ŠTO SU TO DUGOVI?

Kredit je jedna od najznačajnijih bankarskih poslova, kako danas tako i u prošlosti. U uslovima kada banke nisu ni postojale, kreditnim poslovima, odnosno poslovima pozajmljivanja novca uz naplatu kamate, bavile su se razne institucije koje su bile preteče savremenih banaka. Procedura odobravanja kredita, njihova struktura, namena, način otplate, rokovi vraćanja, zaštita od rizika itd. Vremenom su menjali svoje oblike uz postepeno usavršavanje. Mnoge države su pozajmljivale novac spremajući se za ratove, obnavljajući svoje ratom razorene privrede, gradeći kapitalne investicione i infrastrukturne projekte. S druge strane, pojedinci su pozajmljivali novac sa željom da razvijaju svoje privredne poduhvate i da obezbede razna potrošna dobra. U istorijskim epohama koje su prethodile tržišnoj proizvodnji kredit je imao naturalni karakter, jer se davao i vraćao uglavnom u robi. Sa pojavom robno-novčanih odnosa kredit dobija ekonomski karakter. U robovlasništvu i feudalizmu kredit se javljao u vidu zelenaških zajmova koji su se koristili za kupovinu potrošne robe i plaćanje raznih dažbina. ¨U kapitalističkim uslovima proizvodnje novac koji se pozajmljuje u obliku kredita više ne funkcioniše samostalno i van proizvodnje, jer kredit u zemljama tržišne ekonomije nema isključivo potrošački karakter, već se prvenstveno upotrebljava za proširenje proizvodnje, mada se delimično daje i u potrošačke svrhe, i to pre svega da se roba lakše realizuje i smanje zalihe neprodatih proizvoda.¨ ¨U savremenim uslovima kredit se najčešće izražava, nastaje i gasi u novcu.¨ Danas kredit predstavlja robu koja ima svoju cenu i tržište. Kredit predstavlja jedan od osnovnih oblika finansijskih ulaganja i omogućava zadovoljavanje najširih potreba gradjana, privrede i društva. Takodje ima snažan uticaj na sve ekonomske transakcije i predstavlja jedan od najznačajnijih regulatora procesa reprodukcije. Upotrebom kredita kao oblika finansijskog ulaganja otvaraju se tržišta za nekim proizvodima i slično. Bez kredita proces reprodukcije u znatnoj meri bi bio usporen, odnosno smanjen. Pored svih ovih ¨pozitivnih ¨efekata, kredit ima i neke negativne efekte. Naime, prekomerna ekspanzija kreditnog finansiranja privrednih subjekata, iste dovodi u stanje prezaduženosti što znatno slabi njihovu reproduktivnu sposobnost. Kredit predstavlja dužničko-poverilački odnos u kome poverilac ustupa dužniku pravo raspolaganja odredjenom količinom novca, ili nekim drugim pravom na odredjeno vreme i pod odredjenim uslovima (rok, kamata, način vraćanja). Predstavlja oblik finansijskih ulaganja, koje se vezuju za poverenje kao najvažnije u zasnivanju kreditnih odnosa. Pojam kredita se vezuje za poreklo od latinske reči credo, odnosno credare, što u prevodu znači verovanje. Taj izraz u svojoj daljoj transformaciji vezuje se, takodje, za latinsku reč creditum, što znači kredit ili zajam. Sa teorijskog gledišta, kredit predstavlja imovinsko-pravni odnos izmedju dva lica, odnosno izmedju poverioca i dužnika, gde je poverilac ono lice koje daje (ustupa) svoju imovinu (novac) drugom licu (dužniku) na odredjeno vreme i pod odredjenim uslovima . Kredit se po pravilu daje uz odredjenu kamatu koja predstavlja naknadu za korišćenje sredstava, koja su dužniku ustupljena na privremenu upotrebu i raspolaganje. On ustvari predstavlja privremenu uslugu koju čini poverilac dužniku tako što mu ustupa na raspolaganje odredjenu sumu novca ili neki predmet, što ukazuje da kredit odvaja na neki način pravo raspolaganja od sopstvenosti. Bitno je da kod kredita postoji načelo povratnosti, što znači da dužnik ima obavezu da vrati poveriocu uzeti kredit kada istekne rok trajanja kreditnog ugovora. Ovo načelo razlikuje kredit od poklona, dotacija, regresa, subvencija i nekih drugih oblika davanja. Zajam, sa teorijskog stanovišta predstavlja pogodbu po kojoj je jedan ugovarač spreman da ustupi drugom ugovaraču u vlasništvo odredjeni iznos novčanih sredstava, kao i zamenjivih stvari. Korisnik zajma se obavezuje da će u ugovorenom roku vratiti poveriocu odredjeni iznos sredstava, uz odredjenu kamatu. Iz takve definicije zajma proizilazi da je zajam oblik kredita. Finansijski i ekonomski gledano i u zemljama tranzicije (bivšim socijalističkim zemljama) kredit ima isti značaj. Takodje, u uslovima domicilne privrede i bankarske prakse kredit ima ključnu ulogu, jer postaje jedan od značajnijih regulatora procesa reprodukcije.

Kamate su skupe. hipotekama na kudu i trgovinama za otvorene račune. pa i oni računi struje koji nam neprestano pristižu. sa 767 091 eura koje biste stvorili da ste uz kamatnu stopu od 12% godišnje svake godine ulagali 1000 eura. Ako zamislimo da kamate ne podliježu porezima. pitajte se nisu li dugoročni rezultati nezaduženosti bolji od kratkoročnog trošenja na rate. Iz toga ćete vidjeti ono što banke već dugo znaju . Tako dugovi znaju uništiti kreativnost i narušavati odnose. Bogataš vlada nad siromasima. naravno.7 pak saznajemo zašto Bog tako izravno govori o ovoj . jednako kao i stručnjaci za reklame. Mnogi ljudi povisuju svoj životni standard kreditima. Naši primjeri izračuna trebaju samo pokazati koliki učinak imaju kamate) Dugovi uzimaju svoj danak i fizički. ako mu 40 godina plaćate 1000 eura kamata od 18%. rječnik daje druge pojmove za «dug» i «biti dužan«: obveza.dugovi na kreditnim karticama i hipoteke. Nasuprot tome. osim da jedni druge ljubite. Poslanica Rimljanima 13. Kada sljedeći put budete u iskušenju posuditi novac. (Napomena: ovisno o zemlji i vremenu kamatne stope za kredite kao i kamatne stope za ulaganja mogu od ovih ovdje prikazanih značajno odstupati. Jer tko drugoga ljubi. zato radim«. otpladuj poslije« prepričati ovim riječima? Nije li odmah jasno da nam reklamna industrija ne govori cijelu istinu o tobože obilatom životu u društvu zaduženih? Isto tako. Promotrite dobro tablicu na sljedećoj stranici. a to doprinosi većoj tjelesnoj i psihičkoj iscrpljenosti. Često povećavaju stres. teret.8 kaže: «Nikomu ništa ne dugujte. ispunio je Zakon«. a tek onda zaključe da teret dugova odreĎuje njihov životni standard. a dužnik je sluga vjerovniku. Vidio sam naljepnicu koja dobro opisuje to tužno stanje: «lmam dugove.7 KOLIKO SU SKUPI DUGOVI? KOLIKO SU SKUPI DUGOVI? Trebamo tek shvatiti koliko su skupi dugovi. Hipoteke U slučaju hipoteke s 30-godišnjom otplatom i kamatom od 10% otplatit ćete trostruku sumu od one koju ste posudili. U dugove se ubraja i onaj novac koji čovjek duguje kartičnim poduzedima. ako se.kamata na kamatu ima strašno velik učinak.« Je li vam milo pri srcu kad čitate ove definicije? Ne bi li trebalo onu zgodnu uzrečicu «kupi sad. Sasvim je jasno da dugovi mnogo više koštaju nego što smo mi toga svjesni. Može djelovati na vašu korist ili pak protiv vas. Dvije su vrste dugova vrlo rasprostranjene . dugove prikazuju na vrlo privlačan način i tako umanjuju tešku stvarnost koja stoji iza njih.1 Oni koji daju kredite. bankama. onda vjerovnik. ne pladaju redovito. a narodni su izrazi o toj temi: «u dugovima preko glave« ili «u dugovima do guše. rodbini. zaostatak. nedostatak do punog iznosa. U Izrekama 22. rječnik kaže da su dugovi «novac koji netko mora dati nekom drugom«. to bi značilo da godišnje plaćate oko 1000 eura kamata. ŠTO BIBLIJA GOVORI O DUGOVIMA? Biblija ima sasvim jasnu poruku o temi dugova.Izreke 22. Koga sad još čudi što su kreditna poduzeća tako uporna kad treba ponuditi da se zadužite baš kod njih? Usporedite 40 000 eura koje biste u 40 godina platili kao kamate. dobiva 4 163 213 eura. Kreditni dugovi Ako zamislimo da imate 5560 eura kreditnog duga kamatne stope od 18%.

a ti ćeš padati sve niže i niže.43-44). on će biti glava.da daje kišu tvojoj zemlji u pravo vrijeme i blagoslovi svaki pothvat ruku tvojih.13-15). Računamo s time da nam je osigurano radno mjesto.nebo . Mnogim ćeš narodima u zajam davat. a dužnik je sluga vjerovniku«. U 1 Korinćanima 7. Tko stvara dugove otima sebi budućnost Ako stvaramo dugove pretpostavljamo da ćemo u budućnosti dovoljno zaraĎivati i da ćemo imati dovoljno sredstava da možemo te dugove otplatiti. Boga svoga. a ne znate što će sutra biti.. trgovati i zaraditi'. 12). On će uzaimati tebi. Boga svoga. provesti ondje godinu. Bog tvoj. Dugovi nas dovode u stanje ovisnosti o vjerovniku.23 piše apostol Pavao: «Otkupninom ste kupljeni: ne budite robovi ljudima.) Došljak koji bude u kući tvojoj uzdizat će se nada te.) Jahve će ti otvoriti svoju bogatu riznicu . vi što govorite: 'Danas ili sutra otići ćemo u taj i taj grad. ne držeći i ne vršeći svih njegovih zapovijedi i svih njegovih zakona što ti ih danas naređujem.1-2. Jahve. veća je i ovisnost.« Naš je nebeski Otac platio za nas visoku cijenu kad je dao svog jedinoroĎenog Sina Isusa Krista za nas. a ne ti njemu. No Biblija upozorava na takve pretpostavke: «De sada. držeći i vršeći sve njegove zapovijedi što ti ih danas naređujem. Dugovi se smatraju prokletstvom U Starome zavjetu Bog je vjernost naroda nagraĎivao tako što ih je čuvao od dugova. Ta što je vaš život? Dašak ste što se načas pojavi i zatim nestane! Umjesto da govorite: 'Htjedne li Gospodin. . «Ako zbilja poslušaš glas Jahve. Što je veći dug..15. Svi ovi blagoslovi sići će na te i stići će te ako budeš slušao glas Jahve. Ne možemo više slobodno donositi odluke o tome kako ćemo trošiti svoj novac jer smo zakonom obvezni vraćati dugove. sva će ova prokletstva doći na te i stići će te: (. a ti rep» (Ponovljeni zakon 28. S druge strane.temi: «Bogataš vlada nad siromasima.(... uzvisit će te nad sve narode na zemlji. «Ali ako ne budeš slušao glasa Jahve. da naše poduzeće i naša ulaganja neće propasti. dugovi su se smatrali prokletstvom koje se dogaĎalo neposlušnima. živjet ćemo i učiniti ovo ili ono'« (Jakovljeva poslanica 4. Boga svoga. a sam nećeš uzimati u zajam« (Ponovljeni zakon 28. Sada želi da njegova djeca budu slobodna i da mu služe onako kako mu se sviĎa.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful