poglavlje Jedanaesto

5ro rurzNAMo o MAsNoenmn

asno6e i kolesteroljesu za osobe koje su sqesne ltrijednosti zdrave hrane dvije teme koje ih najvise zbunjuju, a to nue dudno. Jedan dan dujete da je margarin koristan za srce, a za tjedan dana dujete da je Stetan. Godinama su varn govorili da ne jedete previ5e oraha jer sadrZe puno masno6e, a sada najnov{a istrazivanja pokazuju da orasi mogu snizit kolesterol. Da bi vas jos vise zbunlli, vaS vam je lijednik nedawo rekao da je vas sveukupni kolesterol nizak, ali da je va5 korisni (HDL) kolesterol prenizak i da ga trebate povisiti! Ako vas sve to zbunjuje, znajte da niste jedini. Ljudi mi desto postavljaju pitanja o masnodama i kolesterolu pa 6u pokusat u ovom po$avlju odgovorifl na njih sto Je mogu6e jednostavniJe. Zaito su mosrrcCe tako loie? Kao prvo, Zelim naglasiti da masnoie nisu neprtjatelj. Zapravo, masnode su vaZan dlo dovjekova tijela. Zensko se tijelo sastoji od oko 25 do 35 posto masnog tklva, a musko ga ima nekih lO posto manje. Masno6a u ttJelu ima nekoliko vaZnih uloga. Ona raznosl po Ujelu u vodi topive vitamine (A, D, E i K) i opskrbljuje tijelo priduvnom energijom u wijeme gladi. Takoder Stiti i izolira tjelesne organe, a bitna je t za proizvodnju spolrfh hormona. Masno6a postaje problem tek kad je u Ujelu ima previse. Prehrana bogata masno6ama povezuje se s pove6anom opasno5iu od obolijevanja od nekih wsta raka, kao sto je rak debelog crijeva i rektuma, rak prostate i recidiv raka dojke. Prehrana u kojoj irna prevl5e masnoda takoder se povezuJe s poveiarrim rizikom od srdanog napadaja i kapi. Prosjedna arneridka prehrana wlo Je bogata masnoiama: Amerikancl konzumiraju gotovo 40 posto

245

Kao i masnode. Osim Sto ga tiJelo samo proizvodi.e*og ""p. tijelo bi jos uvijek proizvodif aovotlno toteG. oig.s masno?amcr? KolesterolJe voskasta.-45-. tvari koje zadepfi"i" .uorjli svoje _":-t :b. U op8irnom tstr"riuurr:..lJt . a hamburgei od SOg t "" Zo -gi"f*t*"f". moZe doii at ". Kako znamo da uisoki kolesterol uzrokuJe sriane bolesti? Blojna opstrna istrazivanja potwdila srl povezanost zmeclu .i.. prUe svega u jetri te u nesto manjoj mjeri u crijevima i specijaliTiranim stanicama tiJela. kolesterol uzrokuje probleme samo onda kad ga ima previ5e. ito ie kolesterol i ko.misle daje i BOpostoprevi5e te preporudujus"_.sto od svih (koJe uncsete tiJekom dana u organizam) i otUku mas_ 9:." i "prjedava_ krvi kroz u..ise od SOOmg kolesterola na dan. iO a. lb posto masno6a u cjelokupnoj prehranf. rrlugl sEuenjaci .: C_akr da Jedete hranu u kojoj uopie nema l9T"P: kolesterola. Neke wste-masnoia kojifr ima u frrani mogu potaknut tijelo na proizvodnju kolesterola.^i: lluu:. Nathan pritkin i Dean Ornish ..-J. Medutim.. ALo "" "id"o.].-.pokojni dr.kue ueze on ima. dodatno jJsu koleGrol kuko-bl.. Slidno kao i masno6e.a^Ju. utvrceno Je cla je u zernlJama u kojima se konzumir"a n4vea kolidina . Al:rid.rlrolr"a"rro_ u I 9 drZava uz potporu S\jetske .ri"rf..aruu"tu"". 6sobno bth bio sretan kad bi masno6eiinils 6k6 2Oposto svlh kaloriJakoj" oo"""roo u org€urizaIn. Mintstar za zdravstvo :t^{1 91. moze normalno funkcionirati.JiZi oto 2f 3 mg kolesterola.elo.Ainerican Heart ^ AssocraDonl preporuduje da ne jedete l. Na Drtrrter. arterija i":o1Teo _protjecanje zadepi komadiiem plode. i kole'sterol iL vaZan dio g]ela Ol je bitan za proizvodnju spolnih no.:th oArJ-a I uclbor nacionalne akadernijeza znanostI prehranu prepo_ ruduju da ne bi hebato konzumiiati "ril..-o"".H&\NA KAOLUEK kalorija u obltku masno6e. kolesterola ima I u nekim wstama hrane.^"ie. Zudkasta tvar slidna mastl. prevelika kolidina kote'steiota u trvi moZe potaknutl stvaranje ploda. koja nastaje .ko udnLZeqje za bolesti srca (Th--e..ba\ je za sintezu D-vitamin ate zaprohodnju stanidnih memtrla i mietinskih ovoJnica koje obavij4u Zivce. sraanih bolesfl i kolesterola. s-r-ednjeveliko jaJe ".

Drugu grupu dinili su Japanci koji Zive na Havajima i \jeroJatno jedu havaisku hranu. LDL raznosi kolesterol u tkiva za proizvodnju stanidnih membrana. Kakua je razlika izmedu >korisnog< i >itetnog. Nakon deset godina. Treiu su grupu sadinjavali Japanci koji su se doselili iz Japana u San Francisco i qerojatno jeli tipidnu ameridku hranu' koja je bogata masnoiama. Prva je grupa Zivjela u Japanu i Jela tradlcionalnu japansku hranu koja sadrZi malo masnoia. U drugom istraZivanju proudavale su se prehrambene navike trlu grupa Japanaca (muSkaraca). Nova teorija kaze da slobodni radikali vjerojatno dovode do oksidaciie LDL-a' a to stanice u stjenkama Zlla shvaiaju kao oSteienJe i zato zoelt tt pomoi bijele krvne stanice zvane monocit. Japanct koji su Zivjeli u Japanu imali su najmanje kolesterola u krvi i najmanje srdanih bolesti. obnavljanje i za proizvodnJu spolnih hormona. Nesto LDL-a dalje sqrazgradi u HDL (>korisni kolesterol<) ili lipoprotein visoke gustoie (high density lipoprotein). a isto tako i stopa srdanih obouenja. Visak kolesterola pohranjuje se u priduvu. kolesterola i srdanih bolesti. 247 . one prestanu prolzvodiu receptorska mjesta i tako LDL ostane u krvi. Kada stanice dobiju dovoljno kolesterola. Dok LDL cirkulira s krvlju' on se veze na posebne receptore stanica koje ga trebaju. Ont koji su Ziqeli na Havajima imali su neSto vi5e kolesterola i srdanih bolesu. Te se stanice zalijepe za stanidnu ovojnicu te privuku i druge stanice pa tako nastaje ploda (plak). IstraZivadi su u\iererli da velika kolidina LDL-a u krvi moZe oSteUUunutarnji sloJ na sujenkama arterua i tako uzrokovati aterosklerozu ili suzenje arterija.Sro Nr zNAMoo MASNoCAMA zasiienih masno6a. Istrazivanja poput ovogaupuiuju na izravnu povezarost izmedu prehrane. ti. Jetra preraduje kolesterol u LDL (>Stetni< kolesterol) i Iipoprotetn niske gustoee (low density protein). razgraditi u oblik koji tijelo moze upotreb[avati i slati u stanice koje ga trebaju. kolesterold? Kolesterol se mora u tijelu preradit. koji odnosi suvi5ni kolesterol natrag u crijeva kako bi se ?ludio iz tijela. kolesterol u krvi blo najvi5i (obidno viSeod 25O mg /dI). ali oni koji su Ztvjeli u San Franciscu imali su i jednoga i drugoga najvise. Cini se da je LDL' koji Je najveii raznositeu kolesterola u Ujelu. $avni krivac za nastaJanje plodastih naslaga.

za svakih I posto snzavanja kolesterola opasnost od src€ulognapadaja opada za 2 posto. o Idealan omjer izmedu LDL_a i HDL-a trebao bibiu g. Omjer izmedu sveukupnog i HDl_kolesterola ne bi trebao prelaziti odnos 6: l. vluSkarci su dobtvali tli lljek za snizavan-le kolesterola iti ptacefo.iek snizlla Je f. Skuptna muSkaraca kojaje dobivala h. _G-k*ce moze poveiati opasnost od obolijevanja od srdanii bolesti.tukod"."g/af .a g posto. na osnovi rezultata tog istrazivanja. . . a HDL 6O.. u usporedbi s grupom koja je dobivala placebo. Istrazivanja pokazuju da razina trigticeri_ da vi5a od t9O m{dl za iene i vi5a oa iOO . Po misljenju Ameridkog udruZenja za bolesti srca (American Heart Association). a od 2OOdo_ 239 njegovaje granidna wiled-nost. zapravo. Sve vriiednosti iznad re smaEaju se povisenim kolesterolom. a to Je za l9 posto sma4jilo 1"ft od "re"t-og . Zato ako netko ima sveukupni koleste_ tol 24O. Zapravoi tt mnogim sludajevima pravibra prehrana i vitamini djeluju iodJednako dobro i lzazivaju manje nuspojava. Na primjer. Sto su trtgltcerfdi? Tri$iceridi su lTsta masnoia koje nalazimo u krvi i koje se mjere posebnim testom. nedavna otkri6a govore da ako razina HDL-a padne ispod S-S. .iseni sveukupni kolesterol jot se uvijek moze smatrat odgivara.Odgovol izwSeno na 38OO muskaraca s povi5enim kolisterolorir. omjer Je 4:1."puJair. Redovtta tlelesna aktivnost..NA MO LUEK Koliko iznosi zdraua koltiina kolesterola? Sveukupni kolesterol ispod 2OOmg/dl smatra se idealnim.oi .ueim afo ie . se poveeava opasnost od srdanog napadaja. HDL bi trebao bit 40 ili manre. prehra_ na i dodablo uzimanje niacina mogu poaiei UOt . o" bi smio prelaztti 4:l. (To ne znadi aa tjuat trebalu uzimat liJekove za sniZavanje kolesterola. pol. ) 248 Kakuaje . Ipak. g. ako 1e t DiizO.of""ti.azina HDL-a dovouno visoka: . t . . korist od snlZauanjo kolesterola? na vase pitanJe daJe_ tspitvanje koje Je 1984. ato znatida ie to u redu. dak i niika razini kolesterola moze Uiti znak za opasnost ako Je HDL suvise nlzak.HP'4.

Zasiiene masno6e nalaz-.""r. proizvodl od punomasnog mtijeka janjetina. .D.*. a nexe wro opasne.imo prije svega pokusajte ograniditi y.svinJJl irast li saro.iJqN:SA{ET uZivanje zasi6enih masno6a na manje od lO posto od svih kalorija to. polineza. Masnoie u prehrani-dolaze u tri oblika: zasiiene. Problemkod zasiienih masnoeaiest totto lrJpooao U. sto vi5e motekuta vodika masno6i sadrzi.d"ia. ) DOBRE MASNOCE. a neke grozne. U ovom odlomku opisat iu razne wste masnoea _ neke su dobre.."fo proizvodnju kolesterola._ sicene i mononezasliene masno6e.il':."ovegovedineibile.i:liTJ . karorija.STo NE zNAMoo MAsNocAMA VODICKROZMASNOEE U PREHMNI Nt"y sve masnoia Jednake.il u krutom stanju.i1':jffi:1f.po""t"o St"t ro!-ifi LDL_ko_ 1l3o1eanu Iesterola.r. Masno6a veoma deblja: gram masno6e jrna g . bez obzira na trstu masno6e. Neke su ra "iirt r. pohneza_ si6ene ili mononezasiiene masno6e imaju riranje moleil<uh vodtka. (proteini i ugljikohidrati imaju 4 g kalorija po gramu.. Ima mnogo razlidiflh wsta mas_ ... Te tri wste masnoda razlikuju se po kemijskoj strukturi.ffi.#*rr#. r_o5r mnsruoir ZASIEENE MASNOCE u hrani Zivotinjskog podrijetla.e dletom Jana unesete I':::Htri'. i 11!:*: Manje zasieenih masno6a ima u piledni.erovi goveanE. to j"..ff ::. no6a u hranl koju jedemo.C""ij.o."J'* duelovima govedine. to jest po troiu motet<utavodika.o 249 fi... kao Stosu masni ai.T1:::Til'. neke loSe.Biljni su izvori zasiienih -*rroe" _"rtu" oa kikirikua i kokos. Zasiiene su masno6ena sobnoj d.iUi j ""_..

Osim toga. neke wste polinezasicenih ulja mogu zapravo povisiu kolesterbl. (No.HPd. ulje od kikiriklja 1neke wste suncokretova ula i ulja Safranike.4'NA KAOLUEK POLINEZASICENE MASNOCE Polinezasi6ene masnode nalazimo u btunim uutna 1margarinu dobivenom lz biq-aka. Medutim. prehrana bogata polinezasidenim uljem povezuje se s nekim wstama raka i stvaranjem Zudnlh kamenaca. Dijetni margarin i tekuci margarin sadrze manje transmasnih kiselina.rnkcloniranj e Zivdanog sustava Dokazano je da vtsoko polinezasi6ena ulja. ako ne i losiji. Kupujte samo nehidrogeniranl.ima koristan udinak na kolesterol u krvi. kukuruzno i suncokretovo uue. Neka pollrezasiiena uua 1 svl margarinl prolaze postupak zvan hidrogenacUa kako bi ih se udinilo korisnima za pedenje l produzilo njihovu trajnost. MONONEZASIEENE MASNOEE Mononezasi6ene masnoie nalazirno u uobidaJenom ulju za kuhanJe. Maslac je jednako tako Io5. canola ulje. snizuju kolesterol u krvl.) Osim toga. to ne znadi da se trebate watiti na maslac. istrazivadi u . Istraztvanja su pokazala da Uudl koji Jedu puno hidrogeniranih polinezasi6enih ulja i margarin imaju vi5u razinu kolesterola nego oni koji ih ne Jedu. ono moZe poveeati kolidinu HDL-a iU korlsnog kolesterola. koJa Je neophodna za nastajanje stanica i normalno fi. kao Sto je ulje Safranike.posebno masllnovo ulje . Te su masnode $avni izvor linoleidne kiseline za flJelo. premda maslinovo ulje nema nikakav utjecal na sveukupni kolesterol. Nemojte JesU vise od 10 posto od sveukupnih vasih kalorija u obliku polinezasi6enih masno6a. Tim postupkom nastaju tvari zvane transmasne ldseline koje djeluJu u Ujelu kao zasiiene masnoie. procesima u tijelu koji su moZda uzrok nekih wsta srdanih oboljenja i raka. Nekoliko je istrazivanja pokazalo daje polinezasl6eno ule podloZno oksidativnim oSteienjima. ukljuduju6l maslinovo ulje. Mononezasieeno uue . pofldu nastaj'nJe kolesterola. tj. Nekoliko je istraZlvanja p okazaJo da. Upotreblj avaj te nehidrogenirana ulja. tekudi margarin i Stedljivo ga korisute.

enje u restoranima brze hrane. Jedna ili dvile Zlice na dan ia kuhanie ilt salatu dovoljno 1e. povisiti kolesterol. u5tipke. Safranike 1li samo djelomidno hidrogenf ana uua. po-sebno s maslinovjm uljem. Te masne kiseline nalazimo prije svega u masnoj ribi i uuu od lanenih sjemenki. ali posebno zasiienih i hldroge_ niranih pollnezasi6enih masno6a. sliano kao i zasi6ine masno6e. OS98N! SAVJET pokusaJte nadomjestiti druge masnoee u svojoj prehrani s vise mononezasi6enih masno6a. BRZAHRANA: OD MARGARTNA JOs LOSUA NaJlo5ljaod svih jesu hidrogenirana biljna ulja koja se upotre_ bljavaju za pri.STO NEZNAMOO MASNOCAMA Izraelu nedavno su otkrill da Je maslinovo ulje marje podloZno oksidatirmim oSteienjima nego polinezasi6eno ulje. lVe iedite ih! PRICA O RlBl: OMEGA-B MASNEKtSEt-tNE Omega-3 masne kiseline wsta su polinezasiienih masnoda i odnedarmo s€ o njima mnogo govori zbog nithova korisnog djelo_ vzrnja na tijelo. dajne koladiie s maslacem. orro sadrZi puno katoriia i zato ga upotrebljavajte Stedljivo. 251 . Tropska uUa (kao Sto je palmino i kokosovo) mogu. pecivo s mastacem i kekse 1zpekarnice jer oni sadrZe puno -^"rroi. Vjeruie se da su oksldatlvna o5te6enja ltpida u krvi gla!:ni faktoi riziia za nasta_ janje ateroskleroze. UPozoRENJE PRoCITAJTENALJEPNICE! Tvornidki pripremljena i obradena hrana moZe sadrzavau veoma mnogo masno6a svih wsta. Premda Je maslinovo ulje zdravo.. vonjada i kikiriki. potraiite proEvode koji sadrZe malo masno6e i upotrebljavajte ulje od canole. Ti ulii sadrZe ve6e kolidine transmasnih kiselina nego margarin. Znanstvenici pretpostavljaju da je u ranom razdoblj u razvoja doljeka nasa prehrala bila bogatua omega-3 masnim kiselinama. Dobri izvori mononezasiienih uuajesu takoder bademi. Osobito izbjegavajte pecivo (croissant). avo_ kado.

(ZamiJenit ovdje je kljudna riJed: ako samo dodate ribu svojoj prehrani. ZASTITA OD RAKA Premda neke polinezasi6ene masno6e potidu rast nrmora. nih tumora kod Zivoflnia. Visoke razine flbrinogena povezuJu se sa stvaranjem krvnih ugrusaka. ) Omega-S masne kiseline takoder snizuju trigliceride kod bolesnika s povisenim trigliceridima. tj. Tromboksan uzrokuje stezanje krvnth Zila. nekoltko je istrazivanja pokazalo da riblje ulje kodi rast kanceroz. kolesterol 6e vam se jos malo i povtsiu.i od nas ne dobivaju dovolno tih vaZnth masnih kiselina.HMNA MO LUEK Danas mnog. 252 . psoruaze. one kode biokemUske procese u stanicama koji izazivaJvupalne reakcije. za koji se qeruje da uzrokuje stvaranJe plodastih naslaga na arterijama. Nedavna istraZivanja pokazuju da omega-3 masne kiseline kode nastaj2nje trombocitnog faktora rasta. koji mogu izazvat kap i aterosklerozu. PROTUUPALNI UEINAK Omega-3 masne ktseline imaju protuupalna svojstva. lupusa. koji su posebno rizidan faktor za bolest srca kod Zena. Omega-3masne kiseline uspje5no se koriste za lijedenJesLnptoma artritisa. Fibrinogen Je tvar koja nastaje u Ujelu i koja je neophodna za pravllno zgrudavanje krvi. a ne izbacite neke zaslcene masno6e. Dokazano Je da omega-3 obavljaju sljede6e zadaie u tijelu: BOLEST KORONARNIH ARTERUA Brojna su istraZivanja pokazala da ribUe ulje sniZava ukupni kolesterol i LDl-kolesterol u ludi kod koJth Je on malo povisen i koji zasiiene masnode u svojoj prehrani zamijene ribljim mesom. a to moZe dovesti do visokog knrnog tlaka. ulceroznog kolitisa i drugih upalnih bolesti. Omega-3 masne kiseline takoder snizuju razinu fibrinogena i tromboksana u krvi.

sToNE zNAMoo MASN)CAMA TRUDNOEA Omega-S masne kiseline koriste se za sprjedavanje pobaaaja kod visokortzidnih trudnoia. a pomaZu i u odrZavzlnju knmog tlaka niZim smanjujuci razinu komboksana. ali dodaje i visak kalorija.g. Na primjer.r_ j eeiti stvaranje krvnih ugru5aka u placenti. to bi svakako bilo nesto Sto bi bilo wijedno odobravanja. Na gum arabic i karagen. prema saznanjima tog centra.. Imaite na umu da se za relativno nove proizvode koji se pojave na trZiStu dolsta ne moZe znati kakvi 6e im biti dugorodni udinci.-. podev5i od bjelanjaka jajeta do obradenog jestivog Skroba.. Ali ja osobno ne odobravam sve te laZne masnoee. jelima s malo masnoie dodarali kremastu teksturu. ili s vrlo malo kaloiSa i mogle posfei isti uiinak. Centar za znanost u sluZbi iavnosti (Cen_ ter for ttre Science in the public Interest) za. FDA nije izdala odobrenje za Olestru. koji su pritidno bezazleri. 1987. Mislim da je najbolje da se klonite tih laZnih umietnih masnoca te da koristite prirodne zamjene i s njima kuhaie i pe6ete. OSOBNT SAVTET pojedite dva do tri obroka ribe na tiedan.ljudi uazvati alergijske simptome i druge Stetne . Njihovaje prMadnost odiia: masno6a daJe teksturu i okus hrani.t "ii.d:a:lio ie td FDA da ne izda odobrenje jer Olestra JoS nue bila dovoljno ispitana. koji se desto upotrebljavaju da bi Plmjer. ali ima i nekih tvari ftoie su potenctjalno opasne. Procter I Gatnble zataLili su od FDA da odobre njihov novi proizvod nazvan Oleska . Kad bi sintefdke masno6e bile bez kalorija. IstraZivadi r{erujo du orrJ-ogu "p. LaZrre_masno6e sastavUenesu od vellkog broja sastojaka. mogu kod nekih. premda svi ti aditivi moraju dobiti o-clobrenieod FDA. Takoder. ili uzmite dodatak ulja od lanenih sjemenki ili rible ulje. ali boiim se da su mozda drrrgi nadomjesni proizvodi izmaknuli kontroli. nisam siguran da su svi oni ispitani na primjeren nadin. preliminarna su ispitivanja pokazala da Olestra moZe poveiati r?ik od raka i urodenih aetetita toa gudi._ dodatkom sintetdkih masnoia. Na 253 . NOVELqzNtrMASNOCE: fESUU SIGURNE? Na policama trgovina pojavljuje se sve vise i vi5e proizvoda s .

zar ne? GrUeSite! eini se da polinezasiiena masno6a iz oraha ima koristan udinak na kolesterol. zato ne posezite za tim novim kemUskim preparatima. a sve to moZe pridontjeu zdravuem nadinu Zlvota vise nego uobidajeni Zivotni stl veaine Uudi. 254 . Imajte na umu da orasi mozda nisu bili Jedini raztog zbog kojega su U Uudi bili zdravi.HPd!r''NA KAO LUEK prirnjer. Nedavno je tstraZivanje pokazalo da su ljudi koji su drZali dijetu s puno oraha (to znadi: 20 posto svojih dnevnih kalorija dobivali su od oraha) snizili svoj sveukupni kolesterol za 12 posto. istraZivadi su u{ereni da orasi imaju vaZnu ulogu u njihovoj pove6anoj dugo\. Kuhanjem s pomo6u soka od jabuke ili obidnogjogurta mozemo desto smaqjiti masnodu koja je propisana u receptu a da ne narusimo okus hrane. Onl ljudi koji su jeli kikiriki. Ima mnogo nadina da se zadovolji Zelja za masnoiama. Pripadnici Adventistidke crkve ne piJu. ne zaboravite izbaciti 1zdruglh jela jednak broj kalorla koje eete unijeti orasimajer 6ete se inade vrlo brzo udebljati. Orasi daju izmedu 70 i 90 posto svojih kalorija baS na radun masnote. ora-he ili bademe bar pet puta na tjedan.00O pripadnika Adventistidke crkve.1'ednost. NEKOUKORrrECt O ORASTMA Orasi su hrana koja kr5i sva pravila. dodavanjem Salice zobene ka5e mesu koje peiete na prirodan iete na61n smanjitt masnoie. Ako Zelite svojoj prehrani dodati orahe. ne puSe i ne jedu meso. Poznafl su takoder podaci o istrazivanju na 26. Zato su 6tetni. Ipak. Napravite sarni smrznuti Jogurt ili ledeno mlijeko upotrebljavaju6i bezmasni jogurt ili obrano mlijeko. imali su u prosjeku za sedam godina duzi Zivot nego drugi u opioj populaciji i znatno manji broj srdanih napadaja. Samo 30 g oraha ima l7O kalorla i s time se ne treba Salitl.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful