You are on page 1of 19

UNIVERZITET U SARAJEVU PRIRODNO-MATEMATIKI FAKULTET ODSJEK ZA GEOGRAFIJU SMJER: TZS

MALE HIDROELEKTRANE U BOSNI I HERCEGOVINI


(SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA: GEOEKOLOKI PROBLEMI BOSNE I HERCEGOVINE)

MENTOR: PROF.DR. SNJEANA MUSA

STUDENT: ELDAR HERDI

SARAJEVO, MAJ 2013.

SADRAJ
UVOD....................................................................................................................... 1. GEOGRAFSKI POLOAJ BOSNE I HERCEGOVINE............................... 1.1. FIZIKOGEOGRAFSKE KARAKTERISTIKE......................................... 1.2. DRUTVENOGEOGRAFSKE KARAKTERISTIKE................................. 2. OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE................................................................ 2.1. HIDROENERGIJA......................................................................................... 2.1.1. KONCEPT MALIH HIDROELEKTRANA....................................... 3. ENERGETSKI SEKTOR U BOSNI I HERCEGOVINI................................. 3.1. MALE HIDROELEKTRANE U BOSNI HERCEGOVINI........................... 3.2. PLANIRANE MALE HIDROELEKTRANE................................................. 3.3. UTICAJ MALIH HIDROELEKTRANA NA IVOTNU SREDINU............ ZAKLJUAK................................................................................................................ LITERATURA............................................................................................................... 3 4 4 5 6 6 6 9 10 13 14 18 19

UVOD

Tema seminarskog rada su male hidroelektrane u Bosni i Hercegovini. Predmet prouavanja je hidroenergija, dok je cilj rada ukazati na probleme, ali i prednosti ovog vida hidroenergije, sa naglaskom na Bosnu i Hercegovinu. Rad se sastoji iz 3 cjeline gdje se obrauje geografski poloaj Bosne i Hercegovine (fizike i drutvene karaktersitike), obnovljivi izvori energije sa posebnim osvrtom na hidorenergiju, odnosno koncept malih hidroelektrana te energetski sektor u Bosni i Hercegovini gdje su prikazane postojee male hidroelektrane, one koje su planirane i njihov uticaj na okoli. U radu su koritene sljedee metode: analiza, komarapacija, deskripcija, statistiki metod, klasifikacioni metod, kartografski metod te sinteza Glavni problem pri izradi ovog seminarskog rada je nedostatak literature i pouzdanih izvora, naroito kad je u pitanju Bosna i Hercegovina, budui da sektor malih hidorelektrana jo uvijek nije zakonski tano definisan i mnoge od datih elektrana su u privatnom vlasnitvu, odnosno nisu u sistemu elektropivreda.

1. GEOGRAFSKI POLOAJ BOSNE I HERCEGOVINE


U regionalno-geografskom pogledu Bosna i Hercegovina je drava june, tanije jugoistone Europe. Locirana je na zapadnom dijelu Balkanskog poluotoka i zahvata centralni dio Dinarida od junog ruba Panonske nizije na sjeveru, pa sve do Jadranskog mora na jugu. Zahvata povrinu od 51209 km2, te se granii sa 3 drave: Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom. 1.1.FIZIKOGEOGRAFSKE KARAKTERISTIKE Najstarije naslage su na podruju srednjobosanskih kriljavih planina, a potiu iz perioda silura u palezojskoj eri. Najzastupljenije su naslage iz mezozojika koje se prostiru na potezu Biha-Bilea. Najmlae, kvartarne, naslage su na krajnjem sjeveru i na dnu krkih polja. Razlikujemo 4 geotektonska strukturno-facijalna kompleksa: Dinarsko predgorje, vanjski Dinaridi, sredinji Dinaridi i unutranji Dinaridi. Unutar bosanskohercegovakih Dinarida izdiferencirani su planinski masivi i hrbati, zatim kotline i visoravni. Izdizanje Dinarida praeno je sputanjem panonske potoline na sjeveru i jadranske na jugu. Prosjena visina u Bosni i Hercegovini je 625 m. Reljef po tradicionalnoj podjeli ine: Bila i polja na jugu i jugozapadu, humine i rudine, povri i brda na jugu i jugoistoku, istonobosanska visija te rudne i fline planine na sjeveru, sjeveroistoku, sjeverozapadu i u centralnom dijelu. Na klimu Bosne i Hercegovine utiu geografski poloaj, raspored kopna i mora, uticaj zranih masa, morfostrukture reljefa i njegova ralanjenost. Bosna i Hercegovina se nalazi na granici izmeu sjeverno-umjerenog i sjevernog suptropskog pojasa. Najvei dio teritorije se nalazi na junom dijelu sjeverno-umjerenog pojasa u kojem preovladava Cf klimat (sa varijantama a, b i c). Na krajnjem jugu Hercegovine i dolini Neretve do Konjica preovladava Cs ili sredozemna klima, takoer sa varijantama a, b i c. Najvii planinski vrhovi imaju D klimat. Iako spada u Mediteranske zemlje, zbog male morske povrine od 10,3 km2, Bosna i Hercegovina ima kontinentalni karakter. Prirodna jezera su malobrojna,a najznaajnija su: Borako, Blidinjsko i Prokoko. Vjetaka su brojnija, a najvea su: Buko, Ramsko, Jablaniko, Bileko i Modrako. Sve rijeke pripadaju crnomorskom i jadranskom slivu. Jadranskom slivu pripada oko teritorije drave, okosnica je Neretva sa Trebinjicom, dok pripadaju crnomorskom slivu gdje se istiu sljedee rijeke: Sava, Una, Vrbas, Ukrina, Bosna i Drina. Bosna i Hercegovina po bioraznolikosti (5200 vrsta biljaka od ega oko 500 endema, te preko 450 vrsta ivotinja) spada meu najbogatije zemlje Europe. Razlikuju se tri biogeografske florne podoblasti unutar Holarktika: eurosibirksa, mediteranska i alpskovisokodinarska podoblast. Eurosibirska podobslast obuhvata teritorije (vrbe i topole, bukove i bukovo-jelove ume). U mediteranskoj podoblasti preovladavaju ume medunca,

bjelograbia i crnog graba. U pedografskom pogledu najvee rasprostiranje imaju automorfna tla: ranker, kalkokambisol i crvenica, a od hidromorfnih najznaajnija su pseudoglej i fluvisol.

1.2.DRUTVENOGEOGRAFSKE KARAKTERISTIKE Prostori Bosne i Hercegovine su naseljeni od predhistorije, a prvi pisani izvori su oni koji govore o grkoj, ilirskoj i rimskoj civilizaciji. Naziv Bosna se prvi put spominje u djelu Konstantina Porfirogeneta u X vijeku. U srednjem vijeku je Bosna samostalna drava, poslije kraljevina. Od 1463.g. do 1878.g. bila je u stastavu Otomanskog carstva. Od 1878-1918 u sastavu Austro-ugarske monarhije, a nakon toga sve do 1992. Odnosno do njenog osamostaljenja bila u sastavu raznih Jugoslavija. Prema zadnjem sluzbenom popisu stanovnitva iz 1991.godine u Bosni i Hercegovini je ivjelo je 4 377 033 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 85,5 st/km 2. Bioloka struktura stanovnitva 1991.g. je izgledala ovako: 49,9% mukog i 50,1 % enskog, a starosna struktura ( 31,7% mlado, 57,3% zrelo i 11% staro stanovnitvo). Prema zadnjem popisu bilo je 5825 naselja, od ega je samo 37 imalo preko 10 000 stanovnika. Najvei i glavni grad je Sarajevo, a po veliini slijede: Banja Luka, Zenica, Tuzla, Mostar, Biha itd. Nezvanini podaci agnecije za statistku govore da u Bosni i Hercegovini trenutno ivi oko 3.830.000 stanovnika. (11) Razmatrajui privredni sektor, poljoprivreda je obiljeje Sjeverne Bosne, polja u kru, dolina veih rijeka i jugozapadne Hercegovine. Uzgajaju se itarice, industrijske biljke, voe i povre, dok se u Hercegovini uzgajaju mediteranske kulture. Stoarstvo je uglavnom intenzivnog tipa, izuzev nekih planinskih podruja. Lov i ribolov nisu znaajno razvijeni. umarstvo je znaajna privredna grana, jer je Bosna i Hercegovina bogata umom. Takoer je znatno rudno bogatstvo: boksit, eljezno, cink, olovo i mangan te kameni, mrki ugalj i lignit. Danas je energetika najvanija djelatnost odnosno proizvodnja elektine energije i to TE Tuzla, Kakanj, Ugljevik i Gacko, kao i HE na Drini, Neretvi i Vrbasu. Od industrijskih grana najvei zanaj imaju metalurgija, metalo-preraivaka, hemijska, prehrambena i tekstilna industrija. Nakon rata najvei udio stanovnitva radi u uslunim djelatnostima.

2. OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE


Obnovljivi izvori energije su izvori energije koji se dobijaju iz prirode te se mogu obnavljati. Danas se sve vie koriste zbog svoje nekodljivosti prema okolini. Najee se koriste energije vjetra, sunca i vode. Obnovljive izvore energije moemo podijeliti u dvije glavne kategorije: tradicionalne obnovljive izvore energije poput biomase i velikih hidroelektrana, te na takozvane - "nove obnovljive izvore energije" poput energije Sunca, energije vjetra, geotermalne energije, energije plime i oseke itd. (1)

2.1. HIDROENERGIJA Energija vode (hidroenergija) je najznaajniji obnovljivi izvor energije, a ujedno i jedini koji je ekonomski konkurentan fosilnim gorivima i nuklearnoj energiji. U posljednjih 30-ak godina proizvodnja energije u hidroelektranama je utrostruena, ali je time udio hidroenergije povean za samo 50% (sa 2.2% na 3.3%)(2). U nuklearnim elektranama u istom je razdoblju proizvodnja poveana gotovo sto puta, a udio 80 puta. Tako je zbog toga jer koritenje hidroenergije ima svoja ogranienja. Ne moe se koristiti svuda jer podrazumijeva obilje brzo tekue vode, a poeljno je i da je ima dovoljno cijele godine, jer se elektrina struja ne moe jeftino uskladititi. Da bi se ponitio utjecaj oscilacija vodostaja grade se brane i akumulacijska jezera. To znatno die cijenu cijele elektrane, a i die se razina podzemnih voda u okolici akumulacije. Razina podzemnih voda ima dosta utjecaja na biljni i ivotinjski svijet, pa prema tome hidroenergija nije sasvim bezopasna za okoli. Veliki problem kod akumuliranja vode je i zatita od potresa, a u zadnje vrijeme i zatita od teroristikog ina. Procjenjuje se da je iskoriteno oko 25 % svjetskog hidroenergetskog potencijala (2). Veina neiskoritenog potencijala nalazi se u nerazvijenim zemljama, to je povoljno jer se u njima oekuje znatan porast potronje energije. Najvei projekti, planirani ili zapoeti, odnose se na Kinu, Indiju, Maleziju, Vijetnam, Brazil, Peru... Rastua potreba za energijom pri tome es to pretee nad brigom o utjecajima na okoli, a dimenzije nekih zahvata nameu dojam da je njihovo izvoenje ne samo stvar energije nego i prestia.

2.1.1. KONCEPT MALIH HIDORELEKTRANA Pojam male hidroelektrane se moe posmatrati sa razliitih taaka gledita i razlikuje se od zemlje do zemlje, zavisno o njezinom standardu, hidrolokim, meteorolokim, topografskim i morfolokim karakteristikama lokacije, te o stepenu tehnolokog razvoja i ekonomskom standardu zemlje. Razlika izmeu hidroelektrana i malih hidroelektrana je u instaliranoj snazi. Granina snaga koja dijeli hidroelektrane na male hidroelektrane razlikuje se od zemlje do zemlje. Neke zamlje poput Portugala, panjolske, Irske, Grke i Belgije su prihvatila 10 MW kao gornju granicu instalirane snage za male hidroelektrane. U Italiji je granica 3 MW, u vedskoj 1.5 MW, u Francuskoj 8 MW, u Indiji 15 MW, u Kini 25 MW. Meutim u Europi se sve vie prihvaa kapacitet od 10 MW instalirane snage kao gornja granica i tu granicu je podrala Europska udruga malih hidroelektrana (ESHA), te Europska

komisija. Prema postojeim propisima u Bosni i Hercegovini, mala hidroelektrana, odreena je kao postrojenje za iskoritavanje energije vodotokova s izlaznom elektrinom snagom od 10 kW do 10MW. Male hidroelektrane predstavljaju kombinaciju prednosti proizvodnje elektrine energije iz energije hidropotencijala i decentralizirane proizvodnje elektrine energije, dok istovremeno ne pokazuju negativan utjecaj na okoli kao velike hidroelektrane. (3)

Sl.1.: ematski prikaz male hidroelektrane

Izvor: (4)

MHE se najee klasifikuju: a) Prema zahvatu: protona s bonim zahvatom iz glavnog vodotoka, sa akumulacijombranom, sa dnevnim, nedeljnim, godinjim ili viegodinjim izravnavanjem b) Prema regulisanosti protoka: MHE sa protokom koji se moe podeavati-regulacija protoka na ulazu u turbinu (runa ili automatska) sa stalnim protokom, bilo zbog stvarne prirode optereenja, ili unitavanjem vika energije c) Prema povezanosti sa mreom i nainom rada: izolovane elektrane-samostalni rad elektrane vezane na mreu-paralelni rad elektrane koji rade pod reimom: on-off elektrane u kojima radi jedna, dvije ili vie jedinica elektrane koje rade po potrebi, ovisno prema potronji d) Prema instalisanoj snazi HE za nae uslove: depne HE do 20 kW, mini HE od 20 do 500 kW, male HE od 0.5 do 1 MW, male HE od 1 do 3 MW, srednje HE od 3 do 10 MW i velike HE preko 10 MW (4,11)

Europa je druga u svjetskom doprinosu u proizvodnji elektrine energije iz malih hidroelektrana, odmah iza Azije. Hidroenergija ima oko 84% udjela u ukupnoj proizvodnji elektrine energije iz obnovljivih izvora u EU-27 i oko 13% ukupne proizvodnje elektrine energije u EU-15. 2001. male hidroelektrane su u EU-15 doprinijele oko 2% u ukupnoj proizvodnji elektrine energije, te oko 9% u ukupnoj proizvodnji elektrine energije iz obnovljivih izvora energije. MHE broje oko priblino 4.6% ukupne hidroenergetske proizvodnje u novim lanicama Europske Unije i Turskoj. Niti jedan od drugih obnovljivih oblika energije (vjetar, biomasa, fotonaponske elije i sl.), u tim zemljama, se ne moe mjeriti s malim hidroelektranama. EU-15: u pogonu oko 14000 MHE s prosjenom instaliranom snagom od 0.7 MW. Nove lanice: EU-10 imaju oko 2800 MHE, prosjene snage 0.3 MW, Rumunjska, Bugarska i Turska oko 400 MHE, prosjene snage 1.6 MW.

Graf.1.: Mini hidroelektrane u svijetu- instalirana snaga izraena u %

Izvor: (10)

3. ENERGETSKI SEKTOR U BOSNI I HERCEGOVINI

Energetski sektor u Bosni i Hercegovini ima enorman razvojni potencijal. Bosna i Hercegovina jedina u regiji ima pozitivan bilans izvoza elektrine energije, te je osma zemlja u Evropi s aspekta hidropotencijala, koji trenutno koristi neto preko jedne treine (37%). Takoer, procjenjuje se da Bosna i Hercegovina ima najvee potencijale za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora (vjetar, solarna energija, energija iz biomase, te geotermalna energija) na Balkanu, koji su ujedno i 30% vei od EU prosjeka. Pored toga, Bosna i Hercegovina ima i vie od est milijardi tona rezervi uglja, lignita i treseta. B osna i Hercegovina uvozi naftu i plin. Iako postoje odreeni kapaciteti za preradu nafte, Bosna i Hercegovina je skoro u potpunosti ovisna o Srbiji, Hrvatskoj, Maarskoj i Crnoj Gori, dok se plin uvozi iz Rusije. (6,2) Nedostatak sveobuhvatne dravne energetske strategije, investicionih planova, te transparentnih procedura odabira investitora ve due vremena predstavljaju prepreku znaajnijim ulaganjima u energetski sektor. Najvea prepreka stabilnom funkcionisanju energetskom sektoru su tri elekretoprivrede, podjeljene po etnikom principu tako da postoji tzv. EPBIH, EPRS i EPHZHB. U procesu pridruzivanja EU, Bosna i Hercegvina je morala donijeti set zakona u ovoj oblasti, od kojih je najvaniji uspostava Elektroprenosa na nivou drave sa etiri upravna podruja: Sarajevo, Mostar, Tuzla i Banja Luka.

Sl.2: Upravna podruja Elektroprenosa i tri elektroprivrede

Izvor: (5)

Energetski sektor u Bosni i Hercegovini sektor sa smatra najveim dugoronim razvojnim potencijalom. Bosna i Hercegovina je bogata prirodnim vodenim resursima i jedini je neto izvoznik elektrine energije na zapadnom Balkanu. U 2009. godini, omjer izvoza i uvoza elektrine energije u Bosni i Hercegovini bio je +2.991GWh , u poreenju sa Hrvatskom sa -5.663, Crnom Gorom sa -1.293, Srbijom sa -1.316, Makedonijom sa -1.539 i Albanijom sa -1393. (6,4) Hidropotencijal u zemlji procjenjuje se na 8.000 MW sa tehniki ostvarivim potencijalom od 6.800 MW i ekonomski ostvarivim potencijalom od 5.800 MW. Proizvodni kapacitet trenutno postojeih elektrana iznosi 2.100 MW, to je 53% od ukupne proizvedene energije i samo 37% od ukupnog ekonomski ostvarivog potencijala. Sa godinjim hidro energetskim potencijalom od 99,256 GWh, Bosna i Hercegovina nalazi se na 8. mjestu u Evropi. (6,4)

3.1. MALE HIDROELEKTRANE U BOSNI I HERCEGOVINI

Sa stalnim poveanjem cijena nafte i energenata openito, s potencijalom koji je pogodan za izgradnju malih HE od 1005 MW (3520 GWh/god.), a sa samo malim dijelom hidropotencijala koji se koristi, Bosna i Hercegovina ima ansu poveati svoju proizvodnju elektrine energije iskoritavanjem neiskoritenog potencijala. Federacija ima na raspolaganju oko 2.090 GWh, a Republika Srpska 1.430 GWh. (3, 54) Situacija u Bosni i Hercegovini to se tie malih HE nalazi se malo ispod svjetskih trendova. Usporedba izmeu Europske Unije i Bosne i Hercegovine u pogledu osnovnih specifinosti u vezi s malih HE prikazana je u tabeli 1.
Tab.1.: Usporedba EU i Bosne i Hercegovine u pogledu malih He

Europa
Broj postrojenja mHE Instalirana snaga (MW) Godinja proizvodnja (GWh/god.) % ukupne proizvodnje iz hidroenergije % ukupne proizvodnje elektrine energije Prosjeni kapacitet jednog postrojenja mHE (MW) Ukupni poboljani potencijal (MW) Europski prosjeni trokovi proizvodnje elektrine energije u mHE (c) 17400 10300 41000 9 2 Zap. Europa 0,7 Ist. Europa 0,2 20372 5-15

Bosna i Hercegovina 13 28,38 144,75 1,9 0,8 2,18 976,25 n/a 4593,8 n/a n/a

Europski prosjeni investicijski trokovi 1200 - 3500 mHE (/kW) Ciljna instalirana snaga do 2010. (MW) 14000 Ciljna godinja proizvodnja do 2010. 55000 (GWh/god.) Izvor: (3, 55)

10

Sve postojee male HE su prikljuene na mreu, pa je stoga primarna primjena proizvodnja elektrine energije za mreu. Ostale primjene, kao to je seosko stambeno i lokalno osvjetljenje i druge potrebe, ili ruralna mala industrija, poljoprivreda i druge proizvodne uporabe za sada ne postoje.(3, 55)
Tab.2.: Tehniki podaci postojeih malih hidroelektrana u Bosni i Hercegovini (2008.)

Br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13.

Ime Una Krunica Kostela Biha Modrac Osanica Hrid Snjenica Bastaica Bogatii Vlasenica Mesii Tia trpci

Lokacija/rijeka Biha/ Una BosanskaKrupa Biha/ Una Lukavac/ Sprea Gorade/ Osanica Sarajevo Teoak/ Rastonica Drvar/Unac Trnovo/ eljeznica Vlasenica/ Jadar Rogatica/Praa Vlasenica/Tia n/a.

Instalirana snaga, [MW]

8 2x0,23 1x0,14 1x1,898 2x0,542 2x0,2 0,5 0,12 8 0,8 3,08 2,12 0,06

Izlazna energija, [GWh]

56 2,4 0,6 10 6,4 0,9 1,5 0,8 33 6,9 16 10 0,25

Izvor: (3, 58)

Prosjeni specifini investicijski trokovi u BiH po kW instalirane snage su prilino visoki zbog postojanja mnogih ekonomski nepovoljnih postrojenja. Nekih 50% spada u EU raspon (1200-3500 /kW). Kapitalni troak znatno varira uslijed razliitih uvjeta na terenu. Prosjene vrijednosti nekih tehnikih i financijskih parametara potencijalnih malih HE u BiH su: za instaliranu snagu od 3 kW i godinju proizvodnju energije od 3,4 GWh specifina investicija je 4,6 k/kW tj. 0,91 /kWh (ukupna investicija: 2700 k). (3, 59) Analizirajui tabelu 2 moemo zakljuiti dau Bosni i Hercegovini ima 13 malih HE i to 8 u Federeaciji BiH, a 5 u Republici Srpskoj. Najvei problem se ogleda u tome to je ovaj sektor jo uvijek zakonski nesreen i svjedoci smo estih malverzacija oko izadavanja upotrebnih odnosno okolinskih dozvola za pojedine elektrane, onda esto na tenderima pobjeuju sumnjivi investori koji doslovno troe budet graana, a radovi nikada nisu ni zapoeti, to je i sluaj sa 9 malih hidolelektrana koje su trebale biti izgraene na teritoriji RSa. Vlada je raskinula ugovore, ali finansijska potrazivanja nikada nece biti 100% nadoknaena. Taan broj privatnih malih hidroelektrana je teko pronai, budui da veina ovih elektrana nema internet stranicu, pa ak u nekim situacijama imaju i sumnjive okolinske dozvole bez prethodno uraenih studija uticaja na ivotnu sredinu, tako da se o tome malo govori i pie. U diplomskom radu na temu analize distriburianih disperznih izvora u 2009.g. se navodi da ima 11 privatnih malih hidroeletrana. (7,5)

11

Sl.3.: Mree malih HE u Bosni i Hercegovini

Izvor: autor

12

Zbog nezainteresovanosti velikih dravnih elektroprivrednih preduzea, zbog slabe ili nikakve strategije, te zbog nejasnih propisa i procedura ulazak u ovaj proces izgradnje malih HE kod nas tee prilino stihijski. Doda li se tome injenica da investitori dolaze najee iz drugih djelatnosti (privrednih grana), bez minimuma znanja iz oblasti energetike i geoekologije, ne udi niz pogrenih poteza, kao i veoma spor proces realizacije. Ovome treba dodati i injenicu da se male HE projektuju u gornjim tokovima rijeka, a to su uglavnom ruralni prostori bez osnovne infrastrukture (putevi, el. mrea i sl.) to znaajno poskupljuje izgradnju. Zbog toga se deava da je od vie stotina projekata, koji su u nekoj od faza realizacije u BiH, trenutno samo njih desetak puteno u pogon. (8)

3.2. PLANIRANE HIDROELETRANE U BOSNI I HERCEGOVINI

Prema ADEG (Advanced Decentralised Energy Generation Systems in Western Balkans), za cca. 160 lokacija za male HE uraena je studija, a predvieni kapacitet tih postrojenja je 122 MW, odnosno 552 GWh godinje proizvedene energije. U tabeli 3. je data lista malih HE (prema slivovima rijeka) za koje je uraena studija (neke od malih HE su ve izgraene ili su u izgradnji, a koncesija je izdata za skoro sve te lokacije). Prema zakonu o koncesijama u Federaciji, kantoni su nadleni za davanje koncesija za gradnju elektrana do 5 MW. Stoga, koncesije za male HE do 5 MW se dobijaju od nadlenih kantonalnih vlasti, a iznad 5 MW od federalnih vlasti.). I pored znaajnog potencijala za gradnju hidroenergetskih objekata, stepen koritenja hidropotencijala u Bosni i Hercegovini/Federaciji je jo uvijek vrlo nizak. (9, 131) U posljednjim stratekim dokumentima u sektoru energetike za entitet RS nema preciznih podataka o planiranim malim HE, to je veliki nedostatak i ostavlja prostora sumnjivim koncesionarima i ulagaima u ovom sektoru. Problemom malih HE u entitetu RS se bavi elektroprivreda RS. Prema EPRS u periodu do 2020.g. planira se izgraditi 158 malih HE, a od toga za 2/3 je ve uraena studija. (13)

13

Tab.3.: Planirane male HE prema slivovima rijeka u Fedaraciji

SLIV RIJEKE BILA DREANKA LJUTA NERETVICA OSANICA I KOLINA SLIV RIJEKA USK-A SPREA TREANICA VRBAS BOSNA KRIVAJA USORA LAVA FOJNICA GOSTOVID TREBIAT CETINA OSTALE VEDE PRITOKE UKUPNO FEDERACIJA
Izvor: (9, 131-134)

BROJ POSTROJENJA 20 12 14 16 8 16 22 8 15 20 3 11 14 32 24 5 2 5 257

KAPACITET (KWH) 12,447 12.696 6.337 16.585 6.337,2 16.538 33.441 3.398 9.760 85.232 12.310 41.128 27.480 45.313 27.487 19.907 10.601 17.250 404.871

NETO SNAGA 61,955 49.694 33.730 75.440 24.369 106.687 92.837 16.008 47.577 295.131 34.325 116.082 80.712 139.984 91.816 77.660 27.380 53.255 1.427.188

Sl.4: Planirane male HE u slivu Vrbasa

Izvor:14

14

3.4. UTICAJ MALIH HIDROELEKTRANA NA IVOTNU SREDINU U literaturi se esto male HE prikazuju kao ekoloki vrlo prihvatljive (mada se analiziraju gotovo samo ekonomski elementi), sa mnogim pozitivnim karakteristikama i neznatnim negativnim uticajem i to najee izgleda ovako: Prednosti izgradnje MHE u odnosu na izgradnju drugih izvora energije su: o u odnosu na velike HE nemamo plavljenja irokih podruja (kako bi se obezbjedio prostor za akumulaciju vode) i naruavanja lokalnog ekolokog sistema; o mogu obezbijediti navodnjavanje zemljita, kao i snabdijevanje vodom okolnih naselja, izgradnju ribnjaka i zatitu od poplava; o smanjuju investiciona ulaganja za elektrifikaciju udaljenih naselja od opte elektrine mree, a elektrifikacijom takvih ruralnih naselja doprinosi se unapreenju; o eksploatiu se uz veoma male materijalne trokove; o radni vijek je vrlo dug, oko 30 godina, mada ima MHE koje ve rade 80 godina. Naravno, MHE kao izvori energije, u odnosu na druge sline izvore imaju nedostatke, a to su: o visoki investicioni trokovi po instalisanom kW; o veliki trokovi istraivanja u odnosu na ukupne investicije; o eksploatacija zavisi od postojeih resursa; zahtijeva integralno vodoprivredno rjeenje, s tim to se prednost mora dati sistemima za snadbjevanje vodom i za navodnjavanje, zato MHE moraju raditi sa instalisanim protokom koji je odreen prema drugim potroaima: ako radi autonomno, proizvodnja elektrine energije zavisi od potronje, pa viak ostaje neiskoriten (4, 12) Analizirajui navedene stavove pojedinih autora iz sektora energetike, odmah moemo primjetiti da je on iskljuivo sa ekonomskog aspekta i da su geografski odnosno geoekoloki aspekti gotovo izostavljeni. Iako je logino da male HE imaju dosta manji utjecaj na okolinu nego velike HE sa orgomnim akumunacijskim bazenima, to ne pravda injenicu da i one vre znaajna djelovanja na okoli. Vrlo je vjerovatan uticaj na lokalnu floru i faunu (ugoravanje endemskih stanista, migracije i ozljede riba,) te kvalitet vode nizvodno od turbine, buka i vibracije i dr. esto se govori da e se lokalnoj zajednici osigurati radna mjesta, to ustavri nije tano, to je samo sluaj za vrijeme izgradnje datog objekta, poslije on zapravo funkcionie govoto automatski, sa potrebom 1 ili 2 stalna uposlenika. Lokalna zajednica dobija odreene odtete od investitora na godinjem planu, ali tim sredstvima veinom nemaju pristup lokalni stanovnici, tako da u tom segmentu najee profitiraju ue skupine ljudi. Zbog nedostatka valjanih podataka o protoku vodotoka mjerenjem na dui vremenski period pristup projektovanju je uglavnom baziran na neutemeljenoj hidrolokoj odrivosti. Takoer, prisutno je esto predimenzioniranje objekata (promjer cjevovoda, tehniki elementi turbine) u odnosu na prvobitni projekat. U nekoliko sluajeva (Konjic, Fojnica i dr.) konstatovano je da investitori svojevoljno odstupaju od projekata pomjerajui elemente (ustavu i strojaru) uzvodno ili nizvodno, ime se bitno reducira mogunost izgradnje vie

15

energetski odrivih mHE. Na ovaj nain elektrana vri vei negativan uticaj na okolinu koji se ogleda u smanjenju vode u glavnom koritu vodotoka, posebno u sunom periodu. Na alost, ove radnje se vre bez sankcionisanja, a rezultat su slabog nadzora inspekcijskih slubi. Pri izgradnji treba teiti da se postrojenje to vie stopi u ukolinu, odnosno da ima odreen biodizajn, koji ne bi kvario vizuelnom integritetu pejzaa (genius loci- duh mjesta), naroito ako je iskljuivo prirodne kategorije. Slika 6. je udbeniki primjer kako jedna mala HE dovodi do degradacije okoline i vizuelnog integriteta datog prostora. Zatiena podruja u Bosni i Hercegovini bi trebala da budu upravo temeljena na regulativi koja onemoguava izgradnju energetski objekata na tom podruju, pa samim time i malih HE. Kada bi se iskoristio sav tehniki potencijal, recimo jedne planinske rijeke, (kao to se ve ozbiljno planira u opini Konjic- izgradnja 40 malih HE) onda bi rijeka izgubila sva svoja prirodna obiljeja (vodni reim, biljni i ivotinjski svijet), ali i ona vizuelna. Ovakvi vodotoci vie se ne bi mogli staviti u svrhu zatite i razvoja turizma i rekreacije.

Sl.5.: Mala HE Vitez1

izvor: Autor

Sl.6.: Mala HE Jezernica

Izvor:(14)

Koncept odrivog razvoja nije u suprotnosti sa ekonomskim razvojem, ak tavie on tei na dugoronoj samoodrivosti. U Bosni i Hercegovini konano se treba zakonski regulisati i struno planirati (izvagati da li je neka rijeka podesnija za energetiku ili turizam i zatitu) u ovoj oblasti. Naravno da ne treba svaku rijeku ni zatiti, niti je to mogue, kao to je nemogue svaku rijeku energetski iskorisiti. Male HE mogu imati vrlo pozitivna djelovanja po okolia ako se razmatraju sa geoekolokog aspekta jer u prvom planu nisu emiteri stakelnih plinova (CO, CO2, SO, SO2, NOX, NH3, CH4 i dr.). Mogu u odreenoj mjeri dovesti do smanjenja poplava na pojedinim dijelovima vodotoka, jer se pri izgradnji najee formira rezervni tok, koji moze sluiti da prihvati viak vode, mada su djelovanja samo lokalnog tipa jer se voda nizvodno opet vraa u pravi tok (osim ako postoje rezervni kompenzacioni bazeni, recimo za navodnjavanje i sl. Koji bi na neki nain mogli prihvatiti odreeni viak vode). Nije tana konstatacija da se izgradnjom ovih objekata smanjuje upotreba fosilnih goriva, budui da svi postojei emiteri

16

staklenikih gasova i dalje rade. Ovo mi imalo samo efekta kada bi odreen broj malih HE zamjenio recimo jedan blok TE u Tuzli, Ugljeviku i sl. Dakle, ovdje se stavra lana propaganda, ne bi li projekat to lake proao javnu raspravu i dobio zeleno svjetlo.

Sl.7.: Pozitivni i negativni primjeri ureenja vodotoka pri gradnji malih HE

Izvor: (15)

Na slici 7. je prikazano kako bi trebalo da izgleda vodotok u blizini brane ili odvodnog kanala. Na lijevoj strani su prikazane skice kako bi to geoekoloki bilo najprihvatljivije i da rijeka u ovim uslovima vizelno nije mnogo naruena, a na desnoj kako zapravo ne bi trebalo, jer se stvara jednolian vodotok u kojemu bi se ivi svijet rijeke teko mogao adaptirati.

17

ZAKLJUAK

Crne prognoze nestanka fosilnih goriva, dovele su ovjeka na razno eksperimantisanje u cilju pronalaska novih izvora energije. Voda je oduvijek bila ovjekova glavna sirovina. Budui da je 71% povrine Zemlje prekriveno vodom, logino je da ovjek pokuava iz nje izvui maksimum. Samo mali dio od toga je dovoljno dobar da bi je ovjekov organizam mogao korisitit u fiziolokim prosecima. Upravo taj mali dio je danas pod najveim pritiskom, jer je ista voda, osnova privrednog razvoja. Unazad nekoliko decenija velike hidroakumulacije su predstvaljale dominantan vid u iskoritavanju ovog prirodnog resusra. Kada se shvatilo da velike hidorelektrane zapravo i nisu obnovljive kako se to eli prikazati, onda se krenulo putem izgradnje malih hidroelektrana (do 5 ili 10 MWh, zavisno od drave) koje su ekoloki prihvatljivije i koje ne zauzimaju velike povrine. Upravo je ovo uzelo toliko zamaha, da se rijeke poinju doslovno unitavati, postaju toliko antropogenizirane, da gube svoj vizuelni integritet u prostoru i postaju obina betonska korita. Bosnu i Hercegovinu ovaj problem jo uvijek nije zahvatio u tim razmjerama, mada razmatrajui planove elektroprivreda, ovo bi se upravo moglo i destiti. Samo na podruju opine Konjic se planira izgraditi 40 malih hidroelektrana. Ove brojke su nemilosrdne i govore jo vie u prilog injenici, kako prirodna sredina sve vie gubi bitku sa ovjekom. Tranzicijska drutva, kakvo je i nae, ostavljaju mnogo prostora sumnjivim koncesijama i izgradnjama sa povrno uraenim studijama uticaja. Male Hidroelektrane ne treba prikazivati iskljuivo kao tetne, postoji niz segmenata gdje su one vrlo dobro uklopljene u prirodni ambijent, na nain da nekim svojim tzv. biodizajnom ne kvare pejza. Zabluda je da se njihovom izgradnjom smanjuje emisija staklenikih gasova, to je zapravo samo propaganda investitora u cilju to manjih izdataka pri izgradnji. Tano je da se njihovom izgradnjom poveeva udio zelene energije, ali to i dalje ne smanjuje udio gasova koje nastaju pri radu termo i nukleranih elektrana.

18

LITERATURA
1. http://www.izvorienergije.com/obnovljivi_izvori_energije.html 2. http://www.izvorienergije.com/energija_vode.html 3. Male hidroelektrane u Europi, SMART, pdf, 2009 4. onlagi M., Obnovljivi izvori energije, Tuzla 2010. 5. http://www.elprenosbih.ba/a3/index.php?id=13 6. Izvjetaj o politikama energetskog sektora u Bosni i Hercegovini, pdf, 2010.g. 7. Analiza EE sistema i distriburiani disperzni izvori, diplomski rad 8. http://www.zeleni-neretva.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=172 9. Strateki plan i program razvoja energetskog sektora FBIH, 2008. 10. http://upload.wikimedia.org/wikipedia/hr/5/55/Male_hidroelektrane_u_svijetu.png 11. www.bhas.ba 12. Osnove geoekologije, Spahi M., Tuzla 1998. 13. http://www.ers.ba/stara/malehe.htm 14. Avidi E., Neka iskustva u izgradnji malih HE 15. Kleinwasser- kraftwerke und Gewsserkologie, Situationsanalyse, 1996.g Berlin

19

You might also like