uživanjem kao i Eskim. U ve im koli inama valja jesti i koštunjave plodove. bijeli je luk najbolja zaštita od raka. povr e. Potpuno žvakati hranu važno je iz više razloga. Eskim je primoran piti tuljanovo ulje kako bi održao odgovaraju u temperaturu tijela na okrutnoj arkti koj hladno i. maslac. Stanovnici gradova na Zapadu skloni su raznim želu anim oboljenjima jer jedu u žurbi i sebi ne dopuštaju dovoljno vremena za žvakanje. degenerira i propada. ako smo od njih oboljeli.u mnogim sam knjigama o vegetarijanstvu.morao bi se jednostavno preseliti u toplije predjele u kojima uspijeva vo e i zeleno povr e. iako se pravilna ishrana bez njega ne može ni zamisliti! Zbog toga preporu ujem da se bijeli luk tanko isjecka i pomiješa s limunovim sokom kako se ne bi trebalo bojati neprijatnog zadaha. mlijeko. sirove salate. Što je hladnija klima u kojoj živimo. ve samo za in svakodnevnoj ishrani. Tko može priskrbiti ovakvu hranu. me utim. najbolje je da meso uop e ne jede. Što bi se. izuzev u onih koje je iskvarila ovjekova kuhana i beživotna hrana jer svoje zube nisu mogle koristiti u skladu s njihovom namjenom. Da kojim slu ajem dospije na Arktik. Primitivni ovjek dolazio je do hrane vrlo neredovito. tako da njihovi sokovi prodru do samih zubnih korjenova. te je priroda ovaj organ opremila najsavršenijim oru em za mljevenje . U po etku možete jesti mješovitu hranu. želio bih dati slijede i savjet: 1. 27 . Za narode koji žive u tropima. kao i najnovije pravce terapeutike.zasigurno znao kako prava vrijednost hrane ne leži samo u njezinoj hranjivosti. te im se tako želudac ne može boriti s nedovoljno usitnjenom i žurno progutanom hranom. med. Izraz „mješovita hrana" u Hatha yogi zna i da meso ne smije biti osnovna hrana. pravila yoge možemo prona i u svim njihovim objavljenim djelima. Indijsko suzdržavanje od mesa nije op e pravilo jer potreba za mesom ovisi o klimatskim uvjetima. ve i u onoj primarnoj energiji koja u njoj po iva. koji uslijed toga nastaju. Kao posljedica iznimne prilagodljivosti prirode. što odli no djeluje i na probavu. te stvarati probavne sokove i višak želu ane kiseline. vegetarijanstvu. Kako bismo zube opskrbili dovoljnom koli inom krvi. zabrana je ishrane mesom postala vjerski propis jer je valjalo zaštititi ljude koji ništa nisu znali o higijeni i štetnosti ishrane mesom. Moram spomenuti i da trljanje desni i zuba bijelim lukom ili griženje bijelog i crnog luka. Za ovjeka koji živi u žarkim predjelima i sama pomisao na tuljanovo ulje bila bi užasavaju a. odlu io postati vegetarijancem . štetna i potpuno nepotrebna. Stalno vježbanje ove metode štiti nas od brojnih želu anih i crijevnih oboljenja ili nas. naprednijim stupnjevima yoge. U pogledu uzimanja i žvakanja hrane. Pretjerano izlu ivanje želu anog soka i irevi. kako bih usporedio u kolikoj se mjeri razlikuju od na ela Hatha yoge.zubima. Neka Vam hrana bude prirodna i jednostavna. sve do istaknutih medicinskih stru njaka diljem svijeta. moramo ih koristiti onako kako to ponajbolje odgovara njihovoj namjeni.svjesno ili nesvjesno -sve više približuju pravilima drevne Hatha yoge. Zapadnjacima. Fletcher se zalaže za pravilnu metodu žvakanja. U skladu s drevnim u enjima Tibetanaca i Hindusa. dakle. Ne bi bilo krtih zuba kada bi djeca ve u djetinjstvu nau ila dobro žvakati. U enik yoge na Zapadu. vitaminima. ovaj organ. u skladu s postavkama medicine na Zapadu. Birchner-Benner. Pretežno valja jesti vo e. U svojoj glasovitoj knjizi Horatije Fletcher nam kazuje kako svaki zalogaj valja žvakati trideset puta prije no što ga progutamo. najnoviji pravci u suvremenoj ishrani gotovo se u potpunosti podudaraju s drevnim indijskim u enjem. u slu aju da se ne koristi u skladu sa svojom namjenom. može u potpunosti izlije iti. Budu i je do nje dolazio tako rijetko. S iznena enjem sam primijetio kako se najnovija otkri a najsuvremenijih europskih i ameri kih istraživa a . uživao je i nasla ivao se hranom. Stanovnik grada na Zapadu esto ne pojede nijedan zalogaj ovog zdravog povr a tijekom cijelog svog života. To je i zakon prirode jer.

U najvišem je svodu lubanje smješten pozitivni pol. savijena nalik zmiji u najnižem kralježnjaku. Stoga je limunov sok dobro pomiješati s medom kako nam isuviše jaka kiselina ne bi naškodila. kako bi za vrijeme gladnih godina i nakon rata gotovo posvema iš ezle. Ako jedemo u takvom lošem raspoloženju. Najbolji specijalisti za reumatizam prepisuju sok od dva do tri limuna za pijenje. Sude i prema zdravom razumu. Koli ina hrane mora biti u skladu s potrebama organizma. Suvremena nauka o ishrani na Zapadu gotovo se u potpunosti podudara s drevnim na inom ishrane u Indiji. stara nekoliko tisu a godina. Ta se bolest ovdje naziva influenca (gripa) i njoj su skloni samo oni ljudi koji jedu isuviše mnogo i to pretežno jela koja stvaraju otpadne tvari. Alah je svakom ovjeku pri ro enju odredio izvjesnu koli inu hrane kako bi mu potrajala do kraja života. S prekomjernom hranom organizam ne može izi i na kraj i stoga sve viškove nastoji iz sebe izbaciti. 3. Suprotno tome. injenica je da priroda. epidemije gripe harale gotovo neprestance. influence ipak nije bilo! Nedovoljna je ishrana. Yoga-filozofija. prije e umrijeti. a njegova se vitaminska i terapijska vrijednost ne može niti usporediti s iznimno ukusnim. dakle. Indijci se prije objeda moraju okupati i brižljivo oprati ruke i noge. Za njih je to vjerski propis ali lije nici znaju njegovu zasnovanost na higijeni. snaga koju daje hrana biti e iskorištena za osnaženje ljutnje i nižih nagona. dakle. Ne isto e. Svoju krv ljudi nisu trovali mesom i pretjeranom ishranom. manje opasna od prekomjerne ishrane! Ljudski se organizam zadovoljava zapanjuju e malom koli inom hrane i kada je neizbježno. eka 28 . te je primoran da putem groznice i upala izvrši pro iš avanje. simboli ki personificirane boginje prirode.. Obroke valja jesti polako. ali ondje ne pripadaju. uvijek treba jesti s lijepim i vedrim mislima. me utim. griješi što jede isuviše mnogo i brzo. sjedište Kundalini. KUNDALINI SEDAM AKRI U prvom smo poglavlju ve spomenuli da je kralježnica. „dobrim vremenima". Ako kuci do emo umorni. dakako. a propis nalaže i ispiranje usta. što sam ve istaknuo: moramo se prilagoditi klimatskim i osobnim uvjetima. na poštivanje strogih pravila. kao što postoji i razlika izme u vogina-po etnika i starijeg. Nažalost. valja se odmoriti barem deset minuta ili etvrt sata jer je u umornom tijelu umoran i želudac koji više ne može pravilno probavljati hranu. U to sam vrijeme živio u jednoj zemlji u kojoj je glad dostigla široke razmjere i dugo potrajala. naprednijeg vogina. Predaleko bi nas odvelo i prekora ilo opseg ove knjige kada bih stao podrobno navoditi koje sve procese pokre e influenca. Svakome je potrebna njegova posebna hrana: onome tko radi tjelesno. kao što je meso. negativni je pol. koje se u tijelu sakupljaju uslijed nepravilne ishrane. Žive kod u itelja koji ih podu ava svim potrebnim pravilima. moglo se o ekivati izbijanje velikih epidemija tijekom jeseni i zime u iscrpljenog stanovništva. U enici yoge na višem stupnju obvezni su. nemojmo smetnuti s uma da hrana pruža snagu i da nikada ne valja jesti kada smo ljuti ili kada je nama ovladalo neko drugo negativno osje anje. dok je najniži kralježnjak sjedište negativnog pola. Namjesto toga. Nepotrebno je ponavljati ono. 2. ispunjenim skromnoš u i zahvalnoš u prema životu od kojeg dobijamo hranu. kišnu i vjetrovitu jesen i hladnu zimu s 12° -15° C ispod nule u nezagrijanim prostorijama i uredima. Ako tu hranu troši isuviše brzo. Što štedljivije jede. posredstvom jake groznice. ovjek na Zapadu. uklju uju i gornje kralježnjake i lubanju. nedostatak hrane zamjenjuje vodom i zrakom. 9. te ga i oni preporu uju za o uvanje zdravlja. Svatko valja da pojede barem jedan limun dnevno. lame Tibeta. Nije svejedno da li ovjek radi na otvorenom ili u zatvorenom prostoru. prema indijskoj mitologiji. te ostavljaju teške posljedice.. pozitivni pol naziva sjedištem boga Višnua. Karakteristi no je da su u tzv. moram spomenuti još jedno univerzalno sredstvo: limun. Tipi na bolest pro iš avanja je influenca u Europi poznata pod nazivom gripa. Prema jednoj indijskoj muhamedanskoj legendi. s vremena na vrijeme se odstranjuju u obliku raznih bolesti. pažljivo i usredsre eno na hranu. te ih iz organizma djelimice izbacuje uz stvaranje sekreta i upalu sluzokože. posve razvijenim limunom koji je sazrio na drvetu. drevna u enja maharišija. duha. Štoviše. kao i suvremena znanost. Iako je gotovo cijelo stanovništvo . Višnu je plamen koji zra i i njegov sjaj neprestance privla i Kundalini koja. ljeti i zimi.Naposljetku. Napon je izme u njih ono što nazivamo Životom. kada su stanovnici Europe imali dobru ishranu. kako sam sam primijetio. sagorijeva štetne tvari koje su se u organizmu sakupile. Za marljive u enike yoge na Zapadu sasvim je dovoljno da slijede pravila koja pozivaju na umjerenost. influenca je gotovo sasvim nestala. te e se na taj na in poja ati naše psihi ke snage i plemenite osobine. limun koji se može nabaviti u sjevernim zemljama obi no je ubran prije dozrijevanja. krš anska Biblija.uz poneke izuzetke provelo maglovitu. trpak je. pomiješana sa šalicom meda. Svaki mehani ar zna da pretjerano zagrijavanje i suviše goriva prije vremena istroše stroj. nositelj Života. U preporu ivanju umjerenosti i razumne suzdržanosti slažu se muhamedanska legenda. te njihova probava i odstranjivanje otpadnih tvari iz organizma nisu nadilazili snage organizma. kao i onome tko radi umno. a zatim i jedna samljevena limunova kora. duže e živjeti.

što zajedno ini dvanaest. u ki minoj moždini: „Sušumna-Nadi" koji je kanal put za Kundalini. baterije i akumulatori za sabiranje i o uvanje energije ili prane. Jezikom suvremene znanosti možda bismo to mogli izraziti na sljede i na in: Izme u pozitivnog pola. pomo u vježbi yoge. navodi samo sedam osnovnih akri. . najnižem kralješku.sjedište pozitivnog pola na vrhu glave. krajnjem cilju duhovne yoge.trenutak kada e uzmo i uzdi i se kroz ki meni stup i sjediniti sa svojim gos-podarem Višnuom. Bilo da se izražavamo simboli ki ili jezikom znanosti. Kundalini i Višnu svoja sjedišta imaju u. . tako er je svrha vježbi Hatha yoge.od jednog do drugog stupnja kako ne bi bili preoptere eni u trenutku ispunjenja jer bi moglo do i do ošte enja živ anog sustava.Tko ovo stanje postigne svjesno. da dospije do pozitivnog pola i s njime se sjedini. izme u obrva. Ove su akre naprosto transformatori. ipak je bilo potrebno i spomenuti je i na ovom mjestu jer stanje prosvijetljenosti nije samo psihi ka. dospije do ovih akri. Ponekad u ljudi koji nisu niti uli za Kundalini i akre. Vježbe yoge s pranajamom. može osloboditi Kundalini i neo ekivano je izazvati da jurne kroz ki meni stup. Vje na žudnja. prana elom. jedna ponad druge: Sjedište je Kundalini u kosti trtice. . Usmjeravanje svijesti budi ove centre strujanja . Ve ina se ovih akumulacionih centara u prosje nih ljudi nalazi u neprobudenom (latentnom) stanju. te se izme u njih nalazi još nekoliko osnovnih sli nih živ anih centara što su usputne postaje za Kundalini koja teži uvis. svatko u svojem. Ime Kundalini zna i „savijena". akre se nazivaju i padmama (padma=lotos). Ako se vježbe za akre izvode pogrešno. u zanosu e doživjeti najviši stupanj svijesti. Sti e sposobnost vidovitosti. a ne u imaginaciji. smještenog u glavi i negativnog pola. neprekidno pulsira struja vrlo visoke napetosti. stupanj svijesti u stapanju sa svojim istinskim Ja. sadašnjosti i budu nosti. To je lotos sa šest listova. . To je vrhunac. nastao uslijed udara ili nesretnog slu aja. u tom trenutku zapada u besvjesno stanje. Lotos s tisu u cvjetova. Zatim dolazi Manipura u živ anom centru u predjelu pupka. u skladu s akrom koju je aktivirao. Sedam je osnovnih akri poredano u narednom poretku. Postoji sedam glavnih akri i pet manjih centara. Na lijevoj strani . U najnižem pršljenu Kundalini po iva u trokutastoj akri. te koji žive na vrlo niskom stupnju svijesti. vještinu itanja misli. vogin doživljava kao dalje i nove stupnjeve svjesnosti. neki vanjski poticaj. sve više. Budu i svijest prosje nog ovjeka za to nije razvijena u dovoljnoj mjeri. U medicini se to naziva „katalepsijom". te se naziva: Muladhara To je lotos s etiri lista. ubrzavaju „spajanje Kundalini s Višnuom". u sredini. te je povezano s najpotpunijim osje anjem sre e. ve i fiziološka injenica.Lotos sa deset listova. me utim. O tome ne emo dalje govoriti jer je to 29 . nazvana Kundalini. dok ne dospije u Sahasraru. sposobnost sagledavanja prošlosti. ovjek u sebi doživljava najviši stupanj blaženstva.negativni: „Ida-Nadi".Lotos sa šesnaest listova. stoga njihovo izvo enje bez odgovaraju eg stru nog u itelja nije dozvoljeno. Rije je o fiziološkoj i tjelesnoj injenici koja ne zna i ništa bolesno. yogin je vodi usredsre enim vježbama iz jedne u drugu akru. Anahata akra srca. u tom trenutku dolazi do svojeg najvišeg ispunjenja. Uzduž ki minog stupa pružaju se tri glavna kanala koja se na sanskrtu nazivaju „Nadi". može to biti vrlo opasno. Na desnoj je strani pozitivni: „Pingala-Nadi". Adžna u sredini ela. Ovo je stanje poznato misti arima cijelog svijeta. preostaje injenica da ovo stanje u ljudskoj svijesti ozna ava najviše ispunjenje. Sahasrara Višnu . koja postoji izme u polova. Lotos s dva lista. Višuddha akra u blizini štitnja e. ve ovjekovo savršeno stanje. ve je i sama najsavršenija istina. Ovo je pjesni ki i simboli ki opis fiziološke injenice. vizije višeg stupnja. Iznad ove akre nalazi se Svadhišthana U živ anom centru iznad spolnih organa. važnom živ anom centru. Iako pripada Radža yogi. pritom doživljava savršeno i potpuno budno stanje svjesnosti. Ovo ispunjenje vogini nazivaju Samadhi. koji se nalazi u najnižem kralježnjaku. na Zapadu su ga nazivali „misti ko vjen anje" ili „unio mvstica". Dovo enje akri do svijesti. on.Lotos s dvanaest listova. Kada ova energija. Može se dogoditi da se negativni pol oslobodi iz najnižeg kralježnjaka. Osnova je svake religije tajna koja leži skrivena u ki minom stupu ovjeka. Uglavnom se. njihovo bu enje iz latentnog stanja.na sanskrtu „ akre" . sve dok ne dostigne stanje potpune prosvijetljenosti kada se Kundalini spaja s Višnuom. što su usmjerene probudenju negativnog pola. Za promatra a sa strane doimat e se kao da je u nesvijesti jer mu se svijest pomakla na drugu razinu. koje vode ostvarenju savršene ravnoteže u trenutku kada se izvode zajedno s odre enim asanama. kao i druge psihi ke sposobnosti. Svaku novu akru. pak. to uvijek ozna ava jedan novi stupanj svijesti na putu ka samospoznaji odre ene osobe. koju dostigne.

njegovo potpuno poznavanje vodi nas psihi.zdrav duh!" DRUGI DIO PRAKTI NA HATHA YOGA 10. reguliranje disanja (pranajama) i položaji tijela (asane). zahtijevalo bi isuviše prostora. potpuno „oživljavanje" našega tijela. da punu pozornost posveti Hatha yogi . uvedem u bilo koji dio tijela ako su ondje živ ane stanice istih osobina kao i u kori mozga? Bezbrojnim se primjerima može dokazati kako funkcije jednog važnog živca.ve stvar starijih u enika yoge koji se nazivaju „ elama". O igledno je. ne kaže se uzalud . Što me. Tijekom vježbanja upoznat emo mo samosvijesti. Tijelo je gra evina. Usmjeravanje se svijesti ne može vježbati bez odre enog stava tijela (asane) i disanja.bilo da je rije o isklju ivo zdravstvenim razlozima ili postizanju psihi kih sposobnosti višeg reda . te ih razvilo u poslušno oru e. Naše Ja ušlo je u moždane stanice. Dugim vježbanjem svijest može svaku živ anu stanicu razviti do višeg stupnja sposobnosti. dakle. Takva rasprava pripada stru nim knjigama o medicini. Razni se putevi yoge ne mogu odvojiti jedan od drugoga kakvom oštrom granicom. Da bi se to postiglo. a ona našoj suštini. te svaka nosi naziv prema dijelu koji je prvenstveno istaknut u tri navedena dijela. Naš je osnovni cilj usmjeravanje samosvijesti ravnomjerno u sve dijelove tijela ili. Vježbe su. sprije ava da svoje Ja. Sva se tri dijela moraju vježbati zajedno jer se nijedan ne da zamisliti bez druga dva. Sposobnost prilagodbe i elasti nost živaca esto se potvr uju na na in koji grani i s udotvorstvom.. a da pritom svijest nije usmjerena barem u glavu. omota . stalo utjecati na njih. te je u initi provodnikom strujanja višeg reda. Ako svoju svijest usmjerimo snagom volje u druge živ ane stanice. Bitna je injenica da su se uslijed stalnog utjecaja našeg Ja stanice sive moždane kore razvile u savršen instrument kakav danas postoji. tko želi napredovati.jer. okvir i nositelj psihe. drugim rije ima. Stalno je sjedište naše samosvijesti siva moždana kora. Tko posjeduje 30 . te tako er mogu postati nositeljima svijesti kao i najviše stanice moždane kore. našem Ja. da je djelovanje vježbi Hatha yoge u tolikoj mjeri mnogostrano i obuhvatno da je korisno za svakoga. To nam daje klju za vladanje pozitivnim i negativnim snagama u nama. niti možemo disati ili tijelo držati u odre enom položaju. Raspravljanje o tome. u emu se sve stanice sive moždane kore razlikuju od ostalih stanica. može preuzeti drugi živac. Vježbe Hatha yohe to no propisuju kako valja spojiti ova tri dijela ako želimo posti i da naš razvoj bude ispravan i što uspješniji. iz svega izloženog. u skladu s time. te premašilo obim ove knjige. svoju svijest. grupirane.U zdravom tijelu . kao što se niti psiha ne može odvojiti od tijela. STVARALA KA SNAGA SVIJESTI Vježbe Hatha yoge sastoje se od tri dijela: usmjeravanje svijesti (meditacija). potrebno je stanovito vrijeme. Dospjet emo tako daleko da emo mo i svjesno stvarati strujanje snage na bilo kojem dijelu našega tijela jednostavnim usredsredenjem misli. Hatha yoga samo koristi ove mogu nosti. ako ne i neki drugi dio tijela. tada se i one po inju razvijati. ako je uništen nekim nesretnim slu ajem.

osobno se može uvjeriti da drugi.. te ne postoji instrument na cijelome svijetu kojim bi se dokazalo njegovo postojanje. Bu enje svijesti. na Medicinskom fakultetu u Madrasu. ako je koncentracija dovoljno snažna. Zatim neka svoju svijest usmjeri u kažiprst. Velik dio ovje anstva mu i svjesni ili nesvjesni strah od smrti. Na taj na in. na primjer. Tko usmjeravanjem svijesti ne može ovladati u prvom pokušaju. netko ne može dubiti na glavi. te se osposobljava za prijenos viših manifestacija našeg Ja koje se pove avaju od jednog do drugog stupnja.dolazi do izlje enja. Ako netko pati od lijenosti proba vnih organa. Naše je Ja nevidljivo. te se prilagodilo onome što je zamislio (imaginatio). ne treba od svega odustati. nevidljivo svakome drugome. neprestance i godinama upu ujemo svoju svijest. Yogin sjedi nepomi no u trenutku kada doživljava uzvišenija stanja svijesti. smetnji u krvotoku i probavi. koja je ostvario koncentracijom. Svoje vlastito Ja upoznat emo kada razvijemo samosvijest i postanemo svjesni svoga Ja. dakako. U mnogobrojnim slu ajevima ovom su jednostavnom metodom postizali potpuno ozdravljenje. može se doživjeti samo u samome sebi. toplina. Zatim se otrov izlu io iz njegova tijela na prirodan na in. tj. pa ak i u naizgled neizlje ivim slu ajevima paralize. Probija izolaciju. neka s potpunom koncentracijom misli na vrh ispruženog prsta i pritom neka ima osje aj kao da odlazi u vrh svoga prsta. ak i u ozbiljnim slu ajevima smrzavanja. tko je to barem jednom pokušao. a le ni su nam miši i ve svjesni. od pobjede našeg Ja nad našim tijelom. te taj otrov netaknut proveo kroz probavne organe. kojeg je dugotrajna upala gotovo razorila. pod najstrožom lije ni kom kontrolom. Tako se. Tko u potpunosti razumije upravljanje sviješ u. Progutao je veliku dozu cijankalija. me utim. neka se koncentrira na svoje proba-vne organe. te ga u initi svjesnim. ako nam je hladno na le ima i na njih se skoncentriramo. nije samo toplina. U svjetskoj literaturi nalazimo mnoge primjere fakira koji su dopustili da ih žive zakopaju na nekoliko tjedana. ve i priljev krvi jer e prst postepeno pocrvenjeti. te sprije iti da nam se stopala toliko ohlade da bacili mogu nadvaladati. ta e se toplina poja ati do pulsiraju e vreline. može sprije iti prehlada ako se snažno koncentriramo na stopala pri kišnom i vjetrovitom vremenu. kao i razni položaji tijela (na sanskrtu: asane).. Ako. Svakome. ako je koncentracija dovoljno snažna. svjestan priljev krvi. Živac. Unutrašnja se doživljavanja zbivaju u dubinama psihe. u njemu zapo inje postepeni razvoj. Nakon kra eg vremena osjetit e jako peckanje i stvaranje topline. te njihovom reakcijom kroz naše peckutavo osje anje razvijanja topline i priljeva krvi. neuništivim Ja. ne može biti tako velika da bi se odre eni splet živaca mogao koristiti i za mišljenje. na primjer. a da njegov organizam pritom nije upio ni najmanji djeli otrova. posjeduje i drugu veliku prednost. u prvo se vrijeme moramo zadovoljiti dospijevanjem živaca u stanje podraženosti. Vježbe yoge omogu uju ovjeku da doživi potpunu sre u jer se posredstvom njih upoznaje s gospodarem tijela svojim istinskim. Naše Ja. Ponovljeni e pokušaji donijeti svoje plodove. što e za posljedicu imati osnaženje povjerenja i volje. Samo po njegovom vanjskom djelovanju možemo osjetiti Ja neke druge osobe. uz svu svoju ogromnu važnost za zdravlje. Ova reakcija. mogao je osjetiti kako je njegovo tijelo odmah poslušalo. koji su snažniji i bolje vladaju svojom ravnotežom. dio po dio. nije više u stanju prenositi životno strujanje. preporu ujemo da se potrude i provedu pokuse.. Nema ve e radosti od pobjede nad samime sobom. Pomaže nam da se uvjerimo u injenicu kako svijest postoji neovisno o mozgu. Onima. 31 . shvatit e i prednosti koje nastaju umije em da se u bilo kojem dijelu tijela prouzrokuje poja an. To se može poja ati u još ve oj mjeri ako ovjek zamišlja da je sam utroba i da se kre e. Ako nekom spletu živaca svakodnevno. i sami moramo doživjeti isto stanje. Svatko. S velikim sam zadovoljstvom primijetio da su moji u enici u Europi vrlo zainteresirani za usmjeravanje svijesti. Ve je samo to dovoljno da izazove poja an dovod krvi i da se funkcioniranje proba vnih organa stavi u pokret. tko ne vjeruje u udotvorno djelovanje svijesti na tijelo. od toga e ubrzo imati velike koristi. u trenutku kada u njih usmjerimo viša strujanja. Postepeno e kroz prst po eti strujati toplina i. preporu ujem da iskuša naredni jednostavni pokus: neka desnu ruku ispruži stisnute šake i s ispruženim kažiprstom. tada se skupljanjem miši a potpomaže razvijanje topline i tako spre ava mogu a upala plu a. možemo oživjeti svaki dio svoga tijela. Ako želimo spoznati njegova dostignu a. te tživac iznova stje e sposobnost funkcioniranja . Na taj se na in može stvoriti pozitivna energija. Tko marljivim vježbanjem postane gospodarem u usmjeravanju svijesti. Na višem stupnju razvoja vogini su u stanju po svojoj volji ubrzati ili potpuno zaustaviti proces probave ili rad srca. Posljedica. Isto tako. Samosvijest je najsnažnija podsticajna i oživljavaju a snaga. Usporedo s usmjeravanjem svijesti od velike su pomo i u bu enju i pro iš avanju tijela i vježbe pranajame.. Yogin može u initi samo jedno kako bi dokazao svoju istinu: on ukazuje na put. te su nevidljiva za druge. s lako om mogu izvesti tu vježbu.smrt?" -Yoga nas u potpunosti lije i od ovoga straha.dar koncentracije sam može posti i ve navedene rezultate u onom trenutku kada svoju svijest usmjeri u živ ane stanice jednog dijela tijela. kojima je potreban opipljivi dokaz. Koliki broj zdravih ljudi paralizira ova pomisao koja neprestance vreba u zasjedi u dubinama svijesti: „Kakva je korist od svega ovoga ako na kraju postoji samo neizbježna propast i . te e time odmah izazvati odre enu reakciju. te vrijedi više od elektriziranja i masaže. Glasovit je i slu aj onoga vogina koji se u isklju ivo znanstvene svrhe podvrgao opasnom eksperimentu. te neka osje a kao da je s njima istovjetan. te taj dio tijela postaje beživotan ili paraliziran.

onaj na koji smo usredsredili svoju svijest i koji na taj na in prima najviše prane. i najnepovjerljiviji Europljanin.u akre. ak i ako nisu nastale od Sive. me utim. Šiva je iskušao 84000 na ina sjedenja i položaja tijela kako bi ustanovio koje su tjelesne vježbe pogodne za održavanje ljudskog zdravlja ili razvijanje višeg stupnja samospoznavanja. nazvanih „asane". gurnemo u bolest. kako asane djeluju na probavne organe i organe krvotoka. sjede ih yoga-stavova. Posljedica je toga da je njegova pažnja. Probavni organi. Po sli nim se zakonima razvija sve. te prati kretanje zraka u plu ima. jetra itd.i istovremeno. Stara je teza fiziologije da zdravstveno stanje ljudskoga tijela ovisi o stanju stanica i kvalitete stani nog tkiva. u njima skupila najviše prane. Stoga moramo prou iti zakone usmjeravanja prane. a tako se i ovjek razvio u bi e kakvo je danas. koji se prvnestveno koriste za ugodno vježbanje pranajame i za mudre (vježbe izdržljivosti i koncentracije) asane za vježbanje tijela imaju vrlo blagotvorno djelovanje na cijeli organizam. Prije sedamdeset. Njihovi e miši i prirodno osnažiti i porasti od prane koja se ondje skuplja. Tako se razvija surla u slona. potrebni su sljede i uvjeti: 1. njegove su uši i organ sluha tijekom milijuna godina nesrazmjerno izrasle.stalno misle i na nju . kao i njihovu ulogu u o uvanju životne snage i poboljšanju zdravlja. Zatim e se upoznati s osnovnim živ anim spletovima koji nadalje pranu provode u centre za sabiranje. Majka Priroda se pobrinula za ove organe da imaju redovnu i nježnu masažu disanjem i 32 . da probavni sustav i krvotok moraju biti u savršenom zdravstvenom stanju kako bi tkiva mogli pravilno snabdijevati proteinima. pa i prije pedeset godina. raspodjelu. vrat u žirafe. Od ovih su položaja danas u upotrebi 84.riši i mahariši vogini višega reda. gotovo kao da je ondje „upumpavamo". Danas. pogrešno strujanje. nalaze se u trbušnoj šupljini koju odozdo drži karlica. koliko bismo više mogli posti i kada bismo ovaj zakon prirode koristili na prikladan na in i svjesno i sustavno vježbali ' usmjeravanje prane! Ako ne poznajemo tajne i zakonitosti našega bi a. Najsnažniji dio tijela koji najbolje funkcionira bit e. usmjerimo u sve dijelove tijela ili ondje kamo se u odre enoj vježbi preporu uje. Prema tim legendama. u vježbi Viparita-Karani koncentriramo na štitnja u. Budu i da normalno funkcioniranje ostalih organa ovisi o ovim centrima. mastima. koje služe za o uvanje ili vra anje zdravlja iznosi 20 do 30. Tako se. bilo kakve smetnje mogu nam navu i najrazli itije bolesti. želudac. ondje gdje se koncentrira pažnja. Za nas više nije tajna da akre imaju svoja sjedišta u glavnim živ anim centrima i najvažnijim žlijezdama s unutrašnjim izlu ivanjem. koji je zainteresiran za svoje tjelesno zdravlje. Nijedna pohvala nije pretjerana ako valja opisati ovo udotvorno djelovanje položaja tijela na ljudski organizam. ravnomjerno raspore enu. biljka i sam ovjek. dakle. pretvorbu i transformaciju . Prana izgra uje ondje gdje je svijest uputi. a sa svih ostalih strana snažni miši i. dok pri izdisanju moramo misliti da tu koli inu svježe prane svjesno vodimo i da je. To zna i da svoje Ja neprestano šaljemo u štitnja u . tako da e se njegov mozak sve više razvijati i time postajati sve sposobniji. tada nam uvijek prijeti opasnost da zbog neznanja po inimo greške i da svoje tijelo. Ako u njih dospije neko nedovoljno. 3. Kod udisanja treba se koncentrirati na što ve e prikupljanje prane. mo i e osjetiti tanano strujanje prane. još uvijek nije postigao savršenstvo. s fiziološkog gledišta. kao i sve što živi. Za usmjeravanje je svijesti reguliranje disanja od velikog zna aja. udahnutu koli inu prane šaljemo u štitnja u. svoju prijemljivost i sposobnost zapažanja. gubi se u magli staroindijskih legendi. Izuzev nekoliko položaja tijela za razmišljanje. Zdravo i besprijekorno funkcioniranje živ anog sustava. Isto to vrijedi i za životinje u ovisnosti o stupnju njihove svijesti. svijest na zahvat ruku ili udarac šake. te postale neizmjerno istan ani instrument. Znanstvenik svoju svijest najviše zadržava u mozgu. guštera a. solima i drugim važnim sastojcima. ovjek. Upravo je zato od najve e važnosti sa uvati ili vratiti zdravlje ovih glavnih centara. Prana automatski sli-jedi svijest. U sebi nosi beskrajno velike i mnogovrsne mogu nosti. Kako bi tkiva bila zdrava. Promatrajmo ponajprije djelovanje asana na probavni sustav. te je stoga uvijek osluškivao svaki zvuk. te se najve i dio prane skuplja ondje. Zec se uvijek bojao napada snažnijih životinja. priznaje iznimnu važnost ovih stavova posebice otkada su najpoznatiji predstavnici medicinske znanosti na Zapadu eksperimentima potvrdili njihovo djelovanje. taj udesni instrument. Rva ili boksa stalno usredsreduje svoju pažnju. na primjer. razmotrena ve u prvom dijelu ove knjige. a svoje tijelo ozra iti sviješ u! U tom trenutku u ruci držimo klju savršenog zdravlja i dugog života. še erima. prilikom svakog izdaha. Brzo i potpuno odstranjivanje otpadnih tvari iz organizma. Redovno unošenje hrane i savršen rad žlijezda s unutrašnjim izlu ivanjem (endokrinih žlijezda). korak po korak. Tko od svoga disanja stvori svjesnu radnju. Ispitajmo. prije ili kasnije e oboljeti. me utim. usredsredena na uši. tj.Važnost regulacije je disanje. razvit e. tanka crijeva. a kako je prana stvarala ka snaga. znanstvenici su na Zapadu ovaj niz asana smatrali praznovjerjem. LJEKOVITO DJELOVANJE DREVNIH ASANA Postanak yoga-položaja tijela. Istraživa i yoge tek su nedavno riješili tajnu indijskih asana na medicinskoj osnovi uz suradnju najpoznatijih europskih znanstvenika u oblasti medicine. noge u noja i bezbrojne druge razlike u životinjskom carstvu. tzv. 2. u skladu s mojim vlastitim uvi anjem. dok broj asana. Jasno je. životinja. ove su asane razvili drevni mudraci Indije . dakle. koji su vladali udesnim fiziološkim. tjelesnim i takozvanim „natprirodnim" u enjima koja su se tijekom tisu lje a razvijala do današnjeg iskristaliziranog oblika. prirodno. 11.

Zdravlje stani nog tkiva. te se tako može nazvati i „Pranajama-asana". Svakodnevnim vježbanjem ovih asana u trajanju od nekoliko minuta mogu se izlije iti ak i proširene vene. a trbušni miši i zakržljali u tolikoj mjeri da nedovoljna masaža probavnih organa izaziva nedostatak želu ane kiseline. U poglavljima o disanju ve smo govorili o pove anju izmjene kisika u organizmu. svladavaju i silu teže. neprirodan. Bhudžangasana. takva osoba mora pribje i asanama kako bi u potpunosti povratila zdravlje probavnih organa. što i ne zvu i tako nevjerojatno ako samo pomislimo na sposobnost regeneracije ljudskog organizma i to uz nezadrživu energiju. Krvnim je žilama potrebna vanjska pomo i više nego ostalim organima krvotoka. Najvažnije su endokrine žlijezde u ljudskom organizmu epifiza. ima i najja u muskulaturu. hipofiza. Padahastasana i Halasana. Pri izvo enju Salabhasane zrak se mora duboko udahnuti i držati pod visokim plu nim tlakom nekoliko sekundi do kraja vježbe. koje mora potrajati nekoliko minuta. poreme aja u probavi i vrlo esto jake bolove u trbuhu. suprotno tome. kako je poznato. Od svih organa krvotoka vene su najslabije. provoditi je iznova u srce. nadbubrežne. Položaji tijela u yogi ne održavaju. me utim. Viparita-Karani i Halasana u svojem prvom dijelu na srce vrše naizmjeni ne pritiske. te tako na aktivan na in poboljšavaju zdravlje organa za krvotok. Iako pripadaju najtežim asanama za izvo enje. ve te organe i u vrš uju na mjestima koja su im odre ena. Pas imotana. dobro zdravstveno stanje organa krvotoka od odlu uju e je važnosti. Ovdje valja samo napomenuti kako se vježbanjem asana miši i prsnog koša još više osnažuju. te se zbog toga ljudi esto žale na „proširene vene". Budu i da krvotok služi za prijenos pripremljenih hranjivih sokova od probavnih organa do tkiva. Ve tisu ama godina prije ovoga doba mudraci su i u itelji Indije znali kako se krvne žile mogu poštedjeti i osnažiti vježbama kao što su: Siršasana. ve i na unutrašnje organe.kako smo to ve na po etku ovog poglavlja napomenuli . Kratak odmor. Kao što smo ve iznijeli u poglavlju o reguliranju disanja. a druga bo no. Vježba Salabhasana pojam je savršene gimnastike plu a. Asane Bhudžangasana. Salabhasana. U mnogim nas slu ajevima štite od upale krajnika ili prehlade. Ja ina trbušnih miši a. te Simhasana vrsna su preventiva za suzbijanje upale krajnika u po etnom stadiju. sasvim je dovoljan za regeneraciju vena. Asane osiguravaju pro iš avanje dišnih puteva. Asane ovim organima ne osiguravaju samo vanjsku masažu. Sa dvije do tri Salabhasane dnevno niti jedna plu na stanica. Sarvangasana i Viparita-Karani koje zbog obrnutog položaja tijela omogu uju lak povratak krvi u srce. Asane Uddijana i Nauli masiraju srce s donje strane posredstvom titranja dijafragme. Ljepota vježbi yoge ponajbolje je vidljiva kod asana Uddijana i Nauli. I sr ani se miši može u initi otpornijim i snažnijim pomo u vježbi yoge. sa strane. iako moraju sakupljati krv iz svih dijelova tijela. Viparita-Karani. te djelovanje pranajame. Sarvangasana. koji ove krvne žile dobijaju prilikom vježbanja spomenutih asana. kao ni najmanja alveola u plu ima ne može izbje i snažnom ritmu disanja. Samo vježbanje pranajame nije dovoljno u osobe s lošim disanjem i degeneriranim trbušnim miši ima. samo gipkost trbušnih miši a i organa u trbušnoj šupljini posredstvom njihove automatske masaže. Budu i da se srce nalazi u sredini prsnog koša (u mediastinumu) svako pove anje ili smanjenje pritiska nužno se odražava na srce. Zbog toga im je potrebna snažna potpora s prednje strane kako bi se izbjeglo pomicanje tih organa sa svojih odre enih mjesta. Salabhasana i Dhanurasana. Prva od njih masira vanjske i unutrašnje miši e okomito. spojeno s djelovanjem asana. kao i cijelog ljudskog organizma ne ovisi samo o sustavnom i pravilnom unošenju hrane. skupljaju prednje trbušne miši e. U jednoj minuti probavni organi prime 14 do 15 automatskih masaža što je nužno za održanje zdravlja. kao i o djelovanju gimnastike plu a na produženje života. što poboljšava njihov rad. Najvažniji je organ krvotoka srce koje. Dživabandha. Pritom ne treba izostavljati iz vida niti pravilnu ishranu stani nog tkiva i unošenje kisika. Vakrasana i Ardha-Matsjendrasana dovode u pravilno funkcioniranje bo ne trbušne miši e. ve im omogu avaju i jedinstvenu unutrašnju „gimnastiku" koju ne može zamijeniti nikakav drugi sustav športa na svijetu i nikakvo drugo tjelesno vježbanje. Valja imati na umu i da se miši nalazi u besprijekornom stanju samo onda kada je izložen naizmjeni nim pritiscima.spuštanjem ošita (dijafragme). kao i izazivanje raznih poreme aja (spuštenost trbuha. ovladati njima vrijedno je uloženog truda jer one o ituju zapanjuju e djelovanje ne samo na trbušne miši e. ve i za držanje tih organa na njihovom odgovaraju em mjestu u trbušnoj šupljini. To zna i da mu se disanje degeneriralo. nije važna samo zbog pravilne masaže unutrašnjih organa. produžava trajnost venama u zna ajnoj mjeri. pod uvjetom da dospije u zdrave životne uvjete. ve . Od asana. te rastežu le ne miši e.). te. Djelovanje je ovih asana vrijedno divljenja.i o savršenom funkcioniranju žlijezda s unutrašnjim izlu ivanjem ili endokrinih žlijezda. a lije e i prehladu. Matsjasana. maternice itd. postaje još vidljivijim. Yoga-Mudra. štitnja a (tiroidna žlijezda). te tako izvjesni položaji mogu dopunjavati pranajamu. Ovaj rad „uzbrdo" iznimno optere uje slabe stijenke vena. spolne žlijezde itd. Dhanurasana pripadaju najboljim vježbama za rastezanje trbušnih miši a i skupljanje le nih miši a. dakle. Svakodnevno smanjenje pritiska u venama. Priznata je postavka medicine kako miši i mogu sa uvati svoju snagu i gipkost samo u slu aju da su primorani na vršenje pokreta skupljanja i opružanja. Nepravilno ili nedovoljno lu enje bilo koje od ovih žlijezda može prouzrokovati najozbiljnije 33 . bubrega. crijeva. Ti organi slobodno vise u trbušnoj šupljini ili su labavo spojeni sa stražnjom stijenkom trbušne šupljine. civilizirani ovjek sa svojim gradskim životom ne umije pravilno disati. kao i Sarvangasana.

endokrine žlijezde i organe za odstranjivanje otpadnih tvari. U enik uvijek mora nastojati zaboraviti svoje probleme i sve teško e života jednostavnim skretanjem misli na viša moralna pravila Jame i Nijame. 12. . zauzima položaj za razmišljanje (meditaciju). Potpuni opisi asana i upute za njihovo prakti no izvo enje dati su u jednom od narednih poglavlja. Ako se živ ane veze poremete iz bilo kojeg razloga. tenis i drugi športovi mogu biti štetni ako se prekomjerno vježbaju ili ako se ne posve uje dovoljna pažnja pravilima zdravlja . Ova je mreža živaca tako savršena da ne postoji nijedan djeli tkiva u organizmu do kojeg ona ne bi dopirala. kao što vjeruješ u sutrašnji izlazak sunca. za razvijanje snažnih. dok na spolne žlijezde. leda i bokova. Nalik svim ostalim tjelesnim vježbama. nijednom u eniku yoge na Zapadu koji je lišen predrasuda. me utim. pored savršenog zdravlja. na svijet gledaj vedrim mirom. te u tom slu aju nastaje opstipacija (zatvor. znoja. i ovaj cilj može posti i putem. koja obdržava svijet. Radža yogu. kako vježbanje asana uvijek zahtijeva smireno duševno stanje. s europskog gledišta. Matsjasana. U tu se svrhu. Od mozga i ki mene moždine živci se granaju u sve dijelove tijela. sasvim novih vježbi za miši e iji je opis dat u jednom od slijede ih poglavlja. kao i dvije linije živaca u simpati kom živ anom sustavu. Siršasana i ViparitaKarani u ovom e smislu mozgu pružiti bogatiju krv. odgovaraju e asane pove avaju mentalne sposobnosti (pam enje. ljekovite snage oslobo ene vježbanjem ne moramo trošiti na neutraliziranje negativnih duševnih stanja. Budi smiren poput jutarnjeg mira. Osobe koje žele vježbati duhovnu yogu. Postupaj ispravno. ako vježbe Hatha yoge vršimo 34 . uglji nog dioksida. ne e se initi nevjerojatnim da svatko može produžiti svoj život posredstvom reguliranog disanja i drevnih vježbi yoge. izuzev Sarvangasane.na primjer. Upravo kao što plivanje. mogu izazvati ozbiljna oboljenja. U daljnjem emo izlaganju pružiti to an opis najvažnijih vježbi disanja i asana. Tre i je preduvjet zdravlja stani nog tkiva savršeno funkcioniranje živ anog sustava. koje je taj živac pokretao. tvrda stolica) ili kroni ni katar crijeva. atletskih miši a nisu pogodne. Uspješno se mogu odstranjivati samo kada organi za probavu. Ja anjem kralježnice i njezinih miši a. debelo crijevo više ne e pravilno funkcionirati. svoje e vježbe u skladu s time zapo eti s Hatha yogom. boks. povoljno utje e Uddijana i Nauli. PRANAJAMA I ASANE Tajna dugog života Na osnovi prakti nih opisa asana yoge i njihove usporedbe s poglavljima o pranajami. pa e i život biti pravedan prema tebi.bolesti. s povjerenjem gledaj u budu nost. druge asane osnažuju živce prsnog koša. vježbanje na visokoj temperaturi s punim želucem . pa eš imati dug i zdrav život. Ve sam spomenuo asane koje blagotvorno djeluju na disanje i probavu. miši i. potom snažni splet živaca u ki menom stupu. te u tom trenutku možemo zapo eti s vježbanjem. me utim. tr anje. ste i i eli ne miši e. Podjednako tako. U vezi s time. Opskrbljuju i glavu i mozak svježom krvlju. Na hipofizu i epifizu Sarvangasana ima odli no djelovanje. Najvažniji je dio živ anog sustava mozak. Tko želi. mokra ne kiseline. Dživabandha i Simhamudra. Viparita-Karani. ako živ ane veze uop e ne funkcioniraju ili budu uništene. Nauli. Snaga. ve odmah mogu razviti svoje udesno umiruju e djelovanje na naše živce. Ako ih. Za održavanje štitnja e u dobrom zdravstvenom stanju posebno su pogodne sljede e asane: Sarvangasana. „Imaj povjerenja u svoju istinsku suštinu. istovremeno ja amo i živce koji prolaze kroz ki meni stup. niti cijeli živ ani sustav ne e dobro raditi. Ako se poremete živci debelog crijeva. želju za stvaranjem).na podjednak na in i nepravilno vježbanje Hatha yoge može biti vrlo opasno posebice zato što vježbe Hatha yoge imaju snažno djelovanje. drži i tebe jer si njegov dio. ekskremenata (izmeta). te tako osigurati više kisika za živce koji pokre u pojedine organe naših osjetila. ne e se više mo i pokretati. izvodimo ispravno." Ovakvim mislima stvaramo vedru atmosferu u nama i oko nas. Budžangasana i Dhanurasana. abdomena (donjeg dijela tijela). Ako se ove otrovne tvari zadrže u organizmu iz bilo kojeg razloga duže no što je potrebno. radni elan. Kada bismo presjekli jedan živac lica ili ako je taj ošte en.Budi umjeren u svim vidovima života. Valja naglasiti kako asane služe samo zato da se tijelu i miši ima sa uva snaga i zdravlje. Ako svoj rad zapo nemo u dobrom raspoloženju i smirena duha. Sustav drevnih indijskih asana podjednako tako blagotvorno djeluje na živ ani sustav kao i na probavne organe. Ne zaboravimo. i vježbe Hatha yoge koriste samo u onom slu aju kada se ispravno primjenjuju. Za zdravlje bubrega povoljne su: Uddijana. te ukazati itatelju na koristi koje iz njih proizlaze na psihu i tijelo. disanje i odstranjivanje teku ine besprijekorno funkcioniraju. opisat emo na in njihova izvo enja. prije vježbanja samih asana. pa eš se uzmo i osloniti na vlastite snage. urina (mokra e). prilikom izvo enja yoga-vježbi pozornost se prvenstveno poklanja trbušnim miši ima i kralježnici. zajedno sa živcima simpati kog živ anog sustava. te pomažu u samosavladivanju. niti stani na tkiva ne e dobro funkcionirati. njihovo je blagotvorno djelovanje neizmjerno! S druge strane. Drugi je preduvjet zdravlja tkiva potpuno odstranjivanje otpadnih tvari.

Svaku vježbu disanja zapo injemo snažnim izdisanjem. te sebi dozvolimo da odemo u krajnosti nepravilnom procjenom naših sadašnjih mogu nosti. sjede em ili leže em položaju. tako da samo trbuh vrši valno kretanje. 8) Izvo enje . istovremeno opuštaju i dijafragmu i trbuh sve dok se ne ispup i uslijed ega se donji dio plu a ispunja zrakom. Iskustvo je. Tko se bude pridržavao ovoga plana. na primjer. odmah u prije i na naredne vježbe!" jer bi zbog toga mogao zažaliti! Na primjer. osvježava krv za jetru. Stoga se neupu enom po etniku na Zapadu preporu uje da se ovoga plana to no pridržava. Svatko tko je obolio od bolesti bubrega. Terapijsko djelovanje: . Usmjerimo svijest na vrhove plu a. Zatim. Svijest valja usmjeriti u predio pupka. Pri izdahu polako spuštamo ramena i zrak istiskujemo iz plu a kroz nos. Za utvr ivanje ritma indijski vogini uzimaju za osnov otkucaje srca. Kod gornjeg disanja trbuh i srednji dio grudi ostaju nepokretni. kao što u slu aju akutno pokvarenog želuca ili katara u crijevima nije preporu ljivo vježbati Uddijana-Bandha ili Nauli. Svijest usmjerimo na rebra. Prije po etka vježbanja najbolje je opipati bilo i utvrditi ritam otkucaja srca. hvperaemiae) ili punog želuca. a koje nam mogu naštetiti. U spomenutom su planu vježbe sastavljene tako da nakon jedne okrepljuju e uvijek slijedi vježba opuštanja ili ja anja. ako bismo htjeli pretjerati. strpljivo i u skladu s mudrim uputama! U tom slu aju ne mogu nastati nikakvi poreme aji i slobodno emo uživati samo blagodati Hatha yoge. da bi zatim iznova nastupilo normalno stanje. 13. i to ujutro. potpomaže se probava i regulira rad crijeva. Terapijsko djelovanje: Izuzetno olakšanje za srce. to no ga odbrojavaju i. tada možemo odabrati one vježbe koje su nam prijeko potrebne i koje e nam ponajviše koristiti. me utim. koje su mu vježbe korisne. želudac. dakle.Suprotno tome. kod cerebralne anemije (moždane slabokrvnosti). dok prsni koš ostaje nepokretan. te puštaju i da zrak ulazi kroz nos i ispunja gornji dio plu a. Vježbe je najbolje izvoditi rano ujutro ili nave er. i okrepljuju e asane imaju toliko osvježavaju e djelovanje da je nakon njih teško zaspati.U stoje em. Nakon izdaha. dok trbuh i ramena ostaju nepokretni. itd. ali i smirivanja. slezenu i bubrege. izveo je vježbu pedeset puta. ova mi je vježba isuviše laka. ne smije se vježbati Viparita-Karani ili Siršasana. Nekoliko je dana imao povišenu temperaturu i bolan svrab. udišemo polako podižu i klju ne kosti i ramena. hemoroida ili proširenih vena pribje i e se Sarvangasani. U slu aju navale krvi (kongestije. Zbog toga uvijek moramo paziti da dišemo u ritmu. Gornje disanje (SI. Trbušno disanje (SI. U itelj mu je objasnio kako je njegovo naporno disanje isuviše brzo stalo istjerivati iz krvi otpadne tvari. srednjeg i gornjeg disanja. 6) Izvo enje . Nikada s punim želucem! Nije preporu ljivo niti vježbati neposredno prije spavanja jer koli ine kisika i prane.Smanjuje se pritisak na srce. Pri izdahu skupljamo rebra ime zrak istjerujemo kroz nos. uskoro možemo ste i instinktivno osje anje. Izdahom istovremeno uvla imo i prednju trbušnu stijenku. Od tada je isuviše marljivi u enik bio zadovoljan što napreduje onim tempom koji mu je u itelj propisao! Samo oprezno. 35 . Kao posljedica takve nerazboritosti tijekom narednog dana dobio je crveni osip na cijelom tijelu. srca. . štetno djelovanje može biti podjednako tako veliko. ukoliko pratimo i najmanju reakciju organizma.nepromišljeno. Najozbiljnije skre emo pozornost našim itateljima da se ne zavaravaju prividnom jednostavnoš u po etnih vježbi. koje nam vježbe koriste. prije ve ere. Trbušno disanje vrši iznimnu unutrašnju masažu svih trbušnih organa. imat e od toga mnogo koristi. 7) Izvo enje . Tako je. „zasigurno e imati vrlo slabo djelovanje!" Kako bi ostvario što ve i napredak. VJEŽBE DISANJA PRANAJAMA Vježbe disanja Najvažniji je preduvjet za reguliranje disanja kontrola ritma. u podne i nave er. Nitko ne bi smio pomisliti: „Ah.U stoje em. Izdisanje: što više uvu i trbuh ime se zrak izbacuje iz plu a kroz nos. Osnova je svih vježbi disanja potpuno yoga-disanje koje se sastoji od tri dijela: trbušnog. polako udišemo kroz nos.. pomislio je u enik. proširenje srca ili plu a. Nakon izdaha. jedan u enik yoge u Indiji za po etak od svoga u itelja dobio zadatak da izvrši sedam potpunih yoga-udaha. Tako odre en ritam ili takt bit e osnovom našeg odbrojavanja. Kod srednjeg disanja srednji dio plu a se ispunja zrakom.. te ih je u obliku osipa izbacilo na koži. žu . podjednako toliko mogu prouzrokovati. sjede em ili leže em položaju. šire i rebra na obje strane.U stoje em. smanjuje se visoki krvni tlak. koje su se u njoj nakupile. sastavljen na osnovi dugogodišnjih iskustava. Pri trbušnom disanju samo se donji dijelovi plu a ispunjavaju zrakom. a koje mora izbjegavati. plu a. „Samo sedam vježbi nije mi dovoljno". Srednje disanje (SI. kroz nos polako udišemo. sjede em ili leže em položaju. koje se upiju tijekom pranajame. pokazalo da. jetre i sli nih bolesti ne bi smio vježbati bez upute odgovaraju eg stru nog u itelja! Zdrav u enik nesumnjivo e umjeti procijeniti. Zbog boljeg objašnjenja na kraju se knjige nalazi „Plan prakti nih vježbi". u istoj mjeri u kojoj vježbe s postepenim produžavanjem zadržavanja daha mogu biti korisne.

Ovi lijekovi. Yoga-disanje odstranjuje ne isto e iz krvi. To vrijedi i za našu psihu jer se itavo naše bi e puni novom snagom. 1. U svim oblastima istraživanja postigli su zapanjuju e rezultate. lije i organske poreme aje koji su prouzrokovali odre eno sr ano oboljenje i. Postoje uistinu odli ni lijekovi za srce. po etkom dalekovidnosti itd. podsti e izmjenu tvari i regenerira posebno sustav žlijezda s unutrašnjim izlu ivanjem. Plu ima i krvotokom itavo tijelo ispunja svježim kisikom i pranom. djeluju na srce. Nema niti jednog jedinog. koji su vodili ove pokuse.Terapijsko djelovanje: . U ve ini su slu ajeva bolesti srca samo posljedica funkcionalnih poreme aja drugih organa. Lije nici. Njegovo djelovanje. doduše. Nema potrebe nabrajati sve organe tijela. nakon vježbanja od mjesec ili dva. radosno izvješ uju o neo ekivanom i naglom nestajanju izvjesnih simptoma koje su smatrali znakovima starenja. nadilazi djelovanje bilo 36 .Ja aju se plu ne žlijezde (hilusi) i potpuno pro iš avaju vrhovi plu a. Jednostavnim yoga-disanjem postignuto je da su bolesno proširena srca postepeno vratila svoj približno prvobitni oblik. samopouzdanje i sigurnost. posebno u slu ajevima visokog krvnog tlaka i bolesti srca. dakle. U više slu ajeva bolesti srca. kao posljedica toga. na primjer. Potpuno yoga-disanje. pomla uje i o vršc'uje putem ovog disanja. ali ne otklanjaju i uzrok oboljenja. od mozga do nožnih prstiju. došlo je barem do trajnog poboljšanja. kao na primjer digitalis. kao i na nekoliko sveu ilišnih poliklinika u Europi. te podrobno objašnjavati kako i zašto se svaki od ovih organa snaži. potpunim disanjem yogina. Duh nam stje e mir. i samo srce iznova postaje zdravo. te ih ranije nisu niti spominjali jer nisu o ekivali nikakvo poboljšanje. esta je pojava u školama yoge da u enici u poodmaklim godinama. nastupilo je potpuno ozdravljenje. pa ni najmanjeg djeli a našeg tijela kojem ovo disanje ne bi koristilo. poznati lije nici eksperimentiraju s ritmi kim. kao što je to slu aj s povla enjem (recesijom) desni. primijenjeno s odgovaraju im tretmanom psihe i asanama tijela. nepravilno funkcioniranje štitnja e i bubrega prouzrokuje ve inu sr anih poreme aja. pove ava otpornost. a u slu ajevima u kojima se to nije postiglo. Tako. što pomla uje cijeli organizam. koje su vrijedile za neizlje ive. Potpuno yoga-disanje O ljekovitom djelovanju potpunog yoga-disanja mogli bismo napisati puno knjiga. U Indiji. bili su krajnje iznena eni neo ekivanim rezultatima.

kao stalan na in disanja. kako tek veliko djelovanje moraju imati na ovjeka zdrave psihe i zdravog tijela ako uvijek diše prema pravilima yoga-disanja! Takav je ovjek svakako potpuno zdrav.Izdah tako er kroz nos. 37 . Izme u udaha i izdaha zadržavanje se daha može uvesti onoliko dugo koliko nam to prija. Vježbe disanja. koju vršimo u odre eno vrijeme. prestao je visoki krvi tlak i srce se. od mozga sve do pig-mentne stanice na koži. može shvatiti i narednu injenicu: ako vježbe yoge. a prvenstveno yoga-disanje.koje terapije koja i uz najbolje lijekove zahva a samo srce. polako udišemo kroz nos. Priroda je sveobuhvatna.Smirivanje cjelokupnog živ anog sustava odražava se na naše psihi ko stanje.U stoje em. ve samo dobre strane i zato. Usmjeravaju i snagu svoje samosvijesti. dakle. Potpuno provjetravanje plu a. Cijeli je organizam. smirivanje cjelokupnog živ anog sustava. prednja stijenka trbuha ve se pomalo uvla i i zapo injemo s izdisanjem (Re aka) kao kod udaha. Vježbama yoge kosti stopala vra ene su iznova u svoj normalni položaj.U stoje em. kao kod potpunog yoga-disanja (trbušno. Svijest koncentriramo na srce. usporavanje rada srca i njegovo svjesno reguliranje. donji. broje i do osam ritmi kih jedinica i skladno spajaju i donje. srednje i gornje disanje u povezano valno kretanje (Puraka). ukoliko je sr ani rad neravnomjeran. Neobi no me iznenadio slu aj jednog pacijenta kojeg su lije ili od visokog krvnog tlaka i bolesti srca. zatim skupljamo rebra i na kraju spuštamo ramena i klju ne kosti. Mogao bih navesti bezbroj sli nih slu ajeva „ udotvornog" ozdravljenja pomo u Hatha yoge. nije. sve dok ne dostignemo 32 jedinice bez napora). sva ta ozdravljenja nimalo nisu „ udotvorna". stvarala ka. sustav kostiju u tijelu iznova je po eo nositi njegovu težinu na normalan na in. samo su dopune i varijacije ove metode disanja. te je tako terapeutika postala samo na in lije enja simptoma. Pove ano opskrbljivanje krvotoka kisikom i pranom. Terapijsko djelovanje . sjede em ili leže em položaju. dolazimo u posjed dubokog unutrašnjeg mira i savršene samokon-trole koju ništa ne može narušiti. ve snagom prirode. kao kod potpunog yoga-disanja. Pri potpunom yoga-disanju cjelokupni mehanizam disanja. Blagotvorno je djelovanje potpunog yogadisanja neprocjenjivo. neprekidno prate i valno kretanje udisanja i izdisanja. Ispunja nas osje ajem mira. ponajprije uvla imo trbušnu stijenku. Samim time. zatim širimo rebra i naposljetku dižemo klju ne kosti.Doživljaj dubokog mira. Posljedice su bile visoki krvni tlak i poreme aj rada srca. nalazi se ravnomjerno u kretanju. u njegovom se organizmu sve mijenja. ali je mogu e da op e bolesno stanje kulminira u jednom organu. za vrijeme 8 ritmi kih jedinica. Kumbhaka ustvari nije ništa drugo do potpuno yoga-disanje. a zadržavanje daha do 32 jedinice smije produžavati samo onaj ije je srce besprijekorno. reguliranje i usporavanje rada srca. Ako netko oboli na žu i. vitalizirajmo cijeli trup. dakle. Kumbhaka Izvo enje . drugim rije ima. srednje i gornje disanje). zadržavamo dah 8 do 32 jedinice (po injemo s 8 jedinica i svakog dana dodajemo po jednu jedinicu. Udah kroz nos. imaju tako veliku ljekovitu mo . a koji se morao podvrgnuti najrazli irijim terapijama. oslobo eno preoptere enosti. dolazi u obzir podjednako za zdrave. Ono stoga ne treba biti samo vježba. kao i za bolesne osobe. Psihi ko djelovanje . Terapijsko djelovanje . razni kemijski medikamenti. Nedostaci uop e ne postoje. bolestan. srednji i gornji dijelovi plu a. ve su sasvim prirodna. moramo ostati pri onom ritmu koji možemo posti i bez ikakvog naprezanja. njega nikakva bolest ne može zadesiti. dok je srce. . dok je ovjek dijete prirode koje se ne može dijeliti i specijalizirati po dijelovima. on e izi i na kraj sa svim životnim neda ama i biti prava sre a za sebe samog i svoju okolinu! „Potpuno yoga-disanje" osnova je svake daljnje vježbe za reguliranje disanja. dok izbrojimo 8 jedinica. sjede em ili leže em položaju. Nitko ne treba zadržavati dah duže od 32 jedinice. itd. produženo samo za vrijeme zadržavanja daha. Bolesnik je ustvari patio od zapuštenog slu aja spuštenih stopala. Hatha yoga ne lije i kemijskim preparatima. Ako pri pove avanju ritma osjetimo bilo kakvo naprezanje srca. Nakon izdaha. Najprije izbo imo trbuh. (Vidi teorijski dio) Izvo enje . Ako se na takav na in disanja naviknemo. koje slijede. ve naša stalna metoda disanja. potpuno nemo no podnosilo preoptere enje uzrokovano neravnomjernim rasporedom tjelesne težine. uravnoteženje pozitivnih i negativnih strujanja. Pritom se zaboravilo kako je ljudsko tijelo nedjeljiva cjelina u kojoj neka mala žlijezda esto može biti uzrokom oboljenja nekog organa u sasvim drugom dijelu tijela. te tako doživljavamo potpunu ravnotežu. a ne samo jedan dio tijela. snižavanje visokog krvnog tlaka i podsticanje probave. uravnoteženosti i sigurnosti. dok polako ispuštamo zrak kroz nos. Imao je ravna stopala i uslijed toga statika je cijelog njegovog tijela bila poreme ena u tolikoj mjeri da su oboljeli i živ ani centri koji se granaju od kralježnice. prestalo je rasipanje snage. Ustvari. tako er podleglo oboljenju.Uravnoteženje pozitivnih i negativnih strujanja. brzo vratilo u normalno stanje. živci su ozdravili. Tko misli logi ki. 2. plu ima ili nekom drugom organu. tj. kao što su puštanje krvi. Specijalizacija je u medicinskoj znanosti uvjetovala njezinu podjelu. Nikada ne oboli samo jedan organ. ali bez ikakvog uspjeha jer ni glasovitom lije niku nije palo na pamet da ispita stopala i hod bolesnika. kralježnica je iznova zauzela svoje normalno mjesto. izuzetno smirivanje cijelog živ anog sustava. više isto kao u zdrave osobe.

po inju neprestance disati kroz nos. nazvan plexus solaris.. Jedna od najvažnijih vježbi za olakšanje duhovne yoge (Radža yoge) za postignu e stanja samospoznaje. osnažuje i ispunja se novom životnom snagom. Udišemo kroz nos za vrijeme osam jedinica. ali u slu aju da se ne pretjera. ali za vrijeme 16 jedinica. ponavljamo cijeli ciklus. Zapadanje u krajnosti može biti samo štetno. kroz usta.Pove anje sposobnosti koncentracije. Stalnim vježbanjem Kapalabhatija. Sve ovo valja ponoviti tri puta. Psihi ko djelovanje . ne izdišemo laganim skupljanjem trbušnih miši a. Psihi ko djelovanje . rije je o Kapalabhatiju kroz lijevu i desnu nosnicu naizmjence. dok živ ani splet. Terapijsko djelovanje . Zatim odmah zapo injemo novi udah i nastavljamo ciklus. moraju se vršiti u brzom slijedu. izme u obrva. Terapijsko djelovanje . zatvaraju i desnu nosnicu palcem. 4.Pove ava snagu volje. Ovu vježbu valja izvoditi vrlo oprezno. zadržavaju i dah 7-14 jedinica.U stoje em ili sjede em položaju. Izvo enje . instinktivno prekidaju i s vježbanjem na najmanji znak naprezanja. pod tlakom izbacuje bacile koji se lako skupljaju u nazalnim prolazima. izdah kroz desnu nosnicu tijekom 8 jedinica itd.Pozitivna i negativna strujanja dovode se u stabilnu ravnotežu. te vršimo udah kroz lijevu nosnicu tijekom etiri jedinice. Nije od osobite važnosti da li se i gornji dio plu a ispunja zrakom jer je ustvari rije o pranajami dijafragme. te zatvorivši lijevu nosnicu srednjim prstom. tako da izgovaramo dug i otegnut glas . te u vrš uje gornje dišne puteve. posebice paze i na isto u dišnih puteva. Nakon zadržavanja daha tijekom 16 jedinica. nalik radu mjehova. osobe koje povremeno ipak zapadaju u nezdravu i vrlo opasnu naviku disanja na usta. Polako izdahnemo. otpuštamo desnu nosnicu. i ova vježba zapo inje izdi-sanjem. Prsti ostaju u istom položaju. te njezin glavni dio pretpostavlja Re aka. Izdišemo kao i kod potpunog yoga-disanja.Pove anje duhovne svježine. te time pove ava funkcioniranje uma. Bhastrika Bhastrika zna i mijeh . Ovu vježbu valja izvoditi oprezno.S". Pove ava niski krvni tlak. nakon ega duboko udahnemo. ve njihovim naglim i brzim stezanjem tako da zrak istjerujemo kroz nosnice u kratkoj i snažnoj struji nalik mjehovima. 6.Iznimno snažno. namjesto ritmom 4-16-8. udah mora biti lagan. ija je štitnja a sklona prevelikoj aktivnosti. što istovremeno zrakom polako ispunja donji i srednji dio plu a. zatim zadržavamo dah (Kumbhaka) tako er za vrijeme od osam jedinica. ovo je 38 .U stoje em.Ugodna Pranajama Izvo enje . nalik zra noj ko nici. ili koje pate od povišenog krvnog tlaka. Druga je ljekovita osobina Kapalabhatija što tijelo postaje poletnije nakon 3 do 5 serija.Najdjelotvornija vježba kojom možemo disciplinirati živ ani sustav i u initi ga svjesnim. postavljamo srednji prst na lijevu nosnicu. zatvaramo desnu nosnicu desnim palcem. snažnim stezanjem trbušnih miši a. Sukh Purvak . ja a žlijezde u nosu. Razdražljive osobe. Ova vježba ima osobito veliko djelovanje na nedovoljno aktivnu štitnja u. ve odmah opuštamo trbušne miši e. Nakon snažnog izdaha. izvodimo Kapalabhati kroz lijevu nosnicu. Ovi nagli izdasi. Dakle. sjede em ili leže em položaju. te je nikada ne ponavljati više od tri puta! Osobe slabih plu a treba da vježbaju. kao i za potpuno yoga-disanje. 3. Zatim. Zna ajno pove anje mentalnih funkcija i duhovne snage. ne smiju vježbati ovu vježbu. udah kroz lijevu nosnicu tijekom 4 jedinice. izvodimo Kapalabhati naglim i snažnim izdisanjem kroz desnu nosnicu.Indukcijom snažnog pozitivnog strujanja endokrine žlijezde se iznimno podsti u na rad. Potom.U Padmasani („Položaj lotosa"). Svijest usmjeriti na štitnja u. Nakon ovog brzog izdaha ne zastajemo ni za trenutak. Nakon udaha kroz desnu nosnicu tijekom 4 jedinice i zadržavanja dahaj^6jedinica. te izdišemo kroz desnu nosnicu tijekom 8 ritmi kih jedinica (=otkucaja vlastitog srca). snažno i brzo udahnemo i izdahnemo deset puta.Sjede i u Padmasani ili Sidhasani. Udždžaji Izvo enje . Kao i vježbe pranajame. Varijanta: Kapalabhati kroz svaku nosnicu Postavivši kažiprst desne ruke na sredinu ela. Psihi ko djelovanje . Desni kažiprst položimo na sredinu ela. Ova je vježba od velike koristi u slu aju da dišni putevi u nosnicama nisu u podjednakoj mjeri isti.rad plu a uspore uje se s radom kova kih mijehova.Kapalabhati je jedna od najboljih gimnastika za plu a koja izvrsno pro iš uje i osnažuje prolaze za zrak u nosu. u ritmu 8-8-8 ili valja brojati samo do 8 jedinica bez zadržavanja daha. Udah se uvijek vrši kroz obje nosnice. s prstima u istom položaju. Terapijsko djelovanje . 5. Psihi ko djelovanje . Kapalabhati Izvo enje . Svijest usredsredujemo na unutrašnjost nosa. zatvaramo desnu nosnicu i izdišemo kroz lijevu tijekom 8 jedinica. Budu i cijeli ritam vježbe dolazi do izražaja tijekom izdi-sanja. zadržavanje daha tijekom 16 jedinica. sve dok zrak potpuno ne istisnemo iz plu a.

tako da doista podrhtavaju od naprezanja. pritiš emo bedra na trbuh.Pove ava sigurnost u nastupu i psihi ke sposobnosti. a zatim. U nekoj mu noj okolini kao da se ta ne ista atmosfera za nas lijepi. Osobe kojima je teško da tri puta ispružuju ruke sa zadržanim disanjem. s Bhastrikom se ne smije pretjerivati. te istovremeno snažno izdahnemo kroz usta stvaraju i zvuk „Ha". ova je vježba prava blagodat jer osigurava njihovo duševno zdravlje i otpornost na negativne utjecaje. obuhva amo ih rukama. Zatim stiš emo šake i. 10. kao i za sve one koji po službenoj dužnosti dolaze u dodir s umno poreme enim ili delik-ventnim osobama. Psihi ko djelovanje . nakon pauze od nekoliko sekundi. raširenih nogu. te se cijeli imunitet pove ava. zadržavamo dah nekoliko sekundi. „Ha" disanje u leže em položaju Izvo enje . Zatim. ve i cijelog tijela. Psihi ko djelovanje . naglo se savijaju i prema naprijed. prehlada i influenca (gripa) brzo se lije e. Terapijsko djelovanje . Svaki puta ruke moramo gurati prema naprijed polako i s velikim naporom. Za policajce. svladavaju se kroni na oboljenja. raširenih nogu. polako podižemo ruke do iznad glave. nakon izdaha polako udišemo i istovremeno dižemo obje ruke ispred sebe. opuštamo ruke ispred sebe u vise i položaj. dok ruke spuštamo pored tijela. polako izdišemo kroz nos. te istovremeno polako dižemo ruke sve dok ne do u do poda iznad glave.U raskora enom stavu udišemo kao i kod potpunog yoga-disanja. Osje amo se dorasli svakoj situaciji. U takvim se slu ajevima preporu uje njezino vježbanje pet puta sa po tri ponavljanja. Ne isti zrak. suzbijanje zimogroznosti. hitro savijaju i koljena. udišemo kao kod potpunog yoga-disanja. Dok udišemo. još uvijek zadržavaju i dah. Neke su od ovih vježbi modificirane kako bi odgovarale u enicima u Europi. Disanje za ja anje živaca Izvo enje . polako udišu i. odmaramo se uz potpunu relaksaciju. sa dlanovima okrenutim prema gore. dopuštaju i da se spuste niz tijelo i odmaraju dok smo pognuti prema naprijed.Pove ava otpornost živ anog sustava. te istovremeno izdahujemo naglo kroz usta sa „Ha" zvukom. vježba ne e imati nikakve koristi.Toksini.Osje anje pro iš enosti.U stoje em položaju. da bi potom opustili ruke polako izdišu i kroz nos. ispravljamo se iznova u stav s rukama iznad glave. Otklanja upale nosa i grla u kroni noj prehladi. Terapijsko djelovanje . dižu i ruke preko glave.Leže i na le ima.Budu i da vježba posjeduje vrlo snažno djelovanje. Kod izdaha zvuk „Ha" ne stvara grlo s glasnicama. Istovremeno ispružujemo noge prema gore. Ako zrak izdahnemo lako i bez napora. izaziva u nama depresiju i ga enje. dijafragmatskih i porebrenih miši a za istiskivanje zraka kroz taj uski otvor. psihijatre ili psihoanaliti are. te ih polako spuštamo na pod. otklanja hipo-hondriju. detektive. odstranjuju se. neka to u ine samo dva puta. koji smo udahnuli u loše provjetrenim prostorijama (kino. Kroz taj uski otvor istiskujemo zrak kratkim i isprekidanim pokretima. U slu ajevima trovanja plinom ili drugim otrovima vježba je pravi lijek! Psihi ko djelovanje . . dobro sredstvo za nervozno podrhtavanje ruku i glave. zatim brzo dižemo noge. Nakon odmora od nekoliko sekundi po injemo polagano udisanje. do visine ramena. kazalište ili neko prijevozno sredstvo) isti se iz plu a i krvi.Osvježavanje krvotoka. ve brza struja izdahnutog zraka.Pove ava samopouzdanje. posebice zimi jer ne pove ava samo toplinu želuca. polako udišemo kroz nos kao kod potpunog yogadisanja. Zamislimo da nam usne uop e nisu otvorene i da je potreban veliki napor trbušnih. zatim iznova ispružamo ruke. opet ih brzo vra amo natrag i istu radnju ponavljamo još jednom. te ak i kada napustimo tu okolinu. ostavljaju i izme u njih samo jedan mali. Terapijsko djelovanje .U stoje em položaju. brzo ih privla imo k sebi do ramena. U vrijeme epidemija ova je vježba nezamjenjiva jer spre ava infektivna oboljenja. Kada se plu a u potpunosti ispune zrakom. Zatim. 9. Glavobolja. 7. Pri izdahu olabavljujemo ruke. Terapijsko djelovanje . uklanja sluz i u blagoj primjeni može izlije iti i astmu. „Ha" disanje u stoje em položaju Izvo enje . 8. Nekoliko sekundi zadržavamo dah. Na kraju. te brzo uklanja mu ni psihi ki pritisak. Pro iš avaju e disanje Izvo enje . Sedam malih vježbi pranajame 39 . temeljito pro iš avanje dišnih organa. Postoji i varijanta Bhastrike u kojoj koristimo samo jednu nosnicu.Vježba koristi samo ako ruke ispružujemo prema naprijed kao da savladavamo neki veliki otpor. uski otvor. Terapijsko djelovanje . U takvim slu ajevima „Ha" disanje uspješno nas osloba a duhovne ne isti. nakupljeni u krvi.jedna od vježbi s najja im pro iš avaju im djelovanjem. odmah se po inje s izdisanjem na naredni na in: usne se vrsto pripijaju uz zube. Dobra je za hladna stopala. 11.Sli no kao i kod „Ha" disanja u stoje em položaju.

ve inu je vježbi preporu ljivo vježbati zatvorenih o iju. na e i takva osoba. 6.U raskora enom stavu ili sjede i u položaju Padmasana. Zatim radimo to isto. Ako se to no pridržavamo datih uputa. ne možemo se nadati nikakvom uspjehu. Vježbe disanja pranajame imaju bezbroj drugih varijanti ali za one. zatim ponovno prema naprijed. posve enog ovom nauku jer „Ako je ela (u enik) spreman.POLOŽAJI TIJELA Pravilno vježbanje asana yoge nerazdvojno je povezano sa suradnjom naše psihe . Polako spuštamo tijelo na pod i ovu vježbu ponavljamo 3-5 puta. Izvo enje . Vježbu završavamo pro iš avaju im disanjem. uspravljamo se u po etni položaj. zatim. njihova je svrha prvenstveno korištenje uzajamnog djelovanja psihe i tijela. 7. Izdisanje vršimo snažno kroz usta. me utim. kao da uvla imo neki miris. Vježbu završavamo pro.U raskora enom stavu. koji nadidu taj stupanj. Nakon potpunog yogaudaha. prema dolje. zadržavamo dah i potpuno opruženog tijela naginjemo se prema naprijed. mijenjaju i ih prema planu vježbanja koji se nalazi na kraju knjige. U ovoj sam knjizi iznio vježbe koje mogu vježbati ak i po etnici bez ikakve opasnosti. Nakon punog udaha zadržavamo dah i za to se vrijeme polako izdižemo. 2. ak i za Hatha vogine. tj. Takve osobe bezuvjetno moraju imati i gurua (u itelja) koji e ih savjetovati i pomagati u njihovim nastojanjima. Izdisanje vršimo snažno kroz usta dok spuštamo ruke. nakon kratkog zadržavanja daha. polako spuštaju i ruke. Ovo ponavljamo 3-5 puta. Dok zadržavamo dah.Stanemo podbo eni u raskora eni stav. Vježbu završavamo pro iš avaju im disanjem. vra amo se u po etni položaj. Mnogobrojne ostale vježbe. uspravni poput strijele. izdišemo savijaju i se prema natrag. Izvo enje .Stanemo uspravno licem okrenuti prema zidu. koriste se za razvijanje sposobnosti za koje se ljudi na Zapadu uglavno ne zanimaju. Vježbu završavamo pro iš avaju im disanjem. uvla imo ga u kratkim isprekidanim udasima. Izvo enje . brzo zabacujemo ruke prema gore poput krila vjetrenja e. dok polako udišemo kao kod potpunog yoga-disanja. Nakon potpunog yoga-udaha. 3. savijanjem ruku u laktovima. sigurno e dospjeti do u itelja.s usmjeravanjem svijesti . unazad i ponovno u krug tri puta. Kako bi se pove alo psihi ko djelovanje. Ne zaboravimo: iako vježbe Hatha yoge imaju fiziološko djelovanje. koje ovdje ne možemo izložiti zbog ograni enog prostora. isto to izvodimo u suprotnom pravcu. kratko zadržavamo dah. posti i emo izvrsne rezultate. 5. izdišu i kroz nos dok se saginjemo. Kada ponovno udišemo. Vježbu završavamo pro iš avaju im disanjem. dižemo ruke ispred sebe u visinu ramena s dlanovima okrenutim unutra. Dok polako udišemo. sve dok se plu a potpuno ne ispune. potpuno ispruživši ruke. Dok zadržavamo dah.i ispravno primijenjenim vježbama disanja pranajama.U raskora enom stavu. zatim. Zatim snažno izdahujemo kroz usta. dižemo ruke sve dok se dlanovi ne sastave iznad glave.iš avaju im disanjem. sve dok elom ne dodirnemo zid. te dlanove polažemo na zid u visini ramena. unatrag i u krug. Zadržavamo dah 7-12 sekundi. svakako e osjetiti potrebu da potraže odgovaraju eg u itelja. te dlanove položimo na pod tako da nam do u ispod ramena s prstima okrenutim prema naprijed. 40 .U raskora enom položaju udišemo kao kod potpunog yoga-disanja. mirno izdišemo kroz nos. dišemo nepravilno i psihi ki se ne uživlja-vamo u ono što radimo. 4. istovremeno s izdisanjem. ovdje su iznijete vježbe najvažnije. a zatim se polako savijamo prema naprijed.1. koji žele vježbati Hatha yogu zbog održanja svoga zdravlja. Isto vrijedi i za asane. Izvo enje . polako spuštamo ruke s dlanovima okrenutim prema dolje. s naprijed ispruženim rukama u visini ramena i dlanovima okrenutim prema dolje. a zatim. Ako se. Ostale su vježbe namijenjene samo onima iji je jedini cilj u životu da postanu Hatha vogini. Prilikom izdaha savijamo se na lijevu stranu. a zatim polako i mirno izdišemo kroz nos. ali namjesto da zrak uvu emo u jednom neprekidnom udahu. drže i tijelo ravno na taj na in da se oslanja samo na dlanove i palce nogu. Ako. Vježbu završavamo pro iš avaju im disanjem. naprežu i svu svoju snagu. izvršimo potpuno yoga-disanje. savijaju i se u desno i ponovno se uspravljamo. pak. istovremeno opuštaju i ruke niz tijelo." 14. Oni. vježbamo neredovito. guru (u itelj) je ovdje. a zatim se uspravljamo dok vršimo udah. zabacujemo ruke brzim i ritmi kim pokretom unatrag i što je više mogu e. ASANE . nakon kratkog zadržavanja daha. Zatim. dok polako udišemo. pa natrag ili sa strane i tako 3-5 puta. potpuno ispruženog tijela. Vježbu završavamo pro iš avaju im disanjem. Zadržavamo dah 7-12 sekundi. posve je dovoljno da vježbaju vježbe koje su ovdje navedene. a zatim snažno izdahujemo na usta. osnovne vježbe za svakodnevno vježbanje.Legnemo licem okrenutim prema podu. Izvo enje . Izvo enje . Izvo enje . zatim. koji su dostigli najviši stupanj. ponovno se ispravljamo.

ruke se nalaze unazad. Pri izdisanju polako se naginjemo naprijed sve dok elom ne dotaknemo pod. U ovom položaju ostajemo toliko dugo koliko bez disanja možemo izdržati.Sjednemo na pod. neka vježbaju Sidhasanu. Ako stopalo više približimo trbuhu. pove ava i usmjerava njihovo djelovanje. ponad nasrtaja nižih tjelesnih nagona. Yoga-Mudra (SI 11. Upravo svojom prividnom neaktivnoš u i discipliniranjem svojih misli yogin ukro uje i zadržava stvarala ku energiju koja struji prema van.Isto kao i kod Padmasane. te. utoliko emo lakše izvesti ovu vježbu! Lotosov je cvijet u Indiji simbol duhovne isto e i potpuno razvijene samosvijesti. 1. 9 i 10) Izvo enje . 2.13) „Mudra" na sanskrtu zna i „simbol". na le ima na taj na in da prstima lijeve ruke obuhvatimo zglob desne. Djelovanje je razli ito u ovisnosti o vježbama disanja koje vježbamo u stavu lotosa. U stavu lotosa pritiskujemo obje pete na donji dio trbuha. Upravo kao što lotosov cvijet pliva na vodi u svojoj nepomu enoj. uz sudjelovanje vježbi disanja. Izvo enje . a lijevo stopalo preko desnog na desno bedro. te izvršimo yoga-udah.Psihi ka i tjelesna stabilnost i op e smirenje živ anog sustava. Sidhasana . Na taj na in svjesno pribiremo ogromne koli ine stvarala ke energije. ravnomjerno dišu i. nepomi ni. Djelovanje se može usporediti s neizmjernom snagom neke rijeke koja se odjednom zaustavlja branom. a ne mekom. prekrstimo noge i.Sjednemo u stav lotosa prekrštenih nogu ili sjednemo na pete. Time što ne mislimo. zatim desno stopalo položimo na lijevo bedro. Potpuna simetrija našega tijela pove ava sklad u raspore ivanju snaga. po iva ogromna snaga. Ovaj se stav može usporediti sa savršenom ravnotežom i izdvojenoš u lotosovog cvijeta. ne dopuštaju i svojim mislima da slobodno lete. „primjer". kojima je Padmasana isuviše teška. 41 .Sjednemo na pod. U vodi koja se skuplja. Padmasana je najpogodniji stav za vježbe disanja koje izvodimo u sjede em položaju. dok polako udišemo. elasti nom ležaju. ne govorimo i ne djelujemo. netaknutoj snježnoj bjelini. Svijest usmjeravamo na srce. postepeno se ispravljamo i vježbu završavamo laganim izdisanjem. Padmasana . nedotaknuta tjelesnim strastima. Indijci vježbaju na maloj prostirci ili sagu koje nitko drugi ne smije koristiti.stav za meditaciju Izvo enje . desno stopalo položimo na lijevo bedro. Terapijsko djelovanje . Vježbe zapo inju meditacijom i poniranjem u samoga sebe. Terapijsko djelovanje . Ova je vježba simbol yoge! Vrše i je doživljavamo bezli nost.stav lotosa (SI. Zatim. Osobe. Ovaj stav tijela uva ravnotežu naših pozitivnih i negativnih strujanja. 3.Vježbe Hatha yoge valja izvoditi na tvrdom podu. sabiremo ogromnu pozitivnu snagu. tako lebdi i ista psiha yogina. Ovaj je stav pogodan za psihi ko samoponiranje i samoudubljivanje (koncentraciju). ve ih prisiljavamo da se povinuju našoj volji.12.

Nakon toga. 16. Gordost nestaje. 4. stavljaju i taban na pod. lijevo i desno i sa savijanjem na lijevu i desnu stranu. savršeno zdravlje kralježnice možemo sa uvati samo ako je pokre emo u svim mogu im pravcima. desnu ruku polažemo ispred lijevog koljena. Ki meni stup se može savijati u šest pravaca: naprijed. Izrazito osjetljive osobe ovu vježbu mogu vježbati samo vrlo kratko vrijeme i vrlo oprezno. ravnatelj Instituta za istraživanje yoge u Lonavli dao pojednostavljenu verziju pod nazivom Vakrasana. Yoga-Mudra stvara snažne trbušne miši e i ja a živce bokova. Stavljamo ruke iza glave. što se postiže vanjskom i unutrašnjom miši nom masažom i intra-abdominalnim pritiskom. koje stoji uspravno.Matsjendrasana. Zatim prebacujemo lijevo stopalo preko desnog bedra. Svijest usmjeravamo u ki meni stup punom snagom i.Ova vježba izaziva op u napetost nogu. Terapijsko djelovanje . U ovom položaju ostajemo sve dok nagonski ne osjetimo da nam je dovoljno. krtovotok se u njima usporava i krv je primorana i i u truplo sve do glavnih živ anih centara.17) Ova je vježba jedinstvena u svojoj vrsti. u Hatha yogu je preuzeta pod nazivom „Ardha" (polu-) . do pleksusa solarisa („sun anog spleta")Ova vježba podsti e i obnavlja u velikoj mjeri. mijenjamo položaj stopala i nogu. dokle možemo izdržati bez ve eg napora. okre u i i glavu u istu stranu. a okreljuju e djeluje i na živce pod kožom. sun ani splet. iako su nam plu a u prili noj mjeri pritisnuta. posebno koljena i bedara. Lijevu ruku položimo što više unazad i na leda. do glavnog centra snage. Tko je sklon gordosti.Ova vježba iznova dovodi na svoje mjesto organe trbušne šuljine koji su se pomaknuli sa svoga mjesta uslijed lijenosti crijeva i poreme aja u živcima želuca i crijeva. a lijevom šakom obuhva amo lijevo koljeno. dišemo ritmi ki. Halasana. nazad. a ovjek u i prave vrijednosti u sebi. pomo u ruku i laktova spuštamo trup sve dok nam potiljak ne dospije na pod.Desnu petu položimo na lijevo bedro. Grudi okre emo u lijevu stranu.Terapijsko djelovanje . dišemo bez napora i u tom položaju ostajemo sve dotle.Kleknuvši na pod rastavljenih stopala. Supta-Vadžrasana (SI. Zbog toga je Srimat Kuvalavananda. dok desnom šakom obuhva amo lijevi lanak noge ili stopalo. Izvo enje . Oštrim savijanjem nogu i ruku. Ardha-Matsjendrasana (SI. tzv.15) Izvo enje . Vjerojatno je jedina na svijetu koja ja a kralježnicu posredstvom savijanja ulijevo i udesno. te izvodimo cijelu vježbu u suprotnu stranu.Kako je ve spomenuto. Ova vježba i po etnicima pri inja izvjesne poteško e. Sitne krvne žilice se osvježavaju. tj. 5. Zatim. Terapijsko djelovanje . Psihi ko je djelovanje iznimno veliko. Zatim polako savijamo leda ulijevo. Naziv je dobila po voginu Bagavvan Matsvendri. Lijeva noga po iva vodoravno na podu. ova e mu vježba iznimno koristiti. a rad se pora posebno poja ava. Sarvangasana. Razmotrimo ponajprije vježbu Ardha-Matsjendrasana. 14. „stav savijanja" koja pokazuje gotovo isto djelovanje. spuštamo tijelo sve dok ne sjednemo na pod izme u peta. te odli no djeluje na osobe tromog živ anog sustava i nedovoljno aktivnih žlijezda. Budu i je originalna vježba vrlo teška. Svijest usmjeravamo u solarni pleksus. Pas imotana i 42 .

savijaju i se prema naprijed sve dok prstima ne dotaknemo nožne palce ili obuhvatimo gležnjeve. a laktovi pod. Psoas major i minor i oba recti neobi no se uspješno ja aju ovom asanom jer se potpuno skupljaju i tako ostaju tijekom cijele asane. Nakon tri potpuna yoga-disanja. Izvo enje . Izvo enje . Svijest usredsredujemo na ki meni stup. a lijevu stavljamo ispred desnog koljena tako da lijeva nadlaktica pritiš e desno koljeno unatrag. Matsjasana .Stav savijanja (SI.stav ribe (SI. 6. Jedna od najkorisnijih vježbi! Lakši oblik ove asane prikazan je na SI. Svijest odvodimo u kralježnicu. krajnike i adenoide. desna noga je povu ena i preba ena preko lijeve. Le ni miši i se stežu. Ardha-Matsjendrasana ili Vakrasana jedina je vježba u kojoj se kralježnica savija u lijevo i desno. mijenjamo stopala i ponavljamo vježbu. U ovom se stavu kralježnica drži uspravno.uspostavlja se ravnoteža pozitivnih i negativnih struja. pove ava se do maksimuma. Koljena moraju ostati potpuno ispružena. Ova je vježba odli no sredstvo protiv prehlade i gnojnih krajnika. Na in. Izdahujemo polako i potpuno se opuštamo. bokova i karlice kontroliraju živ ani splet lumbo sacralis i još dva manja plexi. II. Svijest je usredsredena na pleksus solaris („sun ani splet"). Cijela kralježnica zajedno s glavom okre e se što je mogu e više u desno. koja dolazi iz srca. Priljev krvi u kralježnjake i živce. Terapijsko djelovanje . bubrega i crijeva. odlu nost i ustrajnost. Pas imotana isteže i ja a ove živce. ali blaže. Terapijsko djelovanje . dok polako izdišemo. Tijekom sljede eg dubokog udaha uspravljamo se i lagano ponovno prelazimo u leže i stav s rukama opuštenim uz tijelo. Potom spuštamo glavu sve dok ne dodirne koljena. crijeva i bubrege. Kao preventiva protiv tvrde stolice i katara u crijevima ova je vježba od neprocjenjive vrijednosti. 8. te su ove bolesti ak i izlije ene. Na in. Obje šake položimo ravno na pod s prstima okrenutim u stranu. Pas imotana (SI. Svijest usmjeravamo u štitnja u. Zajedno s Bhudžangasanom ova se asana može smatrati uvarem bubrega.Stav je isti kao i za prvi na in.Ovo je odli na vježba za trbušne organe i po svojem se djelovanju s njome može usporediti samo Halasana. Terapijsko djelovanje . jetre. 21) Izvo enje . koji se granaju od kralježnice. desno stopalo prebacujemo preko lijevog.Odstranjuje svaku uko enost vrata. Povla e i desnu nogu k sebi na taj na in da bedro i koljeno vrsto pritiskuju trbuh i grudi. dok istovremeno spre ava funkcionalne poreme aje trbuha. dok Matsjendrasana. Nakon tri potpuna yoga-disanja. bez ikakvog savijanja. 12. razvoj žuljeva i še erne bolesti (dijabetesa) bio je zaustavljen. te taban desnog stopala polažemo na pod uz lijevo bedro. te se na taj na in vrši ljekovito i pomladuju e djelovanje na cjelokupni organizam.Leže i ispruženi na podu. Koncentriramo se na kralježnicu.Iz Padmasane. Vakrasana I i II . Savijen položaj glave unatrag izaziva brzo priljevanje krvi u sve dijelove vrata. mijenjamo stopala i ponavljamo vježbu. Desnu ruku ispružujemo iza leda. susrevši se sa snažnom preprekom. Prema nalazima lije nika u Institutu za istraživanje yoge u Lonavli. dižemo ruke i istovremeno duboko udišemo sve dok nam ruke ne dospiju do poda iza glave. a grudni i trbušni se rastežu. 43 . te nastojimo doživjeti osje aj ravnoteže i samopouzdanja. slezenu. Funkciju organa donjih ekstremiteta. Krv. pankreas. Dišemo lako i izbjegavamo i najmanju napregnutost. Salabhasana i Dhanurasana ja aju savijanjem unazad. na le ima. lagano se uspravljamo u sjede i položaj. što omogu uje redovito disanje tijekom izvo enja vježbe.Sjednemo na pod s nogama ispruženim ispred sebe. Na živce u predjelu križne kosti ovaj stav tako er ima vrlo snažno djelovanje. Rukama obuhva amo palce na nogama. slezene. dok zatezanje u suprotnom pravcu izaziva rad svih vratnih miši a.Isto kao kod Ardha-Matsjendrasane. jetru. skuplja se u vratu i potpuno pro iš ava štitnja u. grudi su izbo ene u luku uvis. pomo u laktova. spuštamo trup unatrag sve dok tjemenom ne dospijemo do poda. Zatim. Bhudžangasana.Samopouzdanje. 20) Izvo enje . 19) I. Terapijsko djelovanje . Lije i gubitak apetita i nedovoljnu aktivnost jetre i bubrega. 7.Yoga-Mudra ja aju kralježnicu savijanjem prema naprijed. Ova asana odstranjuje krivljenje kralježnice i povoljno djeluje na cijeli živ ani sustav. Terapijsko djelovanje . Dišemo potpunim yoga-disanjem. tj.

Ovakvu vrstu asane uvijek valja izvoditi isklju ivo s praznim želucem. koji upravljaju pokretima crijeva.29.Po etnicima. Sadržaj crijeva izložen je pritisku. gotovo se preporode nakon vježbi Uddijane. dok se otpadne tvari. ravni trbušni miši i. peristaltika crijeva otpo inje. U ovim se asanama podižu debelo crijevo i dijafragma. Ne zaboravimo da je lijenost crijeva u ve ini slu ajeva posljedica kroni nog katara debelog crijeva. obilno se snabdijevaju krvlju. zajedno sa slijepim crijevom. . „uzlijetanje".Ova vježba. Dvije su asane. Uddijana i Nauli. a Bandha . Mogla bi se nazvati i „središnjim izdvajanjem rectusa abdominisa.28. rektum (debelo crijevo). 11. 9.Ovo je jedna od najboljih vježbi! Terapijsko djelovanje . 22) Izvo enje . Odgovaraju om koncentracijom. Zahvaljuju i njezinom višestrukom djelovanju i besprimjernoj gimnastici trbušnih miši a nazvana je i „izvorom životne snage" vogina. opuste se kao da je sabijeni zrak ugurao itav trbuh. skladne i vitke kukove. Marljivim vježbanjem postajemo sve vještiji u „uvla enju" trbuha. Uddijana-Bandha .26) Uddijana zna i „uspon". me utim. Naprezanja miši a bokova razvijaju dobro gra ene. lako pognuti prema naprijed. u manjoj ili ve oj mjeri. Padahastasana . kada se ponavlja. te obje šake pritisnemo na bedra.Isto kao i Pas imotana.Isto kao kod Pas imotane. možemo to posti i. središnje izdvajanje 44 .stav rode (SI. vrlo je djelotvorno sredstvo za skidanje naslaga sa trbuha. te im se stanje znatno poboljšava. uterus (maternica) i mokra ni mjehur. držimo ruke ispružene sa šakama na lako savijenim bedrima.U raskora enom stavu. Nakon potpunog yoga-udaha polako izdišemo i duboko uvla imo trbušnu stijenku. prostata (predstojna žlijezda). zajedno sa svojini živcima. Marljivim e vježbanjem ak i najkru a kralježnica postati gipkom i savitljivom. Ima etiri varijante: Nauli-Madjama. ravnih trbušnih miši a". 10.30) Ova je asana upravo suprotna Uddijana-Bandhi. stavljaju u pokret.uvla enje trbuha (SI. „prepreka". Uddijana se može vježbati i u Padmasani. Terapijsko djelovanje . 27. te ih moramo u initi „svjesnima" u njihovu funkcioniranju. crijeva. To nije lako jer su miši i koji rade u ovoj vježbi obi no neovisni o našoj volji. Spolni organi. koje je Indija dala Zapadu kao nenadmašni lijek protiv ove suvremene bolesti civilizacije. podizanjem dijafragme što je mogu e više.25.Gotovo je svaka asana. upravo kao da su unutrašnji organi nestali. 24. te je stoga djelovanje na mozak pove ano. ali je u ovom položaju krv primorana strujati u ve im koli inama u glavu. Izvo enje . posebno muškarcima. U tom položaju recti. . Nauli (SI. Ki meni stup postaje gipkiji. i vježba savladavanja lijenosti crijeva. Živci. sakupljene u vijugama debelog crijeva. Ova je vježba odli no sredstvo i protiv spuštenog želuca. ova e se vježba initi teškom. Ovakvo „upijanje" trbuha može se još bolje posti i ako se malo savijemo u struku. samo u stoje em položaju.„skupljanje". maternice itd.

12. po inju raditi. U ovom položaju ispružujemo ruke vertikalno. polako se savijamo u lijevu stranu i istovremeno izdišemo. Svi organi u trbušnoj šupljini dobijaju automatsku masažu. desnom se šakom odupiremo ja e o desno bedro. kao i za Uddijanu. obratno emo postupiti za Vaman-Nauli. sve dok prstima desne ruke ne dotaknemo prste desne noge.stav trokuta (SI. Postiže se laganim i dugim opisivanjem kruga kukovima. Pored svojih naro itih prednosti.U raskora nom stavu dižemo ruke po strani s dlanovima na gore do visine ramena. ja aju se i regeneriraju obilnim priljevom krvi. Nauli-Krija. Marljivim i ustrajnim vježbanjem. a ve ina ovih miši a uglavnom ne ovisi o našoj volji. Kao varijante. tj. Vaman-Nauli. Nakon krade pauze iznova se uspravljamo. Terapijsko djelovanje: Ova vježba omogu uje bo no savijanje ki menog stupa. koji drže trbušne miši e na svome mjestu. a potom. Kralježnica postaje gipka. tako da tvore neku vrstu grebena sredinom trbuha. snažno izdahujemo. Svijest usmjeravamo u kralješnicu. te se dovode u stanje ravnoteže. a njezini kralježnjaci. Dok dižemo ruke u ovaj položaj. njihova se djelatnost pove ava. 31) Izvo enje .etvrta je varijanta Naulija. Dakšina-Nauli i Vaman-Nauli mogu se vježbati na isti na in kao i Nauli-Madjama. obje asane predstavljaju veliku pomo onima koji svoju cjelokupnu energiju usredsreduju na duhovni razvoj. . Kada izdvajamo lijevi ili desni rectus naginjemo se na lijevu ili desnu stranu.oba rectusa .i ispup imo ih snažnim pokretom prema naprijed.Ova se vježba vrši i bez disanja. rastežu ki meni stup. dok e u nekim slu ajevima biti potrebno možda i nekoliko mjeseci. Nauli-Krija ili kruženje miši ima najteža varijanta. te lice okre emo prema gore. Bo ni miši i i kralježnica se vitaliziraju. prenose i zatim taj ritmi ki kružni pokret na izdvojene ravne trbušne miši e. i naposljetku. Pritiskanjem šaka na bedra možemo znatno potpomo i izdvajanje ovih miši a. nakon izdaha.U stoje em stavu.abdominisa. istovremeno vrše i udah. kao i pažljivim promatranjem trbušnih miši a ovu asanu možemo nau iti ak i bez u itelja. izdvajanje rectusa na lijevoj strani. kosti i miši i kukova dolaze na 45 . Kralježnjaci su izloženi bo nom stezanju i istezanju. ali duboko postavljeni miši i leda. samo što primjenjujemo naizmjeni an pritisak šakama na bedra. Trikonasana . Dok se ispravljamo vršimo udah. nakon vrlo kratke pauze. Terapijsko djelovanje: Sli no kao kod Uddijana-Bandhe. Tijekom cijele vježbe držimo ruke tako ispružene u visini ramena. dok lijevu ruku opuštamo. Bo ni se miši i trupa naizmjence skupljaju i ispružuju. vršimo potpuno yoga-disanje. Kada miši rectus treba povu i na desnu stranu (DakšinaNauli). te stoga vode suzdržan na in života jer ove vježbe spre avaju polucije u snu. posebno u predjelu križa. te svi le ni miši i koji drže kralježnjake. Istovremeno skupljamo trbušne miši e . te se udah vrši nakon završetka vježbe. . . te na inimo Uddijanu. kada se vježbaju naizmjeni no. Izvo enje . Prilikom izdisaja trup postavljamo u desnu stranu. a zatim polako opuštamo ruke niz tijelo dok izdišemo. savijanje rectusa abdominisa. kao kod trbušnog plesa „Hula-Hula" na Havajima. Nauli je jedna od najtežih vježbi jer rectus abdominis (ravne trbušne miši e) i ostale miši e potiskujemo prema naprijed dok ih skupljamo. Uddijana i Nauli.Nauli se može nau iti za nekoliko tjedana. Tijelo se savija na lijevo i desno. izdvajanje rectusa na desnoj strani. Dakšina-Nauli.

32) Bhudžanga zna i „kobra": ova je asana tako nazvana jer tijelu pridaje stav nalik kobri s uzdignutom glavom. 14. Pri izdisanju težinu tijela prenosimo sa lijevog koljena na desno stopalo. 46 . Ve ina asana yoge blagotvorno djeluje na rad crijeva. Štitna žlijezda se podsti e na rad. veliki postotak ovje anstva pati od opstipacije (zatvora). svijest se može usmjeravati i duž cijele kralježnice. zadržavaju i dah. polako izdišemo i postepeno se vra amo u prvobitni položaj. Mnogobrojne latentne infekcije odstranjuju se iz organizma. me utim. opiru i se šakama o pod. Naš sjede i na in života slabi stijenke crijeva jer nedovoljno kretanje stvara slabu cirkulaciju krvi. intra-abdominalni se pritisak pove ava. okre u i i glavu u istu stranu. Terapijsko djelovanje: Kao posljedica neprirodnog na ina života. tada možemo lako shvatiti kakvo blagotvorno djelovanje ovaj stav o ituje na cjelokupni živ ani sustav. Izvo enje . stavljamo obje šake s dlanovima nadolje na pod ispod ramena. zatim. Ova vježba zahtijeva veliki napor. a medu njima je Salabhasana najdjelotvornija. malo razmaknutih ruku i dlanova okrenutih prema naprijed doti emo pod prstima. zatežu i le ne miši e. Punim yoga-udahom polako dižemo glavu što je mogu e više.svoje pravo mjesto. razlikuju se od športova na Zapadu time. u predjelu bubrega.stav kobre (SI.Leže i licem okrenuti prema podu. Salabhasana . Nakon što ostanemo u tom položaju i zadržimo disanje 7-12 sekundi. Postepeno. dok vršimo potpuni yoga-udah. te ne dozvoljava živcima u crijevima da vrše svoju podsticajnu funkciju. Izvršimo potpuni udah. regeneriraju se gornji i donji dio tijela. Ova asana vrlo povoljno djeluje i na trbušne i le ne miši e koji su smješteni dublje u tijelu. ali je njezino djelovanje zapanjuju e. Prilikom vježbanja krv se istiskuje iz bubrega. ali u trenutku kada se tijelo vrati u prvobitni položaj. marljivim vježbanjem. Izvršimo potpuni yoga-udah. a zatim. U tom položaju ostajemo 3-7 sekundi. Kralješnicu valja držati uspravno. Svijest je koncentrirana na bubrežnu karlicu i donje kralješnjake. Terapijsko djelovanje . Dok izvodimo ovu vježbu. I bubrezi se regeneriraju i dobivaju obilan priljev krvi. a pove ava se i osje aj ravnoteže. ne smiju izvoditi ovu vježbu! Bhudžangasana. Tijekom vježbe ponajprije usmjeravamo svijest na štitnja u.Kleknemo na lijevo koljeno izbacuju i desno stopalo na taj na in da potkoljenica stoji uspravno. a upravo u tome i leži tajna njezina blagotvornog djelovanja. Koncentri no naprezanje miši a djeluje na probavne žlijezde koje se nalaze u raznim proba vnim organima i pove ava priljev krvi u sluzokožu. Ovu vježbu ponavljamo tri puta. te otuda i naziv. okre emo tijelo u lijevo. Ruke koristimo samo toliko da se ne bismo iznova vratili na pod. Terapijsko djelovanje . snažan priljev krvi ih ispunja i ispire sav talog iz njih.Pove ava se savitljivost i gipkost cijelog sustava kostiju u tijelu. Spre ava se stvaranje masnih naslaga oko kukova. 35) Salabha na sanskrtu zna i „skakavac". 15. savladavamo krutost kralješnice i sve eventualne nepravilnosti. Druga varijanta: upravo kao i u prvoj vježbi. vra amo se u po etni položaj i izvršimo izdah. zadržimo dah i. a zatim se ponovno polako podižemo. žila ili tetiva zateže se i radi. podignemo ispružene i sastavljene noge što je mogu e više prema gore. Bhudžangasana . kako nam se kralježnica sve više savija. što izvjesno vrijeme ostajemo u napetom položaju. Ova e vježba koristiti i onima koji se žele osloboditi „kompleksa manje vrijednosti" jer povoljno utje e na razvijanje samopouzdanja. 13. 33. Moramo. svijest pokre emo sve niže dok naposljetku ne dospije u donji dio kralježnice.34) Izvo enje .Legnemo licem okrenuti ka podu tako da nam elo i nos dodiruju pod. osje amo kako se pritisak na vratne kralješke postepeno širi sve niže niz kralježnicu.Dok se nalazimo u stavu kobre. U ovom stavu podižemo noge kao skakavac. ali tijekom prenošenja težine tijela na desno stopalo. Nakon zaraznih bolesti. Nakon što ovu vježbu izvršimo tri puta. Budu i vrlo snažno podsti e unutrašnje organe. a oba trbušna miši a rectusa se zatežu. a zatim promijenimo stopala. ova asana ubrzava potpuno ozdravljenje jer potpomaže rastvaranje toksi nih naslaga u organizmu. podižemo ramena i trup sve više unatrag bez pomo i ruku. polako spuštaju i trup sve dok na dolje opuštenim šakama ne dotaknemo pod. promijenimo stopala i istu vježbu ponovimo u desnu stranu. kao i ostale asane yoge. a šake budu tako er na podu pored samih bedara. lije i i najupornije slu ajeve zatvora. Kao varijanta. U Indiji ova se asana uglavnom koristi za spre avanje stvaranja kamenca u bubregu. dok se funkcionalni poreme aji odstranjuju. Nakon što u tom položaju ostanemo nekoliko trenutaka.stav skakavca (SI. paziti da nam trbuh ostane na podu. U posljednjoj fazi možemo koristiti i ruke kako bismo tijelo savili unatrag. Svaki kralježnjak. Izvo enje . Kada pomislimo da se od ki menog stupa grana trideset i jedan par živaca i da su dva glavna snopa simpati kog živ anog sustava smještena u miši ima s obje strane kralježnice. Ardha-Bhudžangasana (SI. Osobe koje boluju od pove anja štitnja e. Uslijed obilnog priljeva krvi u ki meni stup i simpati ki živ ani sustav.

najbolje je sredstvo protiv bolesne gojaznosti! Djelovanje se ove asane još može i poja ati ako se u tome stavu njišemo. Ova asana predstavlja jednu od najboljih vježbi za le ne mišice. drugim rije ima. 36) Izvo enje .Legnemo na pod licem okrenutim prema dolje. Majurasana . a posebno na spolne žlijezde. posebno u pogledu pro iš avanja i pomla ivanja bubrega. samo što ne podižemo obje noge istovremeno. izvijemo se u struku i ostanemo u tom stavu što je duže mogu e. Dhanurasana . Ova asana ima iznimno djelovanje na žene u slu ajevima menstrualnih poreme aja. polako udahnemo. te uhvatimo lanke nogu. kao i za ostale endokrine žlijezde. Cijela kralježnica i svi živ ani centri se ja aju. 18. ova vježba spre ava stvaranje masnih naslaga.ispunja se novom životnom snagom.stav pauna (SI. Ova je vježba iznimno korisna u slu ajevima nedovoljne aktivnosti štitne žlijezde. te se tako mladost može sa uvati do duboke starosti. Po evši od štitne žlijezde djeluje na prsnu žlijezdu (thvmus). posegnemo rukama prema nazad. Djeca koja teže shva aju i u e valja da vježbaju svakodnevno jer stalno podsticanje štitnja e na rad pogoduje njezinom razvoju. Tijekom vježbe dišemo polako i svijest usmjeravamo u predio karlice. zna i. . 17. Na sanskrtu „Dnaur" zna i „luk". Ova asana zahtijeva mnogo manje napora. Ostali efekti su kao i kod Bhudžangasane. Kako kod muškaraca. tako i kod žena u velikoj je mjeri usporeno javljanje simptoma prijelaznog doba (klimakterija).„sun ani splet" . te tek postepeno smijemo pove avati dužinu trajanja asane. izrazito ih ja aju i i pove avaju i njihovu aktivnost. ime se i mentalna aktivnost znatno pove ava. jetru. ali nakon odgovaraju eg perioda vježbanja kut savijenja e se sve više pove avati. ime se održava njihova gipkost. u slu ajevima dijabetesa (še erne bolesti) i kod pojave simptoma nepravilnog rada spolnih žlijezda. 38. kao i ispruživanju i skupljanju miši a. Zahvaljuju i podsticaj-nom djelovanju na rad endokrinih žlijezda. ve prvo jednu. pritisak u trbušnoj šupljini se pove ava.Isto kao i kod Salabhasane. 16. Pleksus solaris . na pankreas. a živci u predjelu križa i bokova. dok se savija i (fleksori) opuštaju. bubrege i nadbubrežne žijezde. S vježbanjem valja zapo eti vrlo obazrivo. hilus. posebno u zakašnjelim periodima.39) 47 . Ardha-Salabhasana (SI. Izvo enje .U ovom se stavu zatežu svi mišici opruža i (ekstensori). ova vježba je blagodat jer odstranjuje bolove koji nastaju uslijed zamora. pa zatim drugu. kao i oni u donjim kralješcima. ali djelovanje je iste vrste kao i kod Salabhasane. Za ljude koji žive sjede im na inom života.stav luka (SI 37) Tijelo zauzima stav napetog luka. U po etku e Vam možda biti zamorna sve dok kralješnica ne postane dovoljno savitljiva. Terapijsko djelovanje: Ova vježba izrazito podsti e žlijezde s unutrašnjim izlu ivanjem. Terapijsko djelovanje: Nešto umanjeno. ja aju.Dhanurasana se ne smije vježbati u slu aju poja ane funkcije štitnja e ili pretjeranog rasta bilo koje druge žlijezde s unutrašnjim izlu ivanjem.

Tajna njezina iznimno povoljnog djelovanja sastoji se dijelom u tome. uspravnom položaju primamo. te postaju zdraviji. Naginju i se prema naprijed.Na sansktru rije „majura" zna i „paun". Regeneriraju se zakržljali živci donjeg dijela tijela i trbušne šupljine. 40a. dodirnemo pod elom i time dolazimo u ravnotežu. te je stoga njezino djelovanje na organe trbušne šupljine vrlo blagotvorno. Zbog toga. Ova asana pove ava i intraabdomi-nalni pritisak. Uslijed pritiska laktova na abdomen. dakle. sjedimo na petama. probavni organi ja aju. te zahtijeva dužu praksu. dok istovremeno podižemo stopala i ispružujemo noge. sa rukama ispruženim uz tijelo i dlanovima na podu. Izvo enje . „anga" = „tijelo". Izvo enje . a im vježba prestaje. sve dok nam noge ne dospiju iznad nas. te pripada najvažnijim asanama. priljev svježe krvi ispire i isti probavne organe. Djelovanje ove vježbe daleko nadilazi kratke valove. Laktove nastojimo što više približiti i njima podbo iti trbuh. im dospijemo u ovaj položaj. Viparita-Karani i Siršasani.Kleknemo na pod rastavljenih koljena. Poznato je da Zemlja emitira negativna zra enja.Sarvangasani. 40b) Na sanskrtu „sarva" = „cijeli". 48 .Leže i na le ima. Ova vježba pripada težim asanama. Odatle potiskujemo trup nagore. Ovaj se stav sastoji od etiri dijela. kao i ostala sli na zra enja. odakle i nastaje njezino veliko terapijsko djelovanje jer je cijeli organizam u obrnutom položaju. Ova je vježba toliko korisna za cijeli organizam da bi je svatko trebao vježbati nekoliko puta dnevno. Terapijsko djelovanje: Odli na vježba za ravnotežu. kao i uslijed pove anja pritiska unutar trbušne šupljine. 19. Reguliranje pozitivnih i negativnih snaga mora se potpomo i unutrašnjim doživljavanjem. dok iz svemira primamo pozitivna zra enja. dakle. tako da su nam oslonac samo ruke. U normalnom.stav svije e (SI. polako udišemo i podižemo ispružene noge. iznimno se usporava krvotok u trbušnoj aorti. dok pozitivna upijamo kroz glavu. U naredne tri vježbe . dok lijenost crijeva i opstipacija nestaju. negativna zra enja kroz stopala. te je stoga Sarvangasana „asana cijeloga tijela". Zatim podignemo i glavu. Sarvangasana . oslonjeni na dlanove. djelovanje je obrnuto. Drugo je važno ljekovito djelovanje ove asane njezin velik utjecaj na guštera u (pankreas). rad probavnih organa se podsti e. Dlanovi su položeni na podu s prstima okrenutim prema stopalima. ne savijaju i koljena. izdižemo trup rukama na taj na in da nam se kukovi oslanjaju na šake. i sredstvo za spre avanje i lije enje še erne bolesti. što u ovom položaju primamo suprotna zra enja. Ova se asana naziva „stav pauna" jer nas podsje a na pauna raširenog repa. Ona je.

Dokaz su tome indijski Hatha yogini. kao na primjer zubari. I odrasli bi trebali vježbati ove vježbe do duboke starosti kako bi sa uvali svoje zdravlje. ak se i najteži slu ajevi proširenih vena mogu izlije iti ako ove asane vježbamo tri puta dnevno. koje zbog svog poziva moraju dugo stajati. nepoželjna suvišna krv. kipari. Osobe. ime se izbjegava sakupljanje krvi na jednom mjestu.Zatim nekoliko trenutaka ostajemo u leže em stavu. Opasnost no nih polucija. koje pate od proširenih vena. koja je odvedena iz onih dijelova u kojima nije potrebna. a koje blagotvorno djeluje na ovaj iznimno važan organ. vratne se žile ispunjaju krvlju tako da štitnja a. te tim više pomaže razvoju umnih sposobnosti. potpuno nestaje ako se ove asane vježbaju prije odlaska na po inak. strujanja koja dolaze iz Zemlje i svemira u obrnutom položaju. stajanja. Nikako nemojte prenaglo ustajati! To može biti vrlo štetno po srce. onemogu ena je navala krvi u glavu. Bolesno nabrekle vene splasnu. Terapijsko djelovanje: U pogledu fiziološkog djelovanja asana yoge. Kao što vidimo. U žena Sarvangasana uklanja uvijek prisutnu opasnost od nadraženja i upala maternice. Za vrijeme sna. a kako produža-vamo trajanje vježbe sve duže. Organi donjeg dijela tijela. dišu ubrzano. Nikako ne dozvolite da se na pod spustite nalik kakvoj vre i! . nalaze se iznad ostalih organa u trenutku vježbanja Sarvangasane. a zatim i nogu. svi ovi organi osloba aju se suviška krvi. najvažnija asana. Da bismo pravilno shvatili neprocjenjivo djelovanje Sarvangasane. Krvne se žile iznova skupljaju i sti u gipkost. kao i onima koji žele voditi suzdržan život. koja mlade ugrožava u razvoju. u prvom redu.ujutro. na pod. Viparita-Karani i Siršasana umiruju i ja aju ne samo štitnu žlijezdu. koji uslijed zemljine teže imaju obilan priljev krvi. Medicinskim je pokusima utvr eno kako sustav krvnih žila posjeduje iznimnu mo obnavljanja. Vipariti-Karani ili Siršasanu najmanje tri puta dnevno . Sarvangasana nam daje. jer krv u svojem tijelu nadolje širi krvne žile. Brada je vrsto pritisnuta o grudi. opažamo i shva amo brzo ili sve ove funkcije vršimo polako. što predstavlja umirenje i olakšanje za ove organe. ako ovu asanu prakticiraju nekoliko puta dnevno. Oni organi. koja sporo cirkulira. ve i ostale spomenute organe. Osobe nedovoljno aktivne štitne žlijezde ne mogu držati korak s ostalim ljudima.jer srce mora savladavati sile zemljine teže kako bi krv otpumpalo do glave i u ostale organe u predjelu vrata u ovom se položaju nalaze na najnižoj to ci. To zna i da krv. pored toga.makar i samo nekoliko minuta dnevno . hilus. stolari. dakle. Na taj na in. trebali bi vježbati Sarvangasanu. Štitnja a je organ o kojem ovisi naš osje aj za vrijeme. Ako želimo da nam se djeca dobro razvijaju u psihi kom i svakom drugom pogledu. kao i mnogi u enici yoge na Zapadu koji su. uspjeli sa uvati savršenost svoga tijela do u duboku starost. Dvomjese no vježbanje ove asane daleko je korisnije za krvotok. Nepoželjne obline koli ine krvi odvode se od spolnih organa. metabolizam i duhovnu svježinu od djelovanja najskupljih lijekova ili odlaska na oporavak jer izaziva duboke pozitivne promjene. u podne i nave er. dakle. rad srca im je ubrzan. koji su u normalnom položaju tijela u gornjem dijelu. uslijed svoje težine sama pritje e u ove organe bez i najmanjeg otpora srca. dopuna asanama koje služe podsticanju. kako bi se krvotok vratio u normalno stanje.ima udotvorno djelovanje na žuljeve i teške slu ajeve proširenih vena. Vježbu završavamo laganim spuštanjem trupa. a njihove se stijenke skupe do normalne veli ine. te nam ne odvla e misli i želje u erotskom pravcu. Budu i je brada vrsto pritisnuta na grudi. Kao što je ve spomenuto. Štitnja a.sve dok ne do e u istu liniju s nogama vertikalno iznad nas. razmotrimo njezin utjecaj na tijelo. hodamo. krajnici. Sarvangasana. S druge strane. kao i sve ostale njihove životne funkcije spore su. odre uje da li govorimo. duboka starost ne mora zna iti neizlje ive bolesti i oronulo tijelo. Njihov rast velikim dijelom regulira prsna žlijezda (thvmus). Bhudžangasana i Dhanurasana izrazito podsti u štitnu žlijezdu. optere enost srca se smanjuje i sve dok smo u Sarvangasani srce se odmara. mladala ku svježinu i gipkost. Dišemo trbuhom (donje disanje) i u ovom položaju ostajemo koliko nam je ugodno i bez napora. Ove su tri spomenute asane. odnosno. a na in je njihovog govora esto nerazumljivo brbljanje. probava. u po etku kra e. Ove nepravilnosti odstranjuju se vježbanjem ove tri asane u kojima je tijelo u obrnutom položaju. odlazi prema glavi. plu a i svi ostali organi u predjelu vrata nalijevaju se i iste svježim priljevom krvi. kako se nikada ne može odmoriti u leže em položaju. ali u ovom položaju i sila gravitacije djeluje obrnuto na naše tijelo. konobari itd. Zbog toga je Sarvangasana najdjelotvornije sredstvo za lije enje i pomla ivanje ovih organa. Posebno mladima u vrijeme puberteta. Sarvangasana. prsna žlijezda i plu a dobijaju svježu hranu. itatelj je ve mogao ste i mišljenje na osnovi rezultata koje je postigao Institut za istraživanje yoge u Lonavli. uvijek su u zakašnjenju jer nemaju ispravan osje aj za vrijeme. osobe s prekomjerno aktivnom štitnja om uvijek žure. te trajanje postepeno pove avati. a posebno nakon rada. tako da pri analizi Sarvangasane i sam može shvatiti njezino odli no terapijsko djelovanje. Uslijed toga. ove vježbe pružaju veliku pomo . dišu i mirno i ravnomjerno. a putem trbušnog disanja vene se stežu. tako je jednostavna da je može izvesti svako dijete. Davno izgubljena mladost. i to tako dobro. Istovremeno. odvode se dalje. kao i probava. Funkcioniranje 49 . Kucanje srca. Osobe. Suvišne koli ine krvi. nakon prakti ne spoznaje ljekovitog djelovanja Hatha yoge. Sarvangasana nema nikakvog štetnog djelovanja. životna snaga i jednom rasuta energija vra aju se i u tijela starijih ljudi koji se osje aju kao nanovo ro eni. Po etnici ovaj stav trebaju prakticirati kra e vrijeme. Suprotno tome. te stoga imaju slabiji priljev krvi . mogu se vlastitim iskustvom uvjeriti kako vježbanje Sarvangasane ili drugih dviju asana u obrnutom položaju . usne žlijezde. Ali i. raspore uju se na blagotvoran na in u organe u grudima i vratu. mogu sprije iti proširenje vena. a i na ovu žlijezdu iznimno djelovanje imaju ve spomenute tri odli ne i istovremeno najvažnije vježbe Hatha yoge.

te je u tome upravo i razlika izme u Viparita-Karani i Sarvangasane. na položaj tijela i 3. stavimo glavu u šake s isprepletenim prstima. Ako sustavno vježbamo. Sarvangasana je najsavršenija vježba za pomla ivanje i ja anje živaca. Disanje je mirno i lagano. dobija novu snagu.stoj na glavi (SI. . sve dok ne do emo u ravnotežu dube i na glavi. Druga je razlika u tome što podupiremo kukove rukama. da zra enja iz zemlje i svemirskog prostora primamo u obrnutom položaju i pravcu. 42-48) Ovaj je stav tijela najvažnija asana. Najvažniji organ za našu egzistenciju na zemlji je mozak. savijamo se ponajprije u kukovima i koljenima sve dok ne dospijemo u kle e i položaj na podu. 21. Zatim se polako vra amo u leže i položaj na le ima. Da bi se spustili na pod iz ovog stava. U Indiji se ova vježba uspješno koristi za lije enje gušavosti. U ovom položaju ostajemo koliko možemo izdržati bez napora. Siršasana . Zatim izdižemo i stopala. Naginjujuci se naprijed. Za to vrijeme na inimo 3-4 puta Dživabandhu (vidi Simhasanu). 41) Viparita na sanskrtu zna i „obrnut". bez napora. na injenicu spomenutu u opisu prethodne asane. te možemo reci kako je ova asana „stoj na glavi". Naziv ove asane. dok se u stavu Viparita-Karani pomla ujemo! Izvo enje . dakle. a organizam koji se po eo boriti protiv nastalih bolesti. Bazedovljeve bolesti. stalno sjedište naše svijesti i snažni izvor energije o ijem besprijekornom funkcioniranju ovise svi oblici našeg o itovanja i naša vrijednost kao ljudskog bi a! Pa ipak. Kada smo u uspravnom položaju. Lagano ispružuju i noge. isprepletemo prste i ruke postavimo ispred sebe na pod. kako mu malo pažnje posve ujemo! Ako pomislimo da naše intelektualne 50 . Siršasana osigurava snabdijevanje mozga krvlju i pranom. U ovom položaju zauzimamo stav za odmaranje na taj na in da šake stavimo jednu preko druge na pod. okomitu liniju. „Sirša" na sanskrtu zna i „glava". U mnogim se slu ajevima lije e prehlada i upale krajnika u po etnoj fazi ili se ubrzava tijek bolesti. Izvo enje . ne smijemo naglo sko iti. a elo na gornju šaku. Noge i stopala nagnuta su malo preko glave. Terapijsko djelovanje: Vrlo sli no Sarvangasani. Viparita-Karani (SZ.endokrinih žlijezda u kojima je nastupio poreme aj uslijed nepravilnog rada štitnja e.Posebno treba paziti da slu ajno ne padnemo na leda jer bi takav udarac korist cijele vježbe mogao svesti na ništicu. ukazuje na tri stvari: 1. iznova postaje normalno. na obrnuto djelovanje vremena. 2. pa ak i slaboumnosti u djece. što je korisnije od bilo kakve masaže ili elektri ne terapije! Usporedite je s terapijskim djelovanjem Sarvangasane. Ovo je omiljena vježba žena jer odstranjuje i spre ava bore na licu. Terapijsko djelovanje: Ova se asana razlikuje od prethodne dvije u tome što je ovdje naglašeno djelovanje na mozak priljevom krvi i prane. Opiru i se stopalima na pod polako podižemo kukove. tj. izbje i emo oboljenja dišnih organa. ViparitaKarani izaziva priljev krvi u kožu i miši e lica. a Karani zna i „djelovanje". U ovome položaju ostajemo dok nam je ugodno. kada smo u stavu odmaranja na podu. cijelo tijelo dovodimo u ravnu. 20. ve u tom položaju moramo ostati kra e vrijeme. starimo.Kleknemo. da bismo se potom odmorili i umirili yoga-disanjem prije no što ustanemo. podižemo noge i podupiru i kukove rukama postepeno izdižemo trup sve dok ne dospije u takav položaj da se oslanja na lopatice. Iz istog razloga. kako bismo krvotoku omogu ili da se vrati u svoje normalne tijekove. Laganim trbušnim disanjem spre avamo pretjeran priljev krvi. a ne trup.Leže i na le ima polako udišemo. savijaju i koljena.

Od svih asana Siršasana je vježba koja kod djece osigurava savršeno razvijanje mozga. Ponosno odlazi ku i.. Cijelom gomilom jastuka spre ava da barem za vrijeme no nog odmora njegov iscrpljeni mozak dobije obilan priljev krvi. mogu dokazati kako vježbe Hatha yoge . -„Slu ajnost". Osje a se svježim. depresije.sve to ovisi o kvaliteti živ anih centara smještenih u glavi. Ponajprije se javlja brzi zamor. prouzrokuje nedovoljna ishrana mozga. Bezbrojni u enici u školama yoge. dakle. Ovu vježbu izvode mnogi bez ikakvog straha i nikome o i nisu „tako ostale".Narednog dana novi pokušaji. usta.imaju iznimno ljekovito djelovanje. koje su patile od najrazli itijih simptoma i neurastenije. može mi prsnuti neka krvna žila u mozgu!". Nemojte se bojati! Ovu tvrdnju ne može potkrijepiti nijedan takav slu aj. Odjednom shva a kako ve nekoliko dana nema uobi ajenog zujanja u ušima. ve se ponešto osje a bolje. prirodnog na ina ležanja." . Sino je bio toliko pospan da je zaboravio uzeti tablete za spavanje. kaže on i s nestrpljenjem iš ekuje novi dan. osjetila po inju otupljivati. a medu kojima je bio i ovjek kojem je bilo preko 80 godina! . ve samo podi i kukove. snaga naših spolnih organa . a u odraslih njegovo održanje u dobrom zdravstvenom stanju. A onda nastaje „ udo"! Nakon dugog uvjeravanja neurastenik po inje ravnodušno i s nevjericom vježbanje Siršasane.sposobnosti.. ovjeka može udariti kap dok leži. kao na primjer vid i sluh. nos. Poseže rukom za nao alama. neurastenija. pokazuju i im Siršasanu. o ni miši i ja aju i postaju „vitalizi-rani".. „Ne". histerija. te ga udaljila od drvenog. kaže on samome sebi. kao i da su svi ostali simptomi neurastenije nestali. naprotiv. kao i cijelo mnoštvo drugih raznih bolesnih stanja koja svoj osnovni uzrok imaju u zapuštenom stanju mozga. ponajprije uz pomo zida. Ne mogu se ni navesti svi sjajni rezultati postignuti vježbanjem Siršasane. rezultati su bili odli ni. ali mu noge još uvijek otkazuju poslušnost. koji tako žudno iš ekuje. kojima nikakvo lije enje nije pomagalo. „zato što bi mu mogla prsnuti neka žilica u mozgu". Pri prvom pokušaju ne uspijeva stajati na glavi. kažu oni. noge mu se ine tako teškima. zapanjuju e precizno funkcioniranje cijelog našeg živ anog sustava. stvaranja hormona i drugim vitalnim funkcijama. Srce se osloba a velikog dijela svoga tereta. kao da su prikovane o pod. Ponosan na svoju novoste enu sposobnost hvali se kolegama na poslu. „ali ljudi tako kažu".. U Indiji je. koje je neprestance koristio pri itanju otkako mu je po eo popuštati vid. kako ovaj veli anstveni dar prirode. vježba sve marljivije sve dok mu jedne ve eri ne pode za rukom da stoji na glavi nekoliko sekundi. iako nastoji i rita se kao tvrdoglava koza! . štitnja u. uspravlja se na nogama i . Ovo nije nikakvo pretjerivanje! ak i prvi pokušaj sa Siršasa-nom izaziva obilan priljev krvi u mozak.Kona no posustaje. koje su svakodnevno vježbale Siršasanu. Dive mu se i zavide mu. pravilni pokreti naših udova. Ovdje. sada vidi odli no i može itati najsitniji tisak bez nao ala i najmanjeg napora. ovaj prekrasni mehanizam zaslužuje ve u pažnju. ali da su mu ruke „vjerojatno bile malo prekratke". hoda ili u bilo kojem drugom položaju tijela. ljudi i razne druge fobije. a vežinu živ anih poreme aja.. ve zato što su u njegovom organizmu ve postojali ozbiljni poreme aji u raspodjeli pozitivnih i negativnih strujanja. a ipak je vrsto spavao do kasnog jutra. I ovdje je civilizacija pokvarila ovjeka. I bez obzira na to. valja ispraviti jedno pogrešno uvjerenje koje mnoge starije osobe spre ava da vježbaju vježbe u obrnutom položaju tijela. nalazi se u nevjerojatno dubokoj starosti. Ponovno je napredovao! Sada ve gotovo može dubiti na glavi! I tako. u mozak. na primjer. Njegov je uspjeh izvanredan. te stalno djeci govore „da ne škilje jer im o i mogu ostati razroke!" Pitao sam mnoge da li su ikada vidjeli nekoga da je postao razrok jer je gledao ukrštenih o iju. stoji. po europskim shva anjima. vrhove plu a itd. taj ovjek koji je patio od kompleksa manje vrijednosti. kasnije po inje popuštati pam enje. protiv sile zemljine teže. U normalnom položaju tijela glava je gore. rad ostalih osjetila. vazomotorne smetnje..I brzo pokušava još jednom.ali prvenstveno Siršasana . uši. Idu eg dana.„Šteta".Isto je tako i s dubljenjem na glavi i krvnom žilom koja bi mogla prsnuti u mozgu. okre e i gužva novine i naposljetku samome sebi mora s radoš u priznati kako je dosad mogao „dosta dobro" vidjeti. Za takvo nešto uo sam samo u Europi gdje su se ljudi u mnogome udaljili od Majke Prirode. Naprotiv. o i. koji pustoše civilizirani svijet. Iznova otvara knjigu. ali nijednom od njih nikada ne bi palo na pamet da izbjegava asane u obrnutom položaju. Ve u leže em položaju rad srca je znatno olakšan. adenoide. te naposljetku uspijeva podi i noge sa poda. Osobno sam u svojoj školi yoge imao prilike vidjeti mnoge starije osobe. Ve ina velikih vogina. me utim. Još ih uvijek ne može uspraviti prema gore. odjednom postaje odvažan. nastaju poreme aji osje aja ravnoteže. Uvidjet emo.. te se ispunja novom snagom. Ne može povjerovati svojim o ima. krajnike. kao i osobe u srednjim i pood-maklim godinama.a otuda i osobine naše djece u budu nosti . „Ne smijem dubiti na glavi. strah od mjesta (klaustrofobija). javlja se nervozno drhtanje ruku i glave. odgovorili su. naš vid. No. koji su vratili svoju radnu energiju.kakvo ga divno osje anje obuzima! .Osmjehuje se!. melankolija. odjednom s iznena enjem primje uje kako može itati i najmanja slova bez poteško a.. U Europi se ljudi toga boje.Ni u jednom slu aju nije došlo ni do najmanjeg štetnog djelovanja. a svojoj obitelji i prijateljima popodne. Mnoge starije osobe vježbaju u Institutu za yogu u Lonavli. koja mu je pri ruci. Nitko nije nikoga vidio da ga je udarila i oborila kap jer je dubio 51 . . Ali. što prouzrokuje srcu najteži posao pumpanja krvi nagore. ali ne zbog toga što je bio u nekom odre enom položaju. pomla eni ili mladi. iz dana u dan. naš sluh. uobi ajena sljede a vježba koncentracije: koncentrira se na vrh nosa na taj na in da sa oba oka promatramo vrh nosa. udobno se zavaljuje u svoj naslonja kako bi pregledao novine. te ita: „Po etnik ne smije izvoditi Siršasanu više od tri puta uzastopce.

„Hala" na sanskrtu zna i „plug". Yogini je nazivaju „kraljem svih asana".51) Ova se asana naziva „stav pluga" jer nalikuje indijskom plugu. imaju i tu veliku prednost. Izvo enje . U drugom dijelu pritisak se u kralješnici pomi e dalje prema gornjem dijelu ki menog stupa. pored svog udotvornog djelovanja na naše zdravlje. te nas dovode u posjed takvih sposobnosti koje su prosje nom ovjeku sasvim nepoznate i u iju mogu nost postizanja ne vjeruje. upravo kao u Viparita-Karani. vidovitost (clair vovance). djeluju podsticajno na spomenute centre. Viparita-Karani i Siršasana. okultne (ekstrasensorne) sposobnosti.na glavi. Tko u sve to sumnja može se uvjeriti im utroši dovoljno vremena i strpljenja za razvoj svojih živ anih centara iznad stupnja kojeg je dostigao prosje an ovjek! U vezi s ovime. Sve vježbe Hatha yoge. Dhanurasana i Salabhasana izazivaju skupljanje vanjskog dijela kralježnice i istezanje unutrašnjeg dijela. a zatim se po injemo polako „odmotavati" dovode i stopala u po etni položaj. Bhudžangasana. u ovom stavu ostajemo 10-15 sekundi ritmi ki dišu i bez napora. zbog koje ih indijski yogini toliko cijene kao važne asane: I medicinska je znanost na Zapadu potvrdila da u našem mozgu postoje živ ani centri koje ljudi na prosje nom stupnju razvoja ne koriste.50. . dok u tre em dijelu vježbe dolazi i do vratnih kralježnjaka. tako da je cijela kralježnica obuhva ena ovom gimnastikom o vršc'avanja i ja anja. Terapijsko djelovanje: Od svih asana. U ovom položaju ostajemo nekoliko sekundi. Zdravi je mogu vježbati bez ikakvog oklijevanja! Na kraju ne smijemo propustiti upozoriti kako ove tri asane u obrnutom položaju. jedno je sigurno: osobe sa isuviše visokim krvnim tlakom ne smiju vježbati asane u obrnutom položaju tijela. u ovoj varijanti pomi emo stopala koliko možemo još unatrag. im je prestao visoki krvni tlak. U tre em dijelu vježbe stopala potiskujemo s potpuno ispruženim nogama u koljenima još dalje iza nas. pogledajte još jednom „Terapijsko djelovanje" Sarvangasane. a posebno Sarvangasana. U po etku. može se otpo eti s vježbanjem triju najkorisnijih asana. odnosno.stav pluga (SI 49. Ovo je prvi dio Halasane. Naprotiv! Tko bude vježbao ove vježbe imat e krvne žile tako gipkih stijenki da e mu nestati i sklonost ka prskanju krvnih žila.Drugi je dio nešto teži. koje svatko može posti i ako ozbiljno vježba Hatha yogu. Ovdje pripada stvaranje telepatskih veza. Duboko dišemo i stalno trebamo paziti da nam noge uvijek budu ispružene u koljenima. Halasana i Ps imotana djeluju 52 . s rukama ispruženim u stranu i dlanovima okrenutim ka podu pored bedara. 22. povla imo ruke na gore i šake postavljamo ispod vrata. gledanje u prošlost i budu nost i ostale tzv. Ponavljam ono što sam ve rekao u prethodnim poglavljima: oboljele osobe ne smiju vježbati yogu bez odgovaraju eg stru nog u itelja. Ruke ostaju na podu s dlanovima okrenutim prema dolje. koji po ivaju u nekom latentnom stanju i iju svrhu medicinska znanost još nije otkrila. Dok u prvom dijelu stavljamo nožne prste na pod. Ponajprije se visoki krvni tlak mora svesti na normalu odgovaraju im vježbama pranajame i asanama. Ipak. koliko nam je ugodno bez naprezanja. bliže glavi. Ovi su centri vrlo dobro poznati indijskim yoginima jer su istraživanjima tijekom tisu a godina pronašli na in njihova bu enja i aktiviranja. ali ih prenosimo preko glave sve dok prstima ne dotaknemo pod. Halasana .Leže i na le ima. htjeli mi to ili ne. polako izdišemo i podižemo obje noge.

prilikom izdisanja. esto odmah prestaje. Ova iznimna vježba ne pogoduje samo živcima duž ki menog stupa. te jezik ispružimo što je više mogu e napolje. kao i da nam se u potpunosti povratila snaga. bubrege i nadbubrežne žlijezde. cijeli se sustav žlijezda s unutrašnjim izlu ivanjem . a zatim.pomla uju. Ovo ponavljamo tri puta.stav lava Hatha yoga ne zapostavlja nijedan važan miši tijela. Zatim udahnemo i odmorimo se. guštera u. a da su kruta le a esto popratna pojava u starosti. Halasana je jedna od najboljih vježbi za razvoj kralježnice i le nih živaca. Halasana nadalje spre ava stvaranje masnih naslaga. Odmah zatim. a ne odjednom. Prva se vježba izvodi na slijede i na in: sjede i u Padmasani. na primjer. postignuti su iznimni rezultati. Simhasana . nakon kra eg odmora. kako miši i ne bi pretrpjeli neko ošte enje uslijed prevelikog napora. tada odmah možemo shvatiti iznimno djelovanje ove asane. Nakon nekoliko tjedana marljivog vježbanja ak i najkru a kralježnica „popušta". dok polako udišemo. svakodnevnim vježbanjem mogu sa uvati svoje mladala ke forme. 24. pogled skre emo što je mogu e više udesno. Na taj se na in krvotok potpuno osvježava. Istezanjem i skupljanjem le ni se miši i regeneriraju i obnavljaju. Simetrija se tijela dovodi do savršenstva. kao i svi ostali koji moraju paziti na svoj stas. ovom se asanom mogu vratiti u normalan položaj. te se osigurava svjež priljev krvi u najvažnije živ ane centre i stanice duž cijelog ki menog stupa. vra amo pogled u po etni položaj. a ve stvorene naslage oko trbuha i kukova potpuno nestaju. s potpunim uživljavanjem. 23. vra amo pogled u po etni položaj. Kod nepravilnog držanja tijela ili kod osoba sa sjede im na inom života. dok duboko udišemo. U tome je objašnjenje zapanjuju eg djelovanja Halasane. Zatim spustimo glavu nadolje na taj na in da bradom upremo o grudi. Ova asana pomla uje spolne žlijezde. Tko ove iznimne vježbe bude vježbao još od svoje mladosti. kako pokazuje iskustvo. Halasana podsti e rad mozga i lije i poreme aje uzrokovane moždanom anemijom. Glavobolja. ispred sebe. Ako imamo na umu da je u mladih osoba savitljiva kralježnica. a potom. pogledamo prema dolje. a istovremeno stvaranje pozitivnih i negativnih strujanja se uravnotežuje. polako izdišu i. duboko udišemo. Nasagra-Drišti (Fiksiranje vrha nosa). Osjetimo li i najmanji zamor. odmah presta-jemo.uklju uju i i moždane žlijezde . svjesno i sasvim polako.osje amo se odmah osvježeni. skupljaju i unutrašnji i istežu i vanjski dio kralježnice. sve dok ne do u u gornju najvišu to ku. Unatrag se valja savijati polako i oprezno. te uslijed toga.Izvijemo jezik unazad tako da vrhom jezika vršimo pritisak na nepce. Nakon toga. Bru-Madja-Drišti (Fiksiranje korijena nosa). ve i samim kralježnjacima. Pokretanje se o iju izvodi na sljede i na in: sjede i u Padmasani usmjeravamo pogled prema naprijed. Ove vježbe iznimno povoljno djeluju na sve kralježnjake jer je u njihovim pojedinim fazama svaki dio ki menog stupa podvrgnut istezanju ili skupljanju. te im se priljev krvi pove ava. Jedino e nam tako biti od stvarne koristi. Osobe s isuviše krutom kralježnicom moraju biti oprezne kada zapo inju s ovom vježbom. dok na taj na in ne opišemo puni krug tri puta. jetru. pogled skre emo što je mogu e više ulijevo. U djece ova vježba ispravlja iskrivljenja kralježnice na izniman na in. slezenu. ali ovoga puta fiksiraju i vrh nosa. Kako bismo onda mogli zaboraviti jezik ija nas posebna gimnastika štiti od mnogobrojnih bolesti grla i ždrijela! Simhasana se vježba u Padmasani ili Sidhasani uz ravnomjerno disanje. Te su vježbe: pokretanje o iju i kolutanje o ima. tijekom dubokog i laganog udisanja.upravo suprotno. a u teškim slu ajevima še erne bolesti esto je dolazilo do potpunog ozdravljenja bez lije enja inzulinom. Kod iscrpljenosti ili zamora odmah se možemo uvjeriti kako Halasana u trenutku otklanja ove neugodne simptome . Dok lagano izdišemo. Pokretanje o iju. Izvo enje . Zatim. U toj to ci po injemo izdah. po injemo opisivati krug o ima udesno i nagore. tj. kao i u izlaznim dijelovima živ anih spletova. nao ale mu ne e biti potrebne do duboke starosti! Kod svih je ovih vježbi od velike važnosti da ih vježbamo uz punu pažnju. zatim. Odmah nakon ove vježbe dobro je izvesti sljede e dvije vježbe koje izuzetno ja aju o i i pri svakodnevnom vježbanju doprinose o uvanju mladala ke svježine i gipkosti o iju do duboke starosti. Kod menstrualnih poreme aja. Dišu i ravnomjerno u tom položaju ostajemo sve dok ne osjetimo zamor. po injemo sa kruženjem u suprotnom pravcu. Kolutanje o ima izvodimo na sljede i na in: isprva uperimo pogled prema naprijed. te nastavljamo kruženje o ima ulijevo i nadolje sve dok iznova ne do emo u donju najnižu to ku gdje iznova zapo injemo udah i produžavamo udesno i nagore itd. Na organe u grudnom košu i predjelu vrata tako er pokazuje okrepljuju e djelovanje. zatim. pogledom fiksiramo korijen nosa. Zamorene o i oslabljenog vida snažno se regeneriraju nakon nekoliko tjedana stalnog vježbanja. Organi trbušne šupljine izloženi su snažnom pritisku. odmaramo se i potom ponovimo vježbu. gdje su kralježnjaci dospjeli u nepravilan položaj uslijed neprekidnog sjedenja. kao i zahvaljuju i uzajamnom djelovanju. tako da glumci i glumice. Zatim 53 . dišu i ravnomjerno. Kolutanje o ima Ovo su etiri odli ne vježbe za o uvanje normalnog vida i razvijanje sposobnosti koncentracije. te pomalo postaje gipkijom.

ždrijelo se pro iš uje. Postepeno usmjeravamo svijest u sve miši e tijela. Terapijsko djelovanje: Živ ani sustav u potpunosti miruje. a noge potpuno ispružene. te potom istovremeno povla imo svijest iz svih miši a kako bi svi bili i ostali potpuno opušteni. Grlo i grkljan dobivaju posebnu masažu. 66) „Sava" na sanskrtu zna i „uspokojeni". u miši e stopala. Cijelo tijelo mora biti toliko opušteno da ga jednostavno ne osje amo. 25. Srce je rastere eno jer mu je rad višestruko olakšan.stav potpunog mira (SI. trbuha. ruku. Savasana . Vratni živci i žlijezde postaju ja i i zdraviji. Trebalo bi.Legnemo na leda i obje ruke ispružimo uz tijelo. a lu enje salive (sline) je potpunije. Zatim svijest povla imo u srce. ako želimo ostati potpuno zdravi. izuzev kada mu lije nik naredi. Simhasana o ituje naredno terapijsko djelovanje: dobra gimnastika vratnih mišica odmah im pove ava priljev krvi. te doživljavamo samo najdublji mir i potpuni odmor koji donose savršeno zdravlje. tako je i našem jeziku potrebno više vježbanja od onog koje dobiva govorom i radom prilikom žvakanja. Ovu vježbu kombiniramo s vježbanjem asane Viparita-karani (vidi „Viparita-Karani"). te služi za odmaranje nakon vježbanja. usredoto enom 54 . listova. koljena. Štitna žlijezda sa svojim pomo nim žlijezdama ja a. To je posljednja asana. Deset minuta odmora u ovoj asani usporenog disanja i sviješ u. Uvla enje i izbacivanje jezika valja na ovaj na in ponoviti 10-12 puta i svaki puta jezik saviti prema gore i vrhom uprijeti o nepce. ramena. a visoki krvni tlak naglo opada. Dživa-Bandha ili „jezi na pregrada" naziv je prve faze Simhasane u kojoj je jezik izvijen i upire se o nepce. Poboljšava se sluh. bedara. Terapijsko djelovanje: Civilizirani ovjek na Zapadu u odrasloj dobi više ne ispružuje jezik. a eventualna upala krajnika u po etnom se stadiju povla i. Ovo je savršena vježba za odmaranje. Izvo enje . To je velika greška! Upravo kao što samo hodanje nije dovoljno za mišice bedara i listova. Po evši od stopala opuštamo sve miši e jedan za drugim. Ova se asana naziva stavom potpunog. znati kako je opuštanje miši a podjednako tako važno za njihov razvoj kao i njihovo pokretanje! Krvotok dospijeva u stanje savršene ravnoteže. dok je raspodjela krvi ravnomjerna. savršenog mira. Pete su nam lako spojene. Bez ikakvog napora usporavamo disanje koliko je više mogu e: mirujemo.uvla imo jezik i ponovno vrhom jako upiremo o nepce. vrata i glave. naime. Kako je dokazano istraživanjima Srimad Kovalajanande u Lonavli. Protjek krvi u venama postaje lakši.

mogu potpuno isklju iti i u bilo kojem položaju tijela sasvim prepustiti potpunom odmoru. Najmanje mjesec dana ovjek mora provesti zbog tjelesnog i psihi kog oporavka kako bi sakupio dovoljno energije i vitalnosti za sljede u godinu. dozvolite da na trenutak razmotrimo jednu stvar koju ovjek na Zapadu. Prije no što bih po eo opisivati dnevni plan u enja yoge. koji je ve postao podložan neprikladnom na inu života i u velikoj mjeri izgubio na svojoj vitalnosti. Osvježavaju e strujanje prane i tijek snage koja regenerira organizam po inju. iznajmljivanje auta itd. Odavna je poznato pravilo da svatko mora imati godišnji odmor svake godine. a organizam. tek onda kada postignemo savršeni odmor od nekoliko minuta. ak i u pauzi izme u dva poslovna pregovora. bogatom ozonom i pra-nom. u svom grozni avom brzom životu. Miši i su im opušteni i meki poput tijesta. ak i tijekom dana vrlo esto možemo na i priliku za vježbu odmaranja. samo što smo budni. a nave er treba još i i na ples. Yoga svim ljudima preporu uje dnevno vježbanje asana bilo da su stari ili mladi. mora iznova nau iti davno zaboravljenu vještinu odmaranja koja je dobro poznata samo primitivnim narodima i životinjama. a još manje odmor. Savasana bi se mogla nazvati i „aktivna pasivnost" jer se svjesno povla imo iz svih dijelova tijela u srce. pakiranja. U odmaralištu je osigurana zabava i iz pristojnosti svaka žena i muškarac. Narednog se dana ti gosti zamaraju izletima ili na plaži jer nisu navikli na takve tjelesne napore. Ovim se stavom završava popis asana. po njihovu mišljenju. žene ili muškarci. Spavanje se svodi na samo nekoliko sati! Slijede eg dana ponovo izlaze na vru e sunce premorenog srca! Zbog svega toga vra aju se s godišnjeg odmora svom svakodnevnom poslu preplanuli. Štovani itatelji. svoje živce „umiruju" jakom kavom i još ja im alkoholom.mira! Njegovi društveni nagoni dolaze ovdje do punog izražaja. izbacuju se iz organizma za vrijeme sna. Podignimo nekog psi a ili ma ku dok se odmaraju! Imat emo osje aj kao da držimo neku krpu u ruci. Umjesto da odmorom i opuštanjem smanje napetost živaca. Ujutro prije ustajanja i nave er prije spavanja treba vježbati ovaj položaj odmaranja. ali i jako iscrpljeni. odmaraju u prirodnoj neaktivnosti. a zatim još i putna groznica! U suvremenom odmaralištu nesretni gost ima sve osim .na savršeni odmor. Da i ne spominjemo one koji pola sata nakon dolaska ve igraju bridž umjesto da uživaju u planinskom ili morskom zraku. me utim. To je upravo ono što vogini podrazumijevaju pod pravim odmorom. Ve ina Europljana i Amerikanaca tek se onda po inje zapravo ozbiljno živcirati kada po inje ljetnji odmor. opremljenoj strojevima. Otpadne tvari. više vrijedi od odmora tijekom cijele no i. Ljudi na Zapadu uglavnom žure i onda kada nemaju što raditi i kada se. U spomenutom Institutu za istraživanje yoge u Lonavli nedavni su pokusi pokazali kako 15 minuta savršenog yoga-odmora isti krv od štetnih toksina. otrovi i proizvodi sagorijevanja. Ne samo medu Isto njacima. To je najsigurniji na in da prije vremena iscrpimo svoje snage. upravo kao i u tvornici kada strojevi moraju stati nakon višesatnog rada. dosad nije poznavao i nije joj pridavao važnost . Pogledajmo sada koliko sve to ima veze s „odmorom" ljudi na Zapadu. ve i medu Europljanima postoje izuzetni ljudi koji se i usred vreve i buke života. silaze u 5 sati na aj i ve ernju zabavu.što u indijskom smislu rije i zna i odmoriti se! Naše je tijelo nalik nekoj tvornici. onaj savršeni mir koji se u Hatha yogi naziva „opuštenost miši a". sjede u istom duhanskom dimu kao i kod ku e. me utim. koji se svakodnevno nakupljaju. kao i u snu. ne e biti u stanju iza i na kraj s raznim oboljenjima i drugim 55 . raspravljanja s nosa ima. koji drže do sebe. potom grozni ave pripreme. zbog iš enja i popravka. Ponajprije izbor mjesta za odmor. Pored okrepljuju eg sna ovjek. koji se satima mogu odmarati u prirodnoj neaktivnosti. to uop e nije ljetnji oporavak. te dospijevamo u isto stanje.

ovjek se tako er može sun ati. živ ani ljudi s kožom boje okolade koji ak i cigarete pušite na plaži. Tek kada koža po ne tamnjeti. svojim mislima dozvoljavamo potpunu slobodu. U Indiji svako dijete zna jer je tako odgojeno. me utim. nakon sun evog zalaska. Sun ati se poput krokodila satima neprekidno podjednako je tako štetno. Kada sam došao u Europu. Na jugu Indije uop e ne možemo shvatiti zbog ega ljudi na Zapadu toliko žele pocrnjeti. To nije ništa drugo nego isklju ivanje naših misli u trenutku kada smo preoptere eni velikim umnim radom. U vezi s time. prelamanje zraka kroz vodu. Indijci ne provode cijele sate odjednom na žarkom suncu. Krenimo na plažu nekog velegrada! Medu kupa ima ima vrlo malo takvih koji se povla e u tišinu nekog udaljenijeg mjesta kako bi ležali na mekom pijesku i zatvorenih o iju. a ne mjestimi no.. potpuno opustimo sve miši e. Svi smo toliko maslinasto tamni. a sunce se tek nazire kroz oblake. i pored toga. neka bude da ležimo potpuno opušteni i smireni i da nam je svaki.pomalo trza kao u nekom gr u. Pripadaju onoj grupi strastvenih izletnika i kajakaša koji svoju opremu i šatore nose stotinama kilometara uzbrdo i nizbrdo. ispružimo ruke s dlanovima nagore pored tijela. plivaju predve er. dolaze nam bogatije misli i op e stanje postaje bolje i svježije. Ne znaju kako su sun eve zrake snažno terapijsko sredstvo ali samo u malim koli inama. svom snagom ovlada našim mislima.ne ožive kupa ima sve do predve er jer ti ljudi iz iskustva znaju da je kupanje i plivanje najkorisnije nave er. sa u enjem sam zapazio kako ve ina ljudi na Zapadu želi potam-njeti kako bi se mogli pohvaliti i kako bi im drugi za vidjeli! Južnim Indijcima niti ne pada na pamet da se hvale tamnijom puti od one koju imaju njihovi sunarodnjaci na sjeveru Indije! Kakvo pravo na slavu i po asti stje e ovjek zato što je crn? Još nisam naišao na suncem opaljenog Europljanina ija je koža tamna poput okolade.opasnostima koje vrebaju na svakom koraku. te da je sunce isuviše slabo da bi i najmanje moglo popraviti njihov ten. Sada. sve naše misli iš eznu i naš se mozak pretvori u vakuum. neistrenirani biciklist biciklom morao prije i stotinu kilometara. ak i ako plivamo na nekom sjenovitom mjestu. prelaze cijele planinske lance kako bi dospjeli na vrh. Vratimo se. to vrijeme možemo pove ati za nekoliko minuta. jedna stara indijska poslovica ima simboli ko zna enje: „Samo budala hoda na žezi. ali upravo taština zahtijeva da imamo preplanuli ten! Ah. koji bi mogao odgovoriti na to pitanje. Nakon nekoliko minuta mozak se iznova sam uklju uje i mi se vra amo normalnom tijeku rada.na kojima u danima velikih žega nije mnogo vrelije od Srednje Europe ." Na Zapadu ljudi uglavnom izbjegavaju kretati na plažu kada je obla no ili ako sunce ne šija dovoljno jako. Ako nam netko nešto govori. prepuštaju i njegovo daljnje funkcioniranje snagama prirode koje redovito djeluju. ali tako da se s njima ne identificiramo sve dok im polet ne popusti. ako ih upijemo više no što naš živ ani sustav može podnijeti. te o ekujemo stanje u kojem ni na što ne mislimo i potpuno se odmaramo. opustimo sve miši e i ne mislimo ni na što na svijetu. Ležimo na le a. No.. Indijci. Ako bi nam netko podigao ruku dok smo u tom stanju. ne odgovaramo ali ne zato što ne ujemo ili ne razumijemo. Usred najintenzivnijeg rada odjednom se zagledamo u prazan prostor. Leže i na le ima. Naprotiv. Tijekom dana. koji su se prethodno filtrirali kroz oblake. bez neke teške ili tijesne odje e. naša „autosugestija". time su neskladnosti našeg osobnog. valjalo bi ga vježbati barem etiri do pet puta dnevno. Sve se to odigrava na paklenoj žezi jer svi ti ljudi nemaju pravilnu predodžbu o fiziološkom djelovanju sun evih zraka. koji ezne za odmorom. zapadaju u drugu krajnost. štoviše. Smatraju da bi to bio bezvrijedan napor. To je znak da smo se potpuno povukli iz svoga tijela. ne misle i ni na što. svojim pretjeranim. kada može sjedjeti u hladu. možemo osjetiti kako se neki dio tijela . dok im se tijek sam po sebi ne uspori i naš se mozak kona no „isprazni". Kada biste samo znali koliko štetite svojem sustavu žlijezda s unutrašnjim izlu ivanjem. ali najduže do 10 minuta. trebali biste znati da pola dana provedenog na vru em suncu po etkom ljeta podjednako štetno djeluje na vaše srce kao kada bi neki novi. Ovaj osvježavaju i odmor. Nakon takvog odmora od 4 do 5 minuta u potpuno opuštenom stanju. Ne! Ve ina gradskih stanovnika odlazi na plažu u skupinama ili odlazi kako bi se susreli sa svojim krugom prijatelja. posebno štitnja i. Kada sunce šija možemo dobiti lijep ten ako koristimo samo zra no kupanje u hladu. Stariji sjede u toploj vodi i satima razgovaraju. koji ne polažu mnogo pažnje ljetnjim zabavama i društvenim skupovima. ali se zbog toga ne osje amo nimalo sretnijima ili vrednijima od sjevernjaka koji su potpuno bijeli. drugim rije ima. Manji postotak ljubitelja športa na Zapadu. Tada koža tamni jednoli no. osje amo da ide lakše. pitanju „pravog odmora" o kojem smo ve ponešto rekli. Vjerojatno je svatko ve doživio ovo posebno stanje kada prenapeti živ ani sustav. to je odmaranje uma i tijela tijekom jedne ili dvije minute. To nije lako nau iti zbog pove ane i neprekidne živ ane napetosti na ina života na Zapadu. predaju se istom i blaženom zadovoljstvu savršenog odmora. iskusni kupa i i pravi ljubitelji plaža znaju da je djelovanje sun evih zraka najja e kada je nebo mutno. nepromišljenim sun anjem! Morska kupališta u Indiji . sa svojom prirodno tamnom kožom u tom su pogledu u povoljnijem položaju od bijelaca na Zapadu. dat e nam podjednako tako dobar ten kao i neposredne sun eve zrake. dok se mladi igraju i zabavljaju. Naša posljednja svjesna misao. dakle. vi mali. me utim. možemo stvoriti pod još povoljnijim uvjetima. 56 . ak i najmanji miši savršeno opušten. kada ponovno pokrenemo maštu. pod jarkim sun evim zracima. da svako pove ano izlaganje tijela žarkim sun evim zracima šteti organizmu. Kada zažele plivati. predstavljaju smrtonosni otrov! Da. Takvi športski podvizi pod izgovorom „ljetne rekreacije" kasnije mogu dovesti do iznenadnih proširenja sr anih zalisaka i drugih teško a.obi no šaka ili stopalo . pala bi poput beživotne krpe.

te ga u initi otpornim jedino ako u sebi sadrži dovoljno promjena i ako je raznovrstan tako da angažira svaki miši ravnomjerno. Ne treba ekati da gotovo padamo s nogu od umora! Na kraju ovog izlaganja o Hatha yogi želimo dodati: tko bude vježbao pranajamu i asane posti i e ne samo potpuno tjelesno i psihi ko zdravlje. tenisa desnu ruku. borba s divljim zvijerima. ve od „vježbi naglašenih pokreta" koje se izvode uz veliku psihi ku koncentraciju. koja nas opušta i osloba a umora.ako se i za to ne koristi kakvo prijevozno sredstvo . Nije. Lako je shvatljivo da u groznici suvremenog života oni. dok je drugi dio preoptere en bezdušnim i teškim fizi kim radom. u sklad sa zamislima koje je stvarao vlastitim razmišljanjem. tako i yogin 57 .bedra i listove. Pored toga.uz neke izuzetke jednostrano razvijaju muskulaturu. a ne samo miši ima. leže i na le ima. u šumi ispod drve a ili na plaži. Isto kao što u nekom zanimljivom poslu ili nekoj napetoj igri sudjelujemo svojom psihom. dakle. ali ne i rad koji danas obavlja veliki broj djelatnika. Najstarije indijske vježbe za razvijanje miši a „Dhandhal i Bhaski" razlikuju se od gimnastike na Zapadu suštinski u tome što se ne sastoje od nesvjesnih ponavljanja odre enih pokreta. To je oblik rada koji ubija psihu. koji nemaju drugih mogu nosti. naziva se Savasana. nikada ne e posti i savršenu muskulaturu ili besprijekorno zdravlje. Kosa . im se. Na in života zaposlenih u uredima i raznim ustanovama težak je zlo in protiv vlastitog zdravlja. prirodni na in života i kretanje na svježem zraku. Ma evalac razvija desnu ruku i bedro. Ako želimo ravnomjerno razvijenu muskulaturu. Pomo u ovog sustava usporenih vježbi. pogodan za razvijanje muskulature. veranje po drve u. koja pritom zahtijeva snažnu psihi ku koncentraciju. te žive u svojoj svakodnevnoj. koji ga obuzima nakon ru ka. Ako na umu imamo izlaganja o kralježnici u prvom poglavlju. I za osobe koje rade samo fizi ki. ve e uzmo i shvatiti i najve u tajnu svijeta: OVJEKA! 15. Ovaj nam sustav omogu uje u potpunosti da se svakodnevno bavimo korisnim vježbanjem. kao i ujutro ili nave er u postelji. tr anje. odnosno dio posla kojeg je dotad isklju ivo sam obavljao. Majka Priroda se brinula da se svaki ovjekov miši razvija i ja a. prenio je na druge. treba je vježbati na svježem zraku. uvidjet emo osnovni uzrok bezbrojnim oboljenjima koja haraju ovje anstvom zbog zloupotrebe životne snage u ovjeka i s time povezanim protivprirodnim uvjetima života. nikakvo udo što nam takav degenerirani na in života tijekom niza godina smanjuje životnu snagu i otpornost na stalne napade na zdravlje i intelektualnog djelatnika koji živi u tjelesnoj nepo-kretnosti. te moraju zara ivati intelektualnim radom. monotonoj „mentalnoj rutini". Potrebno je samo zrcalo i 15 minuta vremena dnevno. ribolov. sastojao od neprekidnog vježbanja tijela. gotovo da niti nemaju vremena za šport. uro enika. osiguravale su mu najsavršenije tjelesno vježbanje i najve u mogu u koncentraciju pažnje.i na rukovanje priborom za jelo u vrijeme objeda. ali bez jastuka. Zna i. te je tako jednoga dana došlo do neprirodne situacije u kojoj jedan dio ovje anstva gotovo uop e ne vrši nikakav fizi ki posao. po eo civilizirati. Ova vježba odmaranja. sve vrste športova predstavljaju napor za srce. Prirodno tjelesno vježbanje i nagonska težnja ka športskim igrama dio je ovjekovog naslje a. ve se sastoji od zdrave gimnastike. kao i aktivnosti koje konkuriraju današnjim športovima. bacanje koplja itd. ve su mu i miši i stjecali ogromnu snagu. ma koliko radili od jutra do mraka. Od športova na Zapadu svaki je. sam je sebe ograni io na odre ene djelatnosti. Cjelokupno se kretanje svodi na malo hodanja od ustanove do stana . moramo se istovremeno baviti s više športova. „Športsko srce" je op epoznata opasnost za športaše. Svaki puta kada tijekom dana imamo nekoliko minuta na raspolaganju . vojnika ili pionira koji je kr io nove puteve. tvorni ki radnik. razli ite vrste športova . u trajanju od 5.10 do 15 minuta. ali se s njima ipak ne smije pretjerivati. za kratko se vrijeme može razviti snažna muskulatura. od ranog jutra do kasno u no .možemo vježbati ovu vježbu. koji ne propisuje vježbe kojima bi se umrtvljivala psiha. I pored toga. ini podložnim najrazli itijim oboljenjima. a protiv kojeg bi se uzalud borio da nastavi stari na in života. me utim. ne pružaju i svojem tijelu ono što mu je prijeko potrebno. Izuzev toga. a kliza . Kada god je mogu e. nekada je to bila aktivnost primitivnog ovjeka. UDOTVORNO DJELOVANJE VJEŽBI SPORIH POKRETA Primitivnog ovjeka nije trebalo u iti tjelesnim vježbama. shvatit emo zašto je toliko važno da ki meni stup bude ravan dok ležimo. Tko ima toliko vremena? Drevnim indijskim metodama za razvijanje miši a svatko e mo i izgraditi lijepo i ravnomjerno razvijeno tijelo i to bez skupe športske opreme i velikog utroška vremena. plivanje. zidar. Uslijed toga.ak i tijekom radnog vremena . nije bio samo zdrav. To je zna ilo da se njegov dan. bacanje kamena. Fizi ki rad uistinu može razviti tijelo. Poznata je injenica da redovno bavljenje nekim športom može osloboditi i najokorjelijeg popodnevnog dremljivca omamljuju eg osje aja pospanosti. svatko se može baviti športom kod ku e.nesavršenog Ja isklju ene sa svim svojim ometaju im djelovanjem. Ako malo razmotrimo ovo stanje superspecijalizacije. Njegov jednostavni. broj odraslih koji osje aju potrebu za športom i koji se njime u izvjesnoj mjeri i bave barem svakog drugog dana vrlo je mali. ta je jednostranost veliki nedostatak. Ne. dakako. I rad i igra bili su dio njegovog života. Primitivni ovjek morao je biti neka vrsta univerzalnog genija jer je bio primoran podmirivati sve svoje potrebe svojim trudom i snagom svojih ruku. koja je zahtijevala stotine svrsishodnih vježbanja i prirodnih tjelesnih pokreta u kojima je psiha podjednako sudjelovala kao i tijelo. lov. Dok je živio u prirodnim uvjetima.

izvodi svoje vježbe s velikim zanimanjem, te promatra uz angažiranje volje, odnosno, snažne mašte, dio tijela koji je upravo u pokretu i u svojim ga mislima obasipa snagom prane. U svjesnom izvo enju vježbi potrebna nam je sposobnost imaginacije ili snaga zamišljanja (mašta) kako bismo odstranili smetnje koje dolaze iz podsvijesti: naše sumnje, skepsu. Ako, na primjer, lako savijemo desnu ruku, taj pokret cijelo vrijeme stalno promatramo i snagom mašte sebi predstavimo da u tom trenutku velika koli ina prane struji u biceps i da ova prana istovremeno bogato snabdijeva krvlju cijelu ruku, tada smo ve postigli željeni rezultat! Vidi tako er poglavlje „Stvarala ka snaga svijesti". Nakon nekoliko tjedana marljivog vježbanja ovog jednostavnog postupka s koncentracijom misli s iznena enjem emo zapaziti kako nam je taj miši nadlaktice toliko narastao kao da smo nekoliko mjeseci neprestance radili neki težak posao. Stvarala ka snaga svijesti omogu uje miši u da dostigne onaj oblik i veli inu koju sebi snagom mašte predstavimo. Iskušajmo ovu metodu na ostalim dijelovima tijela: usmjerimo snage mašte (imaginacije) životnu silu u odre eni dio tijela, mislimo neprestance na to kako se miši i toga dijela tijela brzo ja aju i razvijaju, te promatrajmo neposredno ili u zrcalu raskošnu igru miši a - i za kratko emo vrijeme izgraditi divno tijelo koje e izazvati divljenje i u športaša. Tajna trajnog djelovanja „vježbi sporih pokreta" na miši e i cijeli organizam leži u stvarala kom radu svijesti. Kako je ve bilo re eno u poglavlju o usmjeravanju svijesti, tanani živ ani za vrše i, koji dopiru do svih tkiva, snagom svjesne volje ispunjaju se energijom. Tijekom vježbe ovi mali rezervoari napune se izvjesnom koli inom prane tako da se izgradnja tvari, odnosno, miši a nastavlja ne samo tijekom samog vježbanja, ve i nakon njega, ak i za vrijeme sna, ispunjavaju i oblike koje je stvorila naša mašta, gotovo prema našem diktatu. U djeteta i mladih, koji još uvijek rastu, snaga je svijesti u stanju da do izvjesnog stupnja izmijeni ak i sustav kostiju prema našoj volji. To mogu shvatiti samo oni koji to osobno pokušaju iskusiti ne u teoriji, ve u praksi. Nakon kra eg vremena vježbanja mo i e osjetiti stvarala ku snagu svijesti u svojem vlastitom tijelu. Ove vježbe, izvedene pomo u autosugestije i koncentracije misli, djeluju uslijed psihi kog utjecaja neusporedivo snažnije na miši e i organizam od bilo kojeg športa bez sudjelovanja psihe. Indijski sustav vježbanja usporenim tempom daje zapanjuju e rezultate u slu aju da ga svakodnevno vježbamo. Pritom nam nisu potrebne nikakve naprave jer yoga propisuje prirodna, drevna vježbanja za tijelo koja su izvjesna podražavanja svakodnevnih „športova" ovjeka koji je živio u prirodi. Kao primjer, opisat emo prvu vježbu. Bacanje koplja (SI .67) - Stisnimo šaku desne ruke tako, kao da držimo koplje. U raskora nom stavu i s lijevom rukom ispruženom u stranu cijelo tijelo povla imo unatrag, kao da se pripremamo baciti koplje. Desnu ruku povla imo unatrag i lako zabacujemo tijelo unatrag. Ovo je osnovni položaj. Sada otpo- injemo s pokretima bacanja koplja, sve do posljednje faze, kada je desna ruka, koja drži koplje, ispružena ispred nas, dok se lijeva nalazi iza. Tijekom cijelog ovog pokreta vršimo odgovaraju i pokret nogu, tako da nam u završnoj fazi desna noga do e naprijed, kao kod ma evaoca. Obratimo posebnu pozornost da nam pokreti djeluju plasti no i umjetni ki. Vrlo je važno da ovu i naredne vježbe izvodimo potpuno bez odje e ili samo u kupa im ga icama, po mogu nosti pred zrcalom u kojem možemo vidjeti odraz cijeloga tijela. Posebno prilikom vježbanja u sobi zrcalo je vrlo važno jer pomo u koncentracije misli možemo neprekidno pratiti sami sebi, kao i sklad naših pokreta i igru miši a. Sada ustvari dolazi vježba yoge: „vježbanje usporenim ritmom". Pred zrcalom zauzmemo osnovni stav baca a koplja, te ga izvodimo s apsolutnom napregnutoš u svih miši a koji sudjeluju u tom pokretu, svaku fazu bacanja koplja tako polako kao da sami sebe promatramo u nekom usporenom filmu. Pokreti moraju biti tako spori da vježba, koja bi u normalnim uvjetima trajala svega 2 do 3 sekunde, traje od pola minute do jedne cijele minute. Za to vrijeme, nagnuvši malo glavu ustranu, promatramo sami sebe, kao i sve savršeniju igru miši a koji bujaju i pokoravaju se našoj volji, dok snagom mašte pranu šaljemo u njih. Nakon završetka cijele vježbe, odnosno, pokreta, ostajemo u posljednjoj fazi cijelu minutu, nepomi ni kao kip, te se potom iznova lagano vra amo u po etni položaj. Cijelu vježbu ponavljamo 2-3 puta. Na kraju, brzim pokretom, kao da nešto stresamo, osloba amo sve upotrijebljene miši e i potpuno ih opuštamo. Vježbu završavamo s nekoliko serija yoga-disanja. Mnogi športaši i treneri na Zapadu smijat e se ovim vježbama. Prije no što izraze svoje mišljenje, me utim, neka sami ispitaju djelovanje vježbi sporih pokreta najmanje tijekom tjedan dana, te e doživjeti zapanjuju e rezultate. Svijest „crta" oblike novih miši a, nabijenih snagom, prema našoj želji, ako svoju energiju šaljemo u tijelo svjesno i uz punu pažnju. Nema takvih plu a, ma kako slaba bila, koja ne e odgovoriti na djelovanje snage samosvijesti, te ak i kod odraslih pokazati znake razvoja. Sve ovisi o našoj mašti, volji, kao i o tome imamo li vjere. Sve, u što uložimo vjeru, uspijeva. Jer, moramo vjerovati u ono ega nema kako bi ga moglo biti. - Imaginacija je stvarala ka snaga u našim rukama. Druga je vježba, koju svakodnevno valja vježbati, ga anje lukom i strijelom. (SI. 68) U raskora nom stavu okrenemo se malo u stranu, te na inimo pokret kao da držimo luk u lijevoj ruci. vrsto stoje i, zatežemo miši e bedara i ruku, te drže i lijevu ruku ispruženu, desnom rukom povla imo zamišljenu tetivu luka, a zatim je opustimo. Cijela vježba mora trajati oko jednu minutu, a završavamo je stresanjem i opuštanjem miši a uz nekoliko yoga-udaha. Ma evanje - Zauzmemo stav za ma evanje. Kao da držimo ma u ruci, ska emo naprijed i nazad, zadaju i udarce lijevo i desno, ali sve usporeno poput puža!

58

Dizanje utega - Saginjemo se prema naprijed, uhvatimo rukama zamišljene utege i podižemo ih u visinu ramena. Savivši koljena lakim poskokom, dolazimo u stav za potisak s raširenim nogama, zatim potiskujemo teret do iznad glave raširenim rukama. Stoje i pred zrcalom i promatraju i svoje pokrete, ovu vježbu izvodimo tako polako da traje cijelu minutu. Na kraju, kao i uvijek, zbog postizanja opuštenosti, stresemo miši e i vježbu završimo dubokim udahom. Cijepanje klade - Ovo je jedna od najvažnijih drevnih vježbi. U raskora nom stavu obje ruke podižemo pred zrcalom, zamišljaju i da u šakama, koje su jedna iznad druge, držimo drške teške sjekire koju dižemo i spuštamo kao da cijepamo neku kladu. Usporeno izvo enje u trajanju 1 do 2 minute. Stresanje miši a i disanje. Bacanje kugle - (Vidi SI. 69). Tr anje (SI. 70) - Tako er drevni šport ovjeka u vrijeme kada je živio u prirodi. Pred zrcalom prolazimo kroz pojedine pokrete tr anja, a da se ne pomi emo sa mjesta. Polako dišu i usmjeravamo pranu u sve miši e koji sudjeluju u ovoj vježbi. Vježbu završavamo stresanjem miši a i disanjem. Boks - Zauzmemo pognuti stav boksa a pred zrcalom, kao da emo se boriti sa samime sobom. Zadamo nekoliko direktnih udaraca lijevom i desnom rukom, a zatim, nagnuvši se prema naprijed, nekoliko udaraca sa strane. I u ovoj vježbi sve izvodimo što je mogu e sporije, s potpunom koncentracijom cjelokupne pažnje i napetoš u svakog miši a koji sudjeluje u pokretu. Završetak vježbe: stresanje miši a i duboko disanje. Plivanje - Ova vježba odgovara treningu plivanja kakav se prakticira u Europi. Leže i na trbuhu na uskoj klupi ili visokoj stolici, vršimo pokrete plivanja, neprestance paze i na uskla ivanje disanja. Zatim legnemo na leda i plivamo le no.

Važnost plivanja kao prirodnog športa ve je razmotrena u vezi s pranajamom, te iznova naglašavamo kako pored svih tjelesnih vježbanja, svatko mora plivati barem pola sata dnevno. Košenje - Podjednako dobra vježba za razvijanje le nih i trbušnih miši a, kao i za o uvanje gipkosti kralješnice. Pokreti u lijevu i desnu stranu povoljno djeluju na živce koji se granaju od ki menog stupa. Vršimo pokrete košenja u lijevu i desnu stranu, a potom, sagnuvši se, „sje emo srpom" kratku travu sporim pokretima. Završetak vježbe: stresanje miši a i disanje. Penjanje uz uže - Vrlo važna vježba za izgra ivanje tijela koja se može vježbati na više na ina. Svrha joj je podražavanje prirodnih pokreta pri penjanju na drvo, uz lijane itd. Vrlo je jednostavna. Ako vježbamo u prirodi, uhvatit emo se za neku jaku granu, dok e u našoj sobi dobar biti i okvir vrata. Ponajprije nekoliko sekundi nepomi no visimo, te postepeno pove avamo ovo vrijeme za nekoliko sekundi. Zatim, nakon što se odmorimo za trenutak, ponovno se uhvatimo za granu ili okvir vrata, te polako izdižemo do brade onoliko puta koliko možemo. Hodanje etveronoške - Civilizirani, odrasli ljudi ovu vježbu mogu smatrati nedostojnom, ali je ona ipak vrlo korisna. Hodanje etveronoške samo pet minuta ima podjednako blagotvorno djelovanje na krvotok, mozak i endokrine žlijezde kao i asane u obrnutom položaju. U hodanju etveronoške ne smijemo hodati na koljenima, ve na ispruženim nogama i rukama, tako da nam glava visi. Fiziološko

59

djelovanje ovakvog stava razmotreno je još u ranijim poglavljima. Jednu do dvije minute hodamo etveronoške sa što kru im i što ispravljenijim nogama i rukama; zatim, mnogo sporije, ali sa nešto savijenim udovima, te kona no završavamo s puzanjem na laktovima. To je tzv. „indijansko puzanje". Ako se izvodi nekoliko minuta, jedna je od najboljih vježbi za razvijanje mišica. Izvla enje vode iz bunara (SI. 72) - U raskora nom stavu, pred zrcalom, lako pognuti prema naprijed, izvodimo pokrete izvla enja na užetu teškog vjedra punog vode iz bunara. S jednom rukom povijenom u laktu, a drugom ispruženom, poseg-nemo nadolje i uhvatimo zamišljeno uže, te ga potom povu emo nagore tako da, dok nam je lijeva ruka savijena i šakom dodiruje same grudi, desnom rukom posežemo gotovo do poda kako bismo uhvatili naredni dio užeta. Zatim vu emo uže desnom rukom, dok lijevom posežemo nadolje. Stresanjem miši a i s nekoliko dubokih udaha završavamo vježbu. Potezanje užeta (SI. 73) - U raskora nom stavu ispred zrcala ispružimo desnu ruku, uhvatimo zamišljeno uže, te ga vu emo svom snagom dok tijelo zaokre emo u desnu stranu. Zatim lijevom rukom vu emo u lijevu stranu. Ovi naizmjeni ni pokreti jedna su od najboljih vježbi za miši e le a. Niti ovdje, me utim, ne smijemo smetnuti s uma da je najvažnije što sporije vršiti pojedine pokrete kako bismo mogli sviješ u upravljati svakom fazom vježbe. Naši pokreti moraju biti posve skladni. Penjanje uz uže - Ova je vježba ista kao i prethodna samo što naše zamišljeno uže visi okomito. Vršimo, dakle, pokrete povla enja užeta nadolje kako bismo se uz njega popeli. Rvanje (SI. 74) - Ispred zrcala rvemo se sa zamišljenim protivnikom. U ovoj vježbi naši spori pokreti djeluju iznimno lijepo. S vremena na vrijeme, izme u raznih zahvata, izvodimo Kumbhaku u kojoj dah nikada ne valja zadržavati duže od 7 sekundi. Pokreti za nogomet, klizanje na ledu, tenis, skijanje i bacanje kugle tako er se mogu vježbati tempom usporenog filma. Zašto je potrebno zrcalo u kojem se može vidjeti cijela naša figura u ovim vježbama sporih pokreta? To je ustvari olakšica za Europljane koji vježbaju kod ku e. Indijski vogini omogu uju svojim u enicima da ove vježbe „Dhandal i Bhaski" uvijek izvode to no po pravilima zajedno sa svojim guruom (u iteljem). S istom visokokvalitetnom psihi kom koncentracijom promatraju izvanrednu igru miši a svoga u itelja koji posjeduje besprijekorno razvijenu muskulaturu. Zna i, vježbaju prema uzoru. U podsvijesti im se urezuje slika jednog savršenog tijela, koje je pred njima i koje je upravo putem ovakvih vježbi dostiglu sadašnju savršenost. Ovaj visoki stupanj asocijacije i koncentracije prane može se posti i ako imamo zaista lijepo razvijenog u itelja. Budu i se na Zapadu to ne može uvijek posti i, zrcalo se nudi kao odli na zamjena. Ovdje moramo sami sebi lijepo razvijene oblike upe atljivo zamišljati, bez uzora i primjera. Stoga može biti korisno da naše zrcalo okružimo s nekoliko slika lijepo razvijenih atletskih tijela. Ako ne možemo nabaviti veliko zrcalo, problem možemo riješiti pomo u svjetiljke pred koju emo stati i na zidu promatrati svoju sjenku. Nastojimo stvarati samo lijepe slike od naših raznih pokreta tijekom vježbanja! Važno je samoga sebe promatrati, bilo u odrazu zrcala, bilo u obrisu sijenke. Ako se dosad nismo bavili nijednim športom, naše je tijelo, naša muskulatura, nalik nekoj sirovoj masi, otprilike kao neisklesanom bloku pred kiparem. Da li je netko ikada vidio kipara da zatvorenih o iju stvara svoje djelo i da svoj rad kontrolira i divi mu se tek kada je posvema gotov? Podjednako tako kao što kipar stalno, tijekom rada promatra postepeni razvoj svoga djela, te se tome raduje i iz toga stvara uvjerenje, podsticaj, pa i oduševljenje, s velikom pažnjom prate i oživljavanje mrtvog materijala, i mi se moramo diviti igri svojih miši a, skladnim pokretima svoga tijela i brzom razvijanju naše muskulature, sve dok se iz bezobli nog „sirovog materijala" ne stvori živa statua atletskih miši a. Ovaj jedinstveni sustav drevnih vježbi, koji objedinjuje uvjerenje, snagu volje i mašte sa tjelesnim vježbama, zaslužuje ozbiljnu pažnju i detaljno istraživanje športskih u itelja. 16. NIŠTA BEZ SVIJESTI Iako sam u ovoj knjizi iznio samo indijska pravila koja se odnose na ovjekovu tjelesnu kulturu - prikaz filozofije tjelesne yoge iznio sam u knjizi ,,Yoga u dva svijeta" - Hatha yoga je ipak potpuno prožeta osnovnim elementima duhovne yoge. Stoga bih i o tome morao re i nekoliko rije i. Prije no što bih barem okvirno izložio osnovne postavke više indijske filozofije, neka mi bude dozvoljeno da još jednom naglasim iznimno djelovanje koje tjelesne vježbe - vršene uz puno sudjelovanje svijesti - mogu imati utjecaj na muskulaturu tijela. Misli, koje su oblik o itovanja svijesti, svemo ne su i našu sudbinu oblikuju u naprednom ili nazadnom pravcu. U poglavlju o me usobnom djelovanju psihe i tijela, mogli smo vidjeti da se pomo u dobrih i pozitivnih misli može privu i dobro, dok nas negativne, loše misli i zla osje anja guraju u zlo, bijedu i bolest. Snaga misli upravlja našim životom, odnosima s drugim ljudima, poslovima i navikama. Snaga koncentrirane misli, me utim - ako je umijemo usredsrediti i na sugestivan na in o itovati - toliko je mo na da posredstvom nje upu eni može lako ovladati voljom drugih ljudi. Yogin ne teži ovome cilju, ve jedino želi spoznati svoju istinsku suštinu. U vezi s time na ovom bismo mjestu željeli spomenuti izniman nau ni pokus kojeg je izveo istaknuti profesor na ameri kom sveu ilištu Yale, VV.G.Anderson u vezi s mjerenjem snage misli i uma. Jednog je studenta postavio na vrlo osjetljivu vagu tako da se težište njegova tijela nalazilo to no iznad središta same vage. Potom je profesor studentu zadao matemati ke zadatke, te je studentu krv po ela

60

U posudu ulijte toliko toplu vodu koliko normalno možete izdržati. Ako bi stao zamišljati da pleše ili da izvodi ameri ki narodni ples jig. to je i otklon vage bio ve i. dok teška odje a spre ava disanje kože. KORISNI SAVJETI ZA U ENIKE YOGE Ustajte i odlazite na spavanje uvijek u isto vrijeme. Eugen Sandovv svojevremo je izjavio kako tjelesne vježbe izvo enjem bez koncentracije misli i zanimanja. Zatim je svojih jedanaest studenata podvrgao posebnom i vrlo brižljivo pripremljenom treningu ali samo jedne. odnosno. Odsijecite gran icu hrasta. esto skidaju obu u. ispiranje vršite tri puta dnevno. pripadnu tom novom naraštaju! 17. nažalost. Nakon toga izvršena su to na mjerenja koja su otkrila iznena uju u injenicu da. obalom rijeke ili mora jer kroz tabane upijate zra enja Zemlje koja osnažuju i osvježavaju Vaš organizam na izniman na in. desne ruke. ubrzo ete steci iznimnu otpornost. ove tako este bolesti na Zapadu. Upotreba je gran ice vrlo jednostavna: uzmite jednu gran icu oko pola centimetra u presjeku. bora (jele. Cjelokupni sustav Hatha yoge zasniva se na vra anju prirodnom na inu života.Posebno pazite da ne nadražite ili oštetite desni. štoviše. U nastavku eksperimenta profesor je zamolio studenta da se intenzivno koncentrira na tjelesne vježbe. te je tako ovo znanje ubrzo palo u zaborav. kako izvodi 10-20 dubokih u njeva i da mu miši i stopala intenzivno rade. te da zamišlja. intuiciji koja ovjeka vodi njegovoj suštini. te se približava vrijeme kada e ovjek izlije iti svoje rane i po eti razvijati na novi.ZDRAVLJE! Misaono se udubite u suštinu zdravlja i snage tijela i duha. snaga vu enja i potiska neuvježba-vane ruke pove ana je za cijelih 3. Odlazite na spavanje najkasnije do 10 sati jer kozmi ki položaj Zemlje do pono i živ anom sustavu omogu uje najpovoljnije zra enje za njegov oporavak. uronite klice i tu otopinu polako uvla ite u nos sve dok ne dospije u usnu šupljinu. Tanin u hrastovoj gran ici djeluje kao odli no dezin-fekcijsko sredstvo. Profesor Anderson konstruirao je i posebnu klupu u obliku klackalice koja je bila u potpunoj ravnoteži kada bi na nju legao. Redovno perite zube. Izme u dla ica etkice za zube bujaju milijuni mikroba. dok se snaga desne ruke pove ala za 3 kg. profesor je mjerio snagu desne ruke jedanaestorici svojih mladih studenata. Zatim je izdahnite i izvedite Sarvangasanu. samo mehani ki. smreke itd) ili eukaliptusa jer tanin osvježava i ja a Vaše desni.5 kg u istom vremenu! Ovaj je pokus pružio dokaz da je mozak. 61 . blago zasoljene vode iz dlana. što je pokazala i vaga naginjanjem u pravcu glave. telga svakodnevno vježbate. te u njoj otopite ajnu žli icu sode bikarbone. Naka Vaša prva pomisao nakon bu enja bude . Njema ki atlet osamdesetih godina prošlog stolje a. Zasniva se na povratku plodovima uma i tako postaje jedan od najdragocjenijih zaloga novog svijeta u nastajanju i naraštaja koje e živjeti sretnim i prirodnim životom. uslijed promjene ravnoteže. Krunice zuba ve su se o istile grickanjem gran ice. Tako ete se osloboditi i najupornije prehlade. Vježbajte da njima možete uzimati gran ice i kamen i e. o njemu su mislili samo u vezi sa svojim vježbama. Nakon nekoliko minuta vaga se pomaknula u pravcu nogu. u mislima izvedenih pokreta. te je nose preba enu preko ramena! Prije spavanja vježbajte prste na nogama. te hodajte bosonogi šumom. Ujutro vršite ispiranje nosa ušmrkavanjem mlake. Stanovnici se gradova zato tako lako umaraju što ih obu a. livadom. na primjer. Ovakvo Vam je zra no kupanje nužno jer je dodir sa zrakom onemogu en tijekom cijeloga dana. On i profesor Anderson bili su prvi koji su nešto na uli o iznimnom djelovanju jednog indijskog sustava vježbanja pred zrcalom. . Neka tri najve a dara Hatha yoge: ZDRAVLJE. vrlo malo mogu doprinijeti razvijanju miši a. Što su matemati ki zadaci bili teži.ja e strujati prema mozgu. što je bio zapanjuju i dokaz da je sama snaga svijesti dovoljna da izazove skretanje krvotoka prema nogama. beton i asfalt razdvajaju od ovoga zdravog izvora energije. Ujutro i nave er izvedite vježbe o iju kako nikada ne bi ste ovisili o nao alama. te grickajte kraj sve dok se vlakna ne rascvjetaju u obliku male etkice. Prije i poslije svakog objeda valja isprati usta. Svakoga dana nekoliko minuta provedite posve bez odje e. Na selu ljudi mogu pješ ati više kilometara bez umora. zdraviji i svjesniji na in. dok je prosje na snaga lijeve ruke iznosila 50 kg. dakle. Pazite da Vam nosnice uvijek budu iste jer su one ulazna vrata prane. Što je mogu e eš e oslobodite noge iz neprovjetrenog zatvora obu e. dakle. a time i kvarenje desni (recesija). slobodniji svijet. slao krv ne samo u miši e koji su vježbani. Iznosila je u prosjeku 60 kg. Ako sa zra nim kupanjem zapo nete ljeti. što je student morao dublje zamisliti se. okupajte se svakoga dana i oslobodite svoju kožu ne isto e i opasnih otrova. SNAGA I MLADOST. koji je upravljao vježbama što su izvo ene sa zanimanjem. i to samo posredstvom zamišljenih. nakon nekoliko bi se sekundi dio klupe pod njegovim nogama po eo spuštati. Neka Vaša psihi ka i tjelesna atmosfera uvijek bude ista. Ovaj pokus izveo je profesor Anderson sa još nekoliko svojih slušatelja i pritom dobio sli ne zadivljuju e rezultate. Zatim o istite zube ovom etkicom iznutra i izvana u okomitom pravcu kako bi se o istili i zubi i prostori izme u njih. Ako je mogu e. te spre ava stvaranje zubnog kamenca. pokre ite ih pojedina no kako bi se vitalizirali i postali svjesni. Kako bi još detaljnije ispitao zadivljuju e djelovanje svijesti na tijelo i miši e. Ako ste prehla eni ili imate upalu nosa. ve je ja ao i razvijao i neaktivnu lijevu ruku. Kada posve utihne zveket oružja rodit e se novi.

koštunjasti plodovi. ne vršite naglu promjenu bez prijelaznog perioda jer biste mogli naškoditi organizmu. Na taj na in zube istite svakog drugog dana. zašto. koju na taj na in zatvarate. morate izbjegavati duhan. misao je svemo na. Ako ste jeli mnogo mesa. Prijelaz valja izvršiti postepeno. strahove. za sobom ostavite. Pas imotana. te zapo nite s'dubokim disanjem uvjereni u ljekovitu snagu predstoje ih vježbi. Nauli itd." E. odagnajte je svjetloš u misli koja struji iz u enja velikih u itelja: „Izbjegavaj dvije stvari. strpljenjem i odlu noš u! Neka Vam pred o ima neprestance lebdi mentalno oslobo enje. Prije svega umjerenost! Meso stvara isuviše mnogo otpadnih tvari i otrova. govorenje i djelovanje. misao ili djelo ima svoj vlastiti utjecaj na tebe samoga. Nepotrebnim govorenjem rasipaju se ogromne koli ine pozitivne energije." Buddha „Kratkotrajno je zadovoljstvo. zlovolju i brige. sve svoje nevolje. dakle. Jelovnik se mora sastojati od što više sirove hrane. mlije ni proizvodi moraju biti vaša glavna hrana. sa uvajte svoju duhovnu vedrinu i ne dozvolite vanjskim okolnostima da na Vas utje u! Budite uvijek svjesni injenice da ste na nebu svojeg duha Vi jedino sunce! Govorite samo onda kada imate što za re i. gran icu grickajte sve dok ne postane potpuno i fino mekana. povr e. Neka vam se duh ispuni mirom. alkoholna pi a i loše navike na druge opasne poroke jer svi oni umrtvljuju živ ane centre koje yoga upravo nastoji probuditi. Yoga-Mudra. ako je to mogu e. te kako su loše misli i djela spremne da te zasko e 62 . Nikada nemojte dozvoliti da vam zavist. Tada e Vaš dom zra iti vedrinom i uzvišenom isto om. te ne predstavlja nikakvu prepreku za yogu.Kada u svoju prostoriju u ete zbog vježbanja.H. o putni e: beskorisne želje i pretjerano obuzdavanje tijela. radoš u.štoviše. Pazite da svakodnevno imate urednu stolicu. potrebno je vježbati odgovaraju e asane: Uddijana-Bandha. kada se rastopi. u budu nost gledajte s punim povjerenjem. omogu uje Vam skupljanje ogromnih koli ina energije. puna soka i nije toliko vrsta da bi nam ozlijedila desni. Izbjegavajte pogrešno mišljenje. oja ati desni i korjenove zubi. ljubomora ili neki drugi niski nagon obuzme duh. Nemojte vježbati yogu u prostoriji ispunjenoj duhanskim dimom i isparenjima alkohola u kojoj su donedavno vodeni svakakvi razgovori! . nalik blijesku munje. a dah svjež. Nau ite nekoliko re enica napamet iz u enja velikih u itelja svijeta. u kojoj je svjež i isti zrak. „Ako je tvar mo na. Yogu vježbajte uvijek u posebnoj prostoriji. Disciplinirajte svoje raspoloženje. Ako želite posti i ozbiljne rezultate u Hatha yogi. Brana. Yogu vježbajte na istom sagu ili prostirci. te teško optere uje probavne organe. truju mu duh i tijelo. zajedno s odje om. žitarice. Upotreba mesa do izvjesne manje granice opravdana je u hladnim predjelima. Nepokolebljivo težite njegovom ostvarenju. Hranu valja dobro žvakati. što e pove ati cirkulaciju krvi. mržnja. iz te e predodžbe stvarnost i nastati. a posljedica svega toga je bolest. Takva osje anja stvaraju opasna strujanja u ovjeku. požuda." Brunton „Snaga jednom narodu mora do i posredstvom odgoja. prstom istrljajte zube i desni. tzv." Pestalozzi „Beskrajna je budu nost pred tobom. Svježa je gran ica savitljiva. provesti u potpunom postu i šutnji. oholost. Naviknite crijeva na redovne pokrete pražnjenja u odgovaraju e vrijeme ujutro ili poslije nekog obroka. te uvijek moraš imati na umu kako svaka tvoja rije . Maunam. okrenuti licem prema istoku. Vo e. Ako osjetite da Vas pritiš e potištenost. Ako Vam je rad crijeva nepravilan." Vivekananda „Ako ovjek sebi predo i stvarnost. Vrlo je korisno po jedan dan svakog mjeseca. kao i pove anje zdravlja i snage volje. Zubi e Vam biti snježno bijeli. Vježbe zapo nite odstranjenjem svakog osje aja straha. slijedim samo put zadovoljstva?" Buddha „ ovjeku valja vid okrenuti spram sebe sama kako bi mogao krenuti naj udesnijim putem otkri a svijeta. Dobro žvakanje nije važno samo za probavu jer ono osigurava i obilan priljev krvi u zubne korjenove. ponajbolje u vrijeme mladog ili punog mjeseca. med. U ostale dane uzmite malo vlažne soli na kažiprst i." Vivekananda „Spas svijeta leži u kulturnom ovje anstvu.

Naš se misaoni centar odmara samo tijekom sna. kada se usredoto e. Ona služi discipliniranju naših misli. Potpuno yoga-disanie u Padmasani ili Sidhasani 7x 2. mora vježbati vježbe sporih pokreta." „Snage su uma nalik zracima svjetlosti koja se rasipa. Uzmi zlatni lanac kako bi se oslobodio željeznog lanca.. a tako je i s dobrotom. „U snazi pojedinca leži snaga cijelog naroda. navedene u „Planu prakti nih vježbi" predve er. u tome je tajna. U budnom stanju sjedište je svijesti mozak. legnemo na leda i vježbe završimo uvijek Savasanom. koji su isuviše angažirani. zajedno s pranajamom. obrnuto." „Zlo je željezni lanac. Ki meni stup držimo ravno. kada se priroda brine da se ovaj najvažniji izvor energije oslobodi svojih svakodnevnih optere enja. Yoga-Mudra 3x 6.. Tko može više vremena posvetiti razvoju svoga tijela i samosvijesti. od manje istine k ve oj istini. To je naš jedini na in spoznaje. Nema granica snazi ljudskoga uma. slobodan si istoga trenutka. Matsjasana* " 2x 7. tijelo u potpunosti dovodi pod našu kontrolu. najbolje e postupiti ako potraži odgovaraju eg upu enog u itelja. Bhudžangasana ' 3x 8. „Prilagodba. a potom odbaci od sebe oba lanca!" „Sto su okolnosti u ve oj mjeri protiv vas. usredoto imo se na srce i disanje reguliramo sve dok ne postane sasvim lagano i ravnomjerno. nakon devete vježbe u svakom tjednu. Pažnju usredoto ujemo na srce. Sre u i zadovoljstvo ne treba stjecati . Ovu vježbu valja svakodnevno vježbati 5 do 10 minuta! Vježba je posebno potrebna i korisna za ljude na Zapadu koji žive isuviše aktivnim na inom života. oduvijek su bili naši. a ne razaranje". ali je prijatelj ovje anstva samo onaj tko pronalazi izlaz iz teško e. štoviše. ovjek svoj um mora držati pod stalnom kontrolom." „Savršenstvo ne treba postizavati . 1. Ako nama zavladaju nekontrolirane misli. Zaposlenima u uredima.Pazi da nas ne uznemiri nijedna druga misao. Tajna sre e ovisi o tome u kojem stupnju vladamo svojim umom i tijelom. uvaju i spokojnost u srcu.mi ih ve posjedujemo." „ ovjek nikada ne napreduje od zablude k istini. Vježbanje asana. te se po injemo osje ati kao da ulazimo u srce. dobro je zlatni lanac.. Tjedan 1.." 18. a nave er vježbe sporih pokreta. te yogu vježbaju zbog o uvanja zdravlja. me utim. sputan eš i ostati. Kod vježbi koje sadrži ovaj plan uo avamo kako.poput tigrova. Ostavivši svaki nemir pred ulazom. ali nikada s punim želucem.. PLAN PRAKTI NIH VJEŽBI Svrha je Hatha yoge da nam tijelo u ini svjesnim. uvijek dolazi Savasana. „Sklad i mir. da ga prožme našim bi em! Ali to nije sve. a ne napad"." „Istina je neizmjerno teža od neistine." „Kako je ste eno sve znanje na svijetu. a nave er vježbe yoge ili. te doživljavamo savršeni mir. ne stojimo više na vrstom tlu. Vakrasana. preporu uje se da rade vježbe." „Velika misao-vodilja glasi:"Pomo . to više snage djeluje na jednoj odre enoj to ci. podjednako tako. ako ne usredoto enoš u umnih snaga? Život nam je spreman otkriti svoje tajne samo ako pokucamo ili pružimo odgovaraju i podsticaj. Ako misliš da si sputan. na in 2x 5. i jedno je i drugo lanac. prije ve ere. Viparita-Karani 3x 9. Meditacija 5' 10. zadržavanje daha 2x 3. ve od istine k istini. te pod njegovom kontrolom i nadalje prakticira yogu. zra imo savršenim mirom i spokojnoš u. prosvjetljuju. Tko se još intenzivnije želi baviti yogom.S-s-s. isklju imo sve misli. ujutro vježbe yoge. Tko vježba Hatha yogu neka se usmjerava prema cilju kojeg želi posti i. Budi slobodan i jednom zauvijek znaj da za tebe ne postoji nikakav lanac. tako postoji i ohrabruju a nada da su dobre misli i djela spremni uvijek pratiti te i neprestance braniti neizmjernom snagom. a ne razdor". Sjedimo u Pamdasani. Moramo je. prokr it ete sebi put svojom vlastitom težinom. Savasana 5' 63 . Ako smiješ re i da si slobodan. te svojim mislima ne dozvoliti da besciljno lutaju. Snaga i jakost podsticaja dolazi putem koncentracije. Kumbhaka 10-12sec. prisiliti da se na nekoliko minuta povu e i isprazni nam organ mišljenja. Ako ih posjedujete. istovremeno valja voditi ra una o discipliniranju vlastitog uma. Krajnji je cilj da budemo svjesni i u svome umu ili psihi. te se bespomo no prepuštamo svakoj nevolji. I. Što je usredoto eniji.ono je ve u nama. Vježbe Hatha yoge podu avaju nas potpunom ovladavanju tijelom i snagama koje u njemu djeluju. to se više o ituje vaša unutrašnja snaga. mora nastojati živjeti u stalnom miru i uravnoteženosti." „Svatko može ukazati na zlo. Udždžaji ." 3x 4.

Tjedan 1. Tjedan 1. Ardha-Matsjendrasana.2 4. Halasana 9. Trikonasana 8. Meditacija 10. Meditacija 10. Vakrasana. na in 5. Potpuno yoga-disanje u sjede em stavu 2. Meditacija 10.5 3. II. Pranajama br. Pas imotana 6. I faza 5. Tjedan 1. Vakrasana. Pranajama br. Savasana 3. Sarvangasana 9. I faza 6. Yoga-Mudra 7. Uddijana-Bandha u stoje em stavu 6. Savasana 5.6 7x 3x 3x 3x 3x 3x 3x 3x 5' 5' 7x 3x 3x 2x 3x 3x 2x 2x 5' 5' 7x 2x 3x 3x 3x 3x 3x 3x 10' 10' 7x 3x 3x 2x 3x 3x 3x 3x 10' 10' 7x 2x 2x 3x 3x 2x 2x 3x 10' 10' 7x 3x 3x 64 . Supta-Vadžrasana 7. Padahastasana 7. Sukh Purvak 4. Tjedan 1.3 3. Disanje za ja anje živaca 4. Potpuno yoga-disanje u sjede em stavu 2. na in 5. Meditacija 10. Potpuno yoga-disanje u sjede em stavu 2. Tjedan 1. Tjedan 1. II. Sarvangasana -0° 9. Meditacija 10. Pro iš avaju e disanje 3. II faza 5. Viparita-Karani 9.2. Potpuno yoga-disanje u sjede em stavu 2. Savasana 6. Pas imotana 6. Ardha-Bhudžangasana. Savasana 7. „Ha" disanje u leže em položaju 4. Potpuno yoga-disanje u leže em položaju 2.l 3. Vakrasana. Pranajama br. Ardha-Matsjendrasana. Ardha-Salabhasana 8. Kapalabhati i 3. Dhanurasana 8. „Ha" disanje u stoje em stavu 3. Uddijana-Bandha u stoje em stavu 8. Majurasana 7. Trikonasana 8. Potpuno yoga-disanje u sjede em stavu 2. Bhudžangasana 7. Pranajama br. II. Pranajama br.4 4. na in 5. Savasana 4. Pranajama br. Halasana 9. Yoga-Mudra 6.

7 • 4. I faza 5. Udždžaji 3. Viparita-Karani 9.4. Ardha-Salabhasana 6. Meditacija 10. Uddijana-Bandha u stoje em stavu 5. Savasana 8. Uddijana ili Nauli u stoje em stavu 7. II. Halasana 9. Sarvangasana 5.2 3. Potpuno yoga-disanje u sjede em stavu 2. Nauli ili Uddijana 8. Potpuno yoga-disanje u sjede em stavu 2. Ardha-Matsjendrasana. Meditacija 10. Siršasana 8. Viparita-Karani 9. Salabhasana 7. II faza 8. Sukh Purvak 3. Dhanurasana 8. Kapalabhati 3. Uddijana-Bandha u sjede em stavu 8. Meditacija 10. Pranajama br. Siršasana 3x 3x 3x 3x 3x 10' 10' 7x 3x 2x 3x 3x 2x 3x 3x 10' 10' 7x 3x 2x 3x 2x 2x 3x 3x 10' 10' 7x 3x 3x 3x 3x 2x 2x 3x 10' 10' 7x 3x 3x 3x 3x 3x 2x 3x 10' 10' 7x 3x 3x 3x 3x 3x 3x 3x 65 . Potpuno yoga-disanje u sjede em stavu 2. Meditacija 10. Tjedan 1. Bhudžangasana 7. Savasana 12. Sarvangasana 9. Pranajama br. Yoga-Mudra 6. Tjedan 1. Supta-Vadžrasana 6. Meditacija 10. Tjedan 1. Ardha-Bhudžangasana .7 3. na in 5. Kumbhaka 10-20sec. Salabhasana 7. Simhasana u sjede em stavu 5. Vakrasana. Savasana 9. Majurasana 7. Siršasana 9. Tjedan 1. Majurasana 8. Ardha-Matsjendrasana. Pas imotana 6. Potpuno yoga-disanje u sjede em stavu 2. Disanje za ja anje živaca 4. Nauli ili Trikonasana 6. zadržavanje daha 4. 7. Savasana 10. „Ha" disanje u leže em položaju 4. Potpuno yoga-disanje u sjede em stavu 2. Matsjasana 6. Savasana 11. Pranajama br. Tjedan 1. Simhasana 5. „Ha" disanje u stoje em stavu 4.

na in 6. Meditacija 10. Kumbhaka 10-20sec. Ardha-Salabhasana 7. II faza 7. „Ha" disanje u leže em položaju 3. Potpuno yoga-disanje u sjede em stavu 2. 5. Potpuno yoga-disanje u sjede em stavu 2. Meditacija 10. Savasana 14. Majurasana 6. Potpuno yoga-disanje u sjede em stavu 10' 10' 7x 3x 3x 3x 3x 3x 3x 3x 10' 10' 7x 3x 2x 2x 3x 3x 3x 3x 10' 10' 7x 3x 3x 3x 3x 3x 4x 3x 10' 10' 7x 3x 2x 3x 3x 3x 2x 3x 10' 10' 7x 3x 3x 2x 2x 2x 3x 3x 10' 10' 7x 66 .6 5. Majurasana 8. Yoga-Mudra. Simhasana 5. Meditacija 10. 4. Savasana 15. Savasana 16. Tjedan 1. Sukh Purvak 3. Siršasana 9.4 4. Pranajama br. Viparita-Karani 9. Potpuno yoga-disanje u sjede em stavu 2. Ardha-Bhudžangasana. Pranajama br. Meditacija 10.3 4. Matsjasana 8.9. Uddijana-Bandha u stoje em stavu 8.7 4. Ardha-Matsjendrasana . Kapalabhati 3. Tjedan 1. Savasana 18. Pranajama br. Viparita-Karani 9. Kapalabhati . Sarvangasana 9. Tjedan 1. Siršasana 6. Savasana 13. II. Pranajama br. Trikonasana / 6. Padahastasana 7. Bhudžangasana 8. varijanta 5. Meditacija 10. Uddijana-Bandha u sjede em stavu 7. Tjedan 1. Pranajama br. Tjedan 1. Tjedan 1. Dhanurasana 8. Yoga-Mudra 6. Vakrasana. zadržavanje daha 3. Potpuno yoga-disanje u sjede em stavu 2. Salabhasana 5. Disanje za ja anje živaca 3. Halasana 9.l 4. Savasana 17. Potpuno yoga-disanje u sjede em stavu 2. Meditacija 10. Dhanurasana 7.

Potpuno yoga-disanje u sjede em stavu 2. Nakon završene serije svatko može vježbati odgovaraju e vježbe pranajame i asane koje mu najviše odgovaraju i koriste. Pranajama br. Supta-Vadžrasana 6.polustav skakavca. Savasana 2x 3x 2x 2x 3x 3x 3x 10' 10' 7x 5x 3x 3x 3x 3x 3x 3x 10' 10' 7x 3x 3x 3x 2x 3x 2x 3x 10' 10' 7x 3x 3x 2x 3x 3x 2x 3x 10' 10' Kako je vidljivo iz ovoga plana. Pranajama br. toplo preporu ujem športskim u iteljima na Zapadu. Doista je vrijedno posvetiti svu dužnu pozornost ovoj štovanja dostojnoj prirodnoj nauci. Padahastasana 6. još od najranijeg djetinjstva. Uddijana-Bandha u stoje em stavu 8. ve naizmjence naprije jednu. Ardha-Matsjendrasana. 67 . a i mladeži bi bilo vrlo korisno. zadržavanje daha 3. Meditacija 10. vježbati odjednom više od jednog sata.Salabha na sanskrtu zna i „skakavac". tj. II faza 7. Meditacija 10. Sukh Purvak 4. a zatim drugu. polu Ardha-Bhudžangasana . Kako pranajamu i asane. Pranajama br. Viparita-Karani 9. samodiciplinom i velikom snagom volje jer: tijelo je prikladni i poslušni instrument o itovanja naše psihe samo onda kada je zdravo! Objašnjenje sanskrtskih rije i i izraza Ardha . Ardha-Matsjendrasana. Potpuno yoga-disanje u sjedec'em stavu 2. Siršasana 5.Nazvana po voginu Matsvendri. Nije preporu ljivo. Halasana 9. Sarvangasana 9. Na taj bi na in rastao novi naraštaj obdaren novim snagama. Meditacija 10. Ardha-Salabhasana . I na in 5. tako i drevni sustav koji sa tjelesnim vježbama spaja uvjerenost. Kumbhaka 20-30 sec. Ardha-Salabhasana . Majurasana 7. Siršasana 9. Udždžaji 3. Meditacija 10.pola.Matsjendrasana. Savasana 19.polustav kobre Ardha-Matsjendrasana . snagu volje i snagu mašte. pružuiti sve blagodati Hatha yoge. me utim. u Hatha yogu je preuzeta pod imenom „Ardha" (polu) . Sukh Purvak 3. obje noge ne podižemo odjednom.2. Vakrasana. Tjedan 1.4 4. „Ha" disanje u leže em položaju 3. Dhanurasana 8. Pas imotana 8. Budu i da je originalna vježba vrlo teška. Tjedan 1. Ardha-Matsjendrasana.5 4. Savasana 21. Matsjasana 5. Trikonasana 7.4 5. zadržavanje daha 4. Tjedan 1. Yoga-Mudra 6. Savasana 20. I faza 6. II faza 8. Potpuno yoga-disanje u sjedec'em stavu 2. Kumbhaka 20-30sec. svaka serija vježbi traje ukupno oko 25 do 40 minuta. Uddijana-Bandha u sjedec'em stavu 7.

Allen & Unwin Ltd. Bru-Madya-Drišti . Yoga-Mudra. Matsja . Stav pe ata. „lubanja". Haich E.Bhastrika . L. 8. br.Vezati. Ubrzano potpuno voga-disanje. 6..: The Hindu Yogi Science of Breath. Yoga-Mudra. Rije je o pro iš avaju oj vježbi disanja za glavu. London 1936. Simha = lav. Rele V. Bombay 1966. Sarvangasana .izdvajanje desnog i lijevog trbušnog miši a. pretvarati. 5.Salabha zna i „skakavac". Supta-Vadžrasana 15. London 1959. Vakrasana.Fiksiranje pogledom korijena nosa. I.N. Padahastasana . druga faza 18.Stav pauna. Bhudžangasana .: Light on Yoga . Yoga-Mudra .: Yogic Asanas for Health and Vigour.Stav dijamanta za samosavladavanje i razvijanje snage volje.B. London 1965. Bhati. Ramacharaka Y.Sirša = glava. 4. Ardha-Matsjendrasana. 3.Pauza.Bhudžanga zna i „zmija. Vakrasana. varijanta 14. ti si jedina svoja tajna! Tko može otvoriti tvoja vrata izuzev tebe samoga? I nitko kroz njih ne može pro i osim tebe! 2 Otvori o i kako bi vidio i zagledaj se ispod koprene sljepila kako ovo trošno tijelo pokriva.Istezanje kralješnice (savijanjem prema naprijed) Salabhasana .: The Philosophies and Religions of India. 2.: Hatha yoga or the Yogi Philosophy of Physical Well-Being. 7.Stav trokuta Uddijana-Bandha .. Selvarajan Yesudian u 16." Popis ilustracija SI. Ltd. kobra".Stav lava. Sidhasana .Stav lotosa. 3. Majura . Ramacharaka Y. Bombay 1956. Supta-Vadžrasana. I. Ovom se vježbom energija prane usmjerava u sredinu ki menog stupa.K. varijanta 16. L.Stav savijanja. Kapalabhati .Izdvajanje srednjih trbušnih miši a.Dhanu: „luk"..Stav ribe. 7. Trikonasana .riba. Stav skakavca.. Kundalini i sedam akri 6. Yesudian S. Nauli . Padma=lotos (lotosov cvijet) Pas imotanasana . Vrsta vježbe disanja kod koje zrak jako udahnemo i odmah snažno izdahnemo. Yoga-Mudra 12.Fowler & Co. stav kobre. Padmasana . 2. Matsjasana . Ramacharaka Y. nastavak 13. Bilješke 1 ovje e. Padmasana 10. Stav luka. naredna varijanta 19. Ltd. Ardha-Matsjendrasana 17.Kapala. Stav brave. Ltd.Fowler & Co. zadržavanje daha nakon udaha ili izdaha.: Yoga and Health. LITERATURA 1. Zatvoreni stav. Taraporevala. Mudra . Vakrasana . Dakšina i Vaman Nauli . Supta-Vadžrasana .Stav svije e. Trbušno disanje (prva faza). godini nakon jednogodišnjeg vježbanja pranajame i asana 5.Stav potpunog mira.Stav rode. podsti e jasno mišljenje i sposobnost koncentracije. Gornje disanje (tre a faza) 9.mijeh. Padmasana.. podi i.Allen & Unwin. Halasana . Srednje disanje (druga faza) 8. Ivengar. Siršasana . G. Simhasana . varijanta I1.Pe at. zatvoreni stav.N. „svjetlost". ali priroda izlije i. VELI ANSTVENOG OVJEKA ! 3 Latinska sentenca: „Lije nik lije i.paun. Potpuno yoga-disanje: 6. G.. Stoj na glavi. Majurasana .Ovaj se stav tijela naziva „stav pluga" jer nalikuje indijskom plugu.Stav duhovnog poniranja. tj. Taraporevala. udubljivanja u samoga sebe. Kumbhaka . Sava = „uspokojeni".Yoga Dipika. 4.Stav pe ata. Savasana . Na in 68 . London 1960. Dhanurasana ..G. „Hala" na sanskrtu zna i: „plug".

20. Ardha-Bhudžangasana. Siršasana. Viparita-Karani 42. nastavak 45. Siršasana. Ga anje lukom i strijelom 69. Nauli 29. Siršasana. Bhudžangasana 33. Majurasana. Ardha-Bhudžangasana 34. Vježbe za naprednije u enike 66. Penjanje uz uže 72. Potezanje užeta 74. Pas imotana 22. Pravilno i nepravilno držanje tijela 53. Salabhasana 36. Siršasana. Halasana. Uddijana-Bandha u sjede em stavu 26. . Halasana. Dakšina-Nauli 30. Siršasana 43. Tr anje 71. Vaman-Nauli 31. Siršasana. druga faza 51. Uddijana-Bandha 25. Halasana. Dhanurasana 38. po etni stav 39. Nauli 28. varijanta I 48. završetak 46. prva faza 50. tre a faza (kona ni stav) 52. Trikonasana 32. Majurasana.Kraj - 69 . nastavak 44.65. Ardha-Salabhasana 37. b) Nastavak slike 53 55. Izvla enje vode iz bunara 73. Bacanje kugle 70. Sawasana 67. 40 b. Rvanje . završetak 47. Siršasana. Bacanje koplja 68. varijanta 35. a) 54. varijanta II 49. Matsjasana 21. kona ni stav 40a. Sarvangasana 41. Padahastasana 24. Uddijana-Bandha u sjede em stavu 27.

Related Interests