You are on page 1of 6

N G D A L I N G D A L I

ja / jas / jast mene / mane me meni / mane / mene mi mene / mane me meni / mane menon / manon / manu / menu / sebe se sebi / sebe si sebe se sebi / sebe sobon / sobu mi nas nan / nami / namin nas ni / ne nas / nami / namin nami / namin

ti tebe te tebi / tebe ti tebe te tebi / tebe tebon / tobon / tobu vi vas van / vami / vamin vas vi / ve vas / vami / vamin vamin / vamin

on, ono njega ga njemu mu njega ga njemu / njen / njin njin

ona nje njoj / nje nju / njo njoj / nje njon/ nju

je joj ju / je

oni njih (j)ih njin / njima / njimin / njiman in njih / nje (j)i(h) / je njih / njima / njimin / njiman njimi / njima / njimin / njiman

A nas i vas ni/ne, vi/ve rijetko, enklitiki (pr. oni su ni vidili = oni su nas vidjeli) DLI mn. mi i vi u mnogim govorima se nisu izjednaili (nan, nas, nami; van, vas, vami) tamo gdje su se izjednaili D=L=I obino glase: nami, vami prema starom instrumentalnom obliku; SDO: nami(n) / non, vami(n) / von nama, vama prema starom dulanom dativno-instrumentalnom obliku kao u hsj N G D A L I a / o / e / ca... (kaj, to, ta) esa / ega emu =N emu / en in / en SZ ta, ov, on junije (o)vi(n), (o)ti(n), (o)ni(n); (o)vaj, (o)taj, (o)naj Vrgada (o)vi, (o)voa, (o)vo, (o)ti, (o)toa, (o)to N vas, sav, svas G sega, svega, vsega (na Sz ostaje u kosim padeima bez metateze)

u dijelu akavskih govora dobro se uva razlika palatalnih i nepalatalnih osnova slatkoga mlajega, utomu vruemu Kras, Orlec, irje u dijelu govora pridjevi su izjednaeni prema palatalnim osnovama slatkega = mlajega, utemu / uten = mlajemu / mlajen sjev. i sred. ak, SDO u dijelu govora pridjevi su izjednaeni prema nepalatalnim osnovama pa se ponegdje u N uje vruo prema uto utoga / utomu = vruoga / vruomu loon / loomu = staron / staromu Senj, Drvenik pridjevsko-zamjenika deklinacija DL . r. jd. ? ju. ak oko Splita i dalm. otoci (i tok. ikavski i jekavski govori od Dubrovnika do ibenika)

jednina 1. n, m, u 2. 3.

mnoina 1. mo 2. te, ste 3. ju, u, du, jo, o, e

1. l. jd. pz. u veini govora n rijetko m, samo u unutranjosti Brinje, Ogulin, Otarije, prikupski govori oko Vukove Gorice i Omialj na Krku u samo kod glagola htjeti i moi ili samo htjeti moi uva u u dijelu govora Komia, Vrgada, Trogir ee paralelno u/n (mogu / moren) Bra, Hvar, Tribunj sjev. ak. govori ee imaju ujednaenu paradigmu n Dobrinj, Novi, R. Selo, V. Loinj, minj, Cres 2. l. mn. pz. najee te u malom broju SZ govora uva se staro stanje s nastavkom ste kod malobrojnih glagola duaste, daste, moreste Buzet greste Boava jiste Omialj povi(s)te Novi 3. l. mn. pz. govori u kojima nastavak ovisi o glagolskoj vrsti malobrojni govori imaju raspodjelu nastavaka prema vrstama i razredima kao u hsj (u, e, ju) Dobrinj i Omialj na Krku (moru, vrte, imaju), Novi (peku, ele, dobivaju) najbrojniji govori u kojima nastavak ovisi o vrsti tako da se glagoli s a (ju) razlikuju od ostalih (u) iovo, Drvenik, olta, Lastovo, Lumbarda, Tkon, Tribunj, Ugljan, Vrgada (npr. vidu pitaju) govori s paralelnim ostvarajima ju / du Bra, Hvar, Vis, Vodice du / u Korula, Trogir, Vis Kut, Vodice u / ju Dolac na Cresu, Dugi otok, Loinj, Sv. Jakov, Rab, irje e / du sredite Hvara, Vodice e / u unski na Loinju e / ju Nerezine na Loinju neki sjev. ak. govori imaju isti nastavak u svim glagolskim vrstama du Otoac, Senj, Sinac ju Brest, Nugla jo Raice, Sv. Martin u jug Loinja s Unijama u Dubanici na Krku dolazi do ujednaavanja na sintagmatskoj razini m. r. u ili rjee du oni mislu / mislidu .r. samo e (glagoli s i) bole me noge aorist u mnogim govorima nije sauvan, najbolje se uva na kvarnerskim otocima moe se nai od Korule preko ibenskog i zadarskog otoja do akavske unutranjosti rijetko sauvani oblici za sva lica Susak i V. Loinj

Susak: 1. kupih 1. kupihomo 2. kupi 2. kupihote 3. kupi 3. kupihu ee sauvani samo pojedini oblici ponegdje mnoinski oblici izjednaeni s mnoinskom oblicima imperfekta u rijetkim govorima se uvaju aoristni mnoinski oblici Korula, dadoe; Senj, odomo imperfekt rijedak, najbolje se uva na kvarnerskim otocima imperfektni oblici za 1. i 2. lice mnoine u hsj su izjednaeni s aoristnim i u veini akavskih govora izjednaili su se imperfekt i aorist u mnoini, ali su prevladali imperfektni oblici, izjednaavanje u suprotnom smjeru esto nije zabiljeen (Baka, Brinje, SDO, minj) esto veoma rijedak, nisu sauvani svi oblici, npr. Premuda, rnovo na Koruli (govorahu) rijetko sauvan Ilovik u 2. l. se ne upotrebljava imperfekt nego perfekt V. i M. Loinj, Susak u mnoini su izjednaeni oblici imperfekta i aorista Rab Susak 1. injah/i 1. injahomo 1. zvonah 1. zvonahomo 2. nezabiljeeno 2. injahote 2. zvonae 2. zvonahote 3. injae 3. injahu 3. zvonae 3. zvonahu dio Krka / a / ja + hi, e, e, homo, hote, hu 1. dahi 1. dahomo 1. bihi 1. bihomo 1. govorahi 1. govorahomo 1. bijahi 1. bijahomo 2. dae 2. dahote 2. bie 2. bihote 2. govorae 2. govorahote 2. bihae 2. bijahote 3. dae 3. dahu 3. bie 3. bihu 3. govorae 3. govorahu 3. bijae 3. bijahu u dijelu govora jedini su ostaci imperfekata oblici glagola biti u mnogima akavskim govorima (koji inae nemaju impf.) nema oblike za sva lica Boava i Vodice samo oblik za 3. l. jd. bie Komia isti oblik zapisan za 2. i 3. l. jd. Lumbarda zabiljeeni svi oblici osim 1. jd. i 3. mn., 2. bie, 3. bie, 1. mn. biemo, 2. biete neki akavski govori imaju oblike za sva lica glagola biti, a inae nemaju imperfekt Bra irje 1. bien 1. biemo 1. bie 1. biemo 2. bie 2. biete 2. bie 2. biete 3. bie 3. biedu 3. bie 3. biedu / biu bie imperfekt proli tvori se od: imperfeketni oblik glagola biti + infinitiv znai da je subjekt po miljenu govornika trebao neto izvriti u prolosti, a nije u nekim se govorima mijenja po licima: Lumbarda, Murter, SDO, Susak, Zlarin npr. Bie manje spati pa bi bi stiga. u nekim se govorima izrie bezlinim oblikom glagola uz dativ kojim se izrie nosilac radnje Boava, Krk, Sutivan, irje npr. Bie van govorit potvren i u drugim sustavima: tokavski i kajkavski predbudue vrijeme tvori se od: futur prvi glagola biti + pridjev radni glavnog glagola

znai radnju koja e se u budunosti odigrati prije neke druge radnje Milna, Murter npr. Kad ja dojden, on e biti ve ia a. ima znaenje i vjerojatne radnje u prolosti (u znaenju reenice 'bit e da' + perfekt) Senj, SDO, irje npr. Biedu bili u njih na obidu. futur drugi u nekim se govorima tvori samo na jedan nain: samo s pridjevom radnim Senj, npr. samo s infinitivom Boava, Vrgada npr. bude plakati u nekim govorima supostoje dvije mogunosti i s pridjevom radnim i s infinitivom SDO, Susak npr. budete bili kondicional prvi poseban oblik glagola biti za tvorbu kondicionala: 1. bin / bim / bih 1. bimo ili u svim licima oblik bi 2. bi 2. bite 3. 3. bidu / biju u paradigmi moe postojati potpuna raznolikost svakom licu pridruen je poseban oblik Bra: bin, bi, bi, bimo, bite, bidu unutar paradigme esto se oblici za neka lica izjednauju 3. l. jd. i mn. Korula bin, bi, bi, bimo, biete, bi 2. i 3. l. jd. Ilovik byh, by, by, byxmo, byhte, byhu 2. i 3. l. jd. i 3. l. mn. V. Loinj bin, bi, bi, bimo, bite, bi 1. i 3. l. jd. i 3. l. mn. Komia bi, bi, bi, bimo, bite, bi sva tri lica jd. i 3. l. mn. Banj bi, bi, bi, bimo, bite, bi sva lica Kambelovac, Otoac bi, ... imenice vrste a mukog i srednjeg roda imenice srednjeg roda imaju iste nastavke kao i imenice mukog roda osim u NAV jd. i mn. D i L jd. u veem dijelu akavskih govora D=L DL u SDO, Hvar, Bra u manjem dijelu akavskih SZ govora D L D u L u / i Rab, Boava, Susak, Novi, Kras na Krku (obino u L samo u, a i samo u oznaci vremena i mjesta: po vrti, na Krasi), npr. na sarcu / na sarci u / e Cres, npr. na konju, o Crese stari nastavci u L jd. o- i jo- osnova (jat i i) sauvali su se samo u pojedinim SZ akavskim govorima ( va grade, na sviti) i u kajkavskim; inae je prevladalo u iz u- osnova (u gradu kao u domu) I jd. on ili en razlikovanje prema palatalnim i nepalatalnim osnovama, npr. otokon, krajen Vrgada on izjednaenje oblika prema nepalatalnim, npr. otokon, krajon Senj, Susak N mn. kratka mnoina, i Senj, Susak, SDO, Vrgada u nekim se govorima uvaju rezultati sibilarizacije, npr. vuci, dusi, unuci u drugima dolazi do desibilarizacije, npr. vuki, duhi G mn. Vrgada, SDO; npr. brod, polj, prijatelj

ov / ev Vrgada, npr. rakov, kraljev ov Rab, Silba, Susak, Senj, SDO; npr. pismov, miof i Senj (osobito za rijei u znaenju mjere ili koliine), Vrgada, Susak; npr. sini, mii ih SDO, najei, obuhvaa sve kategorije imenica); npr. ocih, podih DLI mn u mnogim su se akavski govorima, ugl. SZ, sauvali razliiti mnoinski morfemi za DLI D on / en Orlec na Cresu, Krk; npr. gradon, poljen L eh, ih Orlec na Cresu, Krk, Orbanii u Istri; npr. zidah/zideh I i Orlec na Cresu, Krk, Orbanii u Istri; npr. gradi, seli u mnogim govorima dolazi do djelominog (Susak) ili potpunog izjednaavanja ima SDO; npr. jutrima iman SDO, Senj; npr. miiman imin Vrgada; npr. miimin in Vrgada, Senj; npr. starcin A mn. (samo m. r.) najee izjednaen oblik prema palatalnim osnovama, e, npr. mlince SDO ponegdje na SZ prevladale su nepalatalne osnove, i, npr. otoci, kraji Vrgada, Susak imenice enskog (i mukog) roda tipa ena G jd. u jednom sluaju prevladala stara nepalatalna deklinacija, u drugome palatalna i u drugim slavenskim sustavima dvije promjene stopile su se u jednu u hsj i u veini govora palatalna (u rus. npr. nepalatalna) od prijanjih dviju promjena u veini akavskih govora zadrana je samo jedna i to tako da je na jednom podruju prevlada jedna, a na drugom druga osnova sve imenice su u istom govoru bez obzira na krajnji suglasnik u istoj promjeni u rijetkim govorima se uvaju razlike DL jd. u veini govora prevladalo i Susak, SDO, Vrgada; npr. vodi, u aki na SZ ima govora u kojima su prevladale nepalatalne osnove e Cres, minj, trsatsko-bakarsko podruje i crikveniko podruje; npr. ene, due jat > e na SZ akavskog te dijelu kajkavskog i nekim posavskim tokavskim govorima (i u dr. slav. sustavima); npr. riba ivi u vode tamo gdje imenice enskog roda imaju u DL jd. nastavak e, najee i osobne i povratne zamjenice imaju e u DL; pr. mene, tebe, sebe A jd. svugdje u osim u onim malobrojnim govorima gdje je on dao neki drugi refleks, dakle ovisi o fonolokom sustavu govora I jd. on, najee Vrbanj, Istra, Senj; npr. sestron un dio Krka, Dugi otok, trsatsko-bakarsko podruje i crikveniko podruje, sjeveroist. i sred. Istra om Jurkovo selo u umberku um Omialj, Ogulin refleksi praslav. *ojon ili *on refleks *on povezuje dio akavskog s kajkavskim i slovenskim: u Susak, Premuda, Cres, Loinj, Dubanica na Krku, neki govori sjeveroist. i sred. Istre; pr. rosu o Ist, Rabac, neki govori sjeveroist. i sred. Istre; npr. kuo refleks *ojon > oju > ou > ov Silba, Olib; pr. enov G mn.

, najei Susak, Vrgada, SDO; pr. ien, rib ov, rijetko ponegdje u Lici, Senj; pr. frajlov ih SDO; pr. smokvih / smokov i Senj, Motovun, Labin; pr. uri DLI mn. u mnogim su se akavskim govorima, uglavnom SZ, sauvali mnoinski morfemi za DLI D an Susak, trsatsko-bakarsko podruje i crikveniko podruje; pr. enan L ah Susak, trsatsko-bakarsko podruje i crikveniko podruje; pr. enah I ami Susak, trsatsko-bakarsko podruje i crikveniko podruje; pr. enami djelomino ili potpuno izjednaavanje an (>on) SDO; pr. sestron ama(n) Trogir; pr. ovcaman ami(n) Vrgada, SDO; pr. ovcamin imenice enskog roda tipa kost I jd. na mjestu ju sve ei zavretak ostalih imenica on SDO, Vrgada, Senj; pr. s miljon i Susak, Senj; est uz atribute ( s dobron pameti); pr. ljubavi G mn. i Susak, Senj; pr. kosti Vrgada; pr. no ih SDO; pr. svistih DLI mn. uvaju razlike D im L ih/eh I (i)mi/ima ee se izjednauju imi; pr. kostimi ima Susak; pr. kostima ima(n) SDO; pr. moiman in Senj; pr. kostin u nekim sustavima postoji tenedncija ujednaavanja dviju promjena imenica enskog roda u trsatsko-bakarskim i crikvenikim govorima i- deklinacija gubi svoju posebnost osim u NAV jd. i G mn. N no N noi (= eni dui, ali divice) G noi (= eni, dui, ali divice) G noi / no / kost (= en, du, divic) D noe (= ene, due, divice) D noan A no A noi (= eni dui, ali divice) V noi ( eno, duo, ali divice) V noi (= eni dui, ali divice) L noe (= ene, due, divice) L noah I noun (= enun, duun, divicun) I noami(n) // DLI noami(n) fakultativni sinkretizam Kras NAV , G i / e, DL i, I un na Krku N uliki, smoki; stariji govornici Krasa na Dobrinjtini imaju proirenu osnovu i u N: crikvi, bovi G ulikvi, smokvi // ulikve, smokve; DL i A u I un / um akavski: sjevernoakavski, srednjoakavski, junoakavski, lastovski, buzetski, jugozapadniistarski,