Kako radi EU

Vaš vodič kroz institucije Europske unije

Europska unija

Ovu brošuru i druga kratka i jasna objašnjenja o EU možete pronaći na: ec.europa.eu/publications Europska komisija Opća uprava za informiranje Publikacije B-1049 Bruxelles Ilustracija na naslovnici: EK Podaci za katalogiziranje se nalaze na kraju ove publikacije. Luksemburg: Ured za službene publikacije Europskih zajednica, 2006. © Europske zajednice, 2007. Reprodukcija je dozvoljena ukoliko je naveden izvor. Prijevod i tisak: Delegacija Europske komisije u RH, 2009. Tiskano na bijelom papiru koji ne sadrži klor.

Kako radi EU
Vaš vodič kroz institucije Europske unije

Sadržaj
Uvod u Europsku uniju. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3 Ugovori . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5 Kako EU donosi odluke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7 Europski parlament: glas naroda. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11 Vijeće Europske unije: glas država članica. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15 Europska komisija: promicanje zajedničkog interesa. 21

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Sud Europskih zajednica: osiguranje provedbe prava Zajednice. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26 Europski revizorski sud: kontrola pravilnog trošenja financijskih sredstava. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29 Europski gospodarski i socijalni odbor: glas civilnoga društva. . . . . . . . . . . . . . . . . . 31

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Odbor regija: glas regionalne i lokalne vlade. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33 Europska investicijska banka: financiranje ekonomskog razvoja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35 Europska središnja banka: upravljanje eurom. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37 Europski pučki pravobranitelj: istraživanje vaših pritužbi. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39 Europski nadzornik zaštite podataka: zaštita vaše privatnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41 Agencije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43

Uvod u Europsku uniju
Europska unija (EU) obitelj je demokratskih europskih država koje zajednički rade kako bi poboljšale život svojih građana i izgradile bolji svijet. Iako u novinske naslove najčešće dospijevaju vijesti o obiteljskim prepirkama i povremenim kriznim situacijama do kojih dolazi u radu Europske unije, daleko od očiju javnosti Unija je zapravo vrlo uspješna. U samo nešto više od pola stoljeća, ona je ostvarila mir i napredak u Europi, jedinstvenu europsku valutu (euro), te „jedinstveno tržište“ bez granica i prepreka za kretanje roba, ljudi, usluga i kapitala. Postala je glavna trgovačka sila, te svjetski lider u područjima kao što su zaštita okoliša i razvojna pomoć. Ne čudi stoga što je narasla sa šest na 27 članica, dok još zemalja želi biti njenim dijelom. Europska unija svoj uspjeh uvelike duguje neobičnom načinu na koji djeluje. Neobičnom zato što države koje čine Uniju (njezine „države članice“) ostaju neovisne suverene nacije, no ujedinjuju svoj suverenitet kako bi stekle snagu i svjetski utjecaj koji niti jedna od njih sama za sebe ne bi mogla imati. Ujedinjavanje suvereniteta u praksi znači da države članice prenose neke od svojih ovlasti donošenja odluka na zajedničke institucije koje su stvorile kako bi se odluke o specifičnim pitanjima od zajedničkog interesa mogle donositi demokratski na europskoj razini. Tri glavne institucije koje donose odluke su: Æ Europski parlament (EP) koji zastupa građane EU-a i koji ga izravno biraju;
UVOD U EUROPSKU UNIJU

© Corbis

Æ Vijeće Europske unije koje zastupa pojedinačne države članice; Æ Europska komisija koja zastupa interese Unije kao cjeline. Ovaj „institucionalni trokut“ kreira politike i zakone koji se primjenjuju širom EU-a. U načelu, Komisija predlaže novo zakonodavstvo, a Parlament i Vijeće ga donose. Komisija i države članice ga zatim implementiraju, a Komisija ga provodi. Sud Europskih zajednica je krajnji arbitar u sporovima koji se tiču Europskog prava. Revizorski sud kontrolira financiranje aktivnosti Unije. Brojna druga tijela također imaju ključne uloge u funkcioniranju EU-a: Æ Europski gospodarski i socijalni odbor zastupa ključne ekonomske i društvene faktore organiziranog civilnog društva, kao što su poslodavci i zaposlenici, sindikati i društva za zaštitu potrošača; Æ Odbor regija zastupa regionalne i lokalne vlasti; Æ Europska investicijska banka financira investicije u ekonomski razvoj, projekte unutar i izvan EU-a, te pomaže malim poduzetnicima putem Europskog investicijskoga fonda;

3
KAKO RADI EU

ÆÆ Europski  pučki pravobranitelj istražuje pritužbe vezane uz loše upravljanje u institucijama i tijelima EU-a. te su ih ratificirali njihovi parlamenti. objašnjavajući što svaka institucija radi i kako one međusobno djeluju. te pravila i postupci koje moraju poštivati. © Reporters . S osnivačkim ugovorima suglasili su se predsjednici država i vlada svih država članica EU-a. 1957. UVOD U EUROPSKU UNIJU Ovlasti i odgovornosti institucija EU-a. propisani su osnivačkim ugovorima na kojima se EU temelji. specijalizirane agencije bave se određenim tehničkim. 4 KAKO RADI EU Ceremonija potpisivanja Rimskih ugovora između šest zemalja. ÆÆ Europski  nadzornik zaštite podataka čuva privatnost vaših osobnih podataka. Nadalje. znanstvenim ili upravljačkim zadacima.ÆÆ Europska  središnja banka odgovorna je za europsku monetarnu politiku. U sljedećim poglavljima opisani su osnivački ugovori i europske institucije.

koji je potpisan 18. Æ Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice (EEZ). ECSC. koliko i gospodarska. KAKO RADI EU UGOVORI 5 . atomskoj energiji i drugim važnim sektorima gospodarstava država članica. te u području „pravosuđa i unutarnjih poslova“. stupio je na snagu 1. EEZ.. To je Europska unija (EU). ekološke i regionalne politike. U Maastrichtu. srpnja 1952. EEZ i Euratom stvorili su tri „Europske zajednice“ tj. travnja 1951. vlade država članica također su se složile da zajednički rade na vanjskoj i sigurnosnoj politici. četvrtim ugovorom (onim iz Maastrichta) jednostavno je preimenovana u „Europsku zajednicu“ (EZ). Æ Ugovor o Europskoj uniji (EU) potpisan je u Maastrichtu 7. odgovornosti za ugljen i željezo polako su preuzimali ostali ugovori. Obzirom da to više nije bila isključivo gospodarska zajednica. ožujka 1957. Dodajući ovu međuvladinu suradnju postojećem sustavu Zajednice. postupno je preuzela široki raspon odgovornosti koje uključuju socijalne. i stupio je na snagu 1. Oni su izmijenjeni i dopunjeni svaki puta kada je Uniji pristupila nova država članica. Takve su promjene uvijek rezultat rada posebne konferencije nacionalnih vlada EU-a (Međuvladina konferencija). u Parizu. te je tako nastala zajednička Komisija i zajedničko Vijeće. osnovane kako bi upravljale ovim sustavom.© EC Ugovori EU se temelji na četiri osnivačka ugovora: Æ Ugovor o osnivanju Europske zajednice za ugljen i čelik (ECSC). stupio je na snagu 23. studenoga 1993. spojene su 1967. u Rimu. potpisan je u Rimu. zajedno s Ugovorom o osnivanju Europske ekonomske zajednice. čeliku. Osnivački ugovori temelj su za sve što EU radi. Ugovor iz Maastrichta stvorio je novu strukturu s tri „stupa“.. Ovaj se ugovor često navodi kao „Rimski ugovor“. Često se navodi i kao „Ugovor iz Maastrichta“. Ključne međuvladine konferencije imale su sljedeće EUROPSKA UNIJA Nadležnost Zajednice (većina područja zajedničkih politika) Zajednička vanjska i sigurnosna politika Policijska i pravosudna suradnja u kaznenim pitanjima OSNIVAČKI UGOVORI Europska unija temelji se na svojim ugovorima. sustav zajedničkoga donošenja odluka o ugljenu. veljače 1992. srpnja 2002. koja je politička. osim svoje gospodarske uloge. Njena tri stupa predstavljaju različita područja kreiranja politike s različitim sustavima donošenja odluka. siječnja 1958. koji je potpisan 25. osnivački su ugovori bili izmijenjeni kako bi omogućili reformu institucija Europske unije i kako bi se Uniji dale nadležnosti u novim područjima. S vremena na vrijeme. te je istekao 23. Æ Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju (Euratom). Budući da je istek prvog ugovora (ECSC) bio 2002. Zajedničke institucije.

a stupio je na snagu 1. Njime je izmijenjen Ugovor o Europskoj ekonomskoj zajednici i otvoren put za dovršetak jedinstvenoga tržišta. ÆÆ Ugovor  iz Amsterdama potpisan je 2. čime je unaprijeđen način donošenja odluka u EU kako bi mogao nastaviti učinkovito funkcionirati i nakon priključenja novih država članica. svibnja 1999. ÆÆ Ugovor  iz Nice. ÆÆ Nacrt  Ustava. osigurati osnovna prava kroz povelju. godine. listopada 1997.rezultate: ÆÆ Jedinstveni  europski akt (SEA) potpisan je u veljači 1986. ÆÆ Lisabonski  ugovor. stupio je na snagu 1. te omogućiti da EU jednoglasno govori o globalnim pitanjima. uvesti pojednostavljene radne metode i glasačka pravila. ali nije stupio na snagu jer ga nisu ratificirale sve zemlje članice EU-a. © Picture-alliance/dpa/Zucchi . potpisan 26. KAKO RADI EU UGOVORI 6 Čist okoliš samo je jedno od područja u kojem su se države članice dogovorile da ujedinjavanje sredstava ima više smisla. veljače 2003. Njime se zajednički suverenitet proširio na dodatna područja koja uključuju prava građana te bližu suradnju na društvenim pitanjima i politici zapošljavanja. ali neće stupiti na snagu dok ga ne ratificiraju sve države članice. i stupio je na snagu 1. potpisan u listopadu 2004.. srpnja 1987.. koji je potpisan 2007. veljače 2001. učiniti će EU demokratičnijom i transparentnijom. Njime se otišlo još dalje u izmjenama drugih ugovora..

Kako EU donosi odluke Proces donošenja odluka na razini Europske unije uključuje razne institucije EU-a. Ostale institucije također imaju svoje uloge. Time se utvrđuje koji se zakonodavni postupak mora slijediti. Ako se Vijeće i Parlament ne mogu složiti oko dijela predloženoga zakonodavstva. U nekim slučajevima. Glavni oblici zakona EU-a su direktive i odredbe. „savjetovanje“. U postupku suodlučivanja. posebice: Æ Europski parlament (EP/Parlament). bez daljnjih postupaka država članica.europa. Direktive ustanovljuju zajednički cilj za sve zemlje članice. Tri glavna postupka su „suodlučivanje“. on neće biti usvojen. Dijagram donosi detaljan prikaz postupka. i Æ Europsku komisiju. Parlament dijeli zakonodavnu ovlast s Vijećem. Svaki prijedlog za novi europski pravni akt mora se temeljiti na određenome članku ugovora. Pravila i postupci za donošenje odluka u EU-u propisani su u ugovorima. Postupak suodlučivanja Ovo je postupak kojim se sada donosi većina europskoga zakonodavstva. Vijeće može djelovati na svoju ruku. Kada se odbor usuglasi. Procedura predviđa dva „čitanja“ prijedloga zakona. Usuglašavanje postaje sve rjeđe. Europska komisija predlaže novo zakonodavstvo. Æ Vijeće Europske unije. Ako se na jednom od čitanja postigne dogovor. dok Vijeće i Parlament usvajaju zakonodavstvo. Većina zakona usvojenih postupkom suodlučivanja se zapravo donese nakon prvog ili drugog čitanja kao posljedica dobre suradnje između ove tri institucije. ali prepuštaju odluku o formama i metodama postizanja cilja nacionalnim vlastima. Odredbe su izravno primjenjive diljem EU-a čim stupe na snagu. u svakoj od te dvije institucije jedanput. koji se navodi kao „pravni temelj“ za određeni zakonodavni prijedlog. sastavljen od jednakoga broja predstavnika Vijeća i Parlamenta. U načelu.eu/codecision © EC KAKO RADI EU KAKO EU DONOSI ODLUKE 7 . Više informacija možete pronaći na: ec. usuglašeni tekst još se jednom šalje Parlamentu i Vijeću kako bi ga konačno usvojili kao zakon. „pristanak“. 1. Najčešće države članice imaju godinu do dvije kako bi implementirale direktivu. U suprotnom se stavlja pred Odbor za usuglašavanje. zakon može biti usvojen.

Prvo čitanje u Vijeću 9. Smatra se da akt nije usvojen 17. Akt nije usvojen 21. Odbor za usuglašavanje donosi zajednički tekst 25. Parlament i Vijeće ne odobravaju zajednički tekst 26. Parlament predlaže izmjene i nadopune zajedničkome stajalištu 8 KAKO RADI EU 14. Odbor za usuglašavanje ne slaže se glede zajedničkoga teksta 30. Zajedničko stajalište Vijeća 10. Parlament odbija zajedničko stajalište 15. Vijeće odobrava sve izmjene i nadopune EP-a KAKO EU DONOSI ODLUKE 7. Vijeće može usvojiti akt s izmijenjenima i nadopunama 11. Vijeće može usvojiti akt 6. Prijedlog Komisije 2. Mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora i Odbora regija 1. Obavijest Komisije o zajedničkome stajalištu 3. Drugo čitanje Vijeća 19. Drugo čitanje u Parlamentu 12. Mišljenje Komisije o izmjenama i nadopunama Parlamenta 18. Vijeće odobrava izmijenjeno i dopunjeno zajedničko stajalište: (i) kvalificiranom većinom (ii) jednoglasno ako je ako je Komisija dala Komisija dala negativno pozitivno mišljenje mišljenje 20.Postupak suodlučivanja 1a. Akt je usvojen s izmjenama i nadopunama 23. Postupak usuglašavanja 29. EP je odobrio prijedlog bez izmjena i nadopuna 8. Akt je usvojen 28. Vijeće ne odobrava izmjene i nadopune zajedničkoga stajališta 22. Parlament odobrava zajedničko stajalište ili ne daje nikakve komentare 13. Sazvan je Odbor za usuglašavanje 24. Izmijenjeni prijedlog Komisije 5. Parlament i Vijeće usvajaju akt u skladu sa zajedničkim tekstom 27. Smatra se da je akt usvojen 16. Akt nije usvojen . Prvo čitanje u Parlamentu-mišljenje 4.

ako Vijeće mijenja prijedlog Komisije. ili ga dalje mijenja. O političkom sustavu pojedine zemlje ovisi je li čelnik predsjednik i/ili predsjednik vlade. kao i s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom (ECSC) i Odborom regija (CoR). Odluka je na kraju na Vijeću. Ako Parlament zatraži izmjene i nadopune. U ovome postupku. u načelu. Vijeće Europe Æ Ovo uopće nije institucija EU-a. . Vijeće se savjetuje s Parlamentom.osobito kada vrlo različita tijela imaju vrlo slična imena. a jedno od njegovih ranijih postignuća bilo je sastavljanje Europske konvencije o ljudskim pravima. Parlament može: • odobriti prijedlog Komisije. Komisija će razmotriti sve izmjene koje je predložio Parlament. promicanje europske kulturne različitosti i borba protiv socijalnih problema kao što su rasne predrasude i nesnošljivost. plus predsjednika Europske komisije. ova institucija sastoji se od vladinih ministara svih država članica EU-a. poslat će Vijeću izmijenjeni i nadopunjeni prijedlog. To je tijelo koje na najvišoj razini kreira politike u Europskoj uniji pa se zato njegovi sastanci često nazivaju „sastanci na vrhu“. Vijeće se redovito sastaje kako bi donosilo detaljne odluke i usvajalo europske zakone. Potpuniji opis njegova rada nalazi se dalje u ovoj knjižici. koje usvaja izmijenjeni prijedlog. Europsko vijeće Æ Ono podrazumijeva čelnike država ili vlada svih država EU-a. kao što su ova tri „vijeća“. Vijeće Europe sada ima 46 država članica. a njegovo sjedište nalazi se u Palači Europe u Strasbourgu (Francuska). • ili zatražiti njegove izmjene i nadopune. kao i u svim drugima. To je međuvladina organizacija čiji je cilj (između ostalog) zaštita ljudskih prava. Na temelju prijedloga Komisije. • odbiti ga. uključujući 27 država Europske unije. poreza i tržišnog natjecanja. Postupak savjetovanja Postupak savjetovanja koristi se u područjima poput poljoprivrede. ono mora to učiniti jednoglasno. Kako bi omogućilo građanima da provode svoja prava u okviru Konvencije. Osnovano je 1949. KAKO EU DONOSI ODLUKE Vijeće Europske unije Æ Prethodno poznato kao Vijeće ministara. Europsko vijeće sastaje se. Ako prihvati bilo koju od tih izmjena i nadopuna. 9 KAKO RADI EU 2. četiri puta godišnje kako bi se usuglasilo oko cjelokupne politike EU-a i kako bi revidiralo njezin napredak..Tri „vijeća“: koje je koje? Lako je zbuniti se u pogledu toga koje europsko tijelo je koje . Vijeće je osnovalo Europski sud za ljudska prava.

Oni moraju biti sposobni i voljni raditi u multikulturalnom i višejezičnom okružju. Da biste postali službenik EU-a. Njihove aktivnosti i vještine pokrivaju širok raspon.KAKO EU DONOSI ODLUKE 10 KAKO RADI EU Prevoditelji EU-a imaju ključnu ulogu u radu Unije. osim što Parlament ne može izmijeniti prijedlog: on ga mora prihvatiti ili odbiti. lingvista. do ekonomista. tajnika i osoblja za tehničku potporu. morate proći zahtjevnu provjeru stručnosti. obično prilično daleko od svoje domovine.eu/epso © EC . Postupak je isti kao u slučaju savjetovanja. Pristanak („odobrenje“) zahtjeva apsolutnu većinu glasova. Tko radi za institucije EU-a? Službenici koji rade za institucije EU-a dolaze iz svih država članica. Više informacija na: europa. Europski ured za odabir osoblja (EPSO) ima središnju ulogu u organizaciji takvih ispita. od kreatora politika i menadžera. Postupak davanja pristanka Postupak davanja pristanka znači da Vijeće mora dobiti pristanak Europskog parlamenta prije nego li donese neke vrlo važne odluke. 3. odvjetnika.

a ponekad u Bruxellesu. Hans-Gert Pöttering izabran je za predsjednika Parlamenta 2007.. a na toj će se poziciji zadržati do izbora 2009. Parlament na taj način izražava demokratsku volju 500 milijuna građana Unije. Luksemburgu i Strasbourgu (Francuska). Plateau du Kirchberg.Europski parlament: glas naroda KLJUČNE ČINJENICE EUROPSKI PARLAMENT: GLAS NARODA ULOGA // SLJEDEĆI IZBORI // SASTANCI // ADRESA // TEL. Sastanci odbora također se održavaju u Bruxellesu. Njegovi počeci datiraju iz 1950-ih i osnivačkih ugovora. // INTERNET // Izravno izabrana zakonodavna ruka EU-a Lipanj 2009. Izbori se održavaju svakih pet godina. a svaki građanin EU-a ima pravo glasovati. Mjesečna plenarna zasjedanja u Strasbourgu. odvijaju se u Strasbourgu. . Gdje je sjedište Parlamenta? Europski parlament djeluje na tri mjesta: u Bruxellesu (Belgija). bez obzira na to u kojoj državi članici živi. Posljednji su izbori održani u lipnju 2004. poznati kao „plenarna zasjedanja“. nego predstavljaju europske političke skupine.. a od 1979. L-2929 Luksemburg (352) 4300-1 europarl. Zajedno predstavljaju sva stajališta o političkim pitanjima i europskim integracijama. Sastanci cjelokupnoga Parlamenta.eu 11 KAKO RADI EU Europski parlament (EP) biraju građani Europske unije kako bi zastupao njihove interese. Zastupnici Europskoga parlamenta (MEP) ne sjede u nacionalnim blokovima. njegove članove izravno biraju građani koje zastupaju. te zastupa njihove interese u raspravama s drugim institucijama EU-a. BP 1601.europa. i kandidirati se. Luksemburg je sjedište administrativnih ureda („Glavnog tajništva“). od snažno pro-europskih do otvoreno euroskeptičnih. a Parlament broji 785 članova iz svih 27 država EU-a. sastanci odbora i dodatna zasjedanja u Bruxellesu.

od 1. tradicija i suverenitet (ITS) 23 12 KAKO RADI EU Ukupno: 785 Nezavisni (NI) 13 Broj mjesta prema državi Austrija Belgija Bugarska Cipar Danska Estonija Finska Francuska Grčka Irska Italija Latvija Litva Luksemburg 18 24 18 6 14 6 14 78 24 13 78 9 13 6 Mađarska Malta Nizozemska Njemačka Poljska Portugal Republika Češka Rumunjska Slovačka Slovenija Španjolska Švedska Ujedinjeno Kraljevstvo Ukupno 24 5 27 99 54 24 24 35 14 7 54 19 78 785 . Neovisnost/ demokracija (ID) 24 Zeleni/Europski slobodni savez (Greens/EFA) 42 Savez liberala i demokrata za Europu (ALDE) 104 Europska narodna stranka (Kršćanski demokrati) i Europski demokrati (EPP-ED) 278 EUROPSKI PARLAMENT: GLAS NARODA Socijalistička stranka (PES) 216 Unija za Europu nacija (UEN) 44 Europska ujedinjena ljevica/Nordijska zelena ljevica (EUL/NGL) 41 Identitet. rujna 2007.Broj mjesta po političkim skupinama.

gospodarska politika. i potičući Komisiju da daje prijedloge. Parlament također nadzire rad Vijeća: zastupnici Europskoga parlamenta redovito postavljaju pitanja Vijeću. kao što je pristupanje novih država Uniji. te prema tome može utjecati na način na koji EU troši proračunska sredstva. njezine članove imenuju vlade država članica EU-a. Vijeće samo donosi zakone. Taj postupak stavlja Europski parlament i Vijeće na istu razinu te se primjenjuje na zakonodavstvo u nizu područja. 2. Štoviše. Parlament također daje poticaj za novo zakonodavstvo s obzirom na godišnji radni program Komisije. Donošenje europskih zakona Najuobičajeniji postupak za usvajanje (donošenje) zakonodavstva EU-a je „suodlučivanje“ (vidi gore: „Kako EU donosi odluke“). Kada se izabere nova Komisija. no oni ne mogu biti izabrani bez odobrenja Parlamenta. Parlament usvaja ili odbija proračun u cijelosti. 13 KAKO RADI EU Hans-Gert Pöttering. Demokratski nadzor Parlament provodi demokratski nadzor nad ostalim institucijama EU-a na nekoliko različitih načina. EUROPSKI PARLAMENT: GLAS NARODA . U nekim područjima (primjerice poljoprivreda. Komisija je politički odgovorna Parlamentu koji može predložiti „izglasavanje nepovjerenja“. razmatrajući koji bi novi zakoni bili prikladni. 3. izvješća o provedbi proračuna. zahtijevajući kolektivnu ostavku Komisije. a predsjednik Vijeća sudjeluje na plenarnim zasjedanjima Europskoga parlamenta i važnim raspravama. te ima pravo zatražiti Komisiju kao cjelinu da odstupi. ali se mora konzultirati s Parlamentom. Predsjednik Europskog parlamenta. Ima ovlasti odobriti ili odbiti imenovanje povjerenika Komisije. itd. članovi Europskoga parlamenta redovito postavljaju Komisiji pitanja na koja povjerenici zakonski moraju odgovoriti.1. a potom glasuje o tome hoće li odobriti Komisiju kao cjelinu. Ove su tri uloge detaljnije opisane niže. Parlament provodi kontrolu redovito kontrolirajući izvješća koja mu šalje Komisija (godišnje opće izvješće. Pristanak Parlamenta potreban je za donošenje nekih važnih odluka. Općenito govoreći. vize i imigracija). Činjenica da EP izravno biraju građani EU-a dodatno je jamstvo demokratskoga legitimiteta europskoga zakonodavstva.Parlament s Vijećem dijeli ovlast nad proračunom EU-a. © EC 2. uključujući budućega predsjednika Komisije. Što radi Parlament? Parlament ima tri glavne uloge. Tijekom trajanja mandata. Parlament intervjuira svakog od njih pojedinačno.  Usvajanje europskih zakona — zajedno s Vijećem u brojnim područjima politika. 1.  Parlament provodi demokratski nadzor nad drugim institucijama EU-a. a osobito nad Komisijom.  Utjecaj na proračunska sredstva .).

Na kraju. 14 KAKO RADI EU Plakat koji poziva stanovnike Luksemburga da glasuju na prvim izravnim izborima za Europski parlament 1979. a proračun ne stupa na snagu dok ga ne potpiše predsjednik Parlamenta. Taj proces odobrenja stručno se naziva „davanje razrješnice“. O tim prijedlozima raspravljaju i političke grupe. Zastupnici EP-a u raznim parlamentarnim odborima koji su specijalizirani za određena područja aktivnosti EU-a raspravljaju o prijedlozima Komisije na temelju izvješća („rapporteur“) koje priprema jedan od članova odbora. Izvješće daje pozadinu i razloge za i protiv prijedloga. Parlament o njemu raspravlja tijekom dva uzastopna čitanja. Ostale točke na dnevnome redu mogu uključivati „priopćenja“ Komisije koja objašnjavaju njene namjere u određenom području ili pitanja Vijeću ili Komisiji o onome što se zbiva u Europskoj uniji ili širom svijeta. Osim toga. a šest dvodnevnih sjednica održava se u Bruxellesu. ÆÆ Pripremanje  plenarnoga zasjedanja.Parlament može provoditi daljnju demokratsku kontrolu razmatrajući peticije građana i osnivajući odbore za postavljanje upita.ena.lu . Dvanaestodnevne plenarne sjednice održavaju se jednom godišnje u Strasbourgu. Parlament svake godine odlučuje o tome hoće li odobriti upravljanje Komisije proračunom. Kako je organiziran rad Parlamenta? Rad Parlamenta podijeljen je u dvije glavne faze. Utjecaj na proračunska sredstva O godišnjem proračunu EU-a zajednički odlučuju Parlament i Vijeće. Na otvaranju svakoga sastanka na vrhu. predsjednik Parlamenta pozvan je izraziti stajališta i pitanja Parlamenta o aktualnim pitanjima i točkama na dnevnom redu Europskoga vijeća. www. Na tim sjednicama Parlament ispituje predloženo zakonodavstvo i glasuje za izmjene i dopune prije nego donese odluku o tekstu kao cjelini. ÆÆ Plenarno  zasjedanje. Parlament pridonosi svakom sastanku na vrhu EU-a (sastancima Europskog vijeća). EUROPSKI PARLAMENT: GLAS NARODA 3. © European Communities European NAvigator. Parlamentarni odbor za proračunski nadzor nadzire kako se proračun troši.

svaki ministar u Vijeću odgovoran je svojem nacionalnom parlamentu te građanima koje Parlament VIJEĆE EUROPSKE UNIJE: GLAS DRŽAVA ČLANICA . primjerice. Jedan ministar iz svake države EU-a Rotira se svaki šest mjeseci U Bruxellesu (Belgija). Ako. Æ Poljoprivreda i ribarstvo. Vijeće je osnovano osnivačkim ugovorima 1950-ih godina. Vijeće odluči raspravljati o ekološkim pitanjima. Kao i Europski parlament. Ono zastupa države članice.europa. // INTERNET // Zakonodavna (u nekim područjima izvršna) ruka EU-a. mladi i kultura. zastupa države članice.Vijeće Europske unije: glas država članica KLJUČNE ČINJENICE ULOGA // ČLANOVI // PREDSJEDNIŠTVO // SASTANCI // ADRESA // TEL. Æ Zaštita okoliša. na sastanku će sudjelovati ministar zaštite okoliša iz svake države članice EU-a te će se zvati „Vijeće za zaštitu okoliša“. Koji ministar će sudjelovati na kojem sastanku ovisi o tome koje su teme na dnevnome redu.eu 15 KAKO RADI EU Vijeće je glavno tijelo Unije za donošenje odluka. Svaki ministar u Vijeću obvezuje svoju vladu. osim u travnju. Odnosima EU-a s ostatkom svijeta bavi se „Vijeće za opće poslove i vanjske odnose“. zdravstvo i zaštita potrošača. lipnju i listopadu (Luksemburg) Rue de la Loi/wetstraat 175. No. Štoviše. Æ Pravosuđe i unutarnji poslovi. potpis ministra je potpis cijele vlade. Æ Ekonomska i financijska pitanja (Ecofin). Æ Obrazovanje. socijalna politika. Æ Promet. Æ Konkurentnost. Æ Zapošljavanje. tj. telekomunikacije i energija. B-1048 Bruxelles (32-2) 285 61 11 consilium. taj sastav Vijeća također ima širu odgovornost za opća pitanja politike – pa tako na njegovim sastancima sudjeluje onaj ministar ili državni tajnik kojeg odabere svaka vlada. Sveukupno postoji devet različitih sastava Vijeća: Æ Opći poslovi i vanjski odnosi. a na njegovim sastancima sudjeluje po jedan ministar iz svake nacionalne vlade EU-a.

S obzirom na važnost rasprava Europskoga vijeća.  Usvajati zakone EU-a – zajedno s Europskim parlamentom na mnogim područjima. 4. 2. Rad Vijeća detaljno je opisan niže. na područja djelovanja gdje su države članice odlučile ujediniti svoj suverenitet i prenijeti ovlasti donošenja odluka na institucije Unije. Većina navedenih odgovornosti odnosi se na područje „Zajednice“. zajedno s Europskim parlamentom. Zakonodavstvo Velik dio posla Vijeća je usvajanje zakona u područjima u kojima je EU ujedinio suverenitet.  Koordinirati šire gospodarske i socijalne politike država članica. Vijeće ima zadnju riječ. te 6. Tu koordinaciju provode ministri gospodarstva i financija koji kolektivno sačinjavaju Vijeće za ekonomska i financijska pitanja (Ecofin). posljednje dvije odgovornosti uvelike se odnose na područja u kojima države članice nisu prenijele svoje ovlasti. što odlukama Vijeća daje demokratski legitimitet. VIJEĆE EUROPSKE UNIJE: GLAS DRŽAVA ČLANICA Što radi Vijeće? Vijeće ima šest ključnih uloga: 1. Predsjednici država i/ili predsjednici vlada država članica. Iako je svaka država EU-a odgovorna za svoju vlastitu politiku na ovim područjima. 5.  Koordiniranje politika država članica Države EU-a odlučile su kako žele sveobuhvatnu gospodarsku politiku koja se temelji na bliskoj suradnji između njihovih nacionalnih gospodarskih politika.  Koordinirati suradnju između nacionalnih sudova i policijskih snaga u kaznenim pitanjima. zajednički. Na tim sastancima na vrhu utvrđuje se cjelokupna politika EU-a i rješavaju se pitanja koja se nisu mogla riješiti na nižoj razini (primjerice između ministara na redovitim sastancima Vijeća). Ovo područje je „prvi stup“ Europske unije. 3.  O dobravati proračun EU-a.  Sklapati međunarodne sporazume između EU-a i drugih država ili međunarodnih organizacija.  Definirati i provoditi zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a (CFSP) na temelju smjernica koje je postavilo Europsko vijeće. a odvija se u okviru Vijeća. To se zove „međuvladina suradnja“ i ona uključuje „‘drugi i treći stup“ Europske unije. one se mogu složiti glede zajedničkih ciljeva i učiti iz uzajamnog iskustva. U nekim područjima. nego jednostavno rade 16 KAKO RADI EU . sastanci često traju do kasno u noć i privlače veliku pozornost medija. ali samo na temelju prijedloga Komisije i tek nakon što uzme u obzir stajališta Komisije i Parlamenta (vidi gore: Kako EU donosi odluke). Međutim. 1. zajedno s predsjednikom Europske komisije sastaju se do četiri puta godišnje u okviru Europskoga vijeća. Najčešći je postupak u tom slučaju „suodlučivanje“. Također žele stvoriti više poslova i poboljšati obrazovanje. pri čemu zakone EU-a zajednički usvajaju Vijeće i Parlament na temelju prijedloga Komisije. tj. 2.zastupa. Ovaj se proces zove „otvorena metoda koordinacije“. zdravstvo i sustave socijalne skrbi.

5. službeno potpisuje određeni broj sporazuma između Europske unije i zemalja nečlanica. Unija je pomogla održati mir. KAKO RADI EU VIJEĆE EUROPSKE UNIJE: GLAS DRŽAVA ČLANICA © EC . države EU-a su prepoznale prednost zajedničkog rada na ovim pitanjima. tj. znanost i tehnologija.  Odobravanje proračuna Europske unije O godišnjem proračunu EU-a zajednički odlučuju Vijeće i Europski parlament. kao i s međunarodnim organizacijama. uspostaviti demokraciju i potaći gospodarski razvoj u područjima kao što su Indonezija. sigurnost i obrana pitanja su nad kojima pojedinačne nacionalne vlade zadržavaju neovisnu kontrolu. Uz ovakav sustav. 17 3.  Zajednička vanjska i sigurnosna politika Države članice Unije rade na razvijanju zajedničke vanjske i sigurnosne politike. mirovne operacije i održavanje mira na kriznim područjima. Suradnja ne pokriva samo pitanja obrane nego i zadatke upravljanja kriznim situacijama. Nadalje. šef vanjske politike EU-a. promet itd. kao što su humanitarne akcije i akcije spašavanja.  Sklapanje međunarodnih sporazuma Svake godine Vijeće sklapa. trgovačko pravo ili konzularna zaštita. iz prve ruke saznaje o životima izbjeglica. suradnja i razvoj ili se pak mogu baviti specifičnim temama kao što su tekstil. Vijeće može sklapati konvencije između država članica EU-a na područjima kao što su porezi. No vanjska politika. a Vijeće je glavni forum na kojem se odvija takva “međuvladina suradnja”. 4. Međutim. Ti sporazumi mogu uključivati široka područja kao što su trgovina. ribarstvo. sigurnosti i pravosuđa (vidi niže).Javier Solana. Države EU-a mobiliziraju i koordiniraju vojne i policijske snage kako bi ih se moglo koristiti uz diplomatske i ekonomske akcije. Konvencije se također mogu baviti pitanjima slobode. Demokratska Republika Kongo i zemlje jugoistočne Europe.

Sloboda. primjerice. Rješavanje prekograničnoga kriminala zahtijeva prekograničnu suradnju između nacionalnih sudova. Sloboda kretanja unutar Unije uvelike je korisna građanima koji poštuju zakon. da se sudska presuda donesena u jednoj državi EU-a u predmetu rastave ili skrbništva nad djecom prizna u svim drugim državama EU-a. tj. promovirajući zakonodavne i političke odluke i posredujući u kompromisima između država članica. 18 KAKO RADI EU Slobodno kretanje ljudi i dobara unutar EU-a učinilo je ovakve provjere prošlošću. primjerice. moraju osigurati: • da na vanjskim granicama EU-a policija djeluje na učinkovit način. svaka država članica Unije naizmjenično preuzima odgovornost nad poslovanjem Vijeća i predsjeda svim sastancima tijekom šestomjesečnoga razdoblja. policijskih snaga. Nacionalni sudovi bi. sigurnosti i pravosuđa” unutar granica Europske unije. trebali surađivati kako bi osigurali. no to također iskorištavaju međunarodni kriminalci i teroristi. drugim riječima. sigurnost i pravosuđe Građani EU-a slobodni su živjeti i raditi u bilo kojoj državi EU-a koju odaberu pa bi trebali imati jednak pristup pravosuđu bilo gdje u Europskoj uniji. carinskih djelatnika i imigrantskih službi svih država EU-a. prema tome. ministri pravosuđa i unutarnjih poslova. • da carinski djelatnici i policija izmjenjuju informacije o kretanju sumnjivih krijumčara drogom ili ljudima te • da se tražitelje azila procjenjuje i s njima postupa na isti način širom Unije kako bi se spriječilo “kupovanje azila”. © Reuters . VIJEĆE EUROPSKE UNIJE: GLAS DRŽAVA ČLANICA Kako je organiziran rad Vijeća? Predsjedništvo Vijeća Predsjedništvo Vijeća mijenja se svakih šest mjeseci.6. Cilj je stvoriti jedinstveno “područje slobode. Pitanja kao što su ova rješava Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove. Oni.

te ÆÆ  Vojni stožer Europske unije (EUMS). Sigurnost i obrana Vijeću pomažu slijedeće zasebne strukture kad se radi o pitanjima sigurnosti i obrane: ÆÆ Odbor  za politiku i sigurnost (PSC). Italija i Ujedinjeno Kraljevstvo Poljska i Španjolska Rumunjska Nizozemska Belgija. ÆÆ  Vojni odbor Europske unije (EUMC). Što je veći udio stanovništva neke zemlje. Mađarska i Portugal Austrija. uz iznimku većine poljoprivrednih pitanja koje rješava Posebni odbor za poljoprivredu. U okviru novoga Ustavnog ugovora. Glavnome tajniku pomaže zamjenik glavnog tajnika zadužen za upravljanje Glavnim tajništvom. sastavljen od ministara obrane država članica. Coreper U Bruxellesu. Luksemburg i Slovenija Malta Ukupno 29 27 14 13 12 10 7 4 3 345 19 KAKO RADI EU VIJEĆE EUROPSKE UNIJE: GLAS DRŽAVA ČLANICA . koji je ovoj suradnji ono što je Coreper ostalim vrstama odluka. On je također visoki predstavnik za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku te u tome svojstvu pomaže koordinirati akciju Unije na svjetskoj sceni. Latvija. Bugarska i Švedska Danska. visoki predstavnik bio bi zamijenjen ministrom vanjskih poslova EU-a. Coreperu pomaže određeni broj radnih skupina koje čine službenici predstavništava ili nacionalnih uprava. sastavljen od vojnih stručnjaka pridruženih Tajništvu Vijeća od strane država članica. Čelnik svakoga predstavništva je zapravo veleposlanik svoje zemlje pri Uniji. godini. Ti veleposlanici (ili “stalni predstavnici”) sastaju se svaki tjedan u okviru Odbora stalnih predstavnika (Coreper). Javier Solana bio je ponovno imenovan glavnim tajnikom Vijeća. no glasovi se broje u korist manje naseljenih zemalja: Francuska. Finska.Glavno tajništvo Predsjedništvu pomaže Glavno tajništvo koje priprema i osigurava glatko funkcioniranje rada Vijeća na svim razinama. Estonija. U 2004. Uloga ovog odbora jest pripremati rad Vijeća. Irska. to ona ima više glasova. Njemačka. Grčka. Češka. Litva i Slovačka Cipar. Koliko glasova za svaku zemlju? Odluke u Vijeću donose se glasovanjem. ÆÆ Odbor  za civilni aspekt upravljanja kriznim situacijama. svaka država Europske unije ima stalno predstavništvo koje je zastupa i brani njene nacionalne interese na razini EU-a.

• ako su najmanje 255 glasa „ZA“ – odnosno ukupno 73.9% glasova. © European Union Police Mission . 20 KAKO RADI EU EU pomaže obučiti i izgraditi policijske snage u kriznim područjima. Vijeće donosi odluke “kvalificiranim većinskim glasovanjem”. država članica može zatražiti potvrdu da glasovi „ZA“ predstavljaju najmanje 62% ukupnoga stanovništva Unije.Kvalificirano većinsko glasovanje U nekim osobito osjetljivim područjima kao što su zajednička vanjska i sigurnosna politika. odluka neće biti usvojena. porezi. Nadalje. azil i imigracijska politika. naglašavajući važnost dobrih odnosa u zajednici. Ako se utvrdi da to nije slučaj. međutim. Za većinu pitanja. Drugim riječima. svaka država članica ima pravo veta. odluke Vijeća moraju biti jednoglasne. VIJEĆE EUROPSKE UNIJE: GLAS DRŽAVA ČLANICA Kvalificirana većina je postignuta: • ako je većina država članica (u nekim slučajevima dvotrećinska većina) „ZA“.

no kao članovi Komisije posvećeni su tome da djeluju u interesu Unije kao cjeline. EUROPSKA KOMISIJA: PROMICANJE ZAJEDNIČKOG INTERESA Europska komisija: promicanje zajedničkog interesa . Postupak je kako slijedi: • Vlade država članica zajedno se usuglase o tome koga će imenovati za novoga predsjednika Komisije.eu 21 KAKO RADI EU Komisija djeluje neovisno od nacionalnih vlada. Europska komisija osnovana je 1950-ih u okviru osnivačkih ugovora EU-a. To znači upravljanje svakodnevnim poslovima Europske unije: provedba njezinih politika i programa te trošenje njezinih sredstava. Ona sastavlja prijedloge za nove europske zakone koje predstavlja Europskome parlamentu i Vijeću. • Imenovanoga predsjednika Komisije potom odobrava Parlament. odnosi se na muškarce i žene – po jednog iz svake države članice Unije – imenovane da upravljaju institucijom i donose odluke. Kao i Parlament i Vijeće.europa. Kao prvo. odgovorna je za provedbu odluka Parlamenta i Vijeća. drugim riječima. Oni najčešće dolaze s političkih pozicija u svojim zemljama te su mnogi od njih bili vladini ministri. // INTERNET // Izvršna ruka EU-a i inicijator zakonodavnih prijedloga 27: jedan iz svake države članice Pet godina (2004. Nova Komisija imenuje se svakih pet godina. Ona je također i izvršna ruka EU-a.KLJUČNE ČINJENICE ULOGA // ČLANOVI // TRAJANJE MANDATA // ADRESA // TEL.) B-1049 Bruxelles (32-2) 299 11 11 ec. imenovani članovi Komisije poznati su kao “povjerenici”. Neformalno. Kao drugo. Njezin zadatak jest zastupati i podupirati interese Unije kao cjeline. izraz “Komisija” odnosi se na samu instituciju i na njezino osoblje. ne slijedeći instrukcije nacionalnih vlada.–2009. Što je Komisija? Izraz “Komisija” rabi se na dva načina. u roku od šest mjeseci od izbora za Europski parlament.

 provoditi zakone EU-a (zajedno sa Sudom Europskih zajednica). stručnjaci.000 europskih službenika. pod uvjetom da drugi povjerenici to odobravaju.  zastupati Europsku uniju na međunarodnoj razini. no zapravo je manje od broja osoblja zaposlenoga u tipičnome gradskom vijeću srednje veličine u Europi. Što Komisija radi? Europska komisija ima četiri glavne uloge: 1. ali ona također ima urede u Luksemburgu. • Novi Parlament zatim intervjuira svakoga člana i daje svoje mišljenje u vezi s cijelim sastavom. Trajanje mandata sadašnje Komisije je do 31. a njezin predsjednik je José Manuel Barroso. Nakon što je odobrena. Ona također redovito odgovara na pisane i usmene upite zastupnika Europskoga parlamenta. godine. Komisija je politički odgovorna Parlamentu koji ima ovlast izglasati nepovjerenje Komisiji usvajanjem odluke o cenzuri. primjerice pregovaranjem o sporazumima između EU-a i drugih zemalja.  predlagati zakonodavstvo Parlamentu i Vijeću. Predlaganje novog zakonodavstva Komisija ima “pravo inicijative”. listopada 2009.  upravljati i provoditi politike i proračun Unije. a ne pojedinih zemalja ili gospodarskih grana. predstavništva u svim državama članicama Unije te delegacije u mnogim glavnim gradovima širom svijeta. Za svakodnevno funkcioniranje Komisije odgovorni su njezini administrativni dužnosnici. prevoditelji. EUROPSKA KOMISIJA: PROMICANJE ZAJEDNIČKOG INTERESA Gdje je smještena Komisija? Sjedište Komisije je u Bruxellesu (Belgija). Komisija sudjeluje na svim sjednicama Parlamenta na kojima mora pojasniti i opravdati svoje politike. samo je Komisija odgovorna za sastavljanje prijedloga za novo europsko zakonodavstvo koje predstavlja Parlamentu i Vijeću. 1. 4. Ti prijedlozi moraju imati za cilj obranu interesa Unije i njezinih građana. © EC . 22 KAKO RADI EU Za svaku državu članicu postoji jedan povjerenik. To se možda čini puno. tumači i tajničko osoblje: otprilike 23. Drugim riječima. u raspravi s vladama država članica.•I menovani predsjednik Komisije. nova Komisija može službeno započeti s radom. Pojedinačni članovi Komisije moraju dati ostavku ukoliko to od njih zatraži predsjednik. odabire druge članove Komisije. 3. 2.

te se savjetuje izravno s javnošću kako bi dobila potpunu sliku prije nego što donese prijedlog. 2. Obje institucije imaju za cilj osigurati dobro financijsko upravljanje. Većinu tekućih troškova naprave nacionalna i lokalna tijela. ono tada sastavlja prijedlog za koji vjeruje da će učinkovito riješiti problem i zadovoljiti najširi mogući raspon interesa. Komisija također mora provoditi odluke koje donesu Parlament i Vijeće. . Komisija također mora osigurati da države članice Unije ne narušavaju konkurentnost dajući prevelike subvencije svojim gospodarskim granama. regionalni razvoj. zaštitu okoliša. Ona također uzima u obzir mišljenja nacionalnih parlamenata i vlada. one koje se odnose na zajedničku poljoprivrednu politiku. Tek kada je zadovoljan godišnjim izvješćem Revizorskoga suda. ribarstvo.Komisija će predložiti akciju na razini Unije jedino ako smatra da se problem ne može riješiti učinkovitije nacionalnom. © EC EUROPSKA The European KOMISIJA: Commission: PROMICANJE promoting ZAJEDNIČKOG the common INTERESA interest Prije nego iznese bilo kakve prijedloge. regionalnom ili lokalnom akcijom. traži mišljenja pripadnika civilnog društva i naručuje izvješća stručnjaka. Komisija je odgovorna za upravljanje i provedbu proračuna EU-a. kao što su na primjer 23 KAKO RADI EU EU financira nadogradnju telekomunikacijske infrastrukture u manje razvijenim područjima EU. To načelo rješavanja stvari na najnižoj mogućoj razini zove se “načelo supsidijarnosti”. energiju. međutim. To je razlogom zašto je Komisija u stalnom dodiru sa širokim rasponom interesnih skupina i s dva savjetodavna tijela – Europskim gospodarskim i socijalnim odborom te Odborom regija. održava saslušanja. Kako bi dobila ispravne tehničke detalje. Komisija se savjetuje sa stručnjacima putem svojih raznih odbora i skupina. Europski parlament daje Komisiji dozvolu za provedbu proračuna. Komisija mora biti svjesna novih situacija i problema koji se razvijaju u Europi te mora razmotriti je li zakonodavstvo Unije najbolji način za njihovo rješavanje. Komisija zaključi da je potrebno zakonodavstvo EU-a. Često objavljuje „Zelene“ i „Bijele“ knjige.  Provedba politika i proračuna EU-a Kao izvršno tijelo Europske unije. Komisija ima ovlast zabraniti spajanja tvrtki ako misli da će to dovesti do nepoštene konkurencije. Ukoliko. no Komisija je odgovorna za njihovo nadziranje – pod budnim okom Revizorskoga suda. obrazovanje mladih i doškolovanje te programe razmjene studenata kao što je Erasmus. Također igra važnu ulogu u politici tržišnog natjecanja kako bi osigurala da tvrtke posluju u jednakim uvjetima.

poznatim i pod imenom Sporazum iz Cotonoua. Komisija će joj poslati još jedno pismo kojim će ustanoviti da je prekršen zakon EU-a i odrediti rok za ispravak. Cjelokupnu koordinaciju obavlja Glavno tajništvo koje također upravlja tjednim sastancima Komisije. To znači da je Komisija. obično srijedom i najčešće u Bruxellesu. te u važnom partnerstvu EU-a u pomoći i trgovini sa zemljama u razvoju u Africi. 24 KAKO RADI EU EUROPSKA KOMISIJA: PROMICANJE ZAJEDNIČKOG INTERESA . na Karibima i Pacifiku. utvrđujući rok za slanje detaljnog odgovora Komisiji. Opće uprave osmišljavaju i sastavljaju zakonodavne prijedloge. zajedno sa Sudom Europskih zajednica. Zastupanje EU-a na međunarodnoj razini Europska komisija je važan glasnogovornik Europske unije na međunarodnoj sceni. Presude Suda obvezujuće su za države članice i institucije EU-a. Sporazumu iz Kyota. Sud može nametnuti novčane sankcije. To čini na temelju unaprijed sklopljenih sporazuma. a provjerit će ga i Pravna služba i Glavno tajništvo. Ako država članica i dalje ne udovoljava tom zahtjevu. Svaka Opća uprava odgovorna je za određeno političko područje i na njezinu se čelu nalazi glavni direktor koji odgovara jednom od povjerenika. poljoprivrednicima i ekološkim organizacijama. Komisija pokreće proces koji se zove “postupak protiv kršenja”. 4. te ministrima okoliša u državama članicama. Postupak je kako slijedi: Pretpostavimo. Opća uprava za zaštitu okoliša sastavit će prijedlog temeljen na detaljnim konzultacijama s europskim gospodarskim granama. Komisija se načelno sastaje jednom tjedno. O prijedlogu će se raspraviti s drugim odjelima Komisije. da Komisija uvidi potrebu za zakonom koji bi sprječavao onečišćenje europskih rijeka. Ako država članica ne da zadovoljavajuće objašnjenje i ne ispravi kršenje. Ukoliko utvrdi da neka država EU-a ne primjenjuje zakone Unije. U slučajevima u kojim države članice nastave djelovati suprotno presudi. Ona je glas EU-a na međunarodnim forumima kao što je Svjetska trgovačka organizacija. primjerice. Kako je organiziran rad Komisije? Na predsjedniku je Komisije odlučiti koji povjerenik će biti odgovoran za koje političko područje i raspodijeliti odgovornosti (ako je potrebno) tijekom trajanja mandata Komisije. u pregovorima o međunarodnom sporazumu o klimatskim promjenama. no ti prijedlozi postaju službeni tek kad ih “usvoji” Komisija na svojim tjednim sastancima.3. Komisija će predmet uputiti na odluku Sudu Europskih zajednica. Provedba europskih zakona Komisija djeluje kao “čuvar ugovora”. Prvi korak je slanje službenoga pisma vladi u kojem se navodi zašto Komisija smatra da je ta zemlja prekršila zakone Unije. a cijeli sastav potom donosi kolektivnu odluku. Osoblje Komisije organizirano je u odjele koji se zovu “Opće uprave” (DG) i “službe” (kao što je Pravna služba). Komisija također zastupa i pregovara u ime EU-a u područjima gdje su države članice ujedinile suverenitet. Svaku točku na dnevnome redu predstavlja povjerenik zadužen za to političko područje. Na njezinu čelu nalazi se Glavni tajnik koji odgovara izravno predsjedniku. odgovorna da se zakoni EU-a ispravno primjenjuju u svim državama članicama.

Nakon što je prijedlog u potpunosti spreman. Komisija će možda naknadno napraviti izmjene u skladu s komentarima tih dviju institucija. Komisija će ga “usvojiti” te će dobiti bezuvjetnu potporu cijeloga sastava. Dokument se zatim šalje Vijeću i Europskome parlamentu na razmatranje. a zatim poslati prijedlog natrag na konačno odobrenje.25 © EC Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso uvjerio se u dramatične posljedice koje klimatske promjene već imaju po Grenland. stavit će se na dnevni red sljedećega sastanka Komisije. Ako barem 14 od 27 povjerenika odobri prijedlog. KAKO RADI EU EUROPSKA The European KOMISIJA: Commission: PROMICANJE promoting ZAJEDNIČKOG the common INTERESA interest .

On primjerice osigurava da nacionalni sudovi ne donose različite presude o istome pitanju. s mogućnošću produljenja Boulevard Konrad Adenauer. Sucima pomaže osam „glavnih“ odvjetnika. poslovnih subjekata i pojedinaca.eu 26 KAKO RADI EU Sud Europskih zajednica (često ga se jednostavno naziva samo “Sud”) osnovan je prvim od ugovora EU-a. Sud se sastoji od po jednoga suca iz svake države članice. a građanima ponudila bolja pravna zaštita. poduzeća i neke organizacije te u predmetima koji se odnose na Zakon o tržišnome natjecanju. kako bi zakonodavstvo bilo jednako za sve. Sjedište mu je u Luksemburgu.europa. osam glavnih odvjetnika Barem po jedan sudac iz svake države EU-a (27 u 2007. // INTERNET // Donošenje pravnih presuda za slučajeve koji su mu upućeni Jedan sudac iz svake države EU-a. Taj Sud (koji je pridružen Sudu Europskih zajednica) odgovoran je za donošenje presuda o nekim vrstama predmeta. Njih imenuje Sud Europskih zajednica suglasnošću između vlada i država članica Unije. tako da je zastupljeno svih 27 nacionalnih pravnih sustava EU-a. godine osnovan je Prvostupanjski sud. L-2925 Luksemburg (352) 43 03-1 curia. Sud se također sastoji od jednog suca iz svake države članice. Svaki od njih imenovan je na mandat od šest godina s mogućnošću produljenja. Kako bi se pomoglo Sudu Europskih zajednica u rješavanju velikoga broja slučajeva koje zaprimi. institucija EU-a. radi učinkovitosti. Sud rijetko zasjeda u punome sastavu. Suci i odvjetnici osobe su čija je nepristranost neupitna: imaju kvalifikacije i kompetenciju potrebnu za imenovanje na najviše sudske pozicije u svojim domovinama.SUD EUROPSKIH ZAJEDNICA: OSIGURANJE PROVEDBE PRAVA ZAJEDNICE Sud Europskih zajednica: osiguranje provedbe prava Zajednice KLJUČNE ČINJENICE ULOGA // SUD EUROPSKIH ZAJEDNICA // PRVOSTUPANJSKI SUD // EUROPSKI SUD ZA DRŽAVNU SLUŽBU // TRAJANJE MANDATA // ADRESA // TEL. osobito u parnicama koje pokrenu pojedinci. Njihova je uloga izlagati mišljenja o predmetima koji su podneseni Sudu. Ugovorom o ECSC-u iz 1952. Sud ima ovlasti rješavati pravne sporove između država članica EU-a. Međutim. Obično zasjeda kao “Velika komora” koja se sastoji od samo 13 sudaca ili u komorama od pet ili tri suca. godine. Njegov zadatak jest osigurati da se zakonodavstvo Europske unije tumači i primjenjuje na isti način u svim državama članicama EU-a. 1988.) Sedam sudaca Šest godina. . što moraju činiti javno i nepristrano. Sud također brine da države članice i institucije Unije čine ono što zakoni od njih zahtijevaju.

1. Što radi Sud? Sud donosi presude o predmetima koji su mu podneseni. “postupak za preliminarno rješenje”. zahtjev za poništenje. Prvostupanjski sud i Europski sud za državnu službu svaki imaju predsjednika kojeg izabiru njegovi kolege suci na mandat od tri godine koji se može produljiti. No postoji rizik da sudovi u različitim zemljama protumače zakone Unije na različite načine. Marc Jaeger predsjednik je Prvostupanjskoga suda. © Alamy/Imageselect The Court of Justice: upholding the law . Tužba zbog neispunjenja obveze Komisija može pokrenuti ovaj postupak ako ima razloga vjerovati da određena država članica ne ispunjava svoje obveze sukladno zakonima Unije. tužba zbog propuštanja 5. To znači da. 4. 2. Vassilios Skouris izabran je za predsjednika Suda Europskih zajednica 2003. Taj savjet daje se u obliku “preliminarnoga rješenja”. 2. 27 KAKO RADI EU Domaćice aviona već su nekoliko puta imale koristi od presuda Suda Europskih zajednica o jednakoj plaći i pravima. Paul J. Postupak za preliminarno rješenje Nacionalni sudovi u svakoj državi članici Unije dužni su osigurati da se zakoni EU-a ispravno primjenjuju u toj državi. on može. zatražiti savjet od Suda Europskih zajednica. Te postupke može pokrenuti i druga država članica EU-a.Sud za državnu službu donosi presude u sporovima između Europske unije i njene državne službe. a ponekad i mora. Sud Europskih zajednica. Pet najčešćih vrsta predmeta su: 1. zahtjev za naknadu štete. Kako bi se to spriječilo. 3. Svaki od njih niže je detaljnije opisan. godine. tužba zbog neispunjenja obveze. Mahoney predsjednik je Suda za državnu službu od 2005. ako nacionalni sud ima ikakvu sumnju glede tumačenja ili primjenjivosti nekoga zakonodavstva Unije. postupak za preliminarno rješenje. postoji tzv. Ovaj sud ima sedam sudaca i pridružen je Prvostupanjskom sudu.

a svakim predmetom bave se posebni sudac i glavni odvjetnik kojima je predmet dodijeljen. utvrdi li se da zaista ne ispunjava svoje obveze. 3. može nametnuti globu toj državi. može ga proglasiti ništavnim. Tužba zbog propuštanja Ugovor zahtjeva od Europskoga parlamenta. Zatim slijedi druga faza – javno saslušanje. a nakon toga suci vijećaju i donose svoju presudu. U prvoj fazi. Vijeća i Komisije da donesu određene odluke pod određenim okolnostima. Presude Suda donose se većinom glasova i objavljuju na javnom saslušanju. 4. osim što glavni tajnik ne daje svoje mišljenje.SUD EUROPSKIH ZAJEDNICA: OSIGURANJE PROVEDBE PRAVA ZAJEDNICE U bilo kojem slučaju. Postupak koji slijedi odvija se u dvije faze: prvo slijedi pisana. a sudac kojem je slučaj dodijeljen sastavlja izvješće u kojemu rezimira izjave i pravnu pozadinu slučaja. Zahtjevima za poništenje također se mogu koristiti pojedinci koji žele da Sud poništi određeni zakon jer izravno i štetno utječe na njih kao pojedince. Ukoliko Sud utvrdi da se država članica nije pridržavala presude. Kako je organiziran rad Suda? Predmeti se podnose registru. Presuda ne mora slijediti mišljenje glavnog odvjetnika. može zatražiti od Suda da ga poništi. Izdvojena se mišljenja ne izražavaju. 28 KAKO RADI EU . Zahtjev za naknadu štete Svaka osoba ili tvrtka koja je pretrpjela štetu kao posljedicu djelovanja ili propuštanja Zajednice ili njenih zaposlenika zahtjev za naknadu štete može podnijeti Prvostupanjskom sudu. 5. Odluke se objavljuju na dan kad su donesene. ovo saslušanje može se održati pred komorom od tri. odvjetnici stranaka izlažu njihov predmet pred sucima i odvjetnicima koji ih mogu ispitivati. a zatim usmena faza. druge institucije EU-a i (pod određenim uvjetima) pojedinci ili poduzeća mogu podnijeti tužbu Sudu kako bi se službeno zabilježilo propuštanje djelovanja neke institucije. Utvrdi li Sud da zakon o kojemu je riječ nije bio ispravno usvojen ili da nije ispravno temeljen na ugovorima. Na saslušanju. mora to odmah ispraviti. Optužena država članica. Sud istražuje navode i daje svoju presudu. Ako to ne učine. Postupak na Prvostupanjskom sudu je sličan. Vijeće. Komisija ili (pod određenim uvjetima) Parlament vjeruju da je određeni zakon Unije protuzakonit. Zahtjev za poništenje Ukoliko bilo koja država članica. sve predmetne stranke podnose pismene izjave. države članice. pet ili trinaest sudaca ili pred punim sastavom Suda. Ovisno o važnosti i složenosti predmeta. Zatim glavni odvjetnik daje svoje mišljenje.

Kako bi provodio svoje zadatke. Sud ima pravo provesti reviziju bilo koje osobe ili organizacije koja upravlja sredstvima Unije. Kako bi taj zadatak učinkovito ispunio. učinkovito i otvoreno.eu 29 KAKO RADI EU Revizorski sud osnovan je 1975. L-1615 Luksemburg (352) 43 98-1 eca. Jedna je od ključnih funkcija pomaganje Europskome parlamentu i Vijeću tako da im svake godine podnosi revizorsko izvješće za prethodnu financijsku godinu. Članovi između sebe izabiru predsjednika na produljiv mandat od tri godine.KLJUČNE ČINJENICE ULOGA // ČLANOVI // TRAJANJE MANDATA // ADRESA // TEL. Članovi se imenuju na mandat od šest godina s mogućnošću produljenja 12 rue Alcide de Gasperi. Ukoliko je zadovoljan. Parlament detaljno pregledava izvješće Suda prije nego što odluči hoće li Komisiji odobriti upravljanje proračunom. EUROPSKI REVIZORSKI SUD: KONTROLA PRAVILNOG TROŠENJA FINANCIJSKIH SREDSTAVA Europski revizorski sud: kontrola pravilnog trošenja financijskih sredstava . godine. a sjedište mu je u Luksemburgu. Revizorski sud također šalje Vijeću i Parlamentu izjavu o osiguranju da se novac europskih građana koristio na ispravan način. da su prihodi i rashodi EU-a zakonito stečeni. Što radi Sud? Glavna je uloga Suda provjeravati da se proračun Unije ispravno koristi – drugim riječima. Revizorski sud mora ostati potpuno neovisan od ostalih institucija.europa. potrošeni i zabilježeni – te osigurati razumno financijsko upravljanje. // INTERNET // Nadzor ispravnog korištenja sredstava EU-a. no istovremeno mora biti u stalnome kontaktu s njima. Često provodi provjere na licu mjesta. Sud ima po jednoga člana iz svake države članice Unije kojega imenuje Vijeće na mandat od šest godina s mogućnošću produljenja. Sud može ispitati administrativni posao bilo koje osobe ili organizacije koja upravlja prihodima ili rashodima Unije. Rad Suda zapravo jamči da sustav Unije djeluje ekonomično. Zadatak Suda jest provjeravati da se sredstva EU-a ispravno prikupljaju i troše namjenski na zakonit i ekonomičan način. Nalaze navodi u izvješćima koja skreću pozornost Komisije i vlada država članica EU-a na bilo kakve probleme. Hubert weber predsjednik je Revizorskog suda od siječnja 2005. godine. Po jedan iz svake države EU-a.

Revizori često idu u inspekciju u druge institucije Europske unije. Kako je organiziran rad Suda? Revizorski sud ima otprilike 800 zaposlenih. za više od 80% ovih prihoda i rashoda odgovorne su nacionalne vlasti. Revizori su podijeljeni u “revizorske skupine” i pripremaju nacrte izvješća o kojima Sud donosi odluke. Revizorski sud obavještava građane o rezultatima svojeg rada u izvješćima o temama od osobitog interesa. Iako se rad Suda 30 KAKO RADI EU Ušne markice za stoku pomažu revizorima EU-a pratiti na što je potrošen novac Unije.EUROPSKI REVIZORSKI SUD: KONTROLA PRAVILNOG TROŠENJA FINANCIJSKIH SREDSTAVA Na kraju. uključujući prevoditelje i administratore te revizore. moraju o tome izvijestiti OLAF – Europski ured za borbu protiv prijevare. OLAF je odjel Europske komisije s posebnim statusom koji mu daje potpunu autonomiju. uvelike odnosi na sredstva za koja je odgovorna Komisija. © Van Parys Media . Revizorski sud sam po sebi nema pravne ovlasti: utvrde li revizori prijevaru ili nepravilnosti. države članice ili u bilo koju zemlju koja dobiva pomoć od EU-a.

ali oni rade u potpunoj političkoj neovisnosti: imenuju se na četiri godine i mogu biti ponovno izabrani. Odbor bira svojeg predsjednika i dva potpredsjednika na mandat od dvije godine. // INTERNET // Zastupa organizirano civilno društvo 344 Četiri godine Bruxelles. a broj predstavnika iz svake države EU-a okvirno odražava udjel stanovništva te zemlje. a njegove rasprave priprema šest pododbora poznatih kao “sekcije”. Portugal i Švedska Danska. Češka. Mađarska. Italija i Ujedinjeno Kraljevstvo Poljska i Španjolska Rumunjska Austrija. Dimitris Dimitriadis postao je predsjednikom EESC-a u listopadu 2006. Odbor se sastaje na plenarnoj skupštini. Europski gospodarski i socijalni odbor (EESC) savjetodavno je tijelo koje daje udrugama poslodavaca. Belgija. Nizozemska. formalnu platformu s koje mogu izraziti svoja stajališta o pitanjima kojima se bavi EU. Litva i Slovačka Estonija. EESC ima 344 člana. Grčka. Irska. Finska. Bugarska.eu 31 KAKO RADI EU Osnovan 1957. sindikatima. Brojevi po zemljama su kako slijedi: Francuska. od kojih se svaka bavi određenim političkim područjem.europa. B-1040 Bruxelles (32-2) 546 90 11 eesc. i drugim interesnim skupinama koje sačinjavaju “organizirano civilno društvo” kao što su udruge potrošača.KLJUČNE ČINJENICE ULOGA // ČLANOVI // TRAJANJE MANDATA // SASTANCI // ADRESA // TEL. mjesečni Rue Belliard 99. 24 21 15 12 9 7 6 EUROPSKI GOSPODARSKI I SOCIJALNI ODBOR: GLAS CIVILNOGA DRUŠTVA Europski gospodarski i socijalni odbor: glas civilnoga društva . godine u okviru Rimskog ugovora. Njemačka. Latvija i Slovenija Cipar i Luksemburg Malta Ukupno 5 344 Članove biraju vlade Unije.

gospodarskih komora. od radnika do izvršnih djelatnika. malih i srednjih poduzeća. „Skupina zaposlenika“ zastupa sve kategorije zaposlenika. mala poduzeća. prometa te poljoprivrede. EESC je most između Unije i njezinih građana te promovira društvo koje će biti više uključeno u zbivanja. članovi Odbora sačinjavaju tri skupine koje zastupaju poslodavce. Mišljenja odbora moraju se proslijediti većim institucijama – Vijeću. Odbor igra ključnu ulogu u procesu odlučivanja EU-a. Komisiji i Parlamentu. Njezini članovi dolaze iz nacionalnih sindikalnih organizacija. sveobuhvatnije i koje će prema tome biti demokratskije društvo u Europi. osobe s invaliditetom itd.Što radi EESC? EUROPSKI GOSPODARSKI I SOCIJALNI ODBOR: GLAS CIVILNOGA DRUŠTVA Tko su članovi EESC-a? Radeći uglavnom u zemljama svojega podrijetla. žene. bilo na njihov zahtjev ili na vlastitu inicijativu. znanstvene i akademske zajednice te društva koja zastupaju obitelj. Europski gospodarski i socijalni odbor ima tri glavne uloge: • savjetovati Europski parlament. potrošačke i ekološke organizacije. © Van Parys Media . „Skupina pripadnika raznih interesnih grupa“ zastupa nevladine organizacije. „Skupina poslodavaca“ sastoji se od članova iz privatnoga i javnog sektora gospodarskih grana. zaposlenike te ostale gospodarske i socijalne interese. bankarstva i osiguranja. obrte i slobodna zanimanja. Vijeće Europske unije i Europsku komisiju. organizacije poljoprivrednika. sektora veleprodaje i maloprodaje. regionalnoj i gospodarskoj politici. zadruge i neprofitne organizacije. • poticati civilno društvo da se više uključi u stvaranje politike Unije te • podupirati ulogu civilnoga društva u državama koje nisu članice EU-a kako bi pomogao osnovati savjetodavne strukture. i s njime se mora konzultirati prije nego se donose odluke o socijalnoj. 32 KAKO RADI EU Organizacije koje zastupaju interese obitelji samo su neke od mnogih društvenih skupina čiji se glas čuje zahvaljujući Gospodarskom i socijalnom odboru (EESC).

kako slijedi: Francuska. Njemačka. Odbor ima 344 članova. i mogu biti ponovno birani. pet plenarnih sastanaka godišnje Rue Belliard 101. Litva i Slovačka Estonija. Svaka zemlja članica bira svog predstavnika na svoj način. Michel Deleabarre izabran je za predsjednika 2006. Italija i Ujedinjeno Kraljevstvo Poljska i Španjolska Rumunjska Austrija. B-1040 Bruxelles (32-2) 282 22 11 cor. obrazovanje i promet – pitanja koja se tiču lokalne i regionalne vlasti. Odbor regija mora se konzultirati prije nego što se donesu odluke Unije o pitanjima kao što su regionalna politika. zaštita okoliša. Bugarska. Portugal i Švedska Danska. Grčka. Ako član izgubi mandat u svojoj matičnoj državi. 12 9 ODBOR REGIJA: GLAS REGIONALNE I LOKALNE VLADE Odbor regija: glas regionalne i lokalne vlade . Finska. Irska. Latvija i Slovenija Cipar i Luksemburg Malta Ukupno 7 6 5 344 24 21 15 Članovi su Odbora izabrani općinski i regionalni političari.KLJUČNE ČINJENICE ULOGA // ČLANOVI // TRAJANJE MANDATA // SASTANCI // ADRESA // TEL. mora odstupiti i iz Odbora.eu 33 KAKO RADI EU Osnovan 1994. Češka. ali presjek mora odražavati političku i zemljopisnu ravnotežu. godine u okviru Ugovora o Europskoj uniji. kultura.Nizozemska. Belgija. Socijalistička stranka. // INTERNET // Zastupa regionalne i lokalne vlasti 344 Četiri godine Bruxelles. U Odboru su zastupljene četiri političke skupine: Europska narodna stranka. a imenuje Vijeće Europske unije na četiri godine. Odbor regija bira predsjednika među svojim članovima na razdoblje od dvije godine. Odbor regija je savjetodavno tijelo koje se sastoji od predstavnika europskih regionalnih i lokalnih vlasti. Mađarska.europa. Njih nominiraju vlade EU-a. često lideri regionalnih vlasti ili gradonačelnici. Savez liberala i demokrata za Europu i Unija za Europu nacija-Europski savez. Broj članova iz svake države EU-a okvirno odražava udio stanovništva te zemlje. godine.

Što Odbor radi? Uloga je Odbora regija iznositi lokalna i regionalna stajališta o zakonima EU-a: to čini tako da izdaje izvješća. Odbor regija održi pet plenarnih zasjedanja tijekom kojih se utvrđuje opća politika te se usvajaju mišljenja. energija. © Bilderbox . zaštita okoliša. na prijedloge Komisije. Komisija i Vijeće obvezni su savjetovati se s Odborom regija prije nego donesu odluke o pitanjima koja su izravno važna za lokalne i regionalne vlasti. Kako je organiziran rad Odbora? Svake godine. mladi. telekomunikacije i javno zdravstvo. kultura. Odbor može usvajati mišljenja na svoju vlastitu inicijativu i iznositi ih Komisiji. ili „mišljenja“. 34 KAKO RADI EU Pristup programima doškolovanja i cjeloživotnog učenja diljem Europe glavna je briga Odbora regija. pa Komisija. strukovno obrazovanje. To mogu biti politika zapošljavanja. Postoji šest „komisija“ čiji je zadatak razmatrati različita područja i pripremati mišljenja za raspravu na plenarnim zasjedanjima. Vijeće i Europski parlament mogu pitati Odbor za mišljenje i o drugim temama. transport. obrazovanje. ODBOR REGIJA: GLAS REGIONALNE I LOKALNE VLADE Popis pitanja nije sveobuhvatan. Vijeću i Parlamentu.

godine. zemljama na Mediteranu i u istočnoj Europi (uključujući Rusiju) koje su uključene u politiku susjedstva EU-a. Boulevard Konrad Adenauer. konkurentnim uvjetima. EIB također daje kredite za ulaganje u mala poduzeća te ekonomski razvoj država kandidatkinja i zemalja u razvoju. godine Rimskim ugovorom. Prioriteti EIB-a su podupirati: • koheziju i konvergenciju • malo i srednje poduzetništvo • održivost • inovaciju • razvoj transeuropskih prometnih mreža. L-2950 Luksemburg (352) 43 79-1 www. te u Africi. Ta podrška od strane država članica daje EIB-u najveću moguću kreditnu poziciju (AAA) na novčanim tržištima na kojima. a doprinos svake zemlje odražava njezinu gospodarsku važnost unutar Unije. EIB podupire politike Unije o razvoju i suradnji u državama kanditatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama. Posuđivanje ovim zemljama ima sljedeće prioritete: Što Banka radi? EIB je neprofitna i neovisna o sredstvima iz proračuna Unije. na Karibima i Pacifiku. Njezina je glavna zadaća davati zajmove za projekte od europskog interesa. prema tome.eib. zračne luke ili ekološki programi. // INTERNET // Financiranje projekata Europske unije Države članice Izvršni odbor 28. kao što su željezničke i cestovne veze. To zauzvrat omogućuje Banci ulaganje u projekte od javnog interesa koji inače ne bi dobili novac – ili bi ga morali posuditi puno nepovoljnije. Projekti u koje Banka ulaže pažljivo se odabiru.org 35 KAKO RADI EU Europska investicijska banka (EIB) osnovana je 1958. konkurentne i sigurne izvore energije. i • održive. Dioničari Banke – države članice Europske unije zajednički potpisuju kapital. Financira se kroz posuđivanje na financijskim tržištima. I izvan EU-a. Upravni odbor 9 100. može podizati velike iznose kapitala po vrlo EUROPSKA INVESTICIJSKA BANKA: FINANCIRANJE EKONOMSKOG RAZVOJA Europska investicijska banka: financiranje projekata Europske unije . Philippe Maystadt postao je predsjednikom EIB-a 1. u Latinskoj Americi i Aziji. siječnja 2000.KLJUČNE ČINJENICE ULOGA // ČLANOVI // ADRESA // TEL.

Europska investicijska banka posudila je Republici Češkoj novac za bolju obranu od poplave. ovlašćuje Banku da financira projekte izvan Unije i odlučuje o povećanju kapitala. 36 KAKO RADI EU Kako je organiziran rad Banke? EIB je autonomna institucija koja donosi svoje vlastite odluke glede zajmova isključivo na temelju meritornosti projekta i mogućnostima koje se nude na financijskim tržištima. ona podnosi izvješće o svim svojim aktivnostima. EUROPSKA INVESTICIJSKA BANKA: FINANCIRANJE EKONOMSKOG RAZVOJA Odluke Banke donose ova tijela: ÆÆ Vijeće  guvernera sastoji se od ministara (obično ministara financija) iz svih država članica. Fond ne posuđuje izravno poslovnim subjektima i ne ulaže izravno u poduzeća. Europski investicijski fond ulaže u poduzetnički kapital i daje jamstva za mala i srednja poduzeća. ÆÆ Odbor  direktora odobrava operacije zajmova i osigurava da se s EIB-om ispravno upravlja. radi zajedno s bankama i drugim financijskim posrednicima pružajući im jamstva da pokriju zajmove za mala poduzeća. Umjesto toga. a jednog imenuje Europska komisija. © Belga . • osiguranja izvora energije. • razvoj infrastrukture. ÆÆ Upravni  odbor je izvršni upravitelj banke: bavi se svakodnevnim poslovanjem EIB-a i ima devet članova.• razvoj privatnog sektora. Fond je aktivan u državama članicama Europske unije. Sastoji se od 28 direktora – po jednoga imenuje svaka država članica EU-a. i u državama koje se kandidiraju za članstvo. njezini predstavnici sudjeluju u odborima Europskoga parlamenta. EIB je većinski dioničar Europskog investicijskoga fonda s kojim sačinjava “Grupu EIB”. Svake godine. odobrava bilance i godišnja izvješća. te • održivost zaštite okoliša Na kraju. Banka surađuje s institucijama EU-a. Primjerice. Ono definira glavnu politiku davanja zajmova Banke. a predsjednik EIB-a sudjeluje na sastancima Vijeća kad se sastaju ministri financija i gospodarstva zemalja EU-a.

a njihove središnje banke.KLJUČNE ČINJENICE ULOGA // ČLANOVI // ADRESA // TEL. // INTERNET // Održavanje stabilnosti cijena u „europodručju“ i provođenje monetarne politike EU-a Upravljačko vijeće . Opće vijeće . ECB je također odgovoran za utvrđivanje i provedbu gospodarske i monetarne politike Unije.29. ali još uvijek blizu tog postotka. Centralna banka radi s “Europskim sustavom središnjih banaka” (ESCB). Institucije EU-a i vlade država članica moraju poštivati ovo načelo i ne smiju pokušavati utjecati na ECB ili na nacionalne središnje banke. kroz prosječno razdoblje. čine tzv. Jean-Claude Trichet postao je predsjednikom ECB-a u studenome 2003.19. Kako bi provodila svoju ulogu. a spušta ih kad procjeni da je rizik inflacije ograničen. Što Banka radi? Jedna od glavnih zadaća ECB-a jest održavati stabilnost cijena u euro području. Države koje su dosad usvojile euro zajednički čine „europodručje“. godine. Sjedište joj je u Frankfurtu (Njemačka).eu 37 KAKO RADI EU Europska središnja banka (ECB) osnovana je 1998. “Eurosustav”. i očuvati stabilnost cijena za više od dvije trećine građana EU-a koji koriste euro. a zadaća upravljati eurom – jedinstvenom valutom Europske unije. Cilj je ECB-a osigurati da povećanje potrošačkih cijena iz godine u godinu bude manje od 2%. ECB je potpuno neovisna: ni ECB ni nacionalne središnje banke Eurosustava. ECB to čini putem utvrđivanja referentnih kamatnih stopa na temelju analize ekonomskih i monetarnih kretanja. Podiže kamatne stope kad želi zaustaviti inflaciju.6 Kaiserstrasse 29.ecb. D-60311 Frankfurt am Main (49) 691 34 40 www. niti bilo koji član njihovih tijela koja donose odluke ne može tražiti ili prihvaćati upute od bilo kojega drugoga tijela. Izvršni odbor . kako kupovna moć eura ne bi bila ugrožena inflacijom. zajedno s Europskom središnjom bankom. EUROPSKA SREDIŠNJA BANKA: UPRAVLJANJE EUROM Europska središnja banka: upravljanje eurom .

Finska. Latvija. Opće vijeće čine predsjednici ECB-a i potpredsjednici te guverneri nacionalnih središnjih banaka svih 27 država članica EU-a. Njime predsjeda predsjednik ECB-a. Primarna mu je misija utvrditi monetarnu politiku europodručja. Irska. Malta. Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Grčka. Italija. Francuska. Njemačka. Luksemburg. potpredsjednici i četiri druga člana koji su svi imenovani zajedničkom suglasnošću predsjednika ili predsjednika vlada koje se nalaze u monetarnom sustavu EU-a. Zemlje EU-a koje ne koriste euro: Bugarska. Litva. EUROPSKA SREDIŠNJA BANKA: UPRAVLJANJE EUROM Upravljačko vijeće je najviše tijelo Europske središnje banke koje donosi odluke: čine ga šest članova Izvršnog odbora i guverneri središnjih banaka europodručja. 38 KAKO RADI EU Zemlje EU-a koje koriste euro od siječnja 2008: Austrija. Mađarska. Belgija.Kako je organiziran rad banke? Izvršni odbor ECB-a odgovoran je za provedbu monetarne politike. kako je definirano u Upravljačkome vijeću (vidi niže) te za davanje uputa nacionalnim središnjim bankama. Opće vijeće pridonosi funkcioniranju ECB-a u pogledu savjetodavnog rada i koordinacije te pomaže u pripremi budućega proširenja europodručja. Slovačka. Slovenija i Španjolska. a posebice utvrditi kamatne stope po kojima poslovne banke mogu dobiti novac od Središnje banke. Rumunjska. Danska. Članovi Izvršnog odbora imenuju se na razdoblje od osam godina bez mogućnosti produljenja. . Estonija. Izvršni odbor čine predsjednici ECB-a. Nizozemska. Portugal. Cipar. Odbor također priprema sastanke Upravljačkoga vijeća i odgovoran je za svakodnevno upravljanje ECB-om. Češka. Poljska.

poslovnih subjekata i organizacija Unije te od bilo koga tko ima prebivalište ili prijavljen ured u nekoj od država članica EU-a.europa. Pučki pravobranitelj djeluje kao posrednik između građana i tijela Europske unije: ima pravo primati i istraživati pritužbe građana. Pravobranitelj provodi istrage nakon što je podnesena pritužba ili na svoju vlastitu inicijativu. Nikiforos Diamandouros zauzeo je mjesto Europskoga pučkog pravobranitelja u travnju 2003.eu 39 KAKO RADI EU Pozicija Europskog pučkog pravobranitelja stvorena je Ugovorom o Europskoj uniji 1992. i bio je ponovno izabran na mandat od pet godina u siječnju 2005. • diskriminacija. “Loše upravljanje” znači da neka institucija ne djeluje u skladu sa zakonom ili ne poštuje načela dobrog upravljanja. BP 403 F-67001 Strasbourg (33) 388 17 23 13 ombudsman. godine. Što radi pravobranitelj? Pučki pravobranitelj istražuje “loše upravljanje” u institucijama i tijelima Europske unije. • nedostupnost ili odbijanje davanja informacija. EUROPSKI PUČKI PRAVOBRANITELJ: ISTRAŽIVANJE VAŠIH PRITUŽBI Europski pučki pravobranitelj: istraživanje vaših pritužbi . • zloporaba ovlasti. • nepotrebna odgoda te • neispravni postupci. što odgovara zakonodavnome mandatu Parlamenta.KLJUČNE ČINJENICE ULOGA // TRAJANJE MANDATA // ADRESA // TEL. // INTERNET // Otkrivati slučajeve lošeg upravljanja i predlagati rješenja Pet godina s mogućnošću produljenja 1. ili krši ljudska prava. Avenue du Président Robert Schuman. Pučkog pravobranitelja bira Europski parlament na mandat od pet godina s mogućnošću produljenja. On djeluje potpuno neovisno i nepristrano – ne zahtijeva niti prihvaća upute od bilo koje vlade ili organizacije. Neki primjeri su: • nepravedni postupci.

Svake godine Europski pučki pravobranitelj podnosi Europskome parlamentu izvješće o svojemu radu. Morate jasno navesti tko ste. možete podnijeti pritužbu Europskom pučkom pravobranitelju. Ako pak to ne uspije.europa. on može sastaviti posebno izvješće za Europski parlament kako bi ovaj mogao poduzeti bilo koju potrebnu političku akciju. prva stvar koju treba učiniti jest kontaktirati s tom institucijom ili tijelom putem uobičajenih administrativnih kanala i pokušati ih navesti da riješe problem. Pritužbu pravobranitelju morate podnijeti u roku od dvije godine od datuma kada ste saznali za čin lošeg upravljanja. Kako bi riješio vaš problem. No ako problem nije riješen tijekom njegovih istraga. u slučaju da je pritužba već bila predmetom sudskog spora – on će napraviti najviše što može kako bi vam savjetovao koje bi vam drugo tijelo moglo pomoći.Kako podnijeti pritužbu pravobranitelju? EUROPSKI PUČKI PRAVOBRANITELJ: ISTRAŽIVANJE VAŠIH PRITUŽBI Kakav rezultat možete očekivati? Ukoliko Pučki pravobranitelj ne može riješiti vašu pritužbu – primjerice. © Van Parys Media . zadovoljavajuće rješenje. posjetite Web stranice Europskog pučkog pravobranitelja: ombudsman. na koju se instituciju ili tijelo žalite i zbog kojega problema podnosite pritužbu. no možete zatražiti da pritužba ostane povjerljiva. pokušat će pronaći prihvatljivo. Europski pučki pravobranitelj tu je kako bi vam pomogao. Ukoliko želite podnijeti pritužbu zbog lošeg djelovanja neke institucije ili tijela Unije.eu 40 KAKO RADI EU Ako je vaš predmet zanemaren. Pučki pravobranitelj može dati preporuke za rješavanje tog pitanja. Ukoliko taj pristup ne uspije. Pučki pravobranitelj možda samo mora o njemu izvijestiti instituciju ili tijelo o kojima je riječ. Za praktične savjete o tome kako podnijeti pritužbu. Ukoliko institucija o kojoj je riječ ne prihvati preporuke.

KLJUČNE ČINJENICE ULOGA // TRAJANJE MANDATA // ADRESA // TEL.eu 41 KAKO RADI EU Institucija Europskoga nadzornika zaštite podataka (EDPS) stvorena je 2001. oni moraju poštivati pravo te osobe na privatnost. Europski nadzornik osigurava da to i čine. “Obrada” uključuje aktivnosti kao što su prikupljanje informacija. EUROPSKI NADZORNIK ZAŠTITE PODATAKA: ZAŠTITA VAŠE PRIVATNOSTI Europski nadzornik zaštite podataka: zaštita vaše privatnosti . B-1047 Bruxelles (32-2) 283 19 00 edps. MO 63. Obveza te institucije jest osigurati da sve institucije i tijela Europske unije poštuju prava ljudi na privatnost pri obradi njihovih osobnih podataka. ali i blokiranje. njihovo bilježenje i pohranjivanje te ponovno pronalaženje radi usporedbe. Što radi Europski nadzornik zaštite podataka? Kada institucije ili tijela Unije obrađuju osobne podatke neke osobe. © Bilderbox Postoje stroga pravila privatnosti koja reguliraju ove aktivnosti. slanje ili stavljanje na raspolaganje drugim ljudima. godine. brisanje ili uništavanje podataka. // INTERNET // Zaštita povjerljivosti osobnih podataka kojima se koriste institucije EU-a Pet godina s mogućnošću produljenja Rue wiertz 60. institucije i tijela Europske unije ne smiju obrađivati osobne podatke koji Europski nadzornik zaštite podataka (EDPS) brine da ne dođe do povrede prava na tajnost podataka pri uzimanju otisaka prstiju ilegalnih useljenika ili azilanata. Primjerice.europa.

Surađuje s nadležnim tijelima za zaštitu podataka u državama članicama. Nadzornik primjerice može naložiti instituciji ili tijelu o kojem je riječ da ispravi. Europski nadzornik zaštite podataka radi s djelatnicima zaštite podataka u svakoj instituciji ili tijelu Unije kako bi osigurao da se poštuju pravila o privatnosti podataka. Također se možete žaliti Europskome nadzorniku zaštite podataka koji će istražiti vašu pritužbu i. Europski nadzornik savjetuje po svim pitanjima koja se tiču obrade osobnih podataka. možete se obratiti Sudu Europskih zajednica. bilo da se radi o obradama koju obavljaju institucije i tijela EU-a ili o prijedlozima novih zakona o zaštiti osobnih podataka. Ako niste zadovoljni ishodom. blokira. 42 KAKO RADI EU . Ako se ne slažete s njegovom odlukom. godini.EUROPSKI NADZORNIK ZAŠTITE PODATAKA: ZAŠTITA VAŠE PRIVATNOSTI otkrivaju vaše rasno ili etničko podrijetlo. što je prije moguće. Kako vam Europski nadzornik zaštite podataka može pomoći? Ako imate razloga vjerovati da je vaše pravo na privatnost prekršeno od strane neke institucije ili tijela EU-a ili da se vaši osobni podaci zloporabe. vjerska ili filozofska uvjerenja. politička mišljenja. izbriše ili uništi bilo koje vaše osobne podatke koji su nezakonito obrađeni. ili članstvo u sindikatima. Peter Johan Hustinx imenovan je za Nadzornika. U 2004. kao i drugim čimbenicima u tom području. trebali biste stupiti u kontakt s državnim nadležnim tijelima za zaštitu podataka (čiji je popis dostupan na internetskoj stranici Europskog nadzornika). izvijestiti vas o ishodu. prvo biste trebali kontaktirati osobe odgovorne za takvu obradu podataka.

Nemaju sve agencije EU-a riječ “agencija” u svojem službenom nazivu: umjesto toga. Francuska www.© EC Agencije Agencija nije institucija Europske unije. ovisno o vrsti biljke.ec. studente i nastavnike. već tijelo koje je osnovano posebnim zakonom Unije kako bi provodilo određen zadatak.eu Eurojust pomaže istražiteljima i tužiteljima širom Unije da zajednički rade u borbi protiv prekograničnoga kriminala. Izvršna agencija za izobrazbu. Agencies AGENCIJE . Nizozemska eurojust. što odgovara patentu za nove biljne vrste. Poljska frontex. Eurojust Ured: Den Haag. s naglaskom na stvaranje kulture učinkovite prevencije. Španjolska osha. Europska agencija za upravljanje operativnom koordinacijom na vanjskim granicama država članica EU-a (Frontex) Ured: Varšava. zaklada. Ključnu ulogu ima pri izmjeni podataka i izručenjima. ec. Agencija za kontrolu ribarstva Zajednice (CFCA) Ured: Vigo. Grčka ear.europa. Ta su prava valjana za razdoblje od 25 do 30 godina.eu EAR upravlja programima Unije za pružanje pomoći u obnovi i gospodarskom i socijalnom razvoju ratom zahvaćenim zemljama balkanske regije.cpvo.europa.europa.eu/cfca/index_en.eu Ova agencija okuplja i podiže svijest o saznanjima i informacijama o zdravlju i zaštiti na radu. Španjolska (privremeno sjedište: Bruxelles. te kulturne i medijske aktivnosti.europa.eu Frontex pomaže državama članicama EU-a dosljedno provoditi pravila Unije o kontroli vanjskih granica. te u povratku ilegalnih imigranata u zemlje njihova podrijetla. ured itd. Europska agencija za obnovu (EAR) Ured: Solun. a naročito o zaštiti zaliha ribe. Belgija eacea.htm Ova agencija promiče i koordinira učinkovito i jednako primjenjivanje zakona o ribarstvu. 43 KAKO RADI EU Ured Zajednice za biljnu raznolikost (CPVO) Ured: Angers. Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (OSHA) Ured: Bilbao. institut.europa. one se mogu zvati centar. Belgium).eu Ova agencija upravlja praktičnim dijelovima programa EU-a koji financiraju programe za mlade.europa.europa. audiovizualne medije i kulturu (EACEA) Ured: Bruxelles.eu CPVO daje prava zaštite industrijskoga vlasništva za nove biljne vrste.

eu/echa Ova agencija upravlja tehničkim. To je centar stručnosti za područje širenja znanja i podršku pri donošenju zakona o strukovnom obrazovanju. odnosa unutar industrija i partnerstvima. od zaposlenja i životnih uvjeta. Danska eea.europa. Njemačka easa. te socijalnoj povezanosti.eu ECDC identificira.europa. koji Europi daju vlastite navigacijske mogućnosti te najnoviju tehnologiju na tom području. Europska agencija za kemikalije (ECHA) Ured: Helsinki. Europska agencija za okoliš (EEA) Ured: Kopenhagen. Italija efsa. Europski institut za jednakost spolova Ured: Vilnius. Europska obrambena agencija (EDA) Ured: Bruxelles. Švedska ecdc.eu Centar promiče razvoj strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. agencije Europska agencija za sigurnost prehrambenih proizvoda (EFSA) Ured: Parma.europa. Europska zaklada za poboljšanje radnih i životnih uvjeta (Eurofound) Ured: Dublin. znanstvenim i administrativnim aspektima europskog sustava za registraciju kemikalija REACH. Litva Ovaj novi institut promiče jednakost spolova uključujući pitanja spolnih stereotipa.eu EEA daje ekološkim tijelima i međunarodnim organizacijama te široj javnosti informacije o održivom razvoju i poboljšanjima u pitanjima zaštite okoliša Europe.eu EFSA pruža Komisiji i javnosti neovisne znanstvene savjete o sigurnosti prehrambenih proizvoda i rizicima u hranidbenom lancu „od polja do tanjura“. kao i nabavi oružja i obrambene opreme te obrambenim istraživanjima i operacijama.Europska agencija za zrakoplovnu sigurnost (EASA) Ured: Köln. HIV i AIDS. Finska ec. Irska eurofound. Europski centar za razvoj strukovnog obrazovanja (Cedefop) Ured: Solun.europa.europa.eu/transport/gsa Ova agencija upravlja europskim programima satelitske navigacije (posebice Galileo and EGNOS). SARS. te potiče borbu protiv diskriminacije.europa. postigne koordiniraniji pristup obrambenim i sigurnosnim mogućnostima država članica EU-a.eu EDA pomaže da se.eu Zadaća ove fundacije je biti izvorom informacija o pitanjima socijalne politike.europa.europa. 44 KAKO RADI EU Europski centar za prevenciju i nadzor bolesti (ECDC) Ured: Stockholm. Grčka cedefop. . Europsko nadzorno tijelo za sustav globalne navigacije pomoću satelita (GSA) Ured: Bruxelles. Belgija (privremeno sjedište) ec. Belgija eda. procjenjuje i daje informacije o trenutnim i mogućim prijetnjama ljudskom zdravlju poput zaraznih bolesti kao što su gripa.eu EASA promiče najviše standarde o sigurnosti i zaštiti okoliša u civilnom zrakoplovstvu EU-a te izdaje potvrde za zrakoplovne proizvode. umjesto individualnog.europa.

Europska agencija za pomorsku sigurnost (EMSA) Ured: Lisabon. 45 KAKO RADI EU Europska agencija za sigurnost mreža i podataka (ENISA) Ured: Heraklion (Kreta). Europska zaklada za stručno obrazovanje (ETF) Ured: Torino. Austrija fra. u istočnoj Europi i Rusiji.europa. te sustavno promicati sigurnosne interese EU-a. Ured: Lisabon.org Cilj instituta je pomoći stvoriti zajedničku europsku sigurnosnu kulturu. s osobitim naglaskom na borbu protiv prekograničnoga kriminala. Europski institut za sigurnosne studije (EUISS) Ured: Pariz. pouzdane i usporedive podatke o drogama i ovisnosti o drogama koji pomažu zakonodavnim tijelima država članica identificirati zajedničke probleme i ciljeve.europa.net Europska policijska škola je akademija za obrazovanje viših policijskih djelatnika Europske unije i pripremu programa za obrazovanje srednjih policijskih djelatnika. Nizozemska europol.eu Ova agencija radi na zajedničkom pristupu sigurnosti željeznica i zajedničkim standardima međusobne operativnosti željeznica u Europi. To može biti vezano uz rasizam i ksenofobiju.europa. analiziranjem rizika.eu Ova agencija savjetuje Komisiju o tome jesu li ljudski ili veterinarski lijekovi spremni za prodaju u zemljama EU-a. Izvršna agencija za temeljna prava (FRA) Ured: Beč. kako bi se postupno mogla uvesti potpuno integrirana europska željeznička mreža.europa.eu Ova agencija prikuplja i širi nepristrane i usporedive podatke o pitanjima temeljnih prava.eu Cilj je Europola pomoći organima provedbe zakona država članica Unije da uže i učinkovitije surađuju u sprečavanju i borbi protiv organiziranoga međunarodnoga kriminala. Francuska iss-eu. Europska agencija za lijekove (EMEA) Ured: London. te savjetuje kako ih promicati.eu EMSA pruža Komisiji i državama članicama tehničke i znanstvene savjete za poboljšanje pomorske sigurnosti te sprječavanje pomorskih nezgoda i onečišćenja od brodova Europski policijski ured (Europol) Ured: Den Haag.europa. većinom na Mediteranu. Ujedinjeno Kraljevstvo cepol. Ona nadzire štetne učinke te nudi znanstvene savjete. Europska policijska škola (CEPOL) Ured: Bramshill. Europska agencija za željeznice (ERA) Ured: Lille/Valenciennes.europa. a to čini prikupljanjem podataka. Portugal emsa.eu ENISA pomaže u nastojanju da informacijske mreže i podaci koje prenose budu sigurni. Francuska era. Italija etf. podizanjem svijesti i promoviranjem najboljih praksi za upravljanje rizikom. Ujedinjeno Kraljevstvo emea. obogatiti rasprave o strategiji. Agencies agencije Europski centar za nadzor droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) .eu Zadaća je Centra prikupljati i širiti objektivne. ali uz druga temeljna prava.europa. Portugal emcdda. Grčka enisa.europa.eu ETF pomaže poboljšati stručno obrazovanje za nove poslove u zemljama nečlanicama.

Ured za usklađivanje na unutarnjem tržištu (zaštitni znakovi i dizajn) (OHIM) Ured: Alicante.europa. agencije Prevoditeljski centar za tijela Europske unije (CDT) Ured: Luksemburg cdt. Španjolska oami. Španjolska eusc. Ovaj sustav postoji usporedno s nacionalnim sustavima registracije država članica. 46 KAKO RADI EU Europska agencija za zrakoplovnu sigurnost radi na tome da letenje bude još sigurnije i održivije za okoliš. Izvršna agencija za program javnoga zdravstva (PHEA) Ured: Luksemburg ec.europa. © Van Parys Media .Europski satelitski centar (EUSC) Ured: Torrejón de Ardoz.europa.eu EUSC prikuplja i analizira podatke i slike iz zemaljskih opservacijskih satelita i rabi te informacije kako bi pomogao Uniji u donošenju odluka u okviru vanjske i sigurnosne politike i humanitarnih akcija.eu Zadaća je OHIM-a provoditi postupke registracije za zaštitne znakove i dizajne koji zatim vrijede širom EU-a.eu Centar obavlja prevoditeljske usluge za specijalizirane agencije Europske unije.europa.eu/phea PHEA upravlja praktičnom stranom programa financiranja javnog zdravstva EU-a te daje povratne rezultate dioničarima institucija javnog zdravstva i zakonodavnim tijelima.

jer njene države članice ostaju neovisne suverene nacije.9 cm ISBN 978-92-79-07969-6 Europska unija (EU) je jedinstvena. Nije niti isključivo međuvladina organizacija kao što su to Ujedinjeni narodi jer države članice ujedinjuju svoj suverenitet – i tako postižu puno veću kolektivnu snagu i utjecaj nego što bi postigle da djeluju pojedinačno. kao što su to Sjedinjene Američke Države. Ona nije savezna država.2 x 22. i Vijeće Europske unije. — 16. No što svaka od tih institucija radi? Kako one zajednički rade? Tko je za što odgovoran? Ova knjižica nudi odgovore izrečene jasnim i jednostavnim jezikom. čije zastupnike biraju građani EU-a. koje zastupa nacionalne vlade. Ona također donosi pregled agencija i drugih tijela koja su uključena u rad Europske unije. koja zastupa interese EU-a u cjelini. Odlučuju na temelju prijedloga Europske komisije. . Cilj je pružiti vam koristan vodič kroz proces donošenja odluka u EU.Europska komisija Kako radi Europska unija Vaš vodič kroz institucije Europske unije Luksemburg: Ured za službene publikacije Europskih zajednica 2007 — 50 str. Suverenitet ujedinjuju kako bi donosile zajedničke odluke putem zajedničkih institucija kao što su Europski parlament.

Trg žrtava fašizma 6 u Zagrebu. Želite li primati mjesečni elektronski bilten Delegacije Europske komisije u Republici Hrvatskoj možete se prijaviti putem gore navedenih adresa.eu Čitajte o Europi Publikacije o EU dostupne su u internetskoj knjižari EU-a: bookshop.europa. ili elektronskom poštom preko: europedirect.europa.Ostale informacije o Europskoj uniji Online Informacije na svim službenim jezicima u Europskoj uniji i prilika da nam kažete svoje mišljenje nalaze se na: europa. Postoje predstavništva i uredi Europske komisije i Europskog parlamenta u svimzemljama članicama Europske unije. Servis možete kontaktirati putem besplatnog telefona: 00 800 6 7 8 9 10 11 (ili preko telefona koji se plaća ako zovete izvan EU-a: (32-2) 299 96 96).europa. Europska komisija također ima Delegacije u ostalim dijelovima svijeta. Adresu vama najbližeg centra možete pronaći na internetskoj stranici: europedirect.ec.eu .delhrv.eu Posjetite nas Diljem Europe postoje stotine lokalnih informacijskih centara Europske unije.eu ili na e-mail adresi euinfocentar@euic.eu U Hrvatskoj Više informacija o Europskoj uniji dostupno je pri Informacijskom centru Europske unije.europa.com/eutube Delegacija Europske komisije u RH Informacijski centar Europske unije Trg žrtava fašizma 6 Tel: +385 1 4896-500 Fax: +385 1 4896-555 E-mail: euinfocentar@euic.delhrv. Gledajte najnovije isječke o europskim temama na EUTube-u: www.youtube.hr Web: www.eu Zovite ili nam pišite EUROPE DIRECT je servis koji odgovara na vaša pitanja o Europskoj uniji.europa. internetskim stranicama www.hr.ec.

Europska unija .

. Cilj je pružiti vam koristan vodič kroz proces donošenja odluka u EU. jer njene države članice ostaju neovisne suverene nacije. Ona nije savezna država. koja zastupa interese EU-a u cjelini. čije zastupnike biraju građani EU-a. Odlučuju na temelju prijedloga Europske komisije. Ona također donosi pregled agencija i drugih tijela koja su uključena u rad Europske unije. koje zastupa nacionalne vlade. No što svaka od tih institucija radi? Kako one zajednički rade? Tko je za što odgovoran? Ova knjižica nudi odgovore izrečene jasnim i jednostavnim jezikom. i Vijeće Europske unije.Kako radi EU Vaš vodič kroz institucije Europske unije JC-AK-06-482-HR-C Europska unija (EU) je jedinstvena. Suverenitet ujedinjuju kako bi donosile zajedničke odluke putem zajedničkih institucija kao što su Europski parlament. Nije niti isključivo međuvladina organizacija kao što su to Ujedinjeni narodi jer države članice ujedinjuju svoj suverenitet – i tako postižu puno veću kolektivnu snagu i utjecaj nego što bi postigle da djeluju pojedinačno. kao što su to Sjedinjene Američke Države.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful