You are on page 1of 20

VJEBA 1: MJERENJE TLAKA 2.

OPENITO O MJERENJU TLAKA


2.1. Definicija tlaka Tlaka je definiran djelovanjem sile na jedinicu povrine. Silom na neku povrinu mogu djelovati kruto tijelo, tekuine ili plinovi. Kod plinova i tekuina molekule meusobno djeluju istim tlakom pod kojim se nalazi itava masa ili dio plina. U plinovima i tekuinama tlak djeluje u svim smjerovima jednakim intezitetom. Kod krutih tijela tlak definiramo kao omjer sila meusobnog djelovanja u smjeru normale na dodirnu povrinu i veliine same povrine. U proraunima je vano pripaziti da li se tlak iskazuje kao apsolutni ili relativni, iskazan najee u odnosu na tlak okoline (barometarski tlak). Ako je promatrani tlak vei od barometarskog, njihovu razliku zovemo pretlak, a ako je manji njihovu razliku zovemo podtlakom ili vakuumom. Apsolutna nul-crta predstavlja nepostojanje bilo kakvog tlaka sl. 2.1 p

Sl. 2.1 Shema tlaka Pretlak:


p pr = p p 0

(2.1.1)

Podtlak:
pv = p0 p

(2.1.2)

gdje je: p 0 atmosferski tlak (Pa) (Pa) p pr predtlak


p v podtlak p apsolutni tlak

(Pa) (Pa)

2.2. Mjerne jedinice U meunarodnom sustavu osnovna mjerna jedinica tlaka je Pascal (Pa). To je tlak kojim sila od 1 N djeluje na povrinu od 1 m2. 1 Pa = 1 N/m2 esto upotrebljavane jedinice su: 1 bar = 105 N/m2 = 105 Pa 1 mbar = 102 N/m2 Neke stare jedinice tlaka: tehnika atmosfera (at) normalna ili fizikalna atmosfera (atm) milimetar stupca ive (mmHg) ili (torr) milimetar stupca vode pound per square inch (psi) 1 (at) = 98066,5 (Pa) 1 (atm) = 101325 (Pa) 1 (mmHg) = 1 (torr) = 133,322 (Pa) 1 (mmH2O) = 9,80665 (Pa) 1 psi = 6894,75 (Pa)

10

2.3. Mjerni osjetnici Mjerenje tlaka u veini sluaja svodi se na mjerenje pomaka osjetnog elementa. Uslijed razlike tlakova dolazi do pomaka osjetnog elementa (membrana, mijeh, spiralna cijev) koji se moe detektirati pretvornikom pomaka. Postoje i mjerni osjetnici tlaka kod kojih se mjerenje svodi na na mjerenje promjene narinutog napona na mjerni osjetnik ili promjene jakosti elektrine struje uslijed promjene otpora koja nastaje kao posljedica promjene naprezanja u osjetnom elementu. Takvi osjetnici su npr. tenzometarske trake (sl. 2.3 i sl. 2.4) i piezootpornici (sl. 2.5 i sl. 2.6).

pomak tlak tlak

pomak tlak

pomak

pomak

pomak pomak

tlak tlak tlak

pomak pomak

pomak

tlak

tlak

tlak

Sl. 2.2 Najei oblici mjernih osjetnika tlaka koji veliinu tlaka manifestiraju pomakom a,b,c-osjetnici s dijafragmom (razne izvedbe) d-osjetnik s mijehom e- osjetnik u obliku ravne cijevi f-osjetnik u obliku zakrivljene cijevi (burdonova cijev) g,h,i-spiralni osjetnici (razne izvedbe)

11

Sl. 2.3 Prikaz tenzometarske trake

Sl. 2.4 Izvedba davaa tlaka, elastina membrana s tenzometarskim trakama

Piezootporni osjetnik tlaka Kod piezootpornog osjetnika promjena specifinog otpora materijala () pod utjecajem naprezanja () i moe se izraziti kao
R = = , R

(2.3.1)

gdje je: - konstanta piezootpornika. Razlikuju se longitudinalni i transferzalni koeficijent piezootpornika, ija veliina ovisi o nainu optereenja piezootpornika (sl. 2.5 i sl. 2.6).

Sl. 2.5 Longitudinalno optereeni piezootpornik

Sl. 2.6 Transferzalno optereeni piezootpornik

U sluaju i longitudinalnog i transferzalnog istovremenog djelovanja u odnosu na tok struje i orijentaciju kristalne reetke promjena otpora izraava se kao:

12

R = = l l + t t R

(2.3.2)

Otpornici se postavljaju u takvu poziciju da dominira jedan od koeficijenata. Piezootpornici se uglavnom izrauju od silicija. Njihove prednosti su sljedee: Oko 120 puta vei koeficijent pretvorbe (gauge factor, relativna promjena izlaznog signala, ovdje napona za istu relativnu razliku ulaznog signala, ovdje naprezanja) u usporedbi s metalnim otpornicima, silicij je mehaniki dobar materijal nema histereze, otpornici su difundirani u membranu naprezanje se dobro prenosi s membrane na otpornik, otpornici su pozicionirani na mjesta na povrini membrane koja se najvie deformiraju pod utjecajem tlaka, svi otpornici su dobiveni istim tehnolokim procesom dobro se prate svojstva, tehnologija izrade jednaka je tehnologiji izrade integriranih krugova idealno za minijaturizaciju i integraciju senzora i sklopova za obradu na jedan chip.

Glavni nedostatak piezootpornikih pretvornika je ovisnost svojstava o temperaturi. Svojstva se mijenjaju priblino u sljedeim granicama: - otpornici: +0.06 +0.24 %/C - piezootporniki koeficijent: -0.06 -0.24 %/C

Posljedica je smanjenje osjetljivosti s porastom temperature dijagram sl. 2.7

Izlazni napon

Tlak

Sl. 2.7 Dijagram promjene napona u ovisnosti o temperaturi za piezoosjetnik tlaka

13

2.4. Mjerenje tlaka Ureaji za mjerenje tlaka djele se po sljedeim osobinama: 1. po vrsti mjernog tlaka: barometri ( za mjerenje atmosferskog tlaka) manometri ( za mjerenje pretlaka ili apsolutnog tlaka) mikromanometri vakummetri (za mjerenje podtlaka) po principu djelovanja: sa tekuinom klipni elektrini kombinirani po stupnju tonosti i podruju primjene: radni kontrolni etalonski

2.

3.

2.5. Mjerni ureaji a) Barometri

Namijenjeni su prvenstveno za odreivanje tlaka zraka okoline. Konstrukcije barometra mogu biti razliite, no najee se upotrebljavaju membranski manometar i U cijev. Kao tekuina za barometre se upotrebljava iva, jer je njezina gustoa tako velika da cijev moe biti kratka, a tlak zasienja ivinih para je kod normalnih temperatura, tako malen da ga moemo zanemariti. Zbog toga su barometri vrlo toni. Barometar na sl. 2.8 sastoji se od staklene cijevi koja je na vrhu zatvorena, te je donjim krajem otvorena i uronjena u kapljevinu izloenu atmosferskom tlaku. Drugi kraj je zatvoren i potpuno evakuiran ( stopostotni vakuum).

Sl. 2.8 Barometar


14

Kapljevina u cijevi e se popeti do stanovite visine jer su u cijevi ostale samo pare kapljevine. Budui da na slobodnu kapljevinu djeluje atmosferski tlak, morat e se u cijevi na istoj razini vladati isti tlak, koji dri ravnoteu teini stupca kapljevine. b ) Piezometar Piezometar sl. 2.9 spada u najjednostavnije ureaje za mjerenje tlaka. To je na posudu prikljuena gore otvorena cjevica u kojoj e se kapljevina popeti do odreene visine. Zanima li nas tlak u bilo kojoj toki posude, izmjeriti emo visinu stupca kapljevine do te toke.

Sl. 2.9 Piezometar

Tlak u toki A iznosi: Tlak u toki B iznosi:

p A = gh1 p B = gh2

(2.4.1) (2.4.2)

Gdje je:

- gustoa tekuine kg/m3 h1,h2- visine stupaca tekuine iznad toaka 1 i 2 g= 9,81 m/s2 gravitacijska konstanta

15

c ) Tlakomjeri s U cijevi ispunjenom tekuinom To su staklene cijevi ispunjene tekuinom u obliku slova U (sl. 2.10). Cijev je do izvjesne visine ispunjena tekuinom (voda, iva ili alkohol). Jedan kraj te cijevi spoji se s prostorom u kojem mjerimo tlak, dok drugi kraj ostaje otvoren pod djelovanjem atmosferskog tlaka. Mjerenje se svodi na mjerenje visine stupca tekuine u cijevi koji svojom teinom dri ravnoteu mjerenom tlaku. Razlika u odnosu na piezometar je da se mjerenje moe provesti i na veim udaljenostima.
- gustoa fluida

man- gustoa fluida manometra

Sl.2.10 Shema manometra sa U cijevi Kod manometra sa U cijevi kao na sl. 2.10 do tlaka u eljenoj toki A dolazi se se preko slijedeih izraza: Tlakovi u tokama B i C su su jednaki i iznose:

p B = pc
p B = p A + gh1
pc = pat + man gh2

(2.4.3) (2.4.4) (2.4.5)

gdje je:

pat - atmosferski tlak -gustua fluida u kojem mjerimo tlak man= gustua fluida u manometru

iz ega slijedi:

p A + gh1 = pat + man gh2 p A pat = man gh2 gh1

(2.4.6) (2.4.7)

16

Kako nas zanima pretlak u toki A sl. 2.10, a ne apsolutni tlak u toki A moemo pisati

p a = p A pat
pa slijedi:

(2.4.8)

p a = man gh2 gh1

(2.4.9)

ako je cijev ispunjena fluidom male gustoe 1<< 2, to se u praksi moe uzeti kada su u pitanju plinovi (usvaja se 10), moemo zanemariti drugi lan, pa se za pretlak u toki A sa dovoljnom tonou koristi izraz:

pa = man gh2

(2.4.10)

Sl. 2.11 Tlakomjer s U cijevi d ) Luksov tlakomjer Luksov tlakomjer sastoji se od obine U cijevi koja je na jednom kraju jako proirena sl. 2.12. Prednost je takva tlakomjera preciznije oitanje tlaka. Ako se zbog razlike tlakova poremeti ravnotea, tekuina e se u jednom kraku cijevi dignuti, a u drugom kraku spustiti, s time da je pomak u uskoj cijevi vei od pomaka u proirenom kraku, pa se lake oitava.

17

Sl. 2.12 Luksov tlakomjer e ) Diferencijalni manometar Diferencijalni manometar slui za mjerenje razlike tlakova izmeu dva mjerna mjesta sl. 2.13. Razlika visina meu tokama A i B izmjerena je zapornom tekuinom odreene gustoe, vee od gustoa mjerenih fluida.

Sl.2.13 Diferencijalni manometar f ) Prstenasta vaga Prstenasta vaga se uglavnom koristi za mjerenje malih razlika tlakova. U prstenastom bubnju nalazi se zaporna tekuina. Toka oslona se nalazi iznad teita prstena sl. 2.14. Ako na jednoj strani vlada pretlak, pomie se tekuina i nastaje zakretni moment koji zakree kazaljku instrumenta. Mjerena razlika tlaka je proporcionalna sinusu kuta zakreta kazaljke.

Sl.2.14 Prstenasta vaga

18

g ) Mikrotlakomjer Mikromanometar ili kosocijevni manometar slui kao prijenosni instrument za mjerenje malih razlika tlakova. (uzgon u dimnjaku, tlak malih aksijalnih ventilatora i dr.). Koristi se za vrlo tona mjerenja. Na sl. 2.15 se nalazi kosocijevni manometar kod kojeg se smanjivanjem kuta poveava duljina stupca zaporne tekuine (a time i tonost oitanja) pri tlaku koji odgovara visini zaporne tekuine h.

Sl.2.15 Mikrotlakomjer

Openito se moe rei da su tlakomjeri koji rade na principu razlika hidrostatskog tlaka mjernog fluida (tekuine) kod kojih je poznata gustoa tj. kod kojih se tlak mjeri kao razlika visine stupca mjernog fluida spadaju u najpouzdanije i najpreciznije instrumente za mjerenje tlaka. Mjerna tekuina mora imati svojstva konzistentnosti i formiranja meniskusa pogodnog izgleda da u mjernoj, badarenoj cjevici s dovoljnom tonou moemo oitati vrijednost mjerenog tlaka i da je to oitanje ponovljivo za isti mjereni tlak. Ovisno o rasponu mjerenja za koji je predvien manometer stavljaju se mjerne tekuine razliitih gustoa iva na primjer ima 13,6 puta veu gustou od vode, to znai da e za isti mjereni tlak nivo stupca vode biti vii za 13,6 puta. Iz toga proizlazi da je za manometre koji rade u manjim mjernim podrujima pogodnije koristiti mjerne tekuine manje gustoe. Takvi manometri e biti osjetljiviji i precizniji. Kao mjerna tekuina u navedenim tlakomjerima obino se koristi iva, voda sa aditivima fluorescentne boje koji poboljavaju konzistentnost, olakavaju preciznije oitavanje vrijednosti na skali i sa paljivo odreenom specifinom gustoom nastale tekuine, takoer se koriste posebna stabilna bazna ulja (derivati nafte), sa paljivo odreenom gustoom, koja imaju odlinu vidljivost meniskusa sa mogunou vrlo preciznog oitanja vrijednosti i sa odlinom konzistentnou. Za precizno oitanje bitno je okomito nianiti s obzirom na ravninu mjerne skale iz koje iitavamo vrijednost da bi minimizirali paralaksnu greku oitanja. S tlakomjerima koji rade na opisanom principu moe provjeravati tonost ostalih tlakomjera kod badarenja. h ) Metalni tlakomjer s Burdonovom cijevi Burdonova cijev je metalna cijev savijena u polukrug, jednim krajem privrena za kutiju instrumenta, a drugi je kraj slobodan sl. 2.16. Pod djelovanjem tlaka cijev se nastoji ispraviti, pa se gibanje njezina slobodna kraja, pomou mehanizma, prenosi na kazaljku. Kazaljka pokazuje veliinu tlaka. Ovi tipovi tlakomjera najee se koriste za

19

tlakove od 0 do100 bar i u temperaturnom rasponu od -25C do 80C, iako mogu biti i u uem preciznijem podruju primjene od 0-0.6 bar.

Sl.2.16 Metalni tlakomjer s Bourdonovom cijevi i ) Metalni tlakomjer s membranom Memebrana od valovitog lima reagira na tlak. S poveanjem tlaka membrana se rastee, odie, a pri smanjenju tlaka zbog elastinosti se vraa u prvobitni poloaj sl. 2.18. Ovi instrumenti su za manja podruja mjerenja toniji od onih s Burdonovom cijevi.

Sl.2.17 Tlakomjer s membranom

20

2.6. Tlak u struji fluida Pri strujanju fluida moe se mjeriti statiki, dinamiki i ukupni (totalni) tlak. Zbroj statikog i dinamikog tlaka daje ukupni tlak u struji fluida. Dinamiki tlak stvara fluid zbog energije (brzine) strujanja (kinetike energije), a statiki je onaj koji vlada u fluidu neovisno da li on struji ili ne. Bernoullijeva jednadba opisuje stacionarno strujanje neviskoznog i nestlaivog fluida du strujnice: 1 1 2 (2.6.1) p1 + w12 + gh1 = p 2 + w2 + gh2 2 2

Poveanje brzine Smanjenje tlaka u fluidu

Sl.2.18 Strujanje u cijevi promjenjivog presjeka

Gornji izraz se moe napisati u sljedeem obliku:


w2 p + + gz = const. 2 (2.6.2)

Mnoenjem sa specifinom gustoom i zanemarivanjem treeg lana zbog male gustoe plinova dobiva se: w2 + pst = pt (2.6.3)
2

pd + pst = pt w [m/s] brzina strujanja fluida p [Pa] tlak fluida [kg/m] specifina gustoa fluida pd [Pa] dinamiki tlak pst [Pa] statiki tlak g [m/s2] ubrzanje Zemljine tee

(2.6.4)

Prikljuak na statiki tlak izvodi se okomito na stjenke zato jer statiki tlak djeluje podjednako u svim smjerovima. Dinamiki tlak ne moemo izravno izmjeriti jer se ne moe iskljuiti djelovanje statikog tlaka. Zbog toga koristimo instrumente koji istovremeno mogu mjeriti totalni i statiki tlak, a najjednostavniji je diferencijalni manometar sa Pitot - Prandtlovom

21

cijevi. Pitot - Prandtlova cijev postavlja se tako da se usmjeri svojim otvorom prema struji fluida i na tom eonom otvoru (zaustavnoj toki) koji je spojen sa jednim krajem diferencijalnog manometra mjeri veliinu totalnog tlaka a boni otvori koji su okomiti na struju fluida spojeni su na drugi kraj diferencijalnog manometra koji mjeri veliinu statikog tlaka koji vlada u struji fluida i koji ne ovisi o brzini fluida. Tako spojen manometar pokazuje tlak koji je razlika totalnog i statikog tlaka tj. manometar pokazuje upravo dinamiki tlak koji se javlja kao posljedica pretvaranja kinetike energije struje u potencijalnu energiju koja se manifestira porastom dinamikog tlaka. Shematski prikaz postavljanja i spajanja Pitot - Prandtlove cijevi vidi se na sl. 2.19.

Sl.2.19 Shematski prikaz spajanja Pitot - Prandtlove cijevi

22

3. LABORATORIJSKA VJEBA IZ MJERENJA TLAKA 3.1 Zadatak vjebe

Zadatak vjebe je odrediti karakteristiku mjerne blende koja se ugrauje u cjevovod, koristei mjerenje protoka fluida pomou Venturi sapnice poznate karakteristike. Strujanje zraka kroz cjevovod je prisilno, pomou ventilatora. Za mjerenje brzine strujanja u najuem presjeku Venturi sapnice koristimo se Pitot - Prandtlovom cijevi i Venturijevom sapnicom.
3.2 Ureaji za izvoenje vjebe

Radijalni ventilator sljedeih karakteristika: TIP BE 315 V = 2500 [ m/h ] P = 0,75 [ kW ] PROIZVOA IMP LJUBLJANA Motor ventilatora TIP 5AZ80 B 4 n = 1350 [ o/min ] P = 0,75 [ kW ] PROIZVOA RADE KONAR Mjerni instrumenti
Pitot Prandlova cijev Slui za mjerenje dinamikog tlaka u struji fluida. Spajamo ju na diferencijalni manometar, na kojemu oitavamo dinamiki tlak pd = pt pst .

Manometar Manometar je kosocijevni, a zaporna gustoa tekuine je gustoe = 784 kg/m3. Mijenjamo nagib kosocijevnog manometra na taj nain mijenjamo skalu pa se oitana duljina stupaca zaporne tekuine na skali mnoi sa faktorom korekcije da bi se dobila visina stupca zaporne tekuine.

23

Sl.3.1 Diferencijalni kosocijevni manometar i Pitot - Prandtlova cijev

Venturijeva sapnica Slui za mjerenje protoka zraka u cijevi. Kako je sapnica badarena, protok se rauna prema izrazu:
& = 20 w V

(3.2.1)

Uvrsti li se brzina u m/s, iz izraza 3.2.1 dobiva se protok u m3/h.

Sl.3.2 Venturijeva sapnica


Odreivanje vlanosti Za odreivanje vlanosti zraka koristimo se suhim i vlanim ivinim termometrom, s ijim se oitanjima, koristei Mollierov h,x-dijagram za vlani zrak odreuje gustoa zraka.

24

Mjerna blenda

Mjerne blende ustvari slue za izraunavanje volumnog protoka u ovisnosti o razlici statikog tlaka prije i poslije blende. Volumni protok se izraunava prema izrazu:
& = 3600A 2p V

(3.2.2)

V [ m3/h ] volumni protok koeficijent protoka blende (ovisi o dimenzijama blende) koeficijent ekspanzije A [m2] povrina presjeka otvora blende p [Pa] razlika statikog tlaka prije i nakon blende [kg/m] gustoa fluida
Na sl. 3.3 prikazana je mjerna blenda. Dimenzije koritene mjerne blende su sljedee:

D = 200 [mm] d = 80 [mm] s = 12 [mm] s = 4 [mm]

Sl. 3.3 Shema mjerne blende Za mjernu blendu ovih dimenzija vrijedi = 0,6109, dok je koeficijent ekspanzije zbog malog pada tlaka na blendi u odnosu na ukupni tlak fluida usvojen s vrijednou = 1 . Iz gore navedenog se vidi da je dovoljno mjeriti tlak ispred i iza mjerne blende i temeljem mjermih rezultata odrediti protok kroz blendu. U naoj vjebi emo blendu smatrati prigunim mjestom nepoznatih karakteristika, za koje emo odrediti pad tlaka kod odgovarajuih protoka koje emo odrediti koritenjem Venturi sapnice i PitotPrandtlove cijevi. Tek na kraju analize rezultata, usporedit e se tako dobivene vrijednosti protoka zraka i pada tlaka kroz mjernu blendu s protokom koji se za mjernu blendu moe izraunati koritenjem izraza 3.2.2.

25

3.3 Shema ureaja za mjerenje tlaka

8 9

7 5 11

10

10

Sl. 3.4 Shema linije za mjerenje tlaka u struji fluida 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. ventilator tiristorski regulator broja okretaja elektromotora ventilatora ravni dio cijevi mjerna blenda Venturijeva sapnica Prandtl-Pitotova cijev spojne cijevi kosocijevni manometar skala za oitanje vijci za niveliranje prikljuci mjerne blende

3.4 Postupak mjerenja

Kosocijevni manometar se spaja na prikljuke kanala kroz koji struji zrak Spajanje se izvodi gumenim cijevima koje se nataknu na prikljuke. Kosocjevni manometar dovodi se u vodoravan poloaj pomou dva vijka i libele. arapica vlanog termometra se namoi vodom i stalak s vlanim i suhim termometrom se postavlja u struju zraka na izlazu iz sapnice. Nakon ustaljivanja temperatura treba oitati temperature vlanog i suhog termometra i odrediti stanje zraka na izlazu iz sapnice. Na h,x- dijagramu se oita specifini volumen v vlanog zraka. Gustoa zraka izraunava se prema izrazu:

26

1 v

(3.4.1)

Pitot-Prandlova cijev postavlja se na najui presjek Venturijeve sapnice, s osi u smjeru strujanja zraka. Brzina strujanja fluida dobiva se iz preureenog izraza 2.6.3
w= 2( pt pst )

Protok kroz Venturi sapnicu izraunava se iz izraza 3.2.1.

(3.4.2)

Bez promjene broja okretaja ventilatora, dakle za istu dobavu zraka, sada se provodi mjerenje na mjernoj blendi. Mjerna blenda spaja se na manometar pomou gumenih cijevi. Pomou kosocijevnog manometra mjeri se razlika statikog tlaka ispred i iza blende. Podaci o protoku dobiveni Venturui sapnicom i padu tlaka na blendi unose se u dijagram. Nakon dobivenih podataka mjerenjem, izraunavamo za kontrolu protok zraka kroz mjernu blendu koritenjem izraza 3.2.2. Mjerenje se ponavlja za nekoliko mjernih toaka (razliite frekvencije napajanja asinhronog motora ventilatora - razliite brzine vrtnje ventilatora).
3.5 Primjer rezultata mjerenja

ts = 17,9 [C] temperatura suhog termometra prije mjerenja tf = 9,8 [C] temperatura vlanog termometra prije mjerenja v = 0,8403 [m3/kg] specifini volumen oitano iz h,x - dijagrama za vlani zrak

1 1 g kg = = 1,19 3 = 1190 3 - specifina gustoa v 0,8403 m m


Pitot-Prandtlova cijev u Venturijevoj sapnici Dinam. Volumni protok Brzina . tlak pd 2 pd V = 20 w w= (Pa) (m3/h) (m/s) 118 14,8 281,6 86 12,2 241 54 9,52 190,4 31,15 7,235 144,7 Razl. tlaka p (Pa) 384 282 180 102 Mjerna blenda Volumni protok (m3/h)

Mjer. broj

& = 3600A 2p V

1 2 3 4

281 240 192,4 144,8

= 0.6109 - koeficient protoka blende = 1 - koeficient ekspanzije

27

A (m2) povrina najueg presjeka blende (d = 80 mm)

400 350 300 250 200 150 100 50 0 100

p (Pa)

Pitot - Prandtlova cijev mjerna blenda

150

200

250

300

volumni protok (m3/h)

1000 log p (Pa) Pitot - Prandtlova cijev mjerna blenda 10

100

1 100 volumni protok (m3/h) 1000

Sl. 3.5 Ovisnost pada tlaka na mjernoj blendi o protoku i pad tlaka izmjeren Pitot - Prandtlovom cijevi na najuem presjeku Venturi sapnice

28