You are on page 1of 32

UPRAVNO PRAVO II KOLOKVIJ 1. Pitanje: Upravni postupak definicija?

a? UPRAVNI POSTUPAK je skup pravnih pravila kojima je reguliran nain djelovanja tijela dravne uprave (dr. dravnih tijela i pravnih osoba koje imaju javne ovlasti) kada ta tijela primjenom materijalnopravnih propisa na konkretan drutveni odnos, donose svoje upravne akte kojima rjeavaju o pravnim obvezama ili pravnim interesima odreenih subjekata (pojedinaca, pr. osoba ili dr. stranaka). 2. Pitanje: Prva kodifikacija Pravilnika o upr. Postupku - godina i zemlje ( Austrija)? iroka sloboda u postupanju dr. uprave, karakteristina je za razdoblje tzv. policijsko-apsolutistike drave feudalnog tipa, u kojoj uprava nije bila podvedena pod reim pr. normi. Pojava intezivnije kodifikacije zapaa se prvi put u Austriji; Austrija je pola stoljea poslije formiranja svog Upravnog suda u Beu i nj. plodne judikature donijela 1925.g. 4 upr.-proc. zakona. U vremenu izmeu 2 svj. rata posebna pravila o upravnom postupku donijele su: ehoslovaka, Poljska i Jugoslavija. Proces ire kodifikacije pravila upravnog postupka dobio je osobiti zamah nakon 2. svj. rata: SAD (1946.), Maarska (1957.), panjolska (1958.), Poljska (1960.), ehoslovaka (1968.), vicarska (1968.), Bugarska (1970.), SR Njemaka (1977.), BiH (1998.) i dr. 3. Pitanje: Osnovna naela- samo nabrojati? Osnovna naela postupka 1. Naelo zakonitosti 2. Naelo zatite prava graana i zatite javnog interesa 3. Naelo efikasnosti 4. Naelo materijalne istine 5. Naelo sasluanja stranke 6. Naelo slobodne ocjene dokaza 7. Naelo samostalnosti u rjeavanju 8. Naelo prava na albu 9. Naelo ekonominosti 10. Naelo pomoi nekoj stranci i upotreba stranog jezika 11. Naelo o upotrebi jezika i pisma 4. Pitanje: Vaenje zakona o opem upravnom postupku? Vaenje Zakona o opem upravnom postupku Po ZUP-u su duna postupati tijela dravne uprave i druga dravna tijela, kad u upravnim stvarima, neposredno primjenjujui propise, rjeavaju o pravima i obvezama ili pravnim interesima pojedinih subjekata (pojedinca, pr. osobe ili dr. stranke).
1

Po ZUP-u su dune postupati i druge pravne osobe, kad u obavljanju javnih ovlasti rjeavaju u upravnim stvarima. 5. Pitanje: Opi i posebni postupak - definirati kratko jedan i drugi? Opi upravni postupak normiran je ZUP-om. Tzv. posebni postupak za odreenu upravnu oblast pojedina pitanja postupka mogu se posebnim zakonom urediti drukije nego to su ureena ZUP-om, ali samo ako je to nuno za postupanje u odreenoj upravnoj oblasti i nije protivno naelima samog ZUP-a. U svim pitanjima koja nisu ureena posebnim zakonom (lex specialis) nuno se postupa prema odredbama ZUP-a (lex generalis). 6. Pitanje: Nadlenost za voenje upravnog postupka (stvarna,mjesna)? Nadlenost za voenje upr. postupka NADLENOST predstavlja skup ovlasti i dunosti koje za postupanje odreenih tijela propisuje pozitivni pravni poredak. STVARNA NADLENOST Stvarna nadlenost u upravnom postupku prvenstveno se odreuje prema posebnim propisima kojima se odreuje upravna oblast ili nadlenost pojedinih tijela. Meutim, ako posebnim propisima nije utvrena stvarna nadlenost, za postupanje su nadlena tijela dravne uprave u iji djelokrug pripadaju poslovi ope uprave. MJESNA NADLENOST - odreuje se po propisima o politikoteritorijalnoj podjeli i po propisima o organizaciji pojedinih tijela; Ako posebnim propisima nije drukije odreeno, odreuje se na sljedei nain: 1. u stvarima koje se odnose na nekretninu prema mjestu gdje se ona nalazi 2. u stvarima koje se odnose na djelatnost nekog dravnog tijela, ustanove ili dr. pravne osobe prema mjestu njihova sjedita; U stvarima koje se odnose na djelatnost poslovnih jedinica ustanova i drugih pravnih osoba, nadlenost se odreuje prema sjeditu poslovnih jedinica. 3. u stvarima koje se odnose na voenje radnje ili na profesionalnu djelatnost pojedinih osoba koja se obavlja ili se ima obavljati u odreenom mjestu prema sjeditu radnje, odnosno mjestu gdje se djelatnost obavlja 4. u ostalim stvarima prema prebivalitu stranke; kad ima vie stranaka, nadlenost se odreuje prema stranci prema kojoj je zahtjev upravljen; 5. ako se mjesna nadlenost ne moe odrediti na jedan od opisanih naina, onda se odreuje prema mjestu gdje je nastao povod za voenje postupka. U stvarima koje se odnose na brod ili zrakoplov ili u kojima je povod za voenje postupka nastao na brodu ili u zrakoplovu, mjesna nadlenost odreuje se prema matinoj luci broda odnosno matinom pristanitu zrakoplova.
2

7. Pitanje: Micanje nadlenosti? Micanje nadlenosti Mogua je samo temeljem zakona. Nijedno tijelo ne moe preuzeti odreenu upravnu stvar iz nadlenosti drugog tijela (SUPSTITUCIJA) i samo je rijeiti, osim ako je to zakonom predvieno i pod uvjetima propisanim zakonom. Tijelo nadleno za rjeavanje u odreenoj upr. stvari moe samo na osnovi izriite zakonske ovlasti prenijeti rjeavanje (DELEGACIJA) u toj stvari na drugo tijelo. Stvarna i mjesna nadlenost ne mogu se mijenjati dogovorom stranaka, dogovorom tijela i stranaka ni dogovorom tijela osim ako je zakonom drukije odreeno. 8. Pitanje: Sukob nadlenosti (5, i pozitivni i negativni sukob nadlenosti)? Sukob nadlenosti - nastaje kao posljedica mogueg razliitog tumaenja normi o nadlenosti. Sukobi o nadlenosti rjeavaju se na sljedei nain: 1. izmeu tijela dr. upr. rjeava Vlada RH, ako je sukob nastao na razini Republike, odnosno odgovarajua izvrna tijela jedinica lokal. samouprave, ako je sukob nadlenosti nastao na njihovu podruju; 2. izmeu tijela dr. uprave iste upr. oblasti raznih razina - rjeava nadleno ministarstvo ili dr. nadleno republiko tijelo dr. uprave; 3. izmeu tijela dr. upr, i izvrnih tijela rjeava Vlada; 4. izmeu Vlade i ministar. i dr. repub. tijela dr. upr. rjeava Sabor; 5. izmeu tijela dr. upr. i dr. prav. osoba s jav. ovlast. - rjeava Vlada; - Prijedlog za rjeavanje sukoba nadlenosti - podnosi tijelo koje je posljednje odluivalo o svojoj nadlenosti, ali taj prijedlog moe podnijeti i stranka. - Protiv rjeenja kojim se odluuje o sukobu nadlenosti, stranka ne moe izjaviti posebnu albu niti voditi poseban upravni spor; rjeenje postaje pravomono dostavom stranci. - Tijelo koje je u sukobu moe izjaviti albu ako smatra da mu je tim rjeenjem povrijeeno kakvo pravo. Pozitivni i negativni sukob nadlenosti? Pozitivan sukob postoji kad vie tijela smatra da su nadlena za postupanje. Negativan sukob postoji kad vie tijela otklanja dunost da postupaju u odreenoj upravnoj stvari. 9. Pitanje: Slubena osoba ovlatena za voenje postupka i rjeavanje(ovo se odnosi na funkcionalnu nadlenost ) Slubena osoba ovlatena za voenje postupka i rjeavanje - Kad je za rjeavanje u upravnim stvari nadleno dravno tijelo, rjeenje u upravnom postupku donosi rukovoditelj tijela, ako propisima o organizaciji tog tijela ili drugim posebnim propisima nije drugaije odreeno.

- Pravo je rukovoditelja da moe ovlastiti drugu osobu istog tijela da rjeava u upravnoj stvari iz odreene vrste poslova, da poduzima radnje u postupku prije donoenja rjeenja. 10. Pitanje: Izuzee slubene osobe ( 4 uvjeta)? Izuzee slubene osobe Uvjeti za izuzee: 1. ako je u predmetu o kojem se vodi postupak, stranka suovlatenik, odnosno suoobveznik, svjedok, vjetak, punomonik ili zakonski zastupatelj stranke; 2. ako je sa strankom, zastupnikom ili punomonikom stranke srodnik po krvi u pravoj liniji, a u pobonoj do zakljuno 4, brani drug ili srodnik po tazbini do zakljuno 2, pa i onda kad je brak prestao; 3. ako je sa strankom, zastupnikom ili punomonikom stranke u odnosu staratelja, usvojitelja ili hranitelja; 4. ako je u 1 sudjelovao u voenju postupka ili donoenju rjeenja. 11. Pitanje: Stranka u upravnom postupku? Stranka u upr. postupku 1. Aktivna stranka osoba prema ijem je zahtjevu postupak pokrenut (npr. osoba koja trai izdavanje neke dozvole); 2. Pasivna stranka osoba protiv koje se vodi postupak (npr. osoba iju poreznu obvezu utvruje nadleno tijelo). 3. Uzgredna stranka ili intervenijent osoba koja radi zatite svojih prava ili pravnih interesa ima pravo sudjelovati u postupku (npr. osoba koja smatra da u mu podizanjem zgrade za iju se izgradnju trai graevinsku. dozvola u upravnom postupku biti povrijeeno neko pravo ili pravni interes). 12. Pitanje: Uvjeti za stranako sjelovanje (3)? Uvjeti za stranako djelovanje 1. Stranaka sposobnost ( pravna sposobnost) sposobnost da subjekti budu nosioci prava i obveza (to su sve fizike i pravne osobe, a pod odreenim uvjetima i osobe koje nemaju svojstvo pravne ni fizike). 2. Procesna sposobnost je sposobnost samostalnog obavljanja radnji u postupku (pretpostavlja stranaku). 3. Stranaka legitimacija (legitimatio ad causam) oznaava postojanje izvjesne veze odreene osobe s predmetom o kojem se rjeava u upravnom postupku. Tijelo koje vodi postupak duno je u tijeku cijelog postupka paziti moe li osoba koja se pojavljuje kao stranka biti stranka u postupku. 13. Pitanje: Zastupnici stranke (4 zastupnika)? 1. Zakonski zastupnik - radnje u postupku za procesno nesposobnu stranku obavlja njezin zakonski zastupnik. Zakonski zastupnik odreuje se zakonom ili aktom nadlenog dravnog tijela.

Predstavnik odnosno zakonski zastupnik pravne osobe odreuje se opim aktom, ako nije odreen zakonom ili aktom nadlenoga dravnog organa donesenim na temelju zakona. 2. Privremeni zastupnik - postavlja ga organ koji vodi postupak u sljedeim sluajevima: Ako procesno nesposobna stranka nema zakonskog zastupnika ili se neka radnja poduzima protiv stranke ije je boravite nepoznato, a koja nema punomonika. U takvim sluajevima postavlja se privremeni zastupnik ako to trai hitnost predmeta a postupak se mora provesti. Ako ustanova ili druga pravna osoba nema zakonskog zastupnika , predstavnika ni punomonika. Tim se strankama ,u pravilu, postavlja privremeni zastupnik iz reda njihovih slubenih osoba. Kad se mora izvriti radnja koja se ne moe odloiti , a stranku ili njenog punomonika ili zastupnika nije mogue pravodobno pozvati. 3. Procesna zajednica- predstavlja zajedniki udio vie stranaka u istom postupku u kojem takve stranke istupaju zajedniki kao jedna stranka prema organu koja vodi postupak. Moe biti : a. Materijalna svi su zajedniari meusobno povezani bez obzira na pojedini proces. U upravnom postupku oni ine jedinstvenu stranku i djelovanje jednog zajedniara vrijedi za sve ostale, npr. suvlasnici izvlatenog zemljita. b. Formalna zajedniari se nalaze u jednakom pravnom poloaju, ali nisu nerazdruivi, npr. vie osoba trai, radi zajednikog interesa, donoenje jednog akta. Oni su duni odrediti tko e ih zastupati. Bez obzira na zajednikog predstavnika ili punomonika svaka stranka zadrava pravo da istupa kao stranka u postupku ,daje izjave , samostalno izjavljuje albe i koristi se dr. sredstvima. 4. Punomonik i struni pomaga - stranka ili njezin zakonski zastupnik moe odrediti punomonika koji e stranku zastupati u postupku, osim u radnjama u kojima je potrebno da sama stranka daje izjave. I pored punomonika, sama stranka moe davati izjave, a one se mogu od nje i neposredno traiti. Ako u pismenim ili usmenim izjavama to se tiu injenica postoji nesuglasnost izmeu izjava stranke i njezina punomonika, tijelo koje vodi postupak po slobodnoj ocjeni e ocjeniti kojoj izjavi pokloniti vjeru. Punomonik moe biti svaka osoba koja je potpuno poslovno sposobna, osim osobe koja se bavi nadripisarstvnom. Ako se kao punomonik pojavi osoba koja se bavi nadripisarstvom, tijelo e takvoj osobi uskratiti daljnje zastupanje i o tome odmah obavijstiti stranku. Na pitanja u vezi s punomoi, a koja nisu ureena ZUP-om na odgovarajui nain se primjenjuju odredbe ZPP-a.
5

Struni pomaga osoba koja stranci daje obavjesti i savjete u stvarima za koje se trai struno poznavanje pitanja u svezi s predmetom postupka. On ne zastupa stranku niti stoji u neposrednom odnosu s organom koji vodi postupak. 14. Pitanje: Komuniciranje tijela i stranaka? Komuniciranje tijela i stranaka Podnesci - su zahtjevi, obrasci koji se koriste za automatsku obradu podataka, prijedlozi, prijave, molbe, albe, prigovori i dr. priopenja kojima se pojedinci ili pr. osobe obraaju razliitim tijelima. PREDAJU SE: 1. neposredno, 2. ili alju potom pismeno ili 3. se usmeno priopavaju na zapisnik, 4. a mogu, se ako nije drukije propisano, izjaviti telegrafski, 5. kratka i hitna priopenja mogu se davati i telefonom ako je to po prirodi stvari mogue. PODNESAK TREBA BITI RAZUMLJIV I TREBA SADRAVATI: 1. oznaku tijela kojem se upuuje; 2. predmet na koji se odnosi; 3. zahtjev odnosno prijedlog; 4. tko je zastupnik ili punomonik, ako ga ima; 5. ime, prezime i boravite (adresa) podnositelja, odnosno zak. zast. ili punomonika. Podnositelj je duan svojeruno potpisati podnesak. Izuzetno, moe ga umjesto njega potpisati nj. brani drug, roditelj, dijete ili odvjetnik koji je prema ovlasti stranke sastavljao podnesak. Ako je podnositelj nepismen ili nije u stanju potpisati se, potpisat e ga druga osoba koja e ujedno staviti svoje ime i adresu. 15. Pitanje: Dostavljanje? DOSTAVA u upravnom postupku predstavlja posebnu procesnu radnju kojoj je svrha da se pismeno (poziv, rjeenje, zakljuak i sl.) preda osobi kojoj je namijenjeno. NAINI DOSTAVLJANJA (u pravilu, odreuje tijelo ije se pismeno dostavlja): 1. putem pote ili 2. ga obavlja tijelo koje vodi postupak preko svoje slubene osobe. VRIJEME DOSTAVLJANJA: 1. radnim danom, i to danju, 2. a tijelo ije se pismeno mora dostaviti, moe zbog osobito vanih razloga odrediti da se dostava obavi u nedjelju ili u dan dr. praznika, kao i nou, ako je to neodlono potrebno.
6

MJESTO GDJE SE DOSTAVA VRI: 1. u pravilu, u stanu, 2. u posl. prostoriji 3. ili u radionici gdje je zaposlena osoba kojoj se uruuje pismeno, 4. a odvjetniku u nj. odvjetnikom uredu. Vrste (naini) dostave: POSREDNA DOSTAVA 1. Kad se osoba kojoj se dostava ima izvriti ne zatekne u svom stanu, dostava se obavlja predajom pismena kojem od odraslih lanova njezina domainstva, a ako se ni oni ne zateknu, onda nadstojniku kue ili susjedu, ako oni na to pristanu. 2. Ako se dostava obavlja na rad.mjestu osobe kojoj se pismeno ima dostaviti, a ta osoba se tu ne zatekne, dostava se moe izvriti osobi koja je na istom mjestu zaposlena, ako ona pristane da primi pismeno. Dostava odvjetniku moe se izvriti i predajom pismena osobi zaposlenoj u odvjetni.uredu 3. Dostava na taj nain ne moe se izvriti osobi koja u postupku sudjeluje sa suprotnim interesima. OBVEZNA OSOBNA DOSTAVA 1. Dostava se mora izvriti osobno osobi kojoj je pismeno namijenjeno, kad je takva dostava odreena : ZUP-om ili dr. propisom, kad od dana dostave poinje tei rok koji se ne moe produivati i kad to osobito odredi tijelo koje je naredilo dostavu. Smatra se da je izvrena dostava odvjetniku i predajom pismena osobi zaposlenoj u odvjetnikom uredu. 2. Kad se osoba kojoj se dostava ima osobno izvriti ne zatekne u stanu, posl. prostoriji, radionici ili se u odvjet. uredu ne zatekne ni osoba koja je u njoj zaposlena, dostavlja e se obavijestiti kad i na kojem mjestu je moe nai, pa e joj kod ve navedenih osoba ostaviti pismenu obavijest da u odreeni dan i sat bude u svom stanu odnosno na radnom mjestu radi primanja pismena. Ako i nakon toga dostavlja ne zatekne tu osobu, dostavlja e postupiti na nain propisan u l.86. ZUP-a i tada se dostavljanje smatra izvrenim. Dostava pismena zakonskom zastupniku, punomoniku ili punomoniku za primanje pismena smatra se da je dostava izvrena samoj stranci. 16. Pitanje: Posebne vrste dostave (samo nabrojati)? Posebni sluajevi dostave: 1. dostava zakonskom zastupniku i opunomoeniku 2. dostava punomoniku za prijam pismena 3. dostava dr. tijelima, ustanovama i dr. pravnim osobama 4. dostava ostalim osobama 5. dostava javnim priopenjem
7

6. promjena stana 17. Pitanje: Rokovi dostave? Vrste rokova? Rokovi ROK je vremensko razdoblje unutar kojega se poduzimaju izvjesne procesne radnje u postupku. Vrste rokova: prema nainu odreivanja rokova: 1. zakonski strogo su odreeni zakonskim ili nekim dr. propisom, te ih slubena osoba ne moe mijenjati; 2. slubeni rokovi odreuje ih slubena osoba ovisno o okolnostima postupka i to kada rok nije zakonom odreen. prema mogunosti produenja: 1. produivi mogu se produiti na zahtjev stranke kada za to postoje opravdani razlozi (u pravilu je rije o slubenim rokovima; 2. neproduivi u pravilu je rije o zakonskim rokovima (postoje iznimke koje predvia pr. norma). prema trenutku od kojeg se rauna tijek roka: 1. subjektivni poetak roka ovisi o saznanju ovlatene osobe za dogaaj i injenicu koja je odluna za raunanje roka; 2. objektivni rauna se od nastupa odreene injenice, neovisno o saznanju stranke. Protekom objektivnog roka stranka gubi pravo poduzimanja procesne radnje, a protekom subjektivnog ne. daljne podjele: 1. prekluzivni njegovim proputanjem stranka gubi pravo (no ponekad proputanjem tog roka ne gubi pravo, ve se samo oteava njen procesni poloaj nepravi ili instrukcijski rok); 2. dilatorni vremensko razdoblje koje ini taj rok mora protei da bi se procesna radnja mogla poduzeti. 18. Pitanje: Raunanje rokova? U upravnom postupku rokovi se raunaju na dane, mjesece i godine. Raunanje rokova ovisi o nainu na koji je rok odreen. Kad je rok odreen po DANIMA, dan u kojem je dostava ili priopavanje obavljeno, odnosno dan dogaaja od koga treba raunati trajanje roka, ne uraunava se u rok, ve se za poetak roka uzima prvi idui dan; rauna se na pune dane (od 24 do 24 h) tzv. computatio civilis, a die ad diem. Kad je rok odreen po MJESECIMA ODNOSNO PO GODINAMA, rok zavrava istekom onog dana, mjeseca odnosno godine koji prema svom broju odgovara danu kad je dostava ili priopavanje obavljeno, odnosno danu dogaaja od kojeg se rauna trajanje roka. Ako nema tog dana u posljednjem mjesecu, rok se svrava posljednjeg dana tog mjeseca.
8

Poetak i tijek rokova ne spreavaju nedjeljni dani i dani dr. praznika. To znai da e rok zapoeti i tei neovisno o tome koliko je nedjelja ili praznikih dana bilo u roku. Ako je posljednji dan roka nedjelja ili dan dr. praznika, ili neki dr. dan kad tijelo kod koga se radnja post. poduzima ne radi, rok istjee istekom prvog idueg radnog dana. Kad je podnesak upuen potom preporueno ili telegrafski, dan predaje poti smatra se kao dan predaje tijelu kojem je upueno. 19. Pitanje: Povrat u prijanje stanje 3 sluaja i rok u kojem se moe traiti povrat? POVRAT U PRIJANJE STANJE je procesnopravno sredstvo koje ima karakter izvanrednog pravnog lijeka kojim se omoguava stranci da od sebe otkloni tetne posljedice nastale zato to je stranka propustila da u propisanom roku uini odreenu radnju u postupku. Stranke ga mogu koristi u 3 sluaja: 1. kad je stranka zbog opravdanih razloga propustila u roku uiniti neku radnju postupka, pa je zbog toga proputanja iskljuena od obavljanja te radnje; 2. kad je stranka propustila u roku predati podnesak i kad je ona iz neznanja ili oiglednom pogrekom podnesak pravodobno poslala potom ili neposredno predala nenadlenom tijelu; 3. kad je stranka oiglednom pogrekom prekoraila rok, ali je podnesak nadleno tijelo ipak primilo najkasnije 3 dana nakon isteka roka, ako bi stranka zbog zakanjenja izgubila neko pravo. Rokovi za podnoenje prijedloga za povrat u prijanje stanje I. SUBJEKTIVNI ROK iznosi 8 dana i rauna se od dana kad je prestao razlog koji je prouzrokovao proputanje. Ako je stranka tek poslije saznala za proputanje, onda taj rok tee od dana kad je to saznala. II. OBJEKTIVNI ROK poslije proteka 3 mjeseca od dana proputanja ne moe se traiti povrat u prijanje stanje. Ako se propusti rok za traenje povraaja, ne moe se traiti povraaj zbog proputanja roka. Ako se propusti rok za traenje obnove postupka, ne moe se traiti povraaj u prija.stanje zbog proputanja ovog roka. 20. Pitanje: Prvostupanjski upravni postupak; Kako se pokree (po sl.dunosti i na zahtjev stranke) - objasniti po dvije reenice i jedan i dr.? Prvostupanjski postupak Pokretanje postupka Upravni postupak pokree nadleno tijelo, bilo po: 1) slubenoj dunosti slubena, oficijelna maksima 1. kad to odreuje zakon ili na zakonu zasnovan propis; 2. kad nadleno tijelo ustanovi ili sazna da, s obzirom na postojee injenino stanje, treba radi zatite jav. interesa pokrenuti upr. post. 2) prijedlogu stranke stranaka, privatna maksima
9

u sluajevima kada stranka trai da joj se prizna neko pravo (npr. izdavanje neke dozvole, oslobaanje od neke obveze i sl.). Bez takvog zahtjeva nema potrebe zva voenje postupka, jer je to iskljuivo interes stranke, a ne javni, dru. interes. 21. Pitanje: Spajanje stvari u jedan postupak? Spajanje stvari u jedan postupak ako se prava ili obveze stranaka zasnivaju na istom ili slinom injeninom stanju i na istoj pravnoj osnovi, i ako je tijelo koje vodi postupak u svezi sa svim predmetima stvarno nadleno, moe se pokrenuti i voditi jedan postupak i onda kad se radi o pravima i obvezama vie stranaka. Uz iste uvjete jedna stranka ili vie mogu u jednom postupku ostvarivati i vie razliitih zahtjeva. O voenju jednog postupka, u ovakvim sluajevima nadleni organ donijet e poseban zakljuak protiv kojega se moe izjaviti alba, osim ako je zakljuak donio 2 org. 22. Pitanje: Izmjena zahtjeva za pokretanje postupka i odustanak od zahtjeva? Izmjena zahtjeva za pokretanje postupka Izmjena zahtjeva za pokretanje postupka obuhvaa dvoje: 1. proirenje stavljenog zahtjeva i 2. stavljanje drugog zahtjeva (umjesto prijanjeg). Nakon to je pokrenut postupak, stranka moe do donoenja rjeenja u 1 proiriti stavljeni zahtjev, ili umjesto prijanjeg zahtjeva staviti drugi, ali pod uvjetom da se takav zahtjev zasniva na bitno istom injeninom stanju. Protiv zakljuka kojim se ne dozvoljava izmjena, odnosno proirenje zahtjeva doputeno je posebna alba. Odustanak od zahtjeva Stranka moe odustati od zahtjeva i u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku. Organ koji vodi postupak donijet e zakljuak kojim se postupak obustavlja.Ako se radi o dvostranakim ili viestranakim stvarima dunost organa je da obavjesti protivne stranke. Organ koji vodi postupak produit e postupak ukoliko je to u javnom interesu ili po zahtjevu protivne stranke. S obzirom na nain odustajanja ono moe biti izriito i preutno. Izriiti odustanak stranka odustaje od svog zahtjeva izjavom koju daje organu koji vodi postupak Preutni odustanak pojedina radnja i proputanje stranke moe se smatrati odustajanjem od zahtjeva samo ako je to zakonom odreeno. Ako je stranka odustala od svog zahtjeva nakon donoenja 1 rjeenja , a prije isteka roka za albu, zakljukom o obustavi postupka ponitava se 1 rjeenje, ako je njime zahtjev stranke bio pozitivno ili djelom pozitivno rjeen. Ako je stranka odustala od svog zahtjeva nakon podnesene albe, prije nego joj je dostavljeno rjeenje doneseno u povodu albe, zakljukom o obustavi
10

postupka ponitava se 1 rjeenje kojim je zahtjev stranke bio prihvaen u cjelosti ili djelomino, ako je stranka u cjelosti odustala od svog zahtjeva. Stranka koja je odustala od zahtjeva duna je snositi sve trokove koji su nastali do obustavljanja postupka osim ako posebnim propisima nije drugaije odreeno. Kada organ obustavlja postupak ini to po slubenoj dunosti, ili na zahtjev stranke. Protiv zakljuka kojim se obustavlja postupak dozvoljena je posebna alba. 23. Pitanje: Skraeni i posebni postupak? 2 vrste postupka: Skraeni postupak provodi se bez poduzimanja posebnih procesnih radnji za utvrivanje injeninog stanja (npr. ispitivanje svjedoka, uviaj i sl.); Po skraenom se post. neposredno moe rijeiti stvar: 1. ako je stranka navela injenice i podnijela dokaze temeljem kojim se moe utvrditi stanje stvari 2. ako se injenino stanje moe utvrditi na osnovi slubenih podataka 3. ako je zakonom odreeno da se stvar moe rijeiti na temelju injenica i okolnosti koje nisu postupno dokazane (te su injenice i okolnosti uinjene vjerojatnim, a iz svih okolnosti proizlazi da se zahtjevu stranke ima udovoljiti) 4. poduzimanje hitnih mjera u javnom interesu (a injenica je utvrena ili uinjena vjerojatnom) Posebni ispitni postupak - provodi se sa dvojakom svrhom: 1. da bi se utvrdile injenice i okolnosti koje su vane za rjeavanje stvari ili 2. kako bi se strankama omoguilo da ostvare svoja prava i pravne interese. Tijek ispit. post. odreuje, prema okolnostima pojedinog sluaja, slub. osoba koja vodi post.; to je tzv. ARBITRARNI RED (za razliku od zakonskog, legalnog reda, koji postoji kad je pr. normom unaprijed odreen nain voenja ispitnog post.). Stranka ima pr. sudjelovati u ispitnom post., davati potrebne podatke i braniti svoja pr. i interese. Nadleno tijelo ne smije donijeti rjeenje prije nego to stranci prui mogunost da se izjasni o injenicama i okolnostima na kojima treba da se zasniva rjeenje, a stranci je bilo omogueno da se izjasni o njima. 24. Pitanje: Prethodno (prejudicijelno) pitanje? Prethodno (prejudicijelno) pitanje PRETHODNO PITANJE je pitanje koje ini samostalnu pravnu cjelinu, za ije je rjeenje nadlean sud ili koje drugo tijelo (ne ono koje vodi upravni postupak), a koje je prema svojoj prirodi takvo da se bez njegovog prethodnog rjeavanja ne moe rijeiti konkretna upr. stvar koja je predmet postupka. ZUP daje tijelu koje vodi postupak 2 mogunosti:
11

1. da pod uvjetima iz zakona, samo raspravi to pitanje (tada rjeenje preth. pitanja ima pr. uinak samo u stvari u kojoj je to pitanje rijeeno) ili 2. da prekine postupak dok nadleno tijelo to pitanje ne rijei. U pitanju postojanja kaz.djela i kaz.odgovo rnosti uinioca organa koji vodi postupak vezan je pravomonom presudom kaznenogsuda kojim se optuenik proglaava krivim. Tijelo koje vodi postupak mora prekinuti postupak o tom pitanju - kad se prethodno pitanje odnosi 1. na postojanje kaznenog djela 2. na postojanje braka 3. na utvrivanje oinstva 4. na dr. zakonom predvienim sluajevima 25. Pitanje: Usmena rasprava (2 sluaja u kojima zakon nalae usmenu raspravu)? Usmena rasprava Zakon nalae odravanja usm. rasprave u 2 sluaja: 1. u stvarima u kojima sudjeluju 2 ili vie stranaka sa suprotnim interesima ili 2. kad se mora izvriti uviaj ili sasluanje svjedoka ili vjetaka. Za usmenu raspravu vrijedi naelo javnosti. Javnost se moe ISKLJUITI (zakljukom koji mora biti obrazloen i javno objavljen) u zakonom predvienim sluajevima. 26. Pitanje: Vrste dokaznih sredstava - nabrojati? Vrste dokaznih sredstava: 1. Isprave: javna i privatne isprave 2. Svjedoci 3. Stranke 4. Vjetaci 5. Tumai 6. Uviaj 27. Pitanje: Rjeenje nabrojati i objasniti sastavne dijelove (rok za izdavanje rjeenja)? Rok za izdavanje rjeenja: - u skraenom postupku 1 mjesec - posebni ispitni postupak 2 mjeseca Oblik i sastavni dijelovi rjeenja Rjeenje mora biti oznaeno kao takvo. Dijelovi pismenog rjeenja:
12

1. uvod, dispozitiv (izreka), obrazloenje, uputa o pravnom lijeku, naziv tijela s brojem i datumom rjeenja i potpis slubene osobe i peat tijela. 1. Uvod rjeenja sadri: - naziv tijela koje donosi rjeenje, - propis o nadlenosti, - ime stranke (punomonika ili zastupnika) i - kratko naznaenje predmeta postupka 2. Dispozitiv (izreka) rjeenja - najvaniji dio rjeenja; njime se rjeava o predmetu postupka u cijelosti i o svim zahtjevima stranaka o kojima u tijeku postupka nije posebno rjeeno. Mora biti kratak i odreen; njime mogu biti rijeeni i trokovi postupka. Kad je propisano da alba ne odlae izvrenje, to mora biti navedeno u dispozitivu 3. Obrazloenje rjeenja - bit obrazloenja je u njegovom injeninom i pravnom dijelu: 1. iz injeninog dijela treba biti vidljivo sve to se odnosi na utvrivanje injenica koje su relevantne i koje su posluile kao osnova za primjenu odgovarajuih materijalnopr. propisa. 2. u pravnom dijelu navode se materijalnopr. propisi na osnovi kojih je predmet postupka rijeen na nain kako je utvreno u dispozitivu. 4. Uputa o pravnom lijeku- slui da se stranka obavijesti moe li protiv rjeenja izjaviti albu, ako moe kome se izjavljuje, a kome se, u kojem roku i s kolikom pristojbom predaje, moe li pokrenuti upr. spor ili dr. postupak pred sudom. 5. Naziv tijela s brojem i datumom rjeenja 6. Potpis slubene osobe i peat tijela - rjeenje potpisuje slubena osoba koja ga donosi, a stranci se izdaje u originalu ili ovjerenom prijepisu. 28. Pitanje: Rjeenje i zakljuak ( to je jedno a to drugo)? Rjeenje Nakon to je utvreno injenino stanje, tijelo koje vodi postupak e na takvo injenino stanje primijeniti materijalni propis te e donijeti rjeenje o stvari koja je predmet postupka. Rjeenje koje donosi kolegijalno tijelo Kad o stvari rjeava kolegijalno tijelo, ono moe rjeavati kad je prisutno vie od polovice njegovih lanova, a rjeenje donosi veinom glasova prisutnih lanova, ako zakonom nije odreena druga veina. Sloena rjeenja
13

Sloena rjeenja su rjeenja u ijem donoenju sudjeluje vie tijela, bilo da su za rjeavanje u stvari nadlena dva ili vie tijela, bilo da jedno tijelo donosi rjeenje uz suglasnost ili miljenje drugog tijela. Rjeenje kad je o stvari rjeavaju dva ili vie tijela Kad je odreeno da o jednoj stvari rjeavaju dva tijela ili vie tijela, svako je od njih duno rijeiti o toj stvari. Ta e se tijela sporazumjeti koje e od njih izdati rjeenje, a u rjeenju mora biti naveden i akt drugog tijela. Rjeenje koje donosi jedno tijelo uz suglasnost ili miljenje drugog tijela Zakonom moe biti odreeno da rjeenje donosi jedno tijelo uz prethodnu suglasnost drugoga. U tom sluaju rjeenje se donosi nakon to je to drugo tijelo dalo suglasnost. U svakom rjeenju mora se navesti akt kojim je drugo tijelo dalo ili odbilo suglasnost. Isto tako moe biti odreeno da je nadleno tijelo duno prije donoenja rjeenja pribaviti miljenje drugog tijela. Tada se rjeenje moe donijeti samo nakon to je miljenje pribavljeno. Tijelo ija se suglasnost ili miljenje trai duno je suglasnost ili miljenje dati u roku mjesec dana od dana kad je to od njega zatraeno. Ako to tijelo u roku ne obavijesti tijelo koje donosi rjeenje da daje ili da odbija suglasnost, smatra se da je suglasnost dao, a ako ne da nikakvo miljenje, rjeenje se moe donijeti i bez pribavljenog miljenja. Zakljuak zakljukom se odluuje o pitanjima koja se tiu postupka, kao i o pitanjima koja se kao sporedna pojave u svezi s provoenjem postupka, a koja se ne rjeavaju rjeenjem. Zakljuak donosi slubena osoba koja obavlja onu radnju postupka pri kojoj se pojavilo pitanje koje je predmet zakljuka. Zakljuak se priopuje zainteresiranim osobama usmeno, a napismeno se izdaje na zahtjev osobe koja moe protiv zakljuka izjaviti posebnu albu ili kad se moe odmah traiti izvrenje zakljuka. 29. Pitanje: Drugostupanjski postupak definicija albe? ALBA procesno pravno sredstvo kojim se stranci daje mogunost da pred 2 tijelom pokree pitanje zakonitosti i pravilnosti 1 rjeenja i time zatiti svoja prava i pravne interese koji takvim rjeenjem mogu biti povrijeeni. 30. Pitanje: Legitimacija za podnoenje albe? Legitimaciju za podnoenje albe imaju: 1. stranke 2. druge osobe (svjedoci, vjetaci i dr. osobe koje sudjeluju u post.) ija su prava ili pravni interesi povrijeeni 1 rjeenjem 3. dravni odvjetnik i druga dravna tijela (kad su zakonom ovlatena) izjaviti albu protiv rjeenja kojima je povrijeen zakon u korist pojedinca ili pravne osobe a na tetu drutvene zajednice. 31. Pitanje: Nadlenost za rjeavanje o albi?
14

Nadlenost za rjeavanje o albi Jedno od vanijih svojstava albe u tome je to se njezinim izjavljivanjem nadlenost za odluivanje o predmetu prenosi na 2 tijelo, odn. tijelo nadleno za odluivanje o albi (DEVOLUTIVNO DJELOVANJE ALBE). ZUP odreuje da: Protiv 1 rjeenja tijela dr. uprave nie razine, alba se moe izjaviti nadlenom ministarstvu, odn. dr. nadlenim republikim tijelima dr. uprave, ako posebnim zakonom nije drukije odreeno. U pitanjima koja su u nadlenosti uih teritorijalnih jedinica, o albama protiv 1 rjeenja odluuju tijela predviena zakonom, odn. drugim propisima o organizaciji i djelokrugu tih jedinica. albi protiv 1 rjeenja ustanove ili druge pravne osobe rjeava tijelo odreeno statutom te ustanove, odn. pravne osobe, ako zakonom nije propisano da o albi odluuje drugo tijelo. Prema izriitoj odredbi ZUP-a, zakonom se moe utvrditi nadlenost tijela dravne uprave kao 2 da rjeava o albi protiv 1 rjeenja, to ga je u obavljanju javne ovlasti donijela ustanova ili druga pravna osoba. Ako za rjeavanje o albi nije odreeno nadleno tijelo ni statutom ni zakonom, tada o albi rjeava tijelo dravne uprave nadleno za odgovarajuu upravnu oblast. 32. Pitanje: Rok za albu i odlaganje izvrenja? Rok za albu i odlaganje izvrenja Rok za albu 15 dana od dana dostave rjeenja. U naelu alba ima suspenzivno djelovanje, od ega postoje izuzeci: 1. ako je to zakonom predvieno 2. ako se moraju poduzeti hitne mjere 3. ako bi zbog odgaanja izvrenja stranci bila nanesena nepopravljiva teta 33. Pitanje: Sadraj albe? Sadraj albe minimum podataka koje alba mora sadrati su: 1. rjeenje koje se pobija 2. naziv tijela koje ga je donilo 3. broj i datum rjeenja 4. razlozi za albu, koji se ne moraju obrazloiti. U albi se mogu iznijeti nove injenice i dokazi (beneficium novorum), uz obrazloenje zbog ega nisu bili izneseni u I postupku. Ako u postupku sudjeluje vie stranaka sa oprenim interesima, uz albu se dostavljaju i primjerci za njih, a dunost je organa dostaviti ih u roku 8 15 dana. Predavanje albe alba se neposredno predaje ili alje potom tijelu koje je donijelo I rjeenje. Ako je alba zabunom poslana II tijelu, ono je duno odmah je dostaviti I tijelu.
15

34. Pitanje: Rad prvostupanjskog tijela o albi? RAD I TIJELA PO ALBI - I tijelo ispituje je li alba doputena, pravodobna i izjavljena od ovlatene osobe, pa ako utvrdi da nije, odbacuje albu rjeenjem protiv kojeg stranka ima pravo albe. - Ako I tijelo zakljui da je alba opravdana, a da nije potrebno provoditi novi ispitni postupak, moe drukije rijeiti stvar i pobijano rjeenje zamijeniti novim rjeenjem. - Ako I tijelo ustanovi da je provedeni postupak bio nepotpun, upotpunit e ga, te prema rezultatima dopunjenog postupka, u granicama zahtjeva stranke, stvar rijeiti drukije i pobijano rjeenje zamijeniti novim. Stranka u albi moe traiti da se provede posebni ispitni postupak koji je bio obvezan ili da se saslua u stvari koja je rijeena prema skraenom postupku. I tijelo je duno provesti taj postupak, a nakon njega moe prihvatiti zahtjev iz albe i donijeti novo rjeenje. Uvijek kada I tijelo donese novo rjeenje, stranka moe uloiti albu. Kad tijelo koje je donijelo rjeenje ustanovi da je podnesena alba doputena, pravodobna i da ju je izjavila ovlatena osoba, a nije novim rjeenjem zamijenilo rjeenje koje se albom pobija - duno je bez odgaanja a najkasnije u roku od 15 dana od dana primitka albe, poslati albu tijelu nadlenom za rjeavanje o albi. Uz albu se prilau svi spisi koji se odnose na predmet. 35. Pitanje: Rjeavanje drugostupanjksog tijela o albi? Rjeavanje 2 tijela o albi 2 tijelo ima mogunost, da rjeavajui o albi, albu: a) odbaci, b) odbije i c) prihvati, a 1 rjeenje moe ponititi u cijelosti, djelomino ili ga izmijeniti. 36. Pitanje: Odbacivanje albe ODBACIVANJE ALBE 2 tijelo u povodu albe ispituje da li je: - doputena - pravodobna - izjavljena od ovlatene osobe. Ako utvrdi protivno, donosi rjeenje kojim albu odbacuje. 2 tijelo odbacuje albu ne raspravljajui uope o albenom zahtjevu.
16

37. Pitanje: Odbijanje albe (3 sluaja)?


ODBIJANJE ALBE

2 tijelo ima prava i dunost odbiti albu: 1. kada ustanovi da je postupak koji je prethodio rjeenju pravilno proveden te da je rjeenje pravilno i na zakonu osnovano, a alba neosnovana 2. kad ustanovi da je u 1post. bilo nedostataka ali da su oni takvi da nisu mogli utjecati na rjeenju stvari 3. kad ustanovi da je 1 rjeenje osnovano na zakonu ali zbog drugih razloga, a ne zbog onih koji su navedeni u rjeenju. 38. Pitanje: Uvaavanje albe?
UVAAVANJE ALBE

2 tijelo e uvaiti albu kad ustanovi da je 1 tijelo, rjeavajui o stvari, povrijedilo pravila formalnog ili materijalnog prava pa je njegovo rjeenje nezakonito. On moe ponititi 1 rjeenje objektivnim stavljanjem izvan snage ili pod odreenim uvjetima izmijeniti 1rjeenje. 39. Pitanje: Ponitavanje prvostupanjskog rjeenja? PONITAVANJE 1 RJEENJA 1. Kad 2 tijelo ustanovi da je 1 rjeenje nitavno on pazi na nitavost po slubenoj dunosti. 2. Kad ustanovi da je 1 rjeenje donijelo nenadleno tijelo on pazi na stvarnu i mjesnu nadlenost po slubenoj dunosti. 3. Kad ustanovi da su u 1 postupku: a. injenice utvrene nepotpuno ili pogreno b. da se u postupku nije vodilo rauna o pravilima postupka koja bi utjecala na rjeavanje stvari ili c. da je dispozitiv pobijanog rjeenja nejasan ili je u proturjenosti s obrazloenjem 4. Ako ustanovi da su u 1 rjeenje: a) pogreno ocijenjeni dokazi b) da je iz utvrenih inj.izveden pogrean zakljuak u svezi sa inj.stanjem c) da je pogreno primijenjen pr.propis na osnovi koga se rjeava stvar ili d) ako ustanovi da je na osnovi slob.ocjene trebalo donijeti drukije rjeenja. 40. Pitanje: Mijenjanje prvostupanjskog rjeenja? Mijenjanje 1 rjeenja ako 2 tijelo ustanovi da je rjeenje pravilno glede utvrenih injenica i u svezi s primjenom zakona, ali da se svrha zbog koje je rjeenje doneseno moe postii i dr. sredstvima povoljnijim za stranku, 1 rjeenje e se izmijeniti u tom smislu. To su uglavnom rjeenja kojima je stranci nametnuta odreena obveza. Rjeavanje 2 tijela u povodu albe odreeno je albenim zahtjevom.
17

2 tijelo moe u povodu albe, u svrhu pravilnog rjeavanja stvari, izmijeniti rjeenje u korist alitelja i mimo zahtjeva postavljenog u albi (reformatio in melius) a prema zahtjevu postavljenom u 1 postupku, ako se time ne vrijea prava druge osobe. Naelo zabrane reformatio in peius vrijedi i u upravnom postupku, to znai da, u pravilu, 2 tijelo ne moe u povodu albe izmijeniti 1 rjeenje na tetu alitelja. Izuzetak od ovog pravila predvien je ZUP-om: 2 tijelo moe, radi pravilnog rjeenja stvari, u povodu albe izmijeniti 1 rjeenje na tetu alitelja (reformatio in peius), ali samo ako postoje neki od razloga zbog kojega se rjeenje koje je konano u upravnom postupku moe: 1. ponititi ili ukinuti prema pr.nadzora 2. ako postoje razlozi zbog kojih se izvrno rje. moe izvanredno ukinuti ili 3. proglasiti nitavim 41. Pitanje: Izvanredna pravna sredstva (nauiti najvanije)? Izvanredna pravna sredstva 1. obnova postupka 2. mjenjanje i ponitavanje rjeenja u svezi s upravnim sporom 3. zahtjev za zatitu zakonitosti 4. ponitavanje i ukidanje po pravu nadzora 5. ukidanje i mjenjanje pravomonog rjeenja zu pristanak ili na zahtjev stranke 6. izvanredno ukidanje 7. proglaavanje rjeenja nitavnim OBNOVA POSTUPKA = Razlozi za obnovu postupka okonanog rjeenjem ili zakljukom protiv kojeg nema redovnog pravnog lijeka u upravnom postupku: 1. ako se sazna za nove injenice, ili se nae ili stekne mogunost da se upotrijebe novi dolazi koji bi, sami ili u vezi s ve izvedenim i upotrijebljenim dokazima, mogli dovesti do drugaijeg rjeenja da su te injenice odnosno dokazi bili izneseni ili upotrijebljeni u prijanjem postupku (ovo je najei razlog za obnovu postupka to je ispitno pitanje); 2. ako je rjeenje doneseno na podlozi lane isprave ili lanog iskaza svjedoka ili vjetaka, ili ako je dolo kao posljedica kakva djela kanjivog po kaznenom zakonu; 3. ako se rjeenje temelji na presudi donesenoj u kaznenom postupku ili u postupku o privrednom prijestupu, a ta je presuda pravomono ukinuta; itd. MIJENJANJE I PONITAVANJE RJEENJA U SVEZI S UP SPOROM ovo izvanredno pravno sredstvo je prilika tijelu protiv ijeg je rjeenja pokrenut upravni spor da samo, u povodu podnesene tube, intervenira kad se osvjedoi
18

da rjeenje koje je donijelo nije zakonito, da je tuba osnovana i da se, prema tome, moe oekivati da e sud u povodu tube ponititi rjeenje presudom u upravnom sporu. ZAHTJEV ZA ZATITU ZAKONITOSTI mogue ga je podii protiv pravomonog rjeenja u stvari u kojoj se ne moe voditi upravni spor. Pravo koritenja ovog sredstva ima dravni odvjetnik, no praktina mogunost tog sredstva je danas upitna. PONITENJE I UKIDANJE PREMA PRAVU NADZORA povod ovakvom postupanju su povrede odredaba o postupku ili tee povrede materijalnih zakona. Nadzorne ovlasti se mogu koristiti na 2 naina: ponitavanje prema pravu nadzora i ukidanje prema pravu nadzora. UKIDANJE I MIJENJANJE PRAVOMONOG RJEENJA UZ PRISTANAK ILI NA ZAHTJEV STRANKE bilo da je stranci rjeenjem priznato neko pravo ili nametnuta obveza, kada tijelo smatra da je donoenjem rjeenja povrijeen materijalni zakon, ukinut e ili izmijeniti rjeenje radi njegova usklaivanja sa zakonom, ali iskljuivo ako stranka na to pristane i ako se time ne vrijea pravo tree osobe. Izmjena rjeenja, kao i njegovo ukidanje, djeluje ubudue. IZVANREDNO UKIDANJE - izvrno se rjeenje moe ukinuti ako je to potrebno radi otklanjanja teke i neposredne opasnosti za: ivot i zdravlje ljudi, javnu sigurnost, javni mir i poredak ili javni moral, ili u svrhu otklanjanja poremeaja u privredi PROGLAAVANJE RJEENJA NITAVIM ovaj pravni lijek je predvien za rjeenja optereena grubom povredom, zbog koje ne mogu konvalidirati ni postati pravomona. ZUP taksativno nabraja razloge zbog kojih se rjeenje moe proglasiti nitavim. Nema roka za koritenje ovog izvanrednog pravnog lijeka. Do proglaenja rjeenja nitavim moe doi: po slubenoj dunosti, na prijedlog stranke ili dr. odvjetnika. 42. Pitanje: to je izvrenje? Bitno je znati kada prvostupanjsko a kada drugostupanjsko rjeenje postaje izvrno? IZVRENJE = zadnja faza upravnog postupka. Osnova za izvrenje moe biti rjeenje, zakljuak ili nagodba. Rjeenje prema ZUP-u postaje izvrno: 1. 2. 3. 4. istekom roka za albu (ako alba nije izjavljena) dostavom stranci (ako alba nije doputena) dostavom stranci (ako alba ne odgaa izvrenje) dostavom stranci rjeenja kojim se alba odbacuje ili odbija
19

2 rjeenje kojim je izmijenjeno 1 rjeenje postaje izvrno kad se dostavi stranci. 1. Ako je u rjeenju odreeno da se radnja koja je predmet izvrenja moe izvriti u odreenom roku, rjeenje postaje izvrno protekom tog roka. 2. Ako rjeenjem nije odreen rok za obavljanje radnje, rjeenje postaje izvrno u roku 15 dana od dana donoenja rjeenja. 3. Nakon isteka roka od 5 godina od dana kad je rjeenja postalo izvrno ne moe se traiti nj. izvrenje. ZAKLJUAK - zakljukom se utvruje da je rjeenje koje se ima izvriti postalo izvrno i odreuje se nain izvrenja. NAGODBA - ima snagu izvrnog rjeenja donesenog u upravnom postupku. Izvrenje se moe provesti i na osnovi nagodbe, ali samo protiv osobe koja je sudjelovala u nagodbi. 43. Pitanje: Dvije vrste izvrenja (sudsko i administrativno- sudsko/ kratko)? Vrste izvrenja 1. ADMINISTRATIVNO izvrenje rjeenja provodi se administrativnim putem radi ispunjenja nenovanih obveza izvrenika. Izuzetno, administrativnim putem se moe provesti izvrenje i radi ispunjenja novanih obveza ako one proizlaze iz primanja na osnovi radnog odnosa i ako na to pristane izvrenik. Administrativno izvrenje provode tijela uprave po odredbama ZUP-a, odn. posebnog zakona. 2. SUDSKO provodi se radi ispunjenja novanih obveza. Sudsko izvrenje provodi nadleni sud po propisima koji vae za sudsko izvrenje. 44. Pitanje: Administrativno-detaljno- tko je nadlean? Izvrenje rjeenja provodi se administrativnim putem radi ispunjenja nenovanih obveza izvrenika. Izuzetno, administrativnim putem se moe provesti izvrenje i radi ispunjenja novanih obveza ako one proizlaze iz primanja na osnovi radnog odnosa i ako na to pristane izvrenik. Administrativno izvrenje provode tijela uprave. Zakljukom se utvruje da je rjeenje koje se ima izvriti postalo izvrno i odreuje se nain izvrenja. Zakljuak o dozvoli izvrenja najkasnije u roku 30 dana raunajui od dana kad je rjeenje postalo izvrno. 45. Pitanje: Kad moe doi do odlaganja i obustavljanja administrativnog izvrenja? Obustavljanje i odlaganje administrativnog izvrenja Izvrenje se ima OBUSTAVITI prema slubenoj dunosti, a provedene radnje ponititi:
20

1. ako se ustanovi da je obveza izvrena, 2. ako se ustanovi da izvrenje nije bilo uope doputeno, 3. ako se ustanovi da je izvrenje bilo provodeno prema osobi koja nije u obvezi, 4. ako trailac izvrenja odustane od svog zahtjeva 5. ako je izvrni naslov poniten ili ukinut. Do ODLAGANJA dolazi: 1. ako se ustanovi da je u svezi s izvrenjem obveze odobren poek 2. ako je umjesto privremenim rjeenjem koje se izvruje, doneseno rjeenje o gl. stvari koje se razlikuje od privremenog. Odgodu izvrenja odobrava tijelo koje je donijelo zakljuak o dozvoli izvrenja. UPRAVNI SPOR 46. Pitanje: Definicija Upravnog spora? UPRAVNI SPOR - je oblik sudske kontrole nad upravom i to prvenstveno kontrole upravnog (pojedinanog, individualnog) akta. 47. Pitanje: Vrste sustava sudske kontrole nad upravom? Vrste sustava sudske kontrole nad upravom Gl. nositelji sudskog nadzora su redovni sudovi ili posebni upravni sudovi. U pravnoj praksi iskristalizirala su se 2 sustava sa svojim osobitostima: sustav redovnih sudova (tzv. angloameriki sustav) sustav posebnih upravnih sudova (tzv. francuski sustav) 48. Pitanje: Sustav redovnih sudova (anglosaksonski sustav)? Sustav redovnih sudova (angloameriki sustav) naziva se obino u literaturi angloameriki (anglosaksonski) sustav jer je njegov nastanak vezan za Veliku Britaniju, odakle se prenio u njezine nekadanje kolonije, a osobito u SAD. Upravno sudovanje preko redovnih sudova poznato je i u raznim drugim zemljama (u Europi posebno u skandinavskim Danska, Norveka). Polaznu toku za proirenje ovog oblika kontrole predstavlja britansko pravo. Osobitosti britanskog pravnog poretka proizlaze iz ideje opeg prava (Common Law) koje predstavlja jedinstven sustav pravnih normi i naela prema kojima ne djeluje samo pojedinac ve i javna vlast. Izvan redovnog sudskog sustava, pravna zatita se u Velikoj Britaniji osigurava razvijanjem posebnih upravnih sudova (administrative tribunale) samo za pojedina podruja (npr. kolstvo, zdravstvo) koji se osnivaju ad hoc. 49. Pitanje: Sustav posebnih upravnih sudova ( francuski sustav)? Sustav posebnih upravnih sudova (francuski sustav) Za razvoj sustava u kojem kontrolu zakonitosti akata uprave obavljaju posebni upravni sudovi najkarakteristinije je francusko pravo, i pravna praksa.
21

Francusko je pravo u formiranju sustava kontrole nad upravom polo sasvim drugim putem, a to je put upravnih sudova (jurisdiction administrative). Iz same upravne vlasti razvili su se oblici takve kontrole, a prvenstveno Dr. savjet, u kome danas prevladavaju nj. sudske funkc., ali koji nije nikada izgubio odre. upravno-konzultativne funkc. s kojima je, poeo nj. viestoljetni razvoj. Kad se u teoriji usporeuju vrijednosti ova dva ssustava, onda se za sustav posebnih upravnih sudova (francuski sustav) osobito istie: 1. vea specijalizacija 2. potpunije rjeavanje sporova i 3. uloga upravnih sudova u razvoju upravnog prava najznaajnija, vrijedi za francuski Dravni savjet i austrijski Upravni sud. 50. Pitanje: Vrste upravnih sporova? VRSTE UPRAVNIH SPOROVA 1. spor o zakonitosti i spor pune jurisdikcije 2. subjektivni i objektivni spor 3. prvotni i naknadni spor 51. Pitanje: Spor o zakonitosti i spor pune jurisdikcije ( znati razliku)? 1.Spor o zakonitosti i spor pune jurisdikcije Osnovna karakteristika te podjele upravnih sporova jest u distinkciji objekta. SPOR O ZAKONITOSTI - pokree se i vodi sa svrhom da se ocijeni je li neki akt zasnovan na zakonu ili nije, a to znai da li postoji ili ne postoji zakonitost. Spor o zakonitosti upravnog akta, moe biti samo naknadni upravni spor. SPOR PUNE JURISDIKCIJE sam sud rjeava neki predmet, budui da pravnu osnovu spora uvijek predstavlja povreda nekog subjektivnog prava. Spor pune jurisdikcije moe se javiti i kao prvotni i kao naknadni spor. RAZLIKE izmeu tih 2 vrsta sporova: 1. cilj i svrha spora 2. irina sudskih ovlasti 3. nain odreivanja spora proizlazi iz toga to se sporovi o zakonitosti odreuju, u pravilu, generalnom klauzulom s negativnom enumeracijom. Spor o zakonitosti upravnog akta je glavni oblik upravnog spora. Kod odreivanja te vrste sporova polazi se od toga da je spor o zakonitosti mogue voditi u naelu protiv svakog upravnog akta (generalna klauzula), dok se sluajevi u kojima se spor o zakonitosti u pojedinim stvarima ne moe voditi izriito nabrajaju u pravnih normi (negat. enumeracija). Sporovi pune jurisdikcije odreuju se, u pravilu, enumerativno to znai da se pravnom normom posebno utvruje kad sud moe sam meritorno rijeiti neki predmet (utvrditi, osnovati, modifcirati ili ukinuti neku pr. situaciju) 4. uinak sudske odluke iri je u sporu o zakonitosti upravnog akta od uinka sudske odluke donesene u sporu pune jurisdikcije.
22

52. Pitanje: Subjektivni i objektivni upravni spor? Subjektivni i objektivni upravni spor I. Kad se kao kriterij za razlikovanje objektivnog i subjektivnog upravnog spora uzima cilj spora: - OBJEKTIVNI - onaj spor kojemu je svrha prvenstveno zatita objektivne zakonitosti tj. objektivnog pravnog poretka kao takvog - SUBJEKTIVNI - onaj kome bi cilj bio zatita subjektivnog prava pojedinaca II. Kad se kao kriterij za razlikovanje subjektivnih i objektivnih upravnih sporova uzima vrsta akata koji mogu biti predmet spora: - OBJEKTIVNI = onaj koji se moe pokrenuti i protiv openormativnog akta - SUBJEKTIVNI = pokree se i vodi protiv individualnog upravnog akta 53. Pitanje: Prvotni i naknadni upravni spor? Prvotni i naknadni upravni spor Razlika koja se provodi izmeu prvotnog i naknadnog upravnog spora polazi od trenutka kad je mogue pokrenuti i voditi upravni spor - PRVOTNI - spor se pokree i vodi prije nego to je donesen upravni akt, prije nego to je uprava autoritativnim putem, pojedina. aktom odluila o pravima i obvezama odre. subjekata. Nastaje kao posljedica proputanja uprave da odlui o konkretnoj upr. stvari. - NAKNADNI - javlja se kao spor u kojem se odluuje u upravnom aktu donesenom u konkretnoj upravnoj stvari. 54. Pitanje: Upravni spor prema zakonu o upravnim sporovima? UPRAVNI SPOR PREMA ZAKONU O UPRAVNIM SPOROVIMA Oblikom sudske kontrole ostvaruje se dvostruki cilj: 1. zatita prava graana i pravnih osoba 2. zatita, odnosno osiguranje objektivne zakonitosti kao takve 55. Pitanje: Tijelo koje rjeava upravne sporove? - ZUS, LAN 5? ZUS / lanak 5. - Upravne sporove rjeava kantonalni sud, i to prema sjeditu 1 tijela, odnosno njegove organizacijske jedinice. lanak 6. / U upravnim sporovima sudi sudac pojedinac. Iznimno, u sloenim predmetima upravnoga spora sudi se u vijeu od trojice sudaca, o emu odluuje predsjednik vijea za upravne sporove. lanak 7. / Sukob nadlenosti izmeu kantonalnih sudova glede rjeavanja upravnoga spora rjeava Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine (u
23

daljnjem tekstu: Vrhovni sud Federacije). Rjeenje iz stavka 1. ovoga lanka je pravomono i obvezujue. 56. Pitanje: Predmet upravnog spora (kratko, dvije reenice)? Predmet upravnog spora jest ocjena zakonitosti upravnog akta. Posrijedi je, dakle, individualni (pojedinani) upravni akt kojim se autoritativno odluuje o pravu ili obvezi odreenog subjekta. - Upravni spor se moe voditi samo protiv upravnog akta. To je opa (generalna) klauzula Zakona o upravnim sporovima kojom se ujedno utvruje opa norma o stvarnoj nadlenosti u upravnom sporu i to na nain da se spor o zakonitosti moe voditi vrlo iroko, praktino protiv svakog upravnog akta. 57. Pitanje: Stvari izuzete iz upravnog spora ZUS , LAN 11? lanak 11. / Upravni spor se ne moe voditi: - protiv akata donijetih u stvarima u kojima je sudska zatita osigurana izvan upravnoga spora; - protiv akata donijetih u stvarima o kojima se po izriitoj odredbi Zakona ne moe voditi upravni spor; - u stvarima o kojima izravno, na temelju ustavnih ovlasti, odluuju domovi Parlamenta FBi H ili predsjednik FBiH i jedan od potpredsjednika FBiH, odnosno zakonodavno tijelo kantona. U stvarima iz to. 2) i 3) stavka 1. ovoga lanka moe se voditi upravni spor kada je nadleno tijelo pri donoenju upravnoga akta prekorailo granice svoje nadlenosti ili upravni akt nije donijelo izravno na temelju ustavnih ovlasti. 58. Pitanje: Stranke u upravnom sporu? Prema ZUS-u, u upravnom sporu postoje 3 vrste stranaka: a) tuitelj b) tueni c) zainteresirana trea osoba TUITELJ u upr. sporu moe biti: pojedinac, pr. osoba, organizacija, skupina osoba, naselje i sl., kad smatra da mu je upravnim aktom povrijeeno kakvo pr. ili neposredni osobni interes utemeljen na zakonu. TUENI - tueni u upravnom sporu jest tijelo iji se akt osporava, tj. donosilac upravnog akta. Meutim, odreivane tuene strane moe biti oteano kada je rije o tzv. sloenim UA tada je tuena strana ono tijelo koje je neposredno izdalo rjeenje. Ako se spor pokree zbog utnje administracije, tuena strana je tijelo koje je bilo ovlateno (i duno) takav akt donijeti. ZAINTERESIRANA TREA OSOBA - trea osoba kojoj bi ponitenje upravnog akta neposredno bio na tetu (zainteresirana osoba) ima u sporu poloaj stranke.
24

Njen stranaki interes - usmjeren je da upravni akt ostane onakav kakav jest. Kao zainteresirana trea osoba moe se javiti svaka fizika ili pravna osoba o ijem se pravu ili interesu odluivalo u upravnom postupku. 59. Pitanje: Pokretanje upravnog spora? POKRETANJE UPRAVNOG SPORA - U upravnom sporu postoji naelo da - sud ne moe prema vlastitoj inicijativi pokrenuti spor (nema oficijelne maksime), ve to moe uiniti samo na osnovi tube koju je podnijela legitimirana osoba. - Upravni spor pokree se tubom podnoenje formalne tube je procesna radnja bez koje nema upravnog spora 60. Pitanje: Sadraj (dijelovi) tube? U tubi se mora navesti: 1. ime i prezime, zanimanje i mjesto stanovanja tuitelja (ako tubu podie fizika osoba), a ako se kao podnositelj tube javlja pravna osoba ili dravno tijelo, u tubi se mora navesti i njen naziv i sjedite 2. upravni akt protiv kojega je tuba upravljena (oznaka akta, broj, datum izdavanja i donosioc) 3. ukratko razlog zbog ega se tui, te u kojem se omjeru i opsegu predlae ponitavanje upravnog akta. 4. uz tubu se podnosi i po 1 prijepis tube i priloga za tueno tijelo i za svaku zainteresiranu osobu, ako takvih ima. 5. ako se tubom trai povrat stvari ili naknada tete, mora se staviti i odreeni zahtjev u svezi sa stvarima ili visinom pretrpljene tete. 61. Pitanje: Rok predaje tube ZUS lan 18? ROK I PREDAJA TUBE ZUS / lanak 18. / Upravni spor pokree se tubom. Tuba se podnosi u roku od 30 dana od dana dostave upravnoga akta stranci koja podnosi tubu. Rok iz stavka 2. ovoga lanka vrijedi i za nadlenoga pravobranitelja i obudsmana kada su ovlateni podnositi tubu ako im je upravni akt dostavljen, a ako im akt nije dostavljen, tubu mogu podnijeti u roku od 60 dana od dana dostave upravnoga akta stranci u iju je korist upravni akt donijet. Tuba se predaje: - nadlenome sudu izravno ili mu se alje potom preporueno. - moe se izjaviti i na zapisnik kod nadlenoga suda ili ma kog drugog suda. - dan predaje tube poti preporueno, odnosno dan izjavljivanja tube na zapisnik smatra se danom predaje nadlenome sudu. - ako tuba nije predana nadlenome sudu nego drugome tijelu, a dospije nadlenome sudu poslije isteka roka za podnoenje tube, smatrat e se da je na vrijeme podnijeta ako se njezino podnoenje tome tijelu moe pripisati neznanju ili oitoj omaci podnositelja tube.
25

- za osobe koje se nalaze u Vojsci FBH na obveznoj vojnoj slubi, dan predaje tube vojnoj postrojbi, odnosno vojnoj ustanovi ili stoeru, smatra se danom predaje nadlenome sudu. 62. Pitanje: Tuba u upravnom sporu i mogunost odlaganja izvrenja upravnog akta (suspenzivni uinak tube)? Tuba u upravnom sporu i mogunost odlaganja izvrenja upravnog akta (suspenzivni uinak tube) Tuba, u pravilu, ne sprjeava izvrenje upravnog akta protiv kojega je podnesena. Tuba, naelno, nema automatsko suspenzivno djelovanje, to znai da nema utjecaja na provoenje u ivot dispozitiva upravnog akta (izvrenje) protiv kojega je podnesena. Postoje dvije mogunosti odgode izvrenja: a) obvezno odlaganje izvrenja b) fakultativno odlaganje izvrenja Obvezno odlaganje izvrenja - na zahtjev tuitelja, tijelo iji se akt izvrava, odn. tijelo koje je nadleno za izvrenje odgoditi e pr. uinke rje. odn. izvrenja rje. do konane sudske odluke: 1. ako bi izvrenje nanijelo tuitelju tetu koja bi se teko mogla popraviti, 2. ako zakonom nije propisano da alba ne odgaa izvrenje rje. 3. ili odgoda nije protivna jav. interesu, 4. niti bi se odgaanjem nanijela vea nenadoknadiva teta protivnoj stranci. Fakultativno odlaganje izvrenja - tijelo iji se akt izvrava, odn. tijelo nadleno za izvrenje, moe i zbog drugih razloga odgoditi izvrenje osporenog upravnog akta do konane sudske odluke, ako to doputa javni interes. 63. Pitanje: Odustajanje od tube? ODUSTAJANJE OD TUBE Pravo na odustajanje od tube stranka moe, prema ZUS-u, iskoristiti sve do otpreme sudske odluke. Ako je tuitelj odustao od tube na vrijeme (prije donoenja sudske odluke), sud rjeenjem obustavlja postupak, to ima za posljedicu da se stvar vraa u stanje u kojem je bila prije pokretanja upravnog spora. - odustanak od tube treba biti izriit - tuitelj treba staviti sudu nedvosmisleno do znanja da odustaje od tube, kako bi sud mogao na osnovi toga donijeti rjeenje kojim obustavlja postupak. - odustanak od tube moe biti djelomian - tuitelj ima pravo odustati i samo od nekog dijela svog tubenog zahtjeva (npr. odustati od zahtjeva za naknadu tete), to bi sud svakako morao uzeti u obzir
26

- Ako tuitelj jednom odustane od tube, ne moe ponovno podizati tubu u stvari u kojoj je ve jednom odustao. 64. Pitanje: Postupak po tubi (dobro nauiti)? POSTUPAK SUDA PO TUBI Sud glede tube moe postupiti na sljedee naine: 1. tubu moe odbaciti 2. moe ponititi upravni akt bez dostavljanja tube na odgovor 3. tubu rijeiti provoenjem redovnog postupka 65. Pitanje: Odbacivanje tube ( 6 razloga - nauiti) ODBACIVANJE TUBE - Odbacivanje tube se javlja kad sud odbacuje tubu zbog formalnih nedostataka koji su takvi da onemoguavaju pokretanje odn. voenje spora. Sud e rjeenjem odbaciti tubu ako utvrdi: 1. podnesena nepravodobno ili prijevremeno 2. akt koji se tubom osporava nije upr.akt, odn. da se upravni spor pokree zbog nedonoenja akta u stvari u kojoj se niti ne donosi odgovarajui upr.akt 3. da je oito da se upr.aktom koji se tubom osporava ne dira pravo tuitelja ili nj. neposredni osobni interes zasnovan na zakonu 4. da se protiv upravnog akta koji se tubom osporava mogla podnijeti alba, pa nije uope ili nije pravovremeno podnesena 5. da je rije o stvari u kojoj je sudska zatita osigurana izvan upr.spora 6. da ve postoji pravomona odluka donesena u upr.sporu o istoj stvari 66. Pitanje: Ponitavanje upravnog akta bez dostavljanja tube na odgovor? PONITENJE UPRAVNOG AKTA BEZ DOSTAVLJANJATUBE NA ODGOVOR Sud moe presudom ponititi akt i bez dostave tube na odgovor ako ne odbaci tubu, a nae da osporeni upravni akt sadri takve bitne nedostatke koji spreavaju ocjenu zakonitosti akta. 67. Pitanje: Redovni postupak? REDOVNI POSTUPAK - ako sud ne odbaci tubu rjeenjem niti poniti upravni akt bez dostavljanja tube na odgovor, provodi redovni postupak po tubi. Dostavlj. tube na odgovor prva radnja suda, koja predstavlja njegovu zakonsku obvezu, jest dostavljanje tube s prilozima na odgovor tuenoj strani i eventualnim zainteresiranim treim osobama.Ti subjekti prema svom nahoenju daju odgovor na tubu u roku koji odredi sud u svakom pojedinom sluaju (no taj rok ne moe biti krai od 8 ni dui od 30 dana). Proputanje davanja odgovora na tubu ne povlai za sobom nikakve posebne sankcije. Slanje tube na odgovor obvezna je radnja suda
27

Slanje spisa tuena je strana, duna da u odreenom roku koji odredi sud poalje sudu sve spise koji se odnose na predmet. Ako tuena strana i nakon drugog traenja ne poalje spise predmeta ili ako izjavi da ih ne moe poslati, sud moe rijeiti stvar i bez spisa. 68. Pitanje: Usmena rasprava ZUS lan 28? USMENA RASPRAVA pravilo je da Sud u upravnim sporovima rjeava u nejavnoj sjednici, bez prisutnosti stranaka. ZUS / lanak 28. / O upravnim sporovima sud rjeava nejavno, po sucu pojedincu ili u sjednici. Ako stranka u sporu zatrai da nazoi nejavnome rjeavanju ili da se u predmetu odri javna rasprava, sud je duan izvijestiti stranke i zainteresirane osobe, ako ih ima, o datumu nejavnoga rjeavanja i njihovu pravu da tome rjeavanju nazoe, odnosno odrati usmenu raspravu javno (u daljnjem tekstu: rasprava). Stranke u sporu mogu zatraiti da nazoe nejavnome rjeavanju ili da se u predmetu odri javna rasprava samo u tubi ili odgovoru na tubu. 69. Pitanje: utnja uprave ZUS. lan 10 i 20? ZUS FBiH/ lanak 10. / Upravni spor se pokrenuti moe i kada nadleno tijelo o zahtjevu, odnosno o albi stranke, nije donijelo odgovarajui upravni akt u upravnome postupku, pod uvjetima odreenim u lanku 20. ovoga Zakona, i da se stranka prethodno pisano obratila nadlenoj upravnoj inspekciji koja u roku od 30 dana nije postupila po njezinu zahtjevu. ZUS FBiH / lanak 20. / Ako u upravnome postupku 2 tijelo nije u roku od 30 dana ili u posebnim propisom odreenom kraem roku donijelo rjeenje po albi stranke protiv prvostupanjskoga rjeenja, a ne donese ga ni po zahtjevu upravne inspekcije kojoj se stranka obratila sukladno lanku 10. ovoga Zakona, stranka moe pokrenuti upravni spor kao da joj je alba odbijena. Na nain propisan u stavku 1. ovoga lanka stranka moe postupiti i kad, po njezinu zahtjevu, u upravnome postupku nije donijelo rjeenje prvostupanjsko tijelo protiv ijeg akta Zakonom nije doputena alba. Ako u upravnome postupku 1 tijelo protiv ijeg je akta alba doputena nije u roku od 60 dana ili u posebnim propisom odreenom kraem roku donio rjeenje po zahtjevu, stranka ima pravo obratiti se svojim zahtjevom drugostupanjskome tijelu. Protiv rjeenja drugostupanjskoga tijela stranka moe pokrenuti upravni spor, a moe ga, pod uvjetima iz stavka 1. ovoga lanka, pokrenuti i ako drugostupanjsko tijelo ne donese rjeenje u propisanome roku. 70. Pitanje: Sudske odluke (presuda i rjeenje)? U upravnom sporu sud donosi 2 vrste odluka: 1. PRESUDU presudom se rjeava spor na nain da se tuba uvaava i tada se ponitava upravni akt, ili da se odbija kao neosnovana.
28

2. RJEENJE sud odbacuje tubu kad postoje razlozi koje zakon predvia za odbacivanje tube. Izreka mora biti odvojena od obrazloenja. U presudi se moraju cijeniti svi navodi tube. Orginalnu presudu odnosno rjeenje potpisuju predsjednik vijea i zapisniar, odn. sudija pojedinac, ako je donio odluku bez prisustva stranaka ili nejavno. Presuda odnosno rjeenje izdaje se strankama u ovjerenom prijepisu. Presuda / rjeenje sadre: 1. oznaenje suda, 2. broj i datum, 3. uvod koji obuhvaa ime i prezime predsjednika vijea, lanova vijea, odn. sudije pojedinca i zapisniara, 4. oznaenje stranaka i njihovih zastupnika, 5. kratko oznaenje predmeta spora, 6. dan kad je presuda odn. rjeenje doneseno, 7. izreku 8. obrazloenje. 71. Pitanje: Razlozi zbog kojih se upravni akt moe pobijati ZUS LAN 12 (nabrojati )? ZUS / lanak 12 / Upravni akt moe se pobijati: - ako akt sadri takve nedostatke koji spreavaju ocjenu njegove zakonitosti ili nedostatke koji ga ine nitavnim; - ako u aktu nije nikako ili nije pravilno primijenjen Zakon, propis temeljen na Zakonu ili opi akt; - ako je akt donijet od nenadlenoga tijela; - ako se u upravnome postupku koji je prethodio aktu nije postupilo po pravilima postupka, a naroito ako injenino stanje nije potpuno i pravilno utvreno, ili ako je iz utvrenih injenica izveden nepravilan zakljuak glede injeninoga stanja; - ako je nadleno tijelo, rjeavajui po slobodnoj ocjeni, prekorailo granice ovlasti koje su mu dane pravnim propisima i odluilo suprotno cilju u kome je ovlast dana. 72. Pitanje: Pravni lijekovi ZUS lan od 40 do 55? PRAVNI LIJEKOVI U UPRAVNOM SPORU U upravnom sporu ne postoji mogunost albe, dakle nema redovnih pravnih lijekova. Postoje dva izvanredna pravna lijeka: 1. zahtjev za zatitu zakonitosti 2. ponavljanje postupka
29

Izvanredni pravni lijekovi: 1. zahtjev za zatitu zakonitosti pravo na koritenje tog sredstva ima dr. odvjetnik. Zahtjev za zatitu zakonitosti, podnosi se Upravnom sudu u roku 3 mjeseca od dana kad je strankama dostavljena odluka protiv koje se zahtjev podnosi. Zahtjev za zatitu zakonitosti sadri oznaku sudske odluke protiv koje se zahtjev podie, razloge zbog kojih se sudska odluka pobija i oznaku podnositelja zahtjeva. O ZZZ-u sud rjeava na nejavnoj sjednici, a pobijenu odluku ispituje samo u granicama zahtjeva. 2. ponavljanje postupka postupak dovren presudom ili rjeenjem e se ponoviti na prijedlog stranke pod slijedeim uvjetima: - saznanje o novim injenicama i uvjetima koje bi dovele do bitno razliite odluke - ako je odluka donesena krivinim djelom suca il slubene osobe ili prijevarnom radnjom zastupnika ili punomonika neke od stranaka - ako je odluka temeljena na krivinoj ili graanskoj presudi koja je kasnije ukinuta - ako je odluka temeljena na lanoj ispravi, svjedoku, vjetaku ili stranci koji su dali lani iskaz - ako stranka nae ili stekne mogunost da upotrijebi prijanju odluku donesenu u istom upravnom sporu - ako zainteresiranoj osobi nije bila dana mogunost sudjelovanja u upravnom sporu Iz navedenog se vidi da se ponavljanje moe traiti zbog odreenih injenica, a ne zbog pravnih pitanja. Subjektivni rok za ponavljanje postupka je 30 dana od dana kada je stranka saznala za razlog ponavljanja, a objektivni rok je 5 godina od pravomonosti odluke. 73. Pitanje: Posebne vrste upravnih sporova (informativno ili , kako je rekla za veu ocjenu) POSEBNE VRSTE SPOROVA Spor pune jurisdikcije mogunost suda da sam rijei upravnu stvar ukoliko sud utvrdi da se osporavani UA mora ponititi (zbog povreda formalnog ili materijalnog prava), stavit e ga van snage, te e sam donijeti presudu u toj upravnoj stvari, ukoliko priroda stvari to doputa, te ako je potpuno utvreno injenino stanje. Naknade tete i povrat stvari - predmet UP spora moe biti i naknada tete (odnosno povrat oduzetih stvari) koju je tuitelj pretrpio izvrenjem UP akta koji se tubom osporava. Time se uz spor o zakonitosti vodi i spor adhezijske prirode i to kao spor pune jurisdikcije, da bi sud u UP sporu u povodu 1 tube i u 1 sporu odluio o 2 tubena zahtjeva.
30

Zamjenjivanje UA odlukom suda posljedica ponitenja UA u UP sporu je da se predmet vraa u stanje u kojem se nalazio prije nego je akt donesen. Zbog toga, ako prema prirodi stvari koja je bila predmet spora umjesto ponitenog UA treba donijeti drugi, nadleno ga je tijelo duno donijeti bez odgode, a najkasnije u roku 30 dana, raunajui od dana dostave presude. Sud koji je donio presudu je duan u presudi kojom ponitava UA dati upravnim tjelima dovoljno jasnu i odreenu orjentaciju za daljnje postupanje u izvrenuju te presude. Postupanje nadlenog tijela protivno primjedbama suda suda u pogledu postupka ako nadleno tijelo nakon ponitenja UA donese novi UA, ali protivno pravnom shvaanju suda, ili protivno primjedbama suda u svezi s postupkom, pa tuitelj podnese novu tubu, sud ponitava osporeni UA i, u pravilu, sam rjeava stvar presudom. Proputanje nadlenog tijela da u izvrenju sudske odluke donese novi UA kada je potrebno umjesto UA donijeti drugi, nadleno tijelo ga je duno donijeti odmah, a najkasnije u roku 30 dana od dostave presude. Ako tijelo ne izvri tu obvezu, stranka posebnim podneskom moe traiti donoenje takvog akta. Ako nadleno tijelo ne donese akti ni za 7 dana od tog traenja, stranka moe traiti donoenje takva akta od suda koji je donio presudu u I. utnja administracije ako II tijelo u roku 60 dana ne donese rjeenje o albi stranke protiv I rjeenja, a ne donese ga ni u daljnjem roku od 7 dana po ponovljenom traenju, stranka moe pokrenuti UP spor kao da joj je alba odbijena. Meutim, stranka mora ekati protek roka 60 + 7 dana. 74. Pitanje: Naknada tete i povrat stvari? Naknada tete i povrat stvari - prema izriitoj odredbi ZUS-a, u upravnom sporu moe se traiti naknada tete i povrat oduzetih stvari, koja je tuitelju nanesena izvrenjem akta koji se tubom osporava. - uz spor o zakonitosti vodi se i ovaj drugi spor akcesorne (adhezijske) prirode i to kao spor pune jurisdikcije da bi sud odluio o dva tubena zahtjeva (o zahtjevu za ponitaj upravnog akta u sporu o zakonitosti kao glavnom sporu i o naknadi tete i povratu stvari u tzv. akcesornom sporu kao sporu pune jurisdikcije). - sud odluuje presudom kojom se osporeni upravni akt ponitava sud o zahtjevu rjeava samo ako je, uvaavajui tubu, ponitio upravni akt i pod uvjetom da podaci postupka daju za to pouzdanu osnovu Tada dispozitiv sudske presude sadri 2 odvojena dijela: 1. kojim se konstatira da se tuba uvaava i dosljedno tome ponitava upravni akt (spor ozakonit) i 2. kojim se odluuje o zahtjevu za naknadu tete i povrat stvari (individualna pr. situacija) i izrie koja teta od koga i na koji nain mora biti
31

nadoknaena, odn. koje stvari moraju biti vraene (spor pune jurisdikcije). Ako naknada tete i povrat stvari nije likvidan, sud upuuje tuitelja da svoj zahtjev ostvari u graanskoj parnici.

32