You are on page 1of 13

Bolesti i njihova skrivena znaenja

Joomla 2. TemplatePlazza joomla 2.5 Ovdje u opisati nekoliko primjera bolesti i njihova skrivena znaenja na dubljim razinama. Astma Opi opis: Astma je upala bronha prouzroena alergenima kao to su dim, kemijski toksini, ivotinjske ljuskice, plijesan i prehrambeni aditivi. Moe se aktivirati uslijed prehlade, gripe, stresa, slabosti nadbubrenih lijezda, hipoglikemije, oslabljene funkcije titne lijezde ili visokog unosa soli. Mogu je prouzroiti i prehrambene alergije na penicu, kukuruz te mlijene proizvode.

Psiholoke implikacije: Sklonost zabrinjavanju i ivljenje s blagom tjeskobom zbog strepnje da e se neto lose dogoditi. Ako se ne zabrinjavaju zbog budunosti, astmatiari su skloni baviti se prolou i svim neuspjesima, tekim trenucima i negativnim dogaajima koji su im se dogodili, a to podupire njihovu potrebu za zabrinjavanjem. Skloni su potiskivati emocije i nerado izraavaju svoje potrebe. Uspostavljaju meuovisne odnose, ali zamjeraju roditeljima i osjeaju da ih sputavaju - te ak gue. U donoenju odluka ravnaju se prema drugima jer strahuju da e donijeti loe odluke, a zatim drugima zamjeraju pokuaje da i upravljaju njima. Mrzovoljni su i osjeaju se krivima zbog gotovo svega. Takvi su zato jer vjeruju da su sami krivi kad neto poe po zlu. Povezane emocije: alost, razoaranje, zamjeranje, gnjev, krivnja i stid. Potrebe u temelju bolesti: Potreba due - rasti i izraavati se. to valja promijeniti: Stavove.

Autoimuni poremeaji Opi opis: Autoimuni poremeaji dogaaju se uslijed naruavanja ravnotee mehanizama

imunolokog sustava. Na normalna tjelesna tkiva reagira kao da su alergeni. inei tijelo alerginim na sebe i uzrokujui okretanje sustava protiv sebe. Psiholoke implikacije: Uzrok svakog autoimunog poremeaja - kroninog umora, lupusa, reumatoidnog artritisa, fibromilalgije ili AIDS-a - u pravilu je psiholoki obrazac nerealnih oekivanja od samoga sebe te gnjeva usmjerenog prema sebi. Posrijedi je gnjev zbog kojeg su ljudi alergini na sebe i okreu se protiv sebe, poput bolesti uslijed koje se imunoloki sustav okree protiv sebe. Ovim su poremeajima najpodlonije osobe koje su sputane sumnjom u sebe, koje nikada ne nalaze osobno zadovoljstvo i zadovoljenje kojemu tee i za kojim ude, koje osjeaju da se nikada ne uklapaju u konvencionalne drutvene strukture, koje strahuju od neuspjeha, koje ne vjeruju i koje strogo kritiziraju sebe.

Povezane emocije: Strah, gnjev, tjeskoba, frustracija, stid Potrebe u temelju bolesti: Potreba due - rasti i izraavati se; potreba uma - osjeati se sigurno i upravljati vlastitim ivotom. to valja promijeniti: Stavove i misli. Kandidijaza Opi opis: Kandida je gljivica koju nalazimo u crijevima i koja normalno ivi u zdravoj ravnotei s drugim bakterijama i gljivicama cijeloga tijela. Meutim, kad se pH vrijednost (kisela i lunata) poremeti, uvjeti u crijevima se promijene i nastaje savreno okruje za brzo mnoenje te gljivice. Imunoloki sustav zbog toga oslabi, a njegova je sposobnost odravanja ravnotee gljivica i bakterija naruena. Posljedica je kandidijaza, gljivina infekcija koja se moe pojaviti u podruju vagine ili mokranog mjehura, sistemski zahvatiti cijelo tijelo ili se oitovati kao oralna kandidijaza. Psiholoke implikacije: Kandidijaza odraava emocionalni distres zbog odnosa, osobito s majkom. Ti ljudi osjeaju da ne primaju potporu, da ih drugi ne cijene i ne vole. Postaju ogoreni i mrzovoljni. Pesimistini su i skloni optuivati druge za nesree u svojemu ivotu. Osjeaju bespomonost, gaenje i gnjev - prema sebi i prema ljudima koji ih okruuju. Budui da je odnos s majkom vrlo vaan za emo-cionalni razvoj, ako ne postoji vrsta veza, pojavljuju se snani osjeaji manjkavosti te sklonost ovisnostima kao to su ovisnost o hrani, troenju i katkad ak kockanju. Te osobe ovisnostima nastoje ispuniti emocionalnu prazninu koju osjeaju. Takoer su sklonije napadajima depresije. Postoji sklonost potiskivanju emocionalnih povrjeda i uskraivanje samome sebi uitka ljubavi ili brinog odnosa. Povezane emocije: alost, tuga, mrnja, strah od naputanja.

Potrebe u temelju bolesti: Potreba tijela povezati se s drugim ljudima i osjeati se voljeno. to valja promijeniti: Obrasce. Rak Opi opis: Rak je mutacija stanice koja je izgubila svoje normalne zrne pa je poela neregulirano rasti. Moe zahvatiti bilo koje tkivo u organu. Budui da malformirane stanice rastu neuobiajno brzo, stvaraju masu kanceroznog tkiva koja zadire u susjedna tkiva; rak moe metastazirati i u druge dijelove tijela. Vjerojatnost za njegov nastanak vea je kad imunoloki sustav ne funkcionira pravilno. Psiholoke implikacije: Alopatska i bihevioralna medicina slau se po pitanju ove bolesti: smatraju je boleu ljubaznih ljudi, to znai da su joj podloni i ljudi koji potiskuju svoje osjeaje i emocionalne potrebe, koji su skloni izbjegavati sukobe pod svaku cijenu (ak i na vlastitu tetu) i koj su skloni ne zahtijevati nita od drugih jer ne ele da ih doivljavaju kao teret ili kao previe potrebite. Tipovi osobnosti skloni raku jesu oni ljudi koji osjeaju da emocionalnim potrebama drugih moraju dati prednost pred vlastitim potrebama. Iako se samoprijegor smatra poeljnom i hvalevrijednom znaajkom, posrijedi je sklonost obuzdavanju izraavanja emocija, osobnih potreba i elja. Takvo ponaanje potie stav muenistva te podupire strahove od naputanja i odbacivanja. Kad oboljele od raka upitate zato se ele iscijeliti, meu najeim odgovorima je elja da budu zdravi za svoje suprunike i djecu. Malokad za sebe. Doima se da tuim potrebama daju prednost pred svojim ak i kad je njihov ivot u pitanju. Povezane emocije: Usamljenost, beznae, bespomonost, pesimizam, zamjeranje, nemo. Potrebe u temelju bolesti: Potreba due - rasti i izraavati se. to valja promijeniti: Stavove. Sindrom kroninog umora Opi opis: Ovaj se sindrom neko smatrao primarno prouzroenim opim umorom uslijed pretjeranog rada ili duljili razdoblja stresa, ali istraivanja danas otkrivaju da je zapravo posljedica autoimunog poremeaja koji, zanimljivo, vie pogaa ene nego mukarce. Iako nije potvreno, smatra se da je uzrok Epstein-Barr virus, odgovoran za mononukleozu, jer su im mnogi simptomi zajedniki Psiholoke implikacije: Najei dublji uzrok sindroma kroninog umora jest frustracija zbog mentalne prcoptereenosti te injenice da osoba nikada nema vremena za ono to je vano.

Oboljeli patc'od onoga to dr. Stephen Covey, autor djela Sedam navika uspjenih ljudi, naziva "ovisnou o hitnosti", to znai da ih pokree potreba za obavljanjem onoga to je hitno umjestoonoga to je vano. Ljudi oboljeli od sindroma kroninog umora bez iznimke govore kako su prije bolesti osjeali da ne upravljaju vlastitim ivotom, da su bili preoptereeni, emocionalno obamrli i da su jurili od jedne obveze na drugu, ne nalazei vremena za uivanje u ivotu. alili su se da im ljudi crpe energiju, da uvijek uzimaju, ali nikada ne daju nita zauzvrat. Nisu imali vremena za ono to su voljeli. Umjesto toga su vrijeme provodili odgovarajui na potrebe drugih. Oni boluju od onoga to nazivam "ne sindrom", odnosno nisu sposobni rei "ne" ako je nekome potrebna njihova pomo. Doima se da teko predaju zadatke drugima i vjeruju da nita nee biti uinjeno kako valja ili na vrijeme ako to sami ne uine. Povezane emocije: Gnjev, zamjeranje, frustracija, tjeskoba, razdraljivost, strah od izdaje. Potrebe u temelju bolesti: Potreba uma - osjeati se sigurno i upravljati svojim ivotom. to valja promijeniti: Misli. Depresija Opi opis: Depresija se najee pojavljuje uslijed remeenja normalne ivotne ravnotee, gubitka, sukoba ili traume, a smatra se da nije jedinstvena bolest ili stanje, ve posljedica vie poremeaja raspoloenja razliitih intenziteta. Medicinski je uzrok teko ustanoviti, ali ako je razmotrimo sa psiholokog stajalita, opaamo specifine predvidljive misli i emocije. Psiholoke implikacije: Prema svjetonazoru oboljelih, ljudi i ivot su ih iznevjerili pa nemaju od koga primiti emocionalnu potporu. Osjeaju se usamljeno i naputeno te se ponaaju kao rtve okolnosti. Smatraju da nemaju nadzor nad onim to im se dogaa. Oni reagiraju umjesto da svoj put uzmu u svoje ruke. Smatraju da je sve protiv njih, a ivot za njih nije onoliko divan kao to se pria. Njihov se svijet smanjuje jer se povlae od njega, a mogu i potpuno izgubiti entuzijazam za sudjelovanje u ivotu. Sve im je gnjavaa, preteko ili nije vrijedno truda. Osjeaju se praznima iznutra, bez emocija. Povezane emocije: alost, tuga, oaj, bespomonost, beznae. Potrebe u temelju bolesti: Potreba tijela - povezivati se s drugima i osjeati se voljeno to valja promijeniti: Obrasce. Dijabetes

Opi opis: Posrijedi je poremeaj uslijed kojega je razina glukoze (eera) u krvi abnormalno visoka jer tijelo ne oslobaa inzulin ili ga ne iskoritava primjereno. Dva su tipa - tip 1 i tip 2 uestalija. Ljudi s dijabetesom tipa 1 proizvode malo inzulina ili ga uope ne proizvode. Kod tipa 2 guteraa i dalje proizvodi inzulin, ali tijelo razvija otpornost na njegovo djelovanje, to dovodi do pomanjkanja. Pretilost i obiteljska genetika poveavaju rizik od dijabetesa tipa 2. Psiholoke implikacije: Ovi ljudi osjeaju da im slatkoa ivota izmie, a optereenosti naruava njihovu sposobnost uivanja u njoj. Iako se raa sklonost pribjegavanja drugim stvarima s ciljem hranjenja unutarnjeg nezadovoljstva, a to je u mnogim sluajevima hrana. Pa ipak, hrana koja zadovoljava njihove psiholoke udnje nije nuno i hrana koja pogoduje zdravlju tijela. Psiholoki uzroci dijabetesa povezani su s osjeajima nedostatka, strasti, ljubavi, sree, radosti, obilja, nade i sposobnosti nalaenja jednostavnih uitaka te uivanja u njima. Takvi su ljudi skloni udjeti za onime to je bilo i ivjeti u prolosti. Izraavaju duboko nezadovoljstvo ivotom. Mnogi vjeruju da ne zasluuju da njihove potrebe budu zadovoljene i smatraju da nisu dostojni uitaka koje ivot nudi. Ogoreni su i osjeaju se jadno te zbog toga pate od niskog osjeaja vlastite vrijednosti i samopotovanja. Povezane emocije: alost, tuga, krivnja, zabrinutost, bezvoljnost, ogorenost, bespomonost. Potrebe u temelju bolesti: Potreba due - rasti i izraavati se; potreba tijela - povezivati se s drugim ljudima i osjeati se voljeno. to valja promijeniti: Stavove i obrasce. Fibromiom Opi opis: Fibromiomi su nekancerozne mase koje rastu u sluznici maternice i u tkivu dojke. U maternici su neopazivi sve dok ne narastu toliko da stvaraju probleme kao to je obilno menstrualno krvarenje. Tada mogu prouzroiti i bol u trbuhu te zdjelici. U dojkama su pomini, gumasti vorii koji se pojavljuju kao male kvrice. Skrb za jetru moe sprijeiti nastavak fibromioma. Psiholoke implikacije: Fibromiomi su toksina odlagalita emocija usmjerenih prema sebi: gnjeva, stida, zamjeranja : razoaranja. To su spremita starih emocionalnih rana koje hrane strahove od naputanja i izdaje. Prisutni su i jaki osjeaji manjkavosti te osjeaj da nismo dovoljno dobre. Prisutni su i problemi odbacivanja s jednim roditeljem: u sluaju majke posrijedi je frustracija zbog nesposobnosti da joj udovoljimo ili da postignemo njezino odobravanje. U sluaju oca posrijedi je problem izbjegavanja te kritiziranja zbog pretjerane emocionalnosti, ili je otac moda postavio nerealna oekivanja koja su urodila abnormalnim ponaanjem. Te se ene bore s pitanjima osobne moi te s tekoama vezanim uz vlastitu vrijednost. Doima se da koliko god se trudile, to nikada nije dovoljno. Kao da se neprestano moraju dokazivati kako bi postigle eljeno prihvaanje i potovanje. Perfekcionistice su te nerealna oekivanja postavljaju pred sebe

i pred druge ljude. Povezane emocije: Gaenje, razoaranje, gnjev, alost, tuga, stid, bijes, nesnoljivost. Potrebe u temelju bolesti: Potreba tijela - povezivati se s drugim ljudima i osjeati se voljeno. to valja promijeniti: Obrasci. Fibromijalgija Opi opis: Fibromijalgija je zapravo artritina bolest miinog sustava i njegovih sastavnica: fascije - tanke, prozirne, polutekue tvari koja dri miie, ivce i tkiva na okupu; tetiva, koje povezuju miie s kostima, i ligamenata, koji povezuju kosti. Najvei dio nelagode i boli povezane s fibromijalgijom proizlazi iz fascije, koja je odgovorna za uklanjanje toksina drugih nepotrebnih otpadnih tvari iz miia i tkiva, radi eliminacije. Psiholoke implikacije: Ovi se ljudi bore s pitanjima vezanim uz nedostatak - nedostatak osobne moi, ljubavi prema sebi, vlastite vrijednosti, sposobnosti, sredstava (vremena i novca) te potpore. Osjeaju se odvojeno od svijeta, kao da su autsajderi koji gledaju kako drugi ive u srei i zdravlju i. U sebi nose duboko zamjeranje i frustraciju jer se doima da nisu sposobni ostvariti svoje elje i snove. Kao da su zaglavili i, koliko god se trudili, ne uspijevaju napredovati. Smatraju da je ivot borba i da je teak. Skloni su susprezati svoje emocije i potiskivati stare emocionalne povrjede. Osjeaju se zarobljeno, u negativnoj vezi ili na loem radnom mjestu, i plae se poduzeti korake potrebne za promjenu. Teko im je zadrati uzemljenost u stvarnosti. Lake im je gledati kroz prizmu vlastite mate nego vidjeti ono to uistinu jest. Ti ljudi lako pokleknu pod zahtjevima ivota; oni to smatraju neprijateljskim, a ljude si smatraju bezobzirnima. Bore se s nasiljem i neprijateljskim stavom svijeta te ne shvaaju zato se svi jednostavno ne sloe i ne prihvate jedni druge umjesto da izazivaju sukobe i stvaraju emocionalnu bol. Umjesto da teku sa strujom, oni se opiru, a umjesto da rjeavaju probleme oni ih nose uokolo u fascijama miia. Povezane emocije: Nezadovoljstvo, krivnja, zabrinutost, bespomonost, beznae, oaj, razoaranje. Potrebe u temelju bolesti: Potreba uma osjeati se sigurno i upravljati vlastitim ivotom; potreba tijela povezivati se s drugim ljudima i osjeati se voljeno. to valja promijeniti: Misli i obrasce. Srani udar Opi opis: Dotok krvi je odjednom i znatno ogranien ili prekinut pa srce prestaje funkcionirati. Ako se krv brzo ne vrati, srani mii odumire zbog nedostatka kisika.

Psiholoke implikacije: Ovi ljudi ive s neprestanim i dugotrajnim stresom te iskazuju tipino ponaanje tipa A: naprasitost, agresivnost, zahtjevnost i malokad su zadovoljni. Imaju potrebu upravljati ljudima i svojim okrujem. Doima se da se neprestano natjeu sa samim sobom i teko prihvaaju vlastite slabosti, postavljaju nerealna oekivanja, a tada se prisiljavaju ostvariti svoje ciljeve. Gnjevni su, skloni zamjeranju, nesnoljivi, cinini, svadljivi i neumoljivi u tenji ostvarenja ciljeva. Smatraju da je ivot teak, da se mora mnogo raditi i da napredovanje iziskuje vrlo mnogo naprezanja. esto doivljavaju napadaje tuge i osjeaju se prazno iznutra, kao da ih ivot mimoilazi. Osjeaju se izrabljeno, kao da ih ljudi iskoritavaju. Zamjeraju drugima jer moraju nositi odgovornost skrbi za njih. Bore se sa strahovima vezanim uz opstanak i nepoznato. Sklon i su sumnjiavosti i ne vjeruju nikome u mnogim sluajevima ak ni sebi. Nikada se ne ale zbog nedovrenih poslova, ve umjesto toga tvrde da uvijek imaju previe posla. ude za sporijim tempom, za kvalitetnijim ivotom i za vremenom u kojemu e uivati u onome to toliko marljivo priskrbljuju. Tvrde da ne uspijevaju postii ljubav, potporu ili uvaavanje koje im je potrebno. Povezane emocije: Tuga, gnjev, zamjeranje, strah, izdaja, nesnoljivost, oaj. Potrebe u temelju bolesti: Potreba due - rasti i izraavati se. to valja promijeniti: Stavove. Visoki kolesterol Opi opis: Kolesterol je tvar srodna masnoi koju tijelo prirodno proizvodi i koja je presudna za normalne funkcije kao to je stvaranje novih stanica, izoliranje ivaca i proizvodnja hormona. Jetra je odgovorna za proizvodnju sveg kolesterola koji je tijelu potreban. Genetika, slab metabolizam, kronina upala i pretjerana konzumacija hrane koja zaepljuje arterije pridonose povienju razine. Dvije su vrste kolesterola: HDL ili dobar kolesterol i LDL/VLDL ili lo kolesterol. VLDL je odgovoran za prijenos triglicerida - eeru srodnih masnoa u krvi koje se najee oituju na bedrima i bokovima. Psiholoke implikacije: Ovi su ljudi iznutra gnjevni i imaju problem s povjerenjem. Vjeruju da ljudima nije stalo do njih i da ih samo iskoritavaju. Imaju probleme s nesigurnou vezane uz gubitak - novca, radnog mjesta, stvari i zdravlja. Prisutna je sklonost cinizmu, sumnjiavosti, predrasudama i paranoji. Pretjerano su skloni kritiziranju i osuivanju, tvrdoglavi i nerealni u oekivanjima. Lako se razljute te osjeaju frustraciju i gaenje kad drugi ne sluaju njihove prijedloge ili ne uine ono to oni smatraju ispravnim. Teko oprataju i skloni su kipjeti iznutra umjesto da izraze svoje emocije. U tim su stanjima mrani i mrzovoljni te im je teko rei bilo to pozitivno ili vidjeti neto dobro u svijetu. Usredotoeni su na probleme i bave se njima do pretjerivanja. Teko im je

pronai radost u ivotu. Naprasiti su, pretjerano ambiciozni, skloni pretjerivanju, preoptereeni i rade previe. Malokad s zadovoljni onime to su postigli. Povezane emocije: Gnjev, krivnja, stid, zamjeranje. Potrebe u temelju bolesti: Potreba uma - osjeati se sigurno i upravljati vlastitim ivotom. to valja promijeniti: Misli. Nesanica Opi opis: Nesanica obuhvaa razne poremeaje spavanja kao to su oteano tonue u san, uestala buenja, tekoe pri povratku u san i prerano buenje. Psiholoke implikacije: Tri su glavna straha koji pridonose nesanici: 1. strah od nepoznatoga (neposjedovanje nadzora) 2. strah vezan uz opstanak (sigurnost) 3. strah od naputanja (nedostatak osjeaja voljenosti). Ljudi koji pate od nesanice, u pravilu se bore s problemima povjerenja, iako ee sa sobom nego s drugima. To stvara stav nezadovoljstva i jada. Situacija nikada nije ispravna ili onakva kakva bi trebala biti, ili nikada nemaju dovoljno - vremena ili novca. Emocionalno su iscrpljeni i pojedinosti ih Iako preopterete. Imaju beskrajan popis zadataka koje je potrebno obaviti, ali koliko god se trudili, doima se da nikako ne uspijevaju obaviti sve to je potrebno. Taj golemi popis zadataka ih izjeda, to oslabljuje njihov imunoloki sustav te ih ini podlonima kroninim bolestima povezanim sa stresom. Njihova uobiajena prituba jest da nemaju ravnoteu u svojemu ivotu. Stres je uobiajen, a ako imaju slobodnog vremena, ispune ga kuanskim poslovima umjesto da se opuste. Povezane emocije: alost, strah, zabrinutost, zamjeranje. Potrebe u temelju bolesti: Potreba uma - osjeati se sigurno i upravljati vlastitim ivotom. to valja promijeniti: Misli. Migrene Opi opis: Migrena je glavobolja karakterizirana pulsirajuom, jakom boli na jednoj strani glave, praena muninom, osjeajem hladnoe, povraanjem, slabou, vizualnim poremeajima i vrtoglavicom. Moe biti genetska ili prouzroena prehrambenim alergijama, natrijevim glutamatom, umjetnim zaslaivaima, hormonskom neravnoteom, promjenama vremena ili pomanjkanjem serotonina. Psiholoke implikacije: Osobe koje pate od migrena u pravilu su pretjerano ambiciozne, tee besprijekornosti, samokritine, osjetljive na kritiku, neprestano tjeskobne i sklone potiskivanju

emocija. Kao da su na rubu vrenja te neprestano u stanju napetosti. Osjeaju se preoptereeno ivotnim odgovornostima i katkad jednostavno poele udaljiti se od svih. Lako ih zaslijepe tui postupci i osjeaju kao da su "u mraku" te ne znaju to se dogaa oko njih. ive u strahu od odbacivanja i naputanja. Perfekcionisti su i vjeruju da se moraju dokazivati kako bi drugima bili potrebni i kako bi im se sviah. Lako podlijeu frustraciji i razljute. se gotovo do bijesa ako netko od njih oekuje da uine neto, a ne prui im informacije ili orue potrebno da se to ostvari. Ne vole da im drugi govore to im je initi, kako da neto uine ili da im zapovijedaju. Povezane emocije: Gnjev, bijes, zamjeranje, frustracija, prezir, gaenje, strava, stid. Potrebe u temelju bolesti: Potreba due rasti i izraavati se; potreba uma osjeati se sigurno i upravljati vlastitim ivotom. to valja promijeniti: Stavove i misli. Multipla skleroza Opi opis: Posrijedi je propadanje mijelinske ovojnice koja titi ivce. Ovojnica se upali i poinje gubiti funkciju pa dolazi do kratkog spoja u elektrinom protoku te do upale ivca. Ponavljanje takvog nadraivanja uzrokuje sklerozu (otvrdnjavanje) i premda se ovojnica normalno obnavlja, oteenje se dogaa prebrzo da bi se odvio proces iscjeljivanja. Multipla skleroza je degenerativna bolest sredinjeg ivanog sustava koja moe napredovati polako te na neko vrijeme ak nestati i ponovno se vratiti. Posrijedi je autoimuni poremeaj i doima se povezanim s virusom herpes zostera i Epstein-Barr virusom. Psiholoke implikacije: Najea implikacija je bolesnikova nesposobnost da vjeruje samome sebi, svojoj intuiciji ili procesu ivota - da e imati ono to mu je potrebno za preivljavanje. Prisutna je sklonost osjeaju neposjedovanja nadzora pa je osoba pretjerano usredotoena na raspored i planiranje. Odluna je, tvrdoglava i mentalno kruta te vjeruje da je uvijek u pravu i da svi drugi grijee. Opire se promjeni sve dok potpuno ne shvati to ta promjena obuhvaa i kako e utjecati na nju. Takvi ljudi iskazuju opsesivno-kompulzivno ponaanje. Smatraju da su jedini odgovorni za rjeavanje problema svih drugih ljudi, ali kad ih se' zamoli za pomo, ljute se i smatraju da drugi iskoritavaju njihovu dobrodunost. Skloni su pretjerano analizirati situacije i probleme. Zbog toga postanu mentalno sputani i neodluni te se plae uiniti bilo to u strahu da e pogrijeiti. Radije bi ostali gdje jesu i izbjegavah odluke nego poinili pogrjeku koju e zaaliti. Paraliza analize za njih je uestao problem. Povezane emocije: Tjeskoba, gnjev, tuga, gaenje, strava, uas, strah od nepoznatoga, strah vezan uz opstanak i strah od izdaje. Potrebe u temelju bolesti: Potreba uma osjeati se sigurno i upravljati vlastitim ivotom.

to valja promijeniti: Misli. Plantarni fascitis Opi opis: Plantarni fascitis je est uzrok boli u stopalu i peti. Posrijedi je kronini upalni problem prouzroen ozljedom ili pretjeranim istezanjem plantirnog ligamenta. Budui da plantarna fascija nije elastina, uslijed opetovanog istezanja nastaju mikroskopske napukline, koje se potom upale. Uslijed istezanja napete fascije u napuklinama se taloi kalcij. Ako se problem ne rijei, odnosno ako se plantarni ligament ne stabilizira i zatiti, kalcij se sve vie taloi i stvara kotana izboenja. Ovo je stanje uobiajeno u ljudi koji mnogo vremena provode na nogama, pleu, redovito koriste pokretnu traku i tre. Psiholoke implikacije: Plantarni fascitis nosi dvije razliite poruke. Prva je vezana uz osjeaj zaglavljenosti i strah od napredovanja tih ljudi. Dio problema je osjeaj da ne primaju potrebnu potporu, ali je i ne trae. U najveoj su mjeri motivirani onime to je hitno umjesto onime to je vano, uslijed ega jaa duboko zamjeranje. Teko im je zakljuiti situacije i dovravati poslove. Mui ih strah od nepoznatoga i zbog toga se osjeaju ukopano. Nisu sigurni tko su i to moraju poduzeti da bi se neto dogodilo. Ne osjeaju se uzemljenima u stvarnosti i u raskoraku su sa svijetom. ive u svojem mentalnom svijetu i teko im je odravati prisutnost u sadanjem trenutku. Druga je poruka vezana uz njihovu sklonost nezadovoljstvu. Zbog toga se pretjerano napreu i prisiljavaju initi te postizati vie. Plae se predugo ostati na jednom mjestu jer strahuju da e ivot proi pokraj njih. U ostvarenju svojih ciljeva su nepokolebljivi i jure od jedne situacije do druge. Prema njihovu vienju: ako je malo dobro, mnogo je bolje. Povezane emocije: Zamjeranje, frustracija, tjeskoba, razdraljivost, gaenje. Potrebe u temelju bolesti: Potreba uma - osjeati se sigurno i upravljati vlastitim ivotom. to valja promijeniti: Misli. Prostata Opi opis: Prostata je lijezda veliine oraha koja proizvodi tekuinu za prenoenje spermija. Ujedno regulira protok urina iz mokranog mjehura i premda veina mukaraca nije sklona razgovarati o zabrinutosti zbog problema s prostatom, znatno ih optereuju jer su muka inaica raka dojke. Nailazimo na tri osnovne vrste problema s prostatom: 1. poveanje prostate zvano benigna hiperplazija prostate 2. prostatitis, bakterijska infekcija 3. rak prostate. Psiholoke implikacije: Ovi mukarci sebe shvaaju kao samodostatne, odnosno vjeruju da se ne moraju oslanjati na druge. Teko im je izraavati emocije jer to smatraju znakom slabosti.

Prisutan je stid zbog neispunjavanja tuih oekivanja ili neodgovornosti; vjeruju da su na odreeni nain podbacili u svojoj ulozi skrbnika i zatitnika. Osjeaju da su razoarali one koje vole, to se moe oitovati kao im-potencija. Potisnute su emocije gnjeva, krivnje i alosti kao posljedice razvoda, gubitka radnog mjesta ili slabog zdravlja. Smatraju se neuinkovitima i nemonima te osjeaju da vie nisu korisni. Problemi s prostatom u starijim godinama esto su posljedica preuzimanja snane muke uloge rano u ivotu, na to prisiljavaju majke koje svoje sinove potiu susprezati emocije i ponaati se kao mukarci na koje mogu biti ponosne. Majina oekivanja nisu im dopustila nauiti izraavati se na zdrav nain. Odnosi s oevima sklonim nadzoru i dominaciji takoer inhibiraju sposobnost razvijanja pozitivnih naina izraavanja emocija. Povezane emocije: Stid, krivnja, alost, tuga, razoaranje, gnjev, ravnodunost. Potrebe u temelju bolesti: Potreba due - rasti i izraavati se; potreba tijela - povezivati se s drugim ljudima i osjeati se voljeno. to valja promijeniti: Stavove i obrasce. Reumatoidni artritis Opi opis: Posrijedi je autoimuni poremeaj uslijed kojega imunoloki sustav pogrjeno protumai dio tijela, kao to je kolagen u vezivnom tkivu zgloba, kao neprijatelja i napadne ga. Kolagen se razgrauje i zamjenjuje ga oiljno tkivo, koje zglob ini ukoenim ili nepokretnim. Meu imbenicima koji pridonose njegovu nastanku mogu biti genetika virusne i bakterijske infekcije, prehrambene alergije, kronina upala, slabost nadbubrenih lijezda te due uzimanje aspirina i kortizona. Psiholoke implikacije: Prvi emocionalni imbenik koji pridonosi nastanku reumatoidnog artritisa jest nezadovoljstvo - ivotom, samim sobom, odnosima, vlastitim tijelom i zdravljem. Osoba oboljela od reumatoidnog artritisa ivot smatra tekim i osjea se razapeto izmeu tuih potreba i sebe. Prisutna je sklonost pasivno-agresivnom ponaanju. Depresija je uestala, kao i osjeaji emocionalne ranjivosti. ivot im je teak zbog unutarnjeg previranja, stanja emocionalnog nemira, optereen je dugoronom napetou i nikada onakav kakav oekuju. Sebe doivljavaju kao zaglavljenog i nesposobnog napredovati, za to su krivi drugi ljudi, okolnosti ili zla srea koja ih dri u toj situaciji. Stoga se ljute na sebe i napadaju se u svojim unutarnjim dijalozima. Pate od kroninog gnjeva i zamjeranja. Umjesto da raspravljaju o problemima odgovornim za te emocije, oni ih potiskuju vjerujui da je bolje utjeti nego stvarati problem. Povezane emocije: Gnjev, ogorenost, zamjeranje, krivnja, gaenje, tjeskoba. Potrebe u temelju bolesti: Potreba due - rasti i izraavati se. to valja promijeniti: Stavove.

Herpes zoster Opi opis: Virus herpes zoster potjee iz obitelji kojoj pripada i virus uzronik vodenih kozica. Oituje se u obliku kone erupcije akutnih upaljenih, preosjetljivih, bolnih mjehuria koji se pojave na trupu, du perifernog ivca. Posrijedi je akutna infekcija ivanog sustava. Aktivan virus uzrokuje povienu tjelesnu temperaturu, bol u miiima i jaku bol zahvaenog dijela tijela. Psiholoke implikacije: Ove osobe imaju osnovnu temu da nikada nije onako kako bi trebalo biti. Stoga ive u kroninoj frustraciji i razoaranju. Lako se uznemire i uzrujaju ako se situacija ne odvija onako kako oni ele. Skloni su krajnje pomno pristupati zadacima, ljudima i ivotu jer strahuju da e se sve raspasti. Bijesni su zbog gubitka potpore i novca. Tjeskobni su i napeti zbog ivota i odnosa. Smatraju da drugi iskoritavaju njihovu dobrotu te iz njih cijede zadnju kap energije. Toliko su usredotoeni na svoje tjelesne potrebe da se osjeaju odvojeno od vlastite duhovne prirode. Kad su preoptereeni, izoliraju se, izbjegavaju interakcije i preputaju samosaalijevanju. Ako ne ispune vlastita oekivanja, okreu se protiv sebe. Osuuju i kritiziraju sebe do te mjere da stvaraju autodestruktivno ponaanje. Oajniki ele dokazati da si sposobni uspjeti i ostvariti svoje snove - te da to mogu uiniti bez iije pomoi, to je istinsko proturjeje jer oekuju da im drugi pomau i pruaju potporu. Povezane emocije: Razoaranje, gnjev, frustracija, stid, krivnja, zabrinutost. Potrebe u temelju bolesti: Potreba tijela - povezivati se s drugima i osjeati se voljeno. to valja promijeniti: Obrasce. Modani udar Opi opis: Modani udar je zastoj dotoka krvi u mozak uslijed kojega stanice mozga odumiru gdje god je dolo do zastoja. imbenici koji pridonose modanom udaru mogu biti nepravilan rad srca, visok krvni tlak, dijabetes, visoka razina kolesterola u krvi, pretilost, puenje, pretjerane koliine soli i stres. Mukarci su u pravilu podloniji modanom udaru i nego ene. Psiholoke implikacije: Ovi su ljudi zabrinuti, uzrujavaju se i nailaze na tekoe s povjerenjem. esto su agresivni, skloni dominaciji, svadljivi i neumoljivi u svojoj potrebi za nadzorom. Napraiti su i usredotoeni na probleme umjesto na rjeenja. Frustrirani su zbog ljudi koji kau da e uiniti neto, ali to ne uine. Stoga im je teko predati dunosti drugima. Imaju kompulzivnu potrebu postizati sve vie, ali su ogoren: ako moraju nositi teret odgovornosti za nekoga. Oni su na vrhuncu ili vrlo duboko, to znai da proivljavaju krajnje emocionalne uspone i padove. Kad dosegnu dno, zaokupe ih negativne misli koje sputaju mozak i izobliuju njihovo vienje vanjskog svijeta. Doivljavaju ga kao nesigurnog i pokuavaju se izolirati kako bi se zatitili. Skloni su depresiji i teko prihvaaju promjenu. Potrebno im je da imaju mo nad svojim okrujem i agresivni su u nastojanju da je ostvare. Tajnoviti su i potiskuju osjeaje jer se plae

ranjivosti. S modanim udarom povezani su i strah od nepoznatoga, strah vezan uz opstanak i strah od izdaje. Povezane emocije: Gnjev, bijes, frustracija, zamjeranje, nesnoljivost, strava. Potrebe u temelju bolesti: Potreba uma - osjeati se sigurno i upravljati vlastitim svijetom. to valja promijeniti: Misli. Problemi sa titnom lijezdom, smanjena funkcija Opi opis: Hipotireoza je stanje smanjene aktivnosti titne lijezde, koja ne proizvodi dovoljno hormona da bi zadovoljila zahtjeve tijela. Zbog toga metabolizam usporava. Hashimotova bolest je najei uzrok nedovoljne aktivnosti titne lijezde te najei uzrok gue, poveanja titne lijezde. Psiholoke implikacije: Ovi se ljudi plae zauzeti za sebe i izraziti svoje potrebe. Mue ih osjeaji manjkavosti i smatraju da svi mogu biti uspjeni osim njih, jer situacija nikada nije pogodna nikada nije pravo vrijeme ili mjesto. Skloni su preputati se samosaalijevanju i teko im je isplivati iz ivotnog mrtvila. Uspjeh je za njih neto to im neprestano izmie, koliko god se trudili. Osjeaju kao da su uvijek u raskoraku sa svijetom i kao da se nikada ne uklapaju. Skloni su susprezati emocije i gotovo su tajnoviti. Njihova metafora glasi: "Govorim kako se osjeam, ali me nitko ne slua". Duboko su ogoreni jer ih nitko ne slua ili ne mari za njih. Osjeaju se usamljeno i bez potpore. Pate od niskog samopotovanja i mukotrpno nastoje postii da ih drugi prihvate. ele stei potovanje drugih, ali su skloni potkopavati samoga sebe samoomalovaavanjem. Povezane emocije: Tuga, oaj, frustracija, usamljenost, malodunost. Potrebe u temelju bolesti: Potreba due - rasti i izraavati se. to valja promijeniti: Stavove.

http://kvantnikod.com/index.php/blog/75-bolesti-i-njihova-skrivena-znaenja