ZALOBA MLADINSKA KNJIGA

SADRAJ
Z N A N O S T I TEHNIKA
": TI 11 11 12 12 12 13 13 Kako Kako Kako Kako Kako radi radi radi radi radi stroj za pranje rublja? hladnjak? stroj za pranje posua? vaga? mikrovalna penica? 22 22 22 23 23 23 emu slui elik? Kako se proizvodi elik? Kako se vare metali? Kako se proizvodi staklo? Kako se staklo oblikuje i boji? Kako se proizvodi guma? Kako voda stie do stanova? Kako se voda proiava? Kako sapun pere? Kako rade odvodni kanali i kanalizacija? Kako termos-boca odrava stalnu temperaturu? 13 Kako radi tlani lonac? 14 14 14 15 15 15 16 16 16 17 17 17 Kako Kako Kako Kako Kako Kako Kako Kako Kako Kako Kako Kako se dobiva eer? se dobiva sol? se proizvodi maslac? se proizvodi kruh? u gazirana pia dolaze mjehurii? se konzervira hrana? rade brava i klju? radi kuno zvonce? radi sat? radi glaalo? radi raspriva? radi usisava za prainu?

24 24 24 25 25 25 26 26 26 27 27 28 28 29 29 29 30 '.30 :30 31 31 ; 32 32 '. 32 ; 33 '. 33 . ', 33

Odakle dolazi zemni plin? Kako se dobiva nafta? Kako radi naftni toranj? Kako se proizvodi benzin? Kako se proizvodi plastika? emu slui plastika? Kako zrak postaje teku? Kako se dobiva ugljen? Kako se upotrebljava ugljen? Kako rade elektrane? Kako elektrina struja dolazi u stanove? Kako Kako Kako Kako Kako se iz zemlje uzima energija? rade vjetrenjae? koristimo Sunevu energiju? rade hidroelektrane? se iz mora uzima energija?

18 18 18 19 19 19 20 20 20 21 21 21

Kako Kako Kako Kako Kako Kako Kako Kako Kako Kako Kako Kako

radi elektrina sijalica? radi baterijska svjetiljka? rade osigurai? radi telefon? se moe sprijeiti prolaz zvuka? radi centralno grijanje? radi gromobran? se u stakleniku zadrava toplina? rade antene? radi ulina rasvjeta? radi kosilica? rade semafori?

Od ega se dobiva cement? Kako se proizvodi beton? Kako se grade neboderi? Kako se rue visoke zgrade i dimnjaci? Kako se grade tuneli? Kako se grade mostovi? Kako radi kompresiona builica? Kako se grade ceste? Kako rade roboti? to rade roboti? Kako se grade brane?

34 34 34 35 35 36 36 36 37 37 37

Kako Kako Kako Kako Kako Kako Kako Kako Kako Kako Kako

se tavi koa? se tka tkanina? radi patentni zatvara? se predu tekstilna vlakna? se proizvodi lonarska roba? radi kemijska olovka? se proizvodi tinta? brie gumica? radi dizalo? rade pokretne stepenice? radi aparat za gaenje poara?

45 45 46 46 46 47 47 47 48 48 48 49 49 50 50 51 51 51 52 52 52 53 53 54 54 54 55 55

emu slue klavirske papuice? Kako na bubnju nastaje zvuk? Zato svijetlee boje svjetle u mraku? Kako se izrauju kipovi? Kako se izlijevaju kipovi i modeli? Kako se izrauju mozaici? to je klie? Kako se proizvode boje? Kako Kako Kako Kako Kako Kako Kako Kako Kako Kako Kako Kako Kako Kako Kako nastaje fotografija? u fotoaparatu nastaje slika? radi svjetlomjer? radi bljeskalica? se rade dijapozitivi? radi filmski projektor? radi filmska kamera? se snimaju crtani filmovi? radi mikrofon? se proizvode gramofonske ploe? radi gramofon? u zvuniku nastaje zvuk? rade stereo ureaji? radi kasetofon? se snimaju kasete?

Kako radi gradska radio-veza? Koliko daleko dopiru radio valovi? Kako radi televizijska kamera? Kako radi radio? Kako televizijska slika stie u nae domove? Kako radi televizor? Kako radi televizor u boji? Kako radi video ureaj? to je video-disk? Kako radi akvalung? Kako radi padobran?

38 38 39 39 40 40 40 41 41 42 42 43 43 43 44 44 44 45

Kako Kako Kako Kako

se tiskaju novine? se proizvodi papir? radi etverobojni tiskarski stroj? se uvezuju knjige?

Kako radi pisai stroj? Kako radi teleprinter? Kako se na depnom raunalu prikazuju brojevi? Kako radi stroj za kopiranje? Kako se na raunalima obrauje tekst? Kako u limenim duhakim instrumentima nastaje zvuk? Kako se sviraju drveni duhaki instrumenti? Zato harfisti koriste papuice? Kako na icanim instrumentima nastaje zvuk? Kako u orguljama nastaje zvuk? Kako Kako Kako Kako radi elektrina gitara? je graena gitara? radi sintesajzer? u klaviru nastaje zvuk?

56 56 56 57 57 57

58 58 58 59 59

Kako radi magnet? to je magnetsko polje? Kako erektrina struja protjee icom? Kako radi akumulator? Kako radi elektrini motor?

60 60 61 61 61 ?2 62 63 63 63

Kako Kako Kako Kako Kako

radi transformator? radi elektromagnet? radi tranzistor? mikroipovi mogu biti tako mali? se rade mikroipovi?

PROMET
76 76 77 77 78 78 79 79 80 80 81 81 82 82 83 83 83 Kako Kako Kako Kako Kako Kako Kako Kako Kako Kako Kako Kako Kako Kako Kako Kako Kako vozi radi radi radi brdska eljeznica? parna lokomotiva? dizel-elektrina lokomotiva? brza eljeznica?

Kako radi digitalni sat? Kako rade raunala? Koliko znamenki upotrebljavaju raunala? Koliko su brza raunala? Kako raunala govore?

lete avioni? je organizirana kontrola leta? lete helikopteri? avioni okomito uzlijeu i slijeu? se grade brodovi? se koama love ribe? radi brodski vijak? rade podmornice? radi automobilski motor? radi mjenja brzina? rade amortizeri? rade konice? automobili skreu?

64 Kako radi nuklearni reaktor? 64 Zato je nuklearna energija tako mona? 65 Kako se atomi mogu podijeliti? o5 Kako znamo koliko su fosili stari? 65 Zato su neke tvari radioaktivne? 66 66 66 67 67 Kako radi laser? Kako brzo putuje svjetlost? Kako se upotrebljava ultraljubiasta svjetlost? to su hologrami? Kako nastaju rendgenske zrake?

68 Zato nam predmeti pod vodom izgledaju bliima? 68 Kako radi povealo? 68 Kako se vidimo u zrcalu? 69 Kako radi periskop? 69 Koliko mikroskop poveava predmete? 69 Kako radi elektronski mikroskop? 70 Zato neki predmeti plutaju na vodi? 70 Kako radi koloturnik? 70 Zato led pluta na vodi? 71 Kako rade hidrauliki sistemi? 71 Kako radi girokompas? 72 72 "2 73 73 73 74 ""4 "4 ~5 ~5 "5 Kako Kako Kako Kako Kako Kako Kako Kako Kako Kako Kako Kako radi radar? radi sonar? radi termometar? se upotrebljava ultrazvuk? se metal iri i saima? radi termostat? radi eksploziv? radi puka? radi noni nian? radi atomska bomba? radi hidrogenska bomba? projektili pronalaze cilj? 84 84 85 85 85 86 86 87 87 87 88 88 88 89 89

DALEKO U S V E M I R U
Kako Kako Kako Kako Kako radi teleskop refraktor? radi teleskop reflektor? teleskop slijedi zvijezde? radi radio teleskop? dobivamo slike svemirskih tijela?

Kako se lansiraju svemirske letjelice? Kako rade raketni motori? Kako se orijentiraju svemirske letjelice? Zato satelit slijedi putanju? Kako se svemirske letjelice vraaju na Zemlju? Kako astronauti diu u svemiru? Zato astronauti nose tlana odijela? Kako astronauti razgovaraju? Kako se astronauti kreu u svemiru? to pokree opremu na svemirskom brodu?

90 90 90 91 91 91 92 92 93 93 93

Kako mjerimo udaljenost Mjeseca od Zemlje? Kako je istraen Mjesec? Kako rade svemirska vozila bez posade? Kako je Apollo stigao na Mjesec? Kako je posada Apolla istraila Mjesec? Kako je radilo mjeseevo vozilo? Kako Kako Kako Kako Kako je istraen Mars? su istraeni vanjski planeti? se lansira raketoplan? se upotrebljava raketoplan? radi svemirski teleskop?

BILJKE I I V O T I N J E
98 98 98 99 99 99 Kako biljke proizvode hranu? Kako biljke diu? Kako se od sjemenke razvija biljka? Kako biljke uzimaju vodu? Kako voda putuje uz stabljiku? to je transpiracija? Kako nastaje drvo? Kako moemo stablu odrediti starost? Kako nastaje kora? Kako se hrane parazitske biljke? Zato imela raste na drveu?

PLANET ZEMLJA
94 94 95 95 95 96 96 96 97 97 97 Kako Kako Kako Kako Kako se se se se se mjere oceanske struje? s dna oceana uzimaju uzorci? mjere visokozrani vjetrovi? istrauju orkani? mjeri irenje morskog dna?

100 100 100 101 101

Kako nam sateliti alju poruke o Zemlji? Kako znanstvenici vide unutranjost Zemlje? Kako se mjere potresi? Kako se moe izmjeriti Zemlja? Kako su nastale razliite vrste stijena? Kako se moe izmjeriti starost stijena?

102 '02 102 103 103 103 04 104 "04 105 105 " 35 106 " > 0 6 06 107 107 107 108 108 108 109 109

Kako neke pustinjske biljke preivljavaju sue Zato su mnoge pustinjske biljke mesnate? Kako se planinske biljke odupiru hladnoi? Kako biljke ive u slanim movarama? Kako neke biljke bodu i grebu? Kako se neke biljke penju? Kako se kree ameba? Kako ptice lete? Kako se kreu zmije? Kako se kree papuica? Kako plivaju lignje? Kako plivaju ribe? Kako kukci vide? Kako make vide u mraku? Kako se imii snalaze u tami? Kako ribe diu? Kako ribe vide tijelom? Zato uljeura moe dugo izdrati pod vodom? 114 114 115 115 115 116 116 116 117 117 117 118 118 119 119 120 Kako Kako Kako Kako Kako diemo? radi srce? rade umjetno srce i plua? rade miii? dolazi do patelarnog refleksa?

Kako se gusjenica pretvara u leptira? Kako se punoglavac pretvara u abu? Kako pile izlazi iz jajeta? Kako deve uvaju vodu? Kako pela govori drugim pelama gdje ima nektara? 109 Kako pele proizvode med?

emu slui koa? Od ega su graeni zubi? Kako grizemo hranu? emu slui krv? Kako krv brani tijelo od bolesti? Kako zarastaju rane? to je menstrualni ciklus? Zato se raaju blizanci? Kako se razvija djete? Kako se raaju djeca? to su djeca iz epruvete?

OVJEK
110 110 111 111 111 112 112 112 113 113 113 Kako Kako Kako Kako Kako vidimo? se ispravlja lo vid? ujemo? odravamo ravnoteu? osjeamo miris i okus?

Kako probavljamo hranu? emu slui jetra? Kako radi stetoskop? Kako rade bubrezi? Kako radi umjetni bubreg? Kako zarastaju kosti?

< KAKO RADI STROJ ZA PRANJE RUBLJA? Rublje se u stroju za pranje umee u okrugli bubanj. Okretanjem bubnja se meusobno tare i s pomou deterdenta pere. Na kraju se ispire od prljave, sapunaste vode. Rublje se u stroju za pranje vie puta pere i ispire, sve dok ne postane zaista isto. Na kraju se brzim okretanjem bubnja iz rublja cijedi voda, tako da se moe brzo osuiti.

> K A K O RADI HLADNJAK? U stijenkama hladnjaka nalaze se cijevi ispunjene hladnom tekuinom to hladi njegovu unutranjost. Crpka potiskuje tekuinu kroz cijevi, te ona odvodi toplinu od hrane i odrava stalnu temperaturu u hladnjaku. Tekuina to krui cijevima lako se pretvara u paru. Ulaskom u unutranjost hladnjaka, tekuina prolazi kroz ispariva i pod snienim tlakom se pretvara u paru. Pri prelasku iz tekueg stanja u paru troi se toplina, pa se para hladi. Ohlaena para krui cijevima u hladnjaku. Na kraju para stie u kondenzator, gdje se pod povienim tlakom ponovno 10

pretvara u tekuinu. Pritom se oslobaa toplina, koju moemo osjetiti na toplim cijevima sa stranje strane hladnjaka. Tako se toplina iz hladnjaka isputa u okolinu, te se tamo

raspruje. Hladnjak mogu pokretati elektrina energija ili plin.

ZNANOST I TEHNIKA KAKO RADI STRO] ZA PRANJE P O S U A ? Posue se u stroju za pranje najprije ispire mlazom vrue vode da se ukloni sva masnoa i prljavtina, a zatim se sui na visokoj temperaturi. Na stroju za pranje posua nalazi se brojanik za Dodeavanje programa za pranje i ispiranje. Program ovisi o vrsti posua, te o tome koliko je uprljano. \ad se voda u grijau zagrije do otprilike 70C (to je mnogo toplije nego ovjek moe podnijeti), iz mlaznica ponu trcati mlazovi vrue vode koji peru posue. U vodu se mogu dodati deterdenti za rastapanje masnoa i agensi za ispiranje prljavtine. Upravljaka jedinica dodaje te tvari u vodu kad je potrebno i odreuje trajanje programa. Na kraju se grija moe upotrijebiti za suenje posua.

<

KAKO RADI V A G A ?

U kuanstvima se za vaganje namirnica obino upotrebljava opruna vaga. Hrana koju stavimo na pliticu pritie oprugu, a opruga okree kazaljku i pokazuje tonu teinu hrane. Kad hranu uklonimo s vage, opruga se oputa i povlai kazaljku u prijanji poloaj. Osobna vaga radi na isti nain kao i kuhinjska, ali ima mnogo jau oprugu jer se njome vau ljudi, a oni > KAKO RADI MIKROVALNA PENICA? Mikrovalna penica nema plamenik ili uarenu plou kao elektrini ili plinski tednjak, ve jelo pripravljamo u metalnoj kutiji. Kad pritisnemo prekida, nevidljive toplinske zrake bombardiraju hranu i brzo je pripravljaju. Mikrovalna penica je naziv dobila po mikrovalovima, zrakama koje pripravljaju hranu. Nalik su radiovalovima, a hranu zagrijavaju isto kao to nas griju Suneve zrake. Meutim, mikrovalovi prodiru u hranu, pa se ona jednako brzo priprema u sreditu kao i izvana. Dok je u obinoj penici potrebno due vrijeme da toplina dopre do sredita, u mikrovalnoj se to dogaa trenutno. Zato se u mikrovalnoj penici jelo pripravlja mnogo bre. U nekim su mikrovalnim penicama ugraena mala raunala za automatsko podeavanje temperature i duljine pripravljanja jela.

su ponekad prilino teki. U vagi su s kazaljkom ili brojanikom povezane zupasta ipka i zupanik. Kad opteretimo vagu, zupanik se okree i kazaljka pokazuje teinu. Plitica je poloena na opruzi, pa pomak kazaljke ovisi o teini koja pritie oprugu. Elektronska vaga sadri poseban ureaj u kojem pri optereenju nastaje elektrini signal. Signal odlazi u malo raunalo koje izraunava teinu i pokazuje je na brojaniku.

11

ZNANOST I TEHNIKA

MM

< KAKO SE V O D A PROIAVA? spremite vode Voda iz akumulacija, jezera, rijeka i buotina nije uvijek pitka, pa je na putu do domova treba proistiti. U vodovodu joj se dodaju spojevi za ubijanje bakterija i odstranjivanje prljavtine, a proiava se i prolaskom kroz filtere. U prvom stupnju proiavanja se dodavanjem raznih spojeva iz vode izdvajaju estice prljavtine i bakterije. Spojevi povezuju sitne estice u vee nakupine koje se taloe na dnu proiivaa. Preostala praina i bakterije uklanjaju se filtriranjem, a zarazne se klice ubijaju dodavanjem klora. Kvalitet vode postie se dodavanjem jo nekih spojeva. Dodaje se, naprimjer, fluor to ojaava zube, ili omekivai za spreavanje nastanka taloga u cijevima.

A K A K O V O D A STIE DO STANOVA? Voda u stanove dolazi podzemnim cijevima. Obino se dovodi iz velikih akumulacija u koje pritjee iz rijeka. Ponekad se voda sprema u spremitu na uzvisini uz naselje, odakle otjee do domova. Akumulacije nastaju pregraivanjem rijene doline branom iza koje se zadrava voda, tvorei veliko jezero. Voda se moe crpsti i izravno iz > KAKO SAPUN PERE?

jezera i rijeka, ili iz buotina u zemlji. U svakom sluaju, radi se o kinici koja pada na zemlju i otjee u rijeke i jezera, ili je tlo upija, punei buotine. Voda iz akumulacija, jezera, rijeka ili buotina najprije odlazi u proiivae. Proiena voda sprema se u spremitima ili vodenim tornjevima, odakle cijevima odlazi do stanova. Moe otjecati prirodnim padom, ili se crpi posebnim crpkama. molekulama masnoe. Na taj nain sapun povezuje te molekule, pa voda rastapa i ispire masnou. Deterdenti i tekuine za pranje djeluju na isti nain kao i sapun. Sapun se proizvodi vrenjem kaustine sode sa ivotinjskim mastima i biljnim uljem, primjerice kokosovim. Na kraju se obino dodaju razliiti mirisi i boje.

Stvari se zaprljaju kad uza njih prijanju praina i neiste tvari. Sapunasta voda rastapa masnou koju dre te estice na odjei. Nakupine estica otplutaju u vodu, a odjea postaje ista. Odjeu ne moemo oprati obinom vodom jer se voda i masnoe ne mijeaju. Sapun se sastoji od dugih, tankih molekula koje se jednim krajem veu s molekulama vode, a drugim krajem s 12

ZNANOST I TEHNIKA

KAKO RADE O D V O D N I KANALI I KANALIZACIJA? kanalizacija odvodi otpadnu vodu iz domova, a odvodni anali odnose kinicu dalje od kue, gdje je zatim upija tlo. Otpadna voda iz kuanstva prolazi podzemnim cijevima i proiava se. ^ dvoritima seoskih kua esto nalazimo septike ame. To su velika :odzemna spremita u koja otjee sva otpadna voda.

Ondje se ona proiava, te je upija tlo. U gradovima i naseljima otpadna voda otjee u kanalizacijske cijevi poloene ispod ulica. Njima dotjee do ureaja za proiavanje, gdje se u < KAKO T E R M O S - B O C A ODRAVA STALNU TEMPERATURU? Termos-boca moe odrati temperaturu pia nekoliko sati. U njoj je gubljenje topline smanjeno na najmanju moguu mjeru, pa pie gubi malo topline i dugo ostaje toplo. Graom termos-boce je na nekoliko naina sprijeeno otjecanje topline. Srebrnaste stijenke u boci odbijaju toplinske zrake nazad prema unutranjosti,

bazenima za taloenje i filtriranje iz vode izdvaja kruti otpad. U bazenima se vodi mogu dodati zrak i bakterije koje unitavaju neistou. Tada je voda dovoljno ista da se ispusti u rijeku ili more. a vakuum izmeu dviju stijenki spreava prolaz topline. Unutranja je posuda okruena izolacijskim materijalom koji usporava gubljenje topline. Na taj nain toplina vrlo sporo izlazi iz boce. Termos-boca se ne upotrebljava samo za odravanje topline. Kao to toplina sporo izlazi iz boce, tako u nju i prodire. Zato se u njoj mogu drati i hladno pie ili tekui zrak.

> K A K O RADI TLANI LONAC? Tlani ili ekspres lonac je lika posuda s dobro prijanjajuim poklopcem. Hrana se u njemu kuha u v rio malo vode. Kad se dovoljno zagrije, voda pone kljuati i pretvara se u paru koja znatno ubrzava kuhanje. L tlanom loncu se hrana mnogo bre priprema, jer se u njemu postie vrlo \isoka temperatura. Kad \oda zakipi, nastala para ne

moe izai iz lonca, pa se u njemu poveava tlak. Para je pod visokim tlakom toplija od one to izlazi iz ajnika. to je tlak vei, para je toplija i hrana se bre kuha. Na poklopcu se nalazi ventil koji isputa paru kad tlak dosegne odreenu granicu. Ventil se moe podesiti tako da poveava ili smanjuje tlak, pa se tako mijenja i temperatura u loncu.

13

ZNANOST I TEHNIKA < KAKO SE D O B I V A EER? eer se izdvaja iz eerne trske ili eerne repe. Trska i repa se drobe i mijeaju s vodom dok se ne otopi biljni eer. Na kraju se voda zagrijava, te se iz nje izdvajaju kristali eera. eerna trska je visoka biljka iz porodice trava, nalik je bambusu i uzgaja se u tropskim zemaljama, dok je eerna repa korjenasta biljka nalik mrkvi to se uzgaja u > KAKO SE D O B I V A SOL? Sol je mineral koji nalazimo u morskoj vodi i tlu. Izdvaja se ostavljanjem morske vode u plitkim bazenima na obali. Voda pod utjecajem suneve topline isparava, a u bazenima ostaje sol. Moe se vaditi i iz rudnika soli. Sol koju dobivamo iz mora ili rudnika nije posve ista. Da bi je mogli upotrebljavati za kuhanje, treba je najprije oistiti. Neista sol se rastapa u vruoj vodi, te otopina odlazi u isparivae. Ondje se zagrijava pod smanjenim tlakom, te se iz nje izdvajaju isti kristali soli. Sol se moe vaditi i iz buotina, gdje se posebnim < KAKO SE P R O I Z V O D I MASLAC? Maslac se proizvodi od vrhnja. Vrhnje izdvojeno iz kravljeg mlijeka stavlja se u pokretni bubanj, gdje se muka i mlati. Tako od vrhnja nastaje maslac. Prije pakiranja maslacu se mogu dodati sol, da mu se pobolja okus, i boja, da postane zlatnout. Vrhnje se sastoji od sitnih kuglica masti koje plivaju u mlijeku. Izdvaja se mlijenim centrifugama i 14 cijevima prodire do nalazita pod zemljom. Kroz cijevi se puta voda koja rastapa sol, a dobivena otopina se crpe na povrinu. hladnijim krajevima. U trski se eer nalazi u stabljici, a u repi u korijenu. U tvornici eera se trska melje dok se ne dobije eerni sok, koji se zatim isti u posebim posudama. Iz repe se eerni sok izdvaja rezanjem na ploke i uranjanjem u vruu vodu. Otopina eera iz trske ili repe se filtrira i zagrijava da se eer kristalizira. Sirovi eer je svijetlosmee boje, a bijeli se dobiva ponovnim rastapanjem, filtriranjem i kristaliziranjem.

zagrijavanjem pasterizira (ubijaju se bakterije) da se ne bi pokvarilo. Potom se vrhnje muka u posebnom pokretnom bubnju. estice se skupljaju u vee nakupine, stvarajui maslac. Preostala tekuina naziva se mlaenicom. Dobiveni maslac se prema potrebi soli i boji, te na kraju ree i pakira. Moe se napraviti i bez soli, a ponekad ima prirodno lijepu boju pa mu ne treba dodavati umjetne.

ZNANOST I TEHNIKA V KAKO U GAZIRANA PIA D O L A Z E MJEHURII? Otvorimo li gazirano pie, u njemu se stvaraju mjehurii. To su mjehurii ugljik dioksida, plina koji piu daje peckav okus. Plin se u pie stavlja u tvornici. U tvornici se ugljik dioksid pod visokim tlakom utiskuje u pie i mijea s tekuinom. U boci ili limenci pie ostaje pod visokim tlakom, pa je plin i dalje u njemu otopljen. Meutim, kad otvorimo bocu ili limenku, tlak pada i javlja se poznati zvuk. Ugljik dioksid se izdvaja i tvori mjehurie. Gazirano pie moemo dobiti i rastapanjem praha za napitak u vodi. Pored razliitih okusa, prah sadri i spojeve kao to su soda bikarbona i Iimunska kiselina, koji u dodiru s vodom otputaju ugljik dioksid. Nastali plirutvori u vodi mjehurie.

A KAKO SE P R O I Z V O D I KRUH? Kruh se dobiva od penice ili rai. Zrna se samelju u brano i izmijeaju s kvascem, vodom, eerom i solju, a zatim se mijesi tijesto. Tijesto se ree na komade i pee u penici, te tako dobivamo truce kruha. Tijesto se dobiva mijeanjem brana, kvasca, eera i soli s vodom. Kad tijesto ostavljamo da fermentira, kvasac u njemu stvara mjehurie ugljik dioksida, pa se ono die. Tijesto se tada oblikuje u trucu i pee u penici. Na toplome se jo malo podigne, pa je kruh rahliji. Visoka temperatura ubija kvaeve gljivice i kruh zadrava dobiveni oblik. Kad se oko njega zapee kora, kruh je gotov. Kad se ohladi, pekar ga moe narezati i umotati. Postoje razliite vrste kruha, ovisno o branu od kojeg se mijesi.

A KAKO SE KONZERVIRA HRANA? Hrana spremljena u limenke ostaje svjea jer su iz nje izdvojeni zrak i bakterije. Pri punjenju s hranom konzerva nema poklopac. Poklopac se vari tek kad se odstrane zrak i bakterije. Sve se to dogaa u tvornici za konzerviranje hrane. Hrana se sprema u sterilne limenke da bi ostala upotrebljiva i svjea. Ne smije biti u dodiru sa zrakom, jer se u njemu nalaze bakterije. U tvornicama prehram benih proizvoda hrana se priprema u velikim posudama. Prema potrebi se kuha, a zatim odlazi u stroj za konzerviranje u koji neprestano pritjeu prazne limenke. Hrana se pohranjuje u limenke i zalijeva umakom ili sirupom. Iz limenke se uklanja zrak i na nju se vari poklopac. Potom se limenke zagrijavaju da bi se hrana sterilizirala. U nekim sluajevima se limenke i hrana steriliziraju prije punjenja. 15

ZNANOST I TEHNIKA

> K A K O RADE BRAVA I KLJU? Zakljuamo li vrata, zasun proviruje iz brave i ulazi u utor na okviru, a otkljuavanjem se vraa na prijanje mjesto. Kad u bravu umetnemo klju, zasun se oslobaa i tada ga okretanjem kljua moemo pomicati. U cilindrinoj bravi kakva je Yaleova (po izumitelju Louisu Yaleu) okree se cijelo sredite. Klju podie niz epia koji inae uvruju sredinji cilindar

ZASUNSKA BRAVA

za ostale dijelove brave da se ne bi mogao pomicati. Zasunska brava se sastoji od niza poluga koje dre zasun otvorenim ili zatvorenim. Opruge dre poluge u poloaju u kojem < K A K O RADI K U N O ZVONCE? Pritiskom na dugme, kroz kuno zvonce poinje tei elektrina struja. Struja pokree magnet koji pobuuje kotvu, te ona udara po zvonu. Postoje i zvonca koja umjesto elektrine struje upotrebljavaju satni mehanizam. Dugme elektrinog zvonca je prekida to povezuje izvor elektrine struje i zvonce. Prolaskom struje

se zasun ne moe pomicati. Okretanjem kljua, poluge se podiu i poravnavaju, te oslobaaju zasun. Klju uvlai i izvlai zasun, te tako otkljuava i zakljuava vrata. kroz elektromagnet stvara se magnetsko polje. Polje pobuuje kotvu, te ona udara o zvonce. Veza izmeu izvora elektrine struje i elektromagneta se prekida, struja prestaje tei i opruga vraa kotvu u prvotni poloaj. Meutim, ubrzo se veza ponovno ostvaruje i struja pokree elektromagnet. Zvonce zazvoni i opet prekida vezu. Na taj nain zvonce zvoni onoliko dugo koliko pritiemo prekida.

t> K A K O RADI SAT? U satu na navijanje kazaljke pokreu opruga ili uteg. Zupanik veliku kazaljku okree 12 puta bre od male. Klatno ili slina naprava odravaju stalnu brzinu pomicanja kazaljki da bi sat iao tono. U elektrinom satu kazaljke pomie elektrini motor. U satu s klatnom nalazi se zupanik koji zovemo hodnim regulatorom. Pokree ga napeta opruga ili valjak na kojem je 16

objeen uteg. Uteg polako klizi, okreui valjak. Hodnim regulatorom upravlja zapinja povezan s klatnom koje se ravnomjerno ljulja. Pritom zapinja oslobaa zupce hodnog regulatora i on se pomie. Na taj se nain hodni regulator okree pravilnom brzinom, kao i kazaljke koje su s njime povezane zupanikom.

:NANOST I TEHNIKA

> K A K O RADI GLAALO? Vrue glaalo izravnava izguvanu odjeu. Veinu glaala pokree elektrina energija. U glaalu se nalazi grija poput onog u sobnoj pei, ali ne toliko vru. Parno glaalo proizvodi paru to lagano vlazi odjeu, te tako olakava izravnavanje veih nabora. Elektrino glaalo ima r egulator topline koji alje odgovarajuu koliinu elektrine struje do plin p o d

grijaeg tijela i tako ga kontrolirano zagrijava. Parno glaalo sadri spremnik s vodom koju grijae tijelo zagrijava i pretvara u paru. Dugme na < K A K O RADI RASPRIVA? Pritisnete li ventil na vrhu boce, kroz otvor izlazi sprej. Sprej je mlaz rasprenih kapljica tekuine. Limenka je ispunjena plinom koji pod visokim tlakom tjera tekuinu prema gore. Pritiskom na ventil oslobaa se prolaz i tekuina izlazi rasprujui se. Boca sa sprejom ispunjena je plinom koji tjera tekuinu prema gore. Radi se o plinu koji nije tetan i

vrhu glaala otvara ventil i omoguuje izlaz pare kroz otvor na osnovici. Nije li dugme pritisnuto, para ne izlazi i glaalo ne vlazi odjeu. ne rastapa se u tekuini. Na vrhu boce nalazi se ventil s oprugom koja ga zatvara. Rasprivai se koriste za rasprivanje boja, parfema, tekuina za poliranje, sredstava za ienje, pesticida i brojnih drugih tekuih proizvoda. Budui da je plin pod visokim tlakom, limenku valja sklanjati od izvora topline jer bi mogla eksplodirati.

ventil > K A K O RADI USISAVA ZA P R A I N U ? Usisava na jednom kraju uvlai zrak zajedno s esticama praine i prljavtine, koje se zaustavljaju u vrei u usisavau. Sadri elektrini motor koji okree ventilatore i na taj nain uvlai zrak. Neki usisavai imaju etke to skupljaju prainu s poda ili saga. Kod drugih motor pokree etke. U usisavau nastaje djelomini vakuum

jer ventilatori istjeruju zrak, pa u njega ulazi svjei zrak donosei sa sobom prainu i prljavtinu. Da ne bi otetila motor i ventilatore,

prljavtina se zadrava u filteru i posebnoj papirnatoj vreici.

ZNANOST ITEHNK < KAKO RADI ELEKTRINA SIJALICA? Pritiskom na prekida zatvara se strujni krug i elektrina struja protjee do sijalice. U sijalici se nalazi tanka arna nit koja se prolaskom struje uari i pone svijetliti. stakleno podnoje grlo sijalice H elektrina energija iz glavnog voda > KAKO RADI BATERIJSKA SVJETILJKA? Sijalica baterijske svjetiljke se ukljui kad kroz nju potee struja iz galvanskog lanka (baterije). Iza sijalice se nalazi zakrivljeno zrcalo koje odbija svjetlosne zrake i usmjerava ih prema van. Sijalica za baterijsku svjetiljku slina je elektrinoj, ali joj je za rad dovoljna struja napona nekoliko volti. Struja dolazi iz galvanskih lanaka. U njima se nalaze kemijski novi osigura pregorjeli osigura kuite od cinka arna nit nainjena je od volframa. To je metal vrlo visokog talita, pa se arna nit ne rastali ak ni kad dosegne temperaturu pri kojoj sjaji bijelom svjetlou. Sijalica je ispunjena plinom, primjerice argonom, koji ne reagira na volfram. Kad bi u arulju uao zrak, volfram bi pod utjecajem kisika oksidirao, i arna nit bi trenutno pregorjela. arna nit je sjajna jer se opire prolasku elektrine struje. Porastom otpora nit se jae zagrijava i snanije svijetli. Jaka sijalica troi vie elektrine energije od slabe, a snagu joj mjerimo vatima. Za prostoriju srednje veliine dovoljna je sijalica od 100 vata.

sloj magnezij dioksida amonij klorid u obliku paste Reflektorsko zrcalo u spojevi koji, kad je pozadini i lea ispred svjetiljka ukljuena, sijalice skupljaju svjetlosne proizvode elektrinu zrake u snop. Na obasja struju. Galvanski lanci su nom predmetu obino prekidaem povezani sa se vide obrisi arne niti. sijalicom. < KAKO RADE OSIGURAI? Osigurae nalazimo u elektrinim utinicama. To su male cijevi kroz koje prolazi tanka ica. Prolaskom prejake struje kroz osigura ica se zapali i rastali, te se dotok struje prekida prije nego doe do vee tete. Svi glavni elektrini vodovi su na ulasku u kuu povezani nizom osiguraa. Pored toga, osigurae nalazimo u utinicama i svim strojevima ukljuenim u elektrinu mreu. Pone li struja u krugu nekog elektrinog ureaja naglo jaati, ica u osigurau se tali i prekida tok struje. To se obino dogaa prilikom kvarova. Kad ne bi bilo osiguraa, struja bi nastavila jaati i stroj ili elektrina mrea bi se pregrijali. Jaina osiguraa mjeri se amperima. To je jakost struje koju ureaji normalno troe. Osigurai tife osjetljive elektrine dijelove od kvarova.

ica

18

ZNANOST I TEHNIKA KAKO RADI TELEFON? lud razgovaramo telefonom, u mikrofonu se stvara signal i icama putuje do drugog elefona. Kad stigne do Ijke slualice, sugovornik uje na glas. Povratna poruka putuje na isti nain. Donji dio slualice sadri ~ali mikrofon. Ispred njega se nalazi opna koja pod stjecajem zvunih valova govora titra i pritie -gljena zrnca u mikrofonu. \roz mikrofon tee elektrina struja, a zrnca mijenjaju njenu jakost. Izmjenina struja odlazi telefonskom icom do prijemnika, a on je alje do malog zvunika u koljci slualice drugog telefona. U zvuniku se nalazi elektromagnet koji prolaskom izmjenine struje pobuuje opnu. Titranjem opne stvaraju se opet zvuni valovi i sugovornik uje glas.

< KAKOSEMOZE SPRIJEITI PROLAZ ZVUKA? Zvuni valovi se probijaju kroz prozorska stakla, ali ih tkanina upija pa navlaenjem prozorskih zavjesa moemo utiati zvukove to dolaze izvana. Dvostruki prozori takoer spreavaju prolaz zvuka. Zvuni valovi putuju zrakom, ali i tvrdim materijalima poput stakla, kamena ili opeke. Meutim, na veim > KAKO RADI CENTRALNO G R I J A N J E ? Centralno grijanje upotrebljavamo za grijanje kua i zgrada. U svakoj prostoriji nalazi se grijalica koja koristi toplinu iz kotla ili nekog drugog zajednikog izvora. Grijalice zagrijavaju sobu do odreene temperature, a tada se automatski iskljuuju. Veina sustava centralnog grijanja upotrebljava za grijanje radijatora vruu vodu. Voda se u kotlu moe zagrijavati s pomou plina, ugljena ili nafte. Istovremeno se grije i voda koja tee kroz slavinu za toplu vodu. Vruu vodu kroz cijevi tjeraju posebne crpke. Neke kue i zgrade griju se vruim zrakom. Ventilatori tjeraju zrak iz sredinje grijalice kroz cijevi do soba. Sustavi to rade na elektrinu struju sastoje se od radijatora koje zagrijava elektrina energija, ili od elektrinih grijalica ugraenih u podu ili stropu.

udaljenostima zvukovi slabe, pa prolaskom kroz debele zidove postaju znatno tii. Prozorsko staklo je pretanko da bi sprijeilo prolaz zvuka, ali ga dva stakla razmaknuta dvadesetak centimetara mogu znatno oslabiti. Mekani materijali poput tkanine upijaju zvune valove. Zato prostorije poput studija za snimanje obino nemaju prozore, a zidovi i strop su im obloeni tvarima koji upijaju zvune valove, naprimjer plutom ili spuvastom gumom.

19

ZNANOST I TEHNIKA > KAKO RADI GROMOBRAN? Munja je divovska iskra to putuje izmeu oblaka i tla. Da udar munje ne bi nainio neku tetu, na nekim zgradama se postavljaju gromobrani. To su duge metalne trake koje provode elektricitet u zemlju. Za oluja se u oblacima nagomilava golem elektrini naboj, a na tlu se istovremeno stvara protunaboj. Kad elektrina napetost postane prevelika, naboj iz oblaka prolazi uskom prugom zraka do tla, uzrokujui bljesak. Munje udaraju o visoke zgrade, pa se na njih postavljaju gromobrani. Na iljku gromobrana stvara se jako elektrino polje koje privlai atmosferski naboj. Kad munja udari u gromobran, elektricitet prolazi metalnom trakom u zemlju, a zgrada ostaje neoteena.

mu
elektrini naboj

< KAKO SE U STAKLENIKU Z A D R A V A TOPLINA? U stakleniku je uvijek toplije nego na otvorenom, pa ih vrtlari upotrebljavaju za uzgajanje biljaka. Toplinske zrake iz svemira prolaze kroz staklo i ulaze u staklenik. Meutim, vie ne mogu izai, pa griju staklenik. Toplinske zrake dolaze sa Sunca ak i kad je oblano. One griju unutranjost staklenika kao to griju tlo. Meutim, tlo isputa

g r o m o b r a n

suneve zrake toplotne zrake iz biljaka

toplinske zrake, pa se zato nikada znatno ne zagrije. U stakleniku staklo spreava prolaz topline koja isijava iz tla i biljaka. Toplinske zrake ne mogu izii, pa je u stakleniku toplije nego na otvorenom. To se dogaa zbog razlike izmeu zraka koje dolaze sa Sunca i onih iz biljaka. Zrake se razlikuju jer je Sunce vrlo vrue, a biljke nisu.

>

KAKO RADE ANTENE?

Da bi televizor ili radio radili, moraju imati antenu. Antena skuplja televizijske ili radio signale to putuju zrakom. U anteni se signali mijenjaju u slabe elektrine impulse, koje prijemnik pretvara u sliku i zvuk. Televizijski i radio signali su nevidljive zrake koje odailje predajnik. U dodiru s metalnim predmetom zrake proizvode slabe elektrine impulse. Antene su tako 20

oblikovane da skupljaju to jae signale i obino se okreu prema predajniku. Ako je predajnik udaljen, antena mora biti prilino velika. Za radio je obino dovoljan metalni tap ugraen u kuite, dok televizor treba jae signale, pa se televizijske antene sastoje od nekoliko metalnih sipki koje omoguuju bolji prijem. Tanjuraste antene skupljaju signale sa satelita.

ZNANOST I TEHNIKA KAKO RADI U L I N A RASVJETA? Veina ulinih svjetiljki radi na elektrinu struju. Neke imaju arulju poput one u sobnoj svjetiljci. Iza arulje se nalazi zrcalo koje usmjerava svjetlost na ulicu. Druge imaju plinske cijevi koje prolaskom elektrine struje ponu svijetliti. Naranastu svjetlost daju natrijeve sijalice. Sastoje se od cijevi ispunjenih natrijem i plemenitim plinom neonom. Prolaskom elektrine struje kroz cijev neon se uari i sjaji crvenom svjetlou. Pritom se cijev ugrije, pa natrij isparava. Natrijeva para mijea se s neonom i svjetlost postaje naranasta. Natrijeve sijalice daju jaku svjetlost a koriste malo energije. Bijelu svjetlost daju ivi ne sijalice koje su umjesto natrijem ispunjene ivom. ivina para proizvodi nevidljive ultraljubiaste zrake. Unutranjost sijalice obloena je florescentnom tvari koja pod utjecajem ultraljubiastih zraka poinje svijetliti. V KAKO RADE SEMAFORI? U semaforima su ugraene crvena, uta i zelena sijalica. Njihovim radom upravlja kontrolna jedinica s mjeraom vremena ili malim raunalom. Detektori na ulici javljaju raunalu koliko vozila prilazi semaforu i ono mijenja svjetlo. Na nekim se semaforima svjetlo mijenja u odreeno vrijeme. To su obino privremeni semafori za usmjeravanje prometa oko neke prepreke na putu. Ponekad se niz tempiranih semafora moe povezati, pa kroz tu ulicu promet tee odreenom brzinom bez zaustavljanja. Veinom semafora upravljaju raunala povezana s detektorima na ulici i sredinjim raunalom za kontrolu prometa. Detektori sadre elektrine krugove u kojima se prolaskom metalnog vozila stvara signal. Sredinje raunalo upravlja nizom semafora i omoguuje dobar tok prometa.

A KAKO RADI KOSILICA? Kosilica ree travu otrim noevima. Kod cilindrine kosilice lopatice su rasporeene u valjak to se okree i potiskuje travu prema nepominom nou. Lopatice rotacijske kosilice se okreu i izravno sijeku travu. Kosilicu moe pokretati benzinski motor ili elektrina struja. Na cilindrinoj kosilici valjkaste lopatice i nepomian no sijeku travu poput kara. Valjak okreu kotai, a kod nekih kosilica kotai slue i za ravnanje trave. Na kosilicu se moe privrstiti dodatak za skupljanje odrezane trave. Cilindrine kosilice se mogu gurati runo ili ih pokreu mali benzinski ili elektrini motori. Postoje i velike kosilice u koje se vrtlar moe popeti. Rotacijske kosilice imaju niz horizontalnih lopatica koje pokree elektrini ili benzinski motor. Neke rotacijske kosilice stvaraju zrani jastuk, pa prilikom koenja lebde iznad trave.

21

ZNANOST I TEHNIKA < KAKO SE P R O I Z V O D I ELIK? elik se proizvodi od eljezne rude, minerala to se vadi iz zemlje. Mijeanjem rude s koksom i vapnencom te zagrijavanjem u visokoj pei dobiva se sirovo eljezo, a dodavanjem plinovitog kisika nastaje elik. Zagrijavanjem eljezne rude, koksa i vapnenca u visokoj pei nastaje mjeavina eljeza i ugljika koju zovemo sirovim eljezom. Koks oslobaa ugljik, a vapnenac vee sve otpadne tvari. Sputajui se u pei, mjeavina eljezne rude prolazi kroz mlaz vrueg zraka. Na dnu visoke pei skuplja se rastaljeno sirovo eljezo. Vrui plinovi to se razvijaju na vrhu visoke pei zagrijavaju zrak koji u mlazu ulazi u pe. Sirovo eljezo sadri previe ugljika, pa se on izdvaja dodavanjem kisika. Prije toga mogu se dodati i otpaci eljeza. Proizvedeni se elik lijeva u kalupe da bi se dobili elini blokovi.

C E M U SLUZI ELIK?

elik je najvaniji metal. Od njega se rade mnoge stvari, od velikih mostova, brodova i okosnica zgrada, do malenih predmeta poput igala. Veina metalnih predmeta izraena je od elika. elik se esto koristi jer je jeftin, ali tvrd i jak. Jeftin je jer se dobiva od eljeza, kojeg u prirodi ima mnogo. isto eljezo se upotrebljava znatno manje jer nije dovoljno vrsto. > KAKO SE VARE METALI? Varenjem se spajaju metalni predmeti. Metal se na mjestu spoja zagrijava posebnom spravom sve dok se povrinski sloj ne rastali i razlije preko komada koji spajamo. Kad se ponovno stvrdnu, metali su vrsto spojeni. Metali se mogu variti plamenikom u kojem sagorijevanjem plinova, primjerice acetilena ili vodika, nastaje vrui 22

elik se dobiva mijeanjem istog eljeza s ugljikom. Ovisno o namjeni, u elik se mogu dodati razliiti metali. Neki daju eliku vrstou, tako da se ne moe brzo istroiti. Takav elik je koristan za pokretne dijelove strojeva, primjerice zupanike. Dodatkom drugih metala elik postaje vrlo elastian pa se koristi za opruge, ili je otporan na toplinu i ru, pa se od njega proizvode spremnici i cijevi.

plamen. Plamenik se napaja i kisikom koji plamen ini toliko vruim da se moe koristiti ak i pod vodom. Drugi nain varenja je s pomou elektriciteta. Na mjestu spoja se kroz metale puta snana elektrina struja koja tali metale i povezuje dva komada. Za varenje se moe koristiti i metalni tapi to se tali, ispunjava prostor meu metalima i uvruje spoj. Jaka svjetlost moe otetiti oi, pa varioci nose tamne zatitne naoale ili masku.

ZNANOST I TEHNIKA > K A K O SE P R O I Z V O D I STAKLO? Staklo se proizvodi od pijeska, kalcija i natrija. Mijeanjem i zagrijavanjem tih sirovina u pei dobiva se talina stakla. Prije nego to se ohladi, staklo je meko i lako ga je oblikovati. Tada se u njega mogu dodati i drugi sastojci koji ga ine vrim ili ga bojaju. Za proizvodnju stakla upotrebljava se vrlo isti pijesak dobiven iz pjeenjaka iskopanog u

kamenolomima. Natrij se dobiva iz soli, dok kalcij potjee iz vapnenca. Staklo izraeno od tih triju sirovina koristi se za proizvodnju boca, prozora, < K A K O SE STAKLO OBLIKUJE I BOJI? Kod proizvodnje obojenog stakla osnovnim sirovinama dodaju se metali. Staklopuhai dugim cijevima upuhuju zrak u staklenu talinu, oblikujui je u razliite predmete kao to su, naprimjer, vaze. Za proizvodnju zelenog stakla za boce koristi se pijesak to sadri eljezo. Razliiti metali daju staklu razliite boje. Tako se, naprimjer, dodatkom

sijalica i mnogih drugih staklenih predmeta. Otporno staklo za posude za kuhanje dobiva se dodat kom boraksa, dok se u staklo za lee dodaje kalij. kobalta dobiva tamnoplavo, a dodatkom bakra arkocrveno staklo. Prozorsko staklo oblikuje se valjanjem rastaljene staklene mase. Valjci hlade staklenu talinu i valjaju je u plou koja se zatim posebnim postupcima uvruje, brusi i glaa. Lijevano staklo proizvodi se lijevanjem staklene taline na rastaljeni metal. Staklo je toplije od metala pa se rasporeuje po povrini, tvorei ravnu plou.

D> K A K O SE P R O I Z V O D I GUMA? Dio gume proizvodi se od soka gumijevca, vrste drvea to raste u toplim tropskim predjelima. Zarezivanjem kore tog drvea dobiva se tekuina zvana lateks. Iz lateksa se izdavaja guma i oblikuje se u razliite predmete. Meutim, danas se veina gume proizvodi na umjetan nain. Mlijeni sok ili lateks, od kojeg se proizvodi sirova guma, skuplja se zareziva-

njem kora gumijevca. Sirova se guma moe nainiti i od nekih kemijskih spojeva. Sirova guma se mijea s bojama i spojevima koji je uvruju i ine trajnijom.

Zatim se stavlja u posebne strojeve, te se u njima prerauje u razliite proizvode, primjerice automobilske gume ili gumena crijeva. 23

ZNANOST I TEHNIKA

A ODAKLE DOLAZI Z E M N I PLIN? Zemni plin vadi se iz slojeva pod zemljom i morima. Iz buotina plin cijevima stie u stanove, gdje se koristi kao energija za kuhanje i grijanje. Zemni se plin upotrebljava i u tvornicama za proizvodnju goriva i plastike. Zemni plin nalazimo u leitima duboko ispod Zemljine povrine. Nastaje od ostataka ivotinja i biljaka koje su ivjele prije mnogo milijuna godina. Plin se zadrava u slojevima stijena, najee zajedno s naftom. Vadi se na isti nain kao nafta i cijevima prenosi do domova i tvornica. Zemni plin se uglavnom sastoji od metana koji nema mirisa. Da bi se putanje plina moglo brzo i lako otkriti, u plin to ga upotrebljavamo kao gorivo dodaje se mala koliina tvari jakog mirisa. Metan iz zemnog plina upotrebljava se i u proiz vodnji metilnog alkohola te goriva poput butana, a takoer je i izvor helija. 24

A K A K O SE D O B I V A NAFTA? Pod zemljom i morima lee velika naftna leita. Pronalaze se instrumentima koji istrauju podzemne stijene. Da bi se nafta izvadi la, u zemlji se bui rupa i kroz nju se sputaju cijevi. U nekim sluajevim nafta istjee sama, ali je ponekad treba crpsti. Nafta se pronalazi seizmikim mjerenjem. Znanstvenici na povrinu Zemlje isputaju mali naboj, stvarajui udarne valove koji putuju prema sreditu Zemlje. Kad naiu na stijene, valovi se odbijaju i vraaju na povrinu. Anali zom valova znanstvenici dobivaju sliku podzemnih stijena. Nafta se obino skuplja izmeu nepropus nih stijena, pokrivena slojem zemnog plina. Kad se pronae nalazite, radnici okretnom builicom probijaju stijene, prodirui prema nafti. Tada u buotinu sputaju cijevi. Nafta se die uz cijevi, te naftovodom otjee u spremnike. U poetku se sama uzdie zbog prirodnog tlaka.

A KAKO RADI NAFTNI TORANJ? Naftni toranj je visoka konstrukcija kroz koju se sputa dugaka builica. Na moru se tornjevi postavljaju na platformama koje plivaju na povrini i odozgo bue morsko dno. Veina builica ima zupasto svrdlo za probijanje stijena. Svrdlo je privreno na kraju duge rotirajue osovine koja se neprestano produljuje sve dok ne dosegne naftonosni sloj. Da se sprijei uruavanje, u buotinu se sputaju zatitne cijevi. Kad se dosegne leite, u buotinu se sputaju naftovodne cijevi kojima nafta odlazi do spremita. Platforme se ponekad podupiru nogama, iako se, ako je more preduboko, mogu uvrstiti samo sidrom. Izvaena nafta se do kopna moe odvoditi naftovodom ili tankerima.

< KAKO SE P R O I Z V O D I BENZIN? Benzin se izdvaja iz nafte izvaene iz leita duboko pod zemljom ili morem. U rafineriji se nafta zagrijava i alje u stup za destilaciju. Benzin isparava i u obliku pare prelazi u kondenzator, gdje se hladi i ponovno pretvara u tekuinu. Benzin nije jedini produkt destilacije nafte. Tim procesom nastaju i parafin, kerozin i maziva ulja. Ti sastojci isparavaju zajedno > KAKO SE P R O I Z V O D I PLASTIKA? Plastika se proizvodi od kemijskih spojeva izdvojenih iz nafte i ugljena. Zagrijava njem ti spojevi meusobno reagiraju, stvarajui plastiku koja se zatim oblikuje u razli ite predmete. Plastika moe biti mekana ili kruta. Spojevi od kojih se proizvodi plastika graeni su od vrlo malih molekula. Zagrijavanjem se male molekule povezuju u duge lance i tvore velike moleku le. Tako se, naprimjer, molekule etilena povezuju u duge lance i tvore jednu vrstu plastike - polietilen. Tvari ije molekule tvore duge lance zovemo polimerima, pa veina plastika nosi ime s prefiksom poli-. Razlikujemo dvije vrste plastike. Kod proizvodnje termoreaktivne plastike rastaljena smjesa izlijeva se u kalupe, gdje se hlaenjem ukruuje i zadrava odreeni oblik. Termoplastina plastika zagrijavanjem omeka, pa se na taj nain moe mijenjati njen oblik.

s benzinom, ali imaju vie toke vrelita. Para se uzdizanjem hladi i kondenzira na razliitim razinama, te otjee kroz cijevi. Preostala teka nafta se postupkom krekiranja zagrijava pod visokim tlakom i razlae na benzin i plinove, primjerice etilen koji se upotrebljava u proizvodnji plastike. Meutim, dobiveni plinovi se isto tako mogu podvri jo jednom postupku, reformiranju, i tako preraditi u benzin.

A E M U SLUI PLASTIKA? Mnogo je vrsta plastike, a svaka se upotrebljava na drukiji nain. Plastika moe biti mekana ili tvrda, kruta ili podatna, prozirna ili obojena. Zato se od plastike izrauju najrazliitiji predme ti, izmeu ostaloga konopci, odjea, boje i ljepila. Termoplastina plastika je meka i podatna jer se njeni dugi molekulski lanci mogu svijati. U takvu plastiku ubrajamo vi n i I za izradu

gramofonskih ploa, politen za izradu filma i posuda, polifluoroetilen za teflonsko posue i najlon za uad. Kod termoreaktivne plastike se dugi lanci povezuju i spreavaju svijanje, pa je ona zato tvrda i kruta. U njih ubrajamo melamin za izradu pribora za jelo, tekuu plastiku to se upotrebljava za prevlaenje tkanine ili kao dodatak bojama', te epoksilne smole koje ukruivanjem lijepe predmete. Umjetna guma je vrsta plastike nalik gumi. 25

ZNANOST I TEHNIKA V K A K O SE D O B I V A UGLJEN? Ugljen nalazimo u podzemnim leitima. Za vaenje ugljena iz povrinskih slojeva upotrebljava se povrinski kop, dok se iz leita smjetenim duboko pod Zemljinom povrinom ugljen vadi jamskim kopom. U sluaju otvorenog kopa do ugljenog leita prodire se velikim bagerom. Tada se ugljen minira, a odlomljeni komadi se odvoze u postrojenja za preradu gdje se ispiru i razvrstavaju prema veliini. U jamskom se rudniku do rudne ile kopaju okna. Rudari se voznom koarom sputaju do ela rudnika, gdje posebnim strojevima reu komade ugljena i alju ih tekuom vrpcom do podzemnog kolosijeka. Ugljen se vagonima prevozi do okna, te se podie na povrinu do postrojenja za ispiranje i grupiranje. Divovski ventilatori usisavaju ustajali zrak u tunelima i zamjenjuju ga svjeim. Radilita se ponekad prostiru vie kilometara pod zemljom.
klinke

A KAKO ZRAK POSTAJE TEKU? Zrak postaje teku kad se ohladi do temperature od oko - 200 C, jer tada svi plinovi od kojih se on sastoji prelaze u tekuinu. Tekui zrak se proizvodi u posebnim strojevima to rade na principu hladnjaka, a uva se u termos bocama. Tekui zrak se proizvodi tlaenjem, odvoenjem topline nastale pri tlaenju, te njegovim ponovnim irenjem. Naglim irenjem zrak se hladi. Kad nakon vie uzastopnih ponavljanja postupka temperatura zraka padne do - 200C, pli noviti duik i kisik prelaze u tekuinu. Postupak se koristi za dobivanje duika i kisika iz zraka. Isparavanjem tekueg zraka mogu se razdvojiti plinovi od kojih se sastoji. Utrcavanjem tekueg duika moe se smrznuti tlo, pa ga graditelji upotrebljavaju za iskapanje vodom isprane zemlje. Tekui kisik se upotrebljava kao gorivo za rakete, a mijeanjem tekueg kisika sa zapaljivim tvarima proizvode se eksplozivi. 26

A KAKO SE UPOTREBLJAVA U G L J E N ? U nekim se stanovima ugljen upotrebljava za grijanje, a u plinari se od njega proizvodi gradski plin. Plin se cijevima dovodi do stanova i upotrebljava za kuhanje i grijanje. Od ugljena se dobiva i koks, a koristi se i za proizvodnju plastike, lijekova i boja. Koks je gorivo nastalo zagrijavanjem ugljena u pei. Ugljen pritom ne izgara, ve se razlae na koks, sirovi katran i koksni plin. Koks se upotrebljava u proizvodnji eljeza i elika, sirovi katran za prevlaenje ulica, a koksni plin kao gorivo u stanovima i industriji. Meutim, katran i koksni plin sadre korisne kemijske spojeve. Oni se izdvajaju i upotrebljavaju u proizvodnji plastike, boja, lijekova, gnojiva i insekticida. Neki se spojevi mogu dobiti i drukijom obradom ugljena. Zagrijavanjem s vodikom, naprimjer, nastaju ugljikovodici koji se upotrebljavaju kao gorivo.

ZNANOST I TEHNIKA 7 K A K O RADE ELEKTRANE? Elektrina struja se proizvodi u elektranama. Tamo se u golemim generatorima neprestano okreu veliki magneti, stvarajui u icanoj zavojnici elektrinu struju. Generator pokree parna turbina. Para nastaje u kodo vima koji kao gorivo upotre bljavaju ugljen ili naftu. U kotlu se para tlai i pregrijava. Kao gorivo se obino upotrebljava ugljen, nafta ili plin koji se u elektranu dopremaju posebnim cijevima. Meutim, u nuklearnim se elektranama za zagrijavanje kotla upotrebljava nuklearni reaktor. Para prolazi kroz turbinu i okree njene lopatice. Tada odlazi do rashladnih tornjeva i kondenzira se u vodu. Topla voda se iz rashladnih tornjeva vraa u kotao, pa se na taj nain tedi voda i gorivo. U generatoru osovina parne turbina okree elektromagnet. Mali generator napaja elektromagnet, te on proizvodi snano magnetsko polje. Vrtnjom magnetsko polje prelazi preko ice omotane oko elektromagneta, stvarajui u zavojnici jaku elektrinu struju. Proizvedena struja otjee do transformatora gdje joj se poveava napon, te odlazi u elektrine vodove.

A KAKO ELEKTRINA STRUJA D O L A Z I U STANOVE? Elektrina struja tee elektrinim vodovima do stanova i tvornica. Struja visokog napona prolazi podzemnim ili nadzemnim vodovima do transformatora i podrunih stanica, gdje se mijenja u struju niskog napona koju koristimo u domovima.

Elektrini vodovi gube energiju ako kroz njih protjee struja niskog napona, pa na izlazu iz elektrane struja prolazi kroz transformator gdje se njen napon povisuje na 400.000 ili vie volti. Iz transformatora struja odlazi u mreu visokonaponskih elektrinih vodova koji je razvode po okolnom podruju. Kad stigne do odredita, struja jo jednom prolazi

kroz transformator i napon joj se sniava. Tvornice mogu preuzeti struju napona nekoliko tisua volti, dok se u kuanstvima upotrebljava struja napona izmeu 100 i 250 volti. Transformatori za snia vanje napona smjeteni su u podrunim stanicama. Iz podrunih stanica se struja obino razvodi pod zemnim kablovima, iako se za vee udaljenosti mogu koristiti i nadzemni kablovi.

ZNANOST I TEHNIKA < KAKO SE IZ ZEMLJE U Z I M A ENERGIJA? Unutranjost Zemlje je vrlo vrua, a u nekim se kraje vima svijeta toplina iri gotovo do povrine. Na tak vim mjestima kroz ile u stijenama ili rupe izbuene u tlu izviru vrua voda ili para. Vrua voda se upotrebljava za grijanje kua, a para odlazi u elektrane i sudjeluje u proizvodnji elektrine struje. Toplinu koja se dobiva iz tla zovemo geotermalnom energijom. Upotrebljava se > KAKO RADE VJETRENJAE? Velike vjetrenjae s lopaticama nalik avionskom propeleru grade se za opskrbu gradova i sela elektrinom strujom. Lopatice okreu osovinu povezanu s elektrinim generatorom na vrhu. Male vjetrenjae upotrebljavaju se za crpenje vode ili stvaranje elektrine struje za farme. Male vjetrenjae imaju iza krila vjetrulju za hvatanje vjetra i usmjeravanje krila, dok se velike vjetrenjae u tu svrhu koriste automatskim upravljakim sistemom. Najvee vjetrenjae imaju lopatice duge 60 metara, podignute na tornju visokom oko 100 metara. Lopatice moraju biti vrlo velike da bi se jaina vjetra to vie iskoristila u proizvodnji elektrine energije. Moda e u budunosti redovi divovskih vjetrenjaa obrubiti obale vjetrovitih podruja. upijale to vie topline. Kroz cijevi u ploi protjee voda i zagrijava se Sunevom toplinom. Topla voda odlazi u spremnik ili se vraa kroz ploe da se jo vie zagrije. Na taj nain se s pomou Suneve topline moe ugrijati voda. Sun eva energija nije uvijek dovoljna da se ugrije sva potrebna voda, ali je besplatna, pa smanjuje trokove grijanja. Neke kue imaju izmjenjivae topline i toplinske spremnike u kojima se toplina moe zadrati i pohraniti. uglavnom na Islandu, u Italiji, Novom Zelandu, Japanu i SAD. To su vulkanska podruja s mnotvom toplih izvora i gejzira gdje na povrinu izvire topla voda. U posljednje vrijeme za geotermalnom energijom tragaju i druge zemlje. Pored iskoritavanja prirodnih toplih izvora i gejzira, geotermalna se energija moe dobiti i iz suhih toplih stijena. Sputanjem vode kroz buotinu stijena puca i pretvara vodu u paru.

< KAKO K O R I S T I M O SUNEVU ENERGIJU? Suneva se toplina moe upotrebljavati kao besplatno gorivo. Solarne ploe postavljene na krovovima kua hvataju suneve zrake i griju vodu to protjee cijevima u ploi. Na taj se nain suneva energija upotrebljava za grijanje vode za pranje i grijanje. Solarne ploe su pokrivene staklom koje zadrava suneve zrake. Obojene su tamnom bojom kako bi 28

ZNANOST I TEHNIKA V KAKO RADE HIDROELEKTRANE? Hidroelektrane su postrojenja u kojima se s pomou vodene energije proizvodi elektrina struja. Grade se uz vodopade ili visoke brane. Voda protjee cijevima i pokree generatore, te oni proizvode struju. Struja nastala na ovaj nain ne razlikuje se od one proizvedene u drugim vrstama elektrana. Hidroelektrane mogu raditi samo na mjestima gdje voda ima veliki pad, jer samo tada ima dovoljnu snagu da pokrene generator. Zbog toga se nad hidroelektranama esto grade velike brane iza kojih nastaje jezero. U hidroelektranama se nalaze turbine kroz koje protjee vodena struja i okree lopatice. Osovina povezana s lopaticama pokree generator i dalje se sve odvija kao i u drugim vrstama elektrana. Hidroelektrane nastavljaju raditi i nou, kad je potronja elektrine struje vrlo mala. Da bi se sprijeio gubitak energije, neke od turbina se napajaju elektrinom energijom, pa slue kao crpke. One pune spremnik iznad hidroelektrane vodom, te se ona danju opet koristi za proizvodnju struje.

A KAKO SE IZ M O R A U Z I M A ENERGIJA? Iz mora se energija moe dobiti koritenjem morskih mijena. Izmjenom plime i oseke voda utjee i istjee iz rijenog ua, to se moe iskoristiti za pokretanje elektrinih generatora u brani izgraenoj na rijeci. Jedna takva elektrana izgraena je na rijeci Rance u Francuskoj. Kao ni hidroelektrane, plimne elektrane ne

upotrebljavaju gorivo. Zbog toga je proizvodnja struje jeftinija, ali vie sredstava treba uloiti u gradnju. Plimne elektrane ne mogu u vrijeme izmjene plime i oseke proizvesti mnogo struje, pa se u vrijeme male potronje dio energije upotrebljava za napajanje crpki. One crpe morsku vodu u ue rijeke, stvarajui zalihu koja se koristi kod poveane potronje. Plimne elektrane se mogu

graditi samo na mjestima s velikom razlikom izmeu plime i oseke, primjerice u uskim estuarijima, tjesnacima i zaljevima. Malo je mjesta pogodnih za izgradnju plimnih elektrana, pa ih vjerojatno nei biti jo mnogo. Prva je izgraena u Francuskoj, na rijeci Rance, a pogodna mjesta su jo estuarij SeVern u Engleskoj i zaljev Fundv u Kanadi, gdje plima dosee visinu od 16 metara. 29

ZNANOST I TEHNIKA V OD E G A SE D O B I V A CEMENT? Cement se obino dobiva od vapnenca i gline, ali se mogu koristiti i sve druge karbonatne stijene i pjeenjaci. Sastojci se posebnim strojevima drobe u male komadie i mijeaju, a zatim zagrijavaju u peima. Ohlaena smjesa se melje, te tako nastaje cement. Glavni sastojci cementa su vapno, koje se dobiva iz vapnenca, zatim silicij i aluminij iz gline, iako se katkad dodaje i eljezna ruda. Nakon drobljenja i mijeanja, sastojci se stavljaju u rotirajuu pe, gdje se nekoliko sati zagrijavaju na temperaturi od1500C. Na taj nain nastaje klinker, koji se mijea sa sadrom i melje u prah. Sadra je mineral to se dodaje da bi se regulirala brzina vezanja cementa. Mijeanjem cementa s vodom minerali meusobno reagiraju, povezujui se vrstim vezama. V KAKO SE G R A D E NEBODERI? Neboderi su graevine to se uzdiu visoko u zrak. Kod gradnje nebodera najprije se u zemlji iskopa rupa za temelje. Na temeljima se gradi okvir, a tada se na njega uvruju podovi i zidovi. Temelji nebodera se rade tako da se u tlu iskopaju rupe i ispune betonom. Na vrstom tlu postavljaju se iroki i plitki temelji, tako da se teina zgrade rasporedi velikim podrujem. U porozno tlo se umeu duge betonske osovine koje vrsto dre neboder. Na temeljima se podie okvir od elinih ili betonskih greda, u ijem se sreditu obino nalaze betonski stupovi za stepenite i konstrukciju za dizalo. Okvir i stupovi nose svu teinu zgrade, pa zidovi ne moraju podravati stropove.

A KAKO SE P R O I Z V O D I BETON? Beton nastaje mijeanjem ljunka, pijeska i cementa s vodom. Sastojci se obino stavljaju u rotirajuu mjealicu, ali se mogu mijeati i lopatom. Beton je itka masa koja se suenjem stvrdne. Upotrebljava se u graevinarstvu za izradu podova i zidova, ali i za gradnju cesta, mostova i brana. Beton se obino radi u mjealici, koja se okree i mijea sastojke. S jedne strane mjealice nalazi se otvor za izlijevanje betona. Svjei beton se stavlja u kalupe, gdje se ukruuje i zadrava eljeni oblik. Na taj nain se izrauju betonske ploe, blokovi i cijevi, ali i itave konstrukcije. Meutim, beton nije vrst, pa se esto mora pojaati elinim ipkama.

30

ZNANOST I TEHNIKA > KAKO SE RUSE VISOKE Z G R A D E I DIMNJACI? Strunjaci za ruenje zgrada i dimnjaka moraju paziti da ne otete okolne graevine. Ponekad moraju skidati dio po dio zgrade ili dimnjaka, ali ih obino, da utede vrijeme, miniraju. Strunjaci moraju vrlo paljivo rasporediti eksploziv da bi se zgrada sruila ravno dolje i da pritom ne oteti okolne graevine. Kad se eksploziv aktivira, svi zidovi pucaju istovremeno. Prije miniranja poputaju se nosee grede, pa se nijedan zid ne rui prema van. Smjer pada dimnjaka moe se odrediti tako da se dimnjak podupre sa

stupovima, te se tada s jedne strane osnovice napravi rupa. Kad se stupovi maknu, dimnjak se rui u eljenom smjeru. V KAKO SE G R A D E TUNELI? Veina tunela se probija velikim strojevima koji poput divovskog svrdla bue prolaz u tlu. Rotirajua glodalica na prednjoj stani stroja mrvi stijene i zemlju, dok je snani hidrauliki mehanizmi guraju prema naprijed. Odlomljeni materijal se tekuim vrpcama odvozi iz tunela. Dok stroj za buenje kopa prolaz u zemlji, radnici na zidove tunela postavljaju oplate. Zbog sigurnosti, strojeve za buenje pokreu elektrini motori i hidrauliki mehanizmi to se napajaju visokotlanom tekuinom koja protjee cijevima na povrini. Stroj za buenje moe u dobrim uvjetima za jedan sat iskopati pet metara zemlje za eljezniki tunel. Napredovanje je sporije ako se voda ili meko, isprano tlo obruavaju u tunel. Da se to ne dogodi, glodalica je okruena zapeaenim ploama. 31

ZNANOST I TEHNIKA Dugi mostovi se izmeu nosaa moraju dodatno poduprijeti. Neki imaju lukove koji prenose teinu mosta na potpornje sa svake strane luka, dok se drugi uvruju postavljanjem eljeznih konstrukcija iznad i ispod ceste ili eljeznike pruge. Gredni se mostovi sastoje od dva dijela poduprta nosaem na svakom kraju mosta. Dijelovi se u sredini spajaju, dajui mostu veliki raspon.

A KAKO SE G R A D E MOSTOVI? Veina mostova poiva na velikim nosaima. Nakon to se rijeka pregradi zidom koji spreava prodiranje vode, u njeno se korito uvruju > K A K O RADI KOMPRESIONA BUILICA? Kompresiona ili pneumatska builica upotrebljava se za probijanje povrine ceste. Na vrhu builice nalazi se snana lopatica nalik dlijetu, koja mnogo puta u sekundi udari u cestu. Pokree je stlaeni zrak to dolazi iz kompresora. Kompresione builice se tako zovu jer ih pokree

nosai. Na nosae se postavlja most, a zatim se neki od njih mogu ukloniti. Na viseim mostovima se cesta vjea na kablove razapete meu stupovima s obje strane rijeke. komprimirani zrak. Kad ue u builicu, zrak prolazi kroz membranski ventil i ispunjava prostor ispod pokretnog klipa. Klip se podie i zaljulja ventil, putajui zrak u upljinu iznad klipa. Stlaeni zrak gura klip prema dolje i on udara u lopaticu. Zrak tada izlazi kroz ispune ventile, a membranski ventil se vraa u prvotni poloaj. Zrak opet ispunjava prostor ispod klipa i itav proces se ponavlja. < KAKO SE G R A D E CESTE? Prije gradnje ceste radnici moraju izravnati tlo. Zatim postavljaju osnovicu od kamenja i ljunka i pokrivaju je slojem betona ili makadama (izmrvljeno kamenje pomijeano s glinom ili katranom). Naposlijetku cestu prevlae katranom bitumenom ili asfaltom. Uz cestu se moraju nainiti kanali za otjecanje kinice. Autoceste moraju odolijevati gustom prometu, pa se obino

grade od cementa pokrivenog vrstim bitumenom. Gradske ceste nisu toliko prometne, pa se najee rade od ljunka i makadama i prekrivaju asfaltom i krhotinama kamenja. Takve ceste se lako mogu raskopati da se poprave podzemni vodovi. Ispod ceste se proteu drenane cijevi, elektrini i telefonski kablovi, te vodovodne i plinske cijevi, a ispod njih odvodni kanali koji odnose otpadnu vodu iz stanova do pogona za proiavanje ili do rijeka i mora.

32

ZNANOST I TEHNIKA > KAKO RADE R O B O T I ?

Veina robota sastoji se od mehanike ruke opremljene hvataljkom nalik klijetima. U ruci se nalaze hidrauliki motori koji je pomiu u svim smjerovima. Robotska ruka je povezana s kontrolnom jedinicom to upravlja motorima i omoguava izvoenje odreenih zadataka. Svaki put kad robot izvede neki zadatak, kontrolna jedinica vraa robotsku ruku s hvataljkom u isti poloaj. Robot najprije mora nauiti razliite pokrete koji su mu potrebni za rad. Strunjaci kontrolnim ureajem izazivaju pojedine kretnje. U kontrolnom ureaju nalazi se memorija slina raunarskoj koja pamti sve poloaje ruke i hvataljke. Potom robot moe s nevjerojatnom tonou ponavljati nauene pokrete. Podaci u memoriji se mogu mijenjati, pa roboti slue za izvoenje razliitih zadataka.

STO RADE R O B O T I ?

Roboti se uglavnom koriste za obavljanje poslova kod kojih se neprestano ponavljaju isti postupci, primjerice bojanje i varenje, utovar i istovar robe u tvornici ili prenoenje robe s mjesta na mjesto. Roboti mogu besprijekorno tono ponavljati isti zadatak, pa se upotrebljavaju u industriji, primjerice u tvornicama

automobila. Obavljaju prilino jednostavne poslove kao to su, naprimjer, jednoliko bojanje ili varenja istih dijelova automobila. Razvojem robotike, roboti e moi kontrolirati svoj rad. Danas ve postoje roboti s vizuelnim i dodirnim senzorima koji izrauju i spajaju pojedine dijelove nekog proizvoda.

A KAKO SE G R A D E BRANE? Brane su velike prepreke kojima se pregrauju rijene doline da bi se voda nagomilala i stvorila jezero. Neke brane se grade

od vrste glinene jezgre okruene zemljom i ljunkom i pokrivene kamenjem. Ponekad u sredini treba izgraditi zid da bi se sprijeilo naviranje vode kroz branu. Kao i brane od betonskih ili kame nih blokova, zemljane brane su toliko teke da ih na mjestu dri vlastita teina. Manje, lake brane se gomilanjem zemlje i kamenja, podupiru stupovima koji ih dok se druge sastoje od dre uspravnima. Brane s betonskih ili kamenih bloko lukovima imaju visoke i va. Prilikom gradnje brane tanke svijene zidove koje rijeni tok se najprije skree voda upire o stijenke izgradnjom male brane ili zida. doline, te na taj nain spreava da brana popusti. Zemljana brana sastoji se 33

ZNANOST I TEHNIKA > KAKO SE TAVI KOA? Cipele i drugi koni predmeti izrauju se od ivotinjske koe. Najee se prerauje govea koa, ali se moe i svinjska, ovja, kozja, pa ak i koa zmija i morskih pasa. Nakon to se oisti od krzna ili dlaka, koa se tavi da bi se zatitila od kvarenja. Dlake ili krzno uklanjaju se uranjanjem koe u otopinu vapna i struganjem. Tada se koa obino premazuje otopinom tanina. To je tvar listovi koja se izdvaja iz biljaka, a slui za vezanje bjelanevina u koi. Ponekad se za tavljenje koe umjesto tanina < KAKO SE TKA TKANINA? Tkanina se najee proizvodi ispreplitanjem niti na tkalakom stanu. Izmeu vratila i namotnice razapnu se osnovne niti i kroz njih se unkom provlae potke. Na taj se nain osnova i potke meusobno isprepliu. Osnovna nit namotana je na vratilu. Njeni krajevi se provlae kroz oice kotlaca na icanim okvirima listovima. Provlaenjem unka kroz osnovne niti, > KAKO RADI PATENTNI Z A T V A R A ? Metalni zatvarai imaju na unutranjem rubu svake trake niz malih zubaca, dok su trake plastinih obrubljene malom petljom. Kad povuemo kliznik, zupci ili petlje ulaze jedni u druge. Na metalnom zatvarau se izmeu zubaca nalaze pravilni razmaci. Kliznik je s donje strane suen, pa se njegovim povlaenjem zupci spajaju. Zubac s jedne trake ulazi u prostor 34 meu zupcima na drugoj traci i patentni zatvara se zatvara. Kad kliznik povuemo prema dolje, razdjelnik na njegovom vrhu razdvaja zupce. Ploice na oba kraja patentnog zatvaraa spreavaju kliznik da otpadne, iako su neki zatvarai tako oblikovani da se u potpunosti razdvajaju izvlaenjem jednog niza zubaca iz donje ploice. Plastini patentni zatvarai imaju umjesto zubaca spiralne petlje, ali u osnovi rade na isti nain. upotrebljavaju kemijski spojevi. Nakon bojanja, koa se premazuje uljem ili mau kako bi postala podatna. listovi se diu i sputaju. Na taj nain unak naizmjence prolazi iznad i ispod osnove. Kako bi se dobili razliiti uzorci, osnovne niti se podiu i sputaju a rasporeene su na razliite naine. Namotnica vue niti kroz tkalaki stan i namata istkanu tkaninu. Automatski tkalaki stan radi na isti nain kao i runi.

ZNANOST I TEHNIKA

A KAKO SE P R E D U TEKSTILNA VLAKNA? Tkanine se izrauju od niti dobivenih predenjem tekstilnih vlakana. Prirodna vlakna potjeu od biljnih ili ivotinjskih dlaka, dok se umjetna proizvode od plastike. Vlakna se najprije eljanjem dijele u trake, koje se tada valjaju i suu u niti. Umjetna vlakna se proizvode od plastinih zrnaca. Zrnca se tope i protiskuju kroz otvore u sapnici tvorei filamente. > KAKO SE P R O I Z V O D I LONARSKA R O B A ? Lonarska roba obuhvaa sve predmete izraene od gline, primjerice zdjele, vreve ili opeke. Posude i drugi glineni proizvodi oblikuju se dok je glina jo vlana i mekana, a zatim se sue i peku u posebnoj pei. Za oblikovanje gline veina lonara upotrebljava lonarsko kolo. Rukama oblikuju posudu, a nogom upravljaju okretanjem kola. Ruke i kljun se izrauju posebno i privruju na oblikovanu posudu dok je glina jo vrlo mekana. Neki glineni proizvodi oblikuju se rezanjem ili utiskivanjem gline u kalup.

Oni se zatim valjaju i reu u vlakna. Nit se prede provlaenjem trake umjetnih ili prirodnih vlakana (primjerice pamuka ili vune) kroz valjke. Oni se brzo okreu i izvlae vlakna. Istovremeno ih suu i meusobno isprepliu, tvorei nit. Nit odlazi do motovila rotirajueg okvira to ornata nit oko unka i pritom je jo jednom sue. Tada je nit spremna za tkanje.

Glina se prije peenja mora posuiti. Posue se moe premazati pocaklinom koja stvara sjajnu prevlaku. Pocaklina se esto stavlja tek nakon peenja, ali u tom sluaju posue treba jo jednom ispei. Lonarski predmeti se prije ili nakon pocakljivanja mogu obojati. Najljepe glineno posue izrauje se od porculana. Bijele je boje i kroz njega se probija svjetlost. Jedan od glavnih sastojaka porculana je kaolin ili kineska glina. Lonarska roba se u velikom broju proizvodi u tvornicama. Strojevi oblikuju glinene predmete, ukraavaju ih i prevlae pocaklinom. 35

ZNANOST I TEHNIKA < KAKO SE P R O I Z V O D I TINTA? Tinta koju koristimo u nalivperu obino se izrauje mijeanjem vode s raznobojnim pigmentima ili bojama. Kod pisanja voda isparava, a na papiru ostaju pigmenti ili boja. U tinti za flomastere i kemijske olovke, boje ili pigmente pomijeani su s brzo hiapljivom tekuinom. Pigment je obojeni prah to prekriva povrinu papira, dok su boje obojene tvari koje papir upija. Tiskarska tinta dobiva se mijeanjem pigmenata s posebnim uljem ili lakom koji olakavaju lijepljenje pigmenta za papir. Za izradu crne tiskarske tinte obino se koristi crni ugljeni pigment. To je njean crni prah nalik ai. Obojeni pigmenti i boje to se upotrebljavaju za tiskarsku i druge vrste tinte dobivaju se od razliitih kemijskih spojeva.

A KAKO RADI KEMIJSKA OLOVKA? Kemijska olovka sadri uloak s tintom. To je tanka cijev na ijem se vrhu nalazi otvor zatvoren kuglicom. Kad piemo olovkom, njen vrh prelazi po papiru i kuglica se okree. Tinta se lijepi za kuglicu i prelazi na papir. Za kemijske olovke koristi se posebna vrsta tinte koja se u dodiru sa zrakom sui. Zbog toga se tekst napisan > KAKO BRIE GUMICA? Gumicom moemo ukloniti tragove grafitne olovke s papira. Olovka na povrini papira ostavlja sloj grafitnih estica. Te su estice ljep ljive, pa se lijepe za gumicu. Mekana gumica ostaje ista jer se pri brisanju skida njen vanjski sloj. Za brisanje tragova kemijske olovke ili nalivpera valja upotrijebiti tvrdu gumicu. Ona ne skuplja estice tinte, ve skida povrinski sloj papira. 36

kemijskom olovkom ne razmazuje. Istog trena kad olovku dignemo s papira, tinta na kuglici se osui i zatvara otvor na vrhu cijevi. Tinta vie ne moe istjecati, niti se ostatak u uloku sui. Veina kemijskih olovaka ima na jednom kraju dugme koje gura uloak s tintom prema naprijed i ponovnim pritiskom ga vraa u prijanji poloaj. Pritiskom na dugme, vodilica se okree i pomie uloak, a opruga ga dri na mjestu.

Daktilografi pogreke briu na drukiji nain. Postoje posebne bijele boje koje se vrlo brzo sue i prekrivaju pogreku. Tada daktilograf pomakne papir za jedno mjesto unazad i ponovno otipka ispravno

slovo. Pored toga, mogu se koristiti i bijelim papirom ili trakom koja pogreno otipkano slovo prekriva istim slovom, ali ovaj puta bijele boje.

ZNANOST I TEHNIKA V KAKO RADE POKRETNE STEPENICE? Eskalatore ili pokretne stepenice nalazimo u velikim trgovinama i robnim kuama. Stepenice se kreu brzinom od oko etiri metra u sekundi. Povezane su s beskonanim lancem to se neprestano kree, a na kraju se podvlae pod lanac i vraaju na poetak. Svaka stepenica eskalatora ima kotae koji prolaze tranicama. U kosom dijelu su tranice poloene jedna pored druge i svaka je stepenica uzdignuta iznad one prethodne. Na poetku i kraju stepenice se izravnavaju da bi se ljudi mogli popeti ili sii s eskalatora. Ovdje se tranice razmiu i vrhovi stepenica se poravnavaju. Osim lanca i stepenica, motor nizom zupanika pokree i ogradu.

KAKO RADI D I Z A L O ?

Kabina za prijevoz ljudi i tereta objeena je na elinom kablu. Elekrini motor okree kolotur i na njega se namata kabel. Na drugom kraju kabla nalazi se veliki uteg kojeg zovemo protuteom. Jednako je teak kao i kabina, te odrava ravnoteu. Uteg je uvijek u ravnotei s kabinom, tako da elektromotor podie samo teinu putnika. Kabina se podie i sputa po vodilicama u oknu za dizalo. Upravljaka ploa u kabini zaustavlja motor kod odreenog kata i upravlja otvaranjem i zatvaranjem vrata. Dizalo ima vie sigurnosnih ureaja koji spreavaju nezgode u sluaju pucanja kabla. Sigurnosno ue povezano s kabinom okree regulator. Ako se okree prebrzo, regulator ukljuuje ureaje za usporavanje i zaustavljanje kabine. Zakae li i taj ureaj, odbojnik na dnu okna ublaava pad.

A K A K O RADI APARAT ZA GAENJE POARA? Aparat za gaenje poara hladi i prekriva vatru tekuinom, parom ili pjenom i taj nain je gasi. Najei su aparati koji trcaju vodu. Plin koji nastaje u aparatu stvara visoki tlak, te voda izlazi kroz mlaznicu. U aparatu za gaenje poara vodom nalazi se boca sumporne kiseline i otopina nartij bikarbonata. Prije upotrebe aparat valja okrenuti naopako ili udariti njime o neku vrstu podlogu. Pritom se boca sa sumpornom kiselinom otvori ili slomi i kiselina se mijea s otopinom natrij bikarbonata. Istog trena u aparatu nastaje velika koliina ugljik dioksida, pa otopina pod visokim tlakom trca kroz mlaznicu. Vatra uzrokovana kvarom elektrine instalacije ili kemijskim spojevima ne smije se gasiti vodom. Vatrogasci tada koriste aparate koji trcaju gustu paru ili pjenu. 37

ZNANOST I TEHNIKA komadu papira, koji se zatim u posebnim strojevima ree i presavija. U veini tiskara nalazimo strojeve koji od tamparskih slova slau pojedine redove nekog lanka. Gotovi redovi se zajedno sa slikovnim blokovima umeu u okvire, te tako nastaje stranica. Potom se izrauje kalup stranice i iz svakog se kalupa izlijeva nekoliko tiskarskih ploa. U nekim se tiskarnama tiskarske plo e izrauju elektron skim ili fotografskim metodama. Ploe se privruju na tiskarske valjke, tako da svaki tiskarski stroj moe otisnuti itave novine.

A K A K O SE TISKAJU NOVINE? Novine se tiskaju na golemim tiskarskim strojevima koji > K A K O SE P R O I Z V O D I PAPIR? Papir se najee radi ispreplitanjem drvenih vlakana ili estica. Meutim, moe se raditi i od tkanine. Drvo i tkanina se mijeaju s vodom i pretvaraju u kau, koja se zatim rasprostire u tanki sloj i sui. Papir se proizvodi u velikim tvornicama. U tvornici se komadi drveta valjaju i melju, te se mijeaju s vodom dok ne nastane kaa. Kaa se moe dobiti i zagrijavanjem komadia tkanine i drveta s kemijskim spojevima. Nakon to joj se dodaju sredstva za - izbjeljivanje i razliiti dodaci (primjerice ljepilo koje papir ini vrim), kaa se rasprostire na metalno sito. Voda otjee kroz otvore, a na situ ostaje sloj papira. Taj se sloj na kraju provlai kroz valjke koji sue papir i glaaju njegovu povrinu. 38

mogu otisnuti vie milijuna primjeraka. U tiskarski stroj se uvlai divovski svitak papira. itave novine se tiskaju na jednom dugakom

Razliite vrste papira, primjerice svileni papir ili papir za pisanje, dobivaju se iz razliitih kaa.

A KAKO RADI ETVEROBOJNI TISKARSKI STROJ?

etverobojni tiskarski stroj sadri etiri tiskarske ploe privrene na valjke. Kad se slike tampaju u vie boja, za svaku osnovnu lako izgledaju vrlo arene, boju (crvenu, utu, plavu i slike u bojama u knjigama i crnu) valja izraditi poseban asopisima tiskane su u samo klie ili film, po kojem se etiri boje. Tiskarski stroj zatim izrauje ploa. nanosi zasebno crvenu, utu, plavu i crnu boju. Te boje se Okretanjem valjka na na nekim mjestima prekla plou se nanosi boja. paju, pa slika izgleda viebojno. Prelaskom valjka preko > KAKO SE U V E Z U J U KNJIGE? Uvezivanje knjige podrazumijeva povezivanje stranica i uvrivanje korica. Stranice su podijelje ne u arke nalik tankim knjigama. Arci se poredaju odgovarajuim redoslijedom i zaiju vrstim koncem, a zatim se lijepe korice. Nakon to se arci meusobno saiju, na njih se obino privruju zalisci. Tada se hrbat knjige zalijepi da bi listovi vrsto stajali, a listovi se poravnaju noem. Knjiga se stavlja u okvir, a hrbat joj se zaobljuje ekiem. Na hrbat se, zatim, lijepi zaglavna vrpca koja daje knjizi vrstou.

papira otiskuje se jedna boja. Papir prolazi ispod etiri valjka i na njemu ostaju etiri razliita otiska, koji zajedno daju viebojnu sliku. Kod ofsetnog ili plonog tiskarskog stroja slika se prenosi na ofsetni valjak te je on otiskuje na papir.

Nakon svega se privruju korice. Korice se mogu zalijepiti na zaliske i tada presvui tkaninom ili koom, a

mogu se napraviti i odvojeno, te uvrstiti na zaliske. Na kraju se na korice otiskuju autorovo ime i naslov. 39

ZNANOST I TEHNIKA V KAKO RADI TELEPRINTER? Teleprinter je vrsta pisaeg stroja koji se upotrebljava za prenoenje pisanih poruka telefonom. Umjesto govorenja na telefon, poruka se ispisuje na teleprinteru. Slova se pretvaraju u elektrine impulse i kroz telefonske ice odlaze do drugog teleprintera, gdje se ispisuje poruka. Telefonski sistem koji se upotrebljava za povezivanje teleprintera naziva se telex. Svi teleprinteri ukljueni na telex mreu pozivaju se biranjem njihovog broja. Telex je koristan za prenoenje pismenih poruka. Meutim, danas se sve vie koriste raunala. Ona se takoer mogu povezati telefonom, a poruke se prenose znatno bre nego teleprinterom.

A KAKO RADI PISAI STROJ? Na pisaem stroju nalazi se niz tipki oznaenih slovima, brojevima i drugim znakovima. Pritiskom na neku tipku na papiru se otiskuje odreeni znak. Glava s tiskarskim slovom udara o traku s tintom i traka na papiru ostavlja oznaku. Opruga povlai valjak i papir se pomie na sljedei poloaj. Svaka tipka je sistemom poluga i opruga povezana s odgovarajuom glavom. Na glavi se nalaze dva tiskarska slova (jedno veliko i jedno malo), broj i znak ili dva znaka. Pritiskom na mjenja skup tipki s polujem se podie i sputa, tako da glava udara samo jednim slovom. U elektrinom pisaem stroju glave i valjak pomie elektini motor. Neki pisai strojevi nemaju slovne poluge s glavama, ve su sva slova, brojevi i znakovi rasporeeni na kugli nalik loptici za golf. Pritiskom na tipku, kugla se okree u odgovarajui poloaj i udara o traku. 40

V KAKO SE NA DEPNOM RAUNALU P R I K A Z U J U BROJEVI? Brojevi na displeju depnog raunala sastavljeni su od razliito rasporeenih ravnih linija. Sve linije zajedno daju broj osam. Linije su icama

povezane s elektronskim mozgom. Kad elektrini impulsi stignu do linija, one zasvijetle i na displeju se pojavljuje broj. Dvije su razliite vrste displeja. Na LED displejima su brojevi sjajni, obino crvene boje, dok su oni na LCD displejima sliniji brojevima napisanim na papiru. Kratica LED oznaava light- emitting diodes (svijetlee diode), koje prolaskom elektrine struje emitiraju svjetlost. Kratica LCD znai liquid crystal display (displej s tekuim kristalom). Takav displej troi vrlo malo energije. Linije svakog broja sadre tekui kristal kojt ovisno o elektrinom signalu proputa ili zaustavlja svjetlost.

ZNANOST I TEHNIKA > KAKO RADI STRO] ZA KOPIRANJE? Stroj za kopiranje upotrebljavamo za brzo umnoavanje pojedinih stranica knjige ili nekog drugog dokumenta. Stranicu stavimo na staklenu plou i pritisnemo dugme. Stroj je osvjetljava i od estica tamnog praha stvara njenu kopiju. Dvije su glavne vrste fotokopirnih aparata. Kserografski strojevi za kopiranje upotrebljavaju obian papir, dok za elektrostatske on mora imati posebnu prevlaku. U kserografskom stroju za kopiranje slika stranice se projicira na rotirajui bubanj s fotoosjetljivom povrinom i na njemu se stvara razliiti elektrini naboj. Na bubanj se nanosi V KAKO SE NA RAUNALIMA O B R A U J E TEKST? Uz odgovarajui program, raunalo moe raditi kao

tamni prah zvan toner, koji se lijepi za nabijene dijelove povrine stvarajui na bubnju sliku stranice. Prolaskom papira ispod bubnja toner prelazi na papir. Na kraju se papir zagrijava da bi se toner dobro uvrstio. pisaa maina. Rijei koje upisujemo na tastaturi pojavljuju se na ekranu, a kasnije se ispisuju na papir Moe se ispisati onoliko kopija koliko je potrebno. Tekst se po potrebi moe

U elektrostatskom stroju za kopiranje stranica se projicira izravno na papir i nabija njegovu povrinu. Papir prolazi kroz toner i na njegove nabijene dijelove se lijepe estice, stvarajui kopiju stranice.

mijenjati, a pritom nije potrebno ponovno tipkati cijeli tekst. Raunalo radi kao elektrina pisaa maina, ali ima i neke prednosti. Sve rijei koje napiemo na tastaturi pohranjuju se u memoriji i mogu se svakog trenutka pozvati i ispisati na pisau. Tekst se najprije ispisuje na ekranu, pa se moe provjeriti jesu li sve rijei tono napisane. Tada raunalo ispisuje besprijekorno toan tekst u onoliko primjeraka koliko je potrebno. Na raunalu se, takoer, mogu automatski unijeti neke promjene. To je posebno korisno za pisanje velikog broja pisama u kojima se razlikuju samo imena i adrese. Pored toga, raunalo moe provjeriti ima li u tekstu pogreaka. 41

ZNANOST I TEHNIKA V KAKO U L I M E N I M DUHAKIM INSTRUMENTIMA NASTAJE Z V U K ? Svirai limenih instrumenata, primjerice trube, stavljaju usnice na usnik, vrsto ih stisnu i puu kroz otvor u sredini. Usnice titraju i titraji se prenose na zrak u trubi, stvarajui zvuk. Meu limene duhake instrumente ubrajamo trombon, rog, bastubu i bas trubu. Na limenim duhakim instrumentima se razliiti tonovi dobivaju pritiskom na zaklopce ili ventile. Time se otvaraju ili zatvaraju pojedini dijelovi cijevi, zrani stup se produava ili skrauje, a zvuk postaje nii ili vii. Obino na instrumentima postoje svega tri zaklopca ili ventila, i pritiskanjem svih kombinacija dobiva se samo sedam tonova. Trombon ima povlaak, ali i njegovim po micanjem nastaje samo se dam tonova. Vei broj tonova dobiva se stezanjem i oputanjem usnica. Svira moe bez koritenja zaklopaca ili povlaka proizvesti niz harmonijskih tonova. Takvi se tonovi koriste i na rogu, koji nema ventila. Dobri svirai mogu na taj nain odsvirati vrlo visoke tonove. Za izvoenje tonova koji se nalaze izmeu harmonij skih tonova koriste se zaklopci, ventili ili povla ak. Da bi izveo odgovara jui ton, svira limenog duhakog instrumenta mora paziti na stisnutost usnica, pritisnuti odgovarajui zaklopac ili postaviti povlaak u odgovarajui poloaj.

A KAKO SE S V I R A J U DRVENI DUHAKI INSTRUMENTI? Da bi na drvenom duhakom instrumentu poput klarineta proizveli zvuk, svirai ustima obuhvaaju usnik i upuhuju zrak. Stup zraka u klarinetu poinje titrati, stvarajui zvuk. Razliiti tonovi nastaju pritiskom na zaklopce to zatvaraju otvore na instrumentu. Podjela duhakih instrumenata na limene i drvene nije posve tona, 42

jer se saksofon i flaute, koje ubrajamo u drvene, instrumente, najee rade od metala. Tonija je podjela prema vrsti usnika ili piska. Kod flauta se usnik nalazi sa strane. Upuhivanjem zraka rubovi otvora poinju titrati, te zrani stup u cijevi proizvodi zvuk. Slino se dogaa i u blokflauti, ali na njoj svira upuhuje zrak kroz usnik, te on prelazi preko ruba otvora u cijevi. Drugi drveni duhaki instrumenti imaju u usniku jezice. Prolaskom zraka

kroz usnik, jezici zatitraju i zrani stup u instrumentu proizvodi zvuk. Klarinet i saksofon imaju samo jedan jeziac, a oboa, engleski rog i fagot dva. Razliiti tonovi dobivaju se zatvaranjem i otvaranjem otvora na cijevi, ime se skrauje i produava duljina zranog stupa koji titra u instrumentu.

ZNANOST I TEHNIKA < Z A T O HARFISTI KORISTE PAPUICE? Promatrate li orkestar dok svira, primijetit ete da harfisti osim prebiranja ica pritiu i papuice. One okreu okrugle ploice s dvije izboine koje prihvaaju ice, pa se njihovim pritiskanjem moe odsvirati vie tonova. Harfa koju viamo u orkestru nema dovoljno ica da se na njoj odsviraju svi potrebni tonovi. Na icama se moe odsvirati > KAKO NA I C A N I M INSTRUMENTIMA NASTAJE Z V U K ? iani instrumenti imaju vrste ice koje proizvode zvuk. Na gitari se ice trzaju prstima, dok se drugi iani instrumenti, primjerice violina, elo ili kontrabas, obino sviraju gudalom. Na svim icanim instrumentima zvuk nastaje titranjem ica. Kad se pobude trzanjem, ice titraju vrlo kratko, dok povlaenjem gudala gruba < KAKO U O R G U L J A M A NASTAJE Z V U K ? Kad orgulja pritisne tipku na orguljama, kroz neke od svirala poinje strujiti zrak. Svaka svirala izvodi drukiju notu. Takve orgulje nalazimo u crkvama, dok na elektrinim zvuk izlazi iz zvunika. Na crkvenim orguljama zrak obino dolazi iz elektrinog mijeha. Pritiskom na tipku otvara se ventil i u svirale ulazi zrak, strujei preko ruba otvora u cijevi ili preko metalnog jezika. Oni titraju, titraji se prenose na zrani stup i tako nastaje zvuk. U sviralama razliite duljine nastaju razliiti tonovi. Orgulja pomou registarskih tipki usmjerava zrak u odreeni niz svirala i tako dobiva razliite zvukove. Na elektrinim orguljama tipke nalikuju prekidaima koji ukljuuju elektrine generatore zvuka..Oni proizvode elektrine impulse koji odlaze do zvunika. povrina strune produava titranje. Jaim trzanjem ili povlaenjem gudala prema dolje titranje postaje snanije, pa je zvuk glasniji. Zvuk koji nastaje titranjem ica nije glasan. Titraji se sa ica prenose na uplje tijelo instrumenta, pa zvuk postaje glasniji. samo niz tonova koji odgovaraju onima na bijelim klavirskim tipkama. Ostale tonove (poput onih na crnim tipkama) harfisti izvode koristei papuice. Ploice se okreu tako da izboine skrauju i produavaju duljinu vibrirajue ice, pa tonovi postaju za pola tona vii ili nii. Postoji sedam papuica, svaka se koristi za jedan ton u nizu od A do G. Pritiskom na papuicu D, naprimjer, sve D ice postaju Dis.

43

ZNANOST I TEHNIKA > KAKO JE G R A E N A GITARA? Gitare se izrauju od drveta, a najbolje su one izraene rukom. Tijelo gitare je uplje. Titraji se sa ica prenose na zrak u tijelu, te u njemu takoer nastaje zvuk i izlazi kroz zvuni otvor ispod ica. Na kobilici gitare privreno je sedam ica od metala ili ovjih crijeva. Provuene su kroz gornje sedlo u glavi, a podeavaju se s pomou zateznih vijaka. Vrat gitare graen je od tvrdog drveta na kojem su privrene metalne trake prijenice. Prijenice sainjavaju hvataljku. Pritiskanjem ica o prijenice dobivaju se razlici tonovi. Akustina > KAKO RADI SINTESAJZER? Sintesajzer stvara elektronsku muziku. Na njemu se koritenjem kontrolnog ureaja moe izvesti mnotvo razliitih zvukova. U sintesajzeru nastaju razliiti elektronski signali koji se u zvuniku pretvaraju u zvuk. Sintesajzer moe oponaati druge instrumente ili proizvesti niz vlastitih tonova. Veina sintesajzera se svira na klavijaturi, ali najprije treba podesiti dugmad na kontrolnom ureaju da se dobije odgovarajui zvuk. Kontrolni ureaj upravlja elektronskim strujnim krugovima u sintesajzeru. Oni stvaraju elektrine impulse razliite snage, koji odlaze do pojaala i zvunika. Impulsi potiu

A KAKO RADI ELEKTRINA GITARA? Elektrina gitara ima ice kao i obina, ali one ne proizvode zvuk. Trzanjem ica u pikapu smjetenom ispod ica nastaje elektrini signal. On putuje do pojaala i zvunika te se ondje pretvara u zvuk. Budui da ice ne proizvode zvuk, elektrina gitara ne mora imati uplje tijelo. ice su nainjene od metala. Na gitarama s magnetskim pikapom metalne ice titraju iznad magneta. Zbog toga se magnetsko polje mijenja i u zavojnicama oko pikapa nastaje elektrini signal. Na nekim gitarama je uz kobilicu na icama privren tlani pikap. Titraji se sa ica prenose na pikap, te u njemu nastaje elektrini signal. Jaina signala ovisi o jaini trzaja, pa gitaristi mogu zvuk uiniti tiim ili glasnijim.

gitara se moe pretvoriti u elektrinu ako se na nju privrsti pikap.

titranje membrane u zvuniku, te tako nastaje odreeni zvuk. Osim preko klavijature, na sintesajzeru se moe svirati pomou raunala. U raunalo najprije treba unijeti odgovarajue podatke.

44

ZNANOST I TEHNIKA > KAKO U K L A V I R U NASTAJE Z V U K ? Pritiskom na klavirsku tipku bati se pomie prema naprijed i udara o icu. Glava batia obloena je pustom, a ice su metalne. Batii potiu titranje ica, stvarajui zvuk. Kad pustimo tipku, na icu se naslanja prigunik i zaustavlja titranje. Svaka tipka na klavijaturi povezana je s udarnim mehanizmom sastavljenim od nekoliko drvenih poluga. Pritiskom na tipku podie se udarni jeziak i bati udara o icu. Istovremeno se sa ice podie prigunik, te ona poinje titrati. Dok je tipka pritisnuta, zubac dri bati uza icu, tako da je moe vrlo brzo ponovno udariti. Kad otpustimo tipku, udarni jeziac se sputa, a bati se udaljuje od ice.

A E M U SLUE KLAVIRSKE PAPUICE? Veina klavira ima dvije papuice. Lijeva utiava zvuk, a desna ga produava. Kad pritisnemo desnu papuicu, zvuk se uje jo neko vrijeme nakon to pustimo tipku. Lijeva papuica na razliite naine utiava zvuk. Obino se njenim pritiskom batii za srednje i dublje tonove pomiu malo ustranu. Ti tonovi imaju dvije do tri ice. Kad < KAKO NA B U B N J U NASTAJE Z V U K ? Bubanj se sastoji od koe razapete na okviru. Koa od udarca zatitra i stvara zvuk. Titraji se prenose na okvir i zrak, te se njihovi zvukovi mijeaju s onima koje isputa koa. Zvukovi se na bubnju razlikuju po nainu udarca. S pomou batia se dobiva otar zvuk, dok se rukama ili mekanim batiem mogu izvesti prigueniji tonovi. Zvuk ovisi i o veliini

stisnemo papuicu, batii udaraju samo jednu icu, pa je zvuk tii. Na nekim se klavirima svi batii pribliavaju icama. Pritiskom na tipku batii prelaze manju udaljenost, pa je udar slabiji i zvuk tii. Desnom papuicom podiemo prigunike sa ica. ice zvue sve dok tonovi ne utihnu.

bubnja. Na veoj su koi tonovi dublji i buniji, a na manjoj vii. Na malom su bubnju razapete dvije koe izmeu kojih se nalazi niz ica. Kad udarimo gornju kou, ice lupkaju po donjoj koi i daju zvuku otrinu. U orkestrima najee viamo timpane. Na timpanima se zatezanjem i oputanjem koe mogu izvesti razliiti tonovi.

45

ZNANOST I TEHNIKA energija njenih molekula. Meutim, u mraku se viak energije trenutano gubi. Svijetlea boja ne oslobaa energiju odjednom, ve postupno, to u tami vidimo kao blagi sjaj. Neke tvari svijetle i danju. Kao i svijetlee boje, one upijaju svjetlosnu energiju. Istog trenutka je isputaju u obliku jednobojne svjetlosti, pa se zato florescentne boje doimaju sjajnima.

A ZATO SVIJETLEE BOJE SVIJETLE U MRAKU? Svijetlee boje na svjetlu upijaju svjetlosnu energiju, a u mraku je oslobaaju. Tu > KAKO SE I Z R A U J U KIPOVI? Kipari mogu isklesati kip iz komada kamena ili drveta, odlamajui ekiem i dlijetom komadie materijala. Za metalne kipove se najprije oblikuje glineni model i po njemu se izrauje kalup. U kalup se ulijeva rastaljeni metal, te tako nastaje kip. Kipari moraju vrlo paljivo klesati kamen ili drvo da ne odlome preveliki komad. Na kraju oprezno poliraju kip da bi mu povrina postala glatka i sjajna. Izrada metalnog kipa je obino jednostavnija jer kipar prvo izrauje glineni model, oblikujui mekanu glinu. Model se moe mijenjati dodavanjem ili uklanjanjem komadia gline. Glineni lik se iznutra podupire ugraenim icanim okvirom. Na kraju se prema modelu izrauje kalup, te se u njemu izlijeva metalni kip.

osloboenu energiju vidimo kao blagi sjaj. Kad se sva energija pohranjena u boji oslobodi, sjaj nestaje. Obasjavanjem neke tvari svjetlou poveava se

A KAKO SE I Z L I J E V A J U KIPOVI I MODELI? Prilikom izrade metalnih kipova najprije se izrauje glineni model, a oblaganjem modela gipsom dobiva se kalup. Iz kalupa se tada ukloni glineni lik i na njegovo mjesto se stavlja jezgra. Na kraju se u prostor izmeu gipsa i jezgre lijeva rastaljeni metal. Za izlijevanje metalnih kipova esto se primjenjuje

metoda s voskom. U kalup od gipsa izlijeva se sloj vrueg voska koji, kad se ohladi, zadrava oblik kalupa. uplji votani lik smjeta se u kutiju za izlijevanje i ispunjava i okruuje sitnim pijeskom. Pijesak prijanja uz vosak, tvorei kalup. Tada se u kalup ulijeva rastaljeni metal. Vosak se rastapa i otjee iz kalupa, a njegovo mjesto ispunjava metal. Hlaenjem metala nastaje uplji metalni kip.

46

ZNANOST I TEHNIKA

A KAKO SE I Z R A U J U MOZAICI? Mozaici su slike i uzorci na zidovima ili podovima. Sastoje se od tisua obojenih kockica rasporeenih tako da tvore sliku. Umjetnik najprije izrauje skicu, a zatim prema njoj slae kockice u vlanu buku. Mozaici se najee izrauju od keramike. Keramika se izree na komadie odreene veliine i po potrebi oboji. STO JE KLISE? Klie ili obrazac je negativni otisak na metalnoj ploi. Na ploi se najprije izrezbari crte, zatim se na nju nanosi boja i naposlijetku se slika otiskuje na papir. Taj postupak zovemo kliiranjem. Metalna ploa za kliiranje prekrivena je slojem posebne glazure. Umjetnik otrim, iljastim alatom

Moe se koristiti i staklo, a lijepi se uzorci dobivaju i slaganjem kamenia. Prije izrade mozaika na papiru se nacrta skica, a zatim se na vlanoj buci oznauju obrisi slike. Tada se u buku umeu obojene ploice. Kad se buka osu i, prostor izmeu ploica se ispunjava rijetkom bukom ili malterom. Da bi se taj postupak ubrzao, neki mozaici se slau od blokova ploica uvrenih na nekom mekom materijalu. urezuje na ploi sliku, skidajui pritom glazuru i izlaui, metal. Izrezbarena ploa uranja se u posudu s kiselinom. Glazura titi metal od kiseline, a na mjestima gdje je glazura skinuta kiselina izjeda metal i stvara utore. Tada se na plou nanosi boja, te ona ispunjava utore. Pritiskom papira na plou, boja iz utora prelazi na papir, stvarajui otisak klieja.

A K A K O SE P R O I Z V O D E BOJE? Boje se sastoje od obojenog praha - pigmenta, i tekuine poput ulja. Nanoenjem boje na neku povrinu tekuina se stvrdne i vee pigmente. Vodene boje su mjeavina pigmenata i vode. Kad voda ispari, pigmenti ostaju zaljepljeni na papiru. Boje se proizvode provlaenjem pigmenata i tekueg sredstva za vezanje kroz valjke. Gustoa i nijansa boje mijenjaju se ovisno o koliini tekuine i pigmenata. Za uljane i zatitne boje kao vezivo se esto upotrebljava sredstvo koje se izdvaja iz prirodnih ulja ili sintetskih smola napravljenih poput plastike. Neke boje sadre otapala koja isparavaju, ostavljajui na papiru sloj smole s pigmentima. Emulzije se sastoje od sintetskih smola pomijeanih s vodom. Kad se boja osui, na povrini ostaje sloj smole.

47

ZNANOST I TEHNIKA

A KAKO NASTAJE FOTOGRAFIJA? Kad pritisnemo dugme, svjetlost obasjava film u fotoaparatu i mijenja ga. Uranjanjem u posebne tekuine, ili razvijae film se razvija i na njemu se pojavljuje slika. Crno-bijeli filmovi pokriveni su slojem srebrnog jodida ili srebrnog bromida, dok filmovi u boji imaju nekoliko takvih slojeva. U dodiru sa svjetlou srebrni bromid ili srebrni jodid djelomino se pretvaraju u srebro. Kad razvijemo film, osvijetljeni dijelovi se do kraja mijenjaju u srebro, a neosvijetljeni jo uvijek sadre spoj srebra koji se uklanja. Srebro tvori tanki crni sloj na filmu, stvarajui negativnu sliku. Na takvoj slici su svijetli dijelovi tamni, a tamni su svijetli. Na kraju se od negativa izrauju fotografije. Na njima su tamni dijelovi tamni, a svijetli su svijetli.

A KAKO U F O T O A P A R A T U NASTAJE SLIKA? Lea s prednje strane usmjerava sliku predmeta na film u unutranjosti fotoaparata. Kroz trailo moemo vidjeti sliku koju e fotoaparat snimiti. Pritiskom na dugme, u fotoaparat ulazi svjetlost i na filmu nastaje slika. Svjetlosne zrake to dolaze od predmeta ispred kamere se prolaskom kroz leu lome i na filmu projiciraju sliku tog predmeta. Na filmu nastaje obrnuta slika, ali se prilikom razvijanja ispravlja. Kad pritisnemo dugme na fotoaparatu, zaslon se na djeli sekunde otvara i izlae film svjetlosti. To se odvija tako brzo da predmeti u pokretu izgledaju kao da miruju. Neke lee imaju otvor koji se poveava i smanjuje, kontrolirajui koliinu svjetlosti to ulazi u aparat. Ako prizor koji fotografiramo nije dobro osvijetljen, otvor je posve otvoren.

A KAKO RADI SVJETLOMJER? Svjetlomjer nam pokazuje osvijetljenost predmeta koji slikamo. Svjetlost se u svjetlomjeru mijenja u elektrinu struju i pokree brojanik, te na njemu vidimo kako valja podesiti brzinu zaslona i otvora na lei da dobijemo dobru fotografiju. Svjetlomjer sadri elije osjetljive na svjetlost koje pretvaraju svjetlosne zrake u elektrinu struju ili mijenjaju jainu struje to protjee od male baterije u kameri do elija. U oba sluaja ulaskom svjetlosti u svjetlomjer pojaava se jakost struje. Struja pomie iglu, pa na njoj moemo provjeriti osvijetljenost predmeta koji slikamo. Prema poloaju igle moemo odrediti kako namjestiti zaslon i otvor da bi se film ispravno osvijetlio i da dobijemo lijepu fotografiju.

48

ZNANOST I TEHNIKA > KAKO RADI BLJESKALICA? U sijalicama etvrtaste bljeskalice nalaze se metalne zavojnice ili listii i cijevi s ugljenom prainom. Kad pritisnemo dugme na fotoaparatu, opruga udara o cijev i pali ugljenu prainu. Zavojnica ili listi se ugriju, uzrokujui bljesak svjetlosti. Sijalice su ispunjene kisikom, pa zavojnica ili listi trenutano sagorijevaju uz vrlo jak bljesak. Budui da je svjetlost ukasta, za film u V KAKO SE RADE DIJAPOZITIVI? Filmovi u boji imaju tri sloja koji reagiraju na utu, crvenu ili plavu boju nekog prizora. Dijapozitiv u boji takoer sadri uti, crveni i plavi sloj. Na nekim mjestima se slojevi preklapaju, stvarajui sve ostale boje. Film u boji nainjen je od tri sloja fotoosjetljive emulzije koja sadri spoj boji se upotrebljavaju sijalice u plavom omotau koji mijenja svjetlost u bijelu. Neke sijalice rade na elektrinu struju. Prekida u fotoaparatu ukljuuje sijalicu u istom trenutku kad se otvara zaslon. Sijalice se napajaju energijom iz baterija. Za razliku od etvrtaste, elektronska bljeskalica se moe neprestano upotrebljavati. Ona sadri cijev koja prolaskom elektrinog naboja snano bljesne.

srebra. Kad se film izloi svjetlosti, svaki sloj reagira na odreenu boju. U filmu se nalazi i uta prozirna vrpca koja omoguava razlaganje bijele svjetlosti na pojedine boje. Prilikom razvijanja dijapozitiva srebro nastalo na osvijetljenim dijelovima filma zamjenjuje se utom, crvenom i plavom bojom, a uta vrpca se uklanja. Kad gledamo dijapozitiv, kroz njega prolazi bijela

svjetlost. uta, crvena i plava boja se na nekim mjestima preklapaju i daju sve ostale boje. uti i plavi sloj, naprimjer, zajedno daju zelenu boju. Crna nastaje preklapanjem svih triju boja, a bijela kad su sva tri sloja bezbojna. Fotografije u boji se, kao i dijapozitivi, sastoje od utog, crvenog i plavog sloja.

ZNANOST I TEHNIKA V KAKO RADI FILMSKI PROJEKTOR? Film se sastoji od dugakog niza slika. Prolaskom filma kroz projektor, pojedine slike se osvjetljavaju i lea ih projicira na ekran. Slike se izmjenjuju tako brzo da dobivamo dojam kretanja. Kinematografski film se projicira brzinom od 24 slike u sekundi, dok su kuni projektori neto sporiji. Zupci u projektoru zahvaaju niz rupica s obje strane filma i vuku sliku do prozoria. Ovdje se slika na trenutak zaustavlja i osvjetljava, te je lea projicira na ekran. Zupci povlae film i kod prozoria se zaustavlja sljedea slika. Izmeu svjetiljke i filma nalazi se rotirajui zaklopac ije lopatice prikrivaju pomicanje filma. Kod zvunih filmova svjetlost prolazi kroz zvunu traku i udara u stanice osjetljive na svjetlost, te one odailju elektrine signale razliite jakosti. Signali odlaze do pojaala i zvunika, te u njima nastaje zvuk. Ponekad se zvuk snima na magnetsku vrpcu nalik onoj koju upotrebljavamo u kasetofonima.

A KAKO RADI FILMSKA KAMERA? U filmskoj kameri se, kao i u fotoaparatu, nalazi film. Meutim, u filmskoj se kameri svake sekunde snimi nekoliko slika. Dok film prolazi ispred objektiva, zaslon se neprestano vrlo brzo otvara i zatvara, stvarajui na filmu niz slika. Snimljeni film se razvija i prikazuje na ekranu. U veini kamera upotrebljavaju se filmske kasete. One sadre 50

dugaku filmsku vrpcu koja obino traje nekoliko minuta. S jedne strane kasete nalazi se otvor kroz koji film ulazi u prozori. Kuka za povlaenje filma zahvaa rupice i zaustavlja jednu po jednu sliku ispred prozoria. Kad se kuka pomakne prema nazad, film se zaustavlja i zaslon se nakratko otvara. Zaslon se moe povezati s jedinicom za automatsku kontrolu ekspozicije. Kad se zaslon zatvori, kuka ponovno zahvaa film i pred prozoriem se zaustavlja

sljedea slika. U mnogim se filmskim kamerama zaslon sastoji od rotirajueg polukruga. Da bi se dobio usporeni film, brzina filma se prilikom snimanja uveava, tako da se svake sekunde osvijetli vie slika. Meutim, u projektoru se film uvijek projicira istom brzinom. Zbog toga film dulje prolazi kroz projektor nego kroz kameru, pa se kretanje na filmu usporava. Smanjenjem brzine snimanja kretanje se ubrzava.

ZNANOST I TEHNIKA Svaki crte se zasebno snima na stolu za animaciju. Crte se postav lja na stol i iznad njega se uvrsti kamera. Crtai ne crtaju cijeli crte na svakom listu, ve pojedine dijelove slike crtaju na zasebnim prozirnim folijama. Postavljanjem folije s nekim likom na foliju s pozadinom dobiva se cjelovit crte. Za izradu crtanih filmova mogu se upotrebljavati i raunala. Umjetnici posebnom olovkom crtaju na elektrinoj ploi, a raunalo samo unosi boje.

A KAKO SE S N I M A J U CRTANI F I L M O V I ? Kad gledamo crtani film, ini nam se da se crtei kreu. Ustvari, u svakoj sekundi > KAKO RADI MIKROFON? Zvuni valovi stvaraju u mikrofonu elektrine signale koji zatim odlaze do pojaala i zvunika. U mikrofonu zvuni valovi udaraju u tanku plou koju zovemo membranom, te ona titra istom brzinom kao zvuni valovi. Povezana je s ureajem u kojem titraji izazivaju nastanak elektrinih signala razliite jakosti. U kristalnom mikrofonu piezoelektrini kristal vrpca

vidimo 24 razliite slike, te tako dobivamo dojam kretanja. Svaki crte se zasebno snima posebnom filmskom kamerom. reagira na dodir membrane i stvara signal. Mikrofon s pokretnom zavojnicom sadri malu zavojnicu razapetu meu polovima magneta. Kad membrana zatitra, u zavojnici nastaje elektrini signal. Slino rade i mikrofoni s vrpcom, ali oni umjesto zavojnice imaju metalnu vrpcu. Kondenzatorski i ugljeni mikrofoni se napajaju elektrinom strujom. Ugljena zrnca titraju i mijenjaju struju, stvarajui signal.

< KAKO SE P R O I Z V O D E G R A M O F O N S K E PLOE? Prilikom snimanja ploa, u studiju se glazba najprije snimi na matinu vrpcu. Prema vrpci se izrauje matrica, otac, a potom i kalup, majka. Tlaenjem komada plastike izmeu kalupa dobiva se gramofonska ploa. Matina vrpca snimljena u muzikom studiju sadri dva kanala. Pojaala prenose

signale od pojedinog kanala do otre igle to klizi povrinom okrugle lakploe i uzrezuje na njoj utore, stvarajui oca. Svaka stijenka utora predstavlja zapis jednog kanala. Galvaniziranjem oca i Ijutenjem stvore nog metalnog sloja dobiva se majka, na kojoj se na mjestima gdje su na ocu bili uto'ri nalaze izboine. Na kraju se tlaenjem komada plastike izmeu dva kalupa izrauje ploa. 51

ZNANOST I TEHNIKA

A KAKO RADI GRAMOFON? Kad na gramofonu elimo sluati glazbu, iglu uvrenu na pikapu sputamo na plou. Okretanjem ploe igla klizi njenim valovitim utorima i titra. Pikap reagira na titraje i odailje elektrine signale, te oni kroz pojaalo dolaze do zvunika i pretvaraju se u zvuk. Postoje dvije vrste gramofonskih pikapa. Kristalni pikap sadri piezoelektrini kristal povezan s gramofonskom iglom. Prolaskom kroz utore igla titra i neprestano pomie kristal, potiui stvaranje elektrinih signala. Magnetski pikap sadri male iane zavojnice koje titraju meu polovima magneta i generiraju elektrine signale. Neki gramofoni imaju vlastito pojaalo i zvunike, dok se drugi moraju povezati s kasetofonom.

A KAKO U Z V U N I K U NASTAJE Z V U K ? Zvunici pretvaraju signale iz kasetofona, gramofona, radio ureaja ili televizora u zvuk. U zvuniku se nalazi unjasta opna od materijala slinog plastici, povezana sa zavojnicom i magnetom. Kad do zvunika stigne elektrini signal, magnet pomakne zavojnicu, te opna zatitra i proizvodi zvuk. Elektrini signal mijenja elektrino polje zavojnice. Okolni magneti privlae i odbijaju zavojnicu. Tako izazivaju titranje koje se prenosi na membranu. Zavojnicu i magnet zajedno nazivamo sustavom za pobuivanje membrane. Zvunici esto imaju vie takvih sustava - veliki proizvode duboke zvukove, a mali visoke. U elektrostatskom zvuniku titranje membrane ne potie magnetsko polje, ve elektrostatska sila.

A KAKO RADE STEREO UREAJI? Da bismo mogli sluati stereo plou ili kasetu, potrebna su nam dva zvunika. Glazba se na plou ili kasetu snima u dva dijela ili kanala. Signali s prvog kanala odlaze do lijevog, a s drugog kanala do desnog zvunika, te nam se ini kao da se zvukovi ire meu zvunicima. U studiju se glazba du matine vrpce snima na dva kanala, lijevi i desni. Na svaki kanal snima se jedan dio zvukova. Instrument koji se uje samo na lijevom kanalu snima se samo na lijevom mikrofonu, dok se pjeva, kojeg ujemo na oba, snima i na lijevom i na desnom mikrofonu. Na ploi je svaki kanal zapisan na jednoj stijenci utora. Stereo gramofon ima na pikapu dva kristala ili zavojnice u kojima nastaju dva signala i odlaze do zvunika.

52

ZNANOST I TEHNIKA V K A K O RADI KASETOFON? Kasetofon radi mijenjajui zvune valove u magnetske. Zvuk se du vrpce biljei kao magnetski zapis. Kad sluamo muziku, magnetski zapis se ponovno pretvara u zvuk. Na kasetofon se obino prikljuuje mikrofon, iako ga mnogi kasetofoni imaju ugraenog. On pretvara zvuk u elektrine signale koji se pojaavaju u pojaalu i odlaze do glave kasetofona. Glava se sastoji od iane zavojnice omotane oko eljeznog prstena s malim otvorom. Glava reagira na signal i stvara magnetsko polje, te se vrpca koja prolazi ispred nje magnetizira. Kad sluamo kasetu, vrpca ponovno prolazi ispred glave, te njeno magnetsko polje potie zavojnicu, stvarajui u njoj signal. Signal kroz pojaalo odlazi do zvunika prikljuenog na kasetofon. U veini kasetofona se nalazi ista glava i za snimanje i za reprodukciju. Meutim, najkvalitetniji ureaji imaju jednu glavu za snimanje, a drugu za reprodukciju. Prilikom snimanja zvuka na vrpcu, druga glava brie sve ranije zapise stvarajui magnetsko polje koje uklanja magnetizam.

A K A K O SE SNIMAJU KASETE? Kao i kod snimanja ploa, glazba se u studiju najprije snima na matinu kasetnu vrpcu. Ona se tada vrlo brzo reproducira, a ubrzani zvukovi se biljee na vrpcu. Ta se vrpca dalje upotreblja va za umnoavanje kaseta. Snimanje vrpce velikom brzinom omoguuje brzu izradu kopija. Kopije matine kasetne vrpce i

vrpce koja se upotrebljavaju za izradu kaseta su jednako ubrzane. Kad se kaseta reproducira normalnom brzinom, glazbu ujemo onako kako je prvotno snimljena. Kasete imaju dvije strane. S jedne strane se glazba snima du gornjeg dijela vrpce, a s druge du donjeg. Kad sluamo glazbu, kasetofonska glava uvijek ita zapis s gornjeg dijela. Da bismo sluali drugu stra nu, kasetu valja okrenuti.

Obje strane kasete snimaju se istovremeno. Na kopiji osnovne vrpce, koja se koristi za izradu kaseta, snimljene su obje strane: jedna je zapisana od poetka prema kraju, a druga od kraja prema poetku. Kad okrenemo kasetu, magnetski zapis se ita u ispravnom smjeru. Kad kasetu stavimo u kasetofon, zupci na kolutima s trakom prionu uz vitlo koje ih okree. 53

ZNANOST I TEHNIKA V K O L I K O DALEKO DOPIRU RADIO VALOVI? Valovi za prijenos televizijske slike putuju od predajnika do antene u ravnoj liniji i prelaze samo onu udaljenost koliko iznosi od predajnika do horizonta. Meutim, valovi za radio prijenos mogu se kretati iza horizonta, a neki ak prate zakrivljenost Zemlje. Dugaki radio valovi (niske frekvencije) prelaze horizont i zaobilaze planine. Ovisno o snazi, ti signali mogu prijei oceane i kontinente. Kratki se valovi (visoke frekvencije) ne lome na taj nain, ve putuju pravocrtno, a u gornjim se slojevima atmosfere reflektiraju nazad prema Zemlji. Na taj nain obilaze itav svijet. Televizijski se signali alju do komunikacijskih satelita u orbiti. Probijaju se kroz atmosferu, a satelit ih usmjerava nazad prema Zemlji. U svemiru radio signali prelaze vrlo velike udaljenosti.

A KAKO RADI G R A D S K A RADIO-VEZA? Gradski kanal nam omoguuje da razgovaramo putem radija. Za to nam je potreban mali primopredajnik. Kad govorimo u mikrofon, predajnik odailje radio valove to se ire u krugu od nekoliko kilome tara. Sve osobe s primopredajnikom mogu na tom podruju uti poruku i na nju odgovoriti. Tada zvuni valovi iz njihovog ureaja dolaze do naeg prijemnika. Da se radio stanice ne bi mijeale, svaka odailje signale razliitih frekvencija. Frekvencije odreenog opsega grupiraju se u radio-veze, od kojih svaka ima drugaiju namjenu. U mnogim je zemljama gradska radio-veza namijenjena privatnoj upotrebi. Radio-veza je podijeljena na vie kanala, a signali su preslabi da bi se daleko irili. Zato gradsku radio-vezu moe koristiti mnogo ljudi, a da se meusobno ne ometaju. Gradska radio-veza je vrlo popularna meu vozaima automobila i kamiona. 54

A KAKO RADI TELEVIZIJSKA KAMERA? U televizijskoj kameri slika nastaje u fotoosjetljivoj cijevi koja pretvara svjetlost u elektrine impulse. Kad impulsi stignu do televizijskog ureaja, na njegovom se ekranu pojavljuje slika. Objektiv televizijske kamere projicira sliku pred sobom u posebnu elektronsku cijev. Kamere u boji sadre tri elektronske cijevi koje reagiraju na crvenu, plavu ili zelenu svjetlost. Polarizirajua zrcala ili prizme rastavljaju svjetlosnu sliku na tri boje. Pojedine boje padaju na fotoosjetljivu plou, stvarajui na osvijetljenim mjestima elektrini naboj. Pritom se na stranjoj strani ploe javlja suprotni naboj, te tvori elektronsku sliku predmeta. Po elektronskoj slici se u strogo odreenim linijama usmjeruje mlaz .elektrona. Njegova jakost ovisi o veliini naboja pojedinog dijela elektron ske slike, te tako nastaju razliiti video signali.

ZNANOST I TEHNIKA V KAKO RADI R A D I O ? mjerimo hercima (Hz). Valnosilac nastaje slanjem elektrinog signala odreene frekvencije u predajnu antenu. Njihova frekvencija je toliko visoka da pobuuje titranje elektrona u atomima metalne antene i stvara radio val te frekvencije. Meutim, val-nosilac se najprije mijea sa zvunim signalom nastalim u studiju s pomou mikrofona. Zbog toga se val-nosilac mijenja tako da nosi zvuk kao promjenu svoje jakosti ili frekvencije. Stigavi do prijemne antene, valnosilac pobuuje elektrone u njenim atomima i stvara slabi elektrini signal iste frekvencije. U radio prijemniku bira kanala (tuner) odreuje prijemnu frekvenciju, a demodulator odvaja valnosilac, ostavljajui samo zvuni signal.

Radio prima nevidljive radio valove koje odailje predajnik. U studiju se glazba ili govor pretvaraju u elektrine impulse, a oni se u predajnoj anteni mijenjaju u radio valove. Prijemna antena hvata radio valove, a radio ureaj ih opet pretvara u zvuk. Predajnik odailje valnosilac odreene frekvencije. Frekvenciju

A KAKO TELEVIZIJSKA SLIKA STIE U NAE DOMOVE? U televizijskom studiju kamere proizvode elektrine signale. Nastali signali odlaze do televizijskog predajnika smjetenog nedaleko naih domova. Tamo ih predajna antena pretvara u radio valove koji se ire zrakom. Prijemna antena prikljuena na televizijski prijemnik hvata valove, a televizor ih ponovno pretvara u sliku.

Signali od studija do predajnika obino putuju zemnim vodovima, ali se za slanje signala na vee udaljenosti mogu upotrebljavati i radio veze. Za potrebe velikih gradova dovoljan je jedan televizijski stup. Meutim, radio valovi kojima se prenose slike s udaljenou gube na jakosti, pa se u udaljenijim mjestima postavljaju predaj nici ponavljai, tzv. repetitori. Obino svaka kua ima vlastitu antenu

smjetenu na krovu ili na samom televizijskom ureaju. Televizijska slika i zvuk prenose se valom nosiocem na isti nain kao i kod radija. Televizijski se program moe prenositi i s pomou svemirskih satelita, ali su za to potrebne posebne velike tanjuraste antene. Do mnogih domova program dolazi kablovima. U tom sluaju se slike i zvukovi ne prenose radio valovima, ve izravno kablovima. 55

< K A K O RADI TELEVIZOR U BOJI? Pogledate li izbliza sliku televizora u boji, vidjet ete da je sastavljena od mnotva sitnih crvenih, zelenih i plavih tokica ili crtica. Gledano s vee udaljenosti, te se tri boje mijeaju, stvarajui itavu paletu boja. Kamera u boji stvara tri video signala koji odgova raju crvenom, zelenom ili plavom dijelu svjetlosti sni manog prizora. Televizor u boji prima te tri vrste sig nala i alje ih do tri elektron ska topa u katodnoj cijevi. Oni prema ekranu ispaljuju tri zrake, od kojih svaka predstavlja odreenu boju. Ekran se sastoji od mozaika fluorescentnih tokica ili crtica koje pri udaru mlaza elektrona zasvijetle crvenom, zele nom ili plavom svjetlou. Da bi se na pojedinim mjes tima pojavila odgovaraju a boja, mlazovi prolaze kroz otvore u zaslonu sa stranje strane ekrana. Kutovi izmeu mlazova i otvora su tako podeeni da mlaz do fluorescentne toke ispravne boje.

A KAKO RADI TELEVIZOR? Televizijska antena skuplja signale koje iri predajnik i provodi ih do katodne cijevi u TV ureaju. U cijevi se prema ekranskim linijama ispaljuju mlazovi elektrona (sitnih elektrinih estica). Pogoene tokice u linijama zasvijetle, tvorei sliku. Signal uhvaen u anteni je kopija video signala nastalog u kameri. Kad stigne do kontrolnog ureaja elektronskih > KAKO RADI V I D E O UREAJ? Video ureajem moemo snimiti televizijski program na video kasetu. Video kaseta sadri vrpcu nalik onoj u audio kaseti. Na njoj se zapisuju signali uhvaeni TV antenom. Video ureaj biljei du vrpce video signale u obliku magnetskog zapisa. Sadri glave za snimanje i za reprodukciju nalik onima u kasetofonima, ali preko njih vrpca prelazi 56

topova, oni ispaljuju mlazove elektrona prema ekranu. Na mjestu gdje mlaz udari u stranju stranu ekrana pojavljuje se osvijetljena tokica. Mlaz prolazi ekranom slijedei istodobno iste linije kao u televizijskoj kameri, te tako gradi sliku. Slika se obnavlja 25 do 30 puta u sekundi, pa dobivamo dojam kretanja. Zvuk nastaje na isti nain kao i u radio ureaju.

znatno bre. Ustvari, vrpca se ne pomie bre, ali se glava bre okree. Vrpca je omotana oko rotirajueg bubnja na kojem su poloene dvije glave.

Prolaskom bubnja du trake, glave se brzo okreu, zapisujui video signale u nizu dijagonalnih kanala. Zvuk se biljei u ravnom kanalu du jednog kraja trake.

ZNANOST I TEHNIKA < TO JE VIDEO-DISK? Video-disk je u potpunosti nalik gramofonskoj ploi, ali se na njemu pored zvukova biljee i slike. Za gledanje filma snimljenog na videodisku potreban nam je poseban ureaj prikljuen na televizor. Na video-disku se ne moe snimati program, ve ga upotrebljavamo samo za gledanje onoga to je snimljeno u studiju. Postoji vie razliitih sistema video-diskova. > KAKO RADI AKVALUNG? Akvalungom se koriste ronioci da bi mogli slobodno plivati pod vodom. Ronilac na leima nosi boce s komprimiranim zrakom koji kroz cijevi prolazi do usnika. Na taj nain ronilac moe pod vodom udisati zrak. Da bi ronilac mogao lako disati, tlak zraka mora biti jednak tlaku vode oko njegova tijela. Zbog toga se u usniku nalazi savitljiva opna koja se prilikom disanja pomie i podeava tlak zraka. Kod udisaja se tlak zraka u usniku smanjuje, pa tlak vode gura opnu prema naprijed. Opna pomie polugu koja otvara ulazni ventil na cijevi povezanoj s bocama, te zrak ulazi u ronioevo tijelo. Prilikom izdisaja zrani tlak gura opnu prema natrag, zatvarajui pritok zraka. Otvara se ispuni ventil kroz koji zrak izlazi u vodu. Neki na povrini imaju urezane spiralne utore kojima prolazi igla poveza na s pikapom. Na njime se video signal zapisuje kao niz elektrinih naboja koje igla prepoznaje. Druga slina vrsta nema utore, ve se zapis ita voenjem elektrode nad spiralnim tragovima du kojih su na povrini ploe utisnute udubine. Trea vrsta, prikazana na slici, upotrebljava za itanje spiralnih tragova lasersku zraku.

< KAKO RADI PADOBRAN? Otvoreni padobran se poput kupole nadvija nad padobrancem. Njegova velika povrina opire se strujanju zraka i usporava pad. Smjer pada moe se donekle kontrolirati povlaenjem konopaca privrenih na kupoli. Padobran je paljivo sloen u naprtnjai zajedno s pomonim padobranom koji za sobom povlai glavnu kupolu. Ponekad se

na kupoli nalaze otvori za kontrolu prolaza zraka. Otpor zraka se ponitava s teinom padobranca, pa on pada jednoliko i tlo dodiruje brzinom od oko etiri metra u sekundi. To je jednako kao da skoimo sa zida tek neto vieg od jednog metra. Prilikom prizemljenja padobranac povlai ruicu za brzo oslobaanje. Neki su padobrani etvrtasti i imaju krilca to omoguuju padobrancu da upravlja padom.

57

ZNANOST I TEHNIKA > KAKO RADI MAGNET? Svaki se magnet sastoji od mnotva magnetica. To nisu zasebni predmeti, ve vrlo sitni dijelovi koji i sami djeluju poput magneta. U magnetu se ti magnetski dijelovi slau u nizove. Magnetske dijelove zove mo elementarnim magnetima. Nemagnetizirane tvari takoer sadre elementar ne magnete, ali su njihovi polovi okrenuti u razliitim smjerovima i magnetizmi im se ponitavaju, pa tvar nema stalni magnetizam. Meutim, kad se tvar namagnetizira snanim magnetskim poljem, elementarni magneti se posloe u redove tako da im magnetska sila djeluje u istom pravcu. Kad slomimo ili preree mo magnet, svaki komad zadrava magnetska svoj stva jer elementarni magne ti ostaju poredani u nizovima. Magnetizam elementarnih magneta uzrokovan je djelovanjem elektrona koji, kruei oko jezgre (sredita) pojedinih atoma, stvaraju magnetsku silu.

A TO JE M A G N E T S K O POLJE? Svaki magnet ima magnetsko polje. To je nevidljiva sila koja privlai eline pribadae i sline predmete. Ono je, takoer, razlog zato se magneti privlae ili odbijaju. Svaki magnet ima sjeverni (S) i juni (J) pol. Koji je pol sjeverni a koji juni, saznat ete objesite li magnet o nit. Magnet e se okretati sve dok se sjeverni pol ne usmjeri prema sjeveru, a < KAKO ELEKTRINA STRUJA PROTJEE ICOM? Elektrina struja je protok vrlo sitnih estica, elektrona, kroz icu. Svaki elektron ima vrlo slabi, jedinini elektrini naboj. Kad elektroni stignu do potroaa, na njemu se pojavljuje napon. Da bi elektrina sijalica svijetlila, kroz icu svake sekunde mora protei oko dva milijuna milijuna milijuna elektrona. Elektroni dolaze iz izvora

juni prema jugu. Izmeu dva pola ire se nevidljive magnetske silnice koje sainjavaju magnetsko polje. Kad pribliimo dva magneta, njihova magnetska polja djeluju jedno na drugo. Privlae se samo suprotni polovi magneta, dok se istoimeni odbijaju. Zemljino magnetsko polje iri se izmeu magnetskih polova, prekrivajui itavu Zemljinu kuglu. Zbog toga se kompasova igla uvijek okree prema Sjevernom polu. elektrine struje, primjerice baterija ili generatora u elektranama. Svaki elektron ima negativni elektrini naboj. Elektroni naputaju negativni pol i prolaze icom do pozitivnog pola, zatvarajui strujni krug. Elektroni protjeu samo kroz metale kao to su, naprimjer, bakar ili eljezo, jer atomi metala imaju u vanjskoj ljusci slobodne elektrone. Slobodni elektroni prelaze s jednog atoma na drugi, pa elektrini naboj moe vrlo brzo tei kroz icu.

58

ZNANOST I TEHNIKA > KAKO RADI AKUMULATOR? Akumulator je obnovljivi izvor elektrine struje. Sastoji se od ploa uronjenih u neku kiselinu. Kiselina mijenja kemijski sastav ploa i na taj nain proizvodi struju. Punjenjem akumulatora proces tee u suprotnom smjeru i vraa ploama prvobitni kemijski sastav. U akumulatoru su ploe rasporeene u parovima. Jedna je nainjena od spuvastog olova, a druga od olovnog oksida. Parovi su uronjeni u otopinu sumporne kiseline. Pojedine ploe su meusobno izolirane separatorima. Skupine ploa su odijeljene pregradama i sainjavaju lanke akumulatora. V KAKO RADI ELEKTRINI M O T O R ? Elektrini motor okree neku osovinu, primjerice osovinu kotaa djeje elektrine eljeznice. Protokom elektrine struje, iana

Sve olovne ploe povezane su jedna s drugom i s negativnim polom akumulatora, dok su ploe od olovnog oksida prikljuene na pozitivni pol. Struja nastaje kad sulfatna kiselina reagira s zavojnica u motoru se magnetizira. Magnet okree zavojnicu, a ona osovinu. Elektrina struja odlazi iz baterije do zavojnice smjetene izmeu polova magneta. Zavojnica stvara

ploama, pa se olovo i olovni oksid mijenjaju u olovni sulfat. Elektroni osloboeni na olovnoj ploi teku prema ploi od olovnog oksida, stvarajui elektrinu struju. magnetsko polje iji se polovi zakreu prema polovima magneta. Sjeverni pol zavojnice se pomie prema junom polu magneta, a juni prema sjevernom. Kao posljedica tog meusobnog djelovanja magnetskih polja zavojnica se zakree. Kad polovi zavojnice dou do magnetskih polova suprotnog predznaka, struja u zavojnici promijeni smjer. Tu promjenu izaziva komutator. Promjenom smjera struje mijenja se i magnetsko polje zavojnice. Juni pol postaje sjeverni, pa zavojnicu sada provlae magnetski polovi koji su je ranije odbijali. Na taj se nain zavojnica neprestano okree. Svakih pola okreta komutator mijenja smjer struje.

59

ZNANOST I TEHNIKA > KAKO RADI TRANSFORMATOR? Transformator mijenja napon elektrine struje. U transformatoru struja ulazi u zavojnicu, te ona stvara magnetsko polje. Pod utjecajem magnetskog polja u sekundarnoj se zavojnici stvara izmjenina struja. Transformator povisuje ili sniava napon izmjenine struje. To je elektrina struja koja mnogo puta u sekundi mijenja smjer toka. Transformatori se upotrebljavaju za stvaranje struje vrlo visokog napona, koja se moe provoditi na velike udaljenosti. Prije nego to stigne u stanove, struja ponovno prolazi kroz transformator i napon joj se sniava. Kad ue u primarnu jako m a g n e t s k o

zavojnicu transformatora, izmjenina struja stvara na zatvorenoj eljeznoj kotvi magnetsko polje koje prati promjene struje. Polje presijeca sekundarnu

zavojnicu, te se u njoj stvara nova izmjenina struja.

A KAKO RADI ELEKTROMAGNET? Elektromagnet je vrsta magneta koji radi pod utjecajem elektrine struje. Njegovo se magnetsko polje moe ukljuiti i iskljuiti. Sastoji se od iane zavojnice obavijene oko eljezne ipke. Kad kroz zavojnicu 60

protjee elektrina struja, ipka postaje jaki magnet. eljezna jezgra proizvodi mnogo jae magnetsko polje nego sama zavojnica. To se dogaa zato to zavojnica megnetizira eljezo istog trenutka kad kroz nju pone tei struja. Meutim, eljezo ne ostaje

magnetizirano kad se struja iskljui, ve se odmah demagnetizira. Veliki elektromagneti se koriste na dizalicama za podizanje i prenoenje starog eljeza. Kad kroz zavojnicu tee struja, elektromagnet skuplja eljezo i dizalica ga prenosi na eljeno mjesto. Tada se struja iskljui i eljezo pada na zemlju. Elektromagneti se upotrebljavaju i za stvaranje jakog magnetskog polja u mnogim elektrinim strojevima, primjerice elektrinim motorima i generatorima. Oni mogu stvoriti i izmjenino magnetsko polje, ovisno o jaini struje kojom se napajaju. Zbog toga elektromagnete nalazimo u elektrinim napravama za mjerenje, kasetofonima i zvunicima.

ZNANOST I TEHNIKA V KAKO RADI TRANZISTOR? Tranzistore nalazimo u svim elektrinim strojevima poput televizora i radio ureaja. Oni pojaavaju slabu elektrinu struju, a mogu je takoer ukljuivati i iskljuivati. Tranzistor se sastoji od tri sloja tvari koju zovemo poluvodiem. Tanki sredinji sloj naziva se bazom, a dva vanjska, deblja sloja odailjaem i sabiraem. Struja protjee od odailjaa do sabiraa, ali je baza zaustavlja. U bazu ulazi slabi elektrini signal i mijenja njen napon. Ako se taj signal poveava, baza proputa vie elektrine struje. Suprotno tome, kad se signal smanjuje, baza zaustavlja protok struje. Zbog toga se protok struje kroz tranzistor mijenja ovisno o jakosti signala koji ulazi u bazu. Ako je struja jaa od signala, tranzistor pojaava signal. Ako je signal jednak nuli, kroz tranzistor ne protjee struja.

A KAKO Ml KROI P O V I M O G U BITI TAKO MALI? U svim elektronskim ureajima, primjerice depnom raunalu, nalazimo mikroipove sastavljene od mnogo pojedinanih komponenata nalik tranzistorima. S obzirom na brojnost, oni moraju biti maleni. Elektroni, ijim protokom nastaje struja, su vrlo sitni, pa i komponente mogu biti siune. Mikroipovi sadre stotine ili tisue tranzistora i drugih elektronskih komponenata. Oni moraju biti tako brojni da bi mikroip mogao u kratkom vremenu izvesti mnogo elektronskih operacija potrebnih za raunanje. Ako su komponente vrlo male i nedaleko jedna od druge, elektrina struja moe meu njima vrlo brzo protjecati. Kako se sve komponente izrauju od silicija, proizvode se to sitnije na komadiu silicija mikroipu.

A KAKO SE P R O I Z V O D E MIKROIPOVI? Mikroipovi se izrauju od vrlo tankih ploica silicija. Na povrini silicijske ploice izrauju se male elektronske komponente. Na ploicu se u sitnom, ali vrlo sloenom uzorku nanosi nekoliko slojeva silicija. Na ploici se kliiranjem izrauju pojedini slojevi komponenata. Obrisi elektronikih komponenata se smanjuju fotografskom metodom i projiciraju na povrinu ploice. Tako nastaje maska s rupama na osvijetljenim (ili neosvijetljenim, ovisno o tehnologiji) dijelovima. Ploica se tada obrauje s tvarima koje prodiru u rupe u maski i mijenjaju elektrina svojstva silikona. Na taj se nain na povrini ploice stvara sloj s malim podrujima razliitih elektrinih svojstava. Postupak se nekoliko puta ponavlja, sve dok se ne izrade sve komponente i uspostave njihove meusobne veze. 61

ZNANOST I TEHNIKA > KAKO RADI D I G I T A L N I SAT? Na digitalnom se satu vrijeme prikazuje brojevima. U sreditu sata nalazi se kvarcni kristal koji u svakoj sekundi zatitra jednaki broj puta. Pri svakom titraju nastaje elektrini impuls. Ostali dijelovi broje nastale impulse i mijenjaju brojeve na displeju, tako da sat uvijek pokazuje tono vrijeme. Kad se same ili rairi, kvarcni kristal stvara elektrini impuls. Baterija napaja sat elektrinom energijom i potie kristal da titra odreenom frekvencijom. Kvarcni kristal neprestano odailje

elektrine impulse, te oni odlaze do komponenata u mikroipu. One broje primljene impulse i svake sekunde odailju drugi impuls koji mijenja broj na

digitalnom displeju. Mikroip takoer moe brojiti sekunde i raunati izmjene minuta, sati, datuma, pa ak i mjeseci ili godina.

A KAKO RADE RAUNALA? Da bi raunalo radilo, mora imati odgovarajui program koji mu nalae kako se rjeava odreeni zadatak, primjerice zbrajanje. Kad dobije potrebne informacije (podatke), raunalo ih obrauje i pokazuje odgovor. Svako se raunalo, bez obzira na veliinu, sastoji 62

od etiri osnovna dijela. To su ulazne i izlazne jedinice, memorija i centralna obradna jedinica. Kao ulazna jedinica obino se koristi tastatura. Upotrebljavamo je za unoenje novih programskih uputa i informacija ili podataka, primjerice brojeva. Program i podaci se pohranjuju u dio memorije koji zovemo RAM. U RAM

ih moemo uitati s magnetske vrpce ili diskete na kojoj su spremljeni. Drugi dio memorije, ROM, sadri upute koje upravljaju centralnom obradnom jedinicom. Ta jedinica uz pomo programa preraunava zadane podatke. Na kraju centralna obrad na jedinica alje podatke do izlazne jedinice, obino ekrana ili pisaa.

ZNANOST I TEHNIKA V K O L I K O SU BRZA RAUNALA? Najbri superkompjutori mogu u jednoj sekundi izves ti oko 100 milijuna raunskih -operacija! Meutim^ sve su to jednostavni aritmetiki zadaci poput zbrajanja dvaju brojeva. Raunala rastavljaju sve sloene probleme na jednostavne aritmetike opejracije. Jedan od najteih zadataka je vremenska prognoza. Za predvianje sutranjeg stanja u atmosferi potrebno je izvesti vie milijuna raunskih operacija. Samo A KOLIKO ZNAMENKI superkompjutori to mogu UPOTREBLJAVAJU izvesti prije nego to RAUNALA? vrijeme stvarno nastupi. Raunala brzo rade jer Raunala upotrebljavaju razlazu sve raunske samo dvije znamenke - 0 i 1. operacije u kodove Ona pretvaraju brojeve i elektrinih signala. rijei u kodove sastavljene od Elektrini impulsi od kojih nula i jedinica, koje upotreblja se sastoje kodovi prolaze vaju za sve daljnje postupke. nevjerojatnom brzinom kroz sitne krugove u mikroipovima. Centralna Nizove nula i jedinica obradna jedinica kojima se koriste raunala zovemo binarnim brojevima. rasporeuje impulse na drugaiji nain i oblikuje Sve programske upute i nove kodove. Tako ona podaci se u raunalo unose izvodi vie milijuna decimalnim brojevima, slo operacija u sekundi. vima, simbolima i znakovi ma, a ulazna jedinica ih pretvara u odgovarajue binarne brojeve. Oni se ne sastoje od znamenki, ve od elektrinih impulsa. Kad u neki dio raunala stigne impuls, on predstav lja 1. Ako impulsa nema, radi se o 0. Kodovi se u memoriju raunala pohranjuju kao dane nizovi elektrinog naboja ili magnetizma. Centralna obradna jedinica obavlja sve zadatke slaui nizove impulsa na razliite naine, odnosno stvarajui binarne brojeve. Dobiveni brojevi se pretva raju u jezik itljiv ovjeku. V KAKO R A U N A L A GOVORE? Neka raunala mogu govoriti. Oni sadre jedinicu za govor koja moe oblikovati odreeni broj rijei. Svaka rije ima vlastiti elektrini kod. Kodovi nastaju u mikroipovima i odlaze do jedinice za govor. Raunarska jedinica za govor sadri sintesajzer glasa. Rijei se u sintesajzer unose tako da ih osoba izgovara u stroj za pretvaranje zvukova u digitalne signale. To su nizovi elektrinih impulsa slini binarnim kodovima s kojima rade raunala. Signali se trajno pohranjuju u memoriji sintesajzera. Raunalo govori itajui kodove za odgovarajue rijei iz memorije. Kodovi se mijenjaju u elektrine signale i kroz pojaalo dolaze do zvunika, te mi ujemo rije. Raunala se upotrebljavaju za davanje nekih informacija, a ponekad i za itanje knjiga slijepim ljudima.

63

ZNANOST I TEHNIKA V K A K O RADI NUKLEARNI REAKTOR? Nuklearne elektrane sadre nuklearne reaktore koji upotrebljavaju uran kao gorivo. Uran se ugrije do vrlo visoke temperature i zagrijava rashladno sredstvo (paru ili plin) to protjee kroz reaktor. Prolaskom vrue pare ili plina u kotlu se stvara para koja pokree elektrine generatore. U sreditu nuklearnog reaktora nalaze se ipke s gorivom u kojima se uranove jezgre sudaraju s neutronima i dijele. Tako nastaju manje jezgre i druge estice koje se naglo ubrzavaju, otputajui toplinu. Kako bi se sprijeilo da se lanana reakcija ubrza do te mjere da se uran prebrzo ne raspadne, u reaktor se sputaju kontrolne ipke. One upija ju neutrone i usporavaju raspadanje urana. Ako se reaktor pregrije, kontrolne ipke se automatski sputaju i on prestaje raditi Kao rashladno sredstvo najee se upotrebljava voda ili ugljik dioksid. Ono prolazi kroz toplinski izmjenjiva u kotlu i zagrijava vodu do kljuanja U nekim se nuklearnim reaktorima voda pretvara u paru ve u sreditu reaktora. Para se cijevima provodi do parne turbine koja pokree elektrine generatore. Ohlaena para se kondenzira u vodu i vraa do kotla ili reaktora.

A ZASTOJE NUKLEARNA ENERGIJA TAKO MONA? Nuklearnu energiju proizvode sitne estice u atomskoj jezgri (sreditu). Meu njima djeluje jaka privlana sila. Raspadanjem jezgara ta se sila oslobaa velikom snagom. U reaktoru se nuklearna reakcija odvija pod kontrolom da bi se dobila 64

korisna energija. Za gorivo se upotrebljava rijetki izotop metala urana zvan uran235. U sudaru jezgre urana235 s neutronima, jezgra se raspada na dvije manje jezgre i nekoliko neutrona. Nastali neutroni se sudaraju s drugim jezgrama, one se dijele i oslobaaju jo neutrona. Na taj se nain dijeli sve vie i vie jezgara. Kontrolna ipka upija

viak neutrona i odrava stalnu brzinu reakcije. Dijeljenjem jezgre oslobaa se vrlo jaka privlana sila koja znatno ubrzava neutrone i male jezgre. Zbog vrlo brzog kretanja, jegre i neutroni oslobaaju toplinu, pa se na taj nain uran pretvara u energiju. Pretvaranjem mal'e koliine urana dobiva se mnogo energije.

ZNANOST I TEHNIKA strojevi koriste jaki elektrini naboj za provoenje estica du cijevi. estice poput protona su elektriki nabijene, pa ih naboj na cijevi privlai ili odbija, dajui im vrlo veliku brzinu. Na kraju cijevi zraka se usmjerava prema cilju. estice se sudaraju s atomima, te se u nekima od njih jezgra dijeli na vie estica i manje jezgre. One odlaze do detektora koji ih biljei.

A KAKO SE A T O M I M O G U PODIJELITI? Sve to postoji sastavljeno je od malih estica, atoma, koje se ne mogu dijeliti. Kad bi se atomi mogli dijeliti, stvari ne bi zadravale oblik, ve bi se > KAKO Z N A M O K O L I K O S U FOSILI STARI? Fosili su ostaci prethistorijskih biljaka i ivotinja. Stari su vie tisua ili milijuna godina. Fosili, ili stijene u kojima ih nalazimo, malo su radioaktivne. Znanstvenici starost fosila odreuju mjerenjem njihove radioaktivnosti. Nakon odreenog vremena tvari posve izgube radioaktivnost. Nekim je tvarima za to potrebno vie

raspadale. Meutim, znanstvenici mogu podijeliti atome i prouavati estice koje se u njima nalaze. Znanstvenici atome dijele u velikim strojevima za ubrzavanje estica. Ti tisua ili milijuna godina. Biljke i ivotinje sadre vrlo male koliine radioaktivnih elemenata. Njihova radioaktivnost se poinje smanjivati im uginu. Zbog toga mjerenjem radioaktivnosti moemo doznati njihovu starost. Radioaktivni minerali u stijenama gube radioak tivnost od trenutka nastan ka. Budui da se stijene stvaraju oko biljnih i ivotinj skih ostataka, mjerenjem starosti stijena moe se odrediti i starost fosila. < ZATO SU NEKE TVARI R A D I O A K T I V N E ? Neke tvari isijavaju nevidljivo zraenje koje zovemo radioaktivnou. Zraenje moe biti slino rendgenskom (vidi str. 67) ili struja estica, a javlja se prilikom raspadanja jezgri pojedinih elementa. U sreditu svakog atoma nalazi se jezgra sastavljena od gusto zbijenih estica protona i neutrona. Sve

radioaktivne tvari graene su od elemenata s vrlo velikim brojem protona i neutrona u jezgri. Zbog velike koncentracije protona i neutrona, neke od tih estica naputaju jezgru, inei element radioaktivnim. Pritom nastaju dvije vrste estica. Alfa estice se sastoje od dva protona i dva neutrona, dok su beta estice elektroni koji nastaju raspadanjem neutrona. 65

ZNANOST I TEHNIKA upotrebljavaju posebni stakleni tapii i cijevi ispu njene bojom ili plinovima. Aktivni materijal se napaja energijom iz elektrinog ili svjetlosnog izvora. Atomi upijaju energiju i dolaze u stanje visoke energije. Svi atomi u istom trenutku oslobaaju viak energije, stvarajui svjetlosne zrake potpuno iste boje. Materijal ima na jednom kraju zrcalo koje spaja pojedine zrake u snop. Neki laseri umjesto svjetlosti proizvode nevid ljive infracrvene zrake.

KAKO RADI LASER?

Laser stvara vrlo tanak, ali neobino snaan snop svjetlosti. U laseru se nalazi tvar nalik kristalu. U njoj se pohranjuje svjetlosna ili neka druga energija, koja se > KAKO B R Z O PUTUJE SVJETLOST? Svjetlost putuje brzinom od priblino 300.000 kilometara u sekundi. Udaljenost izmeu Mjeseca i Zemlje prevali za tek neto vie od jedne sekunde, a od Sunca do naeg planeta putuje neto vie od osam minuta. Meutim, da stigne od nekih zvijezda do Zemlje, svjetlosti je potrebno vie godina. U svemiru brzina svjetlosti iznosi 299.792,5 kilometara

kasnije isputa u vrlo sjajnom, kratkom bljesku svjetlosti. Tvar koja isputa laserske zrake zovemo aktivnim materijalom. U prvim laserima nalazio se kristal rubina, a danas se takoer u sekundi. Kroz zrak, vodu i prozirne tvari svjetlost putuje neto sporije. Istom brzinom putuju i druge vrste zraka sline svjetlosnim, primjerice radio i televizijski signali, te infracrvene, toplinske, ultraljubiaste i rendgenske zrake. Smatra se da je brzina svjetlosti najvea brzina to se moe postii. Budui da svemirski brodovi, bez obzira na snagu, ne mogu putovati bre od svjetlosti, putovanje do najbliih zvijezda trajalo bi godinama.

A KAKO SE UPOTREBLJAVA ULTRA LJUBIASTA SVJETLOST? Ultraljubiasta svjetlost pripada nevidljivom dijelu spektra. Meutim, tvari to sadre fosfor poinju u dodiru s ultraljubiastom 66

svjetlou svijetliti, pa se ona upotrebljava za strojno razvrstavanje pisama i identifikaciju zaboravljenih dokumenata i slika. Na pismima koja dolaze u ured za razvrstavanje potanski broj je napisan

blijedom ili nevidljivom tintom to sadri fosfor. U posebnom stroju ultraljubiasta svjetiljka obasjava tintu i ona poinje svijetliti. Stroj ita potan ski broj i alje pismo u odre eni odjeljak za isporuku. Obasjani ultraljubiastom svjetlou tinta i boje izgle daju posve drugaije nego na obinom svjetlu, pa se tako moe prepoznati falsifikat. Na Zemlju ultraljubiasta svjetlost dolazi sa Sunca. Ona izaziva tamnjenje koe i proizvodi u koi vitamin D, koji spreava rahitis.

ZNANOST I TEHNIKA upotrebljavaju posebni stakleni tapii i cijevi ispu njene bojom ili plinovima. Aktivni materijal se napaja energijom iz elektrinog ili svjetlosnog izvora. Atomi upijaju energiju i dolaze u stanje visoke energije. Svi atomi u istom trenutku oslobaaju viak energije, stvarajui svjetlosne zrake potpuno iste boje. Materijal ima na jednom kraju zrcalo koje spaja pojedine zrake u snop. Neki laseri umjesto svjetlosti proizvode nevid ljive infracrvene zrake.

KAKO RADI LASER?

Laser stvara vrlo tanak, ali neobino snaan snop svjetlosti. U laseru se nalazi tvar nalik kristalu. U njoj se pohranjuje svjetlosna ili neka druga energija, koja se > KAKO B R Z O PUTUJE SVJETLOST? Svjetlost putuje brzinom od priblino 300.000 kilometara u sekundi. Udaljenost izmeu Mjeseca i Zemlje prevali za tek neto vie od jedne sekunde, a od Sunca do naeg planeta putuje neto vie od osam minuta. Meutim, da stigne od nekih zvijezda do Zemlje, svjetlosti je potrebno vie godina. U svemiru brzina svjetlosti iznosi 299.792,5 kilometara

kasnije isputa u vrlo sjajnom, kratkom bljesku svjetlosti. Tvar koja isputa laserske zrake zovemo aktivnim materijalom. U prvim laserima nalazio se kristal rubina, a danas se takoer u sekundi. Kroz zrak, vodu i prozirne tvari svjetlost putuje neto sporije. Istom brzinom putuju i druge vrste zraka sline svjetlosnim, primjerice radio i televizijski signali, te infracrvene, toplinske, ultraljubiaste i rendgenske zrake. Smatra se da je brzina svjetlosti najvea brzina to se moe postii. Budui da svemirski brodovi, bez obzira na snagu, ne mogu putovati bre od svjetlosti, putovanje do najbliih zvijezda trajalo bi godinama.

A KAKO SE UPOTREBLJAVA ULTRA LJUBIASTA SVJETLOST? Ultraljubiasta svjetlost pripada nevidljivom dijelu spektra. Meutim, tvari to sadre fosfor poinju u dodiru s ultraljubiastom
66

svjetlou svijetliti, pa se ona upotrebljava za strojno razvrstavanje pisama i identifikaciju zaboravljenih dokumenata i slika. Na pismima koja dolaze u ured za razvrstavanje potanski broj je napisan

blijedom ili nevidljivom tintom to sadri fosfor. U posebnom stroju ultraljubiasta svjetiljka obasjava tintu i ona poinje svijetliti. Stroj ita potan ski broj i alje pismo u odre eni odjeljak za isporuku. Obasjani ultraljubiastom svjetlou tinta i boje izgle daju posve drugaije nego na obinom svjetlu, pa se tako moe prepoznati falsifikat. Na Zemlju ultraljubiasta svjetlost dolazi sa Sunca. Ona izaziva tamnjenje koe i proizvodi u koi vitamin D, koji spreava rahitis.

ZNANOST I TEHNIKA

A TOSU HOLOGRAMI? Hologrami su udesne slike koje izgledaju kao da imaju dubinu poput pravih predmeta. Gledamo li, naprimjer, hologram kocke i okreemo li ga na jednu stranu, vidjet emo sve njene stranice kao da je obilazimo! Hologrami se izrauju pomou lasera.

Hologram nastaje obasjavanjem predmeta laserskom zrakom. Svjetlost se odbija od predmeta i pada na oblinju fotografsku plou. Istovremeno se laserska zraka dijeli, tako da se takoer odbija od zrcala i izravno pada na plou. Tada se ploa razvija, te se na njoj pojavljuje crnobijela slika. Kad se jedna strana hologramske ploe

ponovno osvijetli laserskom svjetlou, iza ploe se ukazuje slika predmeta. Slika je trodimenzio nalna, kao i stvarni predmet, ali u boji laserske svjetlosti. Neki hologrami se mogu projicirati laserom tako da se slika pojavljuje na prednjem dijelu ploe. Postoje i posebni hologrami koji se vide na dnevnoj svjetlosti.

> K A K O NASTAJU RENDGENSKE ZRAKE? Na rendgenskom snimanju kroz odreeni dio naeg tijela, primjerice usta ili prsni ko, prolazi snop rendgenskih ili X- zraka. Zrake su nevidljive i ne izazivaju nikakav osjet. Na kraju zrake padaju na fotografski film. Kad se film razvije, na njemu se pojavljuje slika unutranjosti usta ili prsnog koa. Rendgenski aparat sadri cijevi ijim se zagrijavanjem oslobaa strujanje elektrona. Aparat se napaja jakom elektrinom strujom koja ubrzava elektrone kako bi dovoljnom brzinom udarali u metu. Sudaranjem elektrona s metom nastaju rendgenske zrake. Stvorene zrake izlaze kroz prozori iz aparata i prolaze kroz tijelo. Kroz meko tkivo prolaze lake nego kroz kosti ili zube, pa su pojedina tkiva na filmu razliito zasjenjena. Film je smjeten uz onaj dio tijela koji se snima. Rendgenske zrake prodiru do filma i osvjetljavaju ga. Ponekad zrake stvaraju sliku na fluorescentnom ekranu slinom televizijskom. 67

ZNANOST I TEHNIKA > ZATO N A M PREDMETI P O D V O D O M I Z G L E D A J U BLIIMA? Pokuate li dohvatiti neki predmet pod vodom, primijetit ete da se nalazi dublje nego nam se ini. To se dogaa zato to se svjetlosne zrake to dolaze od predmeta lome na povrini vode. Kad svjetlosne zrake to dolaze od nekog predmeta pod vodom stignu do povrine, prelaskom u rjee sredstvo (zrak) lome se prema povrini. Tada kroz zrak prolaze do naih oiju. Meutim, oi su naviknute da svjetlosne zrake putuju pravocrtno, < KAKO RADI POVEALO? Prolaskom kroz povealo svjetlosne zrake se lome. Meutim, nae oko ne prepoznaje da su zrake prelomljene, pa nam se ini da dolaze od mnogo veeg predmeta. Povealo je konveksna ili sabirna lea. Svjetlosne zrake se prolaskom kroz sredstva razliite gustoe (zrak i staklo) lome, a lea ih usmjerava u jednu toku. Meutim, oko ne > KAKO SE V I D I M O U ZRCALU? Kad se gledamo u zrcalu, na njegovu sjajnu povrinu padaju svjetlosne zrake to dolaze od nas, te se odbijaju i vraaju do naih oiju. Tako u zrcalu vidimo svoju sliku, ali je ona obrnuta. Zrcalo se sastoji od stakla ija je stranja strana premazana sjajnom prevlakom. Svjetlosne zrake prolaze kroz staklo i odbijaju se od prevlake. Ravno zrcalo odbija zrake 68 pod kutom jednakim kutu upadanja. Zato je slika u ravnom zrcalu iste veliine i oblika kao i sam predmet. Meutim, slika je uvijek obrnuta. To se dogaa jer zrake koje upadaju s desne strane odbijaju na istu stranu, pa nam je, gledano u zrcalu, desna strana predmeta uvijek s desne strane. Kad bi umjesto zrcalne slike pred nama stajao pravi predmet, njegova desna strana bila bi s nae lijeve. pa nam se ini da se predmet nalazi na onom mjestu gdje bi se nalazio da se zrake nisu prelomile. Izgleda kao da se predmet nalazi blie povrini. moe pretpostaviti da su se zrake prelomile, pa smatra da one dolaze izravno od predmeta. Zbog toga iza poveala vidimo uveanu sliku predmeta. Pomou poveala moemo, takoer, projicirati sliku nekog predmeta na papir. Tako se, naprimjer, na papiru moe pojaviti slika Sunca i zapaliti papir. To se dogaa zato to se Suneve zrake prolaskom kroz povealo lome i susreu u jednoj toni na papiru, te se na njemu pojavljuje slika.

ZNANOST I TEHNIKA V KOLIKO MIKROSKOP POVEAVA PREDMETE? Kad ih gledamo kroz mikroskop, sitne estice izgledaju znatno vee. Najsnaniji optiki mikroskop ih uveava do 2500 puta, dok ih elektronski mikroskop ini jo veima. Na donjem dijelu mikroskopa zrcalo i kondenzer usmjeravaju svjetlosne zrake kroz preparat, koji je obino smjeten izmeu dvaju laboratorijskih stakalaca. Objektiv se kotaiem za podeavanje pribliava preparatu. Svjetlosne zrake se prolaskom kroz objektivsku leu susreu, stvarajui u mikroskopskoj cijevi uveanu sliku estica iz preparata. Na kraju svjetlost prolazi kroz leu u okularu, te ona jo vie uveava sliku. Mo uveavanja dobiva se mnoenjem jakosti lea u objektivu i okularu. Mikroskop moe imati vie lea, a o njihovom broju ovisi njegova mo uveavanja.

A KAKO RADI PERISKOP? Periskop se upotrebljava za promatranje zbivanja na visini koju inae ne moemo dosegnuti. Obini teleskop sadri dva nagnuta zrcala poloena jedno iznad drugoga. Svjetlost to dolazi od nekog predmeta pada na gornje zrcalo. Ono je usmjeruje na donje zrcalo, koje odbija svjetlost u nae oi. Podmorniki periskop slui za motrenje obzora ili neba iz zaronjene podmornice. Radi na isti nain kao i obini, ali umjesto zrcala ima prizme, pa je slika otrija. Takoer sadri i leu koja uveava plovila s povrine. Periskopi imaju i mnoge druge namjene. Naprimjer, omoguuju promatranje dijelova stroja ili graevine do kojih se ne moe doi ili kojima je opasno prilaziti. Isto tako, strunjaci mogu u izvanrednim sluajevima periskopom pregledati nuklearni reaktor ili pojedine dijelove aviona.

A KAKO RADI ELEKTRONSKI MIKROSKOP? Elektronski mikroskop moe uveati estice i do milijun puta. Umjesto svjetlosnim zrakama koristi se mlazom elektrona. Slika se pojavljuje na ekranu ili se moe snimiti. Optiki mikroskop ne moe uveavati vie od 2500 puta, jer svjetlosne zrake ne stvaraju otru sliku. Elektronski mikroskopi umjesto svjetlosnih zraka upotrebljava elektronski mlaz. Elektroni imaju mnogo manju valnu duljinu nego svjetlost, pa se pomou njih moe postii mnogo vee uveanje. Kao i optiki mikroskop, elektronski sadri lee u okularu (projektoru) i objektivu, te kondenzor. Lee su snani elektromagneti ili elektrode koje sliku stvaraju koristei se elektronskim mlazom to prolazi kroz preparat. Projektor nastalu sliku prikazuje na ekranu.

69

V KAKO RADI KOLOTURNIK? Koloturnik se upotrebljava za podizanje tekog tereta. Povlaenjem konopca okreu se pojedini koloturi. Koloturnik je uvren za strop ili potporanj i podie teret. Teina tereta koja se moe podii koloturnikom ovisi o broju kolotura i nainu na koji su povezani. S jednim konopcem i est kolotura moe se podii est puta tei teret nego s jednim koloturom. Razlog tome je to je konopac koji povlaimo est puta dulji od udaljenosti na koju podiemo predmet, pa se est puta poveava i sila kojom djelujemo na teret. Meutim, time se ne smanjuje koliina uloenog truda ili rada. Osim o teini tereta, rad ovisi i o visini na koju teret podiemo. Za podizanje 80 kilograma tereta na visinu od jedan metar potrebno je uloiti isti rad kao za podizanje 10 kilograma na osam metara.

A Z A T O NEKI PREDMETI PLUTAJU NA VODI? Uz dovoljno panje i strpljenja, iglu moete spustiti na vodu tako da ostane plutati na povrini. Na povrini vode nalazi se nevid ljiva prevlaka koja dri iglu i spreava je da potone. U vodi se molekule meusobno snano privlae. Zbog toga su one povezane i voda je tekua. Na povrini je meumolekulska sila jo snanija, jer joj se ne opiru privlane sile molekula odozgo. Tako nastaje neka vrsta povrinske barijere. Meutim, povrinske molekule vode privlae i molekule svih drugih predmeta na povrini. Ako je predmet lagan poput igle, privlana sila meu molekulama vode dri ga na povrini, odnosno spreava ga da potone. Tu silu zovemo povrinskom napetou. Ona omoguava mnogim dugonogim vrstama kukaca da hodaju po povrini vode. 70

A Z A T O LED PLUTA NA V O D I ? Led pluta na vodi jer je laki od iste zapremnine vode. Meutim, razlika u teini je vrlo mala, pa se vei dio leda nalazi ispod vodene povrine. Smrzavanjem vode molekule se slau u redove, ali se istovremeno i malo razmiu. Zato se voda smrzavanjem iri i led ima manju gustou pa pluta na vodi. Meumolekulska sila je vrlo jaka, pa se nita ne moe oduprijeti irenju vode. Zbog toga vodovodne cijevi zimi ponekad pucaju. Voda se smrzavanjem iri i cijev puca. Kad vrijeme postane toplije, led se topi i iz puknute cijevi poinje curiti voda. irenje pri smrzavanju nije uobiajeno za tekuine, ali je dobro to je s vodom tako. Kad se voda smrzavanjem ne bi irila, led bi tonuo i dublji slojevi oceana i jezera bi se zauvijek zaledili.

ZNANOST I TEHNIKA D> K A K O RADE H I D R A U L I K I SISTEMI? Hidrauliki sistemi se upotrebljavaju u automobilskim konicama, preama i ekiima za oblikovanje predmeta te strojevima za podizanje i kopanje. Rade na principu stlaene tekuine. Hidrauliki se sistemi upotrebljavaju u strojevima u kojima valja postii male pomake s vrlo velikom snagom. Upotrebljavaju se, naprimjer, za podizanje velikih tekih vozila. Hidrauliki sistemi sadre dva klipa koji se podiu i sputaju u cilindrima. Prostori ispod klipova ispunjeni su hidraulikom tekuinom, primjerice uljem, i povezani cijevima. Sputanjem jednog klipa

poveava se tlak tekuina u sistemu. Stlaena tekuina prolazi kroz cijev i podie klip u drugom cilindru. Prvi klip je manji od drugoga. Budui da je tlak isti u oba cilindra, vei klip

se podie s vie snage. Meutim, da bi se stvorio dovoljan tlak, manji klip se mora vie pomaknuti prema dolje nego to se vei podie.

A K A K O RADI GIROKOMPAS? Girokompas se upotrebljava na brodovima velike eline mase koja ometa rad magnet skog kompasa. Sastoji se od

rotirajueg diska poput giroskopa. Os oko koje se disk vrti uvijek je usmjerena prema sjeveru. Oznaka na okviru pokazuje gdje lei sjever. Rotor giroskopa se napaja

energijom iz elektrinog motora i neprestano se okree. Os rotora je uvijek usmjerena u istom pravcu i podeena je tako da se uvijek okree prema sjeveru. Rotor je okruen kardanskim okvirom koji se okree neovisno o rotoru. Kad avion ili brod promijeni smjer, kardanski okvir se okree tako da je osovina rotora i dalje usmjerena prema sjeveru. Taj pomak se prenosi na vjetrulju, te se ona okree i pokazuje smjer sjevera. Postoji i vrsta girokompasa koja se automatski okree u smjeru sjever-jug. Radi poput giroskopa koji se okree pod pravim kutom u smjeru pomaka osovine. U girokompasu rotor reagira na svaki pomak osovine i vraa je tako da pokazuje sjever. 71

ZNANOST I TEHNIKA < KAKO RADI S O N A R ?

Sonar se upotrebljava na amcima i brodovima za mjerenje dubine vode i otkrivanje ribljih jata ili podmornica. Radi na istom principu kao radar, ali se umjesto radarskim koristi sonarnim valovima. Pretvara ispod broda pretvara elektrine signale u zvune impulse koji prolaze vodom. Impulsi se odbijaju od svih predmeta u vodi i kao jeka vraaju do pretvaraa, koji ih opet pretvara u elektrine signale. Prijemnik mjeri vrijeme potrebno da se impulsi vrate i njihovu snagu. To odreuje dubinu na kojoj se objekti nalaze i njihovu vrstou. Tada se signali prikazuju na ekranu. Dubina se prikazuje na dubinskoj ljestvici, a vrstoa razliitim bojama. Na taj nain ribari pronalaze riblja jata, saznaju o kojim ribama se radi i na kojoj su dubini. Sonari se upotrebljavaju i za otkrivanje neprijateljskih podmornica.

KAKO RADI RADAR?

Radar se upotrebljava za otkrivanje poloaja objekata. Radarska antena odailje signale nalik radio signalima. Oni se odbijaju od udaljenih objekata i vraaju do antene. Mjerenjem vremena potrebnog da se signal vrati radar izraunava udaljenost objekta. Radar olakava navigaciju brodova i aviona, naroito nou ili u magli. Pored dru gih brodova i aviona, radar naznauje obalu ili tlo. > KAKO RADI TERMOMETAR? U termometru se nalazi tanka staklena cijev sa zadebljanjem na donjem dijelu. To zadebljanje ispunjeno je tekuinom. Kad se termometar zagrije, tekuina se iri i podie uz cijev. Na hladnome se tekuina opet skuplja, pa njena razina u cijevi pada. Tekuina se u cijevi termo metra iri i skuplja povea njem i smanjenjem titranja njenih atoma ili molekula. 72

Radarska antena se okree i alje signale u svim smjerovima. Na povratku signali dolaze do ekrana i na njemu se pokazuje poloaj svih objekata od kojih su se valovi odbili. Na taj se nain na ekranu dobiva radarska mapa okolnog podruja. Radari se upotrebljavaju i na aerodromima za provjeru poloaja aviona koji odlaze ili dolaze. Strunjaci u kontroli leta vide na ekranu sve oblinje avione.

Srebrnasta tekuina koju viamo u veini termometara je iva. Ako termometar sadri crvenu ili plavu tekuinu, radi se o obojanom alkoholu. iva se iri bre od alkohola, pa zbog toga bre pokazuje temperaturu. Meutim, alkohol se iri jae, pa se moe koristiti u iroj cijevi. Postoji jo nekoliko vrsta termometara. Neki od njih toplinu pretvaraju u elektrine signale koji pomiu kazaljku ili ispisuju temperaturu na brojaniku.

> KAKO SE UPOTREBLJAVA ULTRAZVUK? Ultrazvuk je zvuk vrlo visoke frekvencije, kojeg ne moe uti ljudsko uho. Upotrebljava se za pregledavanje djece prije roenja, u napravama koje slijepi ljudi koriste za orijen taciju, te u kamerama za auto matsko izotravanje slike. Ultrazvuni strojevi rade na isti nain kao i sonari: odailju ultrazvune impulse koji se odbijaju od

raznih predmeta i vraaju do prijemnika. Analizom primljenih impulsa stroj saznaje udaljenost nekog predmeta. Kod pregledavanja neroene djece, ultrazvuk se odbija od tijela djeteta u majci. Ultrazvuna jeka se vraa u stroj, a on je koristi za slaganje slike djeteta na ekranu, kao to se vidi na slici. Slijepi ljudi se mogu koristiti ultrazvunim napravama koje ih upozoravaju na razne prepreke. < KAKO RADI TERMOSTAT? Termostat ukljuuje i iskljuuje grija i na taj nain odrava stalnu temperaturu. Veina naprava za grijanje sadri termostat. Nalazimo ga u glaalima, elektrinim kotlovima, grijaima vode, tednjacima i svim drugim strojevima koji rade na odreenoj temperaturi. Termostati obino sadre vrpcu sastavljenu od dva meusobno povezana sloja metala. Na toplome se jedan metal iri vie od drugoga, pa se vrpca zbog nejednolikog irenja savija. Termostatska upravljaka jedinica je podeena tako da se vrpca na odreenoj temperaturi savija i ukljuuje i iskljuuje prekida. Kad se prostorija ohladi, vrpca se izravnava i ukljuuje grijalicu. Grijai element povezan s prekidaem pojaava savijanje vrpce.

A KAKO SE METAL IRI I SAIMA? Metal se zagrijavanjem iri u svim smjerovima (postaje vei), a hlaenjem se saima (smanjuje se). To se dogaa jer se sitni atomi u metalu pod utjecajem topline razmi u, a na hladnoi se primiu. Zagrijavanjem metala atomi poinju bre titrati. Ubrzano titranje se suprotstavlja sili koja dri atome na okupu i oni se malo razmiu. Hlaenjem metala

titranje se ponovno usporava i atomi se meusobno privlae, irenje i saimanje je neznatno, ali je sila koja pritom djeluje vrlo jaka. Zbog tog svojstva metala elektrini kablovi se nikada ne napinju meu stupovima. Kad bi bili zategnuti, zimi bi se zbog saimanja metala prekinuli. Pored metala ire se i saimaju i drugi kruti materijali. Zato se u mostovima moraju ostaviti mali otvori koji ljeti omoguavaju irenje.

73

ZNANOST I TEHNIKA D> KAKO RADI EKSPLOZIV? Prilikom eksplozije kemijski spojevi u eksplozivu naglo oslobaaju veliku koliinu plinova i topline. Vrui plinovi se brzo ire, dajui eksploziji snagu i irei val visokog tlaka zrakom. Jaki eksplozivi, primjerice nitroglicerin, trenutano oslobaaju vrue plinove, uzrokujui jaku eksploziju. Kemijska reakcija koja se pritom javlja odvija se brzinom od 7,5 kilometara na sat. Jaki eksplozivi se aktiviraju s pomou detonatora. To su mali eksplozivni naboji umetnuti u glavnom eksplozivu i icom povezani s baterijom ili nekim drugim izvorom energije. Eksplozija se javlja kad do detonatora stigne elektrina struja. ice u detonatoru se zagrijavaju te se on pali, aktivirajui glavni naboj. Slabiji eksplozivi poput baruta rade i bez detonatora.

KAKO RADI PUKA?

Povlaenjem okidaa puke oslobaa se udarna opruga i igla udara u osnovicu ahure s tanetom. Igla pali eksploziv, a plin stvoren pri eksploziji ispaljuje tane iz puke. U kapici ahure nalazi se upalja koji aktivira eksploziv za izbacivanje taneta iz cijevi. S unutranje strane cijevi urezani su spiralni utori. Tane se prolaskom kroz

utore okree i iz cijevi izlijee rotirajui se. Na taj nain se spreava skretanje taneta s putanje. U automatskoj puci su meci smjeteni u spremniku. Eksplozivna sila izbacuje ahuru iz zatvaraa, a na njeno mjesto se iz spremnika podie novi metak.

A KAKO RADI N O N I NIAN? Strijelci mogu gaati i u mraku. ak i u najveoj tami postoji malo svjetlosti. Noni nian skuplja tu svjetlost i 74

gradi sliku ciljnog predmeta na ekranu. Na prednjem kraju nonog niana nalazi se lea. Ona usmjerava slabe svjetlosne zrake to dolaze od cilja na

metalni disk koji zovemo foto-emiterom. Na osvijetljenim se mjestima na disku stvaraju elektroni i putuju niz cijev nonog niana. Magneti u cijevi sabiru elektrone u zraku. Zraka udara u fluorescentni ekran na kraju cijevi, stvarajui na njemu sliku cilja. Gledajui kroz noni nian, strijelci usmjeravaju puku prema cilju. Ovakva vrsja nonog niana moe pedeset puta jae osvijetliti cilj, tako da je i u potpunom mraku jasno vidljiv.

> KAKO RADI ATOMSKA B O M B A ? Atomska ekspolozija je dovoljno mona da razori itav grad. Atomska bomba umjesto obinog eksploziva sadri komade urana ili plutonija. U bombi se ti komadi spajaju, izazivajui eksploziju. Spajanjem dvaju komada urana ili plutonija zapoinje raspadanje atomskih jezgri i javlja se lanana reakcija poput one u nuklearnom reaktoru (vidi str.64). Meutim, u bombi se reakcija ne kontrolira, pa se tako oslobaa velika koliina energije. Lanana reakcija zapoinje stvaranjem kritine mase urana ili plutonija. Slobodni neutroni pokreu reakciju, a masa sadri dovoljno atoma da se reakcija moe odvijati. Umjesto spajanja odvojenih komada urana ili plutonija u kritinu masu, uplja se kugla moe eksplozivom razbiti u kruti grumen. > KAKO PROJEKTILI PRONALAZE CILJ? Projektil je raketa s eksplozivnom glavom koja u sudaru s ciljem eksplodira. Projektil moe pratiti cilj u pokretu. Kontrolni sistem vodi projektil otkrivanjem topline koja izlazi iz motora ili radarom. Nekim se projektilima upravlja sa zemlje. Radarski sistem moe pratiti i projektil i njegovu metu. Raunalo analizira radarski signal i radio valovima upravlja

ATOMSKA BOMBA

A KAKO RADI HIDROGENSKA BOMBA? Hidrogenska bomba je toliko snana da se za njeno paljenje koristi atomska bomba. Atomska eksplozija izaziva u okolnom sloju vodika jo snaniju eksploziju. Atomski okidai su u vodikovoj bombi okrueni tvari to proizvodi izotope vodika zvane deuterij i tricij. Prilikom atomske

eksplozije gorivo se izlae golemoj temperaturi i tlaku, te se javlja nuklearna reakcija koju zovemo fuzijom. Jezgre deuterija i tricija se spajaju u jezgru helija. Budui da helijeva jezgra ima manju masu nego jezgre od kojih je nastala, u toj reakciji dolazi do gubitka mase. Masa se pretvara u vrlo veliku koliinu energije i bomba eksplodira.

kretanjem projektila. Projektilima moe upravljati i ovjek s pomou dugake ice ili radija. Neki projektili prate lasersku zraku usmjerenu prema cilju. Veliki projektili namijenjeni unitavanju gradova ili mjesta lete po

unaprijed zadanom kursu. Pojedini projektili sadre raunala s kartom podruja nad kojim lete. Oni vide kamo idu i na taj nain prate odgovarajui smjer.

75

A KAKO V O Z I BRDSKA ELJEZNICA? Pruga brdske eljeznice sastoji se od tri tranice. Trea tranica omoguuje V KAKO RADI PARNA LOKOMOTIVA? U parnoj se lokomotivi nalazi veliki kotao u kojem nastaje para. Para pokree parni stroj, a on okree kotae. Izgaranjem ugljena u pei oslobaaju se vrui plinovi. Oni putuju cijevima do

lokomotivi da lake svlada uspon. Na strmim usponima trenje izmeu kotaa i tranica nije dovoljno za kotla i zagrijavaju vodu koja isparava. Nastala para prolazi kroz kontrolni ventil kojim upravlja voza iz svoje kabine, te se tada pregrijava da bi joj se tlak jo vie poveao. Stlaena para prolazi kroz klipne ventile u cilindar, gdje se iri i gura klip prema drugom kraju

svladavanje uspona. Da bi se sprijeilo klizanje vlaka, po sredini kolosijeka se ugrauje dodatna nazupana tranica koju zovemo zupanicom. Lokomotiva i vagoni imaju posebni zupasti kota iji zupci zahvaaju zupce na tranici, zadravaju vlak i spreavaju klizanje. Na vicarskoj planini Pilatus, eljeznika pruga je toliko strma (prosjeno 1 metar visine na 2,75 metara duine) da utori nisu urezani samo na vrhu, ve i s obje strane zupanice, a lokomotiva i vagoni imaju po dva zupasta kotaa. cilindra. Kretanje klipa se nizom stapajnica prenosi na pogonske kotae lokomotive. Na kraju para kroz dimnjak izlazi u zrak. Jedan dio pare se odvaja iz kotla i upotrebljava za pokretanje konica.

kontrolni klipnjaa ventil d i m n j a k

pec

cilindar klip

76

PROMET

A KAKO RADI DIZELELEKTRINA LOKOMOTIVA? Dizel motor pokree generator. Elektrina struja nastala u generatoru upotrebljava se za pokretanje kotaa. Dizel motori proizvode energiju sagorijevanjem V KAKO RADI BRZA ELJEZNICA? Brzina putnikih vlakova obino ne prelazi 160 kilometara na sat. Meutim, u nekim gradovima nalazimo i mnogo bre eljeznice. Za njih su potrebne posebne lokomotive i neto drugaije pruge. U nekim se ak krajevima za brze eljeznice grade odvojene pruge, po kojima ne voze obini vlakovi.

mjeavine stlaenog zraka i nafte u cilindrima. Nastala energija mora se prenijeti do pogonskih kotaa lokomotive. Za to se ne upotrebljavaju zupanici kao kod automobila, ve elektrina energija. Dizel motor pokree generator, te on napaja elektrini motor za vuu energijom. Motor za vuu je smjeten Najpoznatije brze eljeznice voze u Francuskoj i Japanu. U Francuskoj je TCV (train grande vitesse) 1981. godine povezala Pariz i Lyon, dok u Japanu Shinkansen ( metak) vozi jo od 1964. godine, a danas povezuje gotovo sve velike gradove. Za TCV i Shinkansen su izgraene posebne linije. Mogu voziti vrlo brzo jer na liniji nema drugih vlakova niti prometnih znakova. Svi

na okretnom postolju, a slui za pokretanje pogonskih kotaa. Dizel-elektrine lokomotive su najea vrsta lokomotiva. U veini dijelova svijeta, osim u junoj Africi i dijelovima Azije, para se rijetko upotre bljava. Elektrine lokomotive su isplative samo na optereenijim linijama. potrebni podaci prikazuju se u vozaevoj kabini. Pri osnivanju britanske brze eljeznice (Britain's Advanced Passenger Train) strunjaci su naili navie tehnikih tekoa. Problem skretanja pri velikoj brzini rijeen je mehanizmom za naginjanje. Budui da za brzu eljeznicu nije izgraena posebna linija, potrebno je vrlo paljivo odrediti vrijeme vonje pojedinih vlakova.

77

KAKO LETE A V I O N I ?

Avionima su za let potrebni motori koji im daju snagu, te krila to omoguavaju uzlijetanje i odravaju letjelicu u zraku. V KAKO JE ORGANIZIRANA K O N T R O L A LETA? Kontrola leta je neophodna da bi avioni mogli sigurno uzlijetati i slijetati, te da u prometu ima to manje zastoja. Kontrola leta obavjetava pilote gdje moraju letjeti kako se ne bi sudarili s drugim avionima. Na udaljenosti od oko 2700

Avionska krila su s gornje strane zaobljena, a s donje ravna. Njihov prednji rub je zaobljen, dok je stranji iljast. Kad avion leti, prednji rub krila sijee zrak i rasporeuje ga iznad i kilometara od aerodroma i na visini od 600 metara, avion ulazi u podruje za kontrolu slijetanja. Osoblje u kontrolnom tornju neprestano prati dogaanje na pistama i upuuje pilote kojom brzinom i na kojoj visini moraju letjeti. Radar neprestano daje strunjacima za kontrolu leta nove informacije o tonom poloaju, cilju i identitetu pojedinih aviona,

ispod krila. Zrak koji prolazi uz gornju, zaobljenu stranu krila mora prijei vei put, pa se kree bre od zraka koji prolazi du ravne strane. Zbog toga se tlak iznad krila smanjuje, pa se letjelica podie. Prilikom uzlijetanja motori daju avionu snagu i pojaavaju potisak. Ako avion leti jednolikom brzinom, potisak je jednak teini, pa letjelica lebdi. Djelovanje motora ponitava se s otporom koji prua zrak.

te o vremenskim prilikama. Na temelju tih podataka strunjaci donose konanu odluku koji e avion gdje sletjeti. Ponekad se dogaa da vie aviona eka znak za slijetanje - tada krue nad aerodromom poredani jedan iznad drugoga. Strunjaci za kontrolu leta odgovorni su i za uzlijetanje aviona, a esto nadziru itav let.

78

A K A K O LETE HELIKOPTERI? Helikopteri mogu letjeti u svim smjerovima, pa ak i lebdjeti u zraku. Smjer letenja odreuje se poloajem krakova rotora. Pogonski motor pokree rotor helikoptera. Okretanjem krakova rotora V KAKO AVIONI OKOMITO UZLIjEU I SLIJEU? Za avione s okomitim uzletom nisu potrebne piste. Koristei se mlaznim pogonom, takvi se avioni uzdiu pod kutem od 90. Kod normalnih mlaznih aviona motori su poloeni

stvara se potisak. Kad helikopter lebdi, svi krakovi su postavljeni vodoravno i pravilno se okreu. Teina letjelice je jednaka potisku i helikopter stoji na mjestu. Helikopter se uspinje poveanjem kuta kojim prednji rubovi krakova sijeku zrak. Naginjanjem krakova prema naprijed na vodoravno. Na prednjem kraju zrak ulazi u kompresijsku komoru i mijea se s gorivom. Iz stranjeg dijela motora izlazi mlaz ispunih plinova koji gura avion prema naprijed. Kod aviona s okomitim uzletom odvija se isti proces, ali su njihovi motori poloeni uspravno. Mlaz je usmjeren prema

stranjem kraju letjelice taj se kut smanjuje, a na prednjem poveava i helikopter se pomie pre ma naprijed. Podeavanjem krakova helikopter moe letjeti u svim smjerovima. Zbog okretanja rotora letjelica se okree u suprot nom smjeru. Na veini helikoptera se takva reakcija spreava repnim rotorom. dolje, pa se avion podie u zrak. Avioni s okomitim uzletom se upotrebljavaju za vojne svrhe, ali nisu pogodni za prijevoz putnika. Za vertikalno uzlijetanje su potrebni vrlo snani, veliki motori, pa za putnike i teret ostaje premalo prostora. Pored toga, takvi su avioni vrlo

79

A KAKO SE G R A D E BRODOVI? Gradnja brodova podijeljena je u dva glavna dijela. Najprije se gradi trup, a zatim se u njega postavljaju strojevi i druga oprema. V KAKO SE K O A M A LOVE RIBE? Na koama se ribe love velikom mreom koju zovemo potegaom. Potegaa se upotrebljava za lov bakalara, iveraka, listova, oslia, raa i mnogih drugih riba.

Prije poetka gradnje, strunjaci mjesecima izrauju planove za brod. Najprije se odreuje opa konstrukcija, a potom se crtaju podrobne skice svakog pojedinog dijela. Takve poslove esto Mree potegae ponekad prelaze duljinu od 100 metara. Sputaju se s krme, objeene na dugim konopcima, i doseu do dubina od 1500 ili vie metara. Ribe ulaze u iri, otvoreni dio i hvataju se u uem dijelu mree. Plovci i veliki drveni utezi dre ulaz

obavljaju kompjutori. Ponekad se izrauje maketa, ija se svojstva ispituju u velikom bazenu. Tada zapoinje oblikovanje broda. Pojedini dijelovi trupa se izrauju u brodogradilitu i sastavljaju na brodskom leaju. Neki brodovi se grade od sredine prema pramcu i krmi, dok gradnja drugih zapoinje od krme i ide prema pramcu. Dijelovi poput propelera ili sidra proizvode se na drugim mjestima. Porinue broda u vodu je sveani obred. Nakon porinua u trup se ugrauju motori i odvodne cijevi, postavljaju se elektrina i navigacijska oprema, amci za spaavanje i slino. Posljednji posao je namjetanje kabina. u mreu otvorenim. Kad se mrea ispuni, automatska vitla je podiu na krmu. Mnoge suvremene koe imaju na palubi postrojenja u kojima se ribe iste, reu na renjeve i smrzavaju. Neke ak sadre i laboratorije za ispitivanje kvalitete.

80

PROMET

> KAKO RADI B R O D S K I VIJAK? Vijak ili propeler gura brod kroz vodu. To je dio brodskog ureaja koji pretvara snagu pogonskog stroja u poriv i time pokree brod. Brodski vijci obino imaju etiri do sedam krila i nainjeni su od bronce. Okretanjem krila ubrzava se strujenje vode kroz vijak, s prednje strane se stvara potlak i brod se pomie prema naprijed.

Vijci mogu biti uvreni ili podesivi. Na uvrenim se vijcima ne moe mijenjati nagib krila, pa se brod najbolje kree ako vozi normalnom brzinom.

Na podesivim vijcima se nagib krila moe mijenjati ovisno o potrebnoj brzini i vremenskim prilikama.

A KAKO RADE PODMORNICE? Podmornice se prilikom zaronjavanja i izronjavanja koriste malim perajama koje zovemo krmilima ili hidroplanima. Energiju najee dobivaju iz elektrinih i dizel-motora, dok u nuklearnim podmornicama energija nastaje u nuklearnom reaktoru. Kad podmornica zaranja, balastni se spremnici naplave morskom vodom, a

krmila se okreu tako da usmjeravaju plovilo prema dolje. im se podmornica nae ispod povrine vode, krmila se ponovno podeavaju i upravljaju kutom zaranjanja. Na eljenoj dubini krmila se postavljaju vodoravno i u male pomone tankove ulazi voda. Prilikom izranjanja odvija se suprotan proces. Krmila se okreu tako da usmjeravaju podmornicu prema gore. Kad plovilo gotovo dosegne povrinu, iz balastnih spremnika se komprimiranim zrakom istis

kuje voda. Izranjanjem tornja s periskopom u spremnike se usisava svjei zrak. Podmornice se pod vodom koriste elektrinim motorima prikljuenim na akumulatore, a na povrini dizel-motorima. Dizelmotori se upotrebljavaju i za punjenje akumulatora. Nuklearne podmornice upotrebljavaju toplinu nastalu u nuklearnom reaktoru za pokretanje parne turbine koja proizvodi svu potrebnu elektrinu energiju. Nuklea rne podmornice mogu vrlo dugo ostati pod vodom. 81

KAKO RADI A U T O MOBILSKI M O T O R ? U motoru nastaje energija potrebna za rad automobila. Izvor te energije su cilindri automobilskog motora. Klipovi u cilindrima motora rade u etverotaktnim ciklusima. U treem taktu se mjeavina zraka i rasprenog goriva pali elektrinom iskrom, te dolazi do eksplozije koja gura klipove u cilindrima prema dolje. Veina automobila ima etiri, est ili osam cilindara. Preostali dio motora pretvara nastalu energiju u pogonsku energiju. Prenos energije ide s klipova preko koljenaste osovine (radilice), bregaste osovine i razdjelnika na prijenosni sistem. Klipovi pomiu koljenastu osovinu, a klipnjaa kojom su povezani pretvara podizanje i sputanje klipova u kruno kretanje. Koljenasta osovina pokree bregastu osovinu s kojim je povezana trakom ili lancem. Bregasta osovina pokree razdjelnik, te on rasporeuje elektrinu struju potrebnu za poticanje eksplozije u cilindrima. Bregasta osovina je povezana i s prijenosnim sistemom, koji prenosi energiju stvorenu u motoru do pogonskih automobilskih kotaa. Razliiti dijelovi motora imaju i druge vrlo vane zadae. Bregasta osovina upravlja ventilima koji proputaju zrak i raspreno gorivo u cilindre i osloba aju ispune plinove, dok koljenasta osovina pokree zamanjak na koji je privrena spojka. Motor se ukljuuje okretanjem kljua za startanje. 82

A KAKO RADI MJENJA BRZINA? Mjenja brzina je dio automobilskog prijenosnog ureaja. On prenosi energiju stvorenu u motoru do pogonskih kotaa. Automobilski motor najbolje radi ako se koljenasta osovina okree dovoljno brzo. To se dogaa u etvrtoj brzini, kad se pogonska energija prenosi izravno do kotaa. U prvoj brzini se zupanici

ma smanjuje brzina motora, a da se pritom ne izgubi nimalo njene snage. Energija prolazi od zamanjaka do spojke, du tri poluge u mjenjau brzine i na kraju stie do pogonskih kotaa. Na svakoj poluzi je privreno nekoliko zupanika razliite veliine preko kojih se prenosi energija. Promijenom brzine ukljuuju se zupanici. Svaki zupanik smanjuje brzinu motora i poveava njegovu snagu.

V KAKO RADE AMORTIZERI? Bez obzira na to koliko nam se ravnima ine, prometnice su ustvari prilino kvrgave. Udarce nastale vonjom preko neravnina ublaavaju amortizeri. lako i same gume ublaavaju udarce, automobili ipak moraju imati amortizere. Postoji vie vrsta amortizera, ali se najee sastoje od opruge i teleskopskog prigunika vibracija. Kad automobil prijee preko udubine ili kvrge na cesti, opruga se

stisne i upija udarac. Meutim, opruga se mora ponovno rairiti i osloboditi energiju koju je upila. Teleskopski prigunik vibracija preuzima energiju koju je oslobodila opruga i spreava podrhtavanje automobila. Ponekad se umjesto prigunika vibracija upotrebljava torziona poluga. Veina suvremenih automobila ima na prednjim kotaima zasebne amortizere koji rade neovisno jedan o drugome. Ako jedan kota prijee preko kvrge ili udubine, amortizeri na dru gom kotau ne reagiraju. teleskopski prigunik vibracija

V KAKO RADE KONICE? Za sigurnu vonju neophodne su dobre konice. Voza zaustavlja automobil pritiui papuicu za koenje. Veina suvremenih automobila upotrebljava disk konice barem na prednjim kotaima. Pritiskom na papuicu za koenje ukljuuje se glavni cilindar koji upravlja cilindrima na svakom kotau. Klip u cilindru na kotaima pritie par ploica na disk od lijevanog aljeza koji zaustavlja kotae. Ploice su kljuni dijelovi konica i moraju se redovito odravati. One moraju raditi na svim temperaturama, ispod toke ledita, ali i na velikim vruinama. Mnogi suvremeni automobili imaju servokonice koje poveavaju pritisak to ga voza ini na papuicu konice. Disk-konice su djelotvornije od starijih dobo-konica. Na njima ploice pritiu bubanj te on zaustavlja kotae. Runa konica se ne moe upotrebljavati kad se automobil kree i slui samo za parkiranje.

A KAKO A U T O M O B I L I SKREU? Automobilom se upravlja okretanjem upravljaa u eljenom smjeru. Upravlja je povezan s prednjim kotaima. Upravlja je uvren na jednom kraju stupa upravljaa, dok se na suprotnoj strani nalazi zupasti kota. Okretanjem upravljaa okree se i zupasti kota te zahvaa utore zupaste

poluge, pomiui je s jedne strane na drugu. Kratka spojna motka prenosi pomake zupaste poluge na prednje kotae. Mnogi veliki automobili imaju hidrauliki sistem za upravljanje. Za skretanje se uvijek upotrebljavaju prednji kotai. Kao pogon ski kotai (oni na koje se prenosi energija stvorena u motoru) mogu se koristiti i prednji i stranji. Do pogonskih kotaa energija dolazi kroz diferencijal.

83

KAKO RADI TELESKOP REFRAKTOR? U objektivu teleskopa refraktora nalazi se lea to u cijevi stvara umanjenu sliku predmeta. Okular se sastoji od mnogo manje lee koja znatno uveava nastalu sliku. Objektiv nacrtan na slici sastoji se od dvije lee poloene jedna do druge. Jedna lea daje obojenu, nejasnu sliku na kojoj se ne vide detalji, dok je slika nastala s dvije lee > KAKO RADI TELESKOP REFLEKTOR? U teleskopu reflektoru slika nastaje s pomou zrcala sa upljom ili lagano udubljenom povrinom. Nevvtonov teleskop sadri malo zrcalo koje odbija svjetlost i usmjerava je u okular, dok se svjetlosne zrake u Cassegrainovom teleskopu vraaju kroz otvor u glavnom zrcalu. Veina astronoma amatera upotrebljava Nevvtonove teleskope, jer su jeftiniji od Cassegrainovih, a isto tako i od teleskopa refraktora iji je promjer glavnog zrcala ili objektiva vei od 100 milimetara. to je promjer vei, teleskop moe opaziti udaljenije zvjezde i sitnije pojedinosti na Mjesecu ili planetima. Najvei teleskop reflektor postavljen je u Sovjetskom Savezu. 84

slika koju daje objektiv

objektiv bezbojna i otra, s jasno izraenim pojedinostima. Okular poveava sliku. Dalekozor radi na isti nain kao i teleskop

prividna slika

refraktor, ali sadri i staklenu prizmu koja skrauje duljinu cijevi i stvara uspravnu sliku.

Promjer njegovog zrcala iznosi est metara, to znai da je est puta vei od najveeg teleskopa refraktora. Gotovo svi profesionalni teleskopi su

Cassegrainovi jer oni mogu irrjati krau cijev nego Nevvtonov teleskop. Svemirski teleskop, lansiran 1990. godine, takoer je Cassegrainov.

DALEKO U SVEMIRU

> KAKO TELESKOP SLIJEDI ZVIJEZDE? ini se da Sunce, Mjesec, planeti i zvijezde u 24 sata jednom obiu oko Zemlje. Meutim, to je samo varka koja se javlja zbog okretanja Zemlje. Zbog toga astronomski teleskop mora svakodnevno obii jedan krug oko svoje osi u smjeru suprotnom rotiranju Zemlje. Da bi mogli pratiti zvijezde, teleskopi se grade na ekvatorijalnom postolju. Najvanije svojstvo je polarna os koja je vodo ravna saZemljinom osi. Kut izmeu tla i polarne osi jednak je zemljopisnoj irini na kojoj se teleskop nalazi, a na sjevernoj polutki je ta os usmjerena t> K A K O RADI R A D I O TELESKOP? Radio valovi se, kao i oni svjetlosni, odbijaju. Odbijaju se od svake metalne povrine, pa ak i iane mree. Radio teleskopi se obino sastoje od velikog upljeg ili udubljenog tanjura koji odbija signale iz svemira i usmjerava ih u radio prijemnik. Radio teleksopi ne prikazuju sliku, ve stvaraju zapis na magnetskoj traci ili crtaju grafikone. Radio valove odailju sva svemirska tijela, a najjai dolaze s udaljenih galaksija koje zovemo kvazarima. U naoj je galaksiji najsnaniji izvor radio valova Rakova maglica u zvijeu Bika. To su ostaci eksplozije zvijezde ili supernove, koja se 1054. godine mogla vidjeti na danjem svjetlu. A KAKO D O B I V A M O SLIKE S V E M I R S K I H TIJELA? Svi teleskopi se mogu upotrebljavati kao fotografski aparati. U objektivu (u refraktoru) i zrcalu (u reflektoru) nastaje slika nekog planeta ili zvijezde na nebu. Projiciramo li tu sliku na film, moemo rei da se teleskop koristi kao fotografski aparat. Mnogi suvremeni profesionalni teleskopi su, ustvari, golemi fotografski aparati. Glavna razlika kod fotografiranja neba je to se film ponekad mora eksponi rati ak dulje od jednog sata. to se dulje eksponi ra, na fotografiji e se vidje ti slabije zvijezde. Postavi li se na postolje koje prati kre tanje zvijezda, ak i obini fotografski aparat moe s ekspozicijom od 5 minuta zabiljeiti tisue zvijezda. 85

prema Sjevernjaci. Deklinacijska os upotrebljava se samo prilikom usmjeravanja teleskopa na neko svemirsko tijelo. Kad je to

uinjeno, teleskop se okree oko polarne osi i tijelo uvijek ostaje u vidnom polju. Teleskop se moe okretati runo ili pomou elektromotora.

DALEKO U SVEMIR < KAKO SE L A N S I R A J U SVEMIRSKE LETJELICE? Da bi se probila kroz Zemljinu atmosferu, raketa se mora kretati brzinom od 11 kilometara u sekundi. Jedna letjelica ne moe nositi dovoljno goriva da dosegne tu brzinu: bila bi preteka da se digne sa Zemlje! Zbog toga se rakete sastoje od nekoliko stupnjeva koji se ukljuuju kad nii stupanj potroi cjelokupno gorivo. Za lansiranje meuplanetarne letjelice obino su dovoljna tri stupnja. Svemirska letjelica Apollo je, naprimjer, pri lansiranju teila oko 3000 tona (otprilike kao stotinu kamiona). Meutim, 2000 tona otpadalo je na gorivo u prvom stupnju, koje je potroeno na prvih 90 kilometara uzletanja. Kad se prvi stupanj odvojio, letjelica je imala dovoljno goriva za put do Mjeseca i nazad. Rakete s manjim motorima moraju imati vie stupnjeva. Indijski satelit Rohini lansiran 1980. godine imao je raketu s etiri stupnja i kruto gorivo.

A KAKO RADE RAKETNI MOTORI? Na Zemlji se obino kreemo odguravajui se od nekog nepominog predmeta. Meutim, u svemiru ne postoji nita od ega bi se mogli odgurnuti, pa je za kretanje potrebna reakcijska sila. Metak ispaljen iz puke gura strelca prema nazad isto tako i vrui plin koji izlazi iz rakete gura letjelicu prema naprijed. Rakete s barutnim punjenjem mogu letjeti 86

samo u atmosferi, jer je za izgaranje baruta potreban kisik. Svemirske rakete upotrebljavaju dvije vrste goriva koje u dodiru snano reagiraju. Obino se kao jedna vrsta koristi kisik, a kao druga kerozin ili tekui vodik. Kisik je pohranjen u obliku vrlo hladne tekuine koja se prolaskom kroz ventil pretvara u plin. , Poznata raketa Saturn koja je donijela prve ljude na Mjesec upotrebljava u prvom stupnju kerozin, a u ostalima tekui vodik.

< KAKO SE ORIJENTIRAJU SVEMIRSKE LETJELICE? Dok letjelica putuje svemirom, izgleda kao da Sunce prolazi ispred udaljenijih zvijezda, ba kao to nam se, kad hodamo ulicom, ini da oblinje zgrade prolaze ispred onih udaljenijih. Kompjutor proraunava poloaj Sunca i zvijezda i odrava smjer letenja. Za promatranje poloaja zvijezda koriste se posebni teleskopi privreni na > Z A T O SATELIT SLIJEDI P U T A N J U ? Zamislite golemu puku na vrhu vrlo visoke planine. Kad bismo iz nje ispalili metak, dogodila bi se jedna od tri mogunosti. Metak bi mogao pasti na zemlju (1), odletjeti u svemir (2) ili kruiti oko Zemlje i postati njen satelit (3). Da bi ostao u putanji oko Zemlje, satelit se mora kretati brzinom od oko 8 kilometara u sekundi (28.000 kilometara na sat). Kad jednom ue u putanju, satelit e gotovo vjeno kruiti. Meutim, nalazi li se manje od 200 kilometara iznad povrine Zemlje, privlana sila u gornjim slojevima atmosfere ga privlai i usporava, pa satelit nakon nekoliko godina poput meteora izgori u atmosferi. Veliki sateliti bre usporavaju nego manji. Satelit Skylab lansiran 1973. godine ispao je iz putanje nakon svega sedam godina.

letjelici, ali se upotrebljavaju i mjerni ureaji inercije. Ako se veliki kota brzo okree, vrlo je teko pomaknuti njegovu os, jer poput zvrka eli zadrati isti poloaj. Tri kotaa koji se okreu pod odgovarajuim kutom dre platformu u letjelici u istom poloaju, pa se, kad se upale motori, mogu izmjeriti promjene smjera. Kotai u letjelici Voyager postavljeni su tako precizno da su se mogli vrtjeti jo 36 sati nakon to su motori prestali raditi!

< KAKO SE SVEMIRSKE LETJELICE V R A A J U NA ZEMLJU? Svemirske letjelice moraju naglo usporiti da bi posada ili teret meko prizemljili. Prilikom slijetanja obino se koriste padobranom, a raketoplan se sputa kao jedrilica. Povratak letjelice Apollo primjer je brzog atmosferskog koenja. U atmosferu je ula brzinom od 11 kilometara u sekundi, pri emu se zbog trenja

njen vanjski omota jako usijao. Nakon nekoliko minuta brzina se smanjila na oko 100 kilometara na sat, i letjelica se padobranom mirno spustila u ocean. S druge strane, raketoplan putanjsku brzinu smanjuje ukljuujui motore u suprotnom smjeru, te u atmosferu ulijee brzinom od 7 kilometara u sekundi. Tada usporava kruenjem du zraile staze koja prelazi polovicu svijeta, te prizemljuje brzinom od otprilike 345 km na sat. 87

DALEKO U SVEMIR V KAKO A S T R O N A U T I DIU U SVEMIRU? Zrak koji udiemo sadri nekoliko razliitih plinova. Najvaniji je kisik jer je on neophodan za ivot. U svemiru nema tog plina, pa austronauti moraju u kabini i svemirskim odijelima imati zalihu kisika. Zemljina atmosfera sadri oko 78 % duika, bezopasnog plina koji razrjeuje kisik. isti kisik moe u svemirskoj letjelici biti vrlo opasan, jer i najmanja iskra uzrokuje eksploziju. Tako su poginula tri amerika astronauta prilikom isprobavanja modula Apollo Sovjetske letjelice koriste mjeavinu kisika i duika. Drugi problem je to uiniti s otpadnim ugljik dioksidom koji izdiemo. Upijaju ga neki kemijski spojevi, ali bi na dugim letovima bilo neophodno iz njega ponovno izdvojiti kisik tako da se moe jo jednom upotrijebiti.

< ZATO ASTRONAUTI NOSE T L A N A ODIJELA? Podignemo li neku ribu s morskih dubina na povrinu, njene e se oi zbog velikog pada tlaka izbuljiti. lako toga nismo svjesni, atmosfera nas snano pritie, pa bismo u svemiru, ak i kad bi se moglo disati, ubrzo otekli i umrli u mukama. Atmosfera stvara na jednom etvornom metru Zemljine povrine tlak jednak teini kamiona. Mi to ne primjeujemo, jer je tlak unutar tijela jednak onome izvana. Meutim, kad bismo u limenci uzavreli vodu i tako istjerali zrak, ona bi zbog tlaka pukla. Nezatieni astronaut ne bi umro samo zbog oticanja. Njegova bi krv poela kljuati. Vrelite tekuina ovisi o atmosferskom tlaku. Na visini od devet kilometara (visina Mount Everesta) voda poinje kljuati na 7 4 C . Iznad 19 kilometara za kljuanje krvi dovoljna je tjelesna toplina, a u zrakopraznom se prostoru (gdje nema tlaka) krv trenutano pretvara u smrtonosnu pjenu.

A KAKO A S T R O N A U T I RAZGOVARAJU? Kad se nalaze izvan svemirskog broda ili na povrini Mjeseca, astronauti moraju razgovarati putem radija, jer zvuk ne moe putovati zrakopraznim prostorom. Meutim, u kabi ni s umjetnom atmosferom mogu normalno razgovarati. Komunikacija astronauta sa Zemljom moe biti vrlo 88

sloena, jer prijemnik zbog rotacije naeg planeta izlazi izvan dosega svemirskog broda. Zbog toga se prijemnici moraju postaviti irom Zemlje, tako da je uvijek barem jedan u vezi s letjelicom. Komunikacija se ponekad prekida prilikom brzog ulijetanja letjelice u atmosferu. Jaka vruina ionizira atome duika i kisika, stvarajui elektrini tit.

< KAKO SE A S T R O N A U T I KREU U SVEMIRU? Izraz svemirska etnja nije toan. Osoba moe hodati samo ako se nalazi na povrini planeta, gdje je gravitacija pritie prema tlu. U svemiru astronauti mogu samo lebdjeti oko svemirskog broda. Prvu svemirsku etnju izveo je u martu 1965. godine lan posade sovjetskog satelita Voskhod, A. Leonov. Izvan broda je proveo 24 minute. Kao i svi ostali svemirski etai, s brodom je bio povezan pupanom vrpcom. Posada amerikog satelita Skylab je 1973. godine izala iz broda i popravila oteeni toplinski tit, zbog kojeg se letjelica opasno pregrijala. > TO POKREE O P R E M U NA SVEMIRSKOM BRODU? Sve svemirske letjelice upotrebljavaju elektrinu energiju. Neke je dobivaju iz baterija koje napaja Suneva energija. Takve letjelice imaju velike solarne ploe za skupljanje Suneve topline. Meutim, elektrina se struja moe proizvesti i na druge naine. Svemirske letjelice koje moraju raditi vie godina obino ovise o solarnim ploama jer je Sunce pouzdan i trajan izvor energije. Meutim, letjelice koje istrauju vanjske planete ne mogu se opskrbljivati na taj nain jer je ondje Suneva svjetlost preslaba. Sonda Voyager se koristi malom nuklearnom centralom koja e trajati

barem toliko koliko e postojati Uran i Neptun. Drugi mogui izvor energije su elije u kojima spajanjem vodika i kisika nastaju energija i voda.

Voda je korisna za posadu letjelice, ali reakcija moe biti opasna. Zbog eksplozije elije s gorivom upropatena je mjeseeva misija Apolla 1 3 . 89

> K A K O MJERIMO UDALJENOST MJESECA O D ZEMLJE? Brzina svjetlosti je vrlo precizno izmjerena: u svemiru iznosi 299,796 kilometara u sekundi. Iz tog podatka moemo vrlo tono izraunati kolika je udaljenost izmeu Zemlje i Mjeseca usmjerimo li zraku svjetlosti prema Mjesecu tako da se od njega odbije.

Za ovaj nain mjerenja potreban je veliki teleskop. Njegovo zrcalo se upotrebljava kao reflektor za odailjanje svjetlosnih valova prema reflektnoj ploi koju su na Mjesecu ostavili astronauti, lako svjetlost taj put pree za svega 2,5 sekunde, elektroniki mjerai vremena mogu izmjeriti utroeno vrijeme s tonou od nekoliko milijuntina sekunde. < KAKO JE ISTRAEN MJESEC? U rujnu 1959. godine na povrinu Mjeseca je spustila se Luna 2. To je bila prva letjelica izraena ljudskom rukom koja je stigla na Zemljin satelit. Iste je godine Luna 3 (na slici) snimila prvu fotografiju nevidljive strane Mjeseca. Prve fotografije izbliza snimila je 1964. amerika istraivaka sonda Ranger 7. Godine 1966. na Mjesec je prvi puta meko prizemljila letjelica s automatskim instrumentima. Ameriki svemirski znanstvenici su letjelice Surveyor smatrali samo pripremom za sputanje ovjeka na Mjesec. Meutim, Sovjeti su nastavili istraivanja sa sondama bez ljudske posade. Najprije su na Mjesec slali svemirske brodove Luna, koji su na Zemlju poslali uzorke kamenja.

> K A K O RADE SVEMIRSKA V O Z I L A BEZ POSADE? Na Mjesec je poslano vie razliitih vrsta svemirskih brodova bez posade. Neki su uli u mjeseevu putanju i snimali fotografije s mnogo pojedinosti, dok su se drugi spustili na povrinu Mjeseca i istraivali uvjete koji ondje vladaju. Podatke su na Zemlju slali putem radija. Sovjetski lunohod je najnaprednije svemirsko vozilo bez posade. Tei oko jedne tone i na sebi ima televizijske kamere koje omoguuju znanstvenicima da sa Zemlje prate njegovo kretanje. Moe se prema 90

potrebi kretati, zaustavljati, okretati i uzimati uzorke tla. Do sada su na Mjesec sa svemirskim vozilom Luna poslana dva lunohoda, a tri su se vozila (Luna 16, 20 i 24) vratila na

Zemlju s uzorcima mjeseeve praine. Luna 24 je prodrla dva metra u povrinu Mjeseca. Gornji dio letjelice ispaljen je s povrine Mjeseca i spustio se na Zemlju padobranom.

DALEKO U SVEMIRU

A KAKO JE A P O L L O S T I G A O NA MJESEC? Apollo, prva letjelica s ljudskom posadom koja se spustila na Mjesec, morao je postupno putovati. Najprije je ispaljen u Zemljinu orbitu, a zatim je odletio do Mjeseca i uao u Mjeseevu orbitu. lako je sa Zemlje poletjela letjelica teine oko 3000 tona, do Mjeseca je stigao samo mjeseev modul teak svega 15 tona, od ega je deset tona otpadalo na gorivo. Pored lansiranja i konanog pada u Tihi ocean, najkritiniji trenuci leta na Mjesec bili su sputanje mjeseevog modula i njegovo ponovno spajanje s matinim brodom. U pozadini crtea nalazi se mjeseev modul. Njegov donji dio ostao je na Mjesecu. Gornji dio, u kojem su se nalazila dva austronauta, ispaljen je u Mjeseevu orbitu, gdje se spojio s matinim brodom.

A K A K O JE P O S A D A APOLLA ISTRAILA MJESEC? Najvaniji zadatak posade bio je skupljanje uzoraka stijena i tla. U prve tri misije astronauti su se po Mjesecu kretali pjeice, a kasnije su koristili mjeseevo vozilo. Astronauti su na Mjesecu postavili razliite ureaje kojima se upravlja sa Zemlje. To su seizmometri za mjerenje podrhtavanja povrine, ureaji za otkrivanje atomskih estica sa Sunca, ureaji za otkrivanje kozmike praine i posebni reflektori za mjerenje udaljenosti izmeu Zemlje i Mjeseca. Ti i mnogi drugi ureaji postavljeni su oko nuklearnog reaktora koji e ih dugo napajati elektrinom energijom. Na crteu vidimo astronaute kako cijevima skupljaju uzorke tla. U est misija skupili su oko 400 kilograma stijena.

A KAKO JE R A D I L O MJESEEVO V O Z I L O ? Mjeseevo vozilo bilo je jednostavno vozilo na etiri kotaa. Pokretala ga je elektrina energija iz baterija, dosezalo je brzinu od 12 kilometara na sat i s jednom baterijom prelazilo oko 65 kilometara. Koriteno je u posljednje tri misije letjelica Apollo. Mjeseevo vozilo moglo je nositi dva astronauta i oko 180 kilograma tereta, ukljuujui i uzorke stijena i tla. Imalo je nekoliko kamera i antenu nalik kiobranu s pomou koje su slike snimljene televizijskom kamerom u boji stizale na Zemlju. Na kotaima su se nalazili metalni podnonici koji su omoguavali bolje grabljenje mekanom Mjeseevom povrinom. Astronauti su upravljali i prednjim i stranjim kotaima, pa je vozilo moglo naglo skretati. 91

> KAKO JE ISTRAEN MARS? Prve fotografije Marsa snimio je 1965. godine Mariner 4, a 1971. godine u orbitu Marsa uao je Mariner 9 i poslao na Zemlju mnogo uspjenih fotografija. Godine 1976. na Mars su se spustile dvije letjelice Viking, od kojih smo dobili prve snimke i podatke sa same povrine planeta. Obje letjelice Viking spustile su se na sjevernoj polutki Marsa, Viking 1 na 23 irine, a Viking 2 na 48 irine. Temperature se ak ni na poloaju letjelice Viking 1 nije podigla iznad - 2 7 C , a nou se sputala do - 6 5 C . Letjelice su analizirale uzorke tla, ali u njima nije > KAKO SU ISTRAENI VANJSKI PLANETI? Pluton je jedini planet koji do danas nije ispaen iz blizine. Sve ostale daleke planete posjetile su letjelice opremljene kamerama i instrumentima za istraivanje kemijskih elemenata, magnet skog polja planeta i estica koje stiu sa Sunca. Letjelice imaju vlastite kompjutore, iako se svim instrumentima upravlja sa Zemlje. Godine 1973. Jupiteru se pribliio Pioneer 10, a ubrzo su pored njega proletjeli Pioneer 1 1 , Voyager 1 i Voyager 2,te nastavili putovanje prema udaljenijim planetima. Pioneer 11 je do Saturna stigao 1979. godine i time zavrio svoju misiju, a Voyager 1 je godinu dana kasnije proletio pored Saturna i njegovog mjeseca 92

pronaeno nita nalik Zemaljskim mikroorganizmima i bakterijama. Marsova povrina je pusta i pokrivena kraterima, dok je

nebo zbog pjeanih oluja ruiasto, a ne tamnoplavo kako se oekivalo. Viking 2 je podatke slao do oujka 1980, dok je Viking 1 misiju zavrio u studenom 1982.

Titana. lako je bila namijenjena samo istraivanju Titana, letjelica jo uvijek funkcionira i alje podatke o prostoru daleko iz orbite Saturna. Voyager 2 je nastavio istraivanja i 1986. godine nadletio Uran. Gravitacija Urana je

skrenula putanju letjelice prema Neptunu, te je ona 1989. godine stigla i do tog dalekog, zagonetnog planeta. Tako je Voyager 2 postao jedinstvena svemirska letjelica koja je istraila ak etiri planeta!

DALEKO U SVEMIRU

V KAKO SE LANSIRA RAKETOPLAN? Prilikom lansiranja raketoplan je privren na dvije pomone rakete i veliki spremnik goriva. Na visini od oko 43 kilometra pomone rakete se odvajaju i padobra nom sputaju na Zemlju. Na povratku raketoplan pali

motore da bi se usmjerio prema Zemlji i slijee jedrei. Na raketoplanu se sve moe ponovno upotrijebiti osim golemog spremnika za gorivo. Nakon to letjelica dosegne putanju, spremnik se odvaja i pada u Indijski ocean. Letjelici za raketni pogon preostaju jo samo mali motori koji se

ukljuuju prilikom slijetanja na oko 2,5 minute. Kako bi se smanjila brzina koja prilikom ulaska u gornje slojeve atmosfere iznosi oko 7 km u sekundi, raketoplan vie puta otro skree tvorei petlju, pri emu se vanjski omota letjelice zbog trenja zagrije do 2000 C.

tereta u svemir. Moe prevoziti sedam putnika, a teretni prostor promjera 4,6 metara dugaak je 18,3 metra. A KAKO SE UPOTREBLJAVA RAKETOPLAN? Raketoplan se upotrebljava za prijenos ljudske posade i > KAKO RADI SVEMIRSKI TELESKOP? Planirano je da se svemirski teleskop lansira 1985. godine, ali je zbog tragedije Challengera taj projekt odgaan sve do 10. 4.1990. Promjer objektiva zrcala mu iznosi 240 cm, pa je zato desetak puta jai od bilo kojeg drugog teleskopa. Svemirski teleskop je posve automatiziran. Prema pojedinim nebeskim tijeli ma okree se pomou radio Prvi raketoplan lansiran je 1981. godine. To je bio veliki uspjeh i predvialo se da e ubrzo dati znatan doprinos svemirskim istraivanjima. Planirano je da raketoplani ponesu u poruka sa Zemlje, a fotogra fije na Zemlju alje radiom. Njegova velika prednost pred instrumentima smjetenim na tlu je u tome to je nebo uvijek isto, a slike su mnogo otrije. Moda e svemirski teleskop otkriti velike planete to krue oko oblinjih zvijezdi i upoznati nas s osamljenim galaksijama koje su za dananje instrumente nevidljive. On e svakako otvoriti novu epohu u istra ivanju dalekog svemira.

orbitu svemirski laboratorij Spacelab i veliki svemirski teleskop. Meutim, 28. sijenja 1986. dogodila se najvea katastrofa u povijesti svemir skih letova. Nepune dvije minute nakon lansiranja, raketoplan Challenger (Izazov) pretvorio se u golemu buktinju u kojoj je ivot izgubilo svih sedmero lanova posade.

93

V KAKO SE MJERE OCEANSKE STRUJE? Najjednostavniji nain mjerenja brzine i smjera oceanskih struja je biljeenje kretanja plutajuih predmeta poput ledenih bregova. Meutim, najtoniji nain je mjerenje s pomou

strujomjera. Postoji mnogo vrsta strujomjera. Veina ima peraju to ih usmjerava u tok struje, kompas za odreivanje smjera, te propeler koji se prolaskom vode okree i biljei brzinu oceanske struje.

Za mjerenje temperature i slanosti vode upotrebljava se elektronska oprema koja podatke biljei na vrpcu. Na jedan kabel mogu se svezati vie instrumenata, pa se tako struje mjere na razliitim dubinama.

A K A K O SE S D N A O C E A N A UZIMAJU UZORCI? U prolosti su znanstvenici za skupljanje uzoraka upotrebljavali jednostavna jaruala. Na slici je prikazana suvremena oprema. Na morsko se dno moe spustiti pribor za skupljanje na daljinsko upravljanje, a ronilice doseu i najdublje 94

dijelove oceana i skupljaju uzorke. Istraivaki brod Clomar Challenger opremljen je alatom koji dopire sedam kilometara ispod povrine mora. Na morsko se dno sputa sonarna signalna jedinica. Ona alje signale u raunala na brodu, koja upravljaju automatskim

propelerima i dre brod na jednom mjestu. Tada se na dno sputaju svrdlo, alat za skupljanje uzoraka i cijevi. Posebni ureaji omoguuju da se svrdlo podigne, zamijeni i ponovno spusti na isto mjesto. Kako svrdlo lomi dijelove morskog dna, pojedini se slojevi taloga i stijena skupljaju u kutiji, te podiu na povrinu gdje ih znanstvenici prouavaju.

PLANET ZEMLJA

> KAKO SE MJERE VISOKOZRANI VJETROVI? Svakodnevno se iz mnogih meteorolokih stanica u atmosferu podiu brojni baloni s radiosondama. Balon je ispunjen vodikom, pa se podie vrlo brzo. Sa sobom nosi maleni predajnik koji odailje informacije o vremenu. Smjer njegova kretanja moe se pratiti radarom. Pored toga, informacije o vremenu odailju avioni i sateliti.

Radiosonda biljei podatke o temperaturi, tlaku i vlanosti zraka, te o vjetrovima. Kad tlak postane prenizak, balon eksplodira, a instrumenti se s padobranom vraaju na Zemlju. Iz podataka koje odailju baloni, avioni i sateliti saznajemo da 15 kilometara iznad povrine zemlje puu vjetrovi brzine 300 do 400 kilometara na sat, a zovemo ih mlaznim vjetrovima. Putujui niz mlazne vjetrove, avioni mogu utedjeti vrijeme i gorivo. oluju i samo oko. U avionu znanstvenici proma traju radare i druge instru mente, te biljee brzinu Godine 1943. jedan je avion vjetrova (i uspravnih i prvi puta proletio kroz orkan. vodoravnih), smjer vjetro Danas se oni mogu fotografira va, temperaturu, tlak i esti ti iz satelita i pratiti radarom, ce oblaka. Kompjutori ali se najtoniji podaci jo zapisuju te informacije, te uvijek dobivaju iz posebno ih s pomou satelita alju opremljenih aviona. do Nacionalnog centra za orkane u Majamiju. Instru Jake oluje na Atlantskom menti se ponekad mogu pa oceanu nazivaju se orka dobranom spustiti u more nima. Na Tihom oceanu ih da se dobiju to podrobniji zovu tajfunima, a u Indij podaci. Avioni se nakon skom oceanu ciklonima. svakog leta pregledavaju da U SAD avioni istrauju bi se otkrila sva oteenja. orkane prolijeui kroz < KAKO SE I S T R A U J U ORKANI?

> KAKO JE I Z M J E R E N O IRENJE M O R S K O G DNA? Danas znanstvenici znaju da na dijelovima nekih dubokih oceana rastaljene stijene iz zemljine kore izviru na morsko dno. Zbog toga se morsko dno iri i kontinenti se vrlo sporo razmiu. Ova je teorija potvrena skupljanjem uzoraka sedimenata i stijena iz oceanskih dubina. Prouavanjem strukture, fosila i magnetizma procijenjena je njihova starost. Uzorci su skupljeni irom oceana, pa se u kartu morskog dna moe zacrtati starost pojedinih stijena. Na dnu Atlantskog oceana su stare i nove stijene pravilno rasporeene. Najnovije stijene se nalaze uz Srednjoatlantski hrbat, podruje podzemnih vulkana. Prouavanja su pokazala da se Atlantski ocean iri, a Evropa i Amerika se razmiu. 95

> KAKO N A M SATELITI ALJU PORUKE O ZEMLJI? Oko naeg planeta krue brojni sateliti. Neki na Zemlju alju fotografije koje se koriste za vremensku prognozu, dok nam drugi vidljivim i infra-crvenim dijelom svjetlosnog spektra alju poruke to se u raunalu pretvaraju u sliku Zemlje. Landsat sadri mali skener koji biljei svjetlosne i toplinske zrake odbijene

od Zemlje i alje informacije do posebnih prijemnika na Zemlji, u kojima se one pretvaraju u sliku (desno). Sa Landsatovih slika saznajemo to se dogaa na bilo kojem dijelu Zemlje. Pomou njih se mogu predvidjeti poplave i uoiti zagaenja. Budui da satelit biljei razlike u toplini, u kartu se mogu ucrtati tople i hladne struje. Landsatovi infra-crveni zapisi mogu se tako obraditi da slike pokazuju stanje usjeva, posljedice

sue ili vrste povrinskih stijena.

< KAKO ZNANSTVENICI VIDE U N U T R A N J O S T ZEMLJE? Znanstvenici znaju da se na planet sastoji od nekoliko slojeva: kore, plata, vanjske jezgre i unutranje jezgre. Podaci o Zemljinim slojevima dobiveni su prouavanjem potresa, ili seizmologijom. Seizmografi biljee tri razliite vrste potresnih valova. Primarni (P) valovi se najbre ire i prolaze kroz krutine, tekuine i plinove. Sekundarni (S) valovi se mogu iriti samo kroz krutine, dok su dugi (D) valovi najsporiji i ire se samo povrinom Zemlje. Dugi valovi uzrokuju najvee tete. Geolozi posebnu panju posveuju P i S valovima. Njihova brzina i smjer irenja ovise o gustoi stijena. P valovi ubrzavaju u plastu, usporavaju u vanjskoj jezgri i ponovno ubrzavaju u unutranjoj jezgri. S valovi ne prolaze kroz vanjsku jezgru, to ukazuje da je ona tekua. Prelaskom iz jednog sloja u drugi valovi mijenjaju smjer.

A KAKO SE MJERE POTRESI? Za vrijeme potresa kroz zemlju putuju seizmiki valovi koji se mogu izmjeriti seizmografom. Jakost potresa iskazuje se ljestvicama. Jedna od njih je Richterova ljestvica. to je broj na ljestvici vei, potres je jai. Seizmograf je ugraen u zidani stup koji zadire u tlo do ivih stijena. Za nosa je icom ili oprugom privren uteg povezan olovkom ili svjetlosnom 96

zrakom koja ucrtava oznake na papiru omotanom oko bubnja. Prilikom potresa uteg ostaje na mjestu, dok preostali dio seizmografa podrhtava. Oznake na papiru biljee nekoliko vrsta udarnih valova, a zapisuje se i vremenski razmak u kojem se javljaju. Po zapisu na seizmografu moe se saznati gdje se javio potres i koja je njegova jakost.

< K A K O SE M O E IZMJERITI ZEMLJA? Znanost koja se bavi mjerenjem Zemlje zove se geodezijom. Kad su otkrili da je Zemlja okrugla, ljudi su je mogli izmjeriti koristei znanje o krugu i kutovima (geometrija). Danas se pomou svjetlosnih zraka mogu vrlo tono izmjeriti velike udaljenosti. Na crteu je prikazano kako je Eratosten oko 250.g.pr.n.e. izmjerio opseg Zemlje. Sredinom > K A K O SU NASTALE RAZLIITE VRSTE STIJENA? Geolozi dijele stijene u tri glavne skupine: eruptivne ili vulkanske, sedimentne ili talone i metamorfne. Najstarije stijene na Zemlji su eruptivne, nastale od rastaljenog materijala koji se ohladio. Erozijom tih stijena, u morima i na tlu su se taloile estice koje su polako gradile sedimentne stijene. One koje su bile izloene visokoj temperaturi i tlaku pretvorile su se u metamorfne stijene. Stijene nastaju jo i danas. Rijeke ispiru povrinu Zemlje i odnose mulj i pijesak u more, gdje se sedimenti skupljaju i povezuju, te tvore stijene poput gline i vapnenca. Stijene se pomiu prema rubovima ploa i mijenjaju se, ili metamorfiraju. Eruptivne stijene se na povrinu uzdiu u vulkanskim erupcijama.

ljeta u podne Sunce se nalazilo tono iznad bunara u Sieni, nedaleko Asuana u Egiptu. Istovremeno je spomenik u Aleksandriji pokazivao da suneva svjetlost pada na njega pod kutom od 7,2. Poznavajui geometriju, Eratosten je znao da je taj kut jednak i u sreditu Zemlje, te je izraunao da opseg Zemlje iznosi 46.300 kilometara. Eratosten nije mnogo pogrijeio. Ustvari, opseg Zemlje uz ekvator iznosi 40.076 kilometara.

A K A K O SE M O E IZMJERITI STAROST STIJENA? Prouavanjem slojeva stijena i fosila koji se u njima nalaze geolozi mogu odrediti kojim su redoslijedom stijene nastajale, ali ne i njihovu dob. Naravno, najdonji sloj je i najstariji. Starost nekih stijena moe se odrediti mjerenjem radioaktivnog otpada. Radioaktivni elementi se polako pretvaraju u druge elemente. Tako se,

naprimjer, uran postupno pretvara u olovo. Brzina promjene nekog elementa se moe izmjeriti. Analizom uzoraka neke stijene saznajemo koliko su se radioaktivni elementi promijenili, pa moemo procijeniti i njihovu dob. Radioaktivnim elemen tima poput urana-238 i kalija40 su za raspadanje potrebne stotine godina. Ti elementi se mogu koristiti za odreivanje starosti prekambrijskih stijena, moe se odrediti pomou ugljika 14. 97

V KAKO SE OD SJEMENKE RAZVIJA BILJKA? Klijanje poinje kad kroz tvrdi omota sjemenke prodre voda. Sjemenka bubri i iz nje izviruju korijen i stabljika. Kad sjemenka pone klijati, najprije se razvija mali korijen (korijenak), a zatim stabljika (stabalce). Mladica se hrani hranjivim tvarima ili endospermom koji je pohranjen u klicinim listiima, ili kotiledonima. Kod nekih se biljaka, primjerice suncokreta, kotiledoni sa stabljikom podiu iznad zemlje, dobivaju zelenu boju i do pojave prvih listova se u njima odvija fotosinteza. Kod drugih, pak, biljaka kotiledoni ostaju ispod zemlje.

A KAKO BILJKE PROIZVODE HRANU? Biljke hranu proizvode fotosintezom. To je proces u kojem posredstvom suneve energije pretvaraju ugljik dioksid i vodu u eere. Fotosinteza ovisi o zelenom pigmentu klorofilu koji hvata sunevu svjetlosnu energiju. Klorofil se nalazi u malim tvorevinama, kloroplastima, koje su najbrojnije na gornjoj strani (naliju) lista. Klorofil pretvara svjetlosnu energiju u kemijsku, te tako potie fotosintezu. Biljka pretvara ugljik dioksid i vodu u eere, koje tada floemom prenosi do drugih tkiva i pohranjuje u obliku kroba.

KAKO BILJKE D I S U ?

Biljke se kisikom koriste za razlaganje hranjivih eera, pri emu oslobaaju energiju i ugljik dioksid. Taj proces zovemo disanjem. Disanje je u osnovi proces suprotan fotosintezi. Biljka posredstvom kisika razlae eere dobivene fotosintezom na ugljik dioksid i vodu, a pritom oslobaa energiju potrebnu za druge aktivnosti, primjerice rast i razmnoavanje. Disanje se odvija u sitnim staninim tjelecima koje zovemo mitohondrijima. Oko 40 posto energije pohranjene u obliku eera pretvara se u kemijsku energiju, a ostatak se oslobaa kao toplina.

98

ILJKE I IVOTINJE

A KAKO BILJKE UZIMAJU V O D U ? Biljke vodu uzimaju iz tla. Skupljaju je njenim korijenovim dlaicama i provode do drugih stanica. Korijenje ima dvojaku ulogu. Njime se biljka dri za tlo, te trai i upija neophodnu vodu. Nekoliko je razliitih vrsta korijenovog sustava. Neki se vodoravno ire uz povrinu, dok se drugi ukapaju duboko u tlo. Biljke vodu upijaju vrhovima najnjenijih korjenia i korijenovim dlaicama (zasebne, duge stanice koje izrastaju iz povrine korijena). Tada ona prelazi u unutranje korijenove stanice, te na kraju u ksilem. Ksilem je vrsta provodnog tkiva. Tvori zvjezdasto sredite korijena, i slui za prijenos vode do stabljike.

A K A K O V O D A PUTUJE UZ STABLJIKU? Voda do listova dolazi stabljinim ksilemom. U zeljastim biljkama to je skupina cjevica koje tvore provodne snopie. Ksilem se sastoji od mrtvih cjevastih stanica, otvorenih na oba kraja i meusobno povezanih tako da tvore duge provodne kanalie to prolaze cijelom biljkom. Neko se smatralo da vodu uz stabljiku tjera korijen ili ive stanice u stabljici. Meutim, dokazano je da je to nemogue. Danas znanstvenici vjeruju da vodu vuku gornji dijelovi biljke. Molekule vode se meusobno snano privlae. Isparavanjem vode s listova ili transpiracijom stvara se djelomini vakuum, pa biljka crpi vie vode.

A STOJE TRANSPIRACIJA? Transpiracija je gubljenje vode kroz listove. Voda isparava iz stanica u listovima i kroz sitne pore, stome, odlazi u okolinu. Gubljenje vode isparavanjem s listova spreava pregrijavanje biljke. Za vruih dana veliko drvo moe sniziti temperaturu za nekoliko stupnjeva, ali pritom izgubi nekoliko stotina litara vode. Vanija uloga transpiracije je da potie upijanje vode iz tla, a time i vanih minerala. Brzina transpiracije ovisi o okolnim uvjetima. Za vruih, suhih dana biljke vrlo brzo gube vodu. Suhi vjetrovi takoer potiu transpiraciju, dok se za hladnih dana, kad je zrak vlaan, njena brzina smanjuje. Brzinom transpiracije moe se upravljati i stomama. Kad je tlo suho i biljka pone venuti, stome se zatvaraju.

99

BILJKE I IVOTINJ

A KAKO NASTAJE DRVO? Drvo je provodno tkivo ili ksilem. Svake godine se stvara sve vie drvene tvari, pa deblo postaje deblje. Kod mladica su provodni snopii rasporeeni prstenasto. Svaki snopi sadri floem i ksilem, a meu njima se nalazi sloj stanica koje sainjavaju kambrij. Kambrijske stanice se dijele i tvore novi floem i ksilem. Stabljika odrvenjava razvijanjem kambrija izmeu snopia. Istovremeno nastaje novi ksilem koji tvori cilindar. Svake godine kambrij stvara sve vie ksilema i drvenasta stabljika postaje debljom. Stanice ksilema su krute i imaju zadebljale stijenke, to daje stabljici vrstou. Sredite starijih grana i debla se tijekom godina zatvara. Vodu provode vanjski slojevi drveta, dok sredinja sr daje stablu vrstou.

A KAKO M O E M O STABLU O D R E D I T I STAROST? Pogledate li panj, vidjet ete niz prstenova koje zovemo godovima. Svaki god predstavlja jednu godinu ivota stabla, pa brojei godove moemo odrediti njegovu starost. Stablo raste samo tijekom proljea i ljeta. U proljee kambrij proizvodi velike ksilemske stanice, a ljeti diobom nastaju sve manje stanice. Krajem ljeta ili poetkom jeseni rast prestaje, a nastavlja se sljedeeg proljea, kad ponovno nastaju velike stanice. Razlika izmeu malih ljetnih i velikih proljetnih stanica se jasno vidi na godovima. Zbog toga broj godova pokazuje koliko je stablo staro. Kambrij stvara i nove stanice floema, ali one, za razliku od ksilemskih, ne tvore godove. Stijenke floemskih stanica su mekane. Kako se svake godine razvija novi floem, stare stanice propadaju i izgrauju koru.

A KAKO NASTAJE KORA? Kako mladica iznutra odrvenjava, oko nje se stvara kora. Kora se sastoji od mrtvih, vodootpornih stanica. Nagomilavanjem drveta u sreditu mladice, vanjski sloj stanica se poinje dijeliti i stvara plutene stanice, ije stijenke ubrzo zadebljaju i postaju vodootporne. Stanice propadaju i izgrauju koru. Tijekom godina u koru neprestano dolaze nove stanice. Bez obzira na poveavanje promjera, granice, grane ili deblo uvijek su zatieni vodootpornim pokrovom. Kora titi stablo od vremenskih nepogoda i naglih promjena temperature, sadri spoj koji odbija kukce i otporna je na vatru. Danas se kora prerauje na razne naine. Pluto se dobiva od kore sredozemnog hrasta plufnjaka, kinin se izdvaja iz kore kininovca, dok se cimet proizvodi iz kore istoimenog drveta.

100

BILJKE I IVOTINJE

A KAKO SE H R A N E PARAZITSKE BILJKE? Parazitske biljke ovise o domainu i njegovoj hrani. Budui da nemaju zelene listove, hranu ne mogu proizvesti fotosintezom, ve > Z A T O IMELA RASTE NA D R V E U ? Imela raste na visokim granama drvea kako bi bila to blie svjetlosti. Svu potrebnu vodu uzima iz parenhima (osnovnog biljnog stanija) domaina. Imela je poluparazitska biljka. Nalazimo je na razliitim vrstama drvea, primjerice na jabuci, glogu, vrbi, topoli ili limeti. Nije potpuni parazit jer ima zelene listove i proizvodi hranu fotosintezom. Meutim, vodu s otopljenim mineralima crpe iz domaina. Sjeme imele ire ptice to se hrane njenim bijelim bobicama. Ljepljive

je uzimaju iz tkiva drugih biljaka. Parazitske biljke su one koje ive na drugim biljkama, a da one od njih nemaju koristi. U nekim sluajevima mogu ak

nakoditi domainima. Viline kose su jedna od najveih skupina nametnikih biljaka. Imaju duge, crvene ili ute stabljike koje se ovijaju oko domaina i malene Ijuturaste listie. Veina ih ivi na malim biljkama, primjerice koprivama i tipavcima, ali neke nalazimo i na velikom drveu. Male biljice se brzo omotaju oko domaina i prodru u njega haustorijima (crpkama). esti paraziti su i volovod i potajnica. Volovodi napadaju biljke poput djeteline i tratinice, dok potajnica ivi na drveu, primjerice na ljenjaku. Obje vrste ive na korijenju domaina. Jedan od najneobinijih parazita je Rafflesia. Njen veliki cvijet, najvei na svijetu, jedini je vidljivi dio biljke. Ostatak se sastoji od niti ukopanih u domainovom korijenu.

sjemenke se zalijepe za kljun ili na granu padnu zajedno s ptijim izmetom. Prilikom klijanja sjemenke najprije se razvija kruti, klinasti organ, haustorij, koji prodire u domainov parenhim. Kasnije nastaje polukruna struktura koja se uvrsti za granu. / 101

BILJKE I IVOTINJE

meskite

agava

< KAKO NEKE PUSTINJSKE BILJKE PREIVLJAVAJU SUE? Mnoge pustinjske biljke izbjegavaju sue jer njihovo sjeme klija tek nakon kie. U razdoblju sue sjemenke mnogih pustinjskih biljaka miruju na tlu. Nakon kie iznenada proklijaju, cvatu i uvenu. Sjevernoamerike suhe doline povremeno prekriva mnotvo cvjetova jaglaca i maka.

A ZATO SU M N O G E PUSTINJSKE BILJKE MESNATE? Jedan od naina za preivljavanje sunih razdoblja je stvaranje zaliha vode. Mnoge pustinjske biljke vodu spremaju u stabljikama i listovima. U mesnatim stabljikama i listovima moe se sauvati velika koliina vode. Zbog toga jeasti kaktus nakon kie ponekad podvostrui svoj promjer. Kako bi smanjili gubitak vode transpiracijom, kaktusi > KAKO SE PLANINSKE BILJKE O D U P I R U HLADNOI? Planinske biljke su obino male, a tijelo im prekrivaju dlaice. Planinske biljke se moraju oduprijeti otrim vjetrovima, te nedostatku vode i hranjivih tvari. Zbog toga su male i povijaju se uz tlo. Tako su, naprimjer, listovi alpskog zvjezdana poloeni neposredno uz tlo. Veina planinskih biljaka tvori male jastuie. 102

nemaju listove. Umjesto njih imaju bodlje koje ih tite od ivotinja. U pustinjama nalazimo i biljke koje vodu pohranjuju u listovima. Agava ima rozetu krutih, zailjenih listova, dok ivi kamen ima par mesnatih listova nalik kameniima. Mnogi pustinjski grmovi, primjerice fukijera, odbacuju u vrijeme sua listove, i zameu nove kad se kie vrate, dok kaktusima poput opuncije venu krajevi stabljika. Za preivljavanje pustinjskih biljaka vaan je

i korijen. Kaktusi imaju plitki korijen koji se iri velikim podrujem. Korijen stupastog kaktusa se ponekad prostire 15 m oko biljke. Meskite, s druge strane, imaju vrlo duboko korijenje, koje prodire i do 30 m pod zemlju. U pustinjama raste i vrlo neobian grm Laureta mexicana. Njegovi listii uvenu u vrijeme sua, ali nakon kie ponovno oive. Pored toga, taj grm brani teritorij s kojeg skuplja vodu.

U hladnim planinskim podrujima vano je sauvati toplinu. U jastuiu koji tvore biljke temperatura je obino znatno via od okolne. Neke biljke, primjerice encijani, stvaraju vlastitu toplinu, to im omoguuje

da u proljee rastu ispod sloja snijega. Tijelo nekih biljaka pokrivaju dlaice kao u runolista. One tite biljku od iakog sunca i uvaju vodu. Planinska uvarkua u mesnatim listovima stvara zalihu vode.

> KAKO BILJKE IVE U SLANIM MOVARAMA? Slana voda ubija veinu biljaka. Meutim, kod nekih biljaka se razvio niz prilagodbi koje im omoguuju ivot uz slane movare. Slane movare se javljaju na mjestima gdje rijeka nanosi mulj na obale estuarija. U tom slanom mulju ive brojne biljke. Neke od njih ive na viim, suim i manje slanim dijelovima movare.

Slana voda obino crpe vodu iz biljaka, pa one ugibaju. Meutim, biljke iz slanih movara imaju neobino veliku koliinu soli u stanicama, pa mogu koristiti slanu vodu. Mnoge biljke iz slanih movara spremaju vodu u mesnatim listovima i stabljikama. Sol najbolje podnosi caklenjaa, koja je u vrijeme plime posve pokrivena vodom. U viim dijelovima slanih movara rastu biljke poput morskog zvjezdana i nekih trava.

< KAKO NEKE BILJKE BODU I GREBU? Neke biljke se brane od biljodera. Njihov obrambeni sustav sastoji se od trnja, bodlja ili arnih dlaica. Ubiranje ika ili boikovine je obino vrlo bolno, jer su rubovi njihovog lia obrubljeni otrim bodljama. tipavac i kaktusi su lie zamijenili bodljama, dok se biljke poput crnog trna, gloga i akacija brane trnjem to se razvija od promijenjenih > KAKO SE NEKE BILJKE PENJU? Penjaice se penju obavijajui vitice ili stabljike oko drugih biljaka, a neke za prihvaanje koriste i trnje. Veina biljaka ulae mnogo energije u razvoj vrstih, dugih stabljika koje se uzdiu prema svjetlosti. Penjaice tede energiju i koriste stabljike drugih biljaka kao potpornje. Trnje omoguuje ruama i kupinama da se prihvate za druge biljke i penju se po njima. Brljan se penje po drveu i zgradama pridr avajui se vrstim zranim korijenjem, dok se penjai ce poput slaka i kozje krvi penju obavijajui stabljike oko svojih domaina. Kod nekih su se biljaka razvili posebni organi za prihvaanje. Grahorice, naprimjer, imaju na rubovima lia vitice, dok na biljkama poput bundeva i mnogih loza duge vitice izrastaju iz stabljika. Pavitina i druge vrste klematisa se za potporanj prihvaaju ovijajui ga lisnim stapkama.

granica. Trnje rua i kupina takoer raste na stabljici, ali se ono razvija od vanjskog sloja kore, ili epidermisa. Biljke poput gaveza, pajeg gnijezda i opuncije imaju male bodljice koje nadrauju kou, dok neke imaju arne dlaice. Dlaica koprive sastoji se od uplje cjevice na ijem se vrhu nalazi tvrda kuglica. Kad dodirnemo list koprive, kuglice na dlaicama otpadaju, pa otrov iz dlaica ulazi u kou.

103

A KAKO SE KREE AMEBA? Ameba se polako kree pruanjem pseudopodija, ili lanih noica, koje slijede i ostali dijelovi tijela te ivotinjice.

Vei dio amebinog tijela sastoji se od zrnaste tekuine zvane endoplazma. Izmeu endoplazme i vanjske opne nalazi se tanki sloj prozirne, hladetinaste tvari koju zovemo ektoplazmom.

Kad se ameba pone kretati, ektoplazma na odreenom mjestu postaje tekua i ivotinjica prua pseudopodij. Endoplazma iz sredita prelazi u pseudopodij, ondje se iri i postaje vra, te prijanja uz ektoplazmu. Na stranjem kraju se odvija suprotan proces, pa se itava ivotinjica pomie prema pseudopodiju. Jo uvijek ne znamo zato endoplazma prelazi u pseudopodij, ali znanstvenici smatraju da se stranji dio tijela stee i istiskuje tekuinu prema naprijed. svinuta, pa zrak bre klizi gornjom povrinom nego donjom, stvarajui potisak. Zamah prema dolje je uvijek snaniji. Kad ptica mae krilima, unutranji dio stvara potisak, a vanjski, obrubljen velikim letnim perjem, stvara dodatni potisak i gura tijelo prema naprijed. Sputanjem krila, letno perje se okree i savija, te djeluje poput propelera.

KAKO PTICE LETE?

Ptica mahanjem krilima stvara potisak, slino kao u aviona. Meutim, krila istovremeno guraju pticu prema naprijed, dok se kod > KAKO SE KREU ZMIJE? Neke zmije se pomiu u nizu skokova, savijajui se poput harmonike. Druge vijugaju, neke se odupiru o ljuske na trbuhu, dok se mnoge pustinjske zmije kreu postrance, ostavljajui u pijesku niz usporednih tragova. Na grubom tlu veina se zmija kree vijugajui tijelom i odupirui se o kamenje i druge prepreke (2). 104

aviona to postie propelerima ili mlaznim motorima. U poprenom presjeku, ptija krila su graena poput avionskih. Blago su

Na ravnijem se tlu neke zmije steu i rasteu poput harmonike. Najprije skupe tijelo u niz valova, te drei repni dio vrsto uza zemlju gurnu glavu i tijelo prema naprijed (3). S druge strane, postoje i zmije koje se kreu drei

tijelo posve mirno, a o tlo se odupiru nizom neprimjetnih pomaka Ijuskica na trbuhu (4). Postrance se veinom kreu pustinjske zmije. One se pomiu pijeskom u nizu postranih koraka (1).

> KAKO SE KREE PAPUICA? Papuica pliva kroz vodu koristei svoje male dlaice ili trepetljike kao vesla. Pritom se spiralno okree, a put pronalazi metodom pokuaja i pogreke. Tijelo papuice pokriveno je poprenim redovima sitnih dlaica ili trepetljika, koje ivotinjica koristi za plivanje. Kad se papuica kree prema naprijed, svaka trepetljika se pomie neposredno nakon one prethodne, to prua dojam da niz tijelo ivotinje putuju valovi. Budui da su trepetljike rasporeene u poprenim redovima, papuica se prilikom plivanja okree i vijuga. U jednoj minuti prelazi udaljenost koja je

500 puta vea od njene duljine (treine milimetra). Kad naie na prepreku, papuica se okree, neznatno mijenja kut kretanja i pokuava ponovno.

<

KAKO PLIVAJU RIBE?

Ribe plivaju stezanjem pojedinih miia tako da im se itavo tijelo valovito giba. Na taj nain se odguruju o vodu i kreu prema naprijed. Kad riba pliva, svaki dio njenog tijela pomie se s jedne strane na drugu, pa izgleda kao da val putuje niz riblje tijelo. Takvo valovito gibanje uzrokovano je stezanjem pojedinih miia. Neke ribe imaju i veliki rep kojim se snano odguruju prema naprijed. Veina riba se koristi prsnim perajama za upravljanje i usporavanje. Meutim, to nije uvijek tako. Za razliku od riba kotunjaa, morski psi i njihovi srodnici nemaju zrani mjehur da im omogui plutanje. Zbog toga se pored kretanja prema naprijed moraju i neprestano podizati. Morski psi se podiu koristei se prsnim perajama i posebno oblikovanim repom. 105

A K A K O PLIVAJU LIGNJI? Lignji plivaju koristei se mlaznim pogonom. trcajui vodu kroz lijevak liganj postie zavidnu brzinu. Da donjoj strani lignjinog tijela nalazi se velika upljina okruena miinom stijenkom koju nazivamo platem. upljina se otvara prema glavi ivotinje, a na njenom kraju nalazi se kratki lijevak. Liganj kroz otvor uvlai vodu u plat. Plat tada

prione uz lijevak, miii se stegnu i voda izlazi kroz lijevak. Jaki mlaz gura ivotinju u suprotnom smjeru. Lijevak se moe usmjeriti prema naprijed ili prema nazad, ovisno o smjeru u kojem je liganj naumio poi. Kao kormilo mu slue dvije peraje. Lignji imaju izrazito hidrodinamino tijelo i mogu nevjerojatnom snagom istisnuti vodu kroz lijevak. Zbog toga su te primitivne ivotinje odlini plivai.

<

KAKO KUKCI VIDE?

Oko kukaca sastavljeno je od nekoliko stotina sitnih jedinica ili oica. Svaka od njih ima vlastitu leu i stanice osjetljive na svjetlost. Pojedine jedinice alju informacije do mozga gdje nastaje potpuna slika. Oko kukaca sastoji se od mnotva lea, a svaka od njih usmjerava svjetlost na vlastitu skupinu fotoosjetljivih stanica. Zbog toga kaemo da kukci imaju sloeno oko. > KAKO MAKE V I D E U MRAKU? Make i druge ivotinje to love i hrane se nou imaju posebno prilagoene oi. Zato one prilino dobro vide u tami. Oi sisavaca sadre dvije vrste stanica osjetljivih na svjetlost. unjii omoguuju dobar vid i mo razluivanja danju, dok su tapii osjetljivi na slabu svjetlost. Makine oi imaju velik broj tapia. Nou se maje zjenice znatno proire i hvataju svaki traak svjetlosti koji im je dostupan. Da bi zatitile osjetljive tapie od prejakog svjetla, na jarkoj se svjetlosti zjenice posve suze. Drugo svojstvo majih oiju je njihova veliina, koja omoguuje bolje hvatanje svjetlosti. Oblikom su prilino sline spljotenoj teniskoj loptici. Na stranjoj strani majeg oka nalazi se sloj refleksnog tkiva koje poput zrcala odbija svjetlost i usmjerava je na mrenicu.

Lee su smjetene na povrini oka i svaka je usmjerena u drugom smjeru. Gledano pod mikroskopom, oko je graeno od mnogo faceta ili pobonih ploha. Kukci svaki predmet vide s nekoliko oica, ili ommatidia. Meutim, samo jedna od njih vidi itavi predmet, dok okolne jedinice vide tek neke njegove dijelove. Na taj nain kukci dobivaju podatke o poloaju i obliku odreenog predmeta.

A KAKO SE IMII SNALAZE U TAMI? imii nemaju dobar vid, ali mogu vidjeti s pomou zvunih valova. Oni stvaraju niz visokih zvukova koji se 106

odbijaju od okolnih predmeta. Nain na koji se imii snalaze u tami nazivamo eholokacijom. Oni odailju visoke zvukove koje ljudsko uho ne moe uti.

Neke vrste, primjerice dugouhi imi (na slici lijevo), zvukove stvaraju ustima, dok vrste poput potkovnjaka (na slici desno) za to upotrebljavaju nos. Zvuni valovi se odbijaju od predmeta i vraaju do velikih, osjetljivih uiju imia. Prema smjeru, glasnoi i visini zvunih valova odbijenih od od kukca, imi moe nevjerojatno tono odrediti poloaj, udaljenost i brzinu svoga plijena.

< KAKO RIBE VIDE TIJELOM? Ribe imaju posebni osjetilni sustav koji zovemo sustavom bone pruge. Njime riba saznaje sve to se oko nje dogaa. Sustav bone pruge sastoji se od kanala du svake strane tijela koji se uz glavu granaju. U svakom od njih nalazi se niz neuromasta (skupina osjetilnih stanica) sa sitnim dlaicama koje zadiru u kanal. Kod veine riba kanali se nizom pora otvaraju prema povrini tijela. Smatra se da neuromasti reagiraju na promjene tlaka vode oko ribe. Zahvaljujui sustavu bone pruge riba saznaje ima li oko nje drugih ivotinja, to je svakako korisno za otkrivanje plijena i grabeljivaca. Pored toga, taj sustav omoguuje ribi da ostane u jatu, a moda ga koriste za snalaenje eholokacijom.

KAKO RIBE D I U ?

Ribe diu krgama. Protjecanjem vode kroz krge kisik iz vode prelazi u krvne ile na krnim listiima. krge su smjetene u dva otvora koji zadiru u riblje tijelo sve do stranjeg dijela usne upljine. Otvori su s vanjske strane prekriveni krnim poklopcima. Ribe diu protjerujui vodu kroz krge. Kad riba otvori usta, krni poklopci se zatvaraju i usna upljina > ZATO U L J E U R A M O E D U G O IZDRATI POD VODOM? Uljeura moe zaroniti do dubine od oko tisuu metara i zadrati se pod vodom dulje od jednog sata. To postie paljivom kontrolom disanja i krvnog optoka. Prije nego to zaroni, uljeura provede oko deset minuta na povrini vode, udiui 60 do 70 puta. Pri svakom udisaju i izdisaju izmijeni se oko devet desetina zraka u njenim

se iri, te u nju ulazi voda. Zatvaranjem usta krni poklopci se otvaraju i voda protjee krgama. U krgama se ispod povrinskog sloja koe nalazi splet krvnih ila. Kad voda protjee krgama, kisik prelazi u krvne ile, a ugljik dioksid se iz krvi oslobaa u vodu.

pluima. (Ljudi obnavljaju svega jednu etvrtinu zraka.) Kad se dobro opskrbi kisikom, uljeura zaranja. Da bi mogle dugo ostati pod vodom, uljeure su razvile niz prilagodbi. Tako se, naprimjer, kisik

pohranjuje u miiima. Prilikom ronjenja se usporava kucanje srca i krvlju se napajaju samo vitalni organi mozak i srce. Do drugih je organa dotok krvi smanjen ili ak posve prekinut. 107

B I L J K E I IVOTINJE > KAKO SE G U S J E N I C A PRETVARA U LEPTIRA? Zauujua pretvorba gusjenice u leptira odvija se u kukuljici. Taj proces nazivamo metamorfozom, ili promjenom oblika. Gusjenica provodi ivot jedui i rastui. Neprestano jede velike koliine biljne hrane i esto odbacuje staru kou, zamjenjujui je veom. Kad naraste do pune veliine, gusjenica pronalazi pogodno mjesto i

privruje se za njega svilenom niti. Tada posljednji put odbacuje pretijesnu kou, a ovaj put nova koa ima drukiji oblik i ubrzo se skrutne u kukuljicu, ili ahuru. U kukuljici se odvija nevjerojatna preobrazba. Naposljetku iz nje izlazi odrasli leptir i odlijee. < KAKO SE P U N O G LAVAC PRETVARA U A B U ? Prije nego to postane aba, punoglavac prolazi niz velikih promjena. Razvijaju mu se plua, rastu noge, nestaje rep i, na kraju, iz vode izlazi kao aba. Kad se izlegne iz jajaca, punoglavac ima malo crno tijelo, rep i par perastih, vanjskih krga. Usta mu se pojavljuju tek nekoliko dana nakon izlijeganja, pa prve dane provodi privren za list, hranei se preostalim utanjkom. Kad dobije usta i niz roastih zubia, punoglavac se hrani struui komadie biljaka. Ubrzo zatim razvijaju se i unutranje krge. Metamorfoza, ili promjena oblika, zapoinje nakon otprilike tri mjeseca. Na punoglavcu se razvijaju plua i nestaju krge. Tada poinju rasti stranje noge, a nakon nekoliko dana pojavljuju se i prednje. Rep se postepeno skrauje, a usta poveavaju.

> KAKO PILE IZLAZI IZ JAJETA? Pile mora samo probiti tvrdu jajanu ljusku, pa u prvim danima ivota ima na kljunu ronati nat kl junak i vratni mii za izlijeganje. Kad je spremno da se izlegne, pile pone lupkati po ljusci i na taj nain ostvaruje vezu sa svojim roditeljima. U sljedeih nekoliko dana lomi ronatim natkljunkom unutranjost ljuske. Na kraju snanim miiem za 108

izlijeganje podie dio ljuske i izlazi iz jajeta. Ubrzo nakon izlijeganja natkljunak i mii nestaju. Nekim je pticama za izlijeganje dovoljno nekoliko sati, dok kod veih vrsta to moe potrajati i tri dana. Veina ptia pripada skupini uavaca. Posve su bespomoni, slijepi, bez perja i mogu samo otvorenog kljuna ekati da dobiju hranu, pa u gnijezdu ostaju vie tjedana.

> KAKO DEVE U V A J U VODU? Deve su prilagoene ivotu u pustinji. One spremaju vodu i mogu bez posljedica izgubiti velike koliine tekuine. Poput svih sisavaca, deve imaju vodu u svim tjelesnim tkivima. Meutim, deva moe bez posljedica izgubiti 22 posto vode, dok za ovjeka gubitak od samo 12 posto moe biti koban. Razlog tome je to deve veinom

koriste tekuinu iz stanica, a vrlo malo iz krvi. Nakon dueg razdoblja ei izgledaju prilino mravo, ali im se nakon dobrog pia vraa dobar izgled. Devina grba je, ustvari, nakupina masnoe. Neko

se smatralo da je to spremite vode, ali je dokazano da mast slui kao izvor energije. Deve se ne znoje i izluuju male koliine urina. Te prilagodbe omoguuju devama ivot u pustinji. < KAKO PELE PROIZVODE MED? Pele skupljaju nektar i pelud kojim se hrane. Jedan dio nektara se pod utjecajem pelinje sline pretvara u med. Konica se sastoji od brojnih uspravnih votanih ploa, saa. Sa svake strane saa nalaze se stotine esterokutnih elija. Neke od elija se koriste za othranjivanje liinki, a druge za spremanje hrane. Odrasle pele siu svojim dugim rilcem nektar koji ih opskrbljuje energijom. Viak nektara uvlae u medni eludac, odnose ga u konicu i spremaju u saa. Pele skupljaju i pelud, koji im se lijepi na dvije peludne vreice na stranjim nogama. Pelud je izvor bjelanevina. Takoer ga pohranjuju u sau, te njima hrane liinke. Pele spremaju med kao zalihu hrane za zimu. Med se ne skuplja sa cvijea, ve nastaje od nektara koji pele ostave u spremitima. Tamo se nektar pod utjecajem sline mijenja u med. 109

A KAKO PELA GOVORI DRUGIM PELAMA G D J E IMA NEKTARA? Kad pela pronae izvor nektara (hrane), vraa se u konicu i izvodi neobian ples. Tresui krilima i tijelom pokazuje drugim pelama gdje se nalazi nektar. Pela medarica izvodi svoj ples na povrini jednog od uspravnih saa. Oko nje se okupljaju ostale pele i promatraju je. Radi li se o oblinjem izvoru nektara,

udaljenom do 50 metara, pela izvodi jednostavni kruni ples (gore lijevo). Pele tada naputaju konicu i lete prema hrani. Ako je nalazite nektara udaljeno, pela izvodi sloeniji ples u obliku broja osam (gore desno). Kut izmeu uspravnih i poloenih crta predstavlja kut izmeu smjera Sunca i poloaja hrane. Uspravna crta, naprimjer, znai da se hrana nalazi u istom smjeru kao i Sunce. Na taj nain druge pele saznaju gdje da potrae hranu.

A KAKO SE ISPRAVLJA LO V I D ? Neki ljudi ne vide otro predmete koji se nalaze predaleko ili preblizu. Takve mane oka ispravljaju se naoalama ili kontaktnim leama. Lee skupljaju svjetlosne zrake u odgovarajue mjesto na mrenici. Kratkovidno se oko ne moe akomodirati na udaljene predmete. To se dogaa ako je ona jabuica suvie izduena, pa se svjetlosne zrake sijeku ispred mrenice. Kratkovidnost se ispravlja leama koje rasipaju svjetlosne zrake prije ulaska u oko i usmjeravaju ih na mrenicu. S druge strane, dalekovidno se oko ne moe akomodirati na predmete u blizini. U tom je sluaju ona jabuica kraa nego je normalno, pa svjetlost pada iza mrenice. Za ispravljanje daleko vidnosti koriste se lee to sabiru svjetlosne zrake.

KAKO V I D I M O ?

Oko je kugla ispunjena tekuinom. S njegove prednje strane nalazi se otvor koji proputa svjetlost i usmjerava ga na fotosenzibilne stanice u stranjem dijelu oka. Svjetlost prolazi kroz prozirnu ronicu i zjenicu (otvor u obojenoj arenici) i ulazi u oko. Miii u arenici automatski poveavaju i smanjuju zjenicu. Pri jakoj svjetlosti zjenica se smanjuje, a pri slaboj se poveava. Cilijarni miii mijenjaju 110

oblik lee i omoguuju akomodaciju oka. Ako je predmet koji gledamo udaljen, lea je spljotena, dok je u suprotnom ispupena. U stranjem dijelu oka svjetlost pada na fotosenzibilne stanice u mrenici. Podraene stanice alju impulse do mozga, gdje vidimo sliku nastalu u oku. Oni miii omoguuju pomicanje oka. Budui da su nam oi smjetene s prednje strane glave, sliku vidimo binokularno, pa izgleda trodimenzionalno.

< KAKO O D R A V A M O RAVNOTEU? Polukruni kanalii u unutranjem uhu alju u mozak informacije o promjenama poloaja glave. U unutranjem uhu nalaze se tri polukruna kanalia. Postavljeni su na razliitim visinama i ispunjeni tekuinom. Svaki kanali ima na jednom kraju zadebljanje u kojem su smjetene osjetilne stanice s dlaicama obloenim elatinoznom tvari. Pomaknemo li glavu, tekuina u polukrunim kanaliima podie elatinozne nakupine koje svijaju dlaice, te osjetilne stanice alju informacije u mozak. Ispod polukrunih kanalia nalaze se jo dvije upljine. Takoer sadre osjetilne stanice s dlaicama, ali ove na kraju imaju sitne kredaste estice. Reagiraju na gravitaciju, pa osjetilne stanice alju u mozak informacije o poloaju glave.

KAKO U J E M O ?

Ui su organi koji pretvaraju zvune valove u ivane impulse. Zvuni valovi iz okoline ulaze u punicu gdje pobuuju osjetilne stanice, te one alju ivane impulse u mozak. Zvuni valovi dolaze do bubnjia i on se zatrese. Slune koice zvane eki, nakovanj i stremen prenose titraje. Punica je duga cijev > KAKO O S J E A M O MIRIS I O K U S ? Nos i usna upljina sadre posebne osjetilne stanice koje, kad ih podraimo kemijskim molekulama, odailju ivane impulse u mozak. Jezik je pokriven mnotvom sitnih bradavica. Neke od njih sadre male skupine stanica zvanih okusnim pupoljcima. Svaki okusni pupoljak sadri 4 do 20 osjetilnih stanica s kratkim dlaicama to reagiraju na molekule hrane rastopljene u slini. Jezikom osjeamo etiri

nalik puevoj kuici ispunjena tekuinom. Titraji prelaze sa stremena na tekuinu, koja ih prenosi na opnu u sreditu punice. Ovdje titraji podrauju osjetilne stanice. Na vrhu punice opna reagira na niske tonove, dok na njenom poetku reagira na visoke. Mozak prepoznaje koje su osjetilne stanice podraene i uje odgovarajui zvuk.

glavna okusa. Na stranjem dijelu jezika osjeamo gorko, sa strane kiselo, a s prednje strane slatko. Slano osjeamo cijelim jezikom, a naroito njego vim prednjim dijelom. Osjetilne stanice za miris smjetene su u gornjem dijelu nosne upljine. Imaju osjetilne dlaice koje se granaju i ulaze u sluznicu to okruuje nosnu upljinu. Molekule u zraku se razlazu u sluzi i podrauju dlaice. Postoji oko 15 razliitih vrsta mirisnih osjetila, koji mogu prepoznati vie od 10 tisua razliitih mirisa. 111

<

E M U SLUI JETRA?

Jetra je najvea lijezda u tijelu. U nju dolaze sve hranjive tvari razloene u tankom crijevu, a veina ih se tamo i prerauje. Jetra ima mnogo zadaa. Ona mijenja ugljikohidrate u glukozu, kontrolira koliinu eeri u krvi spremajui viak u obliku glikogena, te sudjeluje u preraivanju masnoa. Razlaganjem bjelanevina nastaju aminokiseline, od kojih tijelo stvara nove bjelanevine. Viak aminokiselina se ne moe spremiti, pa se u jetri pretvara u eere i duini otpad. U jetri nastaju i neke bjelanevine, primjerice fibrinogen, koji prilikom ozljeda potie gruanje krvi. Jetra proizvodi u, zelenkastu tekuinu to sadri ostatke krvnih pigmenata dobivene iz potroenih krvnih stanica. Pored toga, jetra isti krv od otrova, primjerice alkohola, a u njoj se sprema eljezo iz krvnih pigmenata, kao i neki vitamini.

A KAKO PROBAVLJAMO HRANU? Tijelo probavlja hranu razlaui sloene molekule hrane u jednostavnije. Probava poinje u ustima i elucu, ali se veim dijelom odvija u tankom crijevu. Probavni sokovi sadre enzime, kemijske spojeve koji potiu razgradnju hrane. Probava poinje u ustima, gdje se vakanjem hrana mijea sa slinom. Hrana jedno vrijeme ostaje u elucu gdje se djelomino razlae. Meutim, glavni dio > KAKO RADI STETOSKOP? Stetoskop se koristi za sluanje zvukova u tijelu. On skuplja zvukove na povrini tijela i provodi ih kroz duge cijevi do slualica. Prvi stetoskop je napravljen 1815. godine, a sastojao se od drvenog upljeg valjka. 112

probave odvija se u tankom crijevu. Kaa poluprobavljene hrane postepeno naputa eludac. U tankom crijevu se mijea sa ui (nastaje u jetri i pohranjuje se u unoj kesici) i probavnim sokovima iz guterae. Enzimi razlazu bjelanevine, ugljikohidrate i masti u jednostavne molekule koje tijelo upija. Hrana odlazi u debelo crijevo, gdje tijelo upija preostalu vodu. Ostaci, ili izmet, odlaze u rektum.

Suvremeni oblik, sastavljen od gumenih cijevi koje provode zvukove od okrugle ploice ili cunja do dvije slualice, pojavio se krajem 19. stoljea. Zvukovi koje skuplja unj prolaze gumenim cijevima do slualica. Ova jednostavna naprava se jo uvijek koristi kao najjednostavniji nain sluanja rada srca i plua.

Bubreg sadri oko dva milijuna siunih filtrirajuih tjeleaca. Svako tjelece sastoji se od Brovvmanove ahure obavijene kapilarnim klupkom, glomerulom. Voda i otopljene tvari prelaze iz krvi u Brovvmanovu ahuru. Korisne tvari i oko 80 posto vode se odvodnim kanaliima vraaju u krv, a otpadne tvari u obliku mokrae odlaze u mokraovod.

> K A K O RADI UMJETNI BUBREG? Ne rade li bubrezi dobro, u krvi se nagomilavaju otpadne tvari. U tom sluaju ulogu bubrega moe preuzeti posebni stroj za proiavanje krvi zvan umjetni bubreg. Krv prolazi kroz tanku opnu koja proputa vodu i otpadne tvari. Osoba iji bubrezi ne rade dobro se dvjema cjevicama povezuje s

umjetnim bubregom. Jedna od njih odvodi krv iz arterije u ruci u stroj. U stroju krv dugom cijevi prolazi do tanke, polupropusne plastine opne, okruene slanom otopinom to se neprestano giba. Voda i otpadne tvari prolaze kroz membranu iz krvi u slanu otopinu. Krv se tada zagrijava i kroz drugu cjevicu vraa u venu u ruci bolesnika. Proces ienja krvi traje nekoliko sati.

< KAKO ZARASTAJU KOSTI? Da bi kost pravilno zarasla, slomljeni dijelovi se moraju drati na mjestu nekoliko tjedana. Izmeu njih se polako stvara nova kotana tvar. Kost moe puknuti na nekoliko razliitih naina. O jednostavnom prijelomu govorimo kad kost ostane na svome mjestu i ne oteti okolno tkivo. U sluaju otvorenog prijeloma puknuta kost razdere kou.

Ponekad kost oteti velike krvne ile, ili je na mjestu prijeloma smrskana. Zarastanje poinje kad krv iz oteenih ila stvori ugruak. Nakon nekoliko dana krajevi slomljene kosti postaju mekani, a prostor meu njima se popunjava ljepljivom tvari koja sadri stanice za razvoj kotanog tkiva. Nakon dva do tri tjedna novo tkivo posve ispuni prostor izmeu kostiju i postepeno pone okotavati. 113

OVJEK

>

KAKODIEMO?

Pri udisaju i izdisaju oit se podie i sputa poveavajui i smanjujui volumen plua. irenjem i smanjivanjem plua automatski upravlja oit. Kad se miii oita stegnu, on se smanjuje, tlak u prsnom kou pada i volumen plua se poveava uvlaei zrak. Istovremeno se steu i meurebreni miii i pomiu rebra prema van i prema gore. Kod izdisaja se miii oita i rebra oputaju, volumen plua se smanjuje i iz njih izlazi zrak. Plua sadre etiri do est litara zraka, a u jednom udisaju i izdisaju se obino izmijeni neto manje od pola litre. Zrak ulazi kroz usta i nos, prolazi dunikom, te kroz dva bronha dolazi u plua. Bronhi se u pluima granaju na manje cjevice zvane bronhiolama, a one se granaju na jo manje koje, na kraju, zavravaju zranim vreicama, ili alveolama. Svaka alveola okruena je stotinama siunih krvnih ila. Njihove stijenke su

vrlo tanke i neprestano vlane. Kisik se rastapa u vlazi i ulazi u krv. Otpadni ugljik dioksid prelazi iz krvi u alveole i izdisajem naputa tijelo.

<

KAKO RADI SRCE?

Srce je miina crpka podijeljena u dva dijela. Jedan dio alje krv u plua, a drugi u ostale dijelove tijela. Srce se sastoji od etiri upljine: dvije pretklijetke i dvije klijetke. Stijenke tih upljina graene se od posebnog miinog tkiva koje se ritmiki stee i oputa. Svaki otkucaj srca ima dva stupnja. Prvo se stee pretklijetka, a odmah potom i klijetka. Zato srce proizvodi poznati 114

bim bam zvuk. Izmeu upljina nalaze se zalisci koji spreavaju krv da tee u krivom smjeru. Desna pretklijetka prima krv iz tijela. Kad se ona stegne, krv prelazi u desnu klijetku, a iz nje odlazi u plua. Iz plua krv dolazi u lijevu pretklijetku, prelazi u lijevu klijetku, te odatle odlazi u ostale dijelove tijela.

> K A K O RADE UMJETNO SRCE I P L U A ? Ovaj se stroj upotrebljava kod veih operacija srca. On tjera krv kroz tijelo, obogauje je kisikom i oslobaa ugljik dioksida. Za vrijeme operacije bolesnikovo srce ne moe crpsti krv. Budui d a j e prsni ko otvoren, ne mogu raditi ni plua. Zbog toga se glavne krvne ile zaveu i krv alje u umjetno srce i plua, gdje se obogauje kisikom. To se moe uiniti

tako da se u posebnoj komori u krv puste mjehurii zraka ili, kako je prikazano na crteu, kapajui krv na okruglu < KAKO RADE MIII?

plou koja se vrti. Tako nastaje tanki sloj krvi u koji prodire kisik. Istovremeno se krv isti od ugljik dioksida. stegne, podlaktica se podie prema gore. Kad elimo ispruiti ruku, biceps se oputa. Meutim, to nije dovoljno. Stee se triceps i povlaei ulnu ispravlja ruku. U sloenijim pokretima sudjeluju vee skupine miia suprotnog djelovanja.

Miii se mogu samo stegnuti i opustiti; da bi pomicali dijelove tijela u oba smjera, moraju raditi u parovima. Svaki mii to uzrokuje neki pokret ima svoj par koji vraa tijelo u prvotni poloaj. Jedan takav primjer su miii ruke. Ruku svijamo u laktu steui biceps. Gornji kraj tog miia je tetivama privren za lopaticu, a donji za radius (kost podlaktice). Kad se biceps > KAKO D O L A Z I DO PATELARNOG REFLEKSA? Udari li nas netko ispod koljena, ne moemo sprijeiti da nam se noga podigne. To se dogaa jer ivani impulsi putuju kroz lenu modinu izravno do nonog miia, pa pokretom ne upravlja mozak. Udarimo li tetivu pod koljenom, mii prua se stegne. To potie osjetilni ivac, pa on alje ivane impulse do lene modine. Ovdje se osjetilni ivac grana, pa dio impulsa odlazi do mozga i mi postajemo svjesni udarca. Meutim, mozak ne upravlja reakcijom miia. Dio impulsa se alje izravno do miinog motorikog ivca. Suprotno prvotnom stezanju, mii se naglo prua. Reakcija je obino pretjerana, pa se potkoljenica podie.

115

<

E M U S L U I KOA?

Koza je vodootporni, rastezljivi pokriva tijela. Ona titi tijelo od ozljeda i bakterija, te pomae u odravanju stalne temperature. Koa je vrsti pokrov koji titi donja tkiva. Ona spreava ulazak bakterija u tijelo, a pored toga je i osjetilni organ jer sadri osjetila koja reagiraju na hladnou, vruinu, dodir i bol. Kad je izloimo suncu, koa proizvodi vitamni D, a > OD EGA SU GRAENI ZUBI? Zubi se sastoje od krune koja izviruje iznad zubnog mesa i korijena u eljusnoj kosti. Kruna je obloena slojem vrste cakline. Ispod cakline se nalazi sloj dentina koji obavija unutranju pulpu. Vanjski sloj zubne krune graen je od tvari zvane caklinom. To je najtvra tvar u tijelu, i vrlo je otporna. Ispod se nalazi sloj dentina. To je tvrdo kotano tkivo, ali ipak neto meke od cakline. Od dentina se sastoje i korijeni (ili korijen u sluaju prednjih zuba) obloeni zubnim cementom. Sr zuba zovemo pulpom. To je mekana tvar kojom prolaze krvne ile i ivci. ivana vlakna prolaze i slojem dentina i cementa. Pokvari li se zub te dentin ostane izloen, javlja se jaka zubobolja. Bol se javlja i u sluaju da se zubno meso povue, te proviri sloj cementa.

u njoj se nalaze i korijeni dlaka i noktiju. Koa je vodootporna, pa spreava gubitak vlage. Meutim, vlaga naputa tijelo kroz znojne pore, to je posebno korisno za vruih dana, jer se isparavanjem znoja hladimo. Kad je tijelo pregrijano, krvne ile u koi se proire, pa se krv hladi. Suprotno tome, za hladnih dana se krvne ile suavaju i toplina ostaje u tijelu.

< KAKOGRIZEMO HRANU? ovjeje zubalo se sastoji od sjekutia, onjaka i kutnjaka. S prednje strane se nalaze sjekutii. Iza njih slijede onjaci, a u stranjem dijelu eljusti su kutnjaci. Djeca imaju manje zuba nego odrasli. Djeca imaju ukupno 20 zuba. U svakoj eljusti imaju etiri sjekutia. To su klinasto oblikovani zubi namijenjeni sjeenju komadia hrane. Iza 116

sjekutia su dva iljasta onjaka, kojim trgamo hranu pretvrdu da je presjeemo sjekutiima. Iza oanjaka nalaze se kutnjaci. Imaju iroku, nazubljenu krunu i slue za vakanje hrane. Odrasli imaju 32 zuba. U svakoj eljusti takoer imaju etiri sjekutia i dva onjaka. Meutim, kutnjake koje su imali kao djeca zamijenila su etiri pretkutnjaka, a iza njih je naraslo jo est novih kutnjaka.

<

E M U SLUI KRV?

Krv je vitalna tjelesna tekuina. Ona prenosi kisik do svih tkiva u tijelu i odnosi ugljik dioksid iz plua. Pored toga, donosi hranjive tvari u jetru i druga tkiva, te prenosi otpadne tvari iz jetre u bubrege. Krv se sastoji od nekoliko vrsta stanica koje plivaju u ukastoj tekuini krvnoj plazmi. U krvi je oko 55 posto plazme, koja se uglavnom sastoji od vode, neto proteina, minerala te > K A K O KRV BRANI TIJELO O D BOLESTI? Bijele krvne stanice su jedan sustava. Nekoliko je razliitih vrsta tih stanica. Neke napadaju i prodiru bakterije, dok druge omoguuju stvaranje posebnih spojeva - antitijela. U usporedbi s mnotvom crvenih krvnih stanica, bijelih u krvi ima prilino malo - svega oko 9000 u prostornom milimetru. Kad bakterije uu u tijelo, primjerice kroz ranu, bijele krvne stanice zvane neutrofili poure do ozlijeenog mjesta i ponu pojavljuju vee bijele stanice, monociti, i unitavaju bakterije zajedno sa svim otpadom. Ako neka bakterija ipak uspije proi, doekat e je trea vrsta bijelih krvnih stanica - limfociti. Limfociti prepoznaju bakterije kao strane bjelanevine, ili antigene, te potiu stvaranje obrambenih bjelanevina, antitijela. < K A K O ZARASTAJU RANE? Otvorenu ranu mogu napasti bakterije. Da ne doe do infekcije, krv se grua i zatvara ranu krastom ispod koje se polako razvija novo kono tkivo. Otetimo li kou, prerezane krvne ile se naglo suavaju. Tako se spreava preveliki gubitak krvi i ulazak bakterija. U krv se isputa tvar koja uzrokuje gruanje. Ugruak zatvara ranu i ubrzo se
ih nro^dirati T a d a Sf>

hranjivih i otpadnih tvari. U krvi nalazimo tri glavne vrste stanica. Trombociti su malena tjeleca koja potiu gruanje krvi, dok bijele krvne stanice brane tijelo od bolesti. Crvene krvne stanice prenose kisik po tijelu. U krvi ih ima vie milijuna. Sadre crveni pigment hemoglobin koji vee kisik u pluima i otputa ga u drugim tjelesnim tkivima.

stvrdne u zatitnu krastu (1). U meuvremenu na mjesto ozljede stiu bijela krvna zrnca i unitavaju opasne bakterije (2). U donjem sloju koe (dermis) u ranu stiu posebne stanice zvane fibrinoblasti i ponu obnavljati tkivo (2). U gornjem sloju (epidermis) stanice se dijele i ispunjavaju prostor meu tkivima (3). Kad je rana ve gotovo zarasla, krasta otpada (4).

117

OVJEK

A T O JE MENSTRUALNI CIKLUS? To je ciklus promjena u ena, koji se javlja kad se u tijelu pone razvijati jajace. Ciklus traje oko etiri tjedna. U > Z A T O SE RAAJU BLIZANCI? Jednojajani blizanci se raaju ako se oploeno jajace podijeli, te se od obje stanice razvije beba. Dvojajaani blizanci se razvijaju ako se istovremeno oplode dva jajaca. Podijeli li se oploeno jajace, obje stanice.se nastavljaju normalno razvijati. U maternici se usade nedaleko jedna drugoj, pa se bebe razvijaju u zajednikoj posteljici. Jednojajani blizanci su istog spola, dijele svojstva poput boje kose, visine i teine i izgledaju gotovo jednako. Dvojajani blizanci se razvijaju od dva zasebna jajaca oploena u isto vrijeme. U maternici se 118

prva dva tjedna u jajniku sazrijeva jajace i isputa se u maternicu. Ako se ne oplodi, ono zajedno s dijelom maternine sluznice naputa tijelo.

Poetkom menstrualnog ciklusa u jednom od dva jajnika poinje dozrijevati jajace. Istovremeno se u tijelo isputaju hormoni koji potiu rast i zadebljanje maternine sluznice, te je pripremaju da primi oploeno jajace. Nakon otprilike 14 dana, jajace se isputa iz jajnika, a meternica nastavlja rasti. Ne oplodi li se jajace na putu do maternice, nakon dva dana ugiba. Tjedan dana kasnije se sluznica poinje Ijutiti i maternica se smanjuje. Posljednjeg dana ciklusa neoploeno jajace zajedno sa sluznicom i neto krvi naputa tijelo. To zovemo menstruacijom. Menstruacija traje oko pet dana, prvi puta se javlja u dobi izmeu 12 i 14 godina, a prestaje oko pedesete.

hrane preko odvojenih posteljica, mogu ali ne moraju biti istog spola i obino su tek donekle slini. Dvojajani blizanci se

raaju ee od jednojajanih, dok su * trojke najee kombinacija jednojajanih blizanaca i brata ili sestre.

Dijete zapoinje ivot kao oploeno jajace koje se ubrzo razvija u embrij, a nakon osam tjedana poprima ljudske osobine. Ono nastavlja rasti i nakon devet mjeseci se raa.

Devet dana nakon oplodnje oploeno jajace se razvija u uplju staninu kuglu i usauje se u materninu stijenku. Dio te kugle s dijelom maternine stijenke tvori posteljicu organ koji opskrbljuje embrij hranom i kisikom. Na embriju se ubrzo razvijaju glavni organi kao

to su srce i mozak, a nakon est tjedana se pojavljuju udovi, oi i ui. Nakon osam tjedana beba (sada se zove fetus) ima gotovo sve organe i tkiva, ukljuujui ivani sustav, miie i kostur, a u sljedeih sedam mjeseci se oni dalje razvijaju. < T O SU DJECA IZ EPRUVETE? Djeca ne rastu u epruvetama! Takozvano dijete iz epruvete raa se kad se jajace izvadi iz majinog jajnika i oplodi izvan tijela, te tada vrati u maternicu gdje se dalje razvija. Neke ene ne mogu zanijeti na prirodni nain. To se dogaa ako je zaepljen jajovod (cijev koja povezuje jajnik i maternicu) ili ako sperma nije dovoljno plodna. U takvom sluaju lijenici mogu izvesti operaciju i izvaditi iz jajnika jedno jajace. Ono se smjeta u odgovarajuu sredinu i oplouje spermom uzetom od mukarca. Oploeno jajace se dalje dijeli na uobiajeni nain. U stadiju kad je jo uvijek uplja, stanina kugla umee se u maternicu gdje se normalno nastavlja razvijati. 119

A K A K O SE RAAJU DJECA? Kad se dijete u potpunosti razvije, majka dobiva trudove. Maternini miii guraju dijete prema dolje i grli maternice se poinje otvarati. Na kraju beba izlazi iz trbuha majke. Trudovi poinju kad beba dosegne odgovarajui stupanj razvoja. To je grenje maternice koje moe potrajati nekoliko sati, a postepeno postaje

sve ee i jae. Grevi guraju djetetovu glavu prema dolje, proirujui grli maternice. Kad se on posve otvori, opne oko novoroeneta pucaju putajui tekuinu (to se ponekad dogaa i ranije), te dijete izlazi. Ubrzo nakon roenja dijete poinje disati i ree se pupana vrpca. Tada se iz maternice izbacuju posteljica i opne.