You are on page 1of 15

SVEUĈILIŠTE U MOSTARU

FILOZOFSKI FAKULTET
STUDIJ ARHEOLOGIJE

Ivana Ĉaĉija

STAROHRVATSKO GROBLJE NIN - ŽDRIJAC
Seminarski rad

Mentor: dr. sc. Tomislav Fabijanić

Mostar, 2013.

............................................................ Tijek istraţivanja groblja ................................ 4 3.............................. 3 1..................................................................................... 7 3.. Grobni nalazi ............... 11 Zaključak ............................................................. Topografski smještaj groblja .......................................................................... 15 2 ...........................................................................................................1......................... 14 Literatura ............. Opće značajke nekropole ..................................................................................................................... 7 4...................SADRŽAJ Uvod ..................... Oblik i vrsta grobova ....................................... Pogrebni rituali ..................... 4 2......................... 10 5........................

sa inhumiranim pokojnicima. kojih je bilo dosta. U radu sam obratila pozornost i na oblik i vrstu grobova. te sam opisala nekoliko najznačajnijih grobova. Nin – Ţdrijac je naseobinsko groblje na redove. st.UVOD U ovom seminarskom radu obradila sam temu Starohrvatsko groblje Nin – Ždrijac. većinom oni za svakodnevnu upotrebu. Spada u poganska groblja. gdje je pokopana starohrvatska dostojanstvenička obitelj. do 1977. 3 . Lokalitet je istraţivan od 1969. U tom vremenu je provedeno 6 kampanja i otkriveo je 337 grobova. godine. Voditelj istraţivanja je bio prof. To je jedno od najvaţnijih arheoloških nalazišta na području Hrvatske. i ½ 9. U čak 235 grobova su pronađeni grobni nalazi. O svemu tome će biti više na sljedećim stranicama seminara. Datira se u 8. Što se tiče grobnih nalaza. ovo groblje je izuzetno bogato. Među njima je dakako najvaţniji grob 322. U jednom poglavlju sam opisala pogrebne rituale. Janko Belošević.

Poloţaj lokaliteta Ţdrijac 2. 1980. do IX.. SNL. prof. ali tome se nije pridavala nikakva paţnja. TIJEK ISTRAŽIVANJA GROBLJA U proljeće 1967. nekoliko stotina metara zračne linije sjeveroistočno od Nina. Jedan je grob bio u potpunosti sačuvan. Kad se teren prestao obrađivati. 22- 24. I prije samog istraţivanja nekropole. U ljeto iste godine. Zagreb. nailazilo se povremeno na grobove. koja je tada bila pod kulturom vinograda. stoljeća .1. TOPOGRAFSKI SMJEŠTAJ GROBLJA Starohrvatska nekropola Ţdrijac nalazi se na obali plitkog i muljevitog Ninskog zaljeva. utjecajem jakih vjetrova i kiše polako se počeo sniţavati. Pjeskovita obala na Ţdrijacu uzdiţe se iznad razine mora oko 2 metra. Na dijelu terena uz obalu mora počeli su se pojavljivati grobovi na samoj površini zemlje. 1 JANKO BELOŠEVIĆ. pronašao je na samoj površini zemlje ostatke djelomice uništenih kosturnih grobova. 4 . str. a prema kopnu prelazi u ravan pješčani plato. Zdenko Brusić. Materijalna kultura Hrvata od VII.1 Slika 1. pa ga je istraţio i dokumentirao. tadašnji kustos Područne arheološke zbirke u Ninu.

3 J. Ustanovljeno je da se nekropola ne proteţe kontinuirano na 200 m duţine i oko 50 m širine. str. Janko Belošević. BELOŠEVIĆ. 2 5 . koji je rukovodio svim daljnjim istraţivačkim radovima. Istraţeno je 350 m2 terena i pronađeno je 19 grobova. godine.5 m. Krajem studenog 1967. Materijalna kultura Hrvata od VII. stoljeća .3 JANKO BELOŠEVIĆ.. kresiva i još nekih neutvrđenih ţeljeznih predmeta. te je otkriveno 14 grobova. Peta kampanja. Istraţena je površina od oko 1500 m2 i otkriveno je 39 grobova. istraţeno je 1600 m2 i otkriveno 48 grobova.prof. na lokalitetu je napravio jednu sondu dimenzija 10x1. Zadar. Belošević je naišao na tragove uništenih grobova na samoj površini zemlje. Uslijedila je dvogodišnja pauza. str. Arheološki muzej Zadar. do IX. provedena je i zadnja kampanja. 12-15. godine. Istraţena je površina od oko 600m2 . To je napravio da bi prikupio više podataka o nekropoli. primjenjen je sistem kvadratne mreţe. Prvom kampanjom 1969. Na toj su površini otkrivena 54 groba. imala je sondaţni karakter. Naišao je i na brojne ulomke slavenske keramike i fragmentirane ostatke ţeljeznih noţeva. te nije u cjelosti istraţena. S obzirom na ravan teren na kojemu se nalazila nekropola. s kvadratima veličine 5x5 metara. grobova i grobnih nalaza. Nastavljeno je istraţivanje ugroţenog terena uz obalu mora.2 Sistematska istraţivanja nekropole počeo je Arheološki muzej u Zadru na ljeto 1969. Istraţivanje nekropole je provedeno po najsuvremenijim metodama arheološkog rada. Istraţivanje je nastavljeno 1974. 24. U toj četvrtoj kampanji istraţeno je 600 m2 i pronađeno je 48 grobova. Shvatili su da postoje dvije međusobno odvojene nekropole: Zapadna i Istočna. Istraţena je površina od 200 m2. 2007. Na površini od 3000 m2 pronađeno je 278 grobova. uz geodetsku. godine obuhvaćen je i najugroţeniji dio terena uz samu obalu mora. u pravcu istoka. šesta po redu. U proljeće 1977. nastala zbog financijskih poteškoća. Starohrvatsko groblje na Ždrijacu u Ninu. Voditelj istraţivanja je bio prof. provedena u jesen 1975. tehničku i foto – dokumentaciju terena. Druga kampanja je bila 1970. Istočna je udaljena od Zapadne oko 30 m. godine. U trećoj kampanji. Na tom je terenu uočeno dosta tragova uništenih grobova. provedenoj 1971. godine. te da bi na nju mogao svratiti pozornost stručne javnosti. Zapadna je prostorno definirana i u cjelosti istraţena.

Na istočnoj je nekropoli otkriven samo jedan ilirski grob. s bogatim grobnim prilozima. ispod starohrvatskih grobova otkriveni su i ilirski grobovi.Slika 2. u četiri najzapadnija bloka uz more. Istraţivanje nekropole 6 . Pogled sa zapadne strane Slika 3. Pogled sa istočne strane Na početku zapadne nekropole. Slika 4.

te s brojnošću grobnih priloga predstavlja karakteristično ranosrednjovjekovno groblje. Starohrvatsko groblje na Ždrijacu u Ninu. stoljeća. Po svom arheološkom karakteru. zbijenim kovanim ţeljeznim čavlima J. koji traje od kraja 8.Oblik i vrsta grobova U dalmatinsko – hrvatskim kosturnim nekropolama ranog horizonta zastupljena su četiri osnovna tipa grobova.1. Kod kosturnih grobalja se moţe izdvojiti i kraći prijelazni period. To se najbolje moţe vidjeti na istočnom dijelu groblja gdje je određeni broj grobova grupiran oko groba 322. 17-24. OPĆE ZNAĈAJKE NEKROPOLE Nin – Ţdrijac je tipično naseobinsko groblje na redove. 25-35. MARIO ŠLAUS. str. groblje ima pogansko obiljeţje. u: Archaeologia Adriatica. BELOŠEVIĆ. Obiljeţen je izrazitim karolinškim kulturnim utjecajem u grobnom inventaru. stoljeće. stoljeća. i ½ 9. stoljeća.3. Zadar.5 3. stoljeća pa do kraja 9. Starohrvatska groblja s poganskim načinom pokapanja dijele se na groblja sa spaljenim pokojnicima pokopanim u zemljanim urnama. To su: Grobovi u običnoj zemljanoj raci Grobovi u zemljanoj raci s djelomičnom upotrebom kamena Grobovi s kamenom grobnom arhitekturom Grobovi s primitivnim drvenim lijesovima. stoljeća.4 Nekropola Nin – Ţdrijac se datira u 8. ali to još nije sa sigurnošću utvrđeno. u kojemu je pokopana starohrvatska dostojanstvenička obitelj. Zbog načina pokapanja. čija donja granica vjerojatno počinje krajem 7. 5 4 7 . koje je bilo svojstveno za sva područja Europe. Gornja je granica do sredine 9. te kosturna groblja... IV. datirano u 7. Proučavanjem horizontalne stratigrafije groblja mogu se uočiti pojedine skupine grobova formirane najvjerojatnije po obiteljskom srodstvu ili rodovskoj pripadnosti. 2010. str. sa inhumiranim pokojnicima. „Neke karakteristike kvalitete ţivota i zdravlja socijalno povlaštenog muškarca pokopanog na starohrvatskom groblju na Ţdrijacu u Ninu“. odnosno načinom pokapanja i po grobnim prilozima.

Pronađeno je još 18 grobova s primitivnim drvenim lijesovima. 6 8 . kojim je bio ograđen kostur. 1997.Prvi i najbrojniji tip groba bili su grobovi u običnim zemljanim rakama. Razmaci između grobova nisu uvijek jednaki. Takvih je grobova bilo oko 70. Drugi su grobovi sa djelomičnom upotrebom kamena. a ista je situacija i sa pojedinim razmacima između grobova u pojedinim redovima. Pokop u običnoj zemljanoj raci Slika 6. Pokop sa djelomičnom upotrebom kamena Slika 7.. Tu postoje dvije varijante. Veća poremećenost među redovima moţe se primjetiti na zapadnom dijelu groblja. Počeci kršćanstva kod Hrvata u svjetlu arheološke građe . gdje su bila naknadna ukopavanja JANKO BELOŠEVIĆ. 101-140. Takvih je grobova bilo oko 80. str. u kojima se nalaze do tri neobrađena kamena postavljena bez ikakva reda. Većinom su bile ovalnog oblika. U drugu varijantu spadaju grobovi s većom količinom kamenja. Svi ovi grobovi imaju grobne priloge i spadaju među bogatije grobove na nekropoli. Zadar. Pokop u primitivnom drvenom lijesu Redovi nisu u potpunosti pravilni. U prvu spadaju grobovi zastupljeni u relativno velikom broju.6 Slika 5. Na djelovima groblja mogu se uočiti manje ili veće nepravilnosti. Takvih je grobova oko 45 %. RFFZd.

Osim grobova sa jednim pokojnikom. bili su istodobni s 322. pojedine skupine grobova. kod kojih je jedna ruka bila na zdjelici. Najviše ih je bilo pokopano na dubini od 0. gdje je više grobova grupirano oko groba 322. Starohrvatsko groblje na Ždrijacu u Ninu. 310. 25-28. 326. 324. Postoje i miješani tipovi. a druga pruţena uz tijelo.80 m. Istočno groblje Orijentacija grobova je istok – zapad. str. Grobovi u blizini.7 Slika 8.10 m do 1. To je pronađeno u 43 groba. Na groblju Ţdrijacu u 154 groba ruke pokojnika su bile pruţene uz tijelo. 9 . Obje ruke savijene na zdjelici otkrivene su u 36 grobova. U dvojnim grobovima sahranjivale su se često dvije odrasle osobe suprotnih spolova. Dvojnih je grobova pronađeno 26.50m. To nam potvrđuju grobovi na istočnom dijelu groblja. 323.mlađeg kristijaniziranog stanovništva. te po grobnim prilozima pripadaju višem društvenom sloju. te majka s djetetom ili pak 7 J. BELOŠEVIĆ. koji remete pravilnost redova. dok je trojnih pronađeno samo 2. Kao što sam već spominjala. postoje i dvojni i trojni grobovi. bili su formirani po familijarnom srodstvu ili rodovskoj pripadnosti. Dubina na kojoj su se pokapali pokojnici je bila od 0.

U trojnim grobovima bile su sahranjene u jednom slučaju tri odrasle osobe. Otkriveno ih je 146. a u drugom je bila sahranjena obitelj. U grobu 77 otkriven je djelomično spaljen muški kostur. Sljedeća pojava vezana uz pogrebne običaje bilo je posipanje grobne rake sitnim ulomcima zemljanih posuda. Dokazi koji nam potvrđuju da se pri ukopu odrţavao pogrebni ritual su zemljani lonci. Osim tih. par srebrnih karičica. gdje su bili pokopani muškarac i dijete. IV. do IX. te oruđa i pribora. te stakleni kaleţ kao prilog ispod pokojničinih nogu. Značajan ritualni čin predstavljaju veće kamene ploče postavljane na pokojnikov kostur u grobovima 13 i 237. ŠIME PEROVIĆ. pronađena je staklena boca i staklena čaša na nozi.8 4. str. dok je 40 kostura ostalo neodređeno. stoljeća . poganska obiljeţja su posvjedočena prilaganjem raznih predmeta kultne namjene. Spol se odredio na 297 kostura. 2010. Jedinstven nalaz ukrasnog karaktera je brončani kriţić iz dječjeg groba 324. u: Archaeologia Adriatica. i onda se to stavljalo pokojniku u grob. a 2 ulomka pronađena su u grobu 99. To je napravljeno vjerojatno u praznovjerju da puţevi imaju neku magičnu moć. BELOŠEVIĆ. gdje je bila pokopana starohrvatska dostojanstvenička obitelj. većinom cijelih posuda. Srebrni novac franačkog cara Lotara (840. ţeljezna strjelica. POGREBNI RITUALI Uz grobne nalaze metalnog nakita i ukrasnih dijelova nošnje. i pozlaćen na vatri. pronađena su 2 ţeljezna noţa.) nađen je u svojstvu obola u ustima pokojnice u grobu 62. Paljenje vatre nad grobovima ili uz grobove tumači se kao ritualni čin kojim se pokojnici oslobađaju zlih duhova. gdje je bila pokopana ţenska osoba. Zadar. U grobu 310. 37-52. To je pronađeno u grobovima 62 i 317. U grobu 76 pronađena su 24 ulomka rimskog stakla raznih boja. U grobu 173.9 J. izrađen u tehnici lijevanja. nalaza oruţja i opreme konjanika. Daljnja pojava vezana uz pogrebne običaje predstavlja nalaz ulomaka rimskog stakla u grobu 76.. U grobu 161. na muškom je kosturu bilo postavljeno 30 puţevih kućica.dva dječaka. – 855.. 26. str. „Osvrt na staklene priloge iz starohrvatskog groblja na Ţdrijacu u Ninu“. uz zemljani lonac otkrivena je i drvena vjedrica sa ţeljeznim obručima i drškom. 9 8 10 . U zemljane se posude stavljalo jelo ili piće. Materijalna kultura Hrvata od VII. u grobovima su otkrivene i ritualno razbijene posude pri ukopu pokojnika. U grobu 322.

Starohrvatsko groblje na Ždrijacu u Ninu. GROBNI NALAZI Grobne nalaze sa Ţdrijaca u Ninu. 11 . srp. kriţić. kremenje. praporci. oruţje i oprema konjanika. 28-30. 5. drvene vjedrice. naušnice zvjezdolikog tipa. kopče. stakleno posuđe) i na predmete kojima su se pokojnici za ţivota sluţili u svakodnevne svrhe (nakit i ukrasni dijelovi nošnji.10 Naušnice su pronađene u 22 groba. brončane zakovice za obuću.Slika 9. britve. Od oruđa i pribora pronađeni su noţevi. s obzirom na njihovu namjenu moţemo podijeliti na 2 vrste: na predmete kultne namjene (zemljane posude. Prstenje je pronađeno u 16 ţenskih i jednom dječijem grobu. Od nakita su pronađene naušnice. dugmad. pređice. Grob 322. prstenje. okovi remena. 25 primjeraka. BELOŠEVIĆ. ogrlice. Što se tiče oruţja i opreme konjanika pronađeni su: dvosjekli mač (spatha). šilo. ostruge. koplje. str. Ogrlice su pronađene u 28 10 J. oruđe i pribor). ključ. češalj. Slika 10. bojni noţ. kresiva. strelice. To su obične karičice s više tipoloških inačica. brus. medaljon. Grob 62. grozdolike naušnice i 2 para koja su tipološki nejasna. ukrasne aplike. torkves.

Pronađen je samo jedan torkves u grobu 322. BELOŠEVIĆ. kao i jedan medaljon u grobu 216.11 Slika 11. Većina ih je bila sastavljena od 10 ili više staklenih perli. Ţeljezna koplja i bojni noţevi Slika 14. Staklena boca 11 J. Starohrvatsko groblje na Ždrijacu u Ninu. Kriţić Slika 12. str. Nalazi iz groba 322 Slika 13. 30-32. a samo jedna od 80.grobova. 12 .

Srebrni novac franačkog cara Lotara 13 .Slika 15. Staklene čaše Slika 16.

ZAKLJUĈAK Groblje na poloţaju Ţdrijac sa 337 istraţenih grobova do sada je najveće i arheološki najvaţnije sustavno istraţeno groblje ranog horizonta na tlu Hrvatske. To je groblje poganskog tipa. kako onih koje su koristili za svakodnevni ţivot. 14 . Vaţno je i zbog velike količine grobnih priloga. Ovo groblje ima veliku arheološku i povijesnu vrijednost. tako i onih što su koristili za pogrebne rituale. Pomoglo nam je da shvatimo kakvi su bili običaji prije pokrštavanja. Omogućava nam da vidimo kakav je bio ţivot i razvoj materijalne kulture Hrvata nakon njihova doseljenja u novu domovinu.

Zagreb. 2010.. Zadar. BELOŠEVIĆ. u: Archaeologia Adriatica. JANKO..LITERATURA BELOŠEVIĆ. stoljeća. IV. 15 . 2007. do IX. Arheološki muzej Zadar. Starohrvatsko groblje na Ždrijacu u Ninu. RFFZd. Zadar. ŠLAUS. BELOŠEVIĆ. SNL. 2010. 1997. JANKO. PEROVIĆ. u: Archeologia Adriatica. ŠIME „Osvrt na staklene priloge iz starohrvatskog groblja na Ţdrijacu u Ninu“. Zadar. IV. „Neke karakteristike kvalitete ţivota i zdravlja socijalno povlaštenog muškarca pokopanog na starohrvatskom groblju na Ţdrijacu u Ninu“. JANKO. MARIO. Materijalna kultura Hrvata od VII. Zadar. Počeci kršćanstva kod Hrvata u svjetlu arheološke građe. 1980.