You are on page 1of 8

UVOD SVRHA PARENJA DRVA IZJEDNAČAVANJE VLAGE DRVA I NAPREZANJA PROMJENE SADRŽAJA VODE STERILIZACIJA (UNIŠTENJE GLJIVA I INSEKATA U DRVU) 2 ZAGRIJAVANJE DRVA VODENOM PAROM 3 PROMJENE SVOJSTAVA DRVA U POSTUPKU PARENJA UTJECAJ TEMPERATURE I UVJETA OBRADE NA SVOJSTVA DRVA UTJECAJ PARENJA NA SVOJSTVA DRVA Promjene boje u postupku prerade drva Promjene boje drva tijekom skladištenja Promjene boje drva tijekom sušenja u sušionici i parenja u parionici Diskoloracija tropskog drva KEMIJSKE PROMJENE PROMJENE VLAGE U DRVU PROMJENE BUBRENJA PROMJENE MEHANIČKIH SVOJSTAVA 4 KARAKTERISTIKE VODENE PARE PROIZVODNJA VODENE PARE I pV . VRELA VODA TOPLINA ISPARAVANJA MOKRA PARA SUHOZASIĆENA PARA PREGRIJANA PARA GRANIČNE KRIVULJE U PV-DIJAGRAMU Tok krivulje x = konst.DIREKTNO I INDIREKTNO PARENJE 6 PARIONICE ZA DRVO KONSTRUKCIJSKA I GRAĐEVINSKA IZVEDBA POSTROJENJA ZA PARENJE DRVA Općenito o postrojenjima za parenje drva POSTROJENJA ZA PARENJE Kotao za parenje Komorne parionice Parne jame 7 KARAKTERISTIKE MATERIJALA ZA IZRADU POSTROJENJA ZA HIDROTERMI»KU OBRADU DRVA ODREĐIVANJE KARAKTERISTIKA TOPLINSKE IZOLACIJE PARIONICA PRIMJERI PROBLEMA KONSTRUKCIJE PARIONICA U INDUSTRIJSKIM UVJETIMA Uporaba neodgovarajuÊeg materijala Loπ ugraeni materijal i loπa konstrukcijska izvedba Loπe odræavanje 8 POSTUPAK PARENJA PRIPREMA ZA PARENJE str 1 1 2 3 3 4 8 8 8 8 10 12 15 22 24 24 26 28 28 29 29 30 30 31 31 32 33 34 34 36 36 36 36 36 41 57 60 60 65 65 68 70 71 71 . OHLAĐIVANJE PARE I KONDENZACIJA 5 TEHNOLOGIJA OBRADE DRVA VODENOM PAROM OSNOVNE IZVEDBE .DIJAGRAM ZA VODENU PARU TEMPERATURA ZASIĆENJA.SADRÆAJ PARENJE DRVA . i t = konst.

trešnjevina i orahovina ANATOMSKE PROMJENE U DRVNOM TKIVU TIJEKOM POSTUPKA PARENJA POJMOVI U HIDROTERMI»KOJ OBRADI DRVA LITERATURA 74 74 78 79 82 82 90 92 94 94 94 95 97 99 99 101 101 102 103 103 104 106 106 108 108 108 108 110 111 111 111 112 112 112 114 119 119 128 144 160 .9 10 11 12 13 14 15 KONTROLNI INSTRUMENTI REŽIMI I TRAJANJE PARENJA PILJENE GRAĐE POTROŠNJA PARE GREŠKE NASTALE PARENJEM OMEK©AVANJE TRUPACA I POLOVNJAKA PARENJE TRUPACA I POLOVNJAKA ODRÆAVANJE PARIONICE ZGRADA PARIONICE I NJENA OKOLINA KONTROLNI INSTRUMENTI UREĐAJ ZA GRIJANJE UREĐAJ ZA ODVODNJU VIŠKA PARE POSTUPANJE S PILJENOM GRAĐOM PRI PARENJU TRO©KOVI POSTUPKA PARENJA DRVA EKOLO©KA PROBLEMATIKA NUSPRODUKATA HIDROTERMI»KIH PROCESA OBRADE DRVA EKOLOŠKA PROBLEMATIKA INDUSTRIJSKOG PARENJA DRVA ISTRAŽIVANJA PROBLEMATIKE INDUSTRIJSKIH POSTUPAKA HIDROTERMIČKE OBRADE DRVA DOSADAŠNJA ISTRAŽIVANJA TVARI KOJE SE OSLOBAĐAJU TIJEKOM HIDROTERMIČKIH POSTUPAKA Aldehidi Tvari polarnog karaktera Hlapive organske komponente koje se oslobaaju tijekom suπenja TRENUTNA SITUACIJA U HRVATSKOJ ZAKLJUČAK ISTRAÆIVANJA PROBLEMATIKE PROMJENE BOJE DRVA U POSTUPKU OBRADE VODENOM PAROM OSNOVE KEMIZMA DRVA Elementarni sastav drva Grupni kemijski sastav drva Niskomolekularne tvari ANORGANSKE TVARI MAKROMOLEKULARNE TVARI CELULOZA DRVNE POLIOZE (HEMICELULOZE) LIGNIN OPĆENITO O BOJI OSNOVE KEMIZMA PROMJENE BOJE DRVA UTJECAJ PARENJA NA BOJU I SVOJSTVA DRVA Dosadašnja istraživanja kemizma i promjene boje u postupku parenja i kuhanja .

