You are on page 1of 50

Kultura i turizam

POVIJEST CIVILIZACIJA
Katarina Gerometta

Praćenje i ocjenjivanje studenata
Obvezan kolegij: 6 ECTS Pohađanje max. 10 %

Dvije provjere znanja: 25% + 25%

Završni ispit: 40%

Student umjesto polaganja završnog ispita može izraditi seminarski rad.

POPIS OBVEZNE LITERATURE

The Times. Povijest svijeta, Zagreb, 2002. (ili starije izdanje: The Times. Atlas svjetske povijesti, Zagreb, 1986.)

BOURBON, Fabio, Drevne civilizacije. Velike kulture svijeta, Zagreb 2002, Mozaik knjiga, 92-268.

(razni autori) Povijest svijeta od početka do danas, Zagreb 1977., 53200.

Kalendar nastave
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. Uvod. Kronologija. Pojava i porijeklo čovjeka. Paleolitik. Paleolitička umjetnost. Neolitik. Rane kulture riječnih dolina. Razvoj visokih kultura Međurječja. Sumerska i akadska civilizacija. Asirija. Asirski gradovi i palače. Perzija – Iran. Egipat. Egipat II. Počeci indijske civilizacije i kineske civilizacije. Rani mediteranski svijet. Sjeverni rubni narodi antike. Etruščani. Grčka. Rim.

Kultura i civilizacija
Kultura
• lat. cultura : gajenje, obrađivanje, usavršavanje, njegovanje, oplemenjivanje • ukupnost predmetnih i duhovnih dobara što ih je stvorio čovjek • u kult. antr., arh., etn., pov. umj. Izraz kultura upotrebljava se kao oznaka za pojedine razine čovjekove uljuđenosti (prapovijesne kulture-kulture kamenog, brončanog, željeznog doba; visoke kulture-sumerska, egipatska, babilonska itd.)

Civilizacija • lat. civilitas: uljudnost, uglađenost • pojam koji označava različite faze i razine materijalnog, intelektualnog i društvenog razvoja ljudske zajednice (urbanizacija/pismo) • kult./civiliz. – najčešde se kultura shvada kao unutrašnji izraz života koji obuhvada ideologiju, religiju, umjetnost, a civilizacija kao ukupnost vanjskih uvjeta pod kojima se odvija život – tehnika, društvena organizacija

biljke prve ribe. prve moderne ptice jura 190 000 000 “veliko doba dinosaura”. ptice s kljunom 225 000 000 širenje reptila.geološka era geološko razdoblje geološka epoha K E N O Z O I K M E Z O Z O I K P A L E O Z O I K PS vrste kvartar tercijar holocen pleistocen pliocen miocen oligocen eocen paleocen kreda poljodjelstvo. insekti “doba riba”. kopnene biljke? trilobiti. prvi dinosauri. 10 000 pojava modernih ljudi 1 800 000 pojava bipedalizma 5 000 000 prvi hominidi 23 000 000 najstariji viši primati 34 000 000 najstariji lemuri 55 000 000 najstariji primati 65 000 000 136 000 000 prvi tobolčari i sisavci s posteljicom.. g. 280 000 000 345 000 000 395 000 000 430 000 000 500 000 000 570 000 000 4. vodozemci. šume prve kopnene životinje. beskralježnjaci Formiranje organskih molekula i prvih višestaničnih organizama PREKAMBRIJ .. osnivanje gradova..6 mlrd.. trijas perm karbon devon silur ordovicij kambrij pojava reptila nalik sisavcima prvi reptili.

Kronologija prapovijesti KAMENO DOBA: PALEOLITIK / STARIJE KAMENO DOBA MEZOLITIK / SREDNJE KAMENO DOBA NEOLITIK / MLAĐE KAMENO DOBA METALNO DOBA: ENEOLITIK / BAKRENO DOBA BRONČANO DOBA ŽELJEZNO DOBA .

Pojava i razvoj čovjeka • prije 7-5 milijuna god. dolazi do razdvajanja primata na pongide i hominide • hominidi – dvonožni. povedanje mozga • hominidi: panini (čimpanza) hominini: australopitecine Homo habilis Homo erectus /ergaster Homo sapiens / heidelbergensis (Homo (sapiens) neanderthalensis) Homo sapiens sapiens .

250/200000 – 40/30000 Donji c.Paleolitik – podjela: Gornji c. 40/30000 –10 000 Srednji c. 2 500 000 –250/200000 .

. 000 Oldovan 2.000 40/30.000 kultura magdalenijen solitrejen gravetijen orinjasijen / šatelperonijen musterijen ašelejen Gornji Paleolitik 28.5 miliju god.000 21.Podjela paleolitika Početak (datacija) 17. 000 800.000 Srednji Paleolitik Doljnji paleolitik 200.

g. 5 m težina: oko 50 kg obujam mozga: 500 cm³ iz jedne od vrsta gracilnih australopitecina razvio se rod Homo – Homo habilis (prije probližno 2. visina: oko 1.g.5 mil.Australopitecine • • • • • prije više od 4 mil.) “Lucy” .

god.5 mil. . nalazište Laetoli. oko 3.Fosilizirani ostaci stopala ranih hominina. Tanzanija.

.

.

• obujam mozga: 600 cm³ .Homo habilis • habilis = spretan • prvi predstavnik našeg roda • prije približno 2.5 mil.g.

Kenija .Oldovan Lokalalei.

5 mil.Alatke Gona. PS .85 mil. Tanzanija 1. PS Klanac Olduvai. Etiopija 2. god. god.

.

Kanzi .

Schick . Toth i K.Eksperimetnalna arheologija N. D.

Novogvinejski izrađivači alatki .

Aboridžini .

Novogvinejski izrađivači alatki .

g.5 mil.Homo erectus • erectus = uspravni • razvio se iz Homo habilisa prije više od 1. • obujam mozga: 1000 cm³ • prvi čovjek koji je izašao iz Afrike prelazedi granicu između današnjeg Egipta i Izraela .

Homo erectus AŠELEJEN .

Homo erectus St. Acheul 350 000 – 300 000 .Ašelejen .

Acheul 350 000 – 300 000 .Ašelejen – Homo erectus St.

.

Ašelejenski šačnik. Afrika .

obujam mozga: 1200 cm³ iz njega su se razvili Homo neanderthalensis i tzv. kromanjonac – Homo sapiens sapiens (oko 35 000 g.Arhaični homo sapiens • • • • razvio se iz Homo erectusa u Europi prije približno 500 000 god.) .

Donji paleoltik • Prije više od 2.5 milijuna godina (Afrika) • U Europi najstarije kamene alatke stare su nešto manje od milijun godina (Francuska. Češka i dr.) • Razdoblje donjeg paleolitika Hrvatske nije zastupljeno velikim brojem nalazišta i nalaza . Italija.

Punikve. Golubovec) 1 pedinsko (Šandalja I) .Donji paleolitik u Hrvatskoj • 4 lokaliteta s alatkama iz donjeg paleolitika: 3 na otvorenom (Donje Pazarište.

Mujina pedina. Veternica. • na tlu Europe vremenski se poklapa s trajanjem MUSTERIJENSKE KULTURE (Le Moustier u Francuskoj) čiji su nositelji NEANDERTALCI • u Hrvatskoj: Krapina. Vindija. Romualdova pedina .Srednji paleolitik • prije približno 300 000 god.

8 kg • volumen mozga: oko 1520 cm³ .Homo neanderthalensis • u Europi su se razvili iz vrste arhaični Homo sapiens • osim Europe. rasprostranjeni i na prostoru Bliskog istoka i zapadne Azije • prije približno 320 000–28 000 g. • visina: oko 167 cm • težina: oko 80.

.

.

.

Musterijenska industrija .

Krapina • najbrojnije nalazište neandertalskih skeletnih ostataka • pronađeni su ostaci najmanje 24 osobe • dentalne analize upuduju na prisutnost 80-ak jedinki .

Prije sadašnjosti • jedni od najmlađih neandertalaca u Europi . M. Vukovid. 13 slojeva (pleistocenski i holocenski) • 32 000 .33 000 god. Malez • više od 12 m sedimenta.Vindija • Hrvatsko zagorje • iskopavanja S.

Nalazišta hominida .

.

Gravetijen .