You are on page 1of 21

Edvin Mehinagić dipl.ecc.

„MARKETING NEPROFITNIH ORGANIZACIJA NA PRIMJERU REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ZA REGIJU CENTRALNA BiH „REZ“ ZENICA

Travnik mart 2012

Stranica

1. NEPROFITNA ORGANIZACIJA................................................... 9
1.1. Pojam neprofitne organizacije i historija neprofitnog marketinga .... 9 1.2. Podjela društvenih organizacija ....................................................... ....11 1.3. Profit u neprofitnim organizacijama......................................................13 1.4. Razlike između profitnog i neprofitnog marketinga.............................14 1.5. Specifičnosti marketinškog pristupa u neprofitnim organizacijama..16 1.6. Ciljne grupe neprofitnih organizacija ...................................................17 1.7. Etape u marketing pristupu neprofitnih organizacija..........................17 2. PRIMJER IZ PRAKSE „MARKETING NEPROFITNIH ORGANIZACIJA NA PRIMJERU REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ZA REGIJU CENTRALNA BiH „REZ“ ZENICA“.................................19 2.1. Ukratko o „REZ“RRA Zenica................................................................19 2.2. SWOT analiza „REZ“-RRA Zenica......................................................21 2.3. Analiza i prikaz 4P za „REZ“-RRA Zenica..........................................21 2.3.1. Proizvod/usluga.....................................................................................21 2.3.2. Cijena usluga..........................................................................................22 2.3.3. Promocija usluga .................................................................................23 3.3.4. Distribucija usluga...............................................................................24 3. Prijedlozi i preporuke za budući rad.......................................................24

4.ZAKLJUČAK................................................................................................26 5. LITERATURA..............................................................................................27 6.POPIS TABLICA I ILUSTRACIJA.......................................................27

2

2003 str. M. su organizacije civilnog društva. Neprofitne organizacije nemaju za cilj uvećavanje kapitala. ili ako ga ostvaruju ne ulažu ga u ponovno uvećanje kapitala.njihovog postojanja. Uspješnost ostvarenja njihovih ciljeva se ne može mjeriti profitom nego kvalitetom konkretne usluge koja je pružena. Ekonomski fakultet Osijek. To su sve one organizacije koje nisu vladine (državne). ali uz pomoć državnog aparata (kontrolom i finansiranjem njihovih aktivnosti). Nevladine organizacije djeluju drugačije od vladinih. radi ostvarenja nekog zajedničkog cilja ili sklonosti. Kada govorimo o organizacijama društva. već u različite druge dobrotvorne i humanitarne ciljeve (organizacije i udruženje građana). Neprofitni marketing. iako država ima svoje organizacije koje se bave rješavanjem sličnih problema. 1. pa ih zato djelimo na vladine (javne) i nevladine (privatne) neprofitne organizacije.rada i neprofitnog marketinga unutar njih. Sve nedržavne organizacije se dijele na profitne (komercijalne) i neprofitne. koje pokreću građani na osnovu svoje privatne inicijative. Suštinu njihovog djelovanja čini povezivanje pojedinaca bez posredovanja ili kontrole države.NEPROFITNA ORGANIZACIJA U sljedećem dijelu rada koji slijedi biće govora o osnovnim pojmovima koji se tiču neprofitnih organizacija. Nedržavne organizacije. 1 Neprofitne organizacije može osnovati pored samih građana i vlada.52 3 . Profitne su one organizacije čije djelovanje ima za cilj stvaranje profita i uvećavanje postojećeg kapitala (npr. ciljevima i problemima. Nastaju kao 1 Meler. Nevladine. Tu zaradu uglavnom koriste za rad svojih organizacija. Za razliku od njih neprofitne organizacije su one koje ne ostvaruju profit.1. onda se uvijek govori o ovom drugom tipu neprofitnih organizacija nevladinim. čak i onda kada ostvaruju neku zaradu.1. preduzeća u privatnom vlasništvu).Pojam neprofitne organizacije i historija neprofitnog marketinga Sve organizacije koje djeluju u društvu mogu se podijeliti na državne organizacije (javni sektor) i nedržavne organizacije (privatni sektor). neprofitne organizacije su autonomne i samostalne organizacije koje je osnovala grupa građana sa različitim motivima. interesima.

Neprofitni sektor čine pojedinci i organizacije koji pomažu da društvo postane zajednica Izvori: Milisavljević M. savezi.Ekonomski pregled. nastaje civilno društvo.wikipedia. preduzeća i pojedinaca.. Gligorijević M. nevladine organizacije (NVO) i finansiraju se iz donacija raznih institucija. www. privatne firme ili državu. grupa. 52. Beograd. pokreti. Djelovanje ovih organizacija može biti samostalno ili zajedno sa drugim organizacijama. Jurica. Mnoge od njih spadaju u tzv.. koje ne uspjevaju da riješe ili ne riješavaju na zadovoljavajući način postojeće državne institucije i organizacije. ta neprofitnost organizacije ne znači da se ona mora uzdržavati od obavljanja djelatnosti koje donose prihod.org 2 4 . biznis i državu.postoje mnoge državne i privatne organizacije čija se uspješnost u ostvarivanju svojih ciljeva ne može mjeriti veličinom ostvarenog profita. Ekonomski fakultet. Obično počinje tako što se osobe koje rade za druge. Sa druge strane i privatni poduzetnici imaju svoje specifične interese kao poslodavci. kada se stvaraju mreže ovih organizacija. pa se udružuju u neprofitne i nevladine oranizacije(udruženja poduzetnika i poslodavaca). Sada možemo nešto reći i o samoj definiciji neprofitne organizacije 2 . pojedinaca. Maričić B. Vol. udružuju u sindikate da bi zaštitili svoje interese. Ishodišne determinante strateškog pristupa marketingu neprofitnih organizacija. posebno kada su u pitanju nevladine organizacije. 105.neka vrsta alternative rješavanja mnogobrojnih problema na raznim poljima ljudskih interesa. pojavi još jedan koji zastupa specifične interese kako pojedinaca tako i društvenih grupa. Osnovi marketinga. Oblici viših udruživanja u okviru kojih mogu da djeluju ove organizacije su koordinacije. Pavičić. str. Interesi koje zastupaju su brojni i vrlo različiti. To je velikim dijelom posljedica potrebe da se uz dva tradicionalna partnera u tržišnom sistemu. Očigledno je da je broj neprofitnih organizacija sve veći. str. a nikako da ga usmjeri na svoje članove ili druga fizička ili pravna lica. 2001. Može se reći da tek razvojem i stvaranjem ovakvog umreženog djelovanja mnoštva organizacija. Bitno je da svaki prihod koji organizacija ostvari mora da se potroši isključivo za obavljanje i unaprjeđenje djelatnosti kojima se ostvaruju njeni ciljevi utvrđeni statutom. 647-651. Međutim. 2009.

vlada kao i drugi značajni akteri. U istim tim zemljama se neprofitni sektor prepoznaje kao partner vlasti i profitnog sektora.2. Državnog prihoda (takse. donatori. njeguje građanski aktivizam i odgovornost. saradnji sa zainteresovanim stranama kako bi se zajednički riješavali problemi. kao pripadnošću zajednici ili grupi ljudi koji su povezani društvenim i drugim vezama i zavise jedni od drugih. Može se reći da se nastanak i razvoj neprofitnih organizacija može povezati sa koncepcijom društvene odgovornosti. privatne volonterske organizacije. Prije svega. a zajednici pripadaju članovi. 1. radi se o uključivanju u programe od opšteg interesa. udruženja građana. Dobrovoljnih donacija 5 . Profita. 2. Sam termin neprofitne organizacije obuhvata sve organizacije koje su poznate kao dobrotvorna i humanitarna društva. sektor koji koristi zapostavljene snage.. građanske društvene organizacije. korisnici. pružanju pomoći u društvenom okruženju. brza prilagođavanja. od nevladinih organizacija se očekuje da pokažu visok stepen odgovornosti prema zajednici u čijem okruženju rade. itd. Nevladine organizacije trebalo bi da se ponašaju odgovorno čak i u onim zemljama gdje javnost to od njih ne očekuje ili gde pravno ili političko okruženje ne pruža podršku nevladinom sektoru.Podjela društvenih organizacija Postoji mnogo definicija kojima se pokušalo da se razdvoje profitne od neprofitnih organizacija. Teoretičari Smith i Rosenbaum predlažu da je izvor finansiranja dobra osnova za klasifikaciju organizacija koje se finansiraju iz: 1. kao i da se razgraniče različite varijante neprofitnih organizacija. Ukoliko direktno ili indirektno imaju potporu javnog sektora. prostor za kreativna rješenja. Za neprofitni sektor možemo slobodno da kažemo da je savjest društva. nevladine organizacije. porezi.odgovornih članova orijentisanih prema sopstvenom napretku i dobrobiti društvene zajednice kojoj pripadaju. nudi rješenja za razvoj zajednice. Organizacije ispoljavaju društvenu odgovornost na različite načine. 3. pomoći u otklanjanju problema životne sredine.). U razvijenijim demokratskim zemljama postaje sektor koji u velikoj mjeri doprinosi smanjenju nezaposlenosti.

a poduzetnička od strane profesionalnog menadžera. Pokreti. da li je sigurnost povrata sredstava primarna u odnosu na donaciju ili cijenu prema korisnicima. Različite vrste kontrole su prema ekonomisti Henry Hansmanu osnova za klasifikaciju neprofitnog sektora i to sa stanovišta dvije grupe karakteristika. neprofitne organizacije se mogu podjeliti na organizacije koje služe svim članovima društva i one koje služe samo članovima određenih društvenih grupa. političke partije. 2003. Političke organizacije i sindikati. fondacije. umjetnost. udruženja i ideje. klubovi. organizacije za pružanje socijalnih usluga. Prvo. Organizacije za podršku prikupljaju i distribuiraju donacije i druge fondove. Pavičić. Zdravstvena i socijalna zaštita.. Drugo. Zagreb. dok radne organizacije isporučuju programe.Nevladine. često bez nadoknade. stavljajući ih na taj način istovremeno u različite sektore neke klasifikacije. Prema autoru Jurici Pavičiću klasifikacija neprofitnih organizacija može se zasnivati na dvije osnovne grupe organizacija/djelatnosti i aktivnosti i to: 3 1) Osnovnim i 2) Ishodišno srodnim 1) Osnovne neprofitne organizacije/djelatnosti i aktivnosti:        3 Humanitarne organizacije. savjetovališta. Organizacije koje služe svim članovima društva (javne uslužne organizacije) su npr. da li je organizacija donatorski finansirana ili komercijalna. Vjerske organizacije. Strategija marketinga neprofitnih organizacija. Krajnje razlikovanje ustanovljeno je od strane nezavisnog sektora na osnovu podrške ili rada. Kultura. Zajednička organizacija je primarno kontrolirana od korisnika. Organizacije koje služe članovima specifičnih grupa su razna profesionalna i stručna udruženja. str. Masmedija. savezi. Naučno-istraživačke i obrazovne organizacije. humanitarne i dobrotvorne organizacije. Jurica. interesne grupe. 106 6 . Problem sa mnogim od ovih klasifikacija je što previde činjenicu da neprofitne organizacije imaju različite divizije i rade različite programe. da li je organizacija zajednička ili preduzetnička.

Marketing Menadžment. ublažavanje i ukidanje siromaštva itd. umjetničke galerije prodaju slike i slično. a ogleda se u tome što aktivnosti za pravljenje profita. ali se ipak oslanjaju na sufinansiranje više subjekata: vlade. obrazovanje i slično. kao što je kultura. korisnika ili imaju određen nivo samostalnosti a samim tim su odgovorne i za svoj budžet. jer je primaran cilj potpuno drugačiji. U neprofitne organizacije ih svrstava njihova osnovna misija.3. 4 Profit se pojavljuje kao sekundaran cilj. kao što je organizovanje kurseva i seminara. 7 . donatora i sponzora. međutim. Takve organizacije u javnom sektoru kontroliše država i u tom smislu su odgovorne njoj. muzeji prodaju posjetiocima kataloge i suvenire. 2) Ishodišno srodne neprofitne organizacije/djelatnosti i aktivnosti:  Država i državne institucije 1.Profit u neprofitnim organizacijama S obzirom da su različite neprofitne organizacije vrlo raznoliko organizovane i da se bave nebrojeno različitim aktivnostima i problemima. Nerijetko su neprofitne organizacije angažovane u aktivnostima koje definitivno obezbjeđuju zaradu. već je osnovna svrha sprovođenje njihove realne misije. zaštita interesa članova organizacije ili šire društvene zajednice.. ne predstavljaju primarni cilj. Kostić-Stanković M. To ipak ne znači da sve ove organizacije nisu neprofitne. odnosno činjenica da se uspješnost njihovog rada ne mjeri visinom ostvarenog profita.. One se. str. razlika postoji. FON. u slučaju neprofitnih organizacija. 111.. veoma je teško precizno razgraničiti organizacije koje prave profit i one koje su u potpunosti neprofitne. Beograd. Ako posmatramo sa marketinške tačke gledišta . zadovoljenje potreba društva za kulturnim uzdizanjem. Sport i rekreacija. 2007. smatraju neprofitnim jer se njihovo učešće u tim aktivnostima može svesti na obezbjeđivanje sredstava za postizanje njihovih osnovnih ciljeva. univerziteti prodaju studentima znanje i knjige. Na primjer kina prodaju gledaocima ulaznice i programe. za profitne organizacije osnovni rezultat je zarada zasnovana na obimu prodaje i zadovoljenju potreba potrošača dok je za neprofitne to odgovornost zasnovana na obimu usluga i zadovoljenju potreba korisnika. Neprofitne organizacije imaju daleko veću 4 Filipović V. predstavlja prvenstveno društvenu korist. Ipak. naplata nadoknade za učestvovanje i sl. koji mogu biti: obezbjeđenje višeg nivoa obrazovanja.

Milisavljević M. Ekonomski fakultet Osijek. Ishodišne determinante strateškog pristupa marketingu neprofitnih organizacija.111. 63. 102 8 Meler.4. Jurica. U prvom slučaju to je profit. 6 8 . Maričić B. S druge strane. 2001. 8 Iz toga možemo izvući zaključak kako je profitni marketing zasnovan na profitabilnim. Ekonomski fakultet. već da nije osnovni cilj poslovanja ili obavljanja djelatnosti. Gligorijević M. Istovremeno neophodno je poznavati i pojam društvena osjetljivost koji predstavlja sposobnost pravnih i fizičkih lica kao i državnih tijela da prema svom okruženju razvijaju politike i djelovanja korisna i njima kao elementima društva i društvu u cjelini. jer se prije svega odnose na ostvarivanje profita kao glavnog pokazatelja uspješnosti poslovanja nekog privrednog subjekta.odgovornost za svoje korišćenje novca.6 Budući da u većini subjekata u kojima je moguća implementacija neprofitnog marketinga postoji mogućnost stvaranja profita. 2003. jer je primaran cilj potpuno drugačiji. str.. prvenstveno društvena korist. dok je neprofitni na opšte društvenim kriterijma. pojam „neprofitni“ ne govori da profit ne postoji ili se ne ostvaruje. str. Osim toga.Razlike između profitnog i neprofitnog marketinga Uglavnom se smatra da je osnovna razlika postojanje različitih osnovnih ciljeva. Sveučičište u Zagrebu. a ta odgovornost je izražena preko indikatora učinka ili reakcije javnosti a ne preko profita. Beograd. U profitnom su sektoru rezultati djelovanja relativno transparentni. M. u neprofitnom sektoru je ostvarivanje pozitivnih (zadovoljavajućih) rezultata djelovanja gotovo isključivo povezano s ostvarivanjem misije i konkretnih ciljeva kod ciljnih grupa kojima organizacija usmjerava svoje djelovanje. Društvena odgovornost predstavlja zapravo obavezu da se uvećaju pozitivni učinci. Osnovi marketinga. Profit se pojavljuje kao sekundaran cilj. iako dijele zajednički 5 Ibidem . str. a u drugom ostvarivanje određene koristi za društvo ili društvenu zajednicu. 7 Neprofitni marketing od subjekata u kojima se primjenjuje zahtjeva i odgovarajući stepen društvene odgovornosti. Neprofitni marketing. dobar dio opštih marketinških postavki i zakonitosti mora se značajno prilagoditi specifičnostima neprofitnih djelatnosti. iako se mnoge aktivnosti mogu na gotovo isti način primjenjivati u svim djelatnostima. a umanje negativni učinci na društvo kao cjelinu. 648 7 Pavičić. 5 1. 2009.

Inc. osnovna svrha neprofitnog marketinga jeste ostvarenje željene reakcije ciljnog tržišta. str. dok neprofitni marketing tu usmjerenost ostvaruje najprije usmjerenošću ka društvu kao cjelini. Kotler. cilj profitnog marketinga je povećanje prodaje. Englewood Cliffs. Inc. donacijom ili nekim drugim tipom razmjene. 9 Na osnovu stavova Philipa Kotlera izraženim u njegovim knjigama moguće je ustanoviti i sljedeću značajnu razliku između neprofitnog i profitnog marketinga: 10 NEPROFITNI MARKETING PROFITNI MARKETING Nastojanje za promjenama stavova i Zadovoljavanje identifikovanih potreba ponašanja na ciljnom tržištu ciljnog tržišta Ostvarenje interesa ciljnog tržišta ili Ostvarenje dobiti ostvarenjem interesa društva bez ostvarenja lične ili neke ciljnog tržišta društva druge vrste dobiti Predmeti realizacije marketinških napora Predmet realizacije marketinških napora su ideje su proizvodi i usluge Tablica1 : Razlike između profitnog i neprofitnog marketinga po Kotleru Izvor: Kotler. Prentice-Hall. 66. Razliku između profitnog i neprofitnog marketinga najjednostavnije je. Ekonomski fakultet Osijek. Zatim. M. u neprofitnim organizacijama ponekad je teže objektivno vrijednovati korist od različitih aktivnosti u odnosu na njihove troškove. Meler. finansijskim doprinosom.. ipak. smanjenje troškova i povećanje dobiti. Prentice-Hall. a to je zadovoljenje potreba. ustanoviti na osnovu načina i mogućnosti mjerenja uspjeha primjene marketing sredstava. Ph. Međutim. rast dobiti ili pak realizacije apsolutno ili relativno u odnosu na konkurente. Drugim riječima. dok je u subjektima neprofitnog marketinga u najvećem broju slučajeva moguće mjeriti tek ostvarenje postavljenih ciljeva u odnosu na zadovoljenje potreba i želja korisnika. Reakcija može rezultirati razmjenom vrijednosti. a potom posredno i ka pojedincu. U neprofitnom marketingu cilj je povećanje opšteg društvenog blagostanja. 2003. str 283. U privrednim subjektima moguće je mjeriti.cilj. 10 9 9 .: Maketing for Nonprofit Organizations. Takođe. Newb Jersey 1975. Newb Jersey 1975.. profitni marketing je usmjeren na krajnjeg potrošača.: Maketing for Nonprofit Organizations. str 283. na primjer. Ph. Neprofitni marketing. Englewood Cliffs.

marketinških znanja i vještina. koje su primjenjive u poslovanju. kada se radi o kontraverznim ili tabu temama. Često se korisnici usluga pitaju o temama na koje su indiferentni. a ne samo s uslugama proizvodima i uslugama Razmjena se ne mora odvijati Ciljevi su kompleksniji budući Razmjena se odvija mahom upotrebom novca da Ciljevi se uglavnom svode na prodaju i uspjehe i promašaje nije moguće uvijek profit mjeriti finansijskim učincima Koristi često nisu u vezi s plaćanjima Često je u službi neprofitabilnih tržišnih segmenata Koristi su najčešće u vezi sa plaćanjima tržišnih segmenata ekonomski U službi je isključivo profitabilnih Tablica 2: Razlike između profitnog i neprofitnog marketinga Izvor: Meler. Postoji niz specifičnosti marketinškog pristupa kod neprofitnih organizacija:  Obično ima malo raspoloživih sekundarnih podataka za neprofitne marketare o karakteristikama konzumenata. studije iz osnovne socijalne naučne literature predstavljaju ključni izvor marketinga. preferenciji medija. Ekonomski fakultet Osijek. str. Neprofitni marketing.Specifičnosti marketinškog pristupa u neprofitnim organizacijama Neprofitne organizacije u poređenju sa profitnim imaju više problema da utiču na motive. što za marketara znači niz problema. ponašanju. 2003.    11 Često je teško osigurati realnost istraživanja koja su osnov za marketinške odluke. mišljenja i ponašanja ljudi. Zbog toga se često moraju tražiti inventivnija rješenja u primjeni. 67. stavove. Izvor: Meler. ljudima. 10 . 66 1.5. u odnosu na komercijalne marketare iako. Ekonomski fakultet Osijek. Neprofitni marketing. M. Povezan je uglavnom s proizvodima i mjestima i idejama. M.Tome možemo dodati i sledeće poređenje: 11 NEPROFITNI MARKETING PROFITNI MARKETING Povezan je s organizacijama. str. 2003. Od korisnika se ponekad traži da promjene svoje ponašanje za 180 stepeni.

Koga tačno namjeravamo da kampanjom. Zbog ishoda na kom neprofitne organizacije rade. 1. 1. Neka je aktivnost od manjeg interesa za široku javnost. Program koji je namjenjen širokoj javnosti. Neke akcije mogu biti namjenjene širokoj publici. 2. dok su druge namjenjene manjoj. ljudi koji utiču na potencijalne korisnike. pri koncipiranju programa svoje djelatnosti prođe kroz uobičajene etape u marketing procesu.  U profitnom sektoru je uvek moguće modifikovati ponudu da bi se izašlo u susret potrošačima.Etape u marketing pristupu neprofitnih organizacija Neprofitna organizacija koja se interesuje za zahtjeve i potrebe svojih ciljnih grupa treba da. Ciljna publika ima presudan uticaj na ono što treba komunikator da kaže. što je u neprofitnom mnogo teže. osoba koja se bavi marketingom u organizaciji mora da definiše publiku ili više različitih publika kojima je akcija namjenjena. te to znači da velika količina informacija treba da se proslijedi korisnicima. ali veoma interesantna za određene ciljne grupe. 3. Ciljnu publiku neprofitnih organizacija možemo svrstati u sljedeće kategorije: 1. kada i gdje će to da kaže. sadašnjost i potencijalni korisnici usluga.Ciljne grupe neprofitnih organizacija Kada je cilj rada i djelovanja neke neprofitne organizacije već određen. naročito u oblasti zdravstva. određenoj ciljnoj grupi. a one su sljedeće: 11 . napora i vremena. kako. opšta široka javnost.6.7. Treba imati u vidu da svaka od potencijalnih ciljnih grupa zahtjeva drugačiji pristup i način komunikacije. ima za cilj da registruje što je moguće više utisaka. odnosno akcijom obavijestimo ili motivišemo za naše aktivnosti? Smisao određivanja ciljne publike je eliminiranje nepotrebnih troškova. Kampanja mora biti usmjerena na specifične ciljne grupe. Na osnovu identificirane ciljne grupe neprofitna organizacija određuje promotivnu strategiju koju će koristiti te svoje dalje marketinško djelovanje. prikupljenih od većeg broja klijenata. potrebno je uvesti mnoge kompleksne navike i ponašanje.

"društveno prihvatljive" odgovore. Kada se sagledaju stvarne marketinške mogućnosti organizacije i koje su u skladu sa budžetom koji se posjeduje treba se opredjeliti koje ciljne grupe staviti u fokus aktivnosti organizacije. Ispitanika često u anketama kada je riječ o "proizvodu" neprofitnih organizacija daje tzv. Pojavljuje se isto pitanje kao i kod profitnih organizacija: da li se usmjeriti na tzv. fokusirani marketing program (namjenjen užoj ciljnoj grupi ukupne publike) ili ići na tzv. Odgovor na to pitanje ovisi o mnogo faktora a posebno od djelatnosti.Odgovor je poseban za svaku organizaciju ponaosob i nema univerzalnog odgovora ili rješenja. multisegment marketing (imati više programa namjenjenih različitim segmentima ciljnim grupama unutar ukupne publike). Mali broj ispitanika će reći da nije zainteresovan za obrazovanje.vizije i misije organizacije.  treba ustanoviti marketinške mogućnosti neprofitne organizacije. kulturu. 12 . sport i slične aktivnosti. nedifrencirani marketing (univerzalni program namjenjen ukupnoj publici). istraživanje tržišta da bi se ustanovile potrebe i zahtjevi ciljnih grupa ili publike (u velikom broju slučajeva će se ustanoviti raznovrsnost zahtjeva i potreba) .

2004. Doboj-Jug. vrijednosti i strateški pristup u provođenju svojih zadataka 2. agencija surađuje i sa međunarodnim organizacijama :SIDA.Vizija 12 12 koju ima „REZ“agencija glasi: Regija Centralna BiH – moderna  www.REZ –RRA Zenica je osnovana februara. Ukratko o „REZ“RRA Zenica (vizija. te regionalnim i lokalnim razvojnim agencijama u Bosni i Hercegovini. te humanitarna organizacija CHF International i Mikrokreditna organizacija „LIDER“. Razvojna agencija ima centralni ured odnosno sjedište u Zenici te dva terenska ureda u Maglaju i Travniku koji pomiruju potrebe subregija za aktivnostima i uslugama agencije. Zavidovići. principe vodilje. Lašvanske doline (Travnik. Regionalna razvojna agencija za Centralnu Bosnu i Hercegovinu . kantonima. stvaranje povoljnijeg poduzetničkog okruženja. Donji Vakuf. EU RED. promociju mogućnosti regije. općine i udruženja privrednika iz općina gornjeg toka rijeke Vrbas (Bugojno. Tešanj).1. Gornji Vakuf-Uskoplje).misija i ciljevi) REZ Agencija je regionalna razvojna agencija za Centralnu BiH (CBiH) koja stvara jasnu viziju i usmjerava realizaciju regionalne razvojne strategije kroz mobilizaciju svih aktera ekonomskog razvoja. razvijanje ljudskih resursa. USAID. OHR. organizacionu strukturu.rez. Njeni osnivači su Zeničko – Dobojski kanton i Srednjobosanski kanton.PRIMJER IZ PRAKSE „MARKETING NEPROFITNIH ORGANIZACIJA NA PRIMJERU REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ZA REGIJU CENTRALNA BiH „REZ“ ZENICA“ U ovom poglavlju ćemo dati opis „REZ“RAA Regionalne razvojne agencije. Također. godine. Zenica. razvoj turističkih destinacija u regiji Centralne BiH i privlačenje investicija i financijskih sredstava. Američka organizacija Partners for Development (PfD). Američka nevladina organizacija CHF International. Žepče. Maglaj. Ambasada kraljevine Nizozemske u BiH. Agencija u svom radu aktivno i blisko sarađuje sa: općinama na teritoriji regije. Delegacija Evropske komisije u BiH. njenu viziju. Usora. Busovača) i doline rijeke Bosne (Kakanj. udruženjima privrednika i poljoprivrednika na teritoriji regije. Novi Travnik.ba 13 . Vitez. Posebno ćemo se osvrnuti na historijat agencije. misiju.2.

u nastojanju da poboljša ekonomske performanse regije Centralna BiH i životni standard svojih građana na putu ka priključenju u EU. Ilustracija1: Prikaz položaja regije CBiH unutar BiH Izvor:www.Krajnji cilj djelovanja agencije jeste :Transformacija centralne BiH u modernu europsku regiju.ba 13 Ibidem rez.ba  14 .rez.Misija 13 agencije je : REZ RDA je poboljšati kapacitete i sposobnosti lokalnih sudionika.europska regija.

2.2.1. Proizvod „REZ“ agencija kao neprofitna organizacija se bavi konsultantskim poslom iz ekonomske sfere a usluge pruža malim i srednjim preduzećima u regiji kao i 15 .3.dodatna podrška PREDNOSTI Jaka povezanost između pružanja poslovnih usluga i poslovnog uspjeha Konstantan rast tržišta Region C BiH je izuzetan potencijal za investiranje Razvijena infrastruktura (REZ RDA) Investiciona klima i finasijska stabilnost se stalno poboljšava Prisutna je veoma mala i gotovo nikakva konkurencija PRIJETNJE Shvatanje potrebe za poslovnim uslugama i savjetovanjem je veoma nisko Shvatanje korisnosti poslovnih uluga i savjetovanja veoma slabo Mogući ulazak konkurencije izvana na tržište Cijene su niske jer je i tržište nerazvijeno Veoma slaba pomoć i podrška vlasti Tablica 3 : SWOT analiza „REZ“-RRA Izvor: Kreacija autora 2.3. JAKE STRANE SLABOSTI Krakoročno finasiranje Ograničene mogućnosti finasijskih izvora Ograničeni izvori prihoda zbog nerazvijenog tržišta Geografska raznolikost regiona Tržište nedovoljno definisano i neformirano Neiskustvo MSP u vezi korištenja PU Iskustvo Kvalitetan tim Tehnicke pretpostavke Poslovni kontakti Uspostavljena mreža klijenata Stručnost REZ RDA .SWOT analiza „REZ“-RRA Zenica U nastavku rada će biti prikazana i objašnjena SWOT analiza urađena za „REZ“RRA –Zenica. Analiza i prikaz 4P za „REZ“-RRA Zenica U nastavku seminarskog rada sadržajem je predviđeno da bude ukratko analizirani i prikazani marketinška 4P na primjeru „REZ“RRA-Zenica 2.

izrada i organizacija prezentacija firmi. b) Usluge koje se naplaćuju : izrada svih vrsta planova (poslovni.2 „REZ“ agencija ima dvije vrste usluga i to: 14 a) besplatne usluge: podaci o izvorima financiranja:kreditne linije. marketing. njihovih proizvoda i usluga.informacije o dokumentima potrebnim za registraciju pravnih lica .rez. Istraživanje tržišta. investicioni i prodajni).Savjetnici su plaćeni iz projekata koje agencija provodi a koji je dobijen od neke strane 14  www. promotivni.Neke glavne usluge koje pruža klijentima su:        Direktne konsultantske usluge za MSP. marketing.informacije o treninzima i seminarima.telefon. Povezivanje domaćih i inostranih firmi . promotivni.kancelarijski i režijski troškovi).informacije o sajmovima u BiH i susjednim zemljama.3. kontakt osoba. telefon.donacije i drugo osnovne informacije o firmama kao potencijalnim dobavljačima adresa. Izrada svih vrsta planova (poslovni.Cijene po kojim se naplaćuju usluge nisu komercijalne nego su simbolične sa ciljem da naviknu klijente da plaćaju intelektualni rad i da isti uvažavaju. Cijena po kojim agencija vrši svoje usluge su određene internim aktima agencije.Novac koji se naplati od klijenata pokriva materijalne troškove ureda i savjetnikove posjete klijentu na terenu(gorivo.Budući da se bavi isključivo intelektualnim radom proizvodi agencije su usluge . investicioni i prodajni). njihovih proizvoda i usluga. Usluge za inostrane investitore i potencijalne partnere . Grupni treninzi i seminari za MSP .povezivanje sa PUM stručnjacima popunjavanje aplikacija .ba  16 .općinskim razvojnim timovima. Cijena 2. istraživanje tržišta. Izrada i organizacija prezentacija firmi.

) tako i elektronski i to oni za koje je prethodnom analizom utvrđeno da postižu optimalni efekt.3.. U biti radi se o članovima partnerskih udruženja samostalnih privrednika . Provedenom analizom na ciljnom tržištu je utvrđeno da ciljna grupa korisnika usluga „REZ“ agencije najviše čita dnevne novine „DNEVNI AVAZ“ (68..a klijent ostvaruje popust članstvom u udruženju.Bugojno prema podacima dobijenim od poslovnih savjetnika koji djeluju na spomenutim lokacijama.36%). 17 .3.Maglaj.Ovom mjerom se direktno pomaže razvoju udruženja samostalnih privrednika koji promovišu vrijednosti konkurencije i slobodnog tržišta.Naravno pored toga koristi se i lokalne radio i TV stanice koje su najslušanije na terenu u pod regionima Zenica.afiše. da se povoljnim cijenama omogući lakši razvoj SME i poveća zapošljavanje na regiji.Promocija se vrši na ciljne skupine i na ciljanom tržištu odnosno na regiji Centralna Bosna i Hercegovina.45%). Pri tom se misli na specijalizirane TV i radio emisije te stručne publikacije namjenjene poduzetnicima i menadžerima koji su ciljna skupina „REZ“ agencije.a time vode približavanju naše ciljne regije ka europskim privrednim tokovima i lakšim euro integracijama.letci.Travnik. Još je bitno napomenuti da ciljevi politike cijena proizilaze iz globalnih ciljeva poslovanja „REZ“ agencije a to su :    da se poveća obim pruženih usluga. Politikom cijena usluga „REZ““ agencije je predviđeno davanje popusta za određene klijente koji ispunjavaju uslove.Sadašnja situacija na BiH tržištu je takva da ono velikim dijelom nije spremno da prihvati ovakve usluge ne komercijalnoj osnovi.katalozi.Promocija Stvaranje promocije je prouzročila potreba da tržište dozna za postojanje naših usluga i način na koji ih može dobiti.Samim tim je velika odgovornost i zadatak na „REZ“ timu da tu situaciju poboljša. Koriste se razne vrste medija kako printani na primjer kao što su (novinski oglasi.te da gleda TV program Federalne televizije (73. da se udovolji klijentima na tržištu.organizacije na provedbu. 2.reklame.

Agencija ima centralni ured u Zenici i dva terenska ureda u Maglaju i Travniku radi bolje pokrivenosti terena. „REZ“ 18 . Distribucija usluga Distribucija usluga klijentima od strane „REZ“ agencije se vrši na tri načina: a) direktnim kontaktom klijenta i poslovnog savjetnika na terenu ili u uredu agencije.promociju i odnose sa javnošću. c) također klijenti mogu da se obrate sa svojim pitanjima ili problemima lokalnim udruženjima privrednika te Odjeljenjima za razvoj koja djeluju u okviru opštinskih administracija te na taj način stupiti u kontakt sa savjetnicima konsultantima. 2. u cilju stvaranja čvrstog brand name-a na tržištu davanja poslovnih usluga koji će predstavljati garant pouzdanosti i kvalitete date usluge koja je pod tim logom.U cilju uspostavljanja tržišnog branda biće posvećena posebna pažnja na pozitivni publicitet te marketing mouth -to -mouth jer prije svega najvažniji je zadovoljan korisnik usluge i njegova želja da ponovo koristi poslovne usluge tima „REZ“ agencije.Potrebno je a vrši konstantna unapređenja u okviru svog marketinga a sa akcentom na marketing komuniciranje. s obzirom da su MSP pokazala najviše interesa za takvom vrstom podrške. 3.Poseban akcent će biti stavljen na uspostavljanje prepoznatljivosti logo-a i imena „REZ“ tima. b) klijenti mogu da se obrate elektronskim putem preko aplikacije unutar web stranice dežurnom konsultantu koji u uredu u Zenici prima njihova pitanja molbe i zahtjeve i u po mogućnosti realnom vremenu daje odgovore odnosno besplatne savjete.4.Moguće je ovisno o situaciji da klijenti dođu u neki od navedenih ureda ili da savjetnik konsultant obavi posjetu njima u njihovom preduzeću. malim i srednjim preduzećima). PRIJEDLOZI I PREPORUKE ZA BUDUĆI RAD U narednom periodu „REZ“ agencija treba da nastavi sa dosadašnjim radom i da održi trenutni obim i kvalitetu pružanja usluga svojim klijentima na terenu Konsultantske usluge će se ogledati kroz usluge koje pružaju konsultanti REZ agencije (putem direktnih konsultantskih usluga mikro.3.

Također je potrebno da konstantno rade na održavanju i osvježavanju web stranice www. i distribuirala ih široj javnosti i mogućim klijentima.bestinvest. aktivno učešće na sajmu ZEPS. nominacije za posebne nagrade (kako u BiH. koje uključuje značajnu medijsku pokrivenost.ba kako bi konstantno komunicirali sa tržištem i promovisali svoje usluge. REZ agencija je štampala letke o svojim projektima kao i promotivne brošure. 19 . a i medija. razvojnim i drugim mogućnostima. REZ agencija je dizajnirala i odštampala nekoliko promotivnih letaka sa osnovnim informacijama o agenciji kao i o uslugama poslovnog savjetovanja koje nudi REZ agencija. Promocija REZ agencije kao i cijele regije Centralna BiH će biti kontinuirana aktivnost agencije u narednom periodu.rez. Svi nabrojani događaji su dobro prihvaćeni i od strane javnosti. Navedene web stranice su vrlo moćan alat u službi javnog informisanja. također. tako i vani) učešće i prezentacije na domaćim i međunarodnim konferencijama u BiH i u inostranstvu.Glavna preporuka je da je dosadašnji rad bio zadovoljavajući i prihvaćen od strane klijenata i javnosti te je neophodno je i u budućem radu da se kontinuirano nastavi sa dosadašnjim aktivnostima. osiguravati informacije o aktivnostima rada REZ agencije.ba kao i podstranice www. web stranicu. Uz sve nabrojano.agencija će nastaviti pripremati svoj Bilten koji će educirati i informirati nositelje razvoja o najboljim primjerima iz prakse Europske unije. te im. organizacija “doručaka s novinarima”. REZ agencija je posvetila puno pažnje kad je u pitanju javno informisanje.

odabiranju adekvatne ciljne grupe. ima najveću ulogu u pozicioniranju jedne organizacije u društvu. a svako istraživanje njihovog rada je i ukazivanje na nedostatke. sprovedbe i kontrole ukupnih aktivnosti organizacije usmjerenih prema ciljnim grupama. bolje mogućnosti planiranja. a najviše u odnosima sa javnošću jer i agencija „REZ“ kao primjer nema odjel niti zaduženu osobu za odnose sa javnošću .ZAKLJUČAK Iz cjelokupnog istraživanja tokom pisanja ovog pristupnog rada. zatim dobijaju se daleko bolje mogućnosti istraživanja potreba ciljnih grupa i načina njihovog zadovoljavanja. U svakom slučaju su na dobrom putu. ali situacija bi mogla da bude i bolja. širenju javne svjesti o problemima kojima se ta organizacija bavi. a da marketing u svom pravom značenju. Upotrebom odgovarajućih marketinških aktivnosti i strategija. kreiranju njenog imidža. 20 . potvrđuje se hipoteza da su neprofitne organizacije veoma bitan dio društvene zajednice. što će sigurno doprinijeti da agencija sama to uvidei i potrudi se da ispravi te greške.4. organiziranja. ljudskih i drugih resursa za djelovanje na terenu. te unaprijedi svoje aktivnosti prema klijentima upotrebom svih djelotvornih marketinških metoda i tehnika. a što je najbitnije sve ovo dovodi do ostvarenja glavnog cilja jedne neprofitne organizacije. bolje razumijevanje među zaposlenima. odnosno da mnogo više koriste medije kao sredstvo za komunikaciju sa ciljnom grupom. pravom načinu komunikacije sa njom. ne treba reći da ih nedovoljno upotrebljavaju. a to je dobrobit kako za pojedinca tako i za cijelu društvenu zajednicu u kojoj organizacija pruža svoje usluge ili djeluje na drugi način. jer povremena komunikacija nije dovoljna. kao prvo za neprofitne organizacije saznaje veći broj ljudi. Što se tiče primjera iz prakse „REZ“-RAA . volonterima ili odjeljenjima unutar organizacije. bolje mogućnosti osiguravanja finansijskih. ukupna inovativnost organizacije. treba napomenuti da neprofitne organizacije u našoj zemlji još uvijek ne upotrebljavaju sve marketinške metode.

J. 3.: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela. FON.wikipedia. Milisavljević M. 2009 3. 2000. 2007 4. Masmedija. Ph. Gligorijević M. Pavičić. Ekonomski fakultet Osijek.. Rijeka. M.biznis. Meler.: Maketing for Nonprofit Organizations.ba http://www. Prentice-Hall. 2. 2) OSTALI IZVORI http://www.. Filipović V. Englewood Cliffs. Beograd. Maričić B. 5. POPIS TABLICA I ILUSTRACIJA BR. Osnovi marketinga.org 6. Zelenika. 1..ba http://www. Neprofitni marketing. 2003.5. R.ngomanager. Marketing Menadžment. 4.hr http://en.org http://www.poslovni. NAZIV STRANICA Tablica 1:Razlika profitnog i neprofitnog marketinga po 15 Kotleru Tablica 2:Razlika profitnog i neprofitnog marketinga po 16 Meleru Ilustracija 1:Prikaz položaja Regije CBiH unutar BiH Tablica 3:SWOT analiza „REZ“agencije 19 20 21 . 6. Inc.rez. Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci. Ekonomski fakultet. Strategija marketinga neprofitnih organizacija.. Kostić-Stanković M.LITERATURA 1) KNJIGE 1. IV izdanje. Kotler. Zagreb. Newb Jersey 1975. 2003 2. Beograd.