Piljeno drvo se obrađuje parom najčešće radi postizanja određene boje.1.poboljšanja kvalitete drva smanjenjem zaostalih naprezanja u drvu .poboljšanja higroskopnih svojstava smanjenjem veličine utezanja i bubrenja drva . Kolaps u drvu (lijevo) i stanje nakon rekondicije u parionici (desno) (Ressel i Welling.promjene prirodnog tona boje . Pri duljem izlaganju drva djelovanju topline i vlage drvo tamni.sterilizacije. PARENJE DRVA .1. 1986) PARENJE DRVA UVOD / TEHNOLOGIJA OBRADE DRVA VODENOM PAROM 1 . postupkom Slika 1. drvo se zagrijava te mu se mijenjaju odreena svojstva. tj. Postupak obrade masivnog drva vodenom parom provodi se zbog: . Parenjem se izjednačuje boja.savijanja u tehnologiji proizvodnje masivnog namještaja (danas se koristi u manjoj mjeri jer se razni oblici savijenih dijelova od drva mogu proizvesti direktno iz furnira ili usitnjenog drva) . što se provodi iz dvaju razloga.jednoličnijeg rasporeda vode koji olakšava i poboljšava kasniji tijek sušenja . a to je u načelu glavna svrha parenja piljenog drva. sprečavanja ili uklanjanja grešaka nastalih za vrijeme sušenja (slika 1. Prvo.1). plastifikacije drva za naknadnu proizvodnju furnira i uslojenog drva (provodi se parenjem i kuhanjem trupaca u jamama za parenje ili kuhanje) . steriliziranja.omekšavanja.UVOD SVRHA PARENJA DRVA Djelovanjem vruÊe zasiÊene vodene pare na hladno drvo. što se iskorištava u industrijskoj preradi.

razvrstavaju se ovisno o različitim fiziološkim. pareno drvo bubri u manjoj mjeri. U industrijskim se uvjetima postupkom parenja čvrstoća drva neznatno mijenja. Na površini parenog drva nakon strojne obrade postoji smanjena količina izdignutih vlakanaca. tlaka i vlage mijenja kemijska struktura staničnih stjenki. Obradivost parenog i nakon toga sušenog drva se neznatno razlikuje od obradivosti neparenog drva. a gustoća i mehanička svojstva se smanjuju. željenoj otpornosti prema biološkoj razgradnji. Promjenom kemizma stanične stjenke smanjuje se njezin afinitet prema vodi te poboljšava dimenzijska stabilnost drva. to su dimenzijska stabilnost i trajnost modificiranog drva veći. vremenu parenja. Do promjene boje može doći i uslijed djelovanja mikroorganizama kao što su gljivice koje uzrokuju plavilo. te o jačini promjene boje. vrsti drva. Toplinska obrada drva pridonosi manjem upijanju vode. povećava otpornost drva prema biološkoj razgradnji i pridonosi dubinskim. potpuno jednake na parenom i neparenom drvu. Toplinska obrada najčešće se provodi pri temperaturama od 120 °C do 280 °C. Što je trajanje dulje. Izlaganjem drva određenim klimatskim uvjetima. Iz tog razloga je ukupan utjecaj postupka parenja malen. a sam tijek parenja ima jači utjecaj samo na pojedine vrste drva. no s produljenim trajanjem parenja se istovremeno mora uzeti veća nadmjera na dimenzije. Pri promjenama stanja okolnog zraka promjene dimenzija su gotovo 8 TEHNOLOGIJA OBRADE DRVA VODENOM PAROM / PROMJENE SVOJSTAVA DRVA U POSTUPKU PARENJA . u trajanju od 15 minuta do 24 sata. ravnomjernim promjenama boje u tamnije tonove. PROMJENE SVOJSTAVA DRVA U POSTUPKU PARENJA UTJECAJ TEMPERATURE I UVJETA OBRADE NA SVOJSTVA DRVA (JIROUŠRAJKOVIĆ i dr. 2007) Toplinska obrada ili pregrijavanje drva postupak je kojim se samo pod utjecajem topline. o potrebnim mehaničkim svojstvima. do čega dolazi uslijed prodiranja kisika u tkivo. dimenzijama obradaka. tj. Tipična reakcija je stvaranje fenolnih spojeva i tila. te ciljanim svojstvima proizvoda. pri kojima je vlaga ravnoteže iznad sadržaja vode u drvu. ovisno o vrsti procesa. sadržaju vode u drvu. Duljinom trajanja procesa i temperaturom definira se stupanj modifikacije drva. Promjene boje na tek posječenome trupcu i uskladištenoj oblovini uglavnom pokreću fiziološke reakcije živih stanica parenhima. gljivična UTJECAJ PARENJA NA SVOJSTVA DRVA Utjecaj postupka parenja na naknadne promjene dimenzija drva (utezanje i bubrenje) ovise o temperaturi pare. biokemijskim i kemijskim reakcijama koje se odvijaju.. dok se pri uspostavljanju suših uvjeta uteže više i brže nego nepareno drvo. S jedne strane obradivost parene piljene građe uzrokuje pojačano trošenje alata. dok je higroskopna vlaga ravnoteže ur parenog drva nešto manja od neparenog. 2008) Razne vrste promjene boje drva (diskoloracija) na tek posječenome trupcu i piljenoj građi sušenoj u sušionici.3. tlaku i ostalim procesnim parametrima. dimenzijskoj stabilnosti proizvoda. Promjene boje u postupku prerade drva (Koch. poboljšava dimenzijsku stabilnost. bez prisutnosti kisika.

). Jačina obojenja tijekom skladištenja trupaca na stovarištu ovisi o udjelu vlage u drvu. Primjerice.Slika 3. 1983) je ozbiljni problem koji se pojavljuje tijekom skladištenja u vlažnim uvjetima. o trajanju izloženosti trupaca zraku i temperaturi okruženja (Liese.3. Diskoloracija je uzrokovana fiziološkim reakcijama živih stanica parenhima (foto: Koch. Obojenje je rezultat enzimne reakcije koja uključuje peroksidaze na taninima i flobafenima. Pojava prugastog obojenja zbog neodgovarajućeg skladištenja bukove oblovine. Diskoloraciju također mogu uzrokovati i mikroorganizmi kao što su gljivice koje uzrokuju plavilo. 1981). 1958). Obojenje je odlika metabolizma mikroorganizama koji razgrađuju PROMJENE SVOJSTAVA DRVA U POSTUPKU PARENJA / TEHNOLOGIJA OBRADE DRVA VODENOM PAROM 11 . gljivična plijesan i bakterija koja napada površinu loše skladištenog trupca i osušene piljene građe (slika 3. 1981) i duglazijevini (Miller et al. Narančasta diskoloracija johovine dodatni je primjer enzimne reakcije polifenoloksidaza koja potiče stvaranje oregonina (Hrutfiord and Luthi. gljivična plijesan i bakterija mogu razgraditi topive ugljikohidrate i pohranjene tvari u tkivu. biokemijske reakcije su također odgovorne za pojavu diskoloracije trupca tijekom skladištenja. 2008) Nadalje.. Dok se plavilo temelji na kromofornim pigmentima hifa.2. smeđenje na borovoj piljenoj građi (Oldham and Wilcox.

VRSTA DRVA NEPARENO DRVO TRE©NJEVINA ORAHOVINA PARENO DRVO Tablica 3.3.3.Neke od promjena boje u postupku parenja na češćim domaćim komercijalnim vrstama drva prikazane su u tablici 3.strana 20 i 21 20 TEHNOLOGIJA OBRADE DRVA VODENOM PAROM / PROMJENE SVOJSTAVA DRVA U POSTUPKU PARENJA . Promjene boje pri parenju različitih vrsta drva (foto: Pervan) .

Unutrašnjost komore za indirektno parenje (foto: Pervan) PARIONICE ZA DRVO / TEHNOLOGIJA OBRADE DRVA VODENOM PAROM 43 .Komore za parenje. Unutrašnja strana se izvodi od aluminija koji je otporan na koroziju (slika 6. što bi inače izazvalo gubitke topline kroz stijenke. Slika 6. poput sušioničkih komora mogu se izvesti u potpunosti od metala. kombiniranih komora i za sušenje i za parenje. no osim rijetko korištenih tzv. koje imaju svu potrebnu opremu neophodnu za provođenje obaju procesa. grijača. čija je unutrašnjost prikazana na slici 6. nemaju u sebi nikakvih dodatnih uređaja poput ventilatora međustropa.12.13) i dobro je zabrtvljena silikonom i gumenim brtvama na spojevima tako da vlaga ne može prodrijeti u izolacijski sloj.12.