BRODSKI ELEKTRICNI UREÐAJI I SUSTAVI-vježbe

mr.sc.Marijan Gržan dipl.ing

1. Nacrtaj strujni krug i navedi sve elektricne velicine koje u njemu vladaju, objasni njihovu medusobnu ovisnost i Ohmov zakon

Jednostavni strujni krug sastoji se od izvora napona (baterija, transformator, generator), vodica (kabeli) i trošila (svjetiljka, motor, grijac). Osnovne elektricne velicine su napon, elektricni otpor i struja. Povezuje ih Ohmov zakon: U=RI odnosno I=U/R. To znaci da je struja to veca što je veci napon i što je manji otpor. Kratki spoj proizvodi veliku struju i sa malim naponom jer je otpor vrlo mali

2. Objasni osnovne karakteristike i parametre izmjenicne struje
l

Osnovni parametri izmjenicne struje su: Struja I, napon U, frekvencija f i faktor snage (cosf ). Izmjenicna struja mijenja se u vremenu po sinusoidi: i(t)=lmax,sin(2? ft). U praksi racunamo s efektivnom vrijednosti struje: koja odgovara toplinsko ucinku istosmjerne struje iste jakosti. Frekvencija oznacava broj perioda (titraja) koje struja napravi u I sekundi. f=60Hz znaci da struja u toku jedne sekunde napravi 60 titraja. Fazni pomak f pokazuje koliko sinusoida struje zaostaje za sinusoidom napona, što je posljedica prisutnosti induktivnog otpora u strujnom krugu. Ujedno pokazuje i odnos djelatne i jalove snage (trokut snage) pa se stoga cos f naziva faktor snage.

Trošila u krugu izmjenicne struje. Induktivitet ovisi o broju zavoja. i kapacitivna Xc=1/2? fC reaktancija kao posljedice induktiviteta L i kapaciteta C. fazni pomak i Ohmov zakon za izmjencnu struju. Induktivni otpor raste s porastom frekvencija a kapacitivni pada.3. . a kapacitet o razmaku vodica (ploca) i dielektriku izme . ovisnost otpora o frekvenciji. materijalu jezgre i širini zracnog raspora. trokut otpora l U strujnom krugu izmjenicne struje pored ohmskog otpora R javljaju se i reaktivni otpor (reaktancije): Induktivna XL =2? fL.

Ohmov zakon za izmjenicni strujni krug glasi: U = Z I Z= v R2 + ( X L — X C ) 2' .

Objasni pojam elektricne snage izmjenicne struje. . Uz pretpostavku konstantnog napona brodske mreže kretanje prividne snage pratimo pomocu ampermetra. l Prividnu snagu ne mjerimo direktno vec je ona izražena kroz produkt struje i napona. vrste i postupak mjerenja na glavnoj razvodnoj ploci i cinitelj snage (cos f ) Kod izmjenicne struje razlikujemo tri vrste snage: l djelatnu (aktivnu) snagu P u kW l jalovu (reaktivnu) snagu Q u kVA l prividnu snagu S u kVA Njihovi medusobni odnosi odredeni su kroz trokut snage: l S=UI l P=Ulcosf l S2=P2 + Q2 l Djelatna snaga mjeri se pomocu vatmetra (kW) l Jalova snaga mjeri se pomocu mjerila jalove snage (kVA). Nizak cos f znaci veliku jalovu snage. Jalova snaga može se izracunati iz navedenih formula. Na nekim razvodnim plocama nema kVAr metra vec cosf metra.

Spoj zvijezda: Ulin=v 3Ufaz llin=lfaz Spoj trokut: Ulin=Ufaz llin=v 3lfaz . Pri tome razlikujemo fazne i linijske napone i struje. Fazne velicine su one koje se odnose na pojedini namotaj motora. a linijske one koje vladaju u kabelima koji vode prema motoru. Namotaji generatora redovito se spajaju u zvijezdu.Objasni karakteristike trofazne izmjenicne struje. Dobiva se iz trofaznog sinkronog generatora. Odnosi izme linijskih i faznih vrijednosti se razlikuju kod spoja zvijezda i spoja trokut.spajanje u zvjijezdu i trokut l l l Trofazna izmjenicna struja je sustav od tri napona koji su fazno pomaknuti za 120°. Trofazna trošila i transformatori mogu se spajati u zvijezdu ili u trokut.

grijaci i ispravljaci. ali se može i izracunati prema trokutu snage: – na osnovi ocitanja P i Q po formuli tg f =Q/P – na osnovi ocitanja U.Nabroji vrste trošila izmjenicne struje na brodu i koje od njih prema snazi prevladavaju. rasvjetna tijela. Ujedno pokazuje i odnos djelatne i jalove snage (trokut snage) pa se stoga cos f naziva faktor snage. Fazni pomak f pokazuje koliko sinusoida struje zaostaje za sinusoidom napona. Po snazi prevladavaju izmjenicni elektromotori (najcešce asinkroni). što je posljedica prisutnosti induktivnog otpora u strujnom krugu. Fazni pomak mjeri se pomocu cos f metra. Obrazloži fazni pomak i pokaži kako se mjeri l l l l izmjenicna trošila na brodu su izmjenicni elektromotori. Po broju prevladavaju elektricne svjetiljke. I i P po formuli: cos f =P/(Ul) .

. Takoder prolaskom struje kroz plinove stvara se svjetlosni tok. Štetni ucinak je izazivanje elektromagnetskih smetnji Toplinski: Prolaskom struje kroz vodic stvara se toplina odnosno gubitci koji ga zagrijavaju: p=UI=12 R. Koristi se u svim elektricnim strojevima. volframa) materijal se toliko zažari da pocne emitirati vid1jivu svjetlost. Štetno: Kod elektrolucnog zavarivanja intenzivna svjetlost može oštetiti ljudsko oko. Svjetlosni: Kod jakog zagrijavanja (npr. relejima. Korisni ucinak kod grijaca i svjetiljki. Gubitci su proporcionalni kvadratu struje.Obrazloži korisne ucinke elektricne struje i navedi njihovu prakticnu primjenu l l l l Magnetski: Oko vodica kojim tece struja javlja se magnetsko polje. sklopnicima. Mehanicki ucinak elektricne struje nastaje kada struja tece kroz vodic koji se nalazi u magnetsko polju (koje je najcešce stvorila struja koja tece kroz drugi vodic) pri cemu se javlja elektromagnetskih sila.

nezapaljivost . mehanickim. higroskopnost. savijanje. tlak. ulje).Izolatori i njihove karakteristike l l l l U elektrotehnici se koristi veliki broj izolatora koji se razlikuju po elektricnim. Elektricne karakteristike: probojna cvrstoca. Izolatori koji se koriste na odredenom mjestu moraju zadovoljavati uvijete okoline. vibracije Termicke karakteristike: otpornost na temperaturu -klasa izolacije. dielektricka konstanta Mehanicke karakteristike: otpornost na vlak. termickim i kemijskim karakteristikama. sukanje. starenje Kemijske karakteristike: postojanost na otapala (gorivo.

njihove oznake i nacin spajanja Pokaži i objasni mjerne instrumente na glavnoj elektricnoj ploci Objasni namjenu mjernih instrumenata na glavnoj razvodnoj ploci Pokaži i obrazloži oznake i namjenu elektricnih mjernih instrumenata brodu Nabroji osnovne elektricne velicine u brodskoj mreži i pokaži cime se mjere na glavnoj razvodnoj ploci Mjerni instrumente glavne elektricne razvodne ploce Objasni spajanje voltmetra i ampermetra na mreži .ELEKTRICNA MJERENJA I INSTRUMENTI l l l l l l l Nabroji najvažnije elektricne mjerne instrumente.

tako da sva struja koje se želi mjeriti prolazi kroz njega. Mjerilo faktora snage i mjerilo jalove snage (kVAr) prikljucuju se na isti nacin kao i vatmetar. struja generatora) ampermetar se spaja preko strujnog mjernog transformatora. Spaja se paralelno i tako da mjeri napon (razliku potencijala) izmedu dvije tocke na koje je spojen. Kada se mjere velike struje (npr.l l l l l Voltmetar (V) služi za mjerenje napona. Za visoke napone voltmetar se spaja preko naponskog mjernog transformatora. Ima dvije strujne i dvije naponske stezaljke (1 fazna varijanta) Strujne stezaljke spajaju se poput ampermetra. a naponske poput voltmetra. . Vatmetar (W) služi za mjerenje djelatne snage. Ampermetar (A) služi za mjerenje jakosti struje. Spaja u seriju. Višefazne varijanta instrumenata imaju na poledini shemu spajanja Mjerilo frekvencije (Hz) služi za mjerenje frekvencije i spaja se kao i voltmetar paralelno.

Megaommetar (megatester. Megaommetar ugra mjeri otpor izolacije brodske mreže i svih prikljucenih generatora i trošila.. Prikljucuje se na stezaljke elementa kojemu se želi provjeriti otpor a koji ne smije biti pod naponom. induktor) služi za mjerenje otpora izolacije u svrhu provjere njene ispravnosti. Prijenosni megaommetar smije se koristiti samo ako je strujni krug koji se provjerava iskljucen sa napajanja i ako u njemu ne postoje elements osjetljivi na napon od 500V (2000V) (diode. ).. . kondenzatori.l l l l Ommetar služi za mjerenje otpora. Na GRP se mogu nalaziti svi nabrojani instrumenti osim Ommetra koji je u pravilu prenosivi instrument i služi za dijagnostiku kvarova. Radi pod naponom. tranzistori .

RST -trofazna struja .Kako prepoznati na glavnoj razvodnoj ploci koje je vrsta struje? Izmjenicna struja: l mjerilo frekvencije l cosf metar l kVAr metar l sinkronoskop l Ampermetar ili Voltmetar imaju u donjem dijelu oznaku Istosmjerna struja: l Ampermetar i Voltmetar imaju u donjem dijelu oznaku Napon i frekvenciju ocitati na ploci 440V ili 380V .

U kvaru je faza koja pokazuje mnogo manji otpor od ostalih. Ovo se radi pod naponom bez iskljucivanja elektroenergetskog sustava. Jednostruki spoj s masom ne izbacuje dio mreže u kvaru. . Pronalaženje mjesta spoja s masom: Tada je potrebno ukljuciti megaommetar ugra faze koristeci RST preklopku .• Obrazloži potrebu i postupak kontrole i mjerenje otpora izolacije na brodu Objasni potrebu i postupak kontrole i mjerenje otpora izolacije Objasni mjerenje otpora izolacije elektricnih krugova l l Kontrola otpora izolacije cijele mreže: Otpor izolacije cijele brodske mreže i svih prikljucenih generatora i trošila prema masi (trupu broda) moguce je mjeriti kod sustava s izoliranim zvjezdištem i u tom slucaju se neprestano kontrolira. U slucaju spoja s masom javlja se alarm i ugasi se zemnospojna kontrolna lampica odgovarajuce faze na GRP.

kao provjera ispravnosti prije puštanja u pogon ili servisno u svrhu dijagnostike kvara na elektricnom uredaju. Otpor izolacije obavezno je provjeriti megatesterom prije puštanja u pogon ako je motor ili generator bio smocen ili ako je dulje vrijeme stajao a grijaci nisu radili. .l Potreba i postupak mjerenja otpora izolacije pojedinacno -megatesterom: Otpor izolacije mjeri se preventivno u svrhu pracenja stanja izolacije i predvidanja trenutka otkaza. U suprotnom može doci do proboja izolacije i ozbiljnog kvara na stroju.

Provjera voltmetrom da nema napona. Podaci se unose u dijagram koji prikazuje starenje izolacije. izvadeni radi preciznijeg mjerenja. Svi osiguraci mjernih instrumenata u polju generatora. Prekidac mora biti iskljucen. . Ova se mjerenja vrše nakon što je elektricni stroj postigao radnu temperature.l Periodicko mjerenje otpora izolacije svih generatora i važnijih elektromotora. Megaommetrom se izmjeri otpor izolacije na beznaponskoj strani prekidaca. U slucaju generatora pogonski stroj mora biti zaustavljen i blokiran start. Moguce ga je ekstrapolirati i tako odrediti vrijeme kada ce stroj otkazati (isto kao i kontrola ležajeva mjerenjem vibracija).

. Zbog toga je kod mjerenja potrebno koristiti viši napon nego kod mjerenja otpora vodica ommetrom. Megatester radi sa naponom od 500V (kod visokog napona 2000V) pa se ne smiju njime ispitivati strujni krugovi u kojima ima elemenata osjetljivih na viši napon (diode.l Mjerenje otpora izolacije: Izolacija ima vrlo veliki otpor. kondenzatori). Takvi elementi moraju se prije ispitivanja kratko spojiti ukoliko su im nazivne vrijednosti napona manje od napona megatestera.

Prema propisu naponi veci od 50V mogu potjerati struju opasnu po život . nabroji mjere tehnicke zaštite i pružanja prve pomoci unesrecenom Do strujnog udara dolazi kada se strujni krug zatvori kroz tijelo covjeka i potjera dovoljno veliku struju. Opasnost za život ovisi o velicini struje i vremenu trajanja strujnog udara.ZAŠTITA LJUDI l l Objasni što je strujni udar i kako do njega nabroji mjere tehnicke.

Mjere tehnicke zaštite od strujnog udara l l l l l l Zaštita od dodira (dijelovi pod naponom izvan dohvata) izolirano kucište (izvan dohvata unutar kucišta testiranog na napon) zaštitno uzemljenje (svi metalni dijelovi uzemljeni) zaštitni transformator (galvansko odvajanje za jedan manji potrošac) — ogranicenje napona (ispod 50V najcešce 24V) ogranicenje energije izvora ( ispod granice životne opasnosti) izolirani podovi .

Osobne mjere zaštite: l l l l l l l zaštitna prostirka gumeni donovi na cipelama alat s izolacijskim drškama gumene rukavice rad jednom rukom zaštitna plasticna kaciga suha odjeca .

elektricna propulzija) primjenjuje se uzemljenje zvjezdišta preko otpornika. Kada brod ima visokonaponski elektroenergetski sustav (npr. . lako registar dozvoljava i primjenu uzemljenih sustava na niskom naponu prevladavaju neuzemljeni (izolirani) sustavi.Pokaži na primjeru i objasni što je to radno a što zaštitno uzemljenje l Elektroenergetski sustavi dijele se na uzemljene i neuzemljene prema tome da li je zvjezdište generatora i/ili transformatora spojeno na trup ili nije.

Primjer: metalna vrata ormarica spojena su bakrenom pletenicom na kucište. Prije pocetka rada na visokonaponskom uredaju može ga se iskljuciti i uzemljiti pomocu posebnih kabela sa kliještama za privremeno uzemljenje. . Služi kao mjera zaštite od udara elektricne struje. Svodi se na povezivanje svih metalnih dijelova na trup broda (izjednacenje potencijala.l l Zaštitno uzemljenje primjenjuje se na uzemljenim i neuzemljenim sustavima.

Kapacitet akumulatorske baterije izražava se u Ah. Kod punjenja se elektricna energije pretvara u kemijsku energiju a kod pražnjenja obrnuto.AKUMULATORI l l Objasni sastav nacin rada i karakteristike olovnih i celicnih akumulatora i primjenu na brodu. Energija se dovodi iz brodske mreže preko punjaca i skladišti zahvaljujuci kemijskom procesu. . Nazivni napon baterije ovisi o broju clanaka. smještaj i spajanje Akumulatori su reverzibilni izvori elektricne energije. Baterija od 100Ah može davati struju od 10 A kroz 10 sati.

Baterije se pune dok je brodska mreža pod naponom. ali suvremeni punjaci mijenjaju napon punjenja u skladu s stupnjem napunjenosti akumulatora i temperaturom kucišta.4V po clanku. Napon punjenja olovnih akumulatora standardno iznosi 2.Punjenje i pražnjenje akumulatora l Akumulatori se pune iz punjaca. da bi se praznile napajajuci prikljucene potrošaca kada nestane napona mreže. Tako se ubrzava vrijeme punjenja. produljuje životni vijek i smanjuje obim održavanja (manji gubitak vode). Temperature elektrolita pre punjenju ne smije preci 45°C. .

4V.73 V. . Napon punjenja je oko 2. Pozitivna elektroda je olovni dioksid Pb02. Gustoca sumporne kiseline kod punog akumulatora je 1. Elektrode su smještene u kucište od izolacijskog materijala napunjeno razrijedenom sumpornom kiselinom H2SO4 koja služi kao elektrolit.285 kg/l.1. Nazivni napon jednog clanka je 2V.Olovni akumulatori l imaju olovne elektroda. Pri pražnjenju stvara se na obim elektrodama olovni sulfat PbSO4 koji se kod punjenja ponovno razgraduje.27 . Najniži napon pražnjenja je oko 1. dok je negativna elektroda cisto olovo Pb.

a negativna elektroda oksidira u kadmijev hidroksid Cd(OH)2.19 kg/l i polako pada sa starenjem akumulatora. Kod pražnjenja pozitivna elektroda reducira u nikal-2hidroksid Ni(OH)2. Imaju dulji životni vijek. Kuciste je od celika. Elektrolit je kalijeva lužina KOH.2V. Alkalijski akumulatori su skuplji ali mehanicki i elektricki izdržljiviji od olovnih. Nazivni napon jednog clanka je 1. NiCd) l Pozitivna elektroda sadrži nikal-3-hidroksid Ni(OH)3. .55V. Napon punjenja je 1.Alkalijski akumulatori (celicni. a negativna kadmij Cd. Najniži napon pražnjenja 1. mogu dugo stajati napunjeni bez potrebe za punjenjem.1V. Gustoca elektrolita novog akumulatora je 1.

Provjeravanje zategnutosti klema i premazivanje klema vazelinom da se sprijeci oksidacija kontakata. Zamjena neispravnih baterija. . gumene rukavice i radno odijelo. Gornja površina mora se održavati cistom i suhom.Održavanje akumulatora l l l l l Obavezno je koristiti zaštitnu opremu: naocale. Provjera gustoce elektrolita i dolijevanje destilirane vode.

Smještaj akumulatora l Akumulatori se smještaju u akumulatorsku stanicu koja mora biti dobro ventilirana kako bi eksplozivni plinovi koji se stvaraju tijekom punjenja (vodik).spojnice) i smanji na minimum mogucnost nastanka kratkog spoja. mogli nesmetano izaci. . Police na koje se smještaju moraju biti zašticene odgovarajucom bojom otpornom na elektrolit. Akumulatori moraju biti tako smješteni da se omoguci njihovo lako povezivanje (što krace i ravnije. Akumulatorska stanica Spada u opasne prostore.

. a ponekad i manjih pomocnih motora.Primjena akumulatora l Akumulatori se koriste kao rezervni izvori energije za napajanje strujnih krugova koji moraju raditi i tijekom blackouts: dio rasvjete. a automatski preuzimaju napajanje u blackoutu. Takoder akumulatori se nekad koriste za startanje dizelmotora generatora za nuždu. komunikacije. Akumulatori se pune iz punjaca dok je mreža pod naponom. automatika. alarmni sustav.

Objasni nacin provjere ispravnosti akumulatora Provjera ispravnosti akumulatora vrši se na tri nacina: l Provjerom napona pri opterecenju l Provjerom gustoce elektrolita l Provjerom napona celije / baterije cijelog seta baterija .

Pojedina celija ili cijela baterija spajaju se na vilicu sa paralelno spojenim snažnim žicanim ili limenim otpornikom vrlo malog otpora i voltmetrom pri cemu potece velika struja koja odgovara snazi baterije (cca.1. Pokazivanje voltmetra mora ostati unutar normalnih granica (zeleno podrucje). . 100 A).Provjera napona pri opterecenju l je najpouzdaniji nacin ispitivanja akumulatora.

U bometar se pomocu vakuumske pumpice usiše dio kiseline iz celije.Provjera gustoce elektrolita l može se vršiti u radnom stanju. Ako je gustoca unutar zadanih granica celija je vjerojatno ispravna.2. .

Paralelno spojene baterije ne mogu se pojedinacno ispitati bez odspajanja. Treba iskljuciti napajanje s mreže i tada mjeriti napon baterije koja u tom trenutku napaja prikljucenu potrošnju. Napon mora biti barem 2V po clanku (2-2.110 ili 220V). .3. Provjera napona cijelog seta l baterija je najmanje pouzdana ali i najjednostavnija metoda.1V) Sto znaci da mora imati barem nominalni napon istosmjerne mreže koja napaja (24. Problem je što cijeli set baterija najcešce obuhvaca veci broj paralelno i serijski spojenih baterija.

RASVJETA l l l l l l Objasni vrste elektricne rasvjete na brodu prema namjeni i karakteristike Objasni cemu služi i otkud se napaja rasvjeta u nuždi i gdje se postavljaju rasvjetna tijela Objasni namjenu. Objasni sustav napajanja rasvjete u nuždi Objasni postupak napajanje rasvjete u nuždi Objasni automatizaciju pomocne rasvjete . izvedbu i provjeri ispravnost rasvjete u nuždi .

kandela (cd) jedinica za jakost svjetlosti .prostorni kut ( omega) .rasvjetljenost E luksi .svjetlosna iskoristivost .l l Su oni dijelovi koji uredaja koji je zadaca osvijetliti sve dijelove broda Osnovne svjetlosne velicine su : .jakost svjetlosti .svjetlosni tok ( lm) lumeni .

niskonaponske .s reflektorskim zrcalom Žarulje na izboj Visokotlacne žarulje sa živinim parama .ELEKTRICNI IZVORI SVJETLOSTI l l l l l Žarulje sa užarenom niti Flourescentne cijevi Halogene žarulje .za mrežni napon .

za nuždu (emergency DG) rasvjeta u nuždi napajana iz akumulatorskih baterija (pomocna rasvjeta) .Na brodu razlikujemo 3 mrežne rasvjete: l l l osnovne rasvjeta rasvjeta u nuždi napajana s razvodne ploce.

Napon ove mreže je obicno 220V. U strojarnici se rasvjetna tijela napajaju s najmanje dva strujna kruga iz razlicitih razdjelnika rasvjete koji svaki za sebe jednoliko pokrivaju prostor u tzv. radnog mjesta i vanjske rasvjete. šahovskom poretku.Osnovna rasvjeta l u normalnim okolnostima napaja svjetiljke: opce rasvjete. Mreža osnovne rasvjete prikljucuje se preko GRP koja na brodovima srednje i vece nosivosti ima posebno polje rasvjete. . rasvjete. a rjede 110 ili 127V. što se dobija transformacijom s višeg napona brodske mreže (440V ili 380V). Iz svakog razdjelnika se napaja odredeni broj rasvjetnih krugova. Iz polja rasvjete napajaju se razdjelnici rasvjete strateški razmješteni po brodu prema koncentraciji potrošnje.

Prijenosne svjetiljke napona 12 ili 24V l prikljucuju se preko kombinacije uticnica/transformator na osnovne mrežu rasvjete. . a upotrebljavaju se zbog opasnog djelovanja vlage u pogonskim prostorijama pri nadzoru i popravku brodske opreme. Sniženjem napona i galvanskim odvajanjem postignuta je sigurna zaštita od strujnog udara.

stubišta.Rasvjeta za slucaj nužde l l služi za rasvjetu hodnika. itd. komandnog mosta. izlaza. strojarnice. za osvjetljavanje mjesta za ukrcavanje i spuštanje camaca za spašavanje. Ova rasvjeta obuhvaca otprilike 1/3 ukupne opce rasvjete . kada otkaže glavno napajanje sa GRP. Veci dio rasvjete za slucaj nužde sastavni je dio mreže osnovne rasvjete jer se u normalnom radu napaja sa sklopne ploce za nuždu koja je u normalnom radu napajana sa GRP.

Grijaci na brodu .ELEKTRICNO GRIJANJE l l Objasni princip rada i vrste i primjenu el.grijaca na brodu Objasni kako rade . cemu služe i pokaži gdje se nalaze el.

namjena l l l El.grijanje brodskih prostorija Brodska ventilacija Provjetravanje l l Prirodno Mehanicko l l l Klimatizacija broda El.predgrijanje goriva El.zagrijavanje tankova .

Faktor snage je 1. cemu služe i pokaži gdje se nalaze grijaci na brodu l l Elektricni grijaci rude na principu Jouleove topline odnosno zagrijavanja vodica kada kroz njih protice struja. kantal) ugradenog u ravne ili savinute metalne cijevi meduprostor je ispunjen keramickom izolacijom. . Snaga grijaca je P=UI.Objasni princip radu. vrste i primjenu elektricnih grijaca na brodu Objasni kako rade. Izraduju se od elektrootpornog materijala (cekas.

pecnica) grijaci za zagrijavanje tople vode (potrošnja. stroj za pranje rublja .Brodska primjena grijaca: l l l l l grijaci goriva. grijaci u namotajima strojeva i elektricnim ormarima za sprjecavanje kondenzacije vlage grijaci u kuhinji (grijace ploce. sušionica rublja) . suda) grijaci za zagrijavanje zraka (air condition.

U sekundarnom namotaju koji obuhvaca promjenljivo magnetsko polje inducira se po Faraday-evom zakonu napon na koji se prikljucuje sekundarna potrošnja . Sastoji se od primarnog i sekundarnog bakrenog namotaja. Primarni napon prikljucen je na izmjenicno napajanje i stvara u jezgri promjenjivo magnetsko polje. kucista i prikljucne kutije.TRANSFORMATORI l Transformator služi za pretvaranje izmjenicne elektricne energije jednog napona u drugi napon. jezgre od transformatorskih limova. Radi na principu elektromagnetske indukcije.

napajanje uzbudnih krugova sinkronih strojeva. mikrotransformatori u elektronickim uredajima) strujne mjerne transformatore (GRP za prikljucak instrumenata) naponske mjerne transformatore (spuštanje napona za instrumente i A/D pretvarace) kompaundni transformatori na generatorima .Na brodu koristimo: l l l l energetske transformatore (440/220 za rasvjetu. elektricne propulzija. punjaci akumulatora.

Otpor može biti najmanje 500kO (za brodsku mrežu 440V). provjeriti voltmetrom da nije pod naponom (sve tri faze prema masi i medusobno. posebno na primaru i posebno na sekundaru) Izmjeriti otpor izolacije primarnog i sekundarnog sistema namotaja prema masi i medusobno pomocu megatestera. (najmanje 500 k O) .Provjera ispravnosti namotaja transformatora l l l l l l l odspojiti transformator od mreže na primaru i na sekundaru. Zapisati shemu spajanja i ako treba oznaciti prikljucne kabele Rastaviti spoj primarnog i sekundarnog namotaja Ispitati ohmmetrom pojedinacno svaki namotaj na neprekinutost (mali otpor) Ispitati megatesterom me posebno sekundarna namote svaki sa svakim.

Rotor se sastoji od osovine. statora. kucišta. . držaca i nosaca cetkica. cetkica. Stator se sastoji od statorskog paketa i statorskog (uzbudnog) namotaja. rotorskog namotaja i kolektora. rotorskog paketa limova. ležajeva.ISTOSMJERNI MOTORI l l l Istosmjerni motor sastoji se od rotora. ležajnih štitova.

l Kroz statorske uzbudne namotaje. tece uzbudna istosmjerna struja i stvara nepromjenljivo magnetsko polje. namotane na polovima. Preko cetkica i kolektora istosmjerna armaturna struja pretvara se u izmjenicnu koja tece rotorskim namotajima i tako stvara elektromagnetsku silu koja zakrece motor .

Istosmjerni motori dijele se prema vrsti uzbude na: l l l l serijske (uzbuda spojena u seriju s armaturom-rotorskim namotajima) poredne (uzbuda spojena paralelno armaturi) kompaundne (imaju serijske i poredne uzbude) nezavisno uzbudene (uzbuda se napaja iz posebnog izvora) .

elektricnu propulziju. dizalica. Na starijim brodovima koriste se za pogon vitla. . Elektropokretac za startanje dizelskih i benzinskih motora je Istosmjerni motor.l Istosmjerni motori se danas sve manje koriste. Na brodovima s istosmjernom strujom svi su elektromotorni pogoni pokretani istosmjemim motorima.

Kolutni asinkroni motor ima još cetkice. nosace i držace cetkica. Rotor se sastoji od osovine paketa rotorskih limova i namotaja u obliku aluminijskog kaveza kod kaveznog motors. ležajeva i prikljucne kutije. kucišta. Rotor kolutnog motora ima bakrene rotorske namote spojene u zvijezdu koja završavaju na tri klizna koluta. rotora. Stator se sastoji od statorskog paketa limova i bakrenog trofaznog namotaja . ležajnih štitova.ASINKRONI MOTORI l l l l Kavezni asinkroni motor sastoji se od statora.

Razlika izmedu sinkrone brzine i brzine rotora. naziva se klizanje. spojeni na oba kraja potece struja koja stvara elektromagnetsku situ: F koja zakrece rotor. Asinkroni motor se uvijek vrti manjom brzinom od brzine okretnog magnetskog polja (sinkrona brzine).Princip rada asihronog motora l Statorski namotaji stvaraju okretno magnetsko polje koje sijece vodice rotora u kojima se zbog toga inducira napon. . Kako su vodici rotora.

starteru ili pogonjenom mehanizmu i zato ju je potrebno redovito kontrolirati kod svakog puštanja u rad elektromotomog pogona . Nakon zaleta struja ampermetra ne smije biti veca od nazivne struje koja je upisana na natpisnoj plocici Veca struja znak je kvara na motoru.kontrolu rada elektromotora l l Svi veci elektromotora imaju u dovodu spojen ampermetar.

Ispitati ommetrom svaku pojedinu fazu na neprekinutost. Ispitati megatesterom sve tri faze prema masi i medusobno. Mora biti veci od 500kO. blokirati nehoticno ukljucivanje (kljuc. Zapisati shemu spajanja i ako je potrebno oznaciti prikljucne kabele. Rastaviti spoj namotaja (plocice) i kabele. .Postupak provjere l l l l l l l Iskljuciti motor s napajanja. osiguraci. upozorenje) Provjeriti voltmetrom da nema napona (svaka faze prema masi i medusobno) Megatesterom izmjeriti otpor izolacije sve tri namotaja prema masi.

Nacini upucivanja u rad trofaznih asinkronin elektromotora l l l l l direktnim uputnikom uputnikom zvijezda-trokut uputnikom s autotransformatorom uputnikom s prigušnicom tiristorskim uputnikorn .

Ovi indirektni uputnici su stoga pogodni za centrifugalne terete (pumpe. Veliki motori moraju se upucivati na jedan od ostalih nacina koji svi rade na principu smanjenja napona na pocetku starta. pramcani propeler).Upucivanje Direktnim uputnikom l primjenjuje se kod malih snaga kada struja pokretanja ne opterecuje bitno brodsku mrežu (nema znacajnijeg propada napona). Tako se smanjuje i struja ali i moment. ventilatore. .

špule sklopnika i bimetalni relej. Provjeriti sve elektricne spojeve na zategnutost i tragove pregrijavanja. Ako dole do greške u radu potrebno je provjeriti osigurace. Povremeno je potrebno ocistiti kontakte (ne brusiti) i komore za gašenje luka. .Održavanje uputnika: l svodi se na kontrolu kontakata na sklopnicima i u upravljackoj konzoli kod vise brzinskih motora.

rotora.ležajnih štitova. bakrenog uzbudnog namotaja i bakrenih trofaznih namotaja.Sinkroni generatori l l l Sastoje se od statora. i bakrenih trofaznih namotaja. ležajeva i prikljucne kutije Rotor se sastoji od osovine. Stator se sastoji od statorskog paketa limova. . paketa limova.kucišta.

Princip rada l Kroz rotorske namotaje tece istosmjerna uzbudna struja koja stvara nepromjenjivo magnetsko polje – rotor postaje elektro magnet. Kada prikljucimo trošilo napon protjera struju . Pogonski stroj vrti rotor i silnice njegovog polja presijecaju fazne vodice statorskog namotaja u kojima se inducira napon.

Prema vrsti uzbude razlikujemo tri tipa sinkronih generatora l l l S nezavisnom uzbudom Samouzbudni Bezkontaktni samouzbudni .

Zvjezdište može biti izolirano ( nacešce na brodovima). .Spajanje sinkronih generatora l Spajaju se u zvijezdu ( statorski namotaj). uzemljeno direktno. preko malog i preko velikog otpora.

Natpisna plocica na sinkronom generatoru sadrži sljedece podatke: l l l l l l l l Nazivni napon (V) Nazivnu struju (A) Nazivni broj okretaja (rpm) Nazivnu frekvenciju (Hz) Nazivni cosf (power factor) Struju uzbude Napon uzbude Sinkronu reaktanciju u % .

Potreba da dva sinkrona generatora rade u paralelnom radu l Potreba za paralelnim radom javlja se kada je trenutna potrošnja elektricnih uredaja na brodu veca od snage jednog generatora ili kada se ocekuje potrošnja koju ce biti veca od snage jednog generatora i/ili kada se iz razloga povecanja sigurnosti napajanja u manevru ukljucuju barem dva generatora .

Kada su uvjeti ispunjeni ukljucuje se generatorski prekidac. frekvencija istofaznost (fazni pomak medu naponima = 0) Napon i frekvencija provjeravaju se na dvostrukim instrumentima u polju sinkronizacije. Raspodjela djelatne snage (kW) vrši se zatim preko regulatora broja okretaja (oduzimanje goriva jednom a dodavanje.Uvjeti sinkronizacije dva generatora l l l l l l isti redoslijed faza isti napon ista. Istofaznost se utvrduje pomocu sinkronoskopa i/ili sinkronizacijskih lampi najcešce u tamnom spoju (u trenutku istofaznosti sve Lampe su ugašene). . Raspodjela jalove snage (kVAr) vrši se preko automatskih regulatora napona. drugom).

i kada prorada generatorskih zaštita upucuje na mogucnost kvara obavezno je napraviti provjeru ispravnosti generatora. kao. Postupak kontrole izolacije l Rasteretiti i iskljuciti generator s mreže l iskljuciti struju magnetiziranja (uzbude) l Zaustaviti pogonski stroj l Blokirati start pomocnog motora na automatici i lokalno (zatvoriti ventil goriva i zraka za startanje) .postupak kontrole i provjere ispravnosti sinkronog generatora l Ako je generator bio smocen ili je dulje vrijeme stajao bez ukljucenih grijaca.

. Uzbudni namotaji ispituju se s kliznih koluta nakon vadenja cetkica. Provjeriti voltmetrom ima li napona na generatorskoj strani prekidaca. Ako je otpor manji od 500kOma potrebno je osušiti namote. Izvršiti mjerenje otpora izolacije megatesterom sve tri faze prema masi. Izvuci sve osigurace pomocnih strujnih krugova.l l l l l l Izvuci prekidac u u potpuno izvuceni položaj i osigurati se od nehoticnog ukljucenja (kljuc) Postaviti upozorenje na prekidacu i kod ventila zraka za startanje.

Naponi se podešavaju pomocu reostata u krugu uzbudne struje.ISTOSMJERNI GENERATORI l l Spajanje istosmjernih generatora u paralelni rad Kod istosmjerne struje nema sinkronizacije vec je dovoljno provjeriti da su napon mreže i napon generatora koji se prikljucuju jednaki. . Nakon ukljucenja prekidaca opterecenje se raspodjeljuje pomocu tih istih reostata: Povecanjem uzbude novog generatora a smanjenjem uzbude starog generatora pazeci da napon ostane konstantan.

Rotacioni ispravljaci i pretvaraci više se ne koriste na novim brodovima.PRETVARACI ELEKTRICNE ENERGIJE l Ispravljaci i pretvaraci mogu biti rotacioni i staticki. izmjenjivaci (DCmotor i AC generator) ili pretvaraci frekvencije (AC motor i AC generator). U zavisnosti od vrste motora i generatora mogli su biti ispravljaci (AC motor i DC generator -primjer je Ward-Leonardov agregat). . Sastojali su se od dva elektricna stroja spojena osovinom: motora i generatora.

a zatim selenski i danas iskljucivo silicijski. Postoje neupravljivi. Neupravljivi se sastoje samo od dioda i ne mogu regulirati napon . Postoje dva osnovna spoja: sa srednjom tockom i mosni spoj (Gretz). poluupravljivi i punoupravljivi ispravljaci.l l Staticki ispravljaci najprije su bili živini.

dizalice i vitla punjaci akumulatorskih baterija katodna zaštita od korozije istosmjerna elektricna propulzija .Staticki ispravljaci koriste se kao: l l l l l uzbuda sinkronih samouzbudnih generatora uzbuda i armatura istosmjernih motora za npr.

dizalice i vitla punjaci akumulatorskih baterija katodna zaštita od korozije istosmjerna elektricna propulzija .Staticki ispravljaci koriste se kao: l l l l l uzbuda sinkronih samouzbudnih generatora uzbuda i armatura istosmjernih motora za npr.

Takoder se koriste i kod osovinskog generatora za održavanje konstantne frekvencije mreže. vitla pumpe tereta osovinski generator elektricna propulzija .l l l l l Staticki pretvaraci frekvencije sastoje se od dioda i tiristora i služe za regulaciju broja okretaja izmjenicnih motora promjenom napona i frekvencije.

rucna radiostanica. baterijska svjetiljka. l Generatori l . akumulatori i galvanski clanci (baterija). l Akumulatori l Galvanski clanci se koriste za napajanje prijenosnih uredaja: Instrumenta...IZVORI ELEKTRICNE ENERGIJE NA BRODU Vrste izvora elektricne energije Na brodu se koriste tri izvora elektricne energije: generatori.

prevladavaju Istosmjerni generatori: na starim brodovima s istosmjernom strujom Asinkroni generatori: rijetka varijanta osovinskog generatora Vrste generatora prema pogonskom stroju: l l l Dizel generatori Turbo generatori Osovinski generatori: pokrece ih glavni motor direktno preko reduktora .Vrste generatora l l l Sinkroni generatori .

. Parne turbine moraju se polako zaletavati. Turbogenerator pokretan parnom turbinom može biti glavni generator na brodu s mnogo pare (turbinski pogon) ili kao dodatni generator koji koristi višak pare iz KIP-a zbog povecanja korisnosti brodskog. energetskog postrojenja.l l l Dizel generator je najcešce sinkroni generator pogonjen dizelskim motorom. tako da je potrebno mnogo dulje vrijeme za start i opterecenje turbogeneratora. Turbogenerator je Sinkroni generator pogonjen parnom ili plinskom turbinom. Generator za nuždu je uvijek dizel generator.

Karakteristika opterecenje ovisi o vrsti regulatora broja okretaja.l Turbogeneratori pogonjeni plinskim turbinama danas se sve više primjenjuju kao glavni generatori na brodovima s elektricnom propulzijom. . Imaju nisi stupanj korisnosti i skuplje gorivo od dizel generatora ali su zato mnogo manjih dimenzija i težine.

Osovinski generatori imaju uvijek astaticku karakteristiku opterecenja zbog mnogo vece snage pogonskog stroja od snage samog generatora. pretvaracem frekvencije i sinkronim kompenzatorom l Asinkroni OG na brodu s fiksnim propelerom l . Postoje 4 osnovne varijante osovinskog generatora: l Sinkroni OG na brodu s zakretnim propelerom l Sinkroni OG na brodu s fiksnim propelerom i conspeed ure?ajem l Sinkroni OG na brodu s fiksnim propelerom.Osovinske generatore pokrece glavni motor direktno ili preko reduktora.

Kada otkaže glavno napajanje (GRP ostane bez napona -BLACK OUT). automatski se razvodna ploca za nuždu odvaja od GRP.Napajanje broda u nuždi l Prema pravilima klasifikacijskih društava svaki brod može imati izvor elektricne energije za nuždu. Paralelni rod s glavnim generatorom uglavnom nije moguc . starta generator za nuždu i osigurava napajanje svih potrošaca koji su spojeni na sabirnicu za nuždu unutar maksimalno 45 sekundi.

Trošila koji napaja generator za nuždu: l l l l l l l l l rasvjete za nuždu pozicijska. navigacijska i signalna svjetla radio i navigacijska oprema interne komunikacije protupožarni sustav kaljužna pumpa za nuždu kormilarski uredaj automatika alarmni sustav .

Sustavi pokretanja generatora za nuždu: l l l l elektropokretac sa vlastitom akumulatorskom baterijom i punjacem baterije komprimirani zrak u vlastitom spremniku hidraulicki sustav rucno pokretanje .

potrošacima. .RAZVOD ELEKTRICNE ENERGIJE l GRP je središnje mjesto brodskog elektroenergetskog sustava na koje su prikljuceni glavni generatori i odakle se elektricna energija distribuira prema. Generatori i odvodi spojeni su preko prekidaca ili sklopki na glavne sabirnice koje su smještene unutar ploce po cijeloj duljini. Sabirnice imaju mogucnost rastavljanja.

Glavna razvodna ploca je podijeljena na polja: l polja generatora l polje sinkronizacije — polja potrošaca l polja grupnih uputnika l .GRP sadrzi sve elemente potrebne za upravljanje i kontrolu elektroenergetskog sustava: prekidaci l instrumenti l zaštite l automatika.

Polja generatora sadrže: l l l l generatorski prekidac. ampermetar. . instrumente koji su spojeni na generatorsku stranu prekidaca: voltmetar. kilovatmetar i kvarmetar (ili cos metar). Tu su takoder i komande za regulaciju frekvencije(raspodjele opterecenja). Unutar ploce smještene su zaštite generatora. Može sadržavati i ampermetar uzbudne struje. frekvencmetar.

Polje sinkronizacije sadrži
l l l l l l

dvostruke voltmetre i frekvencmetre, sinkronoskop, sinkronizacijske lampe, zemnospojne lampe megaommetar i izdvojene komande za regulaciju frekvencije i ukljucivanje generatorskih prekidaca (ako su polja generatora jako udaljena).

Polja potrošaca
l l l

sadrže prekidaca sklopke osigurace za napajanje razdjelnika snage i elektromotora valnih pumpi.

Razdjelnici snage i razdjelnici rasvjete
l

l

distribuirani su po brodu i smješteni na mjesta oko kojih je veca koncentracija potrošnje. Izradeni su u obliku ormara, niša, ploca i ormarica u kojima su ugradeni sklopni aparati, preko kojih se napaja vise trošila iz grupe srodnih trošila. Npr: razdjelnik pomocnih strojeva strojarnice, razdjelnik priteznih i teretnih vitala, razdjelnik navigacijskih svjetala... Primarni razdjelnici se napajaju s GRP, a sekundarni iz primamih

KABELI
l

Kabeli su izolirani i protiv vanjskih utjecaja zašticeni elektricni vodovi. Mogu biti jednožilni ili višežilni. Brodski kabeli moraju imati atest registra.

Karakteristike kabela odnose se na: l nazivni napon l presjek vodica (dopušteno strujno opterecenje) l mehanicka cvrstoca l osjetljivost na oštecenja l temperaturna otpornost l starenje l osjetljivost na ulje, kiseline, lužine

CSP. PVC/D. EPR. XLPE. zaštita od vlage) . S95 l ispunu (popunjava prostor medu žilama) l metalni zaštitni oplet (bronca.Svi kabeli imaju: l vodice l izolacije vodica l plašt Trožilni energetski kabel ima: l bakrene vodice l izolacije vodica PVC/A. celik-mehanicka zaštita i zaštita od EM smetnji) l separator (olakšava skidanje plašta kod blankiranja) l zaštitni vanjski plašt (mehaniška zaštita.

IZOLACIJA l l l l l PVC/A PVC/D EPR XLPE S95 polivinil klorid 60°C polivinil klorid 75°C etilen-propilenska guma 85°C ulancani polietilen 85°C silikonska guma95°C .

Polaganje kabela l Kabeli se na brodu u pravilu polažu po kabelskim stazama (trasama). Perforacija se koristi za ucvršcivanje kabelskih obujmica. . Osim u trase kabeli se nekad polažu i u cijevi i kanale. Krajevi kabela završavaju u razvodnim ili prikIjucnim kutijama u koje ulaze kroz kabelske uvodnice. Kabelske trase se obicno ugraduju na stropu a rjede po stijenama ili po palubi. Kabelska trasa je plitki U profit od perforiranog lima debljine 2-3 mm. a samo iznimno u prostorijama za boravak mogu se izravno položiti i po nemetalnim pregradama.

Kabelski prolazi kroz pregrade i palube mogu biti: l pojedinacni (gumena brtvenica ili kabelska masa) l grupni (zaliveni kabelskom masom) a prema namjeni: l obicni (štite kabel od opterecenja) l nepropusni (osiguravaju nepropusnost pregrade ili palube) l vatrostalni (za protupožarne pregrade) .

SKLOPNI APARATI I ELEKTRICNE ZAŠTITE Sklopni elementi su: l prekidac l sklopka l rastavljac l sklopnik l relej l osigurac .

. Ukljucuje se i iskljucuje rucno ili preko svitka za iskljucivanje i svitka za ukljucivanje. Obicno je opremljen zaštitom od kratkog spoja.Prekidac l može trajno voditi struju preopterecenja i može uklopiti i prekinuti struju kratkog spoja. zaštitom od preopterecenja i podnaponskom zaštitom. Koristi se na generatorima i svim važnijim potrošacima.

Sklopnik može voditi i prekidati struju preopterecenja. Ukljucuje se i iskljucuje rucno.l Sklopka mole voditi i prekidati struju preopterecenja. l . Koriste se u uputnicima. Koristi se u odvodima prema razdjelnicima u kombinaciji s osiguracima kao zaštitom od kratkog spoja. Za razliku od sklopke ukljucuje se i iskljucuje elektromagnetski pomocu svitka.

Relej je isto kao i sklopnik samo što se koristi u upravljackim krugovima (male struje). razdjelnicima. Rastavljaci su jeftiniji od sklopki i koriste se kada se želi uštediti na materijalu. za prespajanje napajanja u mrežama s meduvezama. .l l Rastavljac ne može prekidati struju i služi za odvajanje strujnog kruga od napajanja kada kroz njega ne tece struja kao bi se na njemu moglo raditi ili kako bi se odvojio neispravan dio mreže. Primjer: sabirnicki rastavljac. rastavljaci u uputnicima. itd. Ima mirne i radne kontakte.

razlikujemo spore (trome). Iznimno osiguracima se mogu štititi i kabeli od preopterecenja. Za motore se koriste spori kako bi mogli izdržati struju zaleta. Postoje osiguraci s navojem i nožasti osiguraci. .Osiguraci i otpor kratkog spoja l l Osigurac je rastalni element koji jednokratno štiti strujni krug od kratkog spoja. Prema karakteristici izgaranja t(l). srednje brze i brze osigurace. Prekida vrlo velike struje kratkog spoja.

. kabeli). Kod izmjenicnih elektricnih uredaja -motora i generatora prevladava induktivni otpor. Struja kratkog spoja izracunava se tijekom projekta na osnovi napona i ukupnog otpora u odredenom strujnom krugu (uredaj. pa se omski otpor obicno zanemaruje tijekom proracuna struje kratkog spoja. izvor.l l Osiguraci moraju kao i prekidaci biti tako dimenzionirani da mogu prekinuti teoretski najvecu struju kratkog spoja koja se na tom mjestu može pojaviti.

. Ako postoji napon na strani napajanja a nema ga na strani prema trošilu osigurac je pregorio. Osigurac se provjerava pod naponom tako da se provjeri napon na obje strane. Nakon izvlacenja osiguraca može ga se provjeriti ommetrom: Osigurac je pregorio ako ima beskonacan otpor.Provjera ispravnosti osiguraca l Osiguraci obicno imaju indikaciju koja pokazuje da li su pregorjeli.

mole doci do pojave povratne snage.Zašita generatora od povratne struje l Kada dva generatora rade u paralelnom radu. Snaga mijenja smjer i sada tece od mreže prema generatoru. Generator koji je ostao bez pogona ili mu je pogon oslabio prelazi u motorski rad. Kako bi se sprijecilo ovakvo stanje generatori su opremljeni relejem zaštite od povratne snage koji iskljucuje generatorski prekidac preko svitka za iskljucivanje kada negativna snaga prede propisanu vrijednost (2-3% nazivne snage za turbine. a 5-15% za dizel generatore. u slucaju kvara na jednom od pogonskih strojeva ili greške u upravljanju s raspodjelom opterecenja. .

Zaštita elektricnih strojeva Zaštita asinkronih motora obuhvaca: l podnaponsku zaštitu (sklopnik ili podnaponski relej na prekidacu) l zaštitu od kratkog spoja (prekidac ili osiguraci) l zaštitu od preopterecenja -prekostrujnu zaštitu (bimetalna zaštita) l termicku zaštitu (termo sonde u namotima stroja) .

Generatori imaju još: l l l zaštitu od povratne snage zaštitu od preopterecenja (iskljucivanje manje valnih trošila) podfrekventnu i nadfrekventnu zaštitu (58Hz i 62Hz) Ponekad imaju i: l prekonaponsku l diferencijalnu (zaštita od unutarnjih kvarova) l zaštitu od zemnog spoja (kod uzemljenih sustava) .

zaštita od štetnog taloženja prašine unutar stroja l 6 .lica l 5 . IP 55 Prvi broj pokazuje mehanicku zaštitu: l 0 -bez zaštite l 1 .prst l 3 .alati l 4 .potpuna ni prašina ne ulazi .ruka l 2 .Osim elektricnih zaštita može se govoriti o mehanickoj zaštiti elektricnih strojeva koju odreduje stupanj mehanicke zaštite 4P.

Drugi broj pokazuje zaštitu od vlage i vode: l 0 - nema zaštite l 1 - vertikalno kapanje l 2 - kapanje do 15% nagiba od vertikalnog položaja l 3 - prskanje do 60% nagiba l 4 - štrcanje iz svih smjerova l 5 - štrcanje u mlazu iz svih smjerova l 6 - zapljuskivanje morskom vodom i jaki mlazovi l 7 - uranjanje do 1m u trajanju do 30 min l 8 - trajni rad pod vodom

Provjera ispravnosti sklopnika
l

l

Pod naponom: Ako je špula pod naponom (voltmeter) a sklopnik nije ukljucen znaci da je pregorjela špula. Ako je sklopnik ukljucen i na strani napajanja ima sva tri napona, ako nema sva tri napona na strani tereta neispravni su glavni kontakti. Pomocni kontakti provjeravaju se prema shemi spajanja. Bez napona -odspojen: Ommetrom provjeriti otpor špule. Zatim provjeriti otpor dovodnih i odvodnih stezaljki kao i pomocnih kontakata u iskljucenom i ukljucenom stanju (pritisnuti rukom kotvu).

Provjera ispravnosti bimetalnog releja
l

Bimetalni releji trebaju biti podešeni na nominalnu struju motora. To znaci da nece proraditi unutar dva sata kod 105%, i da ce proraditi unutar dva sata kod 120%. Neispravnost bimetalnog releja može rezultirati neuspjelim startom motora, izbacivanjem motora tijekom rada ili izostankom zaštitne funkcije. U prva dva slucaja potrebno, je provjeriti podešenje bimetalnog releja, kontrolirati trajnu struju i otkloniti sve druge mogucnosti kvara

Provjera ispravnosti bimetalnog releja u uputniku motora može se izvršiti tako da se: l l l l l oznaci na releju položaj podešenja izmjeriti struju motora Dok je motor u radu smanjiti podešenje na releju na 83% ocitane struje ako je relej ispravan zaštita bi mora proraditi unutar 2 sata vratiti podešenje na vrijednost nazivne struje Prava provjera vrši se na ispitnoj ploci pomocu regulacionog transformatora. l Relej treba opteretiti sa. Ako postoji dokumentacija uskladiti ispitivanje s nekom od tocaka na krivulji t(I). 120% nazivne struje motora i cekati da proradi unutar 2 sata. .

sustav planiranog i interventnog održavanja elektricnog uredaja broda.Održavanje elektricnih uredaja Brod more imati razradeni sustav planiranog održavanja koji sadrži l sustave i dijelove koji su obuhvaceni planom održavanja l vremenska razdoblja poslova održavanja l postupke održavanja l nacine izvještavanja i vodenje dokumentacija l U skladištu rezervnih dijelova moraju postojati svi potrebni dijelovi potrebni za. .

Prije pocetka radova potrebno je osigurati neophodne sigurnosne uvijete l l l l iskljuciti dio postrojenja sa napona onemoguciti nehoticno ukljucenje postaviti natpis upozorenja utvrditi da nema napona na mjestu rada .

svodnica kontrola brtvljenja kontrole djelovanja zaštitnih uredaja kontrola akumulatorskih baterija cišcenje kucišta od prašine i masnoce . ispitivanje namota.Preventivno održavanje obuhvaca l l l l l l l l l l l l l redovite kontrole cijelog elektricnog uredaja: vizualno. kontrola. sluhom. kontrole prikljucnih kutija. kolektora kontrola spojeva vijaka i kontakata. kliznih koluta. zagrijavanja kontrolu izolacije djelomicno rastavljanje i cišcenje uredaja kontrole i zamjena ležajeva podmazivanje pokretnih dijelova. njuhom. cetkica. opipom kontrola.

korektivno održavanje izvodi se kada dode do pojave kvara l l l lociranje i dijagnostika kvara otklanjanje kvara ispitivanje i puštanje u pogon .

.kontrola istrošenost kontakata uputnika teretnog vilta Postupak: l l l l l l l l l Iskljuciti napajanje uputnika Onemoguciti nehoticno ukljucenje Postaviti znak upozorenja Otvoriti upravljacku konzolu Kontrolirati vizualno klizne grebene i kontakte ima li znakova pregrijavanja ili istrošenja Kontrolirati debljinu kontakata Kontrolirati situ pritiska kontakata Zakretati upravljacku rucicu i promatrati ponašanje kontakata Zatvoriti upravljacku konzolu.

AUTOMATIKA l l l l l l Automatizacija je zamjena ljudskog rada automatskim funkcijama uredaja automatike. Automatizacija obuhvaca: automatsko upravljanje daljinsko upravljanje automatski regulacija automatski nadzor (monitoring) zaštite .

kabini upravitelja stroja.automatski rad brodske strojarnice bez covjeka u strojarnici i upravljackoj prostoriji strojarnice. Cijeli proces mora bite potpuno automatiziran. U slucaju otkazivanja sustava ili iznalaženja kontroliranih velicina izvan dozvoljenih granica oglašava se alarm u kabini dežurnog strojara. na mostu i u salonu i blagovaonici .Stupnjevi automatizacije su: l AUT1 (UMS) .

Osim svih potrebnih upravljackih komandi potrebno je osigurati i ocitavanje potrebnih mjerenja kao informacije o stanju procesa: alarmi granicnih vrijednosti u upravljackoj prostoriji zaštite indikacije daljinsko mjerenje.l l l l l AUT2 .daljinsko upravljanje iz upravljacke prostorije. .

daljinsko upravljanje s mosta (za manje plovne jedinice) l u pravilu do l500kW l privješene pumpe l jednostavna elektricna centra l veci broj kontrola na zapovjednom mostu koje zamjenjuju upravljacku prostoriju l udaljenost i Win komunikacije s zapovjednim mostom omogucuje lako posluživanje i nadgledanje rada stroja .AUT3 .

viskozitet sadržaj kisika u ispušnim plinovima .Najznacajnija mjerna osjetila su osjetila temperature l pritiska l nivoa l protoka l broja okretaja l napona postoje i brojna druga mjerna osjetila: l l l l l l brzina broda dubinomjer brzina vjetra.

Elementi automatike su: l l l l l elementi za upravljanje (upravljacki pult) elementi za regulaciju (regulator. instrumenti) alarmni sustavi zaštite . instrumenti) elementi za nadzor (monitoring. izvršni clan. postavni pogon. senzor) elementi za mjerenje (senzori.

Daljinsko upravljanja vrši se komandama na upravIjackom mjestu kojima se elektricnim. . ) Primjer daljinskog upravljanja je upravljanja glavnim motorom sa mosta i iz upravljacke prostorije strojarnice. Podatke o procesu dobija zahvaljujuci daljinskom mjerenju pomocu senzora koji su sniješteni na sistemu kojim se upravlja i prikazu izmjerenih velicina na instrumentima na upravljackom mjestu.Daljinsko upravljanje l l omogucuje covjeku da upravlja nekim procesom bez neposrednog kontakta s procesom. pneumatskim ill hidraulickim putem aktiviraju izvršni elementi koji utjecu na rad sistema (elektromagnetski ventili.

l Automatski start i zaustavljanje stby generatora zavisno o opterecenju . Obuhvaca: l Automatsku regulaciju napona i frekvencije l Automatsku raspodjelu opterecenja l Automatsku preraspodjela opterecenja l Automatski start sinkronizaciju i preuzimanje opterecenja stby generatora kod alarma.Potpuna automatizacija elektricne centrale znaci da elektricna centrala može samostalno funkcionirati u svim. blackouts ill shutdown sekvence generatora u radu. uvjetima eksploatacije bez covjeka.

l l l l l l l l Blokada starta velikih potrošaca Odabir nacina radu (minimalni broj generatora u radu) Odabir prioriteta generatora. Sekvencijalna automatska zamjena esencijalnih pumpi Sekvencijalna automatska start esencijalnih pumpi Alarmi Zaštite Daljinsko upravljanja agregatom iz upravIjacke prostorije strojarnice .

Vrste regulatora u primjena na brodu Prema pogonskoj energiji regulatori se dijele na: l l l elektronicke (analogni i digitalni) pneumatske hidraulicke .

Prema nacinu djelovanja dijele se na: Proporcionalne (P) Proporcionalne Integralne (PI) Proporcionalno integralno derivacijske (PID) l l l .

Na brodu postoji veliki broj regulacijskih krugova npr: l l l l l l l l Regulator napona generatora Regulator broja okretaja pomocnog motora Regulator broja okretaja glavnog motora Regulator temperature rashladne VT vode Regulator temperature rashladne NT vode Regulator temperature morske vode Regulator temperature ulja Regulator temperature/viskoziteta goriva .

by pumpe ili automatski zamjena pumpi.Upravljanje l je proces u kojem covjek ili uredaj automatike djeluje na (objekt upravljanja). . bez korištenja povratne veze. Primjer automatskog upravljanja je automatski start st.

koji je usporeduje s zadanom vrijednosti (set point).Regulacija l l je proces u kojem covjek ili uredaj automatike djeluje na (objekt upravljanja) uz korištenje povratne veze radi održavanja neke procesne velicine u zadanim granicama. Signal razlike šalje postavnom pogonu (aktuator) koji djeluje na izvršni clan (ventil). Primjer regulacija je regulacija temperature ulja: senzor temperature mjeri temperature ulja i informaciju prosljeduje regulatoru. . To znaci da neprestano korigira upravljacku komandu u skladu s kretanjem regulirane velicine o cemu informaciju dobija putem njezinog mjerenja. Ventil otvara ili zatvara premosnicu kako bi se postigla promjena temperature.

. Asinkronom kolutnom motoru može se brzina regulirati promjenom otpora u rotorskom krugu (rotorski uputnik). Prava regulacija broja okretaja moguca je promjenom frekvencije i napona napajanja motora tj.Objasni regulacija broja okretaja l Broj okretaja asinkronih kaveznih motora može se mijenjati promjenom pari polova kod višebrzinskih motora. korištenjem statickih pretvaraca frekvencije. Primjer su pumpe tereta na tankerima za prijevoz kemikalija.