Studija Odrzivog Turizma - DFID

Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva

Izvještaj Sektoru za medjunarodni razvoj

April, 1999.

Deloitte & Touche

iied

ODI

Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva

1

Uz saglasnost DFID-a, Program za Razvoj Ujedinjenih Nacija, kancelarija u Podgorici je preveo ovu studiju.
Prevod: Vanja Jančić Podgorica, decembar 2004. godine

United Nations Development Programme, Liaison Office in Podgorica, Montenegro Adress: Beogradska b.b. 81000 Podgorica Serbia and Montenegro Tel: +381 81 231251; Fax: +381 81 231644 www.undp.org.yu

Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva

2

TIM KOJI JE RADIO NA STUDIJI Ovaj Izvještaj pripremio je tim koji su sačinjavali predstavnici tri institucije koje su saradjivale na ovom projektu. Deloitte & Touche: Oliver Bennett Medjunarodni Institut za zaštitu životne sredine i razvoj (IIED): Dilys Roe Institut za razvoj u inostranstvu (ODI): Caroline Ashley Odredjeni stručni konsultanti dali su svoj doprinos istraživanju i izradi konačnog izvještaja: Carmen Altes (Samostalni konsultant, Brisel) Steve Bass (IIED) Stephen Brown (Deloitte & Touche, Windhoek) Charlotte Boyd (ODI) Helen Connor (Deloitte and Touche) Jerry Cripps (ODI) Doreen Crompton (Samostalni konsultant, Vašington) Liz Hall (Deloitte and Touche) Adrian Pryce (Samostalni konsultant, Northempton) Franz Ziegler (Samostalni konsultant, Utreht) Istraživanje je pomogao tim savjetnika, koji su sačinjavali: David Booth (ODI) Aidan Cox (ODI) Harold Goodwin (Durrell Institute for Conservation and Ecology) Lucia Hanmer (ODI) Rob Hitchins (Springfield Centre for Business in Development) Sheila Page (ODI) Dan Rees (VSO) Želimo da se zahvalimo svim licima iz donatorskim agencija i privatnih preduzeća koja su nam obezbijedila informacije za ovu studiju i koja su učestvovala u intervjuima. Deloitte & Touche, Stonecutter Court, 1 Stonecutter Street, London EC4A 4TR Telephone: +44 20 7936 3000 Facsimile: +44 20 7303 2180 International Institute for Environment and Development 3 Endsleigh Street, London WC1H 0DD Telephone: +44 20 7388 2117 Facsimile: +44 20 7388 2826 Overseas Development Institute 111 Westminster Bridge Road, London SE1 7JD Telephone: +44 20 7922 0300 Facsimile: +44 20 7922 0399 Napomena: Mišljenja iskazana u ovom dokumentu ne moraju neophodno izražavati stavove DFID-a Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 3

. Uloga poslovnih partnerstava: Medjunarodna udruženja .......................... 5...............2.. 6................................ Lekcije koje su donatori naučili kroz dosadašnji rad ................... 3................. Iskustva donatora u poslovnim partnerstvima .1..........................2............................................................ Ciljevi studije ............................... 3.............. 1..................... Pristupi turizmu u korist siromašnih .................................... 7............. Turizam i eliminacija siromaštva ................ Okvir za analizu intervencija u turizmu .. 4......1......... 2...........5......................................... Uloga poslovnih partnerstava: Tržišta sa kojih turisti dolaze .............. 6..........1.... 4.............3..........................1........................................ 2...........5.......................... Uticaj turizma na siromašne .......................4................................................2.......................................................................3. 7.................... 3................ 3....5............... Uključivanje preduzeća ......................................... 5......... Naša metodologija ..... DONATORI I TURIZAM ............................................................ 6 10 10 10 11 11 11 11 12 12 14 14 16 16 19 19 20 22 26 19 29 29 29 30 30 33 34 34 34 35 43 45 45 47 48 Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 4 ... 4................................................................................................. UVOD ........2............. 4........... ZAKLJUČCI I PREPORUKE ........... Turističke intervencije koje se tiču siromaštva ..... Turizam u korist siromašnih ............. Da li donatori trebaju da investiraju u turizam?.........................................................................................................3.................................. 6.................... Definisanje turizma ............................................................................................................................................................... 2..................... 3.....................................................4.......... 5......... OSNOVNE INFORMACIJE ..................................................................................................... 3....................1..... Mogućnosti za dalji rad ......................................... Pozadina i trendovi ............................. STRATEGIJE TURIZMA U KORIST SIROMAŠNIH ........................... Geografsko preklapanje turizma i velikog broja slučajeva siromaštva ....................................1............2.............. 5......................... Ekonomski značaj turizma za zemlje u razvoju ............ Medjunarodne intervencije .............1................ Intervencije donatora u turizmu? .................. 1.. 4....................... Struktura medjunarodne turističke industrije ............................................................................... Uloga poslovnih partnerstava: Destinacije .........3........... 2.................................... 6.................4....3............................... Siromašni i siromaštvo ............. DEFINICIJE .................................................................... POSLOVNA PARTNERSTVA .....3..SADRŽAJ KRATAK PREGLED .................................... Tekuće aktivnosti donatora ..................................................................................................... 5................................................................. 1.... Bilateralne intervencije ................2.................................2........................................ 5............................4................... 7...... 6.................................... 7............................................ Potencijali turizma za rast u korist siromašnih u poredjenju sa drugim sektorima 4........................................................................

DODACI Dodatak I Dodatak II Dodatak III Dodatak IV Dodatak V Dodatak VI Dodatak VII Dodatak VIII Dodatak IX Dodatak X Za kraj Ekonomski značaj turizma Turizam i siromaštvo u partnerskim zemljama DFID-a Različiti uticaji turizma na siromašne Opšte lekcije o rastu u korist siromašnih i pristupima donatora u smanjivanju siromaštva Strategija za pomoć lokalnim preduzećima i poslovne veze u turizmu Šeme za izdavanje certifikata kao sredstvo za kanalisanje pitanja koja se tiču uslova života u turizmu Pregled donatorskih aktivnosti u turizmu Kratak rezime rezultata intervjua koji se tiču poslovnog partnerstva Odabrana literatura Akronimi i skraćenice Navodi Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 5 .

3. Turizam i siromašni Turizam je privredna grana koja trenutno utiče na uslove za život značajnog broja siromašnih u svijetu. Može se reći da je relativno radno intenzivan sektor. ali ima četiri potencijalne prednosti za rast u korist siromašnih: Ima veći potencijal za povezivanje sa drugim lokalnim preduzećima. Turistički proizvodi se mogu razvijati na bazi prirodnih resursa i kulture. Izraženi stavovi su stavovi konsultanata. Turizam je značajno razvijen ili se razvija u većini siromašnih zemalja (kao i u 28 od prvih 40 zemalja korisnica pomoći DFID-a). Ima potencijala za razvoj u siromašnim zemljama i oblastima koje imaju male druge mogućnosti za konkurentski izvoz. naročito u priobalnim područjima. društvenih. (iii) U našim aktivnostima od nas je traženo da pripremimo i pregled tekućih i planiranih aktivnosti drugih razvojnih organizacija. Uticaji variraju zavisno od siromašnih lica. koji zapošljava u velikom procentu žene. Mnogi nedostaci turizma. kao što su oticanje i nestabilnost prihoda. Preduzete su aktivnosti vezano za tri široka pitanja koja DFID razmatra vezano za sedmu Komisiju o održivom razvoju. Takodje smo razmatrali i mogućnosti za razvoj partnerstva sa privatnim sektorom. destinacija i tipova turizma. Ali. jer klijenti dolaze do destinacije. To su: (i) (ii) Mogućnost za razvoj inicijativa u sektoru turizma radi promovisanja ekonomskog rasta u korist siromašnih i doprinosa eliminaciji siromaštva.KRATAK PREGLED 1. Kakav je odnos turizma i drugih sektora Turizam se ne razlikuje mnogo od drugih proizvodnih sektora. ekonomskih i opštih neto koristi. Kako obezbijediti svodjenje ekoloških i socijalnih troškova inicijativa u turizmu na minimum i ostvarivanje maksimalnih ekoloških. Ovaj Izvještaj Ovaj Izvještaj je pripremljen za Sektor za medjunarodni razvoj Ujedinjenog Kraljevstva (DFID). Opseg i mehanizmi za razvoj partnerstva sa privatnim sektorom vezano za (i) i (ii). Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 6 . prisutni su i kod drugih privrednih grana. turizam može obezbijediti veću korist za lokalno okruženje kroz veću konkurenciju za prirodne resurse. a to su sredstva kojima neke siromašne zemlje raspolažu. i pozitivno i negativno. 2.

Pomogne u osnaživanju veza izmedju turizma i drugih privrednih grana. projekti nijesu dizajnirani ni procjenjivani sa aspekta ostvarivanja ciljeva koji se odnose na smanjenje siromaštva. Postoji velika razlika u rezonu i vrsti intervencija donatora u oblasti turizma.4. U skorije vrijeme pojavila su se tri trenda: ″zeleni turizam″ za minimiziranje štete po životnu sredinu. 5. kao što je turizam na nivou lokalne zajednice. Iako nijedan britanski tur-operator očigledno ne vidi potrebu za preduzimanjem aktivnosti u ovoj oblasti. ona još uvijek ne podrazumijeva intervencije u turizmu. Korisni pristupi bili bi da se: Omogući partnerstva izmedju malih preduzeća i šire turističke privrede. dok će neke druge negativno uticati na uslove za život. Neke inicijative. kao i da nije uspio da svede troškove koje snose siromašni na minimum. imaće pozitivan efekat na siromašne. Poslovna partnerstva Partnerstva sa preduzećima će se najvjerovatnije ostvarivati kod turističke destinacije. Treba li donatorske agencije da intervenišu u turizmu i zašto? Postoji šest značajnih razloga za usmjeravanje aktivnosti na razvoj turizma u korist siromašnih: Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 7 . Podrži mikrofinansiranje usmjereno na mala preduzeća koja obećavaju. Medjutim. Na medjunarodnom nivou veliki broj turističkih organa u privatnom sektoru pozabavili su se problemima očuvanja životne sredine. 6. postoje mogućnosti za saradnju sa kontinentalnim evropskim operaterima i sa manjim britanskim kompanijama. Zaključujemo da je konvencionalni pristup medjunarodnom turizmu i deviznom kursu propustio mogućnost da poveća koristi od turizma za siromašne. uključujući EU . i očuvanje kulturnog nasljedja. Iako je eliminacija siromaštva sastavni dio aktivnosti medjunarodnog razvoja. Šta rade donatori u turizmu U posljednjih dvadeset godina vlade i donatori su uglavnom promovisali medjunarodni turizam da bi ostvarili maksimalnu zaradu preko deviznog kursa. Postoji mogućnost za uspostavljanje partnerstava sa jednom ili više takvih asocijacija radi promovisanja socijalne agende u turizmu. ali nemaju dovoljne garancije ili istoriju poslovanja da bi privukli komercijalne kredite. Turistička strategija se mijenja kod nekih donatorskih agencija. a raste i interesovanje za promovisanje razvoja na širim osnovama.kao najvećeg donatora i Svjetsku Banku. turizam kao sredstvo očuvanja (uključujući turizam na nivou lokalne zajednice). Promoviše unaprijedjena svijest posjetilaca. a ne mogu se obratiti razvojnim bankama. ali se nijesu fokusirali na socijalne probleme koji se tiču eliminacije siromaštva.

7. saradnju sa drugim donatorima. na osnovu naučenih lekcija iz drugih sektora. ukoliko one dopunjuju turističku privredu koja se uspješno razvija i ukoliko se to ne radi izolovano od šire slike. Strategije za turizam u korist siromašnih posebno se fokusiraju na otvaranje mogućnosti za siromašne unutar turizma. Ograničeni dokazi pokazuju da se može koristiti čitavi niz strategija za razvoj turizma u korist siromašnih.(i) (ii) (iii) (iv) (v) (vi) Turizam predstavlja masivnu industriju koja se razvija. prepoznavanje da ″siromašni″ nisu homogeni i da neće svi ostvariti jednaku korist. sa jasnim identifikovanjem uticaja na eliminaciju siromaštva. kao što su prodavci čaja. gdje je to moguće. umjesto na širenje ukupne veličine ovog sektora (″nakriviti″ a ne povećati tortu). Da li investirati u turizam zavisi od vrste intervencije i od konteksta: Opšta podrška turizmu preporučuje se samo kao strategija eliminacije siromaštva. Kao intervencija koja utiče na siromaštvo. Ali. Čak i ukoliko najsiromašniji ne ostvaruju direktnu korist od turizma. Preporučeni pristup na bilateralnom nivou: Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 8 . Napredak u isticanju ekoloških pitanja u okviru turističke problematike pokazuje da zajednička akcija može donijeti rezultate. kao što su investicije u zdravstvo. Koristi se mogu proširiti na ″prilično siromašne″. i učenje kroz konkretan rad. a već utiče na milione siromašnih. Stoga bi marginalno poboljšanje moglo da izazove značajne koristi. čak i kod tako raznovrsne industrije kao što je turizam. ili se ona kombinuje sa mjerama za razvoj turizma u korist siromašnih. Stoga. prepoznajući da se turizam u korist siromašnih razlikuje od onoga što je ranije radjeno. Investicije koje stimulišu turizam koji je više okrenut ka pomoći siromašnima se preporučuju kao dio strategije za eliminaciju siromaštva. važno je smanjiti troškove sa kojima se oni suočavaju. obrazovanje i poljoprivredu. ali se malo toga radi u praksi. turizam se vjerovatno ne može porediti sa direktnim sredstvima. Strategije za razvoj turizma u korist siromašnih Turizam u korist siromašnih je turizam koji generiše neto koristi za siromašne (koristi su veće od troškova). Pitanja koja se tiču opšteg pristupa obuhvataju tretiranje turizma kao bilo kojeg drugog ekonomskog sektora. Turizam ima prednosti u odnosu na druge privredne grane vezano za eliminaciju siromaštva. zanatlije i drugi. turizam u korist siromašnih ima dobre potencijale. kao strategija za promovisanje rasta na širim osnovama (koja je takodje od presudnog značaja za eliminaciju siromaštva). obični i nekvalifikovani radnici. puno toga tek treba da se uradi.

poslovni interes vezano za turizam u korist siromašnih. DAC). Predlažemo pro-aktivni pristup radi testiranja i organizovanja pilot projekata. Aktivnosti na nivou destinacije. radi razvoja pristupa u korist siromašnih.Pridržavati se principa ″fokusiranja na destinaciju″ . Dalji koraci: Pilot projekti i distribuiranje Strategija u korist siromašnih Puko reagovanje na bilateralne zahtjeve turističkih organa teško da bi moglo identifikovati najbolje šanse za razvoj turizma u korist siromašnih. Preporučeni pristupi na medjunarodnom nivou: Promovisati pitanje siromaštva u okviru medjunarodne turističke agende Ohrabriti uključivanje problematike siromaštva u ekološke propise poslovnih udruženja Promovisanje etičke potrošnje Pribaviti dokaze i distribuirati primjere dobrih praktičnih rješenja u oblasti turizma u korist siromašnih Stimulisati koordiniranu aktivnost donatora sa sličnim stavovima (na primjer. EU. visokog siromaštva ili dispariteta prihoda u sektoru turizma. Saradnja sa multilateralnim organizacijama vezano za dizajniranje i evaluaciju projekta. zavisno od onoga što drugi rade u ovoj oblasti i oportunizma. Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 9 . posvećenosti i interesa vlade za razvoj turizma u korist siromašnih. Turizam u korist siromašnih predstavlja adekvatnu intervenciju samo u nekim zemljama. 8. Obezbijediti ″ravnotežu″ izmedju razvoja sveukupne grane i turizma u korist siromašnih. integrisati lokalne mjere sa podrškom na političkom nivou. treba usmjeriti na pet prioritetnih pitanja: (i) Podrška malim i mikro turističkim preduzećima (ii) Proširivanje veza izmedju turističke industrije i lokalnih dobavljača (iii) Bolje zapošljavanje siromašnih (iv) Smanjena konkurencija vezano za prirodne resurse i kompenzovanje uticaja na uslove života (v) Bolji društveni i kulturni uticaji/efekti Postoje tri pitanja koja utiču na sve gore navedeno. Procijeniti sa kojim zainteresovanim stranama treba saradjivati. zatim. Ali. Ne treba samo saradjivati sa ministarstvima turizma ili samo reagovati na njihovu agendu. vezano za Strategiju u korist siromašnih s nekoliko partnerskih zemalja. kao i na političkom nivou. posvećenost i kapacitet vlade. kojima se takodje treba pozabaviti: učešće siromašnih u odlučivanju.uraditi nešto praktično kako bi se obezbijedile najveće koristi za siromašne u datoj oblasti. zavisno od postojeće turističke osnove.

1. 1.1

UVOD Ciljevi studije Deloitte&Touche, IIED i ODI su angažovani u januaru 1999. godine da pripreme ovu studiju o održivom turizmu i eliminaciji siromaštva. Ukupni cilj studije, kao što je naglašeno u Projektnom zadatku, bio je da se da ″pregled tekućih i planiranih aktivnosti, smjernica i politike bilateralnih i multilateralnih razvojnih agencija i razvojnih banaka, koje se odnose na vezu izmedju siromaštva i turizma u zemljama u razvoju.″ Unutar ovog cilja, od tima je traženo da prouči tri široka pitanja: potencijal za iniciranje aktivnosti u sektoru turizma koje bi doprinijele eliminaciji siromaštva; strategije za maksimiziranje pozitivnih uticaja turističkog razvoja u smislu njegovih neto koristi, kao i svodjenja ekoloških i socijalnih troškova na minimum; i mehanizme za saradnju sa privatnim sektorom, s obzirom da je turizam aktivnost u kojoj dominira privatni sektor.

1.2

Naša metodologija Preduzet je niz aktivnosti radi ostvarivanja gore navedenih ciljeva. Identifikovani su relevantni donatori i organizacije koje obezbjedjuju kredite po povoljnim uslovima i analizirane njihove aktivnosti kroz telefonske i direktne intervjue sa prikladnim licima. Razvijen je okvir za analizu njihovih odgovora i istraživanje veza izmedju turizma i siromaštva. Održan je i drugi krug razgovora sa predstavnicima turističke industrije da bi se utvrdile mogućnosti za uspostavljanje partnerskog odnosa sa privatnim sektorom. To je, uglavnom, obavljeno u Velikoj Britaniji, ali smo istraživali i šanse u okviru zemalja - destinacija, koristeći Namibiju, kao studiju slučaja. Uz ove razgovore i intervjue dodali smo i odredjenu literaturu, kao i medjunarodnu diskusiju, uključujući reviziju napretka sa savjetodavnim odborom. U ovom izvještaju dajemo pregled naših rezultata i zaključaka. Detaljnije informacije date su u Dodacima. Stavovi koje smo čuli od pojedinaca iz raznih organizacija sa kojima smo kontaktirali prilikom izrade Studije nisu vezani za datu organizaciju, izuzev ukoliko su izvedeni iz formalnih izvještaja ili izjava. U Dodatku VII data je lista konsultovanih donatorskih organizacija, a u Dodatku VIII lista poslovnih organizacija/preduzeća.

Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva

10

2. 2.1

DEFINICIJE Definisanje turizma U ovom izvještaju koristili smo definiciju turizma koju je dala Svjetska turistička organizacija (STO), koja kaže da je turizam putovanje koje podrazumijeva boravak od najmanje jednog noćenja, ali manje od godinu dana van svog doma. Ona, dakle, obuhvata putovanje poslovne prirode, kao i radi odmora (uključujući posjetu prijateljima i rodjacima), i isto tako - i domaći, i medjunarodni turizam.

2.2

Siromašni i siromaštvo Za potrebe definisanja ciljeva eliminacije siromaštva u okviru OECD do 2015. godine, siromašni su definisani kao lica koja žive od manje od jednog dolara dnevno. Mi smo poštovali ovu definiciju gdje je to bilo moguće, ali često nije moguće razmatrati uticaj turizma na ″siromašne″ a da se ne napravi razlika izmedju onih koji primaju više i manje od jednog dolara dnevno. ″Siromašni″ obuhvataju siromašne u urbanim zonama, siromašne u ruralnim zonama, muškarce i žene. Tamo gdje je bilo moguće uočili smo heterogenost i različite perspektive medju siromašnima, ali je u prirodi ovako široke studije da se vrši generalizacija. Prepoznajući multi-dimenzionalnu prirodu siromaštva, ovaj izvještaj analizira čitav niz uticaja turizma na uslove života, a ne samo na stvaranje prihoda.

2.3

Turizam u korist siromašnih Mi smo definisali turizam u korist siromašnih vrlo generalno kao turizam koji generiše neto koristi za siromašne. Ekonomske koristi predstavljaju samo jednu (mada veoma značajnu) komponentu, a treba uzeti u obzir i socijalne, ekološke i kulturne troškove i koristi takodje. Neto koristi za siromašne mjerene su u apsolutnim, a ne relativnim terminima: tj. i ljudi koji nijesu siromašni mogu ostvariti iste ili veće koristi od turističkog razvoja u korist siromašnim. Striktnija definicija rasta u korist siromašnih bila bi rast od kojeg siromašni ostvaruju značajno veću korist, ali bi to isključilo mnoge turističke inicijative koje mogu značajno doprinijeti eliminaciji siromaštva. Strategija za razvoj turizma u korist siromašnih posebno se fokusiraju na otvaranje novih šansi za siromašne u sektoru turizma, umjesto na proširivanje ukupne veličine ovog sektora (″nakriviti″, a ne povećati tortu). One se mogu primijeniti unutar bilo kojeg segmenta turizma. One se razlikuju od - ali se obično moraju kombinovati sa - strategijama opšteg turističkog razvoja, koje su usmjerene na razvoj sektora u cjelini.

Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva

11

3 3.1

OSNOVNE INFORMACIJE Struktura medjunarodne turističke industrije
Tur operatori Turističke agencije

Tržište sa kojeg dolaze turisti

Avio kompanije, krstarenja i druga sredstva za pristup

Tur. destinacije Tur. odbori Osoblje na terenu Smještaj Restorani Transportni operatori Atrakcije

Prateće usluge Infrastruktura Komunalije Zdravstvo Obrazovanje

i obuka Banke/ Finansije

Gore navedeni dijagram ilustruje strukturu medjunarodne turističke industrije; izgled domaćeg turizma je dosta sličan. Uloga posrednika izmedju klijenata sa tržišta odakle turisti dolaze i ponudjača raznih proizvoda i usluga na turističkoj destinaciji je važno i kod samostalnih putovanja, kao i kod paket aranžmana. Turizam se često smatra industrijom kojom dominiraju strani interesi. Pa ipak, ovo je na mnogo načina pogrešno tumačenje. Ukupni turizam karakterišu mala i srednja preduzeća. Najvažniji igrači su tipično: tur-operatori na tržištima odakle turisti dolaze. To se odnosi na Evropu, Kanadu i Japan. Velike kompanije su manje karakteristične za druga inostrana tržišta. Ovi tur-operatori saradjuju sa kompanijama koje rade na terenu - na destinaciji, koji razradjuju i definišu sve detalje turističkih aranžmana, a uloga strane kompanije može biti samo da reklamira taj proizvod na tržišu sa kojeg turisti dolaze. Takve kompanije koje rade na terenu su obično male i često u lokalnom vlasništvu; medjunarodne transportne kompanije, prvenstveno avio-kompanije, kompanije koje nude krstarenja i iznajmljuju automobile. U Evropi i Kanadi avio kompanije su često povezane sa tur-operatorima, pri čemu je tur-operator vlasnik avio-kompanije, a često i turističkih agencija, ovo drugo radi sigurne distribucije svojih proizvoda. Rent-a-car kompanije su obično franšize, pri čemu je samo preduzeće u lokalnom vlasništvu i njime se lokalno upravlja; medjunarodna hotelska preduzeća. Medjutim, ovi lanci su relativno loše zastupljeni u zemljama u razvoju, a tamo gdje jesu, hotel je obično u lokalnom vlasništvu. Uloga medjunarodnog hotelskog preduzeća je ograničena na menadžment, obično po ugovoru o menadžmentu na 10 do 25 godina, koji omogućava kompaniji koja vrši menadžment da izadje iz posla, npr. ukoliko Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 12

a tamo gdje su i kupili imovinu. Zaista. upravo ta geografska odvojenost izmedju lokalnih ponudjača i često udaljenih kupaca koji će naknadno posjetiti zemlju i koristiti usluge lokalnih ponudjača. Čitavo članstvo naklonjeno je zemljama u razvoju. Ove male marže uslovile su veću osjetljivost na rizik inostranih tur-operatora. Medju medjunarodnim tijelima su i: Svjetska turistička organizacija (STO). organizacija Izvršnih direktora velikih multinacionalnih kompanija u oblasti turizma. Najznačajnije investicije tur-operatora u zemlje . To stvara obavezu tur-operatora vezano za sve elemente aranžmana. i Medjunarodna hotelska ekološka inicijativa (IEHI). koji samim tim izbjegavaju dugoročne investicije u zemlju . Najveći tur-operatori iz Velike Britanije skoro da uopšte nijesu investirali u zemlje u razvoju. čije su članice vlade pojedinih zemalja. Možda je najveći element stranog uticaja potreba klijenata (turistički proizvod mora biti onaj koji klijenti žele da kupe). To stvara nespremnost na saradnju sa novim preduzećima koja nemaju ranije iskustvo ili razumijevanje za potrebe klijenata. mnogo bolje marže ostvaruju se kod poslovnih putovanja. Istočnoj i Južnoj Africi. npr. u kombinaciji sa propisima kao što je Evropski paket turističkih propisa. sa sjedištem u Parizu. čije članstvo čine nacionalna udruženja. putem akvizicije. koji je aktivan u promovisanju ekološke odgovornosti putem projekta Zelena planeta (Green Globe). nezavisno od ponudjača. koja su angažovana u okviru različitih elemenata ove industrije i uglavnom su nacionalnog ili lokalnog karaktera. Medjunarodno udruženje hotela i restorana (IHRA). Turizam radi odmora je skoro univerzalno prepoznat kao aktivnost sa jako malom maržom. STO ima Poslovni savjet sa skromnim brojem članova iz privatnog sektora.destinaciju. Kao rezultat toga. Postoje regionalne i nacionalne hotelske grupe u lokalnom vlasništvu. gdje se očekuje kontinuelno visoki nivo ulaganja. strani tur-operator traži pouzdane ponudjače na turističkoj destinaciji.hotel posluje sa gubitkom. STO predstavlja agenciju Ujedinjenih Nacija. Zbog lošeg funkcionisanja tržišta vlade intervenišu i uspostavljaju turističke odbore i druge mehanizme za prevazilaženje jaza izmedju malih ili srednjih preduzeća na destinaciji i posrednika i/ili krajnjih korisnika na tržištu sa kojeg turisti dolaze. To je sada odvojena profitna organizacija. predstavlja ono što razlikuje turizam od ostalih izvoznih aktivnosti. Odredjeni broj velikih avio-kompanija pokušao je da smanji svoje troškove kroz dislociranje dijela svojih računovodstvenih funkcija u Indiju. Postoje brojna trgovinska udruženja unutar sektora turizma. Svjetski savjet za putovanja i turizam (WTTC).destinacije bile su investicije njemačkih tur-operatora u zemlje kao što su Kenija i Maldivi. pojedinačni operatori i škole hotelijerstva. kao na primjer u Indiji. koji će preuzeti dio odgovornosti za organizaciju odmora onako kako je reklamirano. trudili su se da je kasnije prodaju. a British Airways je jedna od njih. Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 13 . Sa sjedištem u Madridu.

3 Geografsko preklapanje turizma i velikog broja slučajeva siromaštva Turizam je. u poredjenju sa rastom od 4. godine): Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 14 . Na Fidjiju.2 Ekonomski značaj turizma za zemlje u razvoju Zemlje u razvoju trenutno imaju samo manjinski udio na medjunarodnom turističkom tržištu (oko 30%). pri čemu su privrede koje u najvećoj mjeri zavise od turizma obično male ostrvske države. koja je popularna zbog puteva hodočašća. Putničko udruženje Azije na Pacifiku (PATA) predstavlja ugledno tijelo. kao regionalna organizacija sa brojnim članovima i iz javnog i iz privatnog sektora. analiza turističkih podataka pokazuje da u većini zemalja sa visokim nivoom siromaštva turizam predstavlja značajnu (doprinosi sa preko 2% BDP-u ili čini 5% izvoza) ili rastuću privrednu aktivnost (ukupni rast od oko 50% izmedju 1990. ali se procjenjuje da turizam (domaći i medjunarodni) čini oko 50% ekonomske aktivnosti u brdovitoj regiji Utar Pradeš.1. ali su one pod većim uticajem javnog nego privatnog sektora. kao i značaj turizma za lokalnu privredu. godine. U prosjeku prihodi od medjunarodnog turizma čine oko 10% izvoznih prihoda zemalja u razvoju. doprinos turizma zapošljavanju iznosi oko 6-7% u Indiji i Južnoj Africi. Turistička industrija daje značajan doprinos privredama zemalja u razvoju. Ekonomski značaj turizma značajno varira od zemlje do zemlje. agregatno za sve zemlje u razvoju. turizam predstavlja oko 0. da li je značajan za zemlje koje imaju veliki procenat siromašnih? Male ostrvske privrede koje u najvećoj mjeri zavise od turizma obično imaju odsrednje prihode i u njima živi mali broj siromašnih. i 1997. naročito sa aspekta devizne zarade. na primjer. od velikog značaja za zemlje u razvoju. a sa nekih 16% u BDP. Turistički podaci ne daju potpunu sliku o njegovom privrednom značaju.neprofitni program Foruma poslovnih lidera Princa od Velsa. ali njihov udio raste. Udio turizma u BDP-u varira od 3-5% u Nepalu i Keniji do 25% na Jamajki. Statistički podaci obuhvataju doprinos medjunarodnog turizma nacionalnom BDP-u.5% godišnje od 1990. jasno. turizam predstavlja najveći izvor deviza. 3. Oni prikrivaju značaj domaćeg turizma (a mogu i potcijeniti broj turista iz regiona koji putuju kopnenim putem). 3. Pa ipak. To je prikazano u tabeli 3. kao i najvažniji komercijalni izvor zapošljavanja i učestvuje sa preko 26% u prihodima od izvoza. Na primjer. kao i u Dodatku I. zapošljavanja i Bruto domaćeg proizvoda (BDP).8% BDP-a u Indiji. Ali.6% broja posjeta na nivou čitavog svijeta (vidi Dodatak I). Broj medjunarodnih turističkih posjeta zemljama u razvoju rastao je po prosječnoj stopi od 9. Postoje i druge regionalne organizacije kao što je Karipska turistička organizacija i Regionalna turistička organizacija Južne Afrike. sa sjedištem u Londonu.

U najsiromašnijih 100 zemalja otprilike. Lesoto. Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 15 . godine i World Development Indices 1998.iz podataka STO za 1997. turizam je značajan za privredu i/ili se razvija.Procenat stanovništva koji živi sa manje od 1US$ dnevno .Medjunarodna putovanja i turizam (a) .Zemlje koje je identifikovala Svjetska Banka . (b) . turizam je značajna i/ili grana koja se razvija u najmanje 28.Procenat promjene u broju ITT posjeta od 1990. koji žive sa manje od jedan dolar dnevno. Kenija. do 1997.UNICEF 1999. Medju 40 najvećih zemalja korisnica bilateralne pomoći DFID-a.1: Značaj medjunarodnog turizma i putovanja za zemlje u kojima živi 80% siromašnih u svijetu Zemlja (a) Da li su medj. godine (World Development Indices 1998).Zemlje u kojima prihodi od ITT čine više od 5% izvoza ili 2% BDP-a za 1996. To obuhvata i 6 zemalja u kojima većinski dio stanovništva živi ispod medjunarodne linije siromaštva (Indija. i praktično u svim zemljama sa malim do srednjim prihodima. kao i najmanje još toliko gdje značajan dio stanovništva (15-50%) živi ispod te linije (vidi Dodatak II). godinu . kao što je prikazano u tabeli 3. U 11 od njih. Navedene su prema njihovom rangu kao korisnica bilateralne pomoći DFID-a (prva na listi je najveća). World Development Indices 1998.1. turizam i putovanja (ITT) značajan sektor privrede? (b) Da li je došlo do značajnog porasta broja ITT posjeta? (1990-1997) (c) Procenat stanovništva koji živi sa manje od 1US$ dnevno (d) Indija* Kina* Bangladeš* Kenija* Pakistan* Indonezija* Nepal* Nigerija* Etiopija* Brazil* Peru Filipini Meksiko √ √ √ nema podataka √ √ √ √ √ √ √ √ √ nema podataka √ √ √ √ √ √ 53 22 nema podataka 50 12 15 53 29 34 29 49 28 15 ITT .na osnovu podataka STO iz 1998. godine . (d) . Uganda i Tanzanija). Pa ipak. godinu. Tabela 3. 5 od tih 15 zemalja ima preko 10 miliona stanovnika koji žive sa manje od jedan dolar dnevno. STO 1998. od kojih svaka ima preko deset miliona siromašnih. Nepal. turizam je značajna privredna aktivnost u skoro pola zemalja sa malim prihodima.U 12 zemalja živi 80% siromašnih u svijetu. (c) . Vodećih 15 turističkih destinacija u zemljama u razvoju (u smislu apsolutnog broja posjeta) su uglavnom jako naseljene zemlje sa nižim-srednjim i višim-srednjim primanjima.podaci iz 1993.

ali isto tako mogu ograničiti širenje neželjenih ekoloških i socijalnih efekata.4 Uticaj turizma na siromašne Snažan doprinos turizma privrednom rastu je očigledan. Iako oni doprinose razvoju udaljenijih. mora se procijeniti zajedno sa čitavim nizom drugih pozitivnih i negativnih efekata. potencijala za uspostavljanje veza sa raznim sektorima i potencijala u zemljama koje imaju mali broj drugih konkurentnih izvoznih proizvoda. koji pokreću interesi stranog privatnog sektora. i ranjivost zbog lokalne inflacije. neto direktne koristi će vjerovatnije iskusiti ″mase″. Unutar turističke privrede. kao i da on nameće značajne ne-ekonomske troškove za Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 16 . eliminacija siromaštva u skladu sa medjunarodnim definicijama zavisiće od ekonomskih veza izmedju ″masa″ i ″siromašnih″. socijalno i kulturno (vidi Dodatak III). u nekoliko zemalja i turističkih regija mase spadaju u grupu sa manje od jedan dolar dnevno. naročito na prilično siromašne i najsiromašnije. Turizam utiče na uslove života siromašnih na više načina ekonomski. a ne najsiromašniji. Nekoliko analiza procjenjuje status siromaštva lica na koja utiče turizam. nije dokazano da oni izazivaju manju štetu i veće koristi nego masovni turizam. Oni se suočavaju sa najvećim barijerama u iskorišćavanju ekonomskih šansi koje daje turizam. ″Eko turizam″ i turizam zasnovan na prirodnim ljepotama često se promovišu kao rješenje za održivi razvoj. Siromašni su osjetljiviji na glavne negativne efekte. ekološki. Medjutim. Ali razvojno razmišljanje sve više prepoznaje da je rast neophodan. a ne samo na prihode. kao što su kontradiktornost sa drugim strategijama koje se tiču uslova života kroz gubitak prirodnih resursa. uticaj turizma na siromaštvo ili raspodjela uticaja izmedju siromašnih i manje siromašnih lokalnih stanovnika. Stoga. Različiti segmenti i tipovi turizma mogu imati značajno različite uticaje. velikog oticanja novca i malog broja veza. S druge strane. skeptici tvrde da turizam.3. naročito zbog svoje veličine.5 Potencijali turizma za rast u korist siromašnih u poredjenju sa drugim sektorima Oni koji su naklonjeni ovom pristupu tvrde da turizam ima niz prednosti u odnosu na druge privredne grane u smislu svog potencijala da generiše rast u korist siromašnih. Uticaj na uslove za život. Ograničeni dokazi pokazuju da domaći/regionalni turizam i samostalna putovanja mogu stvoriti proporcionalno više lokalnih ekonomskih šansi nego medjunarodni turizam u vidu aranžmana. Krstarenja. Medjutim. 3. i ovo drugo može biti ekonomski značajno zato što ima veliki opseg. neformalni sektor obično predstavlja komponentu u okviru koje siromašni i žene mogu ostvariti maksimalnu korist. Može se očekivati različiti uticaj na pojedine grupe siromašnih. ne predstavlja aktivnost pogodnu za eliminaciju siromaštva i da se ekonomske koristi ne maksimiziraju zbog visokog nivoa stranog vlasništva. all-inclusive aranžmani i enklavski turizam generišu najmanji broj ekonomskih veza. Tamo gdje to nije slučaj. ali ne dovoljan za eliminisanje siromaštva. a samim tim i siromašnijih regija. radno intenzivnog karaktera.

siromašne, u smislu raseljavanja, izgubljenog pristupa resursima i kulturnog i socijalnog poremećaja. Mnogi od ovih nedostataka koji se vezuju za turizam u stvari predstavljaju karakteristike rasta i globalizacije. Mnogi negativni uticaji koji nastaju kao rezultat turističkog razvoja dogodili bi se i sa razvojem drugih sektora. Na primjer, nije moguće jasno utvrditi iz podataka da li efekat odliva i navodno visoki nivo stranog vlasništva predstavljaju veće probleme u turizmu nego u ostalim sektorima. (Što se tiče vlasništva može postojati zabuna izmedju kompanija koje se bave menadžmentom u hotelima i stvarnog vlasništva nad tim preduzećima, tako da nije neophodno prednost ukoliko je hotel u lokalnom vlasništvu. Slična zabuna može se javiti i vezano za franšizu - na primjer, avio-kompanija, kompanija za rentiranje automobila i kod restorana, koje koriste medjunarodno ime, ali vlasništvo ostaje u datoj zemlji). Slično, iako nema sumnje da je turizam osjetljiv na promjene tražnje na nivou pojedinih zemalja (zbog nesigurnosti, recesije ili uragana), nije jasno uočljivo da je to variranje veće od variranja cijena i tražnje vezano za druge izvozne proizvode, naročito vezano za izvoz roba. Stoga se čini da su mnoge razlike izmedju turizma i drugih sektora više umišljene nego stvarne. Turizam može biti shvaćen kao uzaludna ili elitistička industrija, pa se samim tim tretira sa manje ozbiljnosti nego druge primarne industrije od strane vlada i donatora. Klasični stereotip turizma - suprotnosti izmedju bogatih turista i siromašnog lokalnog stanovništva - pojačava ovakvo vidjenje. Pa ipak, postoje odredjene karakteristike koje izgledaju dovoljno jake, ako ne i jedinstvene, u turizmu. Medju nedostacima, turizam zahtijeva izuzetno sofisticirani marketing, koji je posebno složen za siromašne proizvodjače, obično podrazumijeva neorganizovaniji razvoj nego drugi sektori i intenzivnu konkurenciju za prirodne resurse sa lokalnim stanovništvom (naročito u priobalnom području). Medju prednostima su: Turizam se konzumira na mjestu proizvodnje. S obzirom da mušterija dolazi do proizvoda, šanse za preduzetnike da iskoriste povezanost sa drugim granama (npr. prodaja čaja) mogu biti znatno veće. Najveći dio izvoznih grana zavisi od finansijskog, proizvodnog i ljudskog kapitala. I turizam zavisi od njih, ali isto tako i od prirodnog kapitala (npr. divlje životinje) i kulture, a to su sredstva kojima raspolažu neka siromašna lica ili stiču sve veću kontrolu nad njima tamo gdje dolazi do decentralizacije. Obično se kaže da je turizam radno intenzivniji nego drugi proizvodni sektori. Podaci iz šest zemalja sa satelitskim turističkim računima pokazuju da je on radno intenzivniji od ne-poljoprivrednih aktivnosti, naročito od proizvodnje, mada je manje intenzivan od poljoprivrede (vidi Dodatak I). Postoji veći broj zaposlenih žena nego u drugim sektorima, mada nije poznato da li veći broj radnih mjesta zauzimaju siromašni i nekvalifikovani radnici. (Procenat zaposlenih žena značajno varira od zemlje do zemlje i ide od preko Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 17

60% kao što je slučaj u Boliviji do ispod 10%, kao što je slučaj u nekim muslimanskim zemljama). Turizam je mnogo raznovrsnija grana nego mnoge druge i može se razvijati na najrazličitijim resursima. Raznolikost otežava saradnju sa vladom ili donatorima, ali povećava mogućnosti za šire uključivanje, kao i za neformalni sektor. Potencijale turizma u odnosu na druge sektore treba razmatrati u svijetlu alternativnih šansi koje postoje na bilo kojoj lokaciji. Turizam je roba za razmjenu, a da li je prikladno razvijati ga u datoj zemlji zavisi od njenih komparativnih prednosti. Debata o tome da li turizam obezbjedjuje ili ne obezbjedjuje koristi za siromašne ne može se ovdje razriješiti. Odgovor jasno zavisi od okolnosti, tako da ga treba procijeniti za svaki slučaj posebno prije nego što se turizam promoviše kao grana koja doprinosi smanjenju siromaštva. Mnogo korisnije pitanje je: Kako turizam može obezbijediti veću korist za siromašne? S obzirom da je turizam već činjenica za mnoge siromašne u svijetu, pravi izazov leži u povećavanju brojnih pozitivnih efekata i smanjenju troškova za siromašne.

Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva

18

4 4.1

DONATORI I TURIZAM Okvir za analizu intervencija u turizmu Da bi se analizirale donatorske aktivnosti u turizmu mi smo identifikovali ukupni pristup pojedinih donatora turizmu i naročito vrsti intervencija koje su značajne za smanjenje siromaštva (bilo da su zasnovane na ciljevima smanjenja siromaštva ili ne). U procjeni onoga što se smatra ″korisnim za siromašne″ uglavnom smo se fokusirali na intervencije koje izgleda da ″nakrivljuju turističku pitu/tortu″. Takve strategije mogu biti usvojene na samom terenu (u korijenu), kao nacionalna politika ili na medjunarodnom nivou.

4.2

Pozadina i trendovi Donatori su uticali na način kako se ova privredna grana razvijala u posljednjih 20 godina, pri čemu se podrška tradicionalno usmjeravala na makro-ekonomske ciljeve - a posebno na maksimiziranje deviznih prihoda kroz medjunarodni turizam. U skorije vrijeme, ekološka i socijalna pitanja su dobila značajniju pažnju i pojavila su se tri trenda: 1. Od Zemaljskog samita održanog 1992. godine došlo je do ogromnog broja aktivnosti usmjerenih na ″ozelenjivanje″ turističke privrede (npr. kroz upravljanje otpadom, efikasno korišćenje struje) i na promovisanje više ekološki-održivog turizma (npr. Iza zelenog horizonta i Agenda 21 za putovanja i turističku industriju). U isto vrijeme, nedostaci pristupa od vrha ka dnu - pristupa usmjerenog na zaštitu divljine, potreba da divljina ″plati svoj put″ i da se lokalne zajednice uključe u njeno očuvanje, doveli su do porasta turizma zasnovanog na prirodnim ljepotama u i oko zaštićenih zona, kao mehanizmi za očuvanje biodiverziteta. To je, za uzvrat, uticalo na porast interesovanja za turizam na nivou lokalne zajednice, često kao element strategija za upravljanje prirodnim resursima na nivou lokalne zajednice (CBNRM). Obaveze donatora i vlada u skladu sa Konvencijom o biološkom diverzitetu koja stavlja akcenat na održivu upotrebu i raspodjelu koristi, osnažile su ovaj trend. Inicijative vezano za kulturno nasljedje, kao što su inicijative Svjetske Banke, su porasle kao odgovor na brigu zbog prijetnji koje globalizacija nameće lokalnim zajednicama koje daju veliki značaj svom lokalnom i kulturnom identitetu i kao sastavni dio programa za široko definisanu ekološku i socijalnu održivost. One su se često fokusirale na obnavljanje fizičkog tkiva, a ne na kulturu življenja.

2.

3.

Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva

19

proširivanje veza sa neformalnim sektorom. ali ne i jedine komponente turizma u korist siromašnih. SIDA). dobara i usluga unutar formalnog sektora . SMME podrška. 4. Samo neki donatori se konkretno bave projektima i programima u oblasti turizma . mnoge agencije tvrde da se one ″ne bave turizmom″ (na primjer. Suprotno tome. minimiziranje troškova. podrška sektoru turizma integrisana je u šire programe (na primjer. Mali broj ostalih donatora ima jasnu politiku ili strategiju. kao element projekta koji se odnosi na konzervaciju. turizam u korist siromašnih usmjeren je na proširivanje šansi i definiše neto korist za siromašne kao posebni cilj.domaćini moraju ostvariti korist od turizma. Ovo su važne.Koncept ″održivog turizma″ sada kombinuje elemente iz sve tri prethodno navedene tačke. Inicijative u okviru turizma na nivou lokalne zajednice obično su usmjerene na proširivanje turističkih preduzeća kojima upravljaju lokalne zajednice ili pojedinci. Postoji ogromna raznolikost u razlozima za turističke intervencije. mada su neki u procesu izrade ili revidiranja strategija (EU. mali broj njih ga smatra ključnim razvojnim sektorom. U većini slučajeva. Razlike izmedju turizma u korist siromašnih. a u stvari mu pružaju značajnu podršku. kojem bi ekološki ciljevi trebalo da doprinesu.uključujući EU. pri čemu Lomè IV prepoznaje značaj turizma za ACP zemlje. Medjutim. Medjutim. ili kao indirektni korisnik infrastrukturnog projekta). privatne finansijske institucije i ostale koji imaju konkretan mandat koji se može povezati sa turizmom. ništa od toga ne može se izjednačiti sa turizmom u korist siromašnih. Svjetska Banka.naročito u jako naseljenim (urbanim/priobalnim) područjima. (Vidi uokvireni tekst) Do sada aktivnosti donatora u turizmu nijesu bile zasnovane na ciljevima usmjerenim na smanjenje siromaštva. Prepoznato je da zajednice . CIDA. Svjetska Banka). obezbjedjivanje infrastrukturnog razvoja i korist za siromašne od ekoloških strategija. održivog turizma i turizma na nivou lokalne zajednice Zahtjevi za održivim turizmom uglavnom su se fokusirali na ekološke probleme. konzervacija ostaje njihov prioritetni cilj. koristi za lokalno stanovništvo su generalno sekundarnog značaja sredstvo na samom kraju održivosti . Evropska Unija predstavlja najvećeg donatora u oblasti turizma.3 Tekuće aktivnosti donatora Iako su mnogi donatori angažovani u sektoru turizma. ekonomske i kulturne aspekte. Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 20 . kao i u vrstama turističkih intervencija donatora (vidi tabelu 4.1). koji takodje obuhvata maksimalno iskorišćavanje lokalne radne snage. Glavno interesovanje i napredak u turizmu u korist siromašnih dolazi od konzervatora koji se bave turizmom na nivou lokalne zajednice i eko-turizmom. kao i stvaranje pratećeg okvira i planskog konteksta koji se bave potrebama siromašnih proizvodjača i rezidenata u okviru sektora turizma. ali neizbježno. ukoliko se želi da turizam bude dugoročno održiv. ovaj koncept se sada širi da bi obuhvatio socijalne. koji se mogu široko klasifikovati u skladu sa sljedećim ciljevima: ekonomski rast. Kao rezultat toga.i obično se izražavaju na protekcionistički/defanzivni način: kao očuvanje lokalne kulture. a ponekad i na povećanje lokalnog angažovanja u procesu planiranja. Medjutim.

Zeleni i kulturni turizam promovišu i multilateralne i bilateralne organizacije. koje finansira Svjetska banka i ostali. radi konzervacije i turizma na niovu lokalne zajednice (mada se time bavi i GEF). DG razvoj. EU. proširivanje koristi od rasta. problemi i šanse u okviru turističkog sektora (CIDA). UNEP. USAID. IADB NORAD. Tabela 4. neke/sve turističke intervencije ne uklapaju se u potpunosti u gore datu tabelu. GEF. Naročito se podrška na političkom. strateškom i planskom nivou (na primjer. infrastrukturni razvoj.1 Intervencije donatora u turizmu Cilj Ekonomski rast Zapošljavanje Intervencija Infrastruktura Lobiranje za bolje uslove za rad Obuka Menadžment na destinaciji Kultura Upravljanje prirodnim resursima na Konzervacija nivou lokalne zajednice Menadžment na destinaciji Upravljanje zaštićenim zonama Ozelenjivanje turizma Ozelenjivanje Bolji ekološki menadžment Nacionalno/regionalno Planske studije i turistička politika planiranje Razvoj proizvoda Proizvod i marketing Razvoj tržišta Istraživanje i statistika Hoteli Veće šanse za mala i srednja Proširivanje koristi preduzeća Ruralni razvoj Objedinjeno upravljanje priobalnim zonama Stimulisanje mogućnosti i podjele kapitala i lizing aranžmana i partnerstava Primjeri DBSA. JICA. projekti objedinjenog upravljanja priobalnim zonama. Na primjer. WB ComSec. WB GEF. kombinuju ekološke i ekonomske ciljeve. Istraživačke aktivnosti donatora obuhvataju: uticaj turizma (WB). IADB UNDP WB DBSA. Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 21 . WB. kulturno nasljedje (uključujući zaštitu). SIDA. USAID. Razvojne banke fokusiraju se na kredite za infrastrukturu i izgradnju turističkih kompleksa. ozelenjivanje industrije. WB FINNIDA. EU. rast privatnog sektora i master planovi u oblasti turizma uglavnom dobijaju pomoć multilateralnih agencija. Istraživanje i analiza zajednički su nizu ovih ciljeva. razvoj proizvoda.zaposlenost. Razvojne banke DBSA. evropska komisija. CDB ILO CIDA. OAS) preklapa kod niza ciljeva. WB. MIF FINNIDA. CDB ComSec. CIDA. UNDP preko WTO EU. ILO. Široko generalizovano. JICA. UNDP UNEP NORAD. EU EU CDC. 2. IrishAid. Za odredjeni broj agencija sa decentralizovanim programom razvojnih procesa. IFC Primjedba: 1. konzervacija. GTZ. sektorsko planiranje. Bilateralni donatori više rade u oblasti turizma. USAID. UNEP.

maksimiziranje ekonomskih koristi od turizma (za Južnu Afriku .2 Intervencije na lokalnom nivou/na destinaciji Moguće je identifikovati pet vrsta intervencija u korist siromašnih na lokalnom nivou/na destinaciji: 1: Podrška malim i mirko preduzećima Nekoliko donatora podržava turističke inicijative na nivou lokalne zajednice kroz podršku malim i mirko preduzećima (krediti. EU. Oni donatori čiji je ukupni cilj iskorjenjivanje siromaštva ne smatraju da se turizam može takmičiti sa sektorima kao što su poljoprivreda. UNDP. ali svakako nisu ovdje obradjene.4. politički. a to se ne može realizovati bez odredjenih intervencija (DBSA). ali ne moraju obezbjedjivati korist za siromašne. obuka. kao sredstva za iskorjenjivanje siromaštva (npr. U većini slučajeva teško je reći da su adekvatno procijenjene veze izmedju širenja turizma i smanjenja siromaštva. Ukoliko se odradi kako treba. Iako turističke intervencije nisu do sada bile zasnovane na pitanjima siromaštva. ili čak da turizam ima značajni potencijal da doprinese široko zasnovanom rastu. a minimizirali troškovi za siromašne (npr.4 Turističke intervencije od značaja za siromaštvo 4. Neki donatori imaju suprotno mišljenje i tvrde da će turizam imati veliki uticaj na uslove za život siromašnih ljudi i da su intervencije u ovoj oblasti od presudnog značaja da bi se maksimizirale koristi. Intervencije koje šire ili unapredjuju sami turizam mogu. turizam ima potencijala da doprinese mnogo više nego drugi sektori.DBSA). regulatorni i institucionalni okvir za održivi turizam (World Banka Africa Dept Private Sector Finance Group). Neki ljudi iz ovih agencija tvrde da se turizam trenutno ne može takmičiti sa drugim sektorima kao razvojna strategija jer se ″ne radi na pravi način″. zavisno od konteksta i veza izmedju turizma i siromaštva. ekonomija turizma zasnovanog na prirodnim ljepotama i konzervatorske aktivnosti kroz turizam (USAID. To je snažan element u nekoliko programa očuvanja lokalne zajednice (na primjer. primarna zdravstvena zaštita i obrazovanje.1 Stavovi donatora Postoje dva suprotna stava o značaju turizma za eliminaciju siromaštva. nefinansijske usluge). 4. U malom broju slučajeva navedeno je da te veze postoje na osnovu očigledno vještačke i nekritičke analize. Ovdje se fokusiramo na intervencije koje mijenjaju bilans koristi u korist siromašnih (″nakrivljuju turističku tortu″). Svjetska Banka). NEDA). DANIDA. FINNIDA). Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 22 . 4.4. BMZ. sinteza procjena turističkih projekata i programa (EU). ipak postoje intervencije više donatora koje se mogu smatrati relevantnim za smanjenje siromaštva. nacionalni i regionalni masovni turizam u povoju na jugu (UNRISD). tvrde oni.

U drugim slučajevima.USAID u Južnoj Africi. a koje nijesu posebno usmjerene na siromašne. U mnogim slučajevima ova podrška zasnovana je na konzervatorskim ciljevima .koje promoviše MOR (Medjunarodna organizacija rada). NORAD u Tanzaniji i Centralnoj Americi). 5: Turistička unapredjenja sa jasnim potencijalnim koristima za siromašne Postoji nekoliko donatorskih intervencija koje se usmjerene na unapredjenje turizma. 3: Zajednička ulaganja lokalnih zajednica i privatnih operatora Nekoliko donatora podržava turistička partnerstva izmedju lokalnih zajednica i privatnih investitora u oblastima gdje te lokalne zajednice raspolažu značajnim turističkim dobrima (na primjer. u okviru kojeg je značajan element učešće lokalne zajednice. ozelenjivanje industrije (ukoliko siromašni ostvaruju korist od poboljšanih ekoloških standarda) . putem tehničke pomoći. Neki donatori pomažu organizacije na nivou lokalne zajednice koje podržavaju mikro preduzeća. SIDA je podržala Namibijsko turističko udruženje na nivou lokalnih zajednica. Na primjer. pa se samim tim javlja uglavnom u ruralnim oblastima koje raspolažu biodiverzitetom. vlasnička prava nad divljinom). 2: Ruralni turizam Nekoliko donatora podržava turistički razvoj ruralnih oblasti. planiranje u korist siromašnih Austrija podržava regionalno turističko planiranje u sjeverozapadnoj Namibiji. koje za uzvrat pokušava da pomogne preduzećima u lokalnim zajednicama. ali imaju značajan potencijal da obezbijede koristi i za njih (inkluzivna akcija). podrška ruralnom turističkom razvoju zasnovana je na problematici siromaštva. One obuhvataju: poboljšanje uslova za rad (ukoliko je usmjereno na nekvalifikovane radnike) .UNEP. finansiranja lokalnih programa ili infrastrukture. Praktične strategije (koje još nijesu definisane) će se vjerovatno preklapati sa podrškom malim i mikro preduzećima. kako bi turizam donio korist udaljenijim i siromašnijim oblastima.što podržava GEF i niz bilateralnih organizacija. Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 23 . obično na lokalnom nivou ili na nivou pojedinih parkova. UNDP u Nepalu investira u ″seoski turizam radi eliminacije siromaštva″. FINNIDA i ostali. obuka i razvoj ljudskih resursa (ukoliko je usmjereno na nekvalifikovane i polukvalifikovane profesije) . Na primjer.fokusiranje na zaštićene oblasti i biodiverzitet neizbježno dovodi do ruralnog fokusa. To je detaljnije analizirano u Poglavlju 5 (Poslovna partnerstva). Nekoliko CBNRM inicijativa pokušava da osnaži lokalno učešće u procesu odlučivanja vezano za turizam.što podržava CIDA i Irish Aid. upravljanje zaštićenim oblastima i turizam na nivou parkova (jer se mnogi nalaze u ekonomski ugroženim regijama) . 4: Učešće lokalnih zajednica.

kao i kroz konkretne intervencije u zaštićenim zonama i oko njih. koristiti ovo kao kriterijum prilikom ocjene ponuda za koncesije).5 Interne promjene u agencijama Evropska Unija je uradila novu strategiju turizma. U nekim slučajevima.4. na političkom nivou. koji oni smatraju jednako značajnim za siromašne.4 Intervencije na medjunarodnom nivou Našli smo relativno mali broj dokaza o donatorskim intervencijama sa potrošačima i preduzećima.ili konkretnije. Svjetska Banka i CIDA takodje pripremaju nove politike. najčešće. Ključni elementi politike uključuju: upotrebu planirane dobiti kako bi se ohrabrili privatni investitori da šire veze sa drugim sektorima (tj. obezbjedjuje nova radna mjesta i osnažuje zaostale regije. eksplicitno se fokusira na kreiranje političkog okvira za turistički razvoj koji predvodi privatni sektor. NORAD je promovisao turizam na nivou lokalne zajednice kroz politički dijalog. 4.4. turističke intervencije su uglavnom zasnovane na drugim Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 24 .6 Šta donatori NE rade u turizmu Iako više donatora sada definiše eliminaciju siromaštva kao svoj sveukupni cilj.4. Karipski ekološki program u okviru UNEP-a saradjivao je sa turističkom privredom u regionu na izradi materijala kojima se podiže svijest potrošača. kroz svoj doprinos Inicijativama za razvoj prostora. Na primjer. davanje vlasništva nad zemljom zajednicama putem prenosa vlasništva ili iznajmljivanja. Razvojna banka Južne Afrike.4. GTZ/BMZ podržava podizanje svijesti potrošača o etičkom turizmu kroz turistički časopis. 4. koje su opisane u prethodnom tekstu. Najveći dio medjunarodnih aktivnosti usmjeren je na zeleni ili održivi turizam. te veze su uspješno uspostavljene. neke CBNRM inicijative koje podržavaju donatori bave se pitanjima politike (naročito u Africi). i snažnije integrisanje sa drugim sektorima kao što je infrastruktura. 4.4. odnosno o proaktivnom pristupu bilateralnih donatora vezano za medjunarodnu turističku agendu. kao što je potreba za decentralizacijom vlasničkih prava. nekoliko donatora interveniše u sektoru turizma na nacionalnom nivou . Aktivnosti UNRISD-a vezano za značaj domaćeg turizma ima za cilj uticaj na nacionalnu politiku i pomoć u izradi politike koja promoviše ovaj sektor. medjutim. koja definišeznačajno preusmjeravanje fokusa sa marketinga na aspekte održivog razvoja u turizmu. Izgleda da neke intervencije na lokalnom nivou nijesu povezane sa onim na nacionalnom nivou.3 Intervencije na nacionalnom/političkom nivou Iako su intervencije na lokalnom nivou. U Tanzaniji. a koji je široko zasnovan.

izuzev kroz podršku malim preduzećima. itd. lokalnih preduzeća i osnaživanja .1 Iako su mogućnosti razvijanja veza sa drugim sektorima shvaćene kao ključna prednost turizma. Ovu ulogu dobrim dijelom su preuzele nevladine organizacije.). postoji malo dokaza o naporima da se maksimalno iskoriste potencijalne ekonomske veze.podciljevima (rast privatnog sektora. a ne shvaćene kao aktivnosti usmjerene na siromaštvo. Iako neke tekuće intervencije sadrže elemente smanjenja siromaštva (npr. nijedna od njih ne sprovodi aktivno agendu siromaštva kroz turizam. ili na politički nivo.ali ne uključujući posebno smanjenje siromaštva. konzervatorske aktivnosti. mikro i makro nivoa. Izgleda da donatori ne rade baš puno na medjunarodnom nivou . Izuzeci su vjerovatno Regionalni projekat zaštite oblasti Annapurna (koju podržava niz donatora već više godina) i aktivnosti DBSA na stimulisanju veza kroz saradnju sa privatnim sektorom i planiranje dobiti. Nešto najsličnije takvoj analizi vjerovatno je aktivnost DBSA na definisanju okvirne politike za turizam sa eksplicitnim ciljevima široko zasnovanog rasta u smislu zapošljavanja. Intervencije donatora odnosile su se ili na lokalni nivo. 1 Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 25 . a konkretno u Velikoj Britaniji .naročito u smislu saradnje sa preduzećima i potrošačima. u saradnji sa Univerzitetom Sjevernog Londona) i organizacija Voluntary Service Overseas (VSO). turizam na nivou lokalne zajednice).Turistički Koncern (aktivnosti vezano za pravično poslovanje u turizmu. niti su donatori izvršili značajniju analizu mogućeg doprinosa turizma eliminaciji siromaštva. pri čemu je malo pažnje posvećeno potrebi uspostavljanja veza izmedju lokalnog.

Planiranje je od presudnog značaja za održivost i ima ključnu ulogu radi obezbjedjivanja podrške javnom sektoru. pa bi ostali nepročitani.2 Vrste intervencija i efektivnost Donatori su naučili čitavi niz lekcija o vrstama intervencija koje su bile najuspješnije u prošlosti. jasna strategija donatora. naučen je čitav niz lekcija o turističkim intervencijama generalno. adekvatno planiranje. uključivanje niza zainteresovanih strana iz vlade. kao i o onima koje treba naglasiti ubuduće: obuka je bila vrlo korisna aktivnost. Značaj planskog okvira Donatori treba da odigraju ključnu ulogu u turizmu jer planiranje ne može vršiti privatni sektor.5 Lekcije koje su donatori naučili S obzirom da su neki donatori su ocijenili svoja iskustva u turističkim projektima detaljnije. kratkoročne markentiške intervencije. pokazalo se da su lekcije koje su donatori naučili slabe.5. ali je kontinuirana marketinška podrška stimulisala ovisnost o donatorima i pokazala se neodrživom. Izuzetak je revizija nekoliko evaluacija turističkih projekata koja je izvršena za potrebe EU 1996. kao što je osnivanje turističkog odbora nezavisno od vlade. turistički master planovi su obično bili predugački.1 Ključni elementi uspjeha Jedna broj donatora naglasio je ključne elemente uspješnih turističkih intervencija. godine. Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 26 . (Savjetnik za turizam iz Evrope) 4. projekti koji su se fokusirali na jednu komponentu ili geografsku oblast su bili najefektivniji. Medjutim.4. Neki od njih su: koherentni politički okvir u zemlji korisnici pomoći. a samim tim je nedovoljna pažnja posvećena implementaciji. 4. uključivanje lokalne zajednice. su bile uspješne.5. privatni sektor i gradjansko društvo. uključivanje privatnog sektora.vlada. stalni dijalog medju zainteresovanim stranama . precizna sektorska analiza. naročito tamo gdje je bio uključen i privatni sektor.

Turizam u korist siromašnih je teško ostvariti isuviše rano ili isuviše kasno u turističkom ciklusu.5. Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 27 . kao i domaćem privatnom sektoru. Drugi djelovi vlade možda ne shvataju turizam jednako ozbiljno kao druge proizvodne grane. U zreloj privredi taj status quo je dublje ukorijenjen. kao ni obuci koja je neophodna za održivost. Potrebno je vrijeme! (Nekoliko bilateralnih organizacija koje rade u turizmu na nivou lokalne zajednice). u cjelini.potrebno je posvetiti posebnu pažnju malim i mikro preduzećima. izmedju ostalog: Od presudnog značaja je uravnoteženi pristup – podrška na lokalnom nivou mora se kombinovati sa okruženjem koje pruža šanse i podrškom za kvalitetnu privredu (EU). 1996 vezano za EU evaluacije) 4. mada u nekim slučajevima (konkretnije za nevladine organizacije) nije dovoljno pažnje posvećeno markentingu i održivosti preduzeća. ″Završeni turistički projekti koji su evaluirani nisu. Treba istražiti i promijeniti politički okvir – politiku (DBSA). Ali intervencije kojima se preoblikuje turistički razvoj je lakše sprovesti u fazi kada se taj sektor razvija.3 Učiniti turizam više naklonjenim siromašnima Stavovi koje smo čuli su. kao i nedovoljno sadržajnog učešća lokalnih zajednica. Treba da postoji održiti turistički proizvod na koji će se nadograditi elementi u korist siromašnih. ali je saradnja unutar različitih resora vlade posebo značajna za turizam. 4. ali se time treba pozabaviti u fazi planiranja i dizajniranja. Šta je prikladno zavisiće od turističkog potencijala destinacije i od ekonomskog značaja turizma – lokalno i na nacionalnom nivou. a to su obično ministarstva/odbori za turizam. intervencije u turizmu zavise od konkretnog konteksta. odgovorili očekivanima″ (Poon. Važno je razviti ekonomske veze izmedju turizma i drugih sektora. Mnoge slične lekcije naučene su i u drugim sektorima. kojima se treba pozabaviti: Efektivnost brojnih turističkih intervencija je pod uticajem ograničenja koje nameću agencije – saradnici u ovoj oblasti. Održivost turističkih intervencija je pod uticajem posvećivanja nedovoljne pažnje ekološkim i socio-kulturnim pitanjima.5.4 Prepreke za uspjeh Odredjeni broj donatora identifikovao je konkretna ograničenja za uspješne intervencije u turizmu. ako oni treba da ostvare korist.

implementacije i evaluacije projekata.Nedostatak stručnih znanja o turizmu unutar donatorskih agencija predstavljala je ograničenje prilikom dizajniranja. Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 28 .

Mi smo razgovarali o nekoliko primjera mogućeg partnerstva sa preduzećima. to uglavnom čini Evropska Unija. iskustvo pokazuje da uspješni održivi razvoj zahtijeva blisku saradnju izmedju vlade i privatnog sektora. Druge donatorske agencije bave se promovisanjem partnerstava izmedju javnog i privatnog sektora. ali je njihova primjena u turizmu za sada ograničena. uključujući i obuku. Opšte partnerske šeme razvija Svjetska Banka.5.1 POSLOVNA PARTNERSTVA Uključivanje preduzeća U nekim krajevima turizam je shvaćen isključivo kao aktivnost privatnog sektora. Iako se kontinuelna podrška EU približava kraju. VSO je pokušala da radi sa manjim britanskim tur-operatorima koji su učlanjeni u Udruženje nezavisnih tur-operatora (AITO). kao i koristi″.2 Iskustva donatora u poslovnim partnerstvima Iskustvo donatora. EU i drugi. pri čemu obje pripadaju IFC-u. a ne donatori. 5. Vlade moraju saradjivati sa privatnim sektorom u definisanju nacionalnih i regionalnih parametara za ovu granu (npr. Evropska komisija i ostale donatorske agencije pokušavaju da uspostave partnerstvo sa privatnim sektorom. pružanju podrške ovoj grani (npr. detaljnije obradjeno u Dodatku VII. a to je ″dogovor o saradnji radi ispunjavanja obaveze ili preduzimanje konkretne aktivnosti kroz opredjeljivanje resursa i podjelu rizika. kao i izmedju različitih organa vlade. kao što je VSO. ali postoji mogućnost obezbjedjivanja tehničke pomoći kako bi se unaprijedila saradnja izmedju dvije strane. Donatorsko angažovanje se do danas nije moglo smatrati partnerom samo po sebi. Pa ipak. Mi smo tumačili poslovna partnerstva u skladu sa definicijom koju koristi DFID. Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 29 . kako bi se uspostavile snažne veze izmedju malih preduzeća i ostatka privrede. 5. kao što su potpisivanje podugovora o pružanju usluga sa drugim preduzećima. u namjeri da im pomogne da uzmu u razmatranje i pitanja siromaštva. preko turističkih odbora. Druge skorije inicijative obuhvataju podršku i partnerstva Projektnog kapaciteta za Južni Pacifik i Afričke kompanije za upravljačke usluge. putem planiranja namjene zemljišta). obuhvata: Marketinšku podršku privatnom sektoru. uključujući i turizam. Partnerstva izmedju lokalnih zajednica i operatora u privatnom sektoru. Saradnja sa trgovinskim organima. ciljevi politike). pružanja usluga) i u njenoj kontroli (npr. Takve ograničene aktivnosti sprovodile su nevladine organizacije. kao i da bi se izbjegao neuspjeh zbog nedovoljne komercijalne realističnosti. definisanje dogovorenih etičkih standarda i obezbjedjivanje praktične obuke u preduzećima. Napori da se promoviše turizam u korist siromašnih moraju uključiti preduzeća.

Da bi se osnovalo bilo kakvo partnerstvo trebalo bi osmisliti konkretan predlog i usmjeriti se na jednu ili više ciljnih kompanija. Medju relevantnim pristupima su: omogućiti partnerstva izmedju malih i mikro preduzeća (uključujući projekte turizma u lokalnoj zajednici) i šire turističke privrede. Jedan veliki tur-operator koji se izdvaja je TUI. Udruženje nezavisnih tur-operatora (AITO) je izrazilo interesovanje za saradnju sa donatorima kao što je DFID. odredjena mogućnost za proširivanje postojećih programa. Ukoliko interesovanje postoji. koja su posvećena odredjenim destinacijama. kako je navedeno u Dodatku VIII.4 Uloga poslovnih partnerstava: destinacije Zaključili smo da destinacije nude najbolje mogućnosti za poslovna partnerstva. postoji mala posvećenost bilo kojoj destinaciji. Na primjer. kod malih tur-operatora koji obično nude ograničeni broj destinacija. akcije koju sprovodi Britsh Airways. Medju najvažnijim tur-operatorima postoji ograničeno interesovanje za saradnju sa zemljama u razvoju u bilo kakvim oblicima izuzev direktne komercijalne dobiti. Ova šema. 5. kao što je slučaj sa kompanijom British Airways Holidays. kao što je DFID.3 Uloga poslovnih partnerstava: tržišta sa kojih turisti dolaze U Velikoj Britaniji je nivo interesovanja većih kompanija za osnivanje poslovnih partnerstava sa donatoskim organizacijama. odredjeni potencijal kod manjih preduzeća. možda postoji odredjeni prostor za proširivanje nagrada Turizam za sjutra (Tourism for Tomorrow Awards). poboljšati informisanost posjetilaca.5. To bi moglo imati uticaja i na Veliku Britaniju nakon kupovine kompanije Thomson od strane kompanije Preussag. čini se da takve kompanije već imaju značajne ekološke programe i projekte u toku i da postoji malo mogućnosti za proširivanje postojećeg portfelja aktivnosti. najveći tur-operator u Njemačkoj. Zaključci našeg istraživanja su da postoji: vrlo ograničeni potencijal za uspostavljanje poslovnih partnerstava sa najvažnijim igračima u turizmu. koji je izrazio interesovanje za partnerstvo koje bi obuhvatilo socijalnu agendu. Iako oni imaju veliki promet. značajno pojačati veze izmedju turizma i drugih sektora. Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 30 . mali. mada uz relativno visoke inpute u vidu donatorske pomoći. tj. koja trenutno ima ekološki fokus mogla bi se razviti tako da se veći akcenat stavi na eliminaciju siromaštva. poboljšati finansijsku podršku malim i srednjim preduzećima. omogućiti razvoj partnerstava vezano za obuku.

Partnerstvo sa velikim preduzećima može imati najrazličitije forme: poslovni savjeti. što je detaljnije obradjeno u Poglavlju 6). umjesto osnivanja svog sopstvenog malog preduzeća. spremnost da se privuku klijenti. a koja će funkcionisati kroz uspostavljanje partnerstva izmedju osnovanog preduzeća i novog subjekta. Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 31 .Omogućiti partnerstvo izmedju malih preduzeća i šire turističke privrede Učinjeno je puno napora da se razviju male kompanije i turistička preduzeća na nivou lokalnih zajednica. Niz preduzeća u privatnom sektoru pokazalo je interesovanje i spremnost da osnuje partnerstvo. na primjer. gdje sada postoji značajno iskustvo u angažovanju lokalne zajednice u turizmu. kroz organizovanje razgovora izmedju različitih donatora na terenu – u suprotnom. koja se može dobiti na lokalnom nivou. na primjer. za čišćenje puteva. zato što imaju loš menadžment. ono što oni pojedinačno rade izaziva zabunu. u Južnu Afriku mogao bi da predstavlja dio ove aktivnosti (unošenje poslovne ekspertize treba da dopuni druge strategije pružanja podrške lokalnim turističkim preduzećima. Ukoliko se organizuje ova vrsta partnerstva. To može uključiti nevladinu organizaciju ili krovnu podršku većem broju nevladinih organizacija u njihovim aktivnostima. pomoć kod marketinga. pa je krajnji rezultat nerealizovanje nekih vrlo plemenitih ciljeva. ispumpavanje vode). U slučaju turizma na nivou lokalne zajednice. Naše istraživanje u Namibiji pokazuje da se donatori slažu da kod turizma na nivou lokalne zajednice postoje veće šanse za preduzeće koje ostvaruje partnerski odnos sa privatnim investitorom nego za preduzeće kod kojeg lokalna zajednica pokušava ″sve sama da uradi″. u dogovoru sa tim lokalnim zajednicama i u saradnji sa donatorskim organizacijama. prenos stručnih znanja uspješnih preduzeća Južnog Pacifika. organizovanje obuke ili ugovorno partnerstvo vezano za zajedničku investiciju. Ovi napori obično se posmatraju kao nešto odvojeno od tradicionalne turističke privrede i mogu doživjeti komercijalni neuspjeh. nerazumijevanje i visoki troškovi transakcije (vidi i Dodatak V). donatori mogu pomoći da se prevazidje nepovjerenje. Ukoliko lokalne zajednice odluče da udju u zajednično ulaganje sa privatnim investitorom. marketing i razumijevanje zahtjeva turističke privrede. kroz proširivanje svoje turističke ponude na lokalne zajednice. Potencijalna uloga donatorskih organizacija je da obezbijede tehničku pomoć. zajednička upotreba opreme (npr. Takvi napori mogu se značajno ojačati ukoliko im se obezbijedi neki oblik ekspertize i partnerstva sa preduzećima u okviru tradicionalnog turizma. iskustvo iz Namibije pokazuje da je donatorska koordinacija od presudnog značaja. To može zahtijevati intenzivnu saradnju sa preduzećima kako bi se utvrdila kakav doprinos ona mogu dati datom lokalnom preduzeću. dodajući im poslovni sadržaj. naročito od strane nevladinih organizacija.

Na primjer. ali bi trebalo pažljivo izabrati primjer. mada su one različitih standarda. ova mogućnost možda više ne postoji. Mi smatramo da postoji prostor za analizu ovakvih partnerstava na novi i inovativni način. Opšte strategije za proširivanje ovih veza date su u Dodatku V. Informisanost posjetilaca Posjetioci često nijesu svjesni lokalne situacije i razvojnih napora koje bi neki željeli da podrže kad bi znali za njih. nespremne da pozajmljuju sektoru turizma. Opet. koja nemaju adekvatnu garanciju i/ili istoriju poslovanja. turističkih operatora i lokalnih preduzeća. Raniji napori su bili donekle neuvjerljivi i često su ili potpuno propadali ili. ali je moguće razviti druge šanse. S obzirom da je u medjuvremenu Sheraton preuzeo upravljanje lancem Block Hotels (kao dio kompleksa Starwood Hotels & Resorts). obično postoji nedostatak obuke koji sprečava lokalno stanovništvo da se uključi u formalnu turističku industriju. motela ili hotelskih kompleksa. što je bio češći slučaj. Veličinu te garancije bi trebalo pažljivo razmotriti. Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 32 . Omogućiti razvoj partnerstava vezano za obuku Mnoge zemlje u razvoju imaju škole za obuku u oblasti hotelijerstva. Poboljšanje finansijske podrške malim preduzećima Nova preduzeća. U ovoj oblasti donatorske organizacije bi mogle da saradjuju sa lokalnim trgovinskim udruženjima radi razvoja inovativnih pristupa u edukovanju posjetilaca. kako bi se povezala jedna preduzetnička kompanija sa dobrim šansama za uspjeh sa potencijalnim klijentima. Ukoliko bi se mogla razviti neka vrsta garantne šeme preko komercijalnih banaka. potrebno je trostrano partnerstvo izmedju donatora. identifikovani su potencijali za osnivanje partnerstva vezano za obuku sa kompanijom Block Hotels za pripadnike Masai i Samburu plemena u Keniji. nijesu daleko stizali. obično imaju poteškoća u obezbjedjivanju finansijskih sredstava.Značajno jačanje veza izmedju turizma i drugih sektora Koncept poboljšanja veza izmedju turizma i drugih privrednih aktivnosti nije nov. bilo bi potrebno obezbijediti značajno vrijeme za organizaciju i sprovodjenje ove ideje. Medjutim. Lokalne razvojne banke mogu biti u lošoj situaciji. to bi pomoglo u rješavanju ovih ograničenja. Da bi se ostvarile takve veze na strani hotela. tokom naše ankete. ili izložene političkim uticajima. kao i neku vrstu mobilne obuke.

To bi se čak moglo proširiti na etiku u plaćanju poreza. Iskustva u šumarstvu i poljoprivredi pokazuju da sistem izdavanja certifikata može da pomogne siromašnijim zemljama i kompanijama koje ne mogu da odmah zadovolje visoke standarde ili kojima nedostaje adekvatan sistem uprave. Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 33 . Donatorske organizacije takodje mogu pomoći da se obezbijedi da šeme za izdavanje certifikata ne isključuju siromašnije proizvodjače i destinacije. mogla bi se pružiti pomoć kako bi se obezbijedile šeme za izdavanje turističkih certifikata zasnovane na širim konsultacijama. uz obavezu lokalnih i stranih firmi da ispune poreske obaveze u zemljama – destinacijama. kojim je ranije upravljalo Putničko udruženje Azije na Pacifiku (PATA). kao što su uslovi za zapošljavanje. Da bi se to spriječilo. Medjunarodna hotelska ekološka inicijativa. monitoringa i evidencije. Trenutno ni jedna od ovih organizacija se ne bavi eliminacijom siromaštva. Primjeri su: Zelena Planeta (Green Globe). Ekološki program Zeleni list (Green Leaf). kao i o ulozi turističke privrede u tom procesu.5 Uloga poslovnih partnerstava: Medjunarodna udruženja Medjunarodna udruženja u turizmu bila su aktivna u promovisanju ekološke agende. Što se tiče medjunarodnih udruženja. koji su neophodni da bi se kvalifikovali. kao profitna organizacija koja ima program izdavanja certifikata kojim upravlja komercijalno preduzeće – SGS. Ovo partnerstvo moglo bi da obuhvati mali broj tur-operatora iz Velike Britanije i sa kontinenta. pri čemu bi se malim proizvodjačima izdavao certifikat kao grupi (vidi detalje u Dodatku VI). cilj bi trebao da bude proširivanje njihovih postojećih ekoloških programa i šema za izdavanje certifikata kako bi se pozabavili pitanjima siromaštva ili uključili etičke standarde. Postoje jasne mogućnosti za osnivanje partnerstava sa jednim ili više ovakvih tijela. koji bi uticali na britanske operatore i hotelijere da uvrste eliminaciju siromaštva kroz turizam u svoj dnevni red. Ove aktivnosti promovišu članske organizacije u ovoj grani i ostvaruju minimalno samofinansiranje. može postojati mogućnost za saradnju sa AITO u osnivanju nove šeme koja bi uključila socijalnu agendu. Pored toga.5. ″prenijeli″ standardi vezano za učinke u lokalne uslove i omogućila upotreba ″grupnih šema″ ili ″izdavanja certifikata za destinacije″. ali sada funkcioniše nezavisno. je sada inkorporirano u Zelenu Planetu. čiji bi cilj bio da se podigne svijest o eliminciji siromaštva. najveću kompaniju u Njemačkoj. koja je u startu osnovana u okviru Svjetskog savjeta za putovanja i turizam. uključujući TUI. PATA je takodje aktivna u zaštiti kulturnog naslijedja i u pružanju podrške turističkim destinacijama.

a ne samo da je povećaju. ili je treba kombinovati sa turizmom u korist siromašnih. tako da ih ovdje nećemo dalje elaborirati. Efektivnost ovih strategija još nije dokazana. slažemo se sa onim donatorima koji kažu da turizam predstavlja važnu privrednu aktivnost. da je jedna od malobrojnih razvojnih mogućnosti za siromašne zemlje i da je ne mogu zaobići donatori zainteresovani za siromaštvo. Medjutim. Štaviše.2 Pristupi turizmu u korist siromašnih Predložene strategije za promovisanje turizma u korist siromašnih podijeljene su na one koje odgovaraju bilateralnim programima pomoći i one koje se odnose na medjunarodni nivo. stoga ga treba procjenjivati po pojedinačnim slučajevima. Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 34 . Prvo treba istaći neka pitanja vezano za sveukupni pristup: Učiti kroz praktičan rad. Opšta podrška turizmu (za širenje/unapredjenje grane) biće korisna za siromašne na nekim destinacijama – da li će turizam biti koristan za siromašne ili ne je varijabilno pitanje.6.1 STRATEGIJE ZA TURIZAM U KORIST SIROMAŠNIH Intervencije donatora u turizmu? Prije nego što razmotrimo strategije koje se mogu koristiti da bi se turizam učinio korisnijim za siromašne. Do danas je uloženo malo napora. ona može biti idealno polazište za razvoj strategija i pristupa u korist siromašnih. mi preporučujemo posvećivanje značajne pažnje intervencijama koje će učiniti turizam korisnijim za siromašne – intervencijama koje pokušavaju da nakrive tortu. Zato se opšta podrška turizmu preporučuje kao strategija eliminacije siromaštva tamo gdje su postojeće veze sa smanjenjem siromaštva jasno identifikovane. 6. Na tim osnovama. s obzirom da turizam u korist siromašnih ne može opstati ukoliko ova grana šire posmatrano ne posluje dobro. mi bismo dodali još jedan razlog i jedno upozorenje: Ne samo da turizam već ima veliki uticaj na siromašne danas. već izgleda da postoji veliki potencijal za unapredjenje njegovog uticaja na siromašne (povećanje koristi i smanjenje troškova). Fokusirati se na povećanje koristi za siromašne i uključivanje siromašnih – a ne samo na smanjenje negativnih efekata. 6. Korisne lekcije vezano za opštu podršku donatora turizmu date su u Poglavlju 4. Bilateralne strategije obuhvataju mjere na nivou destinacije i na nacionalnom/političkom nivou. Opšta podrška turizmu je takodje od presudnog značaja kao dopuna mjerama za razvoj turizma u korist siromašnih. treba postaviti pitanje: Da li donatori treba uopšte da intervenišu u turizmu? Vezano za ovo.

Notirati ograničenja u razvoju turizma u korist siromašnih. Neke vlade mogu biti zadovoljne kratkoročnim kompromisima izmedju onog što je najprofitabilnije i onog što je korisno za siromašne. To znači da je potrebno biti proaktivan u identifikovanju mogućnosti. Medjutim. okvirnu politiku. uključivanje). Posvećenost vlade programima rasta koji su korisni za siromašne. analizu siromaštva. gdje je to moguće. vezano za mala i srednja preduzeća. Ova intervencija je prikladna i ostvarljiva tamo gdje postoji: Već postojeći turistički proizvod koji se razvija (ali koji nije toliko zaživio da bi se status quo ukorijenio). kao i da treba pažljivo procijeniti sa kojim zainteresovanim stranama treba sarađivati. ili posebno posvećenost turizmu u korist siromašnih (ili makar pasivno prihvatanje napora koji drugi čine na toj destinaciji). s obzirom da je većina njih jednako relevantna i za turizam (npr. ali su potrebne strategije koje će dugoročno posmatrano donijeti korist i siromašnima i turističkoj privredi. Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 35 . Najsiromašnijih 10% iz ove grupe teško da će ostvariti direktnu korist od turizma. Turistički odbori/ ministarstva možda ne identifikuju i ne predlažu najprikladnije mogućnosti. dobru upravu. tako da je neophodna selektivnost u pristupu. Implementacija strategija turizma u korist siromašnih trebalo bi da bude praćena analizom siromaštva da bi se utvrdilo ko se može doseći i kako. komercijalna realnost nameće činjenicu da stimulisanje aktivnosti u korist siromašnih ne smije ići do nivoa da podrije konkurentnost. Mogućnost intervencije koja bi predstavljala dopunu. zbog sve većeg interesovanja za pitanja siromaštva i ljudskog razvoja u turizmu. tako da puko reagovanje na njihove aktivnosti nije dovoljno. Iskoristiti lekcije iz drugih sekcija razvoja. a ne preklaapanje sa aktivnostima drugih. Veliki broj siromašnih u oblastima koja raspolažu turističkim resursima. jer se fokusiraju na rast proizvoda. 6. dok će drugi ostvariti korist. niti su pretjerano optimistična očekivanja od predloženog rješenja. ali pri tom prepoznati da turizam u korist siromašnih predstavlja drugačiji pristup u odnosu na ono što se dešavalo ranije. Ostvarivanje koristi za siromašne je politički proces.Prepoznati da se ″siromašni″ sastoje od mnogo različitih grupa i da neće svi ostvariti istu korist – neki će možda iskusiti negativan efekat ili se do njih neće stići. Saradnja sa drugim donatorima. Tretirati turizam kao svaki drugi sektor privrede: nagle reakcije protiv bogatih hedonističkih turista nisu od koristi.3.3 6.1 Bilateralne intervencije Opšti pristup Turizam u korist siromašnih je prikladna intervencija samo u nekim zemljama. koji se bavi pitanjima moći i redistribucije.

transportni sistemi i marketing neadekvatni. Takođe je važno odgovoriti na karakteristike date zemlje. vezano za lokacije. ravnoteža će se preokrenuti.3. tj. ukoliko drugi pruže podršku razvoju sektora turizma uopšte (vlada. inkluzivne aktivnosti koje pružaju nove mogućnosti. od presudnog je značaja da se strategije u korist siromašnih integrišu u aktivnosti vezano za tradicionalni (preovlađujući) turizam. a ne da ih automatski isključuju. moraju biti «inkluzivne» sa aspekta siromašnih. Međutim. Naše preporuke moraju donekle biti generalizovane. planiranje. a sa njom i brojne strategije razvoja turizma u korist siromašnih. Takođe. moraju biti prožete perspektivama u korist siromašnih. gdje se prva faza programa UNDP-a fokusirala na osnivanje Nepalskog turističkog odbora (privatni sektor i vlada). ali ne i dovoljne. Potrebne su fokusirane. Inicijative na terenu u saradnji sa siromašnima su korisne. i druge mjere za jačanje institucionalne efektivnosti i ljudskih resursa su takođe presudne komponente bez kojih bi elementi turizma na nivou lokalne zajednice bili osuđeni na propast. donatori kao što je DFID se mogu koncentrisati na ovo drugo. upravo započeti program u Namibiji shvaćen je kao dobar primjer turizma u korist siromašnih. poslovne propise. 6. mada je većina principa generalno primjenljiva. institucionalne uloge. Potreba za ravnotežom Među intervencijama EU. Brojne inicijative sprovode se bez ikakve procjene negativnih uticaja na siromašne. Drugi primjer dolazi iz Nepala. Politika i aktivnosti na nivou čitavog sektora. a glavni akcenat biće stavljen na ruralni turizam radi eliminacije siromaštva. obuku i drugo.2 Nivo intervencija Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 36 . U drugoj fazi koja je na pomolu. Obezbjeđivanje procjene tih efekata i njihovo ublažavanje može biti jednako važno kao i stvaranje novih mogućnosti. ali ključna stvar koju smo saznali od donatora jeste potreba da se dizajniraju programi prilagođeni lokalnoj situaciji. uz manje pilot-projekte za razvoj ruralnog turizma. kao i sa nevladinim organizacijama i preduzećima. Samo kada bi izbjegavali greške koje su učinjene u prošlosti donatori bi ostvarili veliki korak naprijed. Od presudnog je značaja da se uspostavi ravnoteža između razvoja sektora u cjelini i razvoja turizma u korist siromašnih. uz određenu podršku novoosnovanom turističkom odboru. privatni sektor i/ili drugi donatori). Takođe. ova grana će doživjeti pad.Pored turističkih organa. često je prikladno razvijati saradnju i sa drugim vladinim institucijama. Ukoliko su konkurentski proizvodi. i strategije treba prilagoditi različitim segmentima privrede. razvoj infrastrukture. Iako on sadrži značajnu komponentu «turizma na nivou lokalne zajednice».

To podrazumijeva proaktivne intervencije sa zainteresovanim stranama u datoj oblasti da bi se stvorile ekonomske veze. Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 37 . planina/dolina. ruralna regija. On preusmjerava akcenat sa nacionalnih koristi na lokalne koristi i bavi se raznolikošću ove grane i siromaštvom. kroz aktivnosti usmjerene na potrebe pojedinih lokacija. kao i da podrže procese kojima se omogućava saradnja institucija. kao i planskim okvirom. zakoni o imovini. ostrvo.Da bi bile efektivne. povećalo učešće i smanjili troškovi. propisi vezano za obuku i registraciju. Međutim. itd. «Destinacija» bi trebalo da bude priobalna regija. Male izmjene politike i planskog konteksta turističkog razvoja mogu imati značajan uticaj na implementaciju na marginama. investicione inicijative. Jednako je važno obezbijediti da se potrebe i stavovi siromašnih integrišu u širi razvoj. manji operatori. obuku. poslovne aktivnosti. Glavno ograničenje ovog fokusa na destinaciju je činjenica da praktične aktivnosti na nivou destinacije generalno moraju biti praćene državnom politikom koja ih podržava. To takođe podrazumijeva snažnu saradnju između vlade i privatnog sektora. da uspješni turistički razvoj zahtijeva čvrst planski okvir i da je ovo oblast gdje donatori mogu pomoći. kriterijumi za planiranje. Intervencije ne bi trebalo ograničiti samo na one koje su usmjerene na siromaštvo i koje kao ciljnu grupu imaju isključivo siromašne. kao što su ciljevi vlade u turizmu.. vezano za sistem planiranja. ukoliko turističke agencije ili vlada šire posmatrano nisu zainteresovane da učine turizam korisnijim za siromašne ili ukoliko je kapacitet za implementaciju nedovoljan. Na ovom nivou. kao i sve ostale brojne politike koje mogu značajno potspješiti ili ograničiti turizam u korist siromašnih. koji su spremniji da se uključe u partnerstva. donatorske intervencije će imati ograničeni efekat. Veliki broj praktičara zagovara fokusiranje na destinaciju da bi se maksimizirale koristi za siromašne u određenoj oblasti. grad ili mala zemlja. dobijaju na značaju. Onda treba razmotriti mogućnost da se uradi ono što je praktično za datu destinaciju. Donatori kao što je DFID možda mogu da razviju strateške saveze između lokalnih zajednica. Zašto je to važno: Još jedna oblast gdje je postignut konsenzus u ovoj studiji jeste da efektivnost strategija usmjerenih na siromašne zavisi u velikoj mjeri od vlade koja je domaćin. bilateralne intervencije treba da se jave na dva nivoa: lokalni nivo/nivo destinacije i nacionalni/politički nivo – sa jasnim vezama između njih. državnih organa. Intervencije na političkom nivou mogu obuhvatiti niz političkih pitanja. Zašto je to važno: Ovo je nivo na kojem su moguće praktične aktivnosti i stvarna partnerstva. preduzeća i nevladinih organizacija. infrastrukturu.

i zbog podjela u međunarodnoj zajednici. Mnogi projekti su očekivali da će se te veze pojaviti. Veze između turističke privrede i lokalnih ponuđača 3. preko direktnog obezbjeđivanja podrške kao što su krediti. na primjer. Lekcije iz Južne Afrike vezano za proširivanje veza Strategije za pojačavanje veza moraju biti inkorporirane u projekte od samog početka. kao sastavni dio procesa dizajniranja razvoja i dodjele koncesija». «Treba identifikovati konkretne mogućnosti za razvoj malih i srednjih preduzeća. Pa ipak. od njih se traži da dostave svoje planove za stimuliranje lokalnog razvoja. kada investitori daju svoje ponude za nove koncesije. Napori da se naprave veze u lokalnoj zajednici ili nisu učinjeni ili nisu urodili plodom. obuka i marketinška podrška. npr. Konkurencija za prirodne resurse – ustupci koji se tiču uslova života 5. postoje brojne barijere uključivanju u ovu granu.Mi smo identifikovali pet prioritetnih pitanja koja treba razmotriti na nivou destinacije i na političkom nivou u okviru bilateralnih programa razvoja turizma u korist siromašnih: 1. ili putem podrške partnerstvima sa privatnim sektorom (vidi Dodatak V radi dodatnih detalja). Socijalni i kulturni efekti 1. U okviru Južnoafričke inicijative za uređenje prostora. jer Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 38 . nedovoljnog posvećivanja pažnje održivosti proizvoda i marketingu. Brojni projekti koji su pokušali da pomognu razvoj lokalnih turističkih preduzeća nisu uspjeli zbog. pretjerane birokratske procedure i marginalizacija od strane vlade. ali nisu uložili napor da ih sami ostvare. To je jedan od kriterijuma koji se koriste za ocjenu ponuda od strane vlade i predstavnika lokalne zajednice. Međutim. Mala i mikro turistička preduzeća 2. kratkoročnog pristupa. 2. Prednost ovog pristupa je u tome što se izbjegava regulisanje. naročito nedostatak kredita. vještina i marketinških veza. Donatori mogu da: usmjere podršku na prevazilaženje ovih ograničenja. u nebrojeno mnogo slučajeva. Veze između turističke privrede i lokalnih ponuđača Problem: Turizam obično hvale zbog njegovih potencijala da se poveže sa drugim sektorima u lokalnoj privredi. Podrška malim i mikro turističkim preduzećima Problem: Mala turistička preduzeća lokalnih vlasnika mogu siromašnima obezbijediti direktno učešće u ovoj grani. preko reforme politike i planskih mehanizama. Zapošljavanje siromašnih 4. proizvođači hrane i većina ostalih ponuđača dobara i usluga dolazi izvana (iz udaljenih gradova ili čak iz inostranstva). (DBSA) Planiranje dobitka može se koristiti za stvaranje stimulansa za biznis.

kao i spremnost nadležnih organa da daju prioritet uspostavljanju veza u lokalnoj privredi kao jednom od kriterijuma za izbor najbolje ponude. 3. naročito žena. Uspostavljanje veza može pomoći razvoju lokalnih proizvoda. pouzdanosti i konkurentnosti lokalnih proizvoda uz podršku aktivnostima koje će promijeniti stimulanse i stavove poslovne zajednice (vidi detalje u Dodatku V). Treba biti komercijalno realan. Ekspert za turizam pri DBSA naglasio je da ohrabrivanje privatnog sektora da promijeni pristup podrazumijeva priznanje. činjenica da je velika kompanija garantovala otkup drvne građe isječene na lokalnom nivou za određeni broj godina predstavljala je dovoljnu garanciju ljudima u drvnoj industriji da podignu kredit za neophodnu opremu. Donatori mogu: Podržati saradnju sa lokalnim dobavljačima radi podizanja kvaliteta. tako da i oni mogu da konkurišu za radna mjesta. Donatori mogu pružiti podršku kroz kreiranje procesa za izgradnju veza i smanjenje transakcionih troškova. U Južnoafričkom projektu saradnje između šumarstva i turizma. djece i mladih muškaraca u okviru seksualnog turizma. Uspostavljanje veza zahtijeva vrijeme i detaljnu razradu saradnje. da bi moglo uspjeti za obje strane.preduzeće može slobodno da odluči o svojoj strategiji. Postoji sve veći konsenzus da se veze ne mogu pretpostavljati. loše uslove za rad. već ih treba omogućiti. Zapošljavanje siromašnih Problem: Broj poslova u turizmu koji stoji na raspolaganju siromašnima je ograničen ili njihovim neposjedovanjem vještina. omogućavanje dijaloga između turizma u formalnom sektoru i lokalnih ponuđača smatra se ključnim. uključujući male plate. sezonski karakter poslova. promovisati izradu i implementaciju radnih standarda (npr. Prihvatite spremnost da kasnije urade nešto više. Međutim. Ili jednostavno ne postoji dovoljna ponuda na lokalnom nivou? U tom slučaju ova intervencija nije prikladna. Takođe. prije bilo kakve intervencije. važno je identifikovati zašto te veze trenutno ne postoje. usmjerenu na siromašne. što rezultira time da veći dio radnih mjesta uzimaju ljudi sa strane koji imaju bolje vještine. Budite pažljivi i nemojte ih preopteretiti tako da više ne mogu da funkcionišu. Nedostatak je u tome što je ovo izvodljivo samo u situaciji kada postoji konkurencija među investitorima za dati posao. Da li je to uzrokovano činjenicom da su transakcioni troškovi promjena preveliki? U tom slučaju donatori mogu podržati i omogućiti te promjene. postoji veliki broj problema koji su vezani za kvalitet zapošljavanja u toj grani. ali i stimulanse. standarda Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 39 . U okviru SDI inicijative. veliki procenat djece u radnoj snazi (10-15% prema MOR-u) i eksploatacija radnika. Treba se pozabaviti detaljima – ona lica koja omogućavaju uspostavljanje veza moraju detaljno pregledati račune kompanije da bi uočili mogućnosti za naručivanje određenih proizvoda i usluga od drugih dobavljača. Promjena mora biti postupna. Donatori mogu: Podržati obuku vezano za vještine dočeka gostiju. nesigurnost. To zahtijeva dugoročnu posvećenost i neobičnu kombinaciju ekspertize preduzeća i lokalne zajednice. a da pri tom obezbijedi neke snažne stimulanse.

u Sjeveroistočnoj Namibiji. a ne da podriju stanje u lokalnoj sredini. niti kako svesti štetu po uslove za život na minimum. Opšti princip ovdje je da se procijene efekti turizma na prirodne resurse u smislu ustupaka koji se tiču uslova života. Mnogi drugi pate zbog smanjenog pristupa prirodnim resursima i/ili degradacije prirodnih resursa od kojih zavise. npr. Turizam je ohrabrio seksualnu industriju i generalno osnažuje stereotipe o ženama. Donatori mogu: Kombinovati investicije u osnovne usluge za turizam sa zadovoljavanjem lokalnih potreba. 5. Socijalni i kulturni efekti Problem: Turizam može ugroziti osnovne usluge u siromašnim zajednicama kroz preopterećivanje kanalizacionog sistema i sistema vodosnabdijevanja (mada može omogućiti i njihovo poboljšanje). Konkurencija za prirodne resurse – ustupci koji se tiču uslova života Problem: Može se reći da su najveći gubitnici u turizmu oni koji su dislocirani sa svoje zemlje. Ponašanje turista. decentralizuju vlasnička prava nad zemljom ili divljinom na lokalno stanovništvo. Donatori mogu: Podržati razvoj/reformu planskog okvira koji: omogućava uključivanje lokalnog stanovništva. radnointenzivno sakupljanje smeća u Annapurna zaštićenoj oblasti u Nepalu i obavezno korišćenje vodiča u šumskom rezervatu Monteverde Cloud Forest Reserve. smatraju se ugrožavanjem kulture (ali turizam isto tako može stimulisati investicije u kulturno naslijeđe). ili. kako bi iznajmila to zemljište turističkom investitoru. širenje zapadnjačkih navika. neke ekološke mjere mogu biti u suprotnosti sa uslovima za život (npr. podržati razvoj lokalnih kodeksa Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 40 . 4. radikalnije. Mjere za ublažavanje ekoloških posljedica ne moraju neophodno identifikovati najvažnije ustupke vezano za uslove života. tako da oni sami procijene tražene ustupke i ostvare dobit od promjene namjene npr. pretvaranje tradicionalnih običaja u robu. a ne samo ekološka šteta. zajednica Salambala je pretvorila pašnjake u divljinu.MOR-a) u turizmu. i podržati inicijative usmjerene na zaustavljanje i smanjenje seksualnog turizma i dječijeg rada (mada treba primijetiti da je teško izbalansirati smanjenje eksploatacije i očuvanje ekonomskih mogućnosti koje su siromašnima potrebne). Kosta Rika. regulisanje pritiska posjetilaca u Nacionalnom parku Keoladeo u Indiji. mada veće cijene ulaznica uglavnom obeshrabruju turiste nižeg nivoa (koji provode više vremena u prirodi) koji s druge strane ostavljaju više novca lokalnim trgovcima). istražuje mogućnosti za višestruku upotrebu zemljišta. Zaista. Mjere za ublažavanje posljedica treba da se biraju tako da poboljšaju. koristi zoniranje za smanjenje ustupaka koje daje lokalna zajednica a tiču se uslova života. kao što su neželjeno fotografisanje.

2: Posvećenost vlade i njen kapacitet Problem: Potreban je prikladni politički okvir kao podrška svemu što je prethodno navedeno. kako bi se omogućilo siromašnima da procijene i implementiraju opcije i artikulišu svoje potrebe pred ostalima. Tri pitanja utiču na sve ovo. Na nacionalnom nivou. pa ih takođe treba tretirati kroz strategije za razvoj turizma u korist siromašnih: 1. takve strategije treba da priznaju globalizacija prodire u lokalne zajednice na više načina. a ne samo kroz turizam. Međutim. Učešće siromašnih. mnoge vlade vide turizam kao sredstvo za generisanje deviznih prihoda. oni mogu doprinijeti oblikovanju turizma na način koji će maksimizirati njihovu korist. pokrenuti inicijative i stvoriti kapacitete za turizam u korist siromašnih. pomoći u izgradnji institucionalnih kapaciteta na lokalnom nivou. a ne kao sredstvo za Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 41 . siromašni su obično isključeni. Oni treba da izbjegnu podučavanje lokalnih ljudi kroz pokušaje da zaštite njihovu kulturu od njih samih. Poslovni interes. Posvećenost vlade i njen kapacitet 3. ohrabriti inter-sektorsku koordinaciju sa vladama. 1: Učešće siromašnih. Namibijsko udruženje za turizam na nivou lokalnih zajednica zastupa lokalne perspektive na sastancima odbora. a institucije i procesi odlučivanja osmišljeni tako da se izostave interesi siromašnih. Međutim. kao i na radionicama gdje učestvuju kreatori politike. podržati aktivnosti na podizanju svijesti o kulturnim pitanjima među turistima.ponašanja i lokalnih turističkih inicijativa. Proces planiranja u sjeverozapadnoj Namibiji bio je pod snažnim uticajem lokalne zajednice. (Niz donatora naglašava da se turizam mora na pravi način integrisati u planiranje na nacionalnom nivou ukoliko se žele njime postići široko definisani razvojni ciljevi). Donatori mogu: podržati proces participativnog planiranja i procese koji integrišu turizam sa razvojnim planiranjem i planiranjem namjene zemljišta. Ali. s obzirom da će se one vjerovatno lakše uklopiti u kulturne norme uopšte. jer to može obezbijediti rješavanje pitanja ustupaka sa drugim korisnicima resursa. institucije i procesi 2. institucije i procesi Problem: Ako ljudi mogu da učestvuju u donošenju odluka. upotrebom institucionalne analize radi identifikovanja uskih grla i reformskih potreba. Treba se pozabaviti socijalnim i kulturnim pitanjima od posebnog značaja za siromašne.

s obzirom na probleme u institucionalnoj organizaciji urbanih i fragmentiranih naselja. IDRC podržava istraživanje politike koje vrši DBSA u Južnoj Africi. na državnom zemljištu koje je pod zakupom a ne slobodno) i u oblastima gdje postoji konkurentan proizvod oko kojeg će privatni operatori biti spremni da se nadmeću (npr. Možda je važnije poboljšati one aspekte turizma koji imaju negativan uticaj kao rezultat svoje masovnosti (npr. Puno će zavisiti od potencijala za efektivnu intervenciju. npr. Strategije koje osnažuju politički okvir su relevantne za sve sektore. promovisati stavljanje pitanja turizma u korist siromašnih na agendu preduzeća. 3: Poslovni interes Problem: Postoje jasni razlozi da turistička preduzeća prihvate ekološku agendu – da bi zaštitili svoj proizvod i ugodili svojim klijentima. Strategije koje podrazumijevaju organizovanje lokalnih zajednica vjerovatno je najjednostavnije primijeniti u ruralnim krajevima koji su manje naseljeni. Razlozi da preduzeća promovišu agendu u korist siromašnih nisu tako jasni: da li siromaštvo ugrožava njihov proizvod ili muči njihove klijente? Možda dugoročno. Postoji niz primjera nacionalnih vlada koje su donekle posvećene razvoju turizma u korist siromašnih. Turistički odbor Ugande usmjeren je na ostvarivanje nacionalnih koristi od turizma uz njegov razvoj. da bi pokazali šta može da se učini. a onda izgrađivati kapacitete za implementaciju aktivnosti u korist siromašnih. može biti problematično identifikovati i implementirati široki spektar neophodnih reformi politike. Na koje sektore turizma se ove strategije odnose? Principi na kojima su zasnovane ove strategije mogu se primijeniti na svaki sektor u turizmu. Namibijska vlada ima politiku za promovisanje angažovanja lokalnih zajednica u turizmu. tako da je vršenje istraživanja politike od presudnog značaja za identifikovanje političkog okvira koji podržava turizam u korist siromašnih u konkretnim okolnostima. ali naročito za one kod kojih vlada kontroliše namjenu zemljišta i izdavanje dozvola (npr. unutar nacionalnih parkova.rješavanje pitanja siromaštva. Ukoliko postoji spremnost. pa je osnovala Turističke odbore lokalnih zajednica. Prikladne politike variraju od zemlje do zemlje. Donatori mogu: procijeniti i izgrađivati spremnost vlade da razvija turizam u korist siromašnih preko političkog dijaloga. istražiti kako se turizam u korist siromašnih može preklapati sa poslovnim interesima. mada će njihova implementacija u velikoj mjeri varirati. najbolja pozicija za izgradnju primorskog hotelskog kompleksa). Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 42 . kako bi se potspješili oni sa najvećom potencijalnom koristi. Južnoafrička vlada koristi SDI okvir da bi obezbijedila doprinos turizma široko zasnovanom rastu i osnaživanju. Dominikanska vlada želi da poveća angažman lokalnih zajednica a ne samo velikih preduzeća. Donatori mogu: izgrađivati partnerstva sa preduzećima koja su dugoročno posvećena određenim destinacijama i sa nekim posvećenošću određenih pojedinaca u njima. masovni primorski turizam). ali to rijetko utiče na promjenu sadašnjeg ponašanja.

Podrša etičkoj potrošnji kroz obrazovanje potrošača (npr. Zašto je to važno: Jednostavno postavljanje turizma u korist siromašnih na vrh međunarodne turističke agende – a ne kao dodatak «održivom turizmu» .4 Međunarodne intervencije Neophodne su aktivnosti na međunarodnom nivou kako bi se stimulisalo socijalno-odgovorno ponašanje klijenata i privrede i kako bi se promovisalo razmatranje elemenata koji su korisni za siromašne u međunarodnim organizacijama i konvencijama. Drugi donatori ne rade baš ništa na ovom nivou izuzev vezano za pozelenjivanje turizma. Zastupanje treba kombinovati sa informisanjem: primjeri najbolje prakse su rijetki i jako potrebni na međunarodnom planu. Mi smatramo da su 4 prioritetne strategije da se: Podrže turističke aktivnosti manjeg obima i u neformalnom sektoru Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 43 . Međutim. Razrada i širenje smjernica sa «dobrim praktičnim rješenjima» u turizmu u korist siromašnih – one trenutno postoje samo vezano za «ekoturizam» i pozelenjivanje turizma. postoje jasna ograničenja vezano za mjeru u kojoj će turisti koji traže da im se vrati ostatak teško zarađenog novca ili ljudi koji putuju poslom uzeti u obzir etička pitanja. sem ukoliko je to korisno marketinško sredstvo. Strategije koje pomažu siromašnim proizvođačima da zadovolje zahtjeve Paketa putničkih propisa EU. Postoje jasna ograničenja mjere u kojoj će komercijalna preduzeća prilagoditi svoju poslovnu praksu da bi obezbijedili korist za siromašne. kratki filmovi tokom leta). Promovisanje turizma u korist siromašnih na agendi CSD i drugih međunarodnih procesa.pomoglo bi da se dovedu u pitanje postojeće pretpostavke i preusmjere napori. Aktivnosti na ovom nivou obuhvataju kombinaciju zastupanja i partnerstava. ističući posebno razliku između turizma u korist siromašnih i postojećih koncepata «održivog turizma» i dajući ideje o tome šta se može učiniti.1. treba prepoznati i ograničenja. Takođe. Intervencije na ovom nivou obuhvataju: Razvoj/unapređenje međunarodnih dobrovoljnih kodeksa kao što su izdavanje certifikata/standardi kojima se stimulišu preduzeća da ponude i klijenti da odaberu socijalno-zdravo ponašanje. pri čemu su njihovi efekti za siromašne indirektni i u zakašnjenju. Međunarodne konvencije i rezolucije se sporo izrađuju i mogu biti previše uopštene da bi imale jasnog uticaja. Strategije u korist siromašnih kratko su prikazane u Tabeli 6. Tehnologija i međunarodni protok informacija stavljaju donatorske agencije u snažnu poziciju da to učine. a naročito vlade imaju kredibilitet da to učine.6.

razvoj i implementacija radnih standarda .partnerstva sa privatnim sektorom . Razlozi da preduzeća promovišu agendu u korist siromašnih nisu jasni. pouzdanost i konkurentnost lokalnih proizvoda .reforma politike i planski mehanizmi . ali mnoge međunarodne aktivnosti imaju potencijala da utiču na njega. Tabela 6.omogućiti proces povezivanja.kombinovati investicije u osnovne usluge za turizam sa zadovoljenjem lokalnih potreba . umjesto da poboljšavaju uslove života. može biti teško identifikovati i implementirati široki spektar neophodnih reformi politike.međunarodni dobrovoljni kodeksi .poslovna partnerstva promovišu stavljanje turizma u korist siromašnih na agendu preduzeća .promjena stimulansa i stavova preduzeća .obuka vezano za vještine dočekivanja gostiju.procesi participatornog planiranja .izrada/ reforma planskog okvira .koordinacija između sektora .decentralizacija vlasničkih prava nad zemljom i divljinom na lokalno stanovništvo .procijeniti i razvijati spremnost vlade da podrži turizam u korist siromašnih . Turizam može podrivati osnovne usluge u siromašnim zajednicama kroz preopterećivanje sistema kanalizacije i vodosnabdijevanja. Mjere za ublažavanje ekološkog uticaja su ponekad u suprotnosti. može rezultirati kulturnim miješanjem i gubitkom privatnosti. Institucije i procesi odlučivanja su često strukturirani na način da se interesi siromašnih ne uzimaju u obzir. Ukoliko postoji spremnost. Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 44 .izgraditi kapacitete za implementaciju prihvaćenih obaveza korisnih za siromašne .procjena uticaja turističkih propisa EU na siromašne proizvođače . smanjiti transakcione troškove .inicijative usmjerene na zaustavljanje i rasta i smanjenje seksualnog turizma i dječijeg rada . Očigledni potencijal za veze sa ostalim sektorima se rijetko realizuje.Prošire veze između turističkih preduzeća i lokalne privrede Minimiziraju negativni uticaji na uslove za život siromašnih Promovišu pitanja koja se tiču turizma u korist siromašnih na međunarodnom nivou.stimulansi i kapaciteti za turizam u korist siromašnih . Strategije .institucionalna izgradnja kapaciteta na lokalnom nivou . usmjerena na siromašne . ili njihovom degradacijom.lokalni kodeksi ponašanja i lokalne turističke inicijative . Mnoge vlade vide turizam kao sredstvo da generišu devizne prihode. a ne da riješe siromaštvo. Turizam može rezultirati gubitkom ili smanjenim pristupom zemljištu i prirodnim resursima.smjernice sa «dobrim praktičnim rješenjima» u oblasti turizma u korist siromašnih .krediti i obuka .podići svijest o kulturnim pitanjima među turistima .promovisati stavljanje turizma u korist siromašnih na međunarodnu agendu Broj radnih mjesta u turizmu raspoloživih za siromašne je ograničen zbog nedostatka njihovih vještina.obrazovanje potrošača . a i kvalitet zapošljavanja u grani može biti mali.1: Strategije turizma u korist siromašnih Problemi Barijere za uključivanje u granu za mala i srednja preduzeća.korišćenje prikladnih mjera za ublažavanje posljedica .poboljšani kvalitet. i doveo je do porasta seksualne industrije. Turizam u korist siromašnih nije trenutno na međunarodnoj agendi.

1. Iako donatori ističu potrebu za saradnjom sa privatnim sektorom. Turizam na nivou lokalne zajednice razvio je neke važne strategije turističkih aktivnosti u korist siromašnih. mada one često nisu definisane kao takve. koji nije proaktivan i ne uključuje turizam u korist siromašnih. 7. Iako je eliminacija siromaštva sve prisutnija na agendi donatora. izuzev davanja kredita i uključivanja privatnih preduzeća u turističke organe. Pa ipak.1 ZAKLJUČCI I PREPORUKE Turizam i eliminacija siromaštva 7. postoji samo mali broj primjera tih poslovnih partnerstava. Pa ipak. Mi prepoznajemo da je uticaj na siromaštvo vjerovatno teže riješiti nego pitanje ekoloških efekata. mi tvrdimo da je konvencionalni fokus na promovisanje međunarodnog turizma i deviznih prihoda propustio šansu da poveća neto koristi od turizma za siromašne. Neki od njih (kao što su nedostatak sektorske koordinacije. Niz donatora revidira svoje strategije podrške turizmu radi usvajanja šireg pristupa. S obzirom da je mali broj donatora koji se bave siromaštvom (naročito bilateralno) aktivan u ovoj oblasti. kada bi se jednaki napori uložili u izradu turističkih perspektiva u korist siromašnih. Prepoznajemo da čitavi niz intervencija sa ciljevima koji se ne tiču siromašnih može imati značajan uticaj na siromašne. a kamoli do faze evaluacije. postoje mogućnosti za značajan uticaj takvih intervencija.2 Koje vrste siromašne? turističkih intervencija su najkorisnije za Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 45 . mnogi donatori nastavljaju da se fokusiraju na turizam zbog njegovog dugoročnog ekonomskog značaja i komparativnih prednosti u siromašnim zemljama gdje oni rade. mali institucionalni kapaciteti za održanje koristi) mogu se pripisati širim problemima u razvoju. tako da nisu karakteristični samo za turizam. ali mali je broj turističkih intervencija kojima je eliminacija siromaštva primarni cilj a koje su stigle do faze implementacije.7 7.1. Ekološka pitanja su uspješno ugrađena u turističku agendu preko međunarodnih napora. Donatori su naišli na probleme kod turističkih intervencija. to bi moglo značajno da poveća neto koristi. Naučene lekcije su takođe slične lekcijama naučenim u drugim razvojnim sektorima. ali je to generalno samo dodatni element. to se još uvijek ne odražava na turističke projekte.1 Iskustva donatora u turizmu Postoje značajne investicije donatora u turizam. Donatori imaju znatan uticaj na oblikovanje događaja u turizmu. Uprkos problemima. ali je sam za sebe nedovoljan. Skoriji fokus na «održivi» turizam podrazumijeva uključivanje i ostvarivanje koristi lokalnih zajednica.

Intervencije u korist siromašnih mogu biti prikladne u svakom turističkom sektoru. servisiraju smještajne kapacitete ili rade na infrastrukturi su možda ipak siromašni ili prema međunarodnoj definiciji siromaštva ili prema nacionalnim granicama siromaštva (naročito tamo gdje se turizam javlja u mjestima gdje je većina stanovništva siromašna) ili izbjegavaju siromaštvo upravo kroz rad u sektoru turizma. pa se intervencije ne smiju fokusirati samo na jedan aspekt. kulturni i ekološki).1. Uticaji na uslove života siromašnih su različitih vrsta (ekonomski. a ne proširiti tortu). ako što je domaći/regionalni turizam može donijeti neto koristi siromašnima. oni koji raspolažu dovoljnim sredstvima da se bave domaćom radinošću. Ekonomske koristi za siromašne ne ostvaruju se samo preko kreiranja radnih mjesta. i onih koji trenutno imaju veliki negativni uticaj ili nerealizovani potencijal za ostvarivanje koristi za siromašne. Treba procijeniti veze između turizma i siromaštva. inkluzivnih aktivnosti koje stvaraju šanse). kao Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 46 . jer se ovaj potencijal obično ignoriše. Intervencije kojima se povećava učešće siromašnih u odlučivanju u turizmu poboljšaće strategije vezano za sva ekonomska. socijalni. Pa ipak. prodaju čaj/hranu.Uticaji turizma na siromašne zavise od konkretnog konteksta i do danas nisu procijenjeni. Mogu se izvući neki opšti zaključci: Širenje turističkih aktivnosti će biti korisno za siromašne u nekim kontekstima. 7. Da bi bile efektivne.3 Da li se krivljenjem torte doseže do siromašnih koji žive od jednog dolara dnevno? Ekonomske koristi koje nastaju kroz turizam u korist siromašnih možda neće doseći do najsiromašnijih – radnici i preduzetnici obično ne dolaze iz nasiromašnijih slojeva. intervencije u korist siromašnih moraju biti izbalansirane sa mjerama koje doprinose razvoju cjelokupne turističke privrede jedne zemlje. naročito u neformalnom sektoru. socijalna i ekološka pitanja. Pitanja koristi za siromašne treba uključiti u politike i aktivnosti tradicionalnog turizma. Oni koji su iznad linije siromaštva koji dobiju posao u turizmu mogu biti u poziciji da prenesu koristi do najsiromašnijih. Intervencije koje se fokusiraju samo na najniži nivo ili samo na politički nivo su manje efektivne nego intervencije koje kombinuju ova dva nivoa (potrebna je mješavina fokusiranih. Intervencije kojima se proširuju lokalne ekonomske veze su posebno značajne. Širenje nekih segmenata. tako da su prioritetni sektori na koje treba uticati. Većina intervencija u korist siromašnih usmjerava se na povećani udio mogućnosti i koristi za siromašne (nakriviti. već kroz stvaranje šansi za otvaranje preduzeća. Važno je napraviti razliku između sektora koji su trenutno najviše usmjereni na pomoć siromašnima i koje je najbolje promovisati.

ili kao mušterije ili povremeni poslodavci siromašnih prodavaca/običnih radnika. Neki komentatori kažu da minimiziranje negativnih kulturnih efekata nije toliko prioritetno za siromašne.rođaci koji šalju novčanu pomoć. Turistički proizvodi mogu se razvijati na sredstvima kojima siromašni raspolažu. Nedostatak sa kojim se srijeću oni koji razvijaju turizam je taj da turizam često nije shvaćen tako ozbiljno kao drugi proizvodni sektori. Neke karakteristike koje su posebno važne za turizam su: Veći potencijal za uspostavljanje veza jer mušterije dolaze na destinaciju. i 28 od prvih 40 korisnica bilateralne pomoći DFID-a. ali će to u velikoj mjeri zavisiti od konkretnog konteksta.1. prirodnim resursima i kulturi. ili oštećeni turizmom. na divljini (očuvanoj prirodi). a samim tim se tiču uslova života. U nekim slučajevima je jasno da lica raseljena zbog turizma nisu ona koja ostvaruju korist od turističkih aktivnosti. Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 47 . mogu biti izraženija nego kod drugih proizvodnih sektora. važe i u svim drugim nepoljoprivrednim sektorima. kao i da zapošljava veći procenat žena. Postoje neki dokazi da je turizam radno intenzivniji nego druge proizvodne grane. dok su ministarstva turizma često isuviše slaba u implementaciji i u rješavanju problema siromaštva. i negativan i pozitivan. tj.4 Kako se turizam poredi sa drugim privrednim sektorima Turizam se ne razlikuje u velikoj mjeri od ostalih sektora. Minimiziranje negativnih ekoloških uticaja može značajno koristiti i siromašnima. Naročito žene i siromašna domaćinstva više zavise od prirodnih resursa koji takođe mogu biti izgubljeni. tako da puko fokusiranje na ekonomske koristi kojima se nadoknađuju gubici sa aspekta uslova života nije adekvatno rješenje. 7. Pitanje ustupaka koji se dogovaraju sa drugim korisnicima zemljišta. jer postoji velika vjerovatnoća da oni snose troškove ekološke štete. Vodeća uloga privatnog sektora. uključujući i 12 od 13 zemalja sa preko 10 miliona siromašnih stanovnika. To je veliki sektor koji se razvija u mnogim zemljama u razvoju. 7. Negativnost koja je posebno izražena u turizmu je sukob sa lokalnim korisnicima prirodnih resursa i zemljišta. problemi sa odlivom i činjenica da uticaj na siromašne zavisi od konteksta i od toga kako se radi.2 Da li donatori treba da investiraju u turizam? Turizam će nastaviti da ima veliki uticaj na život siromašnih.

Indonezija). a donatori mogu odigrati ulogu u izgradnji strateških saveza. Kao intervencija za smanjenje siromaštva. Razlog tome je činjenica da su preduzeća više posvećena destinacijama. ili u njima živi veliki broj siromašnih u svijetu (npr. S obzirom da je turizam već značajna privredna grana. Nepal.3. Zajednička strategija u ovoj oblasti bila bi saradnja sa jednom ili više međunarodnih asocijacija i sa malim brojem zainteresovanih tur operatora (uključujući i one iz kontinentalnog dijela Evrope) radi davanja većeg značaja socijalnim pitanjima. U takvim zemljama. kao što su investicije u zdravstvo.1 Poslovna partnerstva Partnerstva na destinaciji predstavljaju glavnu šansu za promovisanje poslovnih partnerstava. obrazovanje i poljoprivredu. To znači da intervencije kojima se torta naginje u korist siromašnih mogu generisati značajne efekte. Ali. marginalna poboljšanja mogu imati značajne koristi za siromašne. uključujući i eliminaciju siromaštva. Mogući oblici partnerstava obuhvataju: Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 48 . Mali broj raspoloživih dokaza pokazuje da ima puno toga što se može uraditi da se turizam učini korisnim za siromašne. Kina. Investiranje kojim se turizam želi učiniti korisnijim za siromašne se preporučuje kao strategija za eliminaciju siromaštva ukoliko ono dopunjuje turističku privredu koja se uspješno razvija. a ne da se radi izolovano od šireg konteksta.Kod mnogih zemalja korisnica pomoći DFID-a u kojima je turizam značajna aktivnost ili je veliki dio stanovništva siromašan (npr. Razvoj turističke destinacije od nule u siromašnoj zemlji ne bi bio toliko efektivan sa stanovišta troškova ukoliko ga uporedimo sa drugim intervencijama za smanjenje siromaštva. 7. intervencije u oblasti turizma u korist siromašnih imaju velike šanse da doprinesu eliminaciji siromaštva.3 Mogućnosti za dalji rad 7. kao strategija za promovisanje širokog rasta – koji se takođe smatra presudnim za eliminaciju siromaštva – turizam u korist siromašnih može biti koristan. Uganda. ali malo toga se radi u praksi. Odgovor na pitanje «da li investirati u turizam» zavisi od vrste intervencije i konteksta: Opšta podrška turizmu se preporučuje kao strategija za eliminaciju siromaštva samo tamo gdje su veze sa siromaštvom jasno identifikovane. Indija. turizam se vjerovatno ne može porediti sa direktnijim sredstvima. Tanzanija). ili tamo gdje se ona kombinuje sa turističkim mjerama koje su korisne za siromašne.

a ne da predstavljaju posebne projekte.Omogućavanje razvoja partnerstava između malih preduzeća i šire turističke privrede. koja nije previše u embrionskoj fazi. Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 49 . radi većeg posvećivanja pitanjima siromaštva. Kambodžu. Podrška finansijskim uslugama za mala i srednja preduzeća kojima nedostaju lokalne garancije za komercijalne kredite. Ugandu. Kina). koji podrazumijeva testiranje i pilot projekte u izradi strategija u korist siromašnih sa partnerskim zemljama. Namibiji. interesovanje vlade za rast u korist siromašnih ili za turizam u korist siromašnih. Vijetnam. mogle bi se preduzeti i mjere za unapređenje turističkih certifikata kako bi se tim sistemom pokušalo uticati na pitanja siromaštva. Neke od njih već imaju veliku turističku industriju. Kinu i Mozambik. Dominikanskoj Republici i vjerovatno u još nekim zemljama. Nije urađena anketa vezano za interes vlade. Turizam u korist siromašnih ima najveće šanse za uspjeh tamo gdje postoji: i.3. ili interesovanje drugih jakih aktera koji su posvećeni razvoju destinacije. Na međunarodnom nivou poslovna partnerstva se mogu osnivati sa međunarodnim udruženjima. 7. glavne šanse leže u povećanom akcentuiranju eliminacije siromaštva u okviru postojećih programa koji su fokusirani na zaštitu životne sredine. Namibiju. Podrška partnerstvima i institucijama koje obuhvataju predstavnike vlade i poslovne zajednice. kao što su IEHI. turistička privreda koja se razvija. Podrška razvoju partnerstava u oblasti obuke. ali se zna da postoji u Ugandi. Takođe. Nepalu. a u nekima je ova grana tek u povoju (Uganda). Zemlje u kojima se turizam razvija trenutno obuhvataju Južnu Afriku. ii. Unapređenje veza između velikih i malih preduzeća. ali koja nije ni ukorijenjena. jer će za njihovo razvijanje biti potrebno određeno vrijeme. Poslovna partnerstva bi u idealnim okolnostima trebalo da se povežu sa drugim intervencijama. ali koja se trenutno mijenja (Južna Afrika. Preporučujemo proaktivni pristup.2 Pilot projekti u izradi strategija u korist siromašnih kroz bilateralne programe Pasivni stav i puko odgovaranje na bilateralne zahtjeve teško da će identifikovati najbolje šanse za razvoj turizma u korist siromašnih i poslovnih partnerstava. Na tržištu sa kojeg turisti dolaze. Putničko udruženje za Aziju na Pacifiku i WTTC.

Među onima u kojima je turizam značajna grana. Ova studija fokusirala se na iskustva donatora.iii. veliki broj slučajeva siromaštva u oblastima koja su bogata turističkim dobrima. Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 50 . Etiopiji. Uganda i Namibija tri zemlje gdje bi trebalo to istražiti. Potrebne su dalje aktivnosti na istraživanju interesovanja vlada i drugih zainteresovanih strana za turizam u korist siromašnih. Brazilu. Keniji. a slučajevi siromaštva generalno nešto malobrojniji. Iako je turizam bolje organizovan. mogu predstavljati potencijal za ostvarivanje većih koristi u borbi protiv siromaštva. velika manjinska grupa ili većinsko stanovništvo živi sa manje od 1 USD dnevno u Indiji. 7. a ne na druga praktična iskustva u zemljama u razvoju ili na nepreglednu dokumentaciju o turizmu. Lesotu. značaj turizma za lokalne uslove života (i sve veći značaj koji se daje pitanjima budućih poljoprivrednih trgovinskih aranžmana) i priroda ove privredne grane da se stalno razvija. Nešto drugačiji pristup bio bi da se radi u zemlji u kojoj postoji siromaštvo i turistička privreda koja se razvija. Iako je analizirano nekoliko projekata i studija slučaja sa stanovišta siromaštva. studije konkretnih slučajeva iz Vijetnama pokazuju da je dominantan stari pristup izrade Master Plana zasnovanog na deviznim prihodima. Bilo bi veoma značajno istražiti i dokumentovati ova iskustva. gdje vlada prati konvencionalni pristup turizmu zasnovan na ostvarivanju deviznih prihoda.3. Potrebna je dalja analiza da bi se procijenilo da li su turistička dobra locirana u siromašnim oblastima. Tanzaniji. ukoliko bi se analiza drugačije usmjerila. mada prethodno rečeno navodi na zaključak da su Nepal. da bi se ona prezentirala i drugima. kao i da bi se procijenilo koji partneri zadovoljavaju sve kriterijume. Vjerovatno ima i drugih zemalja koje spadaju u ovu kategoriju ili imaju džepove siromaštva u turističkim oblastima. Kini. može da otkrije korisne strategije ili lekcije o uticaju turizma na siromaštvo. Ugandi. Indoneziji.3 Promovisanje turizma u korist siromašnih na međunarodnom planu Mi preporučujemo da se identifikuju i prezentiraju ostalima strategije i najbolja praktična iskustva vezano za turizam u korist siromašnih. Nepalu. Na primjer. postoji ogromno iskustvo u razvoju turizma na nivou lokalne zajednice i ekoturizma koje. Implikacije Barem dvanaest zemalja zadovoljava ova druga dva kriterijuma. Takođe vrijedi razmotriti saradnju sa Karibima. i da se u njoj istraže mogućnosti za promjene. Južnoj Africi i Zimbabveu.

iz nadgledanja te realizacije takođe se mogu naučiti značajne lekcije. Svjetska Banka. postoje proceduralne poteškoće u saradnji vezano za EDF projekte. Razvojna banka Južne Afrike. tako da bi saradnja vjerovatno bila ograničena na projekte u okviru drugih budžetskih stavki. UNDP. postoji niz donatora. Mogućnosti za saradnju obuhvataju saradnju vezano za evaluaciju da bi se skrenula pažnja na pitanje uticaja na siromaštvo i naučile lekcije o što ranijem. Ovo je najostvarljivije tamo gdje donatori već rade na razvoju turizma u korist siromašnih na bilateralnom nivou. 7. postoje ograničene mogućnosti da se identifikuju oblasti saradnje izuzev pojedinačno od projekta. S obzirom da široko zasnovane turističke inicijative sada stižu do faze realizacije. a ne kasnijem organizovanom uticaju na to stanje. čija su interesovanja relevantna i za agendu koja se tiče koristi za siromašne: CIDA koja ponovo razmatra svoju strategiju turizma i koja je identifikovala niz šansi za buduće turističke intervencije. Međutim.3. koji je spreman da sarađuje sa ostalima u okviru svoj novog projekta ruralni turizam radi eliminacije siromaštva u Nepalu. Međutim.Mi preporučujemo razvoj savezništava između donatora i trgovinskih udruženja kako bi zajednički uticali na to da se agenda «održivog turizma» više usmjeri na siromaštvo.4 Saradnja između donatora S obzirom da se veliki broj donatorskih intervencija u turizmu vrši ad hoc. Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 51 . koja pokazuje sve veće interesovanje za održivi turizam u Africi. pored DFID-a. koja preusmjerava svoje turističke intervencije u skladu sa svojom novom strategijom održivog turizma. do projekta. i tamo gdje su drugi već izvršili neke procjene uticaja na siromaštvo i ocjene strategija razvoja turizma u korist siromašnih. EU. koja sarađuje sa Inicijativom za uređenje prostora Južne Afrike (kanadski IDRC već finansira određeno istraživanje vezano za postojeću poltiku).

DODACI Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 52 .

Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 53 .0 24. U međuvremenu. s obzirom da samo sektor hotelskog smještaja zapošljava oko 11. Komisija UN za održivi razvoj.DODATAK I EKONOMSKI ZNAČAJ TURIZMA Svjetski savjet za putovanja i turizam (WTTC) procjenjuje da je turizam generisao 4.7 30. prateće aktivnosti kao što je transport su uključene u ovu procjenu.8 18. Predviđanja kažu da če rast svjetskog turizma i dalje biti brži od globalnog ekonomskog rasta sve do 2020 godine. njihova je procjena da su 1998 godine putovanja i turizam učestvovali sa 8% u svjetskom BDP-u. Turizam trenutno doprinosi sa 1. Martin Opperman i KyeSung Chon 1997. Na tim osnovama. turizam očigledno predstavlja važan ekonomski sektor u svjetskoj privredi. Razlika između ove dvije grupe podataka reflektuje teškoće u definisanju onoga što turistička privreda obuhvata. sa bržim rastom međunarodnih turističkih prihoda nego što je rast svjetskog BNP-a.4 24. Turizam je i važan poslodavac. Relativni udio zemalja u razvoju na tržištu Prema definiciji zemalja u razvoju koju daje Svjetska turistička organizacija (ukupno 165 zemalja navedenih na kraju ovog Dodatka). Podaci WTTC-a obuhvataju i multiplikativni efekat trošenja u turizmu. sa nešto više od 8% svjetskog izvoza roba po vrijednosti i skoro 35% vrijednosti svjetskog izvoza usluga. Takođe.5 Izvor: Tlusty 1980.3 miliona ljudi u svijetu. Međunarodne turističke posjete zemljama u razvoju Godina Svijet Zemlje u razvoju 1963 7 820 1 468 1973 27 580 5 737 1978 63 500 11 500 1988 399 739 97 999 1990 455 812 115 924 1992 502 938 120 949 1993 512 523 126 083 1996 595 015 183 019 1997 610 763 186 330 Udio u svj. Ali koje god podatke da koristimo. WTO 1994a. Alternativni podaci koje je pripremila Svjetska turistička organizacija (WTO). došlo je do rasta njihovog tržišnog učešća.5% svjetskog BDP-a. Jedan način da se izmjeri značaj turizma za ekonomski razvoj je da se analizira udio turizma u nacionalnom dohotku. svjetskog izvoza dobara i svjetske trgovine uslugama u periodu od 1995 do 1998. tržištu (%) 18. 1999. tako da ono sada iznosi oko 30% turističkih posjeta i međunarodnih prihoda od turizma. zapošljavanju.4 miliona USD ekonomske aktivnosti (ponuda i tražnja) i 231 milion radnih mjesta (direktno i indirektno) u čitavom svijetu 1998 godine.8 20. mali broj drugih aktivnosti može da se takmiči sa ekonomskim značajem svjetskog turizma.5% svjetskom bruto domaćem proizvodu (BDP). stopa rasta svjetskog turizma je i dalje visoka.1 24. na primjer. prihodima od izvoza i poreskim prihodima.5 25. a koje je ponovila i Komisija UN za održivi razvoj (vidi dolje navedeni citat) pokazuju mnogo nižu procijenjenu vrijednost od 1. 1997 u «Turizam u zemljama u razvoju». a šta ne. 1995.6 30.

241 114. Lista bi obuhvatila Tajvan.766 3.8 3. Turska. postoje velike razlike u veličini i vrijednosti turizma za pojedine zemlje u razvoju.6 9. Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 54 .0 3.590 3.1 2.3 2.13 i 14 mjesto.0 4.1 2.3 2.700 3.856 4.859 4.6 5. Pet najvećih međunarodnih turističkih destinacija među zemljama u razvoju su Kina.1 5.0 2. One same predstavljaju jednu trećinu svih međunarodnih posjeta i međunarodnih prihoda u zemljama u razvoju. Indiju i Brazil (nisu prikazane u tabeli).9 1.4 5.8 2.0 6.1 3.0 2. Jasno.1 5.882 625.2 Izvor: STO 1998 * isključuje jednodnevne posjetioce ** Vodećih 15 destinacija po prihodima malo varira u odnosu na vodećih 15 po posjetama.3 Izvor: Svjetska turistička organizacija 1998.0 1. Hong Kong i Tajland.250 4. Ukupno stanje vezano za zemlje korisnice pomoći DFID-a prikazano je u Dodatku II. Zemlje u razvoju – Vodećih 15 turističkih destinacija u svijetu (posjete) Rang Zemlja Posjete 1998 (u hiljadama)* Svjetski rang % udijela u posjetama zemljama u razvoju (1997) % udijela u posjetama zemljama u razvoju** (1997) 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 Kina Meksiko Hong Kong Turska Tajland Malezija Indonezija Argentina Tunis Koreja Hrvatska Egipat Saudi Arabija Makao Maroko Ukupno 1-15 Ukupno u svijetu 24.720 6. Tržištu (%) 28 994 27.8 2. Meksiko.200 3.Međunarodni turistički prihodi. koje zauzimaju redom 12.300 9. Saudijska Arabija I Maroko ne ulaze u prvih 15 po prihodima.3 2.5 33 751 28.236 1990 12 8 19 24 21 15 38 32 29 31 18 35 37 34 25 1998 6 7 18 19 20 21 27 28 29 30 31 34 35 36 38 12.900 4.4 2.700 4. Tunis.9 3.600 9. 1980-1996 U milionima USD Godina 1980 1985 1996 1997 Svijet 105 320 117 847 433 935 435 981 Zemlje u razvoju Udio u svj.9 132 251 30.6 129 757 29.7 7.000 19.200 7.9 2. Vodećih 15 destinacija učestvuje sa 60% u svim međunarodnim posjetama i međunarodnim prihodima u zemljama u razvoju (kao što je prikazano u donjoj tabeli).8 10.

Turizam u nacionalnoj privredi – Nacionalni računi Konvencionalno računovodstvo mjeri privredna kretanja u pojedinim zemljama – BDP. U Singapuru je procijenjena stopa od 27 do 38% za 1990 godinu. Razlika je ilustrovana u Bocvani gdje je Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 55 . porast ili pad kriminala i efektivnost razvoja proizvoda i marketinga u turizmu. na osnovu anketa o turističkom poslovanju i trošenju posjetilaca.7 milijardi USD 1989 godine. Izraz «odliv» predstavlja iznos koji se troši na uvoz dobara i usluga da bi se zadovoljile potrebe inostranih turista. uključujući i državnu monetarnu politiku. što pokriva više od dvije trećine njihovog postojećeg deficita. Prognoze kod pojedinih zemalja u razvoju variraju. zaposlenost. To je dovelo do korišćenja turističkih satelitskih računa koji jasno identifikuju položaj turizma u privredi vezano i za domaći i za međunarodni turizam. Ovaj sistem identifikuje sve elemente ponude i tražnje u pojedinim granama privrede. itd – i zasniva se na korišćenju međunarodno dogovorenog Sistema nacionalnog računovodstva (SNA). u Bocvani 29%. odnosno do 62. formiranje kapitala. Koreje i zemalja Jugoistočne Azije imaće posebnog uticaja na njihove susjede u okviru ASEAN.4% godišnje i da će do 2010 godine turizam generisati jedno na svakih 15 radnih mjesta u Indiji (izuzimajući domaći turizam). Veća stopa rasta predviđa se za zemlje u razvoju. raspoloživost resursa i razvojni progres. Na primjer. Značaj turizma za platni bilans siromašnih zemalja u odnosu na druge tekuće prihode Putnički bilans u zemljama u razvoju pokazuje stalni suficit i raste od 4. Međutim. Razlike u stopama odliva variraju između pojedinih zemalja zbog faktora kao što su njihova veličina. Ovi podaci procijenjeni su ili na osnovu podataka o inputima i rezultatima ili. rasti po stopi od 8. koje je inicirano u Kanadi. jer to nikad nije adekvatno organizovano unutar SNA okvira.Perspektive za dalji rast Svjetski savjet za putovanja i turizam predviđa 1998 godine da će ukupna turistička ponuda rasti po stopi od 4. sada promoviše Svjetska turistička organizacija i WTTC. koje nisu uvijek pouzdane. stimulisana putovanjima i turizmom. dok destinacije koje više privlače turiste iz Sjeverne Amerike i Evrope mogu očekivati rast.2 milijarde USD 1997 godine. to nije moguće učiniti sa putovanjima i turizmom. što je mnogo češći slučaj. U drugim oblastima kao što je Južna Afrika rast će zavisiti od lokalnih okolnosti. Tačni podaci o doprinosu turizma platnom bilansu u većini zemalja u razvoju ne postoje. Korišćenje turističkih satelitskih računa.6 milijardi USD 1980 godine do 33. poreske prihode.1% godišnje (u realnim terminima prilagođenim za inflaciju) u sljedećih dvanaest godina. nakon skorijeg rasta od 10% godišnje. WTTC predviđa da će ukupna ekonomska aktivnost u Indiji. On predviđa da će turizam i putovanja generisati 10 milijardi dolara ekonomske aktivnosti (ponuda i tražnja) i 328 miliona radnih mjesta (direktno i indirektno) u čitavom svijetu do 2010 godine. u malim ostrvskim zemljama su procijenjene visoke stope odliva od 40% i više. Pad broja turista iz Japana.

Svjetska turistička organizacija prihvatila je međunarodni standard satelitskog računovodstva za putovanja i turizam. kao i uticaja na zapošljavanje.9 1 1 3 4 5 Rang 4 7 6 5 1 13. Poslovni hoteli stvaraju preduslove za posjetu investitora nekoj zemlji u razvoju radi poslovnih aktivnosti u svim sektorima. i iz tih podataka moguće je naslutiti šire trendove. Kinu. kako je prikazano u donjoj tabeli. Mjerenje stranih direktnih investicija kao procenta BNP-a uzima u obzir veličinu zemlje. tako da po takvim mjerenjima Malezija i Kina zauzimaju istaknuto mjesto. U periodu 1958-1997. Od 48 turističkih projekata.doprinos hotelskog sektora BDP-u prikazan u nacionalnim računima kao manje od 1%. u milionima USD 23 10 13 1990-97 25 14 9 1 1 11 7 4 3 1 44. Iskustvo IFC-a vezano za strane direktne investicije (FDI) u turizmu. kao i u napretku vezano za politiku. Relativno stabilna grupa zemalja predstavljae su najveće korisnice stranih direktnih investicija u posljednjih 30 godina. 1958-97 1958-90 Broj finansiranih projekata Gradski/poslovni hoteli Hotelski kompleksi za odmor Transportna infrastruktura Turističke usluge Regionalna distribucija Azija Latinska Amerika/Karibi Afrika Istočna Evropa Srednji Istok Prosječna vrijednost projekta. Gradski/poslovni hoteli. hoteli i drugi oblici turističkih investicija predstavljali su samo 3% portfelja IFC-a. Meksiko i Tajland kao jedne od vodećih korisnica tokom ovog perioda. Maleziju.9 Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 56 .0 Ukupno 48 24 22 1 1 14 14 10 8 2 29. postaju dominantni kao korisnici podrške IFC-a. uključujući Brazil. Postoji malo informacija o stranim direktnim investicijama konkretno u sektoru turizma. a ne hotelski kompleksi za odmor. Pretpostavlja se da će proći barem 2-3 godine do implementacije satelitskih računa. ističući regionalne varijacije 1995 godine je 74% tokova stranih direktnih investicija bilo usmjereno na samo 10 zemalja u razvoju. svi izuzev dva su hotelski projekti. Indoneziju. Na osnovu iskustva Međunarodne finansijske korporacije (IFC) moguće je identifikovati trendove. a u stvari ukupni doprinos turizma BDP-u se procjenjuje na oko 8%. Značaj turizma u direktnim investicionim tokovima u zemljama u razvoju. Iskrivljena priroda ove podjele pokazuje razlike u ekonomskoj veličini zemalja. Neke zemlje su uradile studije ekonomskih uticaja i došle do procjena ekonomskih efekata turizma. jer IFC investira u komercijalne projekte u zemljama u razvoju radi ohrabrivanja drugih privatnih investicija.

moglo bi se reći da ova kratka analiza podcjenjuje FDI komponentu u globalnim hotelskim projektima. moglo bi se reći da strane direktne investicije imaju ipak značajnu ulogu u razvoju turizma.4 48. Region Ukupno Br. tj. Do 1997 godine.Ukupni % dir. S druge strane. uzorku u Br. Ukupni broj ljudi Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 57 . ukoliko se IFC drži do kraja svog mandata.8 8 8 5 4 51. Od njih. To je nešto manje nego što je notirano u čitavom portfelju od osnivanja do danas. zapošljavanje i stvaranje dohotka Stepen uticaja turizma na zapošljavanje zavisi od apsolutnog iznosa primarnog turističkog trošenja. makar što se tiče hotelskih projekata. koje mogu reflektovati (ili su reflektovale do nedavne azijske krize) preferencije investitora. Teško je reći u kojoj mjeri ovo reflektuje normu kod komercijalnih turističkih investicija.3 43. Pola i više projekata u Aziji i Africi sadrže FDI komponentu (strane direktne investicije). tako da projekti IFC-a mogu privući veći udio FDI nego što je norma. S obzirom da više od pola projekata sadrži komponentu stranog kapitala. Značaj za tržište rada. ali ipak pokazuje manjinski udio FDI u značajnom broju turističkih projekata. Prisustvo IFC-a bi trebalo da podrži pojavu drugih stranih investitora. FDI komponenta učestvuje u prosjeku sa 28% u ukupnoj investiciji.4 4 2 15 2 53. kao i od veličine multiplikatora zapošljavanja. stranih investicija Navjeći procenat stranih investitora Izvor dir.8 37. u % FDI od FDI 8 57 2 25 Prosječni % FDI po projektu sa FDI 34 54 Prosječni % Rang FDI u svim projektima 19 1 13 2 10 5 2 12 3 4 5 Azija 20 14 Latinska 9 8 Amerika/ Karibi Afrika 22 18 9 50 21 Istočna 10 7 2 28 19 Evropa Srednji 10 6 1 15 9 Istok Globalno 71 53 22 41 28 Izvor: Analiza podataka IFC-a koju je uradio Adrian Pryce Ova tabela pokazuje široke regionalne razlike. iako je globalni prosjek 41%. decembar 1997. stranih investicija Regionalni «Kolonijalne» veze Globalno Nema podataka Izvor: IFC 48. učestvuje i stimuliše uključivanje privatnog sektora tamo gdje do toga u drugim uslovima ne bi došlo.6 12 10 20 6 Procenat 25 21 42 12 Stanje u decembru 1997 godine je bilo sljedeće: Turistički projekti u portfelju IFC-a. Afrika se pomjerala naviše i izbila na prvo mjesto.

70 1 0. 3. radna mjesta u sektoru putovanja i turizma imaju čitav niz karakteristika i beneficija za vladu.75 1 0.74 0. 0.4 miliona 0. Industrija putovanja i turizma (npr. ali radi poređenja su dati posebno u tabeli. 5. Ukupna privreda (EOR=1) je poljoprivreda u kombinaciji sa nepoljoprivrednim sektorima.93 0.97 1. dobavljači.93 1 0. u zemljama u kojima su uvedeni turistički satelitski računi.67 2. avio kompanije.8% 7.51 0. nude obrazovanje.15 0. Proizvodnja i turizam su pod-sektori nepoljoprivrednog sektora. 2. naročito u onima koji su izvozno orijentisani. Poređenje radne intenzivnosti u turizmu i drugim sektorima Zaposlenost: procenat rezultata (1996) Čile Indonezija Filipini Papua Nova Gvineja Južna Afrika Tajland Novi Zeland Turizam Proizvodnja Sve nepoljoprivredne aktivnosti Poljoprivreda Prosjek:čitava privreda 1. dostavljene robe – npr.0% 2.67 3.67 1 1. transport.97 0. obuku i razvoj vještina i štite i revitalizuju tradicionalnu umjetnost i zanatstvo.93 1 0.4% 8. drvna građa. transportna preduzeća.84 0. obezbjeđuju značajne mogućnosti ženama i mladim ljudima.25 miliona 2.72 2.74 miliona - % ukupne zaposlenosti 5.54 9.35 1 Zaposlenost: procenat rezultata (EOR) = procenat doprinosa određenog sektora zaposlenosti/ procenat doprinosa određenog sektora BDP-u. itd) državne agencije.3 miliona 0.0% - Radna intenzivnost Dolje navedena tabela prikazuje radnu intenzivnost turizma koja je veća nego u drugim sektorima privrede izuzev poljoprivrede. Bilten radne statistike 1997-4 Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 58 .43 0.71 0. koncentrisana su u malim preduzećima i u lokalnim zajednicama. Šira privreda (npr. nafta) 1998 Indija Južna Afrika Filipini* Izvor: WTTC * podatak za 1997. itd) u odabranim zemljama u razvoju je prikazan u donjoj tabeli.zaposlenih u aktivnostima koje su vezane za turizam (npr.7% 1998 17. U Indiji. Turistički podaci – WTTC/ WEF nacionalni satelitski računi BDP podaci – Svjetska banka. Ova radna mjesta se brzo generišu uz relativno male troškove. zabava.07 1 0. hoteli. To znali da investicije u ovaj sektor imaju veću vjerovatnoću da generišu nova radna mjesta nego u drugim sektorima.57 0.3 miliona % ukupne zaposlenosti 3. Svjetski razvojni indeksi 1998 Podaci o zaposlenosti – MOR.58 0. kao i u mnogim drugim zemljama u razvoju. 4. 9.

Indija. Jamajka. Saudijska Arabija. Bahami. Turska BLISKI ISTOK Bahran. Minamar. Honduras. Papua Nova Gvineja. Maroko. Makao. Čad. Tabela pokazuje da je EOR za turizam nešto ispod 1 većini zemalja (tj. Venecuela ISTOČNA AZIJA / PACIFIK Sjeveroistočna Azija: Kina. Kongo. Komoros. 6. Britanska Djevičanska Ostrva. Liban. Kolumbija. Pakistan. Kongo. Antigva. Brazil. Sirija. Američka Djevičanska Ostrva Centralna Amerika: Belize. Radno intenzivni sektor bi više doprinosio zaposlenosti nego BDP-u (preko prosječnog broja radnih mjesta po jedinici rezultata). Togo SJEVERNA I JUŽNA AMERIKA Karibi: Angila. Senegal. Lesoto. Bonaire. Salvador. Kits.. Martinik. Kosta Rika. Vijetnam Melanezija: Fidji. Maldivi. Haiti. Indonezija. Kuba. St. Francuska Polinezija. Singapur. Dominikanska Republika. Saba. Peru.Svi podaci su iz 1996 izuzev podataka o zaposlenosti u turizmu za Filipine 1995. blizu prosjeka). Kamerun. Mali. Šri Lanka. Laos PDR. Barbados. Paragvaj. Zambija. Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 59 . Madagaskar. Djibuti. Aruba. Jemen JUŽNA AZIJA: Avganistan. Nova Kaledonija. Bosna i Hercegovina. Rejunion. Mongolija. Turks i Kaikos. Egipat. Nigerija. Niue. Namibija. Dominika. Tuvalu EVROPA Južna: Albanija. Solomonska ostrva. Eritrea. St. Lucija. Burkina Faso. Definicija zemalja u razvoju Svjetske turističke organizacije: AFRIKA Istočna: Burundi. Panama Sjeverna Amerika: Meksiko Južna Amerika: Argentina. Kuvajt. Ostrva N Mariana. Sejšeli. Samoa. Ekvador. Čile. Rep. St. Obala Slonovače. Kajmanska ostrva. Uganda. Ruanda. Bolivija. Tajland. Somalija. Siera Leone. Yap State Polinezija: Američka Samoa. Sudan. Centralno – Afrička Republika. Malta. Gvadalupe. Gabon. Tonga. Zimbabve Centralna Afrika. Etiopija. Katar. Eustahije. i Papua Novu Gvineju – 1994. Grenada. St. Niger. Butan. Vinsent. Filipini. Kuk ostrva. Mauricijus. Gambija. Nikaragva. Trinidad i Tobago. Truk State. Gvatemala. Iran. Tanzanija. Koreja REP. Surinam. Ponpei ST. Gijana. Nepal. Oman. Kina HK SAR. Angola. St. Dem. Irak. Kambodža. Kenija. Martin. ali značajno veći nego EOR za nepoljoprivredne sektore uopšte (prosjek remeti visoki EOR za poljoprivredu). Gana. Porto Riko. Bermuda. Tajvan Jugoistočna Azija: Brunej/Darsm. Malavi. Libija. Malezija. Svazilend Zapadna Afrika: Benin. Hrvatska. Vanuatu Micronezija: Gvam. Kiribati. Gvineja. Sao Tome Principe Sjeverna Afrika: Alžir. tako da je EOR veći od 1. Jordan. SR Jugoslavija Istočna/ Mediteran: Kipar. Koreja D P RP. Bangladeš. Palau. Urugvaj. Cape Verde. Bivša jugoslovenska republika Makedonija. Monserat. Slovenija. Maršalska ostrva. Tunis Južna Afrika: Bocvana. Barbuda. Tumačenje: Cijela privreda ima isti doprinos BDP-u (100%) kao i zaposlenosti (100%). Ujedinjeni Arapski Emirati. Kurasao.

(tj.DODATAK II TURIZAM I SIROMAŠTVO U PARTNERSKIM ZEMLJAMA DFID-a Značaj turizma očigledno varira u zemljama u razvoju.na prvi pogled . mnoga pripadaju Karibima. Kako pokazuju sljedeći podaci. Medjutim. gdje je to moguće. 13 zemalja u razvoju kod kojih turizam doprinosi sa 30 do 80% BDP-u su ostrva. u medjunarodnim ili nacionalnim terminima. Konkretno. Dolje prikazana tabela pokazuje vodećih 40 zemalja korisnica bilateralne pomoći DFID-a poredjane prema veličini dohotka . Kao što pokazuje tabela. apsolutne brojke medjunarodnih turista i. on je značajno prisutan u 6. medju 48 najnerazvijenijih zemalja u svijetu. ako stvari posmatramo obrnuto. u svima izuzev jedne turizam predstavlja značajnu granu privrede i/ili sve više se razvija (preko 2% BDP-a ili 5% izvoza). generalno. kako je prikazano u Dodatku I) obuhvataju samo dvije od 24 ″zemlje sa malim prihodima″ u svijetu . i praktično u svim zemljama sa nižim-srednjim dohotkom. turizam je značajan u 27. a razvija se u još jednoj. turizam predstavlja značajnu aktivnost u većini zemalja koje imaju veliki procenat siromašnih. U preostale 24 zemlje sa malim dohotkom. Ako se fokusiramo na zemlje u kojima je turizam jako značajan. ta lista obuhvata 5 zemalja od kojih svaka ima više od 10 miliona siromašnih). ali se razvija u dodatnih 9. važno je procijeniti da li je turizam značajan u zemljama sa velikom koncentracijom siromašnog stanovništva. Stoga. procjena zemalja gdje je turizam najrazvijeniji (u apsolutnim ili relativnim terminima) pokazuje da se većinom radi o zemljama u razvoju sa srednjim i višim prihodima. ali može biti od presudnog nacionalnog značaja i u minijaturnim zemljama sa srednjim prihodima). a malo je prisutan. tačno i kod zemalja korisnica pomoći DFID-a. One zemlje u razvoju koje spadaju u vodećih 15 medjunarodnih turističkih destinacija (sa aspekta broja posjeta ili prihoda. To je. npr. Ona pokazuje u kojim zemljama je turizam značajna grana ili grana koja se razvija. fokusiranje na zemlje sa visokim nivoom siromaštva pokazuje da u mnogim mjestima koja imaju veliki broj slučajeva siromaštva turizam predstavlja važnu granu: u 12 zemalja živi 80% siromašnih u svijetu koji žive sa manje od 1 dolar dnevno. Medjutim.ne otkriva veće preklapanje sa pojavom siromaštva. da bi se procijenile veze sa siromaštvom. Tabela pokazuje da je turizam značajna privredna grana u Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 60 . turizam je izuzeno značajan u jako naseljenim zemljama sa nižim-srednjim ili višim-srednjim prihodima. procenat stanovništva koji živi ispod linije siromaštva. a razvija se u još 4.od najmanje ka najvećoj (BNP po glavi stanovnika).Indiju i Kinu. Zemlje čija privreda u velikoj mjeri zavisi od turizma su uglavnom male zemlje sa nižim-srednjim ili višim-srednjim dohotkom. (Pa ipak. Medju najsiromašnijih stotinak zemalja turizam je značajna grana u skoro pola zemalja sa malim dohotkom. turizam predstavlja značajnu granu u 20 njih. to nam . Od 29 zemalja sa nižim-srednjim dohotkom.

Lesoto. može očekivati da turizam u korist siromašnih direktno utiče na smanjenje siromaštva. Etiopija.za neke druge nedostaju podaci) više od 50% stanovništva živi sa manje od jedan dolar dnevno. Podaci obuhvataju poslovni turizam i ljude koji putuju poslom. Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 61 . Ignorisan je značaj domaćeg turizma. stoga. Tabela takodje pokazuje da po broju medjunarodnih posjeta većina ovih zemalja predstavlja relativno male destinacije u medjunarodnim terminima. Tabela obuhvata zemlje u kojima većina stanovništva živi ispod medjunarodne linije siromaštva i u kojima se. dok tri primaju preko 10 miliona posjetilaca godišnje. Potrebno je naglasiti nekoliko upozorenja: Ovo su agregatni podaci na nivou pojedinih zemalja. (Kambodža. Indonezija. Južna Afrika i Zimbabve). Kenija. U najmanje 6 zemalja (Indija.većini zemalja korisnica pomoći DFID-a (više od 2% BDP-a ili 5% izvoza u 24 od 40 zemalja i malo razvijeni turizam ali koji raste u još 4 zemlje). Podaci o siromaštvu iz različitih izvora su konfliktni i ugrubo dati. ali nedostaju podaci o siromaštvu). Uganda i Tanzanija . U još 6 zemalja 15-50% stanovništva živi ispod medjunarodne granice siromaštva (Brazil. Sve ovo dosta zavisi od geografske rasprostranjenosti turizma i siromaštva u jednoj zemlji. Podaci se odnose samo na medjunarodni turizam. Nepal. Gana i Namibija bi vjerovatno ušle u ove kategorije. U ovim zemljama postoji velika vjerovatnoća da mjere u okviru razvoja turizma u korist siromašnih zaista dosegnu do siromašnih. S druge strane. možda postoje značajni džepovi siromaštva u turističkim oblastima u zemljama sa mnogo manjim stepenom siromaštva prema agregatnim pokazateljima. Kina. Siromašni možda ne žive u oblastima sa razvijenim turizmom. tako da ne pokazuju značaj turista koji dolaze na odmor. od kojih samo 12 prima više od milion posjetilaca.

obala i Gaza NA Bivša Jugoslavija NA Gvajana 2 + * NA Sv.000 ('000) 1997 (e) Rast turizma % MTP 1990-1997 > 50% (f) Procenat stanovništva sa manje od 1USD dnevno % (g) 1 Mozambik 2 Etiopija # 6 115 * 34 3 Tanzanija 6 24 347 127 16 5 Ruanda # ^ + * 46 6 Malavi # ^ 209 61 10 Zambija 5 341 142 85 11 Nigerija # ^ 811 351 29 17 Bangladeš # ^ 182 58 18 Uganda # 14 227 229 50 20 Angola # ^ + * 21 Nepal 3 13 418 64 53 21 Kambodža 4 15 219 1188 22 Kenija 5 16 1001 50 27 Kongo dem.prilagodjen za PPP/ od najmanjeg ka najvećem (Svjetski razvojni indeksi 1998) (b) DFID lista zemalja korisnica pomoći .1997. Helena NA Monserat 19 + * # Prihodi od medjunarodnog turizma (PMT) manje od 2% BDP-a (zaokruženo na najbliži procenat) ^ PMT manji od 5% izvoza (zaokruženo na najbliži procenat) + Medjunarodne turističke posjete (MTP) manje od 100.(Britanska statistika 1998) Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 62 .000 * Porast MTP manji od 50% u periodu 1990 .1997/1998 .rep. # ^ + * 32 Indija # 7 2374 * 53 34 Pakistan 375 * 12 40 Gana 4 14 + * 48 Zimbabve 3 7 1495 86 41 49 Ukrajina # ^ 818 50 Šri Lanka # ^ 368 * 4 51 Lesoto 2 9 112 50 55 Egipat 5 21 3857 60 8 56 Bolivija 3 13 388 * 59 Indonezija 3 11 5185 138 15 61 Kina # 6 23770 127 22 62 Jamajka 25 33 1192 * 5 65 Jordan 10 20 1127 97 3 68 Ruska federacija # 5 15350 1 76 Ruminija # ^ + * 18 81 Namibija 9 17 502 82 Poljska 6 23 19520 7 87 Brazil # 5 2850 161 29 94 Južna Afrika # 6 5437 24 NA Avganistan + * NA Sudan # + * NA Zap. (a) Rang u svijetu prema BNP po glavi stanovnika .Preklapanje turizma i siromaštva u zemljama korisnicama pomoći DFID-a (a) Zemlja (b) Uticaj turizma na nacionalnu privredu PMT kao PMT kao % izvoza % BDP-a 1996 (d) 1996 (c) Medjunarodne turističke posjete MTP>100.

godinu .(c) Prihodi od medjunarodnog turizma za 1996.(UNICEF 1999.(STO 1998) (g) Procenat stanovništva koji živi sa manje od 1 dolar dnevno . godinu . BDP za 1996 .(Svjetski razvojni indeksi 1998) (d) Prihodi od medjunarodnog turizma kao procenat izvoza za 1996. Svjetski razvojni indeksi 1998) Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 63 .(Svjetski razvojni indeksi 1998) (e) i (f) Medjunarodne turističke posjete za 1990 i 1997 .(STO 1998).

druge strategije koje se tiču uslova života i sredstva. kulturni život. informacije i vještine za rad sa ljudima koji Poboljšani pristup transportu i tržištima dolaze sa strane. kroz povećanje gotovinskog dohotka radnika/preduzetnika. Npr. Učešće u turističkom planiranju i invensticija da bi se dala prednost turizmu aktivnostima preduzeća može rezidentima dati novi nad drugim lokalnim aktivnostima. Npr. Npr. Npr. vodosnabdijevanje). ukoliko se zarada investira u produktivni stanovništvo isključi iz turističkih regija. doprinos kulturnoj obnovi. povećati štetu prenosivih vještina koju divljač nanosi biljkama i stoci. resursa i infrastrukturnih marginalne oblasti. Dopuniti druge aktivnosti. Npr. Ekonomska prihoda koji će postojati i u godinama suše. Stvoriti ili pojačati prijetnje dugoročnoj sigurnosti. finansijska. kao što su ekonomska sigurnost. pogoršanje širenja zaraza. poboljšanje prirodnog kapitala. unaprijedjena fizička prirodnim dobrima ukoliko se lokalno sredstva.DODATAK III RAZLIČITI UTICAJI TURIZMA NA SIROMAŠNE 1.njihove šanse. može ugroziti lokalnu proizvodnju. Različite vrste uticaja na uslove života siromašnih Uticaji turizma su složeni i mogu biti pozitivni i negativni. institucionalno utiču na njega. zdravstvo. ranjivost zbog ovisnosti o promjenljivom turizmu. razvoj poljoprivrednih aktivnosti. Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 64 . Npr. ekonomski i neekonomski. uticaj na poboljšanje higijenskih uslova. status. kapital. kroz zaradu za prirodnih resursa. kroz razvoj dodatnog izvora koji ih uznemiravaju. preopterećenje fizičke infrastrukture (kanalizacija. Uzeto iz Ashley i Roe 1998. Npr. Uslovi života kao okvir pomažu da se ilustruje kako turizam može uticati na razne komponente života siromašnih ljudi . Carney/DFID 1998. fizičke prijetnje prioriteti vezano diverzifikacija rizika ili izgradnja sredstava za agresivnijih divljih životinja zbog turista za uslove života ublažavanje efekata suše. ne dešavaju se svuda i utiču na različite grupe siromašnih ljudi u jednoj oblasti. Npr. izazivanja lokalne inflacije. kroz stvaranje zavisnosti radnika od promjenljive privrede. uslove života samoodlučnost i zdravstvo. spriječiti ribarstvo ili poljoprivredu zapošljavanja za nekvalifikovane i polukvalifikovane ukoliko dodje do oduzimanja zemljišta i ljude. direktni i indirektni. za uslove života mogućnosti razvoja malih preduzeća i mogućnosti Npr. izgubljeni pristup ljudska i socijalna). kroz stvaranje Doći u sukob sa drugim aktivnostima. sukobiti se sa sezonom vrijeme neplodne poljoprivredne sezone. Umanjiti sredstva. Kapitalna dobra Može izgraditi sredstva (prirodna. Višestruki oblici uticaja turizma na sigurnost uslova života Turizam utiče na: Mogući negativni efekti Turizam može: Ciljevi vezano za Podriti ekonomsku sigurnost. fizička. kroz širenje lokalnih tržišta. npr. odvraćanje pažnje onih koji izgradjuju okruženje skretanje pažnje onih koji izradjuju politiku na politiku. Političko i Unaprijediti kontekst ili sposobnost rezidenata da Pojačati politička ograničenja. ukoliko se umanjiti socijalni kapital. ukoliko sukob poboljša održivost upravljanja prirodnim resursima. Dugoročni ″Uklopiti se″ u dugoročne prioritete stanovništva. oduzimanje prava odlučivanja rezidentima. Npr. tabela o Okviru održivih uslova života. Takvi uticaji nisu neizbježni. Aktivnosti vezano Proširiti ekonomske mogućnosti. Mogući pozitivni efekti Turizam može: Podržati ciljeve vezano za uslove života. oko turizma podrije društvene i recipročne odnose.

pa samim tim omogućava zemljama u razvoju da razvijaju privredu koja se više oslanja na sopstvene kapacitete. investicije i druge varijable koje utiču na siromašne. turisti sa ograničenim budžetom možda manje ukupno potroše tokom svog puta.Uticaji na siromašne zavise od konkretnog konteksta. i nije ih lako objektivno izmjeriti. on može pomoći održivosti ove grane preko različitih sezonskih šema za strane goste ili zbog razlike u ekonomskim ciklusima. postoje neke zajedničke teme koje rezultiraju iz donatorskih istraživanja i iz brze i parcijalne revizije odredjene literature. i Značaj domaćeg i nezavisnog turizma Procenat turističke potrošnje koji ostaje lokalnoj privredi može značajno varirati zavisno od vrste turista. Glavni uticaj turizma na jedan broj siromašnih u svijetu vrši se kroz doprinos turizma makro-ekonomskom rastu u nekoliko zemalja u razvoju. Uticaji različitih turističkih segmenata i tipova turizma Različiti oblici turizma različito utiču na siromašne. all-inclusive kompleksima ili na krstarenjima. ekonomsku stabilnost. Oni će naročito zavisiti od političkog okvira koji definiše vlada. načina na koji siromašni obezbjedjuju uslove za život i od toga da li su alternativne opcije sprovodljive. što za uzvrat utiče na državnu potrošnju. može pomoći zadržavanju deviznih prihoda. ne postoji jedan odgovor na pitanje ″koji tip turizma generiše najviše šansi za siromašne?″. Uticaji su često indirektni. 2. za koje se hrana mnogo češće uvozi. Turizam zasnovan na prirodnim ljepotama nudi tri prednosti za eliminaciju siromaštva: odvija se u ruralnim i manje razvijenim oblastima gdje su veće šanse da je stanovništvo siromašno. Najvažniji odgovor je da to varira. Istraživanje UNRISD-a identifikuje nekoliko prednosti domaćeg ili regionalnog turizma u odnosu na medjunarodni turizam. već tumačenje njihovog značaja podliježe široj debati o vezama izmedju rasta i siromaštva. preko rasta. tako da turisti koji puno troše nisu neophodno najbolji sa stanovišta siromašnih. Domaći turisti će prije tražiti lokalno proizvedenu hranu nego strani turisti. podrazumijeva veći procenat samostalnih putnika (koji više troše lokalno. vrste turizma. može biti manje osjetljiv na medjunarodne krize ili recesije nego medjunarodni turizam. kako je već naznačeno). Domaći turisti možda više troše u lokalnoj privredi nego strani turisti. Posebno. ekonomske strukture i distribucije sredstava. Pa ipak. ako se reklamira kao ″eko turizam″ može postojati interesovanje operatora ili Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 65 . Medju stranim turistima. Takve uticaje ne samo da je teško mjeriti. Stoga. zapošljavanje. da bi se identifikovali sektori koje treba podržati. Domaći turizam obezbjedjuje mušterije lokalnim malim preduzećima i nudi veće potencijale za povezivanje. pa ga treba procijeniti na svakoj lokaciji. ii Masovni turizam ili turizam zasnovan na prirodnim ljepotama? Pretpostavke da masovni turizam ima negativniji uticaj nego ″eko turizam″ ili turizam zasnovan na prirodnim ljepotama treba proučiti. samostalni putnici obično više troše na lokalnom nivou nego oni koji uplate aranžman. ali više (u relativnim ili apsolutnim terminima) na lokalna dobra i usluge. Oni koji najmanje troše u lokalnoj privredi su turisti u enklavskim kompleksima.

iii Primorski turizam Postoji dobar razlog da se pomisli da primorski turizam predstavlja najveći izazov jer on obično podrazumijeva razvoj masovnog turizma (a ponekad i enklavskog turizma). s obzirom na transportnu infrastrukturu koja je potrebna do tih ruralnih oblasti. u ovoj grani. ima jednu prednost za eliminaciju siromaštva: veći broj i gustina turista podrazumijeva veću mogućnost da pozitivni uticaji po lokalno stanovništvo dosegnu i siromašne. mora i pijeska″ do ″bezbjednosti. pijesak i more. planinskim turizmom. ne može se jasno zaključiti da turizam zasnovan na prirodnim ljepotama ima neophodno mali uticaj. ili zagadjenost vode. ukoliko primaju uplate od stranih turista. s druge strane. recimo. kao i drugu infrastrukturu koja je neophodna turistima koji traže luksuz. Zato izgubljeni pristup zemljištu ili plaži.uticaj na razne grupe siromašnih Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 66 . zaključujemo da su sektori koji su povezani sa turizmom (npr. ali primorska zona je obično najproduktivnija oblast za lokalno stanovništvo. u zajednici koja se razvija najveću pažnju povećanju lokalnih koristi posvećuju konzervatori. koji po definiciji rade u oblastima kao što su parkovi i planine. a ni odlivi kod ovog tipa turizma nisu mali ukoliko se luksuzna dobra i vještine uvoze. Masovni turizam. ribare. tj. činjenica da se radi o velikom broju turista predstavlja i opasnost: ukoliko se loše sprovodi. Ukoliko je proizvod sunce. Medjutim. ustupci alternativnim aktivnostima su veliki u poredjenju sa. shvate potrebu za razvojem turizma u korist siromašnih. Siromašni . izrada tepiha) radno intenzivniji nego osnovni turistički sektori (hoteli. koja omogućava očuvanje najrazličitijih uslova života (za trgovce. masovni turizam predstavlja visoko konkurentan tržišni segment. ručno radjeni proizvodi. Prvo. Najvažniji zaključak iz različitih primjera je da se u neformalnom sektoru koristi za siromašne i žene obično maksimiziraju. Takodje. avio-kompanije). niti je neophodno zasnovan na malim ulaganjima. Vjerovatno je fer pretpostaviti da je manje napora uloženo da se povećaju uticaji masovnog turizma na siromašne iz dva glavna razloga. To ne znači da je primorski turizam potpuno negativan sa stanovišta siromaštva. Postoje neki dokazi da kod turističkih preduzeća u lokalnom vlasništvu postoji manja vjerovatnoća iznošenja profita u inostranstvo i veća vjerovatnoća korišćenja lokalnih dobavljača. naročito ako se odvija u osjetljivim regijama. kod kojeg veliki ponudjači koriste svoju kupovnu moć da smanje cijene i manje su posvećeni destinaciji. kao i kad ostali u zajednici koja se razvija. mogu ugroziti brojna naselja. restorani. poljoprivrednike. a ne masovni turistički kompleksi (mada se mogu fokusirati na primorsku regiju koja je pogodna i za turizam zasnovan na prirodnim ljepotama i za masovni turizam). što rezultira većim brojem veza (medjutim.turista za mjere kojima se poboljšava uticaj na ljude. itd). već da je posebno značajno smanjiti troškove (preko pažljivog planiranja) i obezbijediti da nad njima prevagnu veće koristi. oni mogu ostaviti te uplate u devizama u inostranstvu. ne postoje stimulansi za isticanje etičke posvećenosti. Drugo. pored konzervatora. sanitarnog sistema i zadovoljstva″. gdje postoji manja vjerovatnoća da turisti dislociraju druge korisnike zemljišta. šteta može biti značajna. Značaj različitih tipova turističkih preduzeća za siromašne U svaki turistički segment uključena su najrazličitija preduzeća. Medjutim. 3. 4. kao što rade i strane kompanije). Ovaj nedostatak pažnje bi se mogao promijeniti kako se proizvod masovnog turizma bude mijenjao od ″sunca.

mada su urbani krajevi i oblasti sa očuvanom divljinom obično oblasti u kojima postoji značajnije siromaštvo. U drugim zemljama i destinacijama ove sljedeće dvije grupe siromašnih će vjerovatno pasti ispod nacionalne linije siromaštva . U zemljama kao što su Nepal. U velikom broju slučajeva ova grupa se i dalje smatra ″siromašnima″ . Dodatak II pokazuje da se turizam ne javlja u oblastima gdje živi veliki broj siromašnih u svijetu. U malom broju slučajeva.što je vjerovatno prikladnija mjera na nivou dizajniranja i implementacije programa. Ukoliko se turizam koncentriše u bogatijim oblastima. Urbana i ruralna domaćinstva. procjenjuje se da oko pola stanovništva živi sa manje od 1 dolar dnevno. Jako je teško procijeniti da li koristi ostvaruju siromašni u odnosu na nesiromašne. sa nekim vještinama. a oni koji podnose najveće troškove često ne ostvaruju koristi. Siromašni. Da li će uticaji turizma stići do siromašnih zavisi od geografske distribucije siromaštva i turizma u pojedinim zemljama. kao što je region Solu-Kumbu u Nepalu. od poboljšanja infrastrukture. muškarci i žene srijeću se sa različitim šansama i problemima u turizmu. radnim vremenom i sredstvima za investiranje u aktivnosti u neformalnom sektoru). ili od ubrzanog ekonomskog rasta na datoj lokaciji. kao i u zemljama u razvoju u cjelini. uključujući i najsiromašnije. siromašni i ne-toliko-siromašni: Smatramo da je pravilno pretpostaviti da veliki dio troškova turizma snose siromašni (kao i u drugim granama) samo zbog toga što imaju manje snage i sposobnosti da odbrane svoje interese. tako da se klasifikuju kao siromašni prema medjunarodnim definicijama (mada procenat kod lokalnih turističkih destinacija može varirati u odnosu na nacionalni prosjek). činjenica da je neka oblast naprednija može se shvatiti kao dokaz značaja turizma za smanjenje siromaštva. mogu ostvariti indirektnu korist od turizma: iz većih prihoda njihovih susjeda i rodjaka koji će vjerovatno biti njihove mušterije.Kao što je naglašeno u glavnom izvještaju. Kenija i Indija. Od 293 zaposlena u tom kompleksu. U svakoj zajednici može se očekivati neