You are on page 1of 15

KARMELSKI STUDIJI DUHOVNOSTI Sustavni studij duhovnosti Remete - Zagreb

Duhovnost Starog zavjeta

radni materijali
Pripremio: dr. Dario Toki

Ak. god. 2010/11.


U poetku

Povijest izabranog naroda see duboko u starinu, ali ne dalje od Abrahama. I zapravo je cijela Biblija zapisano svjedoanstvo iskustva susreta s Bogom u ivotu jedne obitelji/klana, onog Abrahama i Sare, koji se mnoio i razvijao i od kojeg su potekli Hebreji kako ih mi danas poznajemo, i kao narod i kao vjera. Post 1 11 stavljen je vremenu poslije povratka iz suanjstva kao PREDGOVOR povijesti izabranog naroda. Taj predgovor sastavljen je od vie pria koji po svojoj knjienoj vrsti spadaju u MIT. Naalost, danas je rije mit skoro sinonim za opsjenu ili zavaravanje. Zbog toga treba poznavati njeno pravo znaenje i obzirno ju upotrebljavati. Mit je posebna vrsta prie. Sve prie nam donose neku poruku, neku istinu. Biblijske prie nam donose poruku o Bogu, dozvoljavaju nam pristup u Boju istinu. Mitovi iz prvih jedanaest poglavlja Post donose nam istine o Bogu, o nama samima, naim ivotima, svijetu u kojem ivimo, i o odnosu izmeu Boga i nas. Istine koje nam naa svagdanjica potvruje svaki put kad hvalimo dobrotu stvorenja, ili kad osjeamo grinju savjesti, ili kad trpimo od nerazumijevanja, ili kad nas pogled na dugu ispunja ushitom i radou. Ono to te mitove razlikuje od drugih pria je to to oni otkrivaju istine koje nam ne moemo prenijeti ni na kakav drugi nain, bilo znanstvenim putem ili putem ljetopisa i povjestica. Zato jer se bave istinama o stvaranju.

Znanost je ograniena na to da objasni NAIN stvaranja; ali ne moe doi do toga TKO je stvorio i ZATO, pa ak ga ne moe ni vrednovati. Ni povijest ne moe dati odgovora na pitanja o stvaranju. Tko je bio prisutan kad je svijet nastajao? Pri stvaranju, oito, nije bilo ljudskih promatraa, i zato su te prie prethistorijske. I dok je cilj i granica znanosti da otkrije KAKO, nain odvijanja te prethistorije, zadatak je mita, nastalog u vjeri i za vjeru, da pomogne u rjeavanju doista bitnih pitanja: Tko nas je stvorio? Koja je svrha stvaranja? Tko smo mi? Koje nam je mjesto u svemiru? Odakle zlo u svijetu? i dr. Daleko od toga da su neistiniti, biblijski mitovi upravo govore o onim posljednjim istinama, pokuavajui ih sagledati iz Boje perspektive. A to je u Bojim oima istina, istina je zauvijek valjana. Biblijski mitovi dakle nisu toliko prie o naim praroditeljima, koliko o nama samima. Adam nije ime samo jedne konkretne osobe, nego ime svakoga od nas. Boje stvaranje traje i dalje u prirodi, i po nama Bojim su-radnicima. Najbolje pitanje za postaviti se pred ovakvim mitovima nije to se to ONDA dogodilo, nego to nam to govori o nama DANAS. Osim toga pristup mita je takav da ne djeluje samo na "suhu" razumsku inteligenciju. Pitanja iz vjeronaunih udbenika "Tko me je stvorio?" i "Zato me je Bog stvorio?" imaju svoju svrhu, ali biblijski mitovi se pozivaju takoer i na nae srce i na nae osjeaje i matu, koja voli priice. Na taj nain oni nas zahvaaju u cjelovitosti i strastveno, potiui nas na ivi odgovor bogotovlja. Katekizam moemo itati a da pri tom nita ne osjeamo za Boga. S mitovima Knjige postanka to tee ide. Poput malenih koji bez treptaja sluaju prie pred spavanje, tako smo i mi pomou mitova uhvaeni u "zamku" otajstva. Nijedna pria ne moe donijeti cijelu istinu o Bogu i otajstvu ljudskog ivljenja. Stoga nam je blagoslov da imamo vie pria, pa ak i o bitno istim pitanjima (dva izvjetaja o stvaranju, npr.) jer

nam iz razliitih perspektiva daju potpuniji uvid u bogatstvo otajstva. 3 1. dan: PRVI IZVJETAJ O STVARANJU Post 1,1 2,4 Ovaj je izvjetaj o stvaranju sastavljen kao dio bogotovlja u Hramu nakon njegove ponovne izgradnje po povratku iz babilonskog suanjstva. Predstavlja velianstveni proglas dobrote Bojega djela stvaranja. Moemo si zamisliti solista kako pjeva naredbe Gospodnje i zajednicu koja odgovara pripjevom: "I vidje Bog da je dobro". Da bi naglasio vjeru kako Bog izvodi red iz kaosa, i radi lakeg pamenja, ova pohvalnica iznosi Boje djelo stvaranja prema shemi dana u tjednu, s time da odreeni dani u prvom dijelu tjedna odgovaraju odreenim danima u drugom dijelu. Tako na prvi dan Bog stvara svjetlo, rastavljajui svjetlost od tame; etvrtog pak dana stvara sunce da vlada danom i mjesec da vlada nou. Drugoga dana stvara veliki svod da dijeli gornje vode (kie) od donjih (mora); petoga dana ispunja gornji dio pticama, a donji dio ribama. Treega dana stvara zemlju, rastavljajui kopno od mora; estoga dana napui je sa ivotinjama i ljudima. Vrhunac tjedna je sedmi dan, veliki subotnji odmor, u kojem Bog uiva u svome djelu, kao to i njegov narod svakog sedmoga dana ima uivati u svojim obiteljima i plodovima svoga rada. 0. Ispii u paralelnim stupcima dane stvaranja tako da se uoe izrazi koji se ponavljaju. to ti ova shema govori o redu stvaranja, o svrhi stvaranja, o vrhuncu stvaranja, o dobroti stvorenoga? 1. Bog nas je stvorio na svoju sliku i priliku. U emu smo to mi slini Bogu? to je to po emu smo mi Boji suradnici u djelu stvaranja? 2. Prvi izvjetaj o stvaranju je ispunjen dojmom Boje veliine koji stvara samom svojom rijeju ("I ree Bog... I bi tako.") i radou Bojom koja u svemu stvorenome vidi da je "veoma dobro". Nekim ljudima, a moda ponekad i nama samima, ovaj Boji svijet ne ini se tako "veoma dobrim". Zato? 2. dan: DRUGI IZVJETAJ O STVARANJU Post 2, 5-25

Ovo je ljubavna pria. Ne samo da je Bog stvoritelj ovjeanstva, kojega je kao lonar glinu njeno oblikovao, nego je tvorac i nae seksualnosti, te muko i ensko dovodi jedno drugome. Adam nije osobno ime, nego naziv koji oznaava ovjeka "Zemljanko" kad je od zemlje (adama) nainjen. Bog je uspavao Zemljanka i nastavio svoje stvaranje. Od Zemljankova boka izila je ena. U prisutnosti "pomoi kao to je on" Zemljanko se vie ne zove Adamom nego ovjekom (i). ovjek i ena (ia, "ovjeica") suradnici su Boji u stvaranju tako lijepog svijeta da je taj opisan kao vrt / oaza u pustinji. 1. to sve u ovom izvjetaju upuuje na to da je Bog zamislio ljudsku seksualnost kao neto dobro? Prema Bojoj nakani, kakvi bi odnosi trebali biti izmeu mukarca i ene? 2. Prema ovom izvjetaju o stvaranju Bog nas je napravio iz zemaljskog praha i udahnuo nam u nosnice dah ivota. Je li ova slika Boga koji djeluje poput ljudskog bia manje ili jae izraajna od slike Bojeg velianstva u Post 1? Zato? 3. to nas Post 1,26-29 i 2,7-25 ue o naoj izvornoj naravi i znaaju? O naoj svrhi i zadatku? O naoj slinosti ivotinjama i Bogu? 4 3. dan: PRVI OVJEKOV GRIJEH -Post 3 Bog nas je nainio na svoju sliku i sebi slina. Ali mukarac i ena u to nisu vjerovali. Zmija ih uvjerava da Bog neto krije od njih budui da im nije dozvolio da iskuse (sjeti se da "znati" na hebrejskom znai i "iskusiti") dobro i zlo da ne bi bili "kao bogovi". Tek to je lea okrenuo Bogu, ve je mukarac prstom upro u enu optuujui je. Ona pak krivi zmiju. Ovdje zapoinje ljudska povijest izbjegavanja odgovornosti i prebacivanja krivice. Bog navijeta posljedice grijeha. Sad smo zaista iskusili/upoznali zlo. Nema vie povratka nazad u prvotnu dobrotu svega Bojega stvorenja. Ali Bog od kojeg su se mukarac i ena zbog svoje krivnje sakrili, i dalje je milosrdan i blag: nainio im je odjeu i odjenuo ih! 1. to misli koji je od nie navedenih razloga najprikladniji kao motiv prvog ovjekova grijeha? Zato?

- znatielja: samo su htjeli kuati i vidjeti emu je slino to poznavanje dobra i zla. - ponos: smatrali su da zasluuju vie nego im je dano, i da su vaniji oni od Boje zapovijedi. - nezadovoljstvo: mislili su da i nije ba neto biti samo ljudsko bie zanijekali su dobrotu stvaranja. - neposlunost: bilo im je drago da svjesno i slobodno mogu odbiti izvrenje Boje zapovijedi. - pobuna: eljeli su svoj ivot uzeti u svoje ruke, i da sami odrede kako e ivjeti. 2. Grijeh mukarca i ene naziva se i "istonim", "izvornim", grijehom. To znai da je on u korijenu svakog grijeha. Kako bi to objasnio? Kako smo to mi zahvaeni grijehom prvog para? 4. dan: KAJIN I ABEL Post 4,1-16 Otajstvo zla se iri. Okrenuvi lea Bogu, ljudska bia se okreu mrnji i nasilju jedni prema drugima. idovski pisac uzima kao simbol ljudske nesloge zemljoradnika i stoara, kojih interesi obzirom na zemlju ne mogu ii zajedno, da bi pokazao emu je ivot slian kad ovjek za Boga ne mari. Ne znamo zato Bog vie voli Abelovu rtvu od Kajinove, osim ako je rije o tome da u Bibliji esto puta Bog izabire ono to je manje i mlae sebi za drae. Bog i nadalje voli Kajina. Zato mu na elo stavlja znak svoje trajne ljubavi i milosra, da ga zatiti od osvete. 1. Zapovjeeno nam je da volimo drugoga kao sama sebe. Problem je to i mi poput Kajina ne volimo sami sebe. Ili barem ne volimo sebe onakvima kakvima nas Bog voli nainivi nas upravo takvima kakvi jesmo, na svoju sliku i sebi sline. Zato je tome tako? 2. Kajin je rekao Bogu da ne zna gdje je Abel. Zato? Ima li ega slinoga i u naim postupcima kad smo u krivu? 5 5. dan: NOA I POTOP Post 6,5-8.13 7,12; 8,13 9,17 Nisu samo idovi pisali o velikom potopu. Prie o potopu se nalaze i u drugim kulturama Starog istoka. Babilonska inaica koja je bila pri ruci idovskom piscu zove se "Gilgame". U mnogo potankosti slina je prii o Noi, ali je bitna razlika to unitenje svijeta prikazuje kao plod hirovite odluke i djelovanja bezobzirnih bogova. Biblijska pria mijenja tu temeljnu perspektivu, prilagoujui

je vlastitoj vjeri u jednoga Boga koji je moralan i koji voli ovjeka. Bog spaava ovjeka od njegova vlastita zla, tako da poduava Nou kako e sagraditi lau (jo jedan znak neiscrpivog Bojeg milosra i njenosti) i izbjei vodama. U Noi i svima koji su boravili u njegovoj lai, Bog je spasio stvorenje i proistivi ga pripremio za novi poetak.. Zapovijed dana prvim roditeljima, ponovljena je i Noi: "Plodite se i mnoite i zemlju napunite..." Bog sklapa novi savez s ljudskom obitelji. Znak te vjernosti prema nama je duga. 1. Je li ovo pria o Bogu koji je odluio unitenjem kazniti ljude i sve stvorenje, ili o Bogu koji je plakao 40 dana i 40 noi za stvorenjem koje voli, i ije su suze oistile svijet i omoguile mu unato svega novi poetak? Zato? 2. Je li mogue, imajui u vidu Boje obeanje o vjernosti svome stvorenju, da svijet ipak sami unitimo, npr. u nuklearnom ratu? Zato? Zato ne? 6. dan: KULA BABILONSKA -Post 11,1-9 Posvuda su ljudi planinske vrhunce doivljavali kao mjesta susreta s Bogom. Npr. Sinaj za idove. U mezopotamskoj ravnici nije bilo planina, nego su si Babilonci sami gradili planine za njihova bogotovlja. Te rukotvorene planine zovu se zigurati, i bili su poput piramida sa irokim pristupnim putovima oko nje koji su vodili prema vrhu. Biblijski pisac ih je uzeo kao simbol ljudske uznositosti i natjecanja. Trudimo se biti iznad brae i sestara, da im gospodujemo, kao da smo bogovi. Takva uznositost i nastojanje da budemo "broj jedan" izvor su naeg meusobnog babelovskog nerazumijevanja. U Djelima apostolskim imamo suprotnost od simbola Kule babilonske. Ljudi razliitih narodnosti razumjeli su apostole kao da su ovi govorili upravo njihovim jezicima. Dar ljubavi Duha Svetoga jezik je koji svi razumiju. Duh nas ujedinjuje s Bogom i svladava sve prepreke koje razdvajaju ljudsku obitelj. 1. Kad bi svi ljudi na svijetu govorili jedan jezik, bi li onda na zemlji bio mir? Zato? Zato ne? 2. Jesu li razliiti ljudski jezici samo simbol za ono to je stvaran uzrok nerazumijevanja i rata? Koji? 6

DRUGI TJEDAN VJERA: Abraham i Sara Cijela Biblija SZ moe se promatrati kao povijest roda ili plemena Abrahama i Sare, od kojih je potekao izabrani Boji narod. Taj je rod blagoslovljen od Boga na poseban nain s tri blagoslova: zemljom, potomstvom i kao ivi Boji blagoslov za sve ostale narode (pogane). Na poetku vjere nalazi se nemir, enja, elja, glad. Bez toga, ili dok toga ne bude, vjerska su pitanja od drugorazrednog znaaja, potpuno nevana. Bog nas privlai k sebi stavljajui nemir i enju u naa srca. "Nemirno je srce nae, dok se ne smiri u tebi, Boe", lijepo je to izrekao sv. Augustin. Taj nemir moe biti uzrokovan gubitkom voljene osobe, poetkom novog prijateljstva, iskustvom roenja vlastitog djeteta, osjeajem tereta godina, pred vanijim prekretnicama u svom ivotu ... U svim ovim iskustvima osjeamo ili prazninu i bol, ili neku udnu ispunjenost i poziv na neto novo i neslueno to nas nadilazi i uvodi u otajstvo. Nije nam poznata vrsta nemira Abrahama i Sare. Ipak moemo ih si pokuati zamisliti, poznavajui pomalo prilike svijeta u kojem su ivjeli, u dolini izmeu Eufrata i Tigrisa oko 2000. pr. Krista. U toj kolijevci civilizacija astilo se bogova skoro koliko je bilo i stvarnosti svagdanjeg ivota: bogova neba, sunca, mjeseca, kie, poplave, planina, sela, gradova, smrti i uvijek plodnosti sve tajanstvene prirodne sile o kojima ljudi ovise. Bogovi su bili unutranja poela, one ivotne energije po kojima se odvija svijet u kojem ivimo. U takvom okruenju, Abram i Saraja su se vjerojatno osjeali skuenima. Kao zatvorenici sudbine. Stvari u ovome svijetu izgledale su predodreene, bogovima zadane. Bez

slobode i mogunosti osobnog i prijateljskog odnosa s Bogom, za kojim su eznuli. U svojoj enji bili su spremni za vjeru. Abram i Saraja osjetili su da ih Bog zove, i u tom pozivu otkrili su slobodu i mogunost osobnog prijateljstva s Gospodinom Bogom. Poziv im je doao u obliku poticaja da napuste sve dotadanje, a njihov se odgovor sastojao u tome da su krenuli na put na kojem su malo po malo upoznavali i uili kakav je zapravo Bog. 7
1. dan: ABRAMOV POZIV Post 12,1-9 Abram i Saraja su ivjeli u zemlji koja je tovala mnoge bogove. Poznavali su duhove ili nutarnje ivotne energije koje su se oitovale kroz vjetar i kiu, nebo i zemlju, kroz dobre i loe dogaaje, ali nisu poznavali Boga s kojim bi mogli ostvariti odnos prijateljstva i ljubavi. Abram i Saraja su se doivjeli pozvanima na partnerstvo ili savez s takvim Bogom. Poziv se oitovao u poticaju da napuste sve za sobom, a njihov odaziv se ostvario kao put na kojem su malo po malo uili tko Bog zapravo jest. Takav je put i nae vjere. 1. Bog je progovorio Abramu i Saraji, i oni su uli njegov glas. Boje govorenje se zove objava, i ljudsko sluanje - vjera. Kako im je Bog progovorio? Glasom koji se moe uti? Poticajima i eljama njihova srca i dogaajima u ivotu? 2. Kako Bog nama progovara? Na drugaiji nain nego li Abramu i Saraji? 2. dan: ABRAMOVA SLABOST VJERE Post 12,10-20 Abram i Saraja se pamte kao nai roditelji u vjeri, ali ni oni nisu bili super junaci. Mogu se pogledati Post 17,17 i 18,12 da se vidi kako su se smijali Bojem obeanju da e roditi potomstva. Ovdje pak itamo kako Abraham i nakon tisua kilometara koja je preao u poslunosti Bogu nije napredovao toliko da ne bi svoju vlastitu enu dao faraonovoj pohoti samo da sauva vlastitu kou. Jer nije Bogu dovoljno vjerovao Abram je spreman proigrati Boje obeanje da e iz njega podii mnogobrojno potomstvo. 1. Ovo je izvjetaj o manjku vjere, o kukaviluku i nepotenju. Zato se uope takav izvjetaj nalazi u

Bibliji? 2. Izabire li Bog jo uvijek ljude grene i slabe ljude? Zato ih izabire? Izabire li samo takve? 3. dan: ABRAMOV SAVEZ S BOGOM Post 15 Abram se udi kako e se obistiniti Boje obeanje. Bog ponavlja svoja obeanja, ali jo uvijek ne pokazuje Abramu kako e ih ispuniti. Umjesto toga Bog se Abramu ukazuje uvjeravajui ga da je njihov odnos odnos partnerstva, da su u savezu. Obred sklapanja saveza u Abramovo vrijeme traio je da oba partnera prou izmeu na pola rasijeenih ivotinja, na taj nain zazivajui da takva sudbina snae onoga koji ne bude vjeran savezu. Abram je po Bojem naputku izloio rasijeene ivotinje a onda zaspao dubokim snom. Sanjao je da Bog, u obliku gorue zublje, prolazi izmeu leina. Samo Bog. Savez s Bogom dakle ne ovisi o Abramovoj vjernosti nego o Bojoj prema Abramu. 1. Vjera je odnos, ili kako su to iskusili Abram i Saraja savez. to nam injenica da je Bog u savezu s nama znai za na svagdanji ivot? 2. Na temelju ega moemo biti sigurni da smo u odnosu partnerstva s Bogom?

1. Abraham i Sara su se podsmjehivali na dana im Boja obeanja. Bi li bi im bilo mogue da se ude Gospodinu a da ne posumnjaju u njegovu ljubav i obeanja? Po emu se uenje razlikuje od sumnje? Sjeti se Zaharijinog i Marijinog primjera u NZ. 2. Daje li nam vjera odgovor na sva pitanja, ili nas uvodi u druga i jo vea iuavanja i pitanja?

5. dan: ABRAHAMOVO POGAANJE S BOGOM Post 18,16-33


Kad ovjek porazmisli o silnoj mnoini zla u svijetu, od masovnih istrebljenja do najgorih oblika poniavanja, ugnjetavanja i iskoritavanja doe ovjeku da se zapita zato Bog jednostavno ne zavri svoju avanturu sa ovjeanstvom. I Abrahamu je bila bliska ta problematika. Htio ju je poblie ispitati od samoga Gospodina Boga na nain koji se vie prilii vjetim trgovcima s onovremenih bazara, pogaajui se oko broja pravednika zbog kojih bi vrijedilo potediti gradove prije ve osuene na propast. Bilo bi ih dovoljno deset da ih je bilo... Ranokranski pisci vele da ovaj izvjetaj svoj kraj ima u evaneljima. Iako je Bog unitio Sodomu, ipak je potedio sve ostalo svoje stvaranje zbog samo jednog pravednika, njegovog ljubljenog Sina, Isusa. 1. Milosrdni Bog nije odolio vjetom Abrahamu. No Sodoma je ipak pala. Kako spojiti pravednost i milosre? 2. Usporedi svoju sliku o Bogu kad si bio mali s onom koju sad ima o njemu. Kako se tvoja slika o Bogu promijenila?

4. dan: ABRAHAMOV I SARIN GOST Post 18,1-15


Abrahamu i Sari kao i svim nomadima na Srednjem istoku gostoljubivost je svetinja. Prava velikodunost je kad se sveani stol pripremi ne samo za roake i prijatelje, nego i za neznance. Abraham i Sara su ugostili tri neznanca, tri putnika namjernika za koje se tek kasnije ispostavilo da su bili poslanici ili aneli Boji. Nita se nije tedjelo, niti najfinije brano, niti ugojeno tele. Abraham i Sara su domaini koji e sve staviti na raspolaganje svojim gostima, sve osim onoga po emu ih pamtimo: vjere. Oni jo uvijek nemaju povjerenja u Boja obeanja. Abraham se ve smijao na Boje obeanje o sinu (Post 17,17), sad je to uinila Sara. Na hebrejskom, smijati se kae yitzhak, neto kao na podsmjeh. Abrahamovo i Sarino dijete bit e nazvano Yitzhak (Izak) Podsmjeh zato da ne zaboravimo kako su se nai roditelji u vjeri smijali na Boja obeanja, ali da se u svojoj velikoj dobohotnosti ipak Bog uvijek na koncu posljednji smije.

6. dan: RTVOVANJE IZAKA Post 22, 1-20

"Je li Bog zaista naredio Abrahamu da rtvuje Izaka?" Ovo pitanje ene Martina Lutera (Kata), redovito je prva reakcija ljudi kad sluaju/itaju ovaj izvjetaj. Luterov odgovor je bio: "Da." Bog je namjeravao kuati i produbiti Abrahamovu vjeru. On je od Abrahama traio vie od pukog priznanja da Bog postoji. Traio je od Abrahama da ue u odnos potpunog povjerenja i povezanosti s Njim, ak i onda osobito onda kad Abraham ne razumije Boje puteve. Drugi su odgovorili: "Ne." Abraham je krivo razumio ono to je Bog od njega traio. Gospodin Bog nikad nije namjeravao navesti Abrahama da oduzme ivot svome sinu. Nego Abraham, u elji da dokae Boju veliinu i svoje pouzdanje u Njega, nije vidio veeg dokaza doli da prikae svoga sina jedinoroenca. Naposljetku, ne prikazuju li i Kanaanci svoje prvoroence Moloku onda ni Gospodin Bog ne zasluuje nita

manje, u logici je takvog razmiljanja. Ali Abrahama je trebalo poduiti da nema toga to bismo mi mogli uiniti ili za rtvu dati Bogu da bi Bogu ugodili ili zasluili njegovu ljubav On nas ve ljubi. 1. Je li Abraham ispravno shvatio Boju zapovijed? Zar je Bog zaista rekao Abrahamu da rtvuje svog sina? 2. Kako moemo znati tono to Gospodin Bog od nas trai?9

TREI TJEDAN PROVIDNOST: Josip egipatski itajui knjigu Postanka zapaamo kako je Bog govorio Abrahamu, posjetio njegov ator, sjeo za njegov stol, pribavio ovna za njegovu rtvu. Nakon svih tih Bojih oitovanja, neobino je itati izvjetaj o Josipu egipatskom i nigdje ne susresti Boga u nekom od svojih oitovanja. Kao da Gospodin Bog nema uloge u prii o nerazboritom ocu, konkurenciji meu djecom, spletkarenju i opakosti, o blagu steenom u stranoj zemlji i o ponovno naenoj radosti zajednitva jedne obitelji. Umjesto toga imamo napeti i dramaturki izvanredno sastavljenu pripovijest o ljudskim osjeajima, jednu od najljepih naracija u Bibliji. Pa iako Gospodin Bog se ne pojavljuje osobno na pozornici, on je jako prisutan. Njegova skrovita prisutnost se doivljava u Josipovim mukama i susljednim blagoslovima. Josip nije susreo Gospodina Boga toliko u nonim vienjima koliko u dogaajima njegovog svagdanjeg ivota. Doivio je Boju ljubav i providnost kroz ljudske zasjede i zlou, koje su mu se na koncu ipak na dobro okrenule. Drugim rijeima, Bog se objavljuje u dogaajima naih ivota. Bog koji ispunja svoje naume unato naim promaajima i pogrekama. Ono to nam se dogaa nije samo posljedica ljudskih igara, esto puta na zlo usmjerenih, nego i Bojeg djelovanja. Ljudske zamke i zlo

nemaju posljednju rije, unato njima i ak pomou njih izvruje se Boji plan o naoj srei. Stoga nije udno da su u Crkvi Josipove muke i blagoslov postale jedna od omiljenih slika za razumijevanje Isusovog ivota, kojega je Juda prodao, koji je bio izloen smrti, a opet uskrsnuo i donio svojoj ljudskoj obitelji mir i radost oprotenja i pomirenja s Bogom. To je ujedno i put prema naem cilju, prema naem Uskrsu: pozvani od Boga, on nam trajno upuuje svoj poziv u svim trenucima naeg ivota, osobito onda kad se osjeamo sami i naputenima, zato da bi nas izveo na sretnu slobodu i da bi postali blagoslov za mnoge. 10 1. dan: JOSIP PRODAN U EGIPAT
Post 37 Jakov je volio Josipa vie od ostale svoje djece, jer je tada bio najmlai i dijete njegove starosti i od ene mu miljenice Rahele. Za njega je dao napraviti kienu haljinu i svi su vidjeli da do njega posebno dri. To je bio dovoljan razlog da ga braa nisu voljela, zamrzila su ga. A mjeru im je sam Josip bio prevrio sa svojim snovima u kojima su mu se braa klanjala i sluila mu. Htjeli su ga se rijeiti, ali se nisu usudili ubiti ga. Prvo ga bacie u zdenac, potom prodae, a ocu javie da je nastradao. Poput Josipa i Isus, ljubljeni Sin Oev, bio je predan i prodan, i na smrt izloen zbog zloe svojih najbliih. 1. U starome svijetu, pravo i nasljedstvo pripadalo je najstarijem sinu. Ovdje je najmlai izabran i povlaten. esto puta u Bibliji izabranici su najmlai i najslabiji. Zato? 2. Ima li Bog svoje izabranike, ljude koje voli vie nego druge? Obrazloi. 2. dan: JOSIP PRAVEDNI Post 39 Josip je moda bio budalast i "dobio to je zasluio" od strane svoje brae, ali sada treba trpjeti za krivicu koju nije poinio, upravo stoga to je bio astan i moralno ispravan. 1. Na dnu zdenca, gdje su ga bacila ljubomorna braa (Post 37), ili u tamnici, gdje ga je spravila

uspaljena Potifarova ena to misli gdje je Josipa vea muka titala? Zato? to nam to moe rei o Isusovom trpljenju? 2. Je li mogue nadvladati osjeaje povrijeenosti i elju za osvetom? Na koji nain? 3. dan: JOSIP TUMA SNOVA Post 40,1 41,49 Josip sanjar, sada je i tuma snova drugova u zatvoru i samom faraonu. Faraonov san o sedam godina obilja i sedam godina oskudice upuuje ga da treba postaviti mudrog ovjeka na upravu dobrima u vrijeme obilja da bi i vrijeme oskudice mogli prevladati. A koga bi drugog postavio ako ne Josipa, koji se dokazao svojom mudrou i razboritou. Oslobaa ga iz zatvora i postavlja na poloaj, danas bi rekli, predsjednika vlade. 1. Obino svoje snove odbacujemo kao nevane, no strunjaci se esto puta na njih osvru u potrazi za naim najdubljim enjama i strahovima. Kako i koliko nam snovi mogu pomoi da razumijemo sami sebe? 2. Mogu li snovi biti sredstvo kojim nam se Bog obraa? Zato da? Zato ne? 11 4. dan: JOSIP I NJEGOVA BRAA Post 42 Josip prepoznaje svoju brau, ali prije nego li im se javi da ga i oni prepoznaju, kua njihovu ljubav prema ocu i sada najmlaem bratu Benjaminu. 1. Zato im se Josip ne otkrije odmah? Misli li da ih Josip time eli muiti? 2. Oprata li nam Bog bez kuanja nae odlunosti da popravimo svoje ivote? 5. dan: JOSIP OPRATA Post 45, 1-15 Na poetku braa su Josipa tako mrzili "da mu nisu mogli ni prijaznu rije progovoriti". Sada kad im se oituje i kad plae u njihovoj prisutnosti napokon "njegova braa za_____p`__u s njim u razgovor". 1. U emu su slinosti i razlike izmeu Josipa koji oprata svojoj brai koja su ga izdala i Isusa koji oprata svojim uenicima koji su izdali, zatajili i ostavili? Je li Isusu ili Josipu bilo tee oprostiti? 2. to to znai oprostiti nekome? U emu je razlika izmeu oprostiti i zaboraviti? Neki vele da je samo

Bog u stanju oprostiti uvrede. Je li mogue i nama ljudima zaista oprostiti jedan drugome, ili nam je mogue samo zaboraviti nepravde? 6. dan: JOSIP I BOJA PROVIDNOST Post 50, 15-26 Gledajui unatrag na svoje muke, Josip postaje svjestan da je iza svega stajala Boja ruka. Veli svojoj brai: "Iako ste vi namjeravali da meni naudite, Bog je bio ono okrenuo na dobro." 1. Moe li Gospodin Bog okrenuti na dobro svako ljudsko zlo? 2. Moe li sadanja radost uiniti da u potpunosti zaboravimo prola trpljenja? Moe li nam sadanja svijest o Bojoj dobroti pomoi da "im oprostimo" sva zla koja su nam do dana dananjeg nanijeli? 12 ETVRTI TJEDAN

IZBAVLJENJE: Mojsije

"Ne pojavi se vie prorok u Izraelu ravan Mojsiju njega je Jahve poznavao licem u lice!" (Pnz 34,10). Koje li izvanredne bliskosti s Bogom, koje li vanosti koju je Mojsije imao! Pisac Knjige Ponovljenog zakona ne veli samo da je Mojsije imao milost vidjeti Boga licem u lice, nego da je Gospodin Bog imao ast poznavati Mojsija! Tko je dakle taj ovjek? Sredinji lik u povijesti Abrahamova i Sarina potomstva je Mojsije. On je prorok koji izvodi svoj narod iz egipatskog ropstva na slobodu. Tom prigodom, na planini Sinaj, on je taj koji od Gospodina Boga prima Zakon ivota (Toru) i daje ga svom narodu. On je posrednik saveza u kojem Gospodin Bog postaje na Bog, a oni koji ive po njegovim odredbama postaju njegov narod. Nalazimo se negdje oko 1300. prije Krista. Izraelci, Jakovljevi sinovi (Jakov je dobio novo ime "Izrael", to znai "onaj koji se hrva s Bogom"), proveli su 400 godina u Egiptu. Faraon Ramzes II, pripadnik dinastije domaih vladara, uspio je zbaciti s vlasti i pokoriti Hikse, za vrijeme kojih se Josip bio uspeo visoko na egipatskoj ljestvici vlasti. Ramzes II. je "novi kralj koji nije poznavao Josipa" (Izl 1,8), koji je poduzeo izgradnju gradova-skladita u delti Nila zahvaljujui Hebrejima, koje je praktiki pretvorio u robove. Tada stupa na scenu veliko natjecanje izmeu Gospodina Boga, koji je

vidio bijedu svog naroda, i faraona. Gospodin Bog se, preko svog proroka Mojsija, objavljuje kao Bog potlaenih. On je njihov osloboditelj i saveznik. Osloboenje ili Izlazak iz Egipta je prvi i najvaniji dogaaj u povijesti Izraela. Taj dogaaj daje smisao svim drugima, i prije i poslije njega. Postojala je povijest prije i Mojsija i Izlaska. Ali ona je prepriana tako da nas dovede do ina osloboenja koje Bog izvodi i kojim od bande robova bez ikakvih prava i zatite uspostavlja svoj narod, Izabrani narod. Postoji i susljedna povijest: povijest Izraelova uzdignua, pada i ponovnog povratka na izazov slobode u sluenju Gospodinu. Osloboenje iz Egipta Izraelci su doivjeli kao dogaaj u kojem se Gospodin Bog osobno ukljuio u njihov ivot, dajui smisao i svrhu cjelokupnoj njihovoj povijesti. Na isti nain, smrt i uskrsnue Isusovo, u kranskom tumaenju osloboenje od grijeha i ulazak u sinovski odnos s Gospodinom Bogom, klju su za razumijevanje naih ivota i cijele ljudske povijesti. Izlazak nije samo pria za prepriavanje, nego iskustvo koje se treba slaviti kao sadanji dogaaj o sredinjem godinjem blagdanu Pashe. Sudionici pashalne veere podsjeaju se da "nisu samo vai oci napustili Egipat, nego ste vi noas osloboeni". Izlazak je uprisutnjen u pashalnom obredu, kao to su Isusova smrt i uskrsnue prisutni u vazmenim otajstvima. Gospodin Bog se objavljuje kakav je Mojsiju i njegovu narodu. Uskrauje im svoje ime samo zato da ga upoznaju po njegovim djelima. A ono to ini je da ih oslobaa i spaava. On je Bog potlaenih (nijedno drugo boanstvo Starog svijeta nije nosilo takav naslov) i Bog saveza. Vjera u takvog Boga znai, kao i u Abrahamovom sluaju, jednu neuobiajeno veliku koliinu povjerenja i volje da se ide u nepoznato bez odgovora.

Hebreji zaribali neprijatelja faraona, te je Mojsije ne samo spasio ivu glavu, nego ga je vlastita majka podigla sve na faraonov troak! Mojsije je mucavac, i kriminalac s ubojstvom na svojoj savjesti. Poput Abrahama, ni on nije savren za ulogu koju mu Bog ima povjeriti. Boje izabranje e uiniti da Mojsije postane ono to jest. Gospodin Bog nas ne izabire jer bi bili ovako ili onako daroviti, nego upravo obrnuto jer nas izabire, s izabranjem nas i osposobljava za povjereno nam poslanje. 1. Takoer Izakovo i Jakovo roenje pratile su posebne okolnosti, kao sada i Mojsijevo. On, osloboditelj naroda, i sam je prvo bio osloboen kod vlastitog roenja. Koje je znaenje ovog "udesnog" roenja? 2. Jesi li ikad doivio vlastito postojanje, dolazak na svijet, kao dio posebnog i otajstvenog Bojeg plana? Proitaj Psalam 139.
2. dan: MOJSIJE I GORUI GRM Izl 3,1-15

13

1. dan: MOJSIJEVA MLADOST Izl 1,8 2,22 Mojsije je Boji izabranik. Moemo zamisliti uitak kojim je biblijski pisac pisao kako su

Slika kojom se esto govori o Bogu je vatra. Toplina i svjetlost nas privlae k njoj, ali se i drimo podalje od nje jer moe biti opasna.Kad se Mojsije pribliio iz radoznalosti pustinjskom grm to je gorio, a nije izgorio, upozoren je na prisutnost druge, vee stvarnosti, i privlane i strane u isto vrijeme. Zato je u znak potovanja imao pristupiti izuvenih nogu i to na odstojanju. Bilo je na stotine bogova na Starom srednjem Istoku, svaki sa svojim imenom. Mojsijev Bog zapravo ne izdaje svoje ime. Ako ga i moemo nazvati imenom, ono je svakako tajanstveno. I preko njega moemo na najraznovrsnije naine tumaiti tko je Gospodin Bog. 1. Nije li svaki od nas u odreenom trenutku doivio injenicu svoga vlastitog postojanja kao neto neobino i tajanstveno? Moe li se sjetiti i opisati takav trenutak? Moe li se rei da si u tom trenutku, poput Mojsija, susreo ivog Gospodina Boga? 2. Izaberi i obrazloi jedno od slijedeih tumaenja odgovora koje Bog daje Mojsiju na pitanje o imenu: "Ja sam koji jesam": Ja sam uvijek izvan tvog poimanja. Ne moe me ograniiti svojim slikama o Bogu. "Ja jesam": Ja sam nestvoren i jednostavno jesam. "Ja sam s tobom": Ja sam onaj koji sam uvijek prisutan tu radi tebe, na tvojoj strani. "Ja sam koji sam ono to u biti": Znat e tko sam ja kad vas izvedem iz Egipta Bog potlaenih. 14

3. dan: PASHALNI OBREDI -Izl 12 Prije nego povede narod iz Egipta, Mojsije ga poduava pashalnim obredima. Sveta veera ("seder", na hebrejskom) e obnoviti spomen na Boja djela koja je izveo na spasenje Izraela. "Obnoviti spomen" Bojih djela znai uprisutniti ih u dananjem trenutku povijesti izabranog naroda. Tako Boja djela nikada ne ostaju samo za prolost, nego vjernici svih vremena mogu se vjerom ukljuiti u te Boje spasenjske poduhvate. 1. Prolost zaboravljamo, budunost nam je daleko, a esto puta ni sadanjost pravo ne ivimo. Bog naprotiv, savreno ivi svoje "sada" koje ukljuuje i prolost i sadanjost. Kako je mogue da proli dogaaji postanu za nas iva stvarnost putem svete veere? Doivljavamo li nae euharistije kao nain ulaenja u Boje "sada"? 2. Izlazak, slavljen i obnavljan za Vuzem svake godine, je izlazak na slobodu, osloboenje. Koje jo vee osloboenje moemo oekivati u ivotu to je pred nama? 4. dan: IZLAZAK -Izl 14,5-31 Gospodin Bog, prisutan danju u stupu od oblaka, a nou u stupu od ognja, izvodi svoj narod iz Egipta. Ali kad Izraelci ugledaju Egipane u potjeri, zastrae se i poele vratiti, iako bi to znailo jo gore ropstvo. 1. Jesu li oblak i dim, koji nas okruuju a da ih ne moemo zgrabiti, kao i vatra koja nas istovremeno i privlai i plai jesu li to dovoljno prikladni simboli za Gospodina Boga? Zato da, zato ne? 2. Na koje naine i mi, kad se uplaimo pred neizvjesnom budunosti u koju nas Bog vodi, zaelimo se vratiti onome to nam je ve poznato, pa ma kako bijedno ti bilo? 5. dan: IZRAEL U PUSTINJI Izl 16 Ljudi se ale Mojsiju, a on se Bogu obraa, koji provia mannu i prepelice za put. Kau da manna i prepelice nisu neuobiajene pojave u sinajskoj pustinji ak ni danas. U tom smislu udo ne bi bilo u tome da se pojavljuju protivno svim prirodnim zakonima, nego u tome da se Bog brine za svoj narod i na uobiajene naine. 1. Zato Gospodin Bog preko Mojsija pouava narod da ne skuplja vie manne od onoliko koliko mu za dan treba? 2. Koji su redoviti naini na koje se Gospodin Bog brine za nas? 6. dan: VODA IZ PEINE Izl 17 Jo jednom Gospodin Bog provia za potrebe svoga mrmljajueg naroda, izvodei po Mojsiju, vodu iz

peine. Takoer i u boju s Amaleanima, dok Mojsije dri svoje ruke rairene na molitvu, Bog oslobaa svoj narod od neprijatelja. 1. Kako nam naa molitva pomae da se oslobodimo od naih neprijatelja? 2. Dag Hammarskjold je napisao: "Za sve ono to je bilo hvala. Za sve ono to e biti da." Proiri ovu molitvu navodei sve ono za to moemo Bogu biti zahvalni u naoj prolosti, i navodei konkretno sve ono za to smo spremni rei Bogu "Da" u budunosti?

15 PETI TJEDAN SAVEZ: Mojsije (II)

Prigodom Izlaska Hebreji robovi spoznali su Gospodina Boga kao njihova osloboditelja. Bog izbavljenja. Na Sinaju ga upoznaju kao saveznikog partnera. On je njihov Bog, a oni bi trebali biti njegov narod. Rije "savez" se upotrebljava preko 300 puta u Starom zavjetu za opisati odnos izmeu Boga i njegova naroda. Dolazi iz starih kultura okolnih naroda, u kojima su pobjednici sklapali savez sa slabijim dravama, obeavajui zatitu u zamjenu za privrenost. Bog je pobijedio Egipat za raun male skupine robova, a oni e, drei se njihova djela saveznitva, ivjeti pravim ivotom. Pojam saveza nam kazuje barem tri stvari o odnosu izmeu Boga i njegova naroda, Boga i nas. Prvo, Bog nas eli u partnerstvu, u suradnji, u zajednitvu s njim. Drugo, Bog je inicijator takvog odnosa. Tako esto mislimo o vjerskom ivotu kao o neemu to mi inimo da bi zaradili / zasluili spasenje. Daleko od toga je biblijsko poimanje. Bog nas nosi na orlovskim krilima i vodi nas k sebi, a na je odgovor da budemo posluni njegovim zapovijedima i da mu budemo njegov narod. Kad to shvatimo, nai ivoti prestaju biti optereeni napornim stremljenjem, i postaju radostan odgovor na dobro kojem nam eli i ini Gospodin Bog. Tree, Bog je vjeran svome savezu. Izraela ljubi vjernou. Izrael nije vjeran u svojoj ljubavi prema Bogu, ali ga Bog stalno vraa k sebi. Bog nam ne okree lea, nego mi njemu kad se od njega udaljujemo. "Ukoliko sa Bog ini dalekim, tko se udaljio?" Ljudski ugovori sadre kondicionalne reenice "ako..." s uvjetima pod kojima se dogovor raskida ili ponitava. Bog nam je saveznik bez kondicionalnih reenica "ako...", bez uvjeta. Ako i ne ivimo sukladno njegovim zakonima, time ne

moemo prekinuti Boje savezniko zauzimanje za nas. Ideja saveza je sredinja tema cijele Biblije. Boje djelovanje u Izlasku ili ljubav koja trajno izbavlja i oslobaa njegov narod; s druge strane Izraelov odgovor, i na takoer, u oblikovanju ivota prema Bojim zapovijedima ili Zakonu. Ukoliko Izlazak nije samo proli dogaaj, onda ni savez nije samo stvarnost prolosti. Slavljenje saveza prireuje se u posebnim prigodama obrednim prolijevanjem krvi po oltaru i po narodu, da svi budu ista krv, isti ivot. Kasnije u idovstvu, Blagdan Pedesetnice je ustanovljen da slavi dar prvih plodova i dar Zakona na Sinaju. Kao to je Izlazak, slavljen na Pashu, savreno ispunjen u smrti i uskrsnuu Kristovoj, to se slavi u vazmenim otajstvima, tako isto i savez, slavljen na Pedesetnicu, se savreno ispunja u daru unutarnjeg zakona Duha Svetoga, to krani slave na Duhove (kranska Pedesetnica). U vazmenom otajstvu Bog nas je uveo u savez s njim. Na nama je da ostanemo u zajednitvu s njim po molitvi i partnerstvu s njim u djelima koja su osloboenje za druge, kao to su i nas njegova silna djela oslobodila. 16 1. dan: BOG I MOJSIJE NA SINAJU Izl 19,1-8; 20,1-17
U gustom oblaku, u pratnji gromova i zvuka trube, Bog se objavljuje na Sinaju. On je oslobodio svoj narod, i sada je na njima da ispune svoj dio saveza, da se dre Bojih rijei. -Boje rijei su Tora, 613 propisa koji vode u ivot. Tora, ili Zakon, iroko zahvaa od ljubavi prema Bogu do odreenih detalja vezanih za zdravlje i higijenu. Propisuje naine da ivot bude pun i blagoslovljen. Srce tih 613 propisa su "Deset zapovijedi". Odreene elemente pojedinih zapovijedi moemo pronai i u zakonodavstvu drugih starih naroda. Ono to je zaista novo je to da se "Deset zapovijedi" ne obdravaju samo zato da se odri drutveni red, niti kao sredstvo pridobivanja Boje naklonosti, nego kao radostan odgovor na ono to je Bog kao prvi ve uinio za svoj narod. One su zapravo sredstvo da se ovjek odri u tom ve postojeem prijateljstvu s Bogom. 1. Netko je rekao da ukoliko prekrimo prvu zapovijed, da onda nuno upadamo u prekraj svih ostalih zapovijedi? to bi to moglo znaiti? Slae li se s time? Zato?

2. Izgovoriti Boje ime uzalud odnosilo se na prizivanje na Boga kao svjedoka za nae prevrtljive ugovore, dogovore, obeanja. idovi i danas svaku upotrebu Bojeg imena smatraju svetogrdnom, nikad ne izgovaraju sveto ime Jahve. to misli koje su prednosti ovakvog stava potovanja prema Bogu?

2. dan: OBRED SAVEZA

-Izl 24

Mojsije izgovara rijei Gospodnje, a onda trai pristanak naroda. I simboli imaju svoje znaenje u sklapanju saveza. Savez s Noom je bio ratificiran u znaku duge, savez s Abrahamom u obredu obrezanja. Ovaj savez je sklopljen u obredu u kojemu se krv izlijeva na oltar koji predstavlja Boga i kojom se kropi narod. Krv je ivot. Obred kojim Bog i Izrael bivaju "iste krvi" potvruje da e dijeliti isti ivot. 1. Koje simbole za sklapanje saveza mi upotrebljavamo? Koja je uloga simbola i obreda u naem ivotu? 2. abat, kojim se asti Boji poinak i uivanje nakon djela stvaranja, kao i Boji zahvat osloboenja Izraela iz egipatskog ropstva, dan nam je kao prigoda da priznamo Bogu to je sve za nas uinio. Krani su pomaknuli sveti dan na nedjelju, prvi dan tjedna, da bi obiljeili novo stvaranje koje je Bog uinio u Isusovu uskrsnuu, kao i osloboenje iz ropstva grijeha. Koje je znaenje nedjeljnog poinka u kulturi u kojoj je posao i postignue jedna od vrhunskih vrednota?

3. dan: ZLATNO TELE Izl 32

Bog je uvijek vjeran svome savezu, ali su ljudi prevrtljivi. Mojsije nije ni siao s planine, a ve je zapoela igra ljudske nevjernosti. ekajui na Mojsija izgubili su povjerenje i napravili si idola. Poput djece zateene u nepodoptini nijeu svoju odgovornost, tvrdei da je idol sam od sebe iziao iz vatre. Mojsije, poput Abrahama prije, uspijeva Boga svrnuti da ne plane gnjevom prema Hebrejima. 1. "Ja sam Gospodin Bog tvoj, nemaj drugih bogova uz mene". Bog je onaj koji zauzima prvo mjesto u neijem ivotu, sredite oko kojeg se vrti ovjekovo ivljenje. U tom smislu koje idole ili lane bogove poznaje u dananjem svijetu? 2. Zato nam je tako teko priznati krivicu? ega se bojimo? Je li vano za nae duhovno zdravlje prihvatiti vlastitu odgovornost i za loa djela? Obrazloi.

17
4. dan: BIT ZAKONA Pnz 6 Stihovi koji poinju s "uj, Izraele" i danas su dnevna molitva idova, zove se ema.

Zapovijed da se Tora dri blizu srca i pred oima dovela je do prakse da se male kutijice sa stihovima iz Tore privezuju na elo i na lijevu ruku. One se zovu tefilin na hebrejskom,a u evaneljima filakteriji. 1. Sv. Augustin je znao rei: "Ukoliko zaista voli, ispunio si zakon". Ukoliko ljubav treba biti poelo naeg odnosa s Bogom, zbog ega onda pisane zapovijedi, koje treba uvati blizu srca i imati stalno pred oima? 2. Na konkretnom primjeru iz iskustva objasni razliku iz koje se moe nauiti kad se neto radi samo zato jer je tako propisano (jer se mora), a kad se radi jer se to hoe (iz ljubavi koja ispunja zakon)? 5. dan: IZRAELOVO IZABRANJE Pnz 7,7-16 Knjiga Ponovljenog zakona naglaava besplatnu Boju inicijativu svoje ljubavi prema malom narodu kojemu je dao Zakon da bi njegov ivot bio ispunjen i blagoslovljen. Bog je prvi volio Izraela, i kao odgovor, Izrael bi trebao vriti Zakon. Osim toga, Bog je svoje srce priklonio Izraelu ne stoga to bi on bio najvei od svih naroda, nego jer je najmanji od svih naroda. 1. Ovisi li Boja ljubav prema nama o izvravanju njegovih zapovijedi? Obrazloi. 2. "Unitava bez odgaanja onoga koji ga mrzi". to to znai? Kad grijeimo, unitava li to Bog nas, ili mi sami sebe unitavamo? 6. dan: DVA PUTA Pnz 30,15-20 Tora je Boji dar na ivot. Grijeh, unato svojoj privlanosti, zapravo je alost i vodi u smrt. Drugim rijeima bi se moglo rei, da zapovijedi nisu za srameljive i bojaljive, nego za one koji imaju snanu elju za ivotom, dok je grijeh zapravo samounitavajua aktivnost onih koji nisu dovoljno hrabri da povjeruju kako su dragocjeni u Bojim oima. Imamo dakle izbor dvaju puteva. Mojsije nas upuuje da izaberemo ivot, ne smrt. 1. Netko je rekao da je jedanaesta zapovijed: "Ne dopusti da te uhvate". Izaziva nam osmijeh jer nas hvata u nainu razmiljanja koji promatra zapovijedi kao one koje zapravo zabranjuju zabavu i radost

ivljenja. to misli koji su razlozi za postojanje takvog mentaliteta? 2. idovi se Tori vesele, i zahvaljuju Bogu za dar koji su dobili na Sinaju. Kako mi doivljavamo nae obdravanje Zakona? Kao ivot i blagostanje? Obrazloi. 18

ESTI TJEDAN KRALJEVSTVO: David


Kralj naih snova. David, dijete to je uvalo tatine ovce, izabran je da bude uvar Izraelov. Glazbenik koji je harfom smirivao iveke psihotinom aulu, i ije su psalamske popijevke postale idovska i kranska molitva. On je sredio Golijata i obranio svoj narod od Filistejaca. Prijatelj koji je volio Jonatana kao svoju duu. Progonjeni Robin Hud koji je potedio ivot svom progonitelju. Utemeljitelj prijestolnice i Hrama u Jeruzalemu. Voa naroda koji je uinio Izrael velikim. Zarobljenik vlastite poude prema eni blinjega svoga, dovoljno lud da svoj "obraz" pokrije ubojstvom nevina ovjeka, a i opet dovoljno ponizan da svoj grijeh prizna, te ivi oproten i slobodan pred svojim Bogom i svojim narodom. David i dalje pobuuje matu. idovi i dalje iekuju nekoga poput njega, Mesiju, tj. pomazanika, nekoga koji je pomazan ba kao to je Davida bio pomazao Samuel. David je bio na pameti i evanelistima kad Isusove korijene proteu sve do njega. Krani zovu Isusa Pomazanikom (hrvatski), Mesijom (hebrejski), Kristom (grki). Nakon ulaska u obeanu zemlju (Kanaan, oko 1200. pr. Kr), i tijekom slijedea dva stoljea naseljavanja, izraelska plemena su ivjela nomadskim nainom ivota i bila su meusobno organizirana u neku vrstu konfederacije, s Bogom kao njihovim vladarom. Boja vladavina se vrila preko velikih sveenika koji su svoju slubu obavljali u mjestu ilo, gdje se uvala krinja zavjetna, i preko karizmatika, koji su u vrijeme nevolje, bez slubene ovlasti, potaknuti Duhom Bojim vodili Izraelce u borbi protiv njihovih tlaitelja, i presuivali u unutranjim razmiricama (tzv. suci).

Pokuaji da se uspostavi stabilni oblik upravljanja, monarhija, nisu ispoetka uspjeli, jer se to dralo uzurpacijom Boje vladavine, i oslanjanjem na ljudske sile. No kako je opstanak Izraelaca postao upitan pod najezdom tzv. "naroda s mora", Filistejaca, naraslo je uvjerenje da bez snane sredinje uprave nee biti mogue opstati. Tako je Samuela narod praktiki prisilio da protiv svog uvjerenja pomae naizgled najizvrsnijeg od njih, aula, za kralja. Tako je nastala monarhija, koju e David i poslije njega Salomon uvrstiti. Od tog vremena Izrael postaje politiki i vojni imbenik u regiji, nastaje privatno vlasnitvo, pojavljuje se urbano i trgovako stanovnitvo rastu socijalne razlike izmeu bogatih i siromanih. U vjerskom smislu, savez Boji s narodom i pripadajua obeanja, tumae se sve vie kao obeanja dana kraljevskoj obitelji, kui Davidovoj. Kult postaje vanim elementom unutarnje politike, formalizira se i dobiva vie na drutvenom znaenju, osobito kad je za Salomona izgraen Hram u Jeruzalemu. Karizmatiki element prelazi s pojave dotada politikih voa na pojavu proroka. Kraljevi su postali razoarenje, jedan za drugim. S razoarenjem, rasla je preko proroka i nada, da pravi kralj, Pomazanik od Boga, tek treba doi, i koji e u sebi ujediniti funkcije kralja, proroka i sveenika. Netko poput novog Davida. 19 1. dan: AULOVO POMAZANJE 1 Sam 9,1 10,1 aul ode potraiti magarice svoga oca, a nae se pomazan za kralja. Jo jedno iznenaujue Boje izabranje: ovjek iz najmanjeg Izraelovog plemena izabran je za kralja cijelog Izraela. Kao to je Bog vidio muku svoga naroda u Egiptu i podigao im Mojsija da ih izbavi iz ruku faraonovih, tako opet i sada uje njihov vapaj i podie im kralja koji e ih osloboditi od filistejskog tlaenja. Mazanje uljem bila je stara praksa, najee u svezi s ljudima koji se povjerava poseban zadatak ili poslanje. Simbolizira promjenu koja se tom prigodom ima dogoditi u njima da bi bili kadri

izvriti za to su izabrani, kao i blagoslov i snagu koja im se uz zadatak povjerava. Hebrejska rije za pomazanika je "mesija", koja kad se prevede na grki zvui "krist". Isus je Krist, Boji Pomazanik, i oni koji mu se pridrue u krtenju bivaju mazani uljem i postaju pomazanici Boji, krstjani. 1. Kako se Bog objavljuje u ovom izvjetaju? Kako je opisan? Na koji ga se nain poistovjeuje s Bogom koji je izabrao vodio Josipa, pozvao Mojsija i oslobodio svoj narod iz Egipta? 2. Dogaa li se i u naim ivotima da dok sami traimo to e nas usreiti, da nas Bog nalazi i blagoslivlje iznad svakog naeg oekivanja? Kad i kako? 2. dan: IZBOR I POMAZANJE DAVIDOVO 1 Sam 16 aul je posljednji od sudaca, koje je Bog podizao na spasenje svom narodu za odreene teke situacije, i prvi od kraljeva koji su kao ustanova imali trajno vodstvo nad narodom. Tragian je on lik, jer se nije dovoljno oslanjao na Boga da bi zadovoljio Samuela, niti je kao kralj ispunio oekivanja naroda za sigurnou. Bog izabire novog kralja, ovaj put Jiajeva sina. I opet Bog izabire neoekivano, ovaj najmlaeg sina. Bog ne gleda na vanjtinu, nego na srce. David je bio sposoban kao ratnik i kao politiar, koji je ujedinio sva Izraelska plemena oko sredinje i neutralne prijestolnice, grada Jeruzalema. David je Pomazanik. kad idovi oekuju budueg Mesiju, oekuju novoga Davida. Krani vele da je Isus Mesija. Zato ga nazivamo ga "Sinom Davidovim". 1. Zato je Bog izabrao Davida? Zato je nas izabrao? to je vidio u naim srcima? 2. Jesu li samo idovski i kranski narod posebni miljenici Boji? to to nama znai da smo izabrani narod? 3. dan: DAVID I GOLIJAT 1 Sam 17 Ovo je jedan od najpoznatijih i najomiljenijih izvjetaja iz SZ. Deki oslobaa cijeli narod od ogromne opasnosti. Bog nastavlja djelovati preko malenih. 1. to je Davidova snaga pred Golijatom? 2. Jesmo li i sami doivjeli slina iskustva malenosti pred ogromnim izazovima u naim ivotima? U takvim prigodama, odakle nam dolazi snaga? 20 4. dan: DAVID I AUL 1 Sam 18,1-16; 19,1-7

aul je bio depresivac. Srdit na Davida zbog sve veih uspjeha, izgubio je osjeaj da je pomazan i voljen od Boga i naroda. Njegov sin, Jonatan, volio je Davida "kao vlastitu duu" i zatitio ga od aulove srdbe. I dok aul nemilosrdno progoni Davida, David svoga progonitelja ipak poteuje. 1. to se dogaa sa aulom? to se s nama dogaa kad nas tui uspjeh rastuuje? 2. Veli se da je aul kao zrcalo svima nama koji imamo problema s prihvaanjem nas samih i koji se ne volimo kao to nas Bog voli. Moe li se s time sloiti? Obrazloi. 5. dan: DAVIDOVA DUBOKA ELJA 2 Sam 7 David eli izgraditi hram Bogu, a Bog naprotiv veli da e podii kuu Davidu; drugim rijeima Bog e uvrstiti Davidovu obitelj u dinastiju na Izraelskom prijestolju. Tek kasnije e Davidov sin Salomon izgraditi prvi Hram u Jeruzalemu. Nakon izgnanstva u Babilon i poruenja Jeruzalema, izgradit e se drugi Hram koji e trajati sve do Isusovog vremena. 1. Bog ne izgleda uope zainteresiran za hram: on prebiva u svom narodu, ne u graevinama. Na koji nain doivljavamo Boju prisutnost u Crkvi, tj. u narodu Bojem? Na koji nain doivljavamo Boju prisutnost u crkvi, tj. u graevini gdje se okupljamo na bogosluje? 2. Isus govori o sebi kao nerukotvorenom hramu, i sv. Pavao veli da smo mi ivi hram Duha Svetoga? Je li izazovan ovakav nain govora? Poticajan? Zato? 6. dan: DAVID I BATEBA 2 Sam 11 12 David nije super-junak! Sveto pismo ga se sjea i po kvalitetama koje ga srozavaju ispod ljudske razine. Ne samo njegova bludna pohota, nego njegova prijevarnost kojom je htio plod vlastitog bluda podvaliti kao zakonito Urijino dijete. Njegov ga grijeh ini slijepim i uvlai u sve vee zlo, do monstruozno smiljenog plana za umorstvo nevinog ovjeka. A najvie zbunjuje nain na koji je David obavio alovanje za svojim sinom sa Bat ebom, vie s povjerenjem u Boga nego s osjeajem

krivice. 1. to Davida ini nesposobnim da uvidi zlo koje ini? 2. to Davidu ulijeva povjerenje u Boje pratanje i osposobljava ga ponovno za ivot bez osjeaja krivnje? 21

SEDMI TJEDAN POZIV NA OBRAENJE: Proroci


Boji autoritet pri upravljanju Izraelom u prvo vrijeme su imali politiki voe: suci i kraljevi. Od vremena kralja Salomona i izgradnje Hrama u Jeruzalemu i sveenici su bili ukljueni u upravljanje. Potom se pojavljuje i trea kategorija u trinomu: kraljevi, sveenici i proroci. Rije prorok znai "onaj koji govori za drugoga". Mojsije je imao svog proroka, brata Arona, jer je sam Mojsije bio mucavac, a i opet je smatran najveim prorokom koji je govorio u ime Boje. Proroci navijetaju rije Boju. Navijetaju ono to su sami prvi uli, jer su pozvani i u zadatak dobili da prenesu Boju poruku njegovom narodu. Rije prorok se upotrebljava za razliite tipove vjerskih osoba. Nakon Davida pa do otprilike 740. pr. Kr. oznaava dvorske slubenike, ljude koji su Bojim peatom ovjeravali kraljeve politike planove. Natan je bio dvorski prorok koji se dokazao u neugodnoj i neuobiajenoj ulozi da napravi izuzetak od pravila da samo odobrava kralju njegove postupke. Ista se rije upotrebljava za karizmatike, one koje bi zaposjeo Duh i koji bi svoj vjerski zanos zajedniki izraavali u frenetinim plesovima, i svoje zanesenjake govore pripisivali Bogu. Postojali su jo i hramski proroci, koji su bili neke vrste pomonika sveenicima. Bili su vjeti u zagovornim i blagoslovnim molitvama, i oni su takoer govorili za Boga. Svi ti ljudi pod nazivom "proroci" bili su znaajni za vjerski ivot u Izraelu. Ali veliki biblijski proroci koji se pojavljuju krajem 8. st. pr. Kr. pa dalje, bili su sasvim druge vrste. Neuvjetovani ni hramom ni dvorom, ne pripadajui karizmatikim zanesenjacima, oni nastupaju esto protiv svoje volje kao odgovor na Boji poziv da navijeste njegov sud: Izrael i Juda nisu vjerni savezu, stoga ih

oekuju posljedice. Ali Bog, vjeran svome savezu, potedit e onoga koji se obrati. Ti su proroci bili duboko konzervativni. Vratimo se nazad, govorili bi, k savezu. Oni su bili nemirna savjest izraelskog drutva upozoravajui na potrebu obraenja od kanaanskih boanstva k pravome Bogu; na potrebu smanjenja podjela izmeu bogatih i siromanih koja uzrokuje nevjernost savezu; na injenicu da Bog nee zatiti svoj narod ukoliko se ne popravi; da je bijedno stanje plaa za nevjernost Bogu; i da e Bog nakon suda obnoviti svoj narod. Najei nesporazum nastaje kad se proroke poistovjeuje s proricateljima budunosti. Oni su zapravo navijetali Boju perspektivu i smisao sebi suvremenih dogaaja. Svako proricanje bilo je samo logiko predvianje daljnjeg tijeka dogaaja: Izrael i Juda su bolesni, i nastavi li bolest svojim tijekom, nuno e se loe provesti. Proroci nisu zagledali u kristalnu kuglu. Bojom porukom o sudu oni su ranjavali konformiste, a oaloene su tjeili porukom o Bojem milosru i vjernosti savezu. esto puta proroci su i sami ivjeli ono to su navijetali, poput proroka Hoeje i Jeremije. 22 1. dan: RTVA NA KARMELU 1 Kr 18 Ilija zove narod da se vrati vjeri svojih predaka. U vrijeme sue, upriliuje natjecanje na gori Karmel izmeu pravog Boga i kanaanskog boanstva Baala. Izaziva Baala upravo na onom to se misli da je Baalovo podruje: kia i plodnost. Ilija puta Baalove sveenike da uzalud zazivaju svoga boga i ismijava ih. Na Ilijinu molitvu silazi oganj s neba, drevni znak Boje prisutnosti, i saie rtvu. 1. Izraelci su se eljeli osigurati: "Jahve da, ali i isto tako i Baal, za svaki sluaj". Tako je esto i s nama: "Gospodin Bog da, ali isto tako i ...................... , za svaki sluaj". Na koncu moramo se brinuti za sebe, zar ne? Koliko se zapravo pouzdajemo u Boju providnost, i kako to istovremeno uskladiti s razboritom potrebom da se i sami brinemo za sebe i one koji su nam povjereni?

2. "Dokle ete hramati na obje noge?" Izrael se jednom mora odluiti: ili Bog, ili Baal. I mi takoer ne moemo sluiti dvojici gospodara. to nas sprjeava da se potpuno predamo Bogu? 2. dan: ELIZEJ I NAAMAN 2 Kr 5 Ovaj izvjetaj spominje Isus kad eli naglasiti da je Bog prisutan kao spasitelj svugdje i svakome tko ima vjere. 1. Boja briga za nas se moe uoiti i u najobinijim okolnostima. To je teko prihvatiti odreenim pobonim osobama, koje od Boga oekuju predstavu dostojnu Boje slave. Na koje najobinije naine Bog djeluje kako djeluje u naim ivotima i u svijetu? 2. Boja je milost besplatna, a Gehazi nastoji profitirati. Ne elimo li i mi koji put Boga iskoristiti za nae ciljeve? Kako? 3. dan: NEVJERNA ENA Ho 2 3 Odnos izmeu Boga i Izraela moe se usporediti s analogijom braka. U branom savezu ne postoje uvjeti, ili "ako..." reenice. Hoea mora natrag primiti svoju enu preljubnicu niti nevjernost mu ne moe biti isprika da je prestane voljeti. Niti nae nevjernosti ne mogu promijeniti Boju ljubav prema nama. 1. Kanjava li nas Bog za nae nevjernosti, za nae grijehe? Kako to ini? 2. Kako moe pustinja, pusto u naim srcima, postati iskustvo ne samo bijede naeg grijeha, nego takoer i sredstvo kojim nas Bog doziva k pameti i privlai k sebi? 23 4. dan: POZIV NA OBRAENJE Hoea 6 7 Jedan od Isusovih najdraih navoda SZ nalazi se u ovom govoru: Ljubav mi je mila, a ne rtve poznavanje Boga, a ne paljenice. Hebrejska rije za ljubav oznaava bezgranino milosre; znanje pak se odnosi na iskustvo u smislu bliskosti, intimnosti, kao kad se poznaju suprunici u braku. Hoeina poruka je da nas Bog poziva da ga iskusimo i da imamo udjela u njegovoj neizmjernoj ljubavi. 1. Hoea opisuje ljubav naroda prema Bogu kao jutarnji oblak i kao ranu rosu koja nestaje. Kako se ta slika moe primijeniti na nae ivote? i na na odnos prema Bogu, pa i u toku samo jednog dana?

2. Ako Bog od nas ne trai obredne rtve, nego je ljubav ono do ega mu je stalo, kakvu svrhu onda ima obredno bogosluje? 5. dan: IZRAEL JE SIN Ho 11 i 14,2-10 Hoea se slui poetskim rjenikom da opie izraelsku povijest s Boje toke gledita. Bog je kao roditelj koji prinosi bebaa svom obrazu da ga poljubi, koji ga ui hodati, koji bdije nad njegovim stranputicama, ali ga nikad ne ostavlja ak ni kad bi prava majka to mogla uiniti. 1. Kakvi nam se osjeaji javljaju na ovakvu majinsku sliku o Bogu? Moemo li Boga zamisliti kao nau Majku? 2. Boje srce se odvraa od srdbe. Bog nije poput nas. Dozvoljava kaznu samo radi popravka. Moe li se Boja strpljivost iscrpiti? Postoji li takva paklena situacija gdje nas ne bi Boja milosrdna ljubav mogla dosei? 6. dan: PROROK JONA Jona 1 4 Jona je prorok koji bi rado propovijedao munje Boje srdbe nad poganskim narodima. Bog ga naprotiv zove da navijesti Boju ljubav poganima, i to upravo povijesnim tlaiteljima Izraelaca. To je previe za Jonin osjeaj pravde, i on bjei od tog poslanja, no pobjei ne moe. 1. Kako se osjeamo kad ujemo da je Bog Ninivi namijenio strano unitenje? Jesmo li se ikad promijenili zahvaljujui prijetnjama i kaznama? 2. Boja je ljubav za sve, a Izrael je bio izabran upravo radi toga da ta ljubav postane poznata svima. to to znai za nas? 24 DODATAK: JEREMIJIN I EZEKIJELOV POZIV Jer 1,1-10 i Ez 2,8 3,4 Jeremija je doivio proroki poziv u vienju da mu je Bog stavio rijei na usta. Iako je protestirao da nje dorastao tome zadatku, dano mu je poslanje da obara i podie, unitava i izgrauje. Ezekijel poziv je opisan kao vienje u kojemu mu Bog prua svitak na kojem pie "Naricanje! Jecanje! Jauk!". Zapovijeda mu da pojede svitak, i gle, bijae sladak kao med! Jeremija i Ezekijel moraju propovijedati pad Jeruzalema, ali budui da je ta teka rije nesree zapravo Boja rije, zato ona postaje Jeremiji snagom, a Ezekijelu slatkom hranom.

1. Zove li Bog i danas ljude da im povjeri svoje poslanje? Ako da, na to nas poziva? 2. Boja rije je uvijek evanelje, radosna vijest. Ukoliko je ne doivimo kao radosnu vijest znai da neto nije u redu ili u navjetaju ili u primanju. Teke rijei koje je Bog dao izrei po Jeremiji i Ezekijelu, kako ih moemo doivjeti kao radosnu vijest? NOVI SAVEZ I NOVO SRCE Jer 31,31-34 i Ez 36,24-28 Jeremija i Ezekijel nisu bili proroci samo nesree. Izvanredno lijepe stvari su nam navijeten upravo po njima: obeanje novog saveza i novog srca za Boji narod. Isus navodi tekst iz Jeremijine knjige kad na oprotajnoj veeri daje apostolima au koja je novi savez u njegovoj krvi, a krani nazivaju onaj dio Svetog pisma koji se bavi Isusom: Novi zavjet, tj. novi savez. 1. to je to novo u tom "novom savezu"? to je "srce od mesa"? 2. Kako se u tvom ivotu dogaa promjena iz legalistikog pristupa Bogu u osoban i prijateljski odnos? SUHE KOSTI Ez 37,1-14 Ovo vienje je veliko obeanje zavretka Izgnanstva, povratka u Obeanu zemlju i obnove Izraelskog kraljevstva. Crkva navijeta ovaj ulomak na Duhovsko bdjenje, na svetkovinu dara Duha Svetoga koji nas oivljuje u uskrslom Kristu. Krani tumae Ezekijelovo vienje kao obeanje uskrsnua koje oekuje cijelo ovjeanstvo u dan kad Bog dovri svoj plan spasenja. 1. Kakva smo iskustva i sami imali s Bogom koji podie iz pepela, oivljava nae suhe kosti, daje novi ivot? 2. Kako zamiljamo vlastito uskrsnue? Kako misao na konano uskrsnue utjee na na sadanji ivot?
http://pgot.host25.com/ssd/