You are on page 1of 17

(Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine br. 29/00, Slubene novine Federacije Bosne i Hercegovinebr.

52/00 i Slubeni glasnik Republike Srpskebr. 40/00) ODLUKA VISOKOG PREDSTAVNIKA


br. 50/00 Koristei se ovlatenjima koja su mi data u lanu V Aneksa 10 (Sporazum o civilnom provoenju Mirovnog ugovora) Opteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, prema kojem je Visoki predstavnik konani autoritet u zemlji u pogledu tumaenja navedenog Sporazuma o provoenju civilnog dijela Mirovnog ugovora; i posebno uzimajui u obzir lan II.1.(d) istog sporazuma prema kojem je Visoki predstavnik ovlaten da prua pomo kada to ocijeni neophodnim, u iznalaenju rjeenja za sve probleme koji se jave u vezi sa civilnim provoenjem; Pozivajui se na taku XI.2. Zakljuaka Vijea za impelementaciju mira koji se sastao u Bonu 9. i 10. decembra 1997. godine, u kojoj je Vijee pozdravilo namjeru Visokog predstavnika da iskoristi svoj konani autoritet u zemlji u pogledu tumaenja Sporazuma o civilnom provoenju Mirovnog ugovora kako bi pomogao u iznalaenju rjeenja za probleme, kako je prethodno reeno, donoenjem konanih odluka, kada to bude smatrao neophodnim, u vezi sa odreenim pitanjima, ukljuujui (u skladu sa podtakom (c) ove take) mjere u svrhu obezbjeenja implementacije Mirovnog sporazuma na itavoj teritoriji Bosne i Hercegovine i njenih entiteta; Pozivajui se nadalje na taku 12.1. Deklaracije Vijea za implementaciju mira koje se sastalo u Madridu 15. i 16. decembra 1998. godine, u kojoj se jasno kae da spomenuto Vijee smatra da uspostavljanje vladavine prava, u koju svi graani imaju povjerenje, predstavlja preduslov za dugotrajni mir i samoodrivu ekonomiju koja je u stanju da privue i zadri strane i domae ulagae. Pozivajui se takoe na taku 3. Aneksa II (Vladavina prava i Ljudska prava) spomenute Deklaracije, prema kojoj je osnivanje sudskih institucija na dravnom nivou, ime se zadovoljava potreba utvrena ustavom da se rjeavaju krivina djela koja poine zvaninici Bosne i Hercegovine u vrenju svojih dunosti te izborna pitanja i pitanja u oblasti upravnog prava, preduslov za uspostavljanje vladavine prava u Bosni i Hercegovini; Pozivajui se konano na Deklaraciju Vijea za implementaciju mira koje se sastalo u Briselu 23. i 24. maja 2000. godine i na Aneks te Deklaracije, kojima se predvia usvajanje Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine do septembra 2000. godine; Konstatirajui stoga da Sud Bosne i Hercegovine koji prua sudsku zatitu u stvarima koje spadaju u nadlenost drave Bosne i Hercegovine prema Ustavu Bosne i Hercegovine predstavlja preduslov za uspostavljanje vladavine prava u dravi Bosni i Hercegovini; Imajui u vidu da e garancija sudske zatite u oblastima koje ukljuuju dravljanstvo, vanjsku trgovinu i investicije pruiti pravnu sigurnost i da je ta sigurnost neophodna za uspostavljanje funkcionalne ekonomije u cijeloj Bosni i Hercegovini, ime e se omoguiti otvaranje novih perspektiva za graane Bosne i Hercegovine u budunosti u njihovoj zemlji; Istiui potrebu za postojanjem sudske zatite na nivou drave Bosne i Hercegovine koja je u skladu sa garancijama utvrenim Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, koja je i sama dio Ustava Bosne i Hercegovine i ima prioritet nad svim ostalim zakonima Bosne i Hercegovine; Imajui u vidu da je radna grupa kojom je predsjedavalo Ministarstvo za civilne poslove i komunikacije i koju su sainjavali lanovi tog ministarstva, Ministarstva pravde Federacije Bosne i Hercegovine i

Ministarstva pravde Republike Srpske te Ureda Visokog predstavnika usaglasila nacrt teksta Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine 5. oktobra 2000. godine; Imajui nadalje u vidu da se usaglaeni tekst zasniva na nacrtu Zakona o Dravnom sudu Bosne i Hercegovine Venecijanske komisije Vijea Evrope od 16. juna 2000. godine, koji je radna grupa prilagodila pravnom okviru i uslovima specifinim za Bosnu i Hercegovinu, zadravajui pri tom sutinu nacrta Venecijanske komisije; alei to, bez obzira na gore navedene injenice koje su trebale omoguiti Vijeu ministara Bosne i Hercegovine i Parlamentarnoj skuptini Bosne i Hercegovine da donesu spomenuti Zakon o Sudu Bosne i Hercegovine u uobiajenoj proceduri prije izbora 11. novembra 2000. godine, ovaj Zakon nije usvojen; Svjestan u potpunosti i da je hitno i potrebno osnivanje Suda Bosne i Hercegovine iz svih gore navedenih razloga i radi zatite interesa graana Bosne i Hercegovine; Na osnovu svega navedenog, ovim donosim slijedeu Odluku koja stupa na snagu odmah na privremenoj osnovi, sve dok Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine ne usvoji ovaj Zakon u propisanoj formi, bez izmjena i dopuna i bez postavljanja uslova.

ODLUKA
Zakon kojim se uspostavlja Sud Bosne i Hercegovine ini sastavni dio ove Odluke. Zakon e se objaviti odmah u Slubenom glasniku Bosne i Hercegovine i slubenim glasilima Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske. Zakon o Sudu Bosne i Hercegovine stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom glasniku Bosne i Hercegovine. Sarajevo, 12 novembar 2000. god. Wolfgang Petritsch Visoki predstavnik

ZAKON O SUDU BOSNE I HERCEGOVINE


OPI DIO lan 1. Osnivanje 1. Da bi se osiguralo efikasno ostvarivanje nadlenosti drave Bosne i Hercegovine i potovanje ljudskih prava i vladavine zakona na njenoj teritoriji, osniva se Sud Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Sud). 2. Sjedite Suda je u Sarajevu. lan 2. Sastav Suda 1. Sud sainjava 15 sudija. lan 3. Uslovi za obavljanje funkcije
2

1. Za sudiju Suda imenuje se dravljanin Bosne i Hercegovine koji je diplomirani pravnik i ima poloen pravosudni ispit i iskustvo u radu u pravosudnim tijelima ili advokatskoj kancelariji u trajanju od najmanje deset godina. 2. Izuzetno, za sudiju Suda moe biti imenovan docent ili profesor sa jednog od pravnih fakulteta Bosne i Hercegovine iz predmeta krivino pravo ili krivino procesno pravo, graansko pravo ili graansko procesno pravo, odnosno upravno pravo, privredno pravo ili porodino pravo. lan 4. Izbor sudija 1. Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine bira sudije Suda na prijedlog Komisije za imenovanje sudija Suda. lan 5. Komisija za imenovanje sudija Suda 1. Komisiju za imenovanje sudija Suda sainjava 6 lanova koji su dravljani Bosne i Hercegovine. lanovi Komisije su predsjednik i dva zamjenika predsjednika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, predsjednik i zamjenik Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine i predsjednik Vrhovnog suda Republike Srpske. 2. Predsjednik Komisije bira se na konstituirajuoj sjednici. 3. Sva ostala pitanja ureuju se Poslovnikom o radu Komisije. Poslovnik o radu se donosi na prvoj sjednici Komisije koja se odrava u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. 4. Komisija moe vriti i druge funkcije koje su utvrene zakonom Bosne i Hercegovine. lan 6. Trajanje funkcije 1. Imenovane sudije obavljaju sudijsku funkciju do dobi od 70 godina, ako ne nastupe okolnosti predviene lanom 7. lan 7. Mandat sudija 1. Sudiji funkcija prestaje:

a) istekom perioda na koji je imenovan prema lanu 65.; b) podnoenjem ostavke, to potvruje Sud na opoj sjednici; c) trajnim gubljenjem sposobnosti da vri funkciju sudije zbog bolesti, invalidnosti ili zdravstvenih
tekoa, a na osnovu miljenja nadlene ljekarske komisije i odluke Suda na opoj sjednici;

d) smjenjivanjem sa funkcije od strane Parlamenta, a na prijedlog ope sjednice Suda.


lan 8. Nespojivost funkcija i imunitet 1. Sudijska funkcija je nespojiva sa drugom javnom ili privatnom slubom. Sudija Suda, kao ni kandidat za sudiju Suda, ne moe obavljati poslove u organima stranke, politikih udruenja ili fondacija koje su povezane sa strankom, niti moe biti ukljuen u bilo kakvu politiku ili stranaku aktivnost javnog karaktera. Izuzetak od ovog pravila ini nastavniki i nauno-istraivaki rad u oblasti prava.

2. Sudija Suda ne moe biti krivino gonjen, ispitivan, zadran, uhapen niti mu se moe suditi za miljenje koje je izrazio ili za odluku koju je donio u vrenju ovlatenja koja ima u okviru svoje funkcije. lan 9. Jezik 1. U postupku pred Sudom i u obraanju Suda sa strankama u upotrebi su slubeni jezici Bosne i Hercegovine bosanski, hrvatski i srpski jezik, te oba pisma latinino i irilino pismo. Uesnici u postupku imaju pravo upotrebljavati bilo koji od slubenih jezika i pisama u svim radnjama postupka. 2. Okrivljeni moe u krivinom postupku upotrebljavati svoj jezik u bilo kojoj radnji tog postupka. Ako se postupak vodi na jeziku koji okrivljeni ne zna, osigurat e se usmeno prevoenje koje obavlja slubeni tuma. okrivljeni e se pouiti o pravu na prevoenje i tog se prava moe odrei ako zna jezik na kome se vodi postupak. U zapisniku e se zabiljeiti da je uesniku data pouka, kao i njegova izjava. lan 10. Poslovnik Suda 1. Poslovnikom Suda ureuju se postupci pred svim odjeljenjima Suda u onoj mjeri u kojoj nisu ureeni zakonima na koje se u ovom zakonu upuuje. Kod voenja postupka potuju se osnovni principi predvieni ovim zakonom. 2. Poslovnik Suda objavljuje se u Slubenom glasniku Bosne i Hercegovine. lan 11. Budet Suda 1. Sud ima svoj budet, koji je sastavni dio Budeta Bosne i Hercegovine. 2. Predsjednik Suda je zaduen, uz pomo Generalnog sekretara, za pripremu i izvravanje budeta Suda. lan 12. Punomonici 1. Da bi se punomonik pojavio, odnosno postupao pred Sudom, mora biti upisan u imenik advokata nadlenog tijela u Bosni i Hercegovini priznatog od strane Suda. 2. Sud moe u svakom pojedinanom sluaju posebno dozvoliti postupanje pred Sudom punomoniku koji ne ispunjava uslove iz prethodnog stava. 3. Poslovnikom Suda utvruje se postupak za posebno postupanje punomonika, kao i za priznavanje tijela koje izdaje dozvole za advokate. 4. Poslovnikom Sud odreuje uslove i nain obavljanja rada svih punomonika u postupku pred Sudom, naroito ukljuujui pravo da, po sopstvenoj ocjeni, izrekne sankciju punomoniku u postupku pred Sudom. 5. Sankcije iz prethodnog stava mogu ukljuiti suspenziju ili ukidanje dozvole za rad pred Sudom kao i svaku drugu sankciju utvrenu zakonom i Poslovnikom suda. NADLENOST lan 13.

Krivina nadlenost 1. Sud je nadlean za krivina djela utvrena zakonom drave Bosne i Hercegovine kad se tim zakonom odreuje nadlenost Suda za ta krivina djela. 2. U nadlenosti Suda je takoe da:

a) zauzima konaan i obavezujui stav vezan za provoenje zakona drave i meunarodnih ugovora na
zahtjev bilo kojeg suda entiteta ili bilo kojeg suda Distrikta Brko kojem je povjereno provoenje zakona drave; b) odluuje o pitanjima koja se tiu provoenja meunarodnih i meuentitetskih krivinih propisa, ukljuujui i odnose sa Interpolom i drugim meunarodnim policijskim organima, te ukljuujui transfer osuene osobe, izruenje i predaju osoba po zahtjevu bilo kojeg organa na podruju Bosne i Hercegovine, druge drave, odnosno meunarodnog suda ili tribunala; c) rjeava sukob nadlenosti izmeu sudova iz Fedearcije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, i sudova entiteta i sudova Distrikta Brko; d) odluuje o ponavljanju krivinog postupka za krivina djela predviena zakonima drave Bosne i Hercegovine. lan 14. Upravna nadlenost 1. Sud je nadlean da odluuje po tubama protiv konanih upravnih akata, odnosno kada se radi o upravnoj utnji, institucija Bosne i Hercegovine i njenih tijela, javnih agencija, javnih korporacija, institucija Distrikta Brko i drugih organizacija utvrenih zakonom drave Bosne i Hercegovine, donesenih u vrenju javnih ovlatenja. 2. Sud je naroito nadlean da: a) ocjenjuje zakonitost pojedinanih i opih izvrnih upravnih akata donesenih na osnovu dravnog zakona, pri vrenju javnih funkcija organa vlasti Bosne i Hercegovine iz stava 1. ovog lana, za koje zakonom nije predvieno sudsko ispitivanje; b) rjeava imovinske sporove izmeu drave i entiteta, izmeu drave i Distrikta Brko, izmeu entiteta, izmeu entiteta i Distrikta Brko i izmeu institucija Bosne i Hercegovine koje su povezane sa vrenjem javnih ovlatenja; c) rjeava sukob nadlenosti izmeu sudova iz entiteta, i sudova entiteta i sudova Distrikta Brko; d) odluuje o ponavljanju postupka u sporovima iz stava 1. i taaka a) i b) ovog stava. lan 15. Apelaciona nadlenost 1. Sud je nadlean da odluuje po:

a) albama protiv presuda ili odluka koje donese krivino odjeljenje ovog Suda, u smislu lana 37.
ovog zakona;

b) albama protiv presuda ili odluka koje donese upravno odjeljenje ovog Suda, u smislu lana 57.
ovog zakona;

c) albama protiv presuda sudova posljednje instance u Distriktu Brko, u smislu lana 37. ili 57. ovog
zakona.

d) vanrednim pravnim lijekovima protiv pravomonih odluka koje su donijela odjeljenja Suda i protiv
pravomonih odluka koje je donio sud posljednje instance u Distriktu Brko, izuzev o zahtjevima za ponavljanje postupka. 2. Sud je takoe nadlean i za:

a) rjeavanje po prigovorima koji se odnose na krenje izbornog zakona i dodatnih propisa i uputstava
koje donosi Stalna izborna komisija;

b) rjeavanje u svim drugim predmetima kada je to predvieno zakonom Bosne i Hercegovine.


VANREDNI PRAVNI LIJEKOVI lan 16. Krivina nadlenost 1. Vanredni pravni lijekovi u krivinom postupku su:

a) zahtjev za ponavljanje postupka; b) zahtjev za zatitu zakonitosti.


lan 17. Upravna nadlenost 1. Vanredni pravni lijekovi u upravnom postupku su:

a) zahtjev za ponavljanje postupka; b) zahtjev za zatitu zakonitosti; c) zahtjev za preispitivanje sudske odluke.
lan 18. Postupak po vanrednim pravnim lijekovima 1. U postupku po vanrednim pravnim lijekovima iz lanova 16. i 17. primjenjuju se pravila krivinog postupka, parninog postupka i postupka upravnog spora koja su ureena vaeim zakonima o krivinom postupku, zakonima o praninom postupku i zakonima o upravnom sporu koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini, do donoenja odgovarajuih zakona Bosne i Hercegovine. ORGANIZACIJA SUDA lan 19. Organizacija Suda 1. Sud ima opu sjednicu i tri odjeljenja. 2. Sudska odjeljenja su: a) krivino odjeljenje; b) upravno odjeljenje; c) apelaciono odjeljenje (ukljuujui nadlenost po albi u postupku provoenja izbora). 3. U skladu sa Poslovnikom Suda, predsjednik Suda je nadlean da sudije rasporeuje na ope i posebne zadatke u bilo koje odjeljenje, vijee ili predmet. 4. Sudsko odjeljenje ima predsjednika koga biraju sve sudije tog odjeljenja na period od pet godina. 5. Vijeem rukovodi predsjednik odjeljenja ili sudija koji sudi u vijeu i kojeg je odredio predsjednik odjeljenja. lan 20. Predsjednik Suda

1. Predsjednik Suda i dva potpredsjednika Suda biraju se na opoj sjednici na period od pet godina, uz mogunost ponovnog izbora. 2. Predsjednik i dva potpredsjednika biraju se tajnim glasanjem i veinom glasova svih sudija Suda na sjednici kojom predsjedava najstariji sudija. 3. U sluaju privremene odsutnosti predsjednika Suda zamjenjuje ga potpredsjednik Suda kojeg on odredi. lan 21. Odgovornosti predsjednika Suda 1. Predsjednik Suda odgovoran je za:

a) b) c) d) e) f) g) h)

predstavljanje Suda u odnosima sa dravnim tijelima i organizacijama; rasporeivanje sudija u odjeljenja i vijea; odreivanje zamjene za sudiju u sluaju izuzea sudije; odreivanje datuma sjednica, voenje predmeta i rasporeivanje predmeta lanovima Suda i, po potrebi, odreivanje nadlenog odjeljenja; sazivanje i rukovoenje radom ope sjednice Suda izvrenje budeta Suda; rukovoenje osobljem Suda; pokretanje disciplinskog postupka protiv sudije, generalnog sekretara ili zamjenika sekretara.

2. Predsjednik na opoj sjednici Suda predlae plan rada koji se priprema na poetku svake kalendarske godine i kojim se unaprijed utvruje nain rasporeda predmeta u skladu s objektivnim kreterijima. lan 22. Opa sjednica Suda 1. Opu sjednicu Suda sainjavaju sve sudije Suda. Na opoj sjednici odluke se donose veinom glasova svih sudija Suda. 2. Na opoj sjednici Sud: bira predsjednika i potpredsjednika Suda; izrauje i usvaja Poslovnik o radu Suda; izrauje i usvaja Poslovnik o radu krivinog, upravnog i apelacionog odjeljenja; bira generalnog sekretara i dva zamjenika sekretara; usvaja plan rada koji predlae predsjednik; potvruje poduzimanje disciplinskog postupka protiv sudije, generalnog sekretara i zamjenika sekretara; g) predlae smjenjivanje sudije u smislu lana 7; h) usvaja prijedlog budeta Suda.

a) b) c) d) e) f)

lan 23. Sudska odjeljenja 1. Krivino odjeljenje i upravno odjeljenje sainjeno je od po najmanje pet sudija. Krivino i upravno odjeljenje sude u vijeima sastavljenim od po trojice sudija. 2. Apelaciono odjeljenje sainjava najmanje pet sudija. Apelaciono odjeljenje sudi u vijeima sastavljenim od pet sudija.

3. Od sudije iz drugog odjeljenja moe se traiti da sudi u apelacionom odjeljenju. lan 24. Krivino odjeljenje 1. Sudije pojedinano mogu obavljati i dunosti istranog sudije. Sudija u svojstvu istranog sudije nadlean je da preduzme sve mjere neophodne za spovoenje istrage a kako je to predvieno odgovarajuim zakonom o krivinom postupku.. Nakon to u tom svojstvu jednom donese odluku u istranom postupku, sudija, izuzev u sluaju prestanka funkcije u skladu sa lanom 7. ovog zakona, je nadlean za donoenje svih odluka u istom predmetu do kraja istranog postupka, a u kasnijim fazama postupka iskljuuje se iz rada u ovom predmetu. 2. Radom krivinog odjeljenja rukovodi predsjednik odjeljenja kojeg biraju sve sudije odjeljenja. Predsjednik odjeljenja odreuje sudiju izvjestioca u svakom pojedinanom predmetu. 3. Protiv odluke kojom se prihvata ili odbija sastav vijea stranka ne moe uloiti albu, to ne utie na pravo da izjavi prigovor na odluku prilikom ulaganja redovnog pravnog lijeka protiv pravomone presude. lan 25. Upravno odjeljenje 1. Upravno odjeljenje vodi predsjednik kojeg biraju sve sudije tog odjeljenja. 2. Protiv odluke kojom se prihvata ili odbija sastav vijea ne moe se uloiti alba, to ne utie na pravo da se izjavi prigovor na odluku prilikom ulaganja pravnog lijeka protiv konane odluke. lan 26. Apelaciono odjeljenje 1. Apelacionim odjeljenjem rukovodi predsjedavajui kojeg biraju sve sudije odjeljenja. lan 27. Sekretarijat 1. Sud ima zajedniki sekretarijat, sekretarijat krivinog odjeljenja, sekretarijat upravnog odjeljenja i sekretarijat apelacionog odjeljenja. 2. Zajedniki sekretarijat vodi generalni sekretar, pod nadzorom Predsjednika Suda i u skladu sa uslovima utvrenim Poslovnikom Suda. 3. Zajedniki sekretarijat ini generalni sekretar i dva zamjenika sekretara koje bira Sud na opoj sjednici. 4. Zajedniki sekretarijat je odgovoran za administraciju i pomae u radu svim odjeljenjima. lan 28. Sekretar krivinog odjeljenja 1. Sekretar krivinog odjeljenja, pod nadzorom generalnog sekretara i dva zamjenika sekretara, pomae sudijama u radu. 2. Sekretar postupa u ime i na osnovu zahtjeva krivinog odjeljenja i sudije tog odjeljenja. lan 29. Sekretar upravnog odjeljenja

1. Sekretar upravnog odjeljenja, pod nadzorom generalnog sekretara i dva zamjenika sekretara, pomae sudijama u radu. 2. Sekretar postupa u ime i na osnovu zahtjeva upravnog odjeljenja i sudije tog odjeljenja. 3. Sekretar pomae upravnom odjeljenju u izvrenju odluka tog odjeljenja. lan 30. Sekretar apelacionog odjeljenja 1. Sekretara apelacionog odjeljenja, pod nadzorom generalnog sekretara i dva zamjenika sekretara pomae sudijama u radu. 2. Sekretar postupa u ime i na osnovu zahtjeva apelacionog odjeljenja i sudije tog odjeljenja. lan 31. Administrativno osoblje 1. Sud ima administrativn slubu. Sud Poslovnikom utvruje organizacionu strukturu slube. 2. Sud utvruje poslove i zadatke, razloge za neprisustvovanje sjednicama, pitanja zamjene, odsustva, godinjih i kraih odmora koji se odnose na administrativno osoblje. KRIVINI POSTUPAK lan 32. Opa pravila 1. Do donoenja zakona koji ureuje oblast krivinog postupka na nivou Bosne i Hercegovine, u postupku pred ovim Sudom primjenjivae se zakon o krivinom postupku koji vai u mjestu gdje je krivino djelo poinjeno, ukoliko ovaj Zakon drugaije ne predvia. 2. U toku prijelaznog perioda, a do donoenja zakona koji ureuje oblast krivinog postupka na nivou Bosne i Hercegovine, Sud odluuje koji od zakona o krivinom postupku e se primjenjivati ako mjesto izvrenja krivinog djela ukljuuje teritorije dva entiteta, odnosno Distrikta Brko. 3. Kod voenja postupka potuju se osnovni principi sadrani u lanovima 33, 34. i 35. ovog zakona. lan 33. Pretpostavka nevinosti 1. Svako se smatra nevinim za krivino djelo dok se pravomonom presudom ne utvrdi njegova krivnja. Prije donoenja pravomone presude okrivljeni moe biti ogranien u svojoj slobodi i drugim pravima samo u skladu s ovim zakonom. lan 34. Prava osumnjienog i okrivljenog 1. Osoba koja je podvrgnuta ispitivanju nije duna dati bilo kakvu izjavu ili odgovoriti na bilo koje pitanje koje joj postavi ovlatena osoba, osim podataka o svom identitetu, a ovlatena osoba organa unutranjih poslova ga je duna pouiti o tom pravu. 2. Osumnjieni za kojeg postoji osnovana sumnja da je poinio krivino djelo ima pravo uzeti branioca kao

i pravo da branilac bude prisutan njegovom ispitivanju koje vri ovlatena osoba. Ako je osumnjieni lien slobode, on ima pravo da zahtijeva da mu se imenuje branilac, ukoliko prema svom imovnom stanju ne moe snositi trokove odbrane. Osumnjieni ima pravo da sam izabere branioca meu advokatima i da o tome obavijesti Sud. 3. Svaka ovlatena osoba organa unutranjih poslova duna je pouiti osumnjienog o pravima iz stava 2. i 3. ovog lana. Okrivljeni ve na prvom ispitivanju mora biti obavijeten o djelu za koje se tereti i o osnovama optube. Okrivljenom se odmah mora omoguiti da se izjasni o svim injenicama i dokazima koji ga terete i da iznese sve injenice i dokaze koji mu idu u korist. 4. Zabranjeno je od osumnjienog, okrivljenog ili bilo koje druge osobe koja sudjeluje u postupku iznuivati priznanje ili kakvu drugu izjavu. Sud ne moe temeljiti svoju odluku na dokazima pribavljenim povredama ljudskih prava i sloboda propisanih ustavom i meunarodnim ugovorima, niti na dokazima koji su pribavljeni povredama ovog zakona. 5. Sud ne sudi u odsustvu. 6. Odredbama ovog zakona se ni na koji nain ne ograniava bilo koje pravo koje se okrivljenom osigurava Ustavom Bosne i Hercegovine i meunarodnim ugovorima iz dodatka Ustavu te opeprihvaenim principima meunarodnog javnog prava. lan 35. Ne bis in idem 1. Ni jedan sud na podruju Bosne i Hercegovine nee suditi osobi za krivino djelo za koje joj je ve sudio ovaj Sud. lan 36. Branilac 1. Osumnjieni, odnosno okrivljeni ima pravo na branioca tokom cijelog krivinog postupka. 2. Vie osoba moe imati jednog branioca samo ako se protiv njih ne vodi krivini postupak za isto krivino djelo. Jedan okrivljeni moe imati vie branilaca, a smatra se da je odbrana osigurana ako u postupku uestvuje jedan od branilaca. 3. Osumnjieni odnosno okrivljeni se mora pouiti prije prvog ispitivanja da ima pravo uzeti branioca i da branilac moe biti prisutan njegovom ispitivanju. 4. Ako osumnjieni, odnosno okrivljeni sam ne uzme branioca, branilac mu moe biti postavljen po slubenoj dunosti ili mu ga mogu uzeti njegov zakonski zastupnik, brani odnosno vanbrani drug, srodnik po krvi u pravoj liniji, usvojitelj, usvojenik, brat, sestra ili hranitelj. 5. Ako je osumnjieni, odnosno okrivljeni nijem, gluh ili nesposoban da se sam uspjeno brani ili ako se postupak vodi zbog krivinog djela za koje se moe izrei kazna dugotrajnog zatvora, osumnjieni, odnosno okrivljeni mora imati branioca ve prilikom prvog ispitivanja. 6. Ako se radi o krivinom djelu za koje se moe izrei kazna zatvora 10 godina ili tea kazna, okrivljeni mora imati branioca najmanje u vrijeme dostavljanja optunice. Ako okrivljeni prema svom imovnom stanju ne moe snositi trokove odbrane, branilac e mu se postaviti bez naplate trokova kada to zahtijevaju interesi pravde. 7. Za branioca se moe uzeti samo advokat ovlaten da postupa pred Sudom u skladu sa lanom 12. lan 37.

10

Pravo na albu 1. Tuilac ili osoba koju je krivino odjeljenje osudilo moe izjaviti albu albenom odjeljenju u sluajevima zbog:

a) b) c) d)

bitne povrede odredaba krivinog postupka pogrene primjene zakona; pogreno i nepotpuno utvrenog injeninog stanja; odluke o krivinim sankcijama, oduzimanju imovinske koristi, trokovima krivinog postupka, imovinskopravnim zahtjevima, kao i zbog odluke o objavljivanju presude putem tampe, radija i televizije.

2. Tuilac moe izjaviti albu kako na tetu tako i u korist optuenog. 3. Rok u kojem se moe izjaviti alba na odluku je 15 dana od dana dostavljanja kopije odluke stranci. 4. Okrivljeni se moe odrei prava na albu samo nakon to mu je odluka dostavljena. Tuilac se moe odrei prava na albu protiv interesa optuenog od trenutka objavljivanja odluke pa do isteka roka za izjavu albe protiv interesa optuenog, a moe u bilo kojem trenutku do donoenja odluke apelacionog odjeljenja odustati od ve izjavljene albe. 5. Odricanje i odustajanje od albe ne moe se opozvati. lan 38. Odluke po albi 1. Predsjedavajui sudija apelacionog odjeljenja rjeenjem odbacuje albu koja je neblagovremena. 2. Apelaciono odjeljenje moe potvrditi, ukinuti ili preinaiti odluke krivinog odjeljenja, u skladu sa vaeim odredbama proceduralnih zakona. lan 39. Izuzee 1. Sudija ne moe vriti sudijsku funkciju u slijedeim sluajevima:

a) ako je oteen krivinim djelom; b) ako mu je okrivljeni, njegovi branilac, oteeni, njihov zakonski zastupnik ili punomonik, brani
odnosno vanbrani drug ili srodnik po krvi u prvoj liniji do bilo kojeg stepena, u pobonoj liniji do etvrtog stepena, a po tazbini do drugog stepena; c) ako je u istom krivinom predmetu vrio radnje kao branilac, zakonski zastupnik ili punomonik oteenog, ili je sasluan kao svjedok ili vjetak; 2. Sudija im sazna za postojanje kojeg od razloga za izuzee, duan je prekinuti svaki rad na tom predmetu i o tome izvijestiti predsjednika Suda koji e mu odrediti zamjenu. Ako se radi o izuzeu predsjednika Suda, on e odrediti sebi zamjenika. 3. Ako sudija smatra da postoje druge okolnosti koje opravdavaju njegovo izuzee, o tome e obavijestiti predsjednika Suda. lan 40. Trokovi 1. Trokovi krivinog postupka su izdaci uinjeni povodom krivinog postupka od njegovog pokretanja do

11

njegovog zavretka, te izdaci za preduzete istrane radnje. 2. Sud e svakom presudom i rjeenjem kojim se okonava krivini postupak odluiti ko snosi trokove postupka i koliko oni iznose. 3. Kada sud okrivljenog oglasi krivim, moe u presudi izrei da je duan naknaditi cjelokupni ili djelimini iznos trokova krivinog postupka. Maloljetni poinilac krivinog djela nije duan snositi trokove krivinog postupka ni u jednom dijelu. 4. Trokovi prevoenja nee se naplaivati od osoba koje su po odredbama ovog zakona dune da naknade trokove krivinog postupka. 5. Kad se obustavi krivini postupak ili kad se donese presuda kojom se okrivljeni oslobaa od optube ili kojom se optuba odbija, izrei e se u rjeenju, odnosno presudi da trokovi krivinog postupka kao i nuni izdaci okrivljenog i nuni izdaci i nagrada branioca, padaju na teret drave Bosne i Hercegovine. 6. Osoba koja je svjesno podnijela lanu prijavu snosit e trokove krivinog postupka. lan 41. Rehabilitacija Naknada 1. Pravo na rehabilitaciju, odnosno naknadu tete na teret drave Bosne i Hercegovine i druga prava utvrena zakonom ima osoba koja je neopravdano osuena za krivino djelo ili liena slobode. lan 42. Ponavljanje postupka 1. Ponavljanje postupka moe zahtijevati osoba osuena za krivino djelo kada se iznesu nove bitne injenice koje nisu mogle biti poznate u vrijeme donoenja presude. UPRAVNI POSTUPAK lan 43. Sukob nadlenosti 1. U sluajevima sukoba upravne nadlenosti izmeu dravnog suda Bosne i Hercegovine i drugog suda u Bosni i Hercegovini, entiteta i Distrikta Brko, nadlenost ima ovaj Sud. 2. U sluajevima iz lana 14. stav 1. ovog zakona Sud moe preuzeti i prenijeti postupak od svakog drugog suda na podruju Bosne i Hercegovine. Ova odluka je konana i obavezujua. lan 44. Pravna sposobnost 1. Samo pravna i fizika lica koja posjeduju pravnu sposobnost da ostvaruju svoja graanska prava imaju pravo da osporavaju akte i odluke navedene u lanu 14. 2. Fizika lica koja nemaju poslovnu sposobnost ili nisu punoljetna zastupa njihov zakonski zastupnik. lan 45. Locus standi za tuioca 1. Akte, rjeenja i propise iz lana 14. ovog zakona mogu osporavati osobe prema kojima su upravljeni i osobe na koje se neposredno i pojedinano odnose.

12

2. Propise koji imaju opu primjenu mogu osporavati fizike odnosno pravne osobe na koje se ti propisi direktno i pojedinano odnose. 3. Naknadu za tetu koja je nastala pri vrenju javnih poslova uprave ili njenih agencija i osoba koje vre javne funkcije mogu zahtijevati osobe koje su time oteene ili trpe tetne posljedice. 4. Grupe koje zastupaju kolektivne interese (udruenja i fondacije, korporacije, sindikati) mogu osporavati akte ili rjeenja koji se tiu njihovih prava ili kolektivnih interesa koje zastupaju. 5. Dravni slubenici mogu osporavati akte i rjeenja o uslovima radnog odnosa koji se neposredno ili posredno odnose na njih. 6. Ako nastupi smrt tuioca, postupak mogu nastaviti njegovi nasljednici ili mogu pokrenuti novi postupak radi odbrane svojih zakonskih interesa. lan 46. Locus standi za tuenog 1. U postupku pred upravnim odjeljenjem tuena strana je drava Bosna i Hercegovina. Tuenu stranu u postupku pred Sudom zastupa dravni pravobranilac Bosne i Hercegovine, odnosno drugi odgovarajui punomonik kojeg imenuje Vijee ministara Bosne i Hercegovine. lan 47. Umjea 1. Sud moe dozvoliti osobi koja ima neposredni i pojedinani interes u aktu, rjeenju odnosno propisu koji je predmet postupka ili u neinjenju uprave ili njenih agencija da stupi u postupak kao sporedni umjea na strani podnosioca zahtjeva ili drave Bosne i Hercegovine. lan 48. Zastupanje 1. U toku postupka podnosioca tube moe zastupati advokat kojeg on odabere. 2. Za zastupnika se moe uzeti samo punomonik koji je ovlaten da postupa pred Sudom u skladu sa lanom 12 ovog zakona. lan 49. Pravno dejstvo tube 1. Tuba pokrenuta kod upravnog odjeljenja ne odlae izvrenje, ako Sud drugaije ne odlui. lan 50. Obim tube 1. Podnosioci tube mogu zahtijevati:

a) da se utvrdi da je osporavani akt, rjeenje ili propis u suprotnosti sa zakonom i da se ponitava; b) da se, po potrebi, tuiocu prizna poseban pravni status i pravo na povrat u preanje stanje prije
izvrenja osporavanog akta, rjeenja ili propisa;

c) da se utvrdi odgovornost uprave, ukljuujui i obavezu plaanja naknade za nastalu tetu; d) ako se radi o neinjenju od strane uprave ili javnih agencija, da se odredi ispunjavanje zakonskih
obaveza.

13

lan 51. Tuba 1. Tuba se podnosi u pismenom obliku uz kratko obrazloenje i potpis podnosioca. 2. Tuba se podnosi u roku od dva mjeseca od dana kada je podnosilac tube obavijeten, odnosno kada je primio osporavani akt ili rjeenje, odnosno od dana objavljivanja osporavanog propisa. lan 52. Spajanje postupaka 1. Sud moe odluiti da se vie postupaka spoji u jedan kada su tube zasnovane na istom injeninom stanju i na istom pravnom osnovu, naroito: a) kad se odnose na isti akt, rjeenje ili propis; b) kad se odnose na nekoliko akata, rjeenja ili propisa od kojih je jedan provoenje, potvrivanje ili ponavljanje drugog. 2. Odluku iz stava 1. Sud moe donijeti u bilo kojoj fazi postupka. 3. Podnosilac tube moe osporavati vie akata, rjeenja ili propisa jednom tubom. Vie podnosilaca moe podnijeti jednu tubu kojom se osporava isti akt, rjeenje ili propis. lan 53. Istraga/Dokazi 1. Sud razmatra kompletan upravni spis vezan za predmet koji sastavlja i iznosi dravni pravobranilac, odnosno drugi punomonik kojeg imenuje Vijee ministara Bosne i Hercegovine. 2. Sud nalae izvoenje dokaza u mjeri u kojoj ocijeni da je neophodno. Ispitivati se mogu:

a) svjedoci; b) vjetaci; c) dokumentacija, ukljuujui i upravni spis koji pripremi dravni pravobranilac odnosno drugi
punomonik kojeg imenuje Vijee ministara Bosne i Hercegovine. lan 54. Odluka 1. Odluka moe sadrati jednu od slijedeih izjava: a) nedoputenost tube iz razloga navedenih u lanu 51.; b) potpuno ili djelimino usvajanje tube ili odbacivanje zahtjeva; c) u sluaju usvajanja zahtjeva, ponitavanje akta, rjeenja ili propisa koji se osporava na osnovu toga da je u suprotnosti sa zakonom. Odlukom se takoe moe naloiti podnosiocu tube povrat u stanje kakvo je bilo prije izvrenja akta, rjeenja ili propisa koji je u pitanju; d) odreivanje naknade tete. U takvim sluajevima odlukom se utvruje i visina tete. 2. Odluka sadri i nalog o plaanju trokova podnosiocu zahtjeva ili tuenoj strani u skladu sa lanom 56 . 3. Podnosilac zahtjeva se obavjetava o odluci, koja je konana i obavezujua, u roku utvrenom Poslovnikom Suda.

14

lan 55. Pravno dejstvo i objavljivanje odluke 1. Odluka kojom se tuba oglaava nedoputenom ili se odbija ima pravno dejstvo samo za stranke u postupku. 2. Odluka kojom se uvaava tuba primjenjuje se na sve osobe na koje utie akt, rjeenje ili propis koji je osporavan. 3. Odluka se dostavlja svim stranama i objavljuje se u Slubenom glasniku Bosne i Hercegovine. lan 56. Trokovi 1. Trokovi upravnog postupka su izdaci uinjeni povodom upravnog postupka od njegovog pokretanja do zavretka. 2. Sud e svakom odlukom kojom okonava upravni postupak odluiti ko snosi trokove postupka i koliko oni iznose. 3. Sud e odluiti da stranka koja je pokrenula ili nastavila postupak u looj namjeri ili iz nemara snosi sudske trokove u cjelosti. lan 57. Pravo na albu 1. Protiv odluke upravnog odjeljenja strane u postupku mogu uloiti albu apelacionom odjeljenju u roku od 15 dana od dana obavjetenja o odluci radi ispitivanja zakonitosti odluke u prvom stepenu. 2. Ulaganjem albe odlae se stupanje na snagu odluke upravnog odjeljenja, ako nije drugaije odreeno posebnim zakonom ili drugim propisom. Na zahtjev zainteresovane stranke, upravno odjeljenje moe donijeti potrebne preventivne mjere kojima se osigurava potpuno postupanje prema odluci ako je potvrena odlukom apelacionog odjeljenja. 3. Upravno odjeljenje moe odrediti i privremeno izvrenje odluke, ako je to mogue, na zahtjev zainteresovane stranke, ukoliko bi usljed odgaanja izvrenja bila nanesena kojoj stranci teta koja bi se teko ili nikako mogla popraviti. Od stranke u ijem se interesu provodi izvrenje traie se odgovarajue osiguranje u sluaju da apelaciono odjeljenje naknadno ukine odluku. lan 58. Odluka apelacionog odjeljenja 1. Apelaciono odjeljenje moe potvrditi ili ukinuti odluku koju je donijelo upravno odjeljenje. Ako se odluka ukida, apelaciono odjeljenje odluuje i o izvornom zahtjevu. 2. Odluke apelacionog odjeljenja su konane i obavezujue za sve stranke, u skladu sa odredbama lana 54. lan 59. Izvrenje odluke 1. Upravno odjeljenje u prvom stepenu ima nadlenost da izvri prvostepenu odluku iz lana 54., odnosno odluku po albi iz lana 58.

15

2. Stranke su dune postupiti u skladu s odlukom u roku od dva mjeseca nakon prijema odluke ili u drugom roku kojeg odredi Sud. lan 60. Ponavljanje postupka 1. Ponavljanje postupka moe zahtijevati jedan od uesnika u postupku kada se iznesu nove bitne injenice koje nisu mogle biti poznate u vrijeme donoenja odluke. APELACIONI POSTUPAK lan 61. Opa pravila 1. Apelaciono odjeljenje odluuje po albama izjavljenim na presude krivinog odjeljenja, u skladu s lanom 37. ovog zakona i na odluke upravnog odjeljenja, u skladu s lanom 57. ovog zakona. 2. albeno odjeljenje odluuje o prigovorima vezanim za izbore u skladu sa lanom 15. stav 2. taka a). 3. Apelaciono odjeljenje odluuje po albama izjavljenim na odluke sudova posljednje instance Distrikta Brko. lan 62. Postupak po izbornim albama 1. Protiv odluke bilo kojeg tijela u Bosni i Hercegovini, u entitetima i protiv odluke sudova posljednje instance u Distriktu Brko moe se uloiti alba apelacionom odjeljenju, u smislu lana 15. stav 2. taka a), ukoliko to nije predmet druge redovne albe. 2. Prigovor mogu uloiti pojedinci, politike stranke i politike koalicije. Apelaciono odjeljenje ne postupa po anonimnim prigovorima. Svi prigovori se objavljuju, ako u izuzetnim okolnostima nije drugaije odreeno detaljnim Poslovnikom. 3. alba se ulae u roku od 15 dana od dana donoenja odluke posljednje instance. alba se ulae pismeno, sadri kratak opis razloga i potpis podnosioca. 4. Apelaciono odjeljenje rjeava po albi u roku od 10 dana. lan 63. Zastupanje 1. Za vrijeme rasprava podnosilac albe moe imati zastupnika. Podnosioca albe zastupa punomonik po njegovom izboru. 2. Samo punomonik ovlaten da postupa pred Sudom u skladu sa lanom 12. moe biti angaovan kao zastupnik. lan 64. Odluka 1. Odluke albenog odjeljenja su konane i obavezujue.

16

ZAVRNI DIO lan 65. Prelazne odredbe 1. Ako se ne izvri izbor sudijau smislu lana 4. ovog zakona u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, sudije moe imenovati Visoki predstavnik na period od najvie pet godina. lan 66. Objavljivanje zakona. 1. Ovaj zakon e se objaviti odmah u Slubenom glasniku Bosne i Hercegovine, Slubenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine i Slubenom glasniku Republike Srpske. lan 67. Stupanje na snagu 1. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom glasniku Bosne i Hercegovine.

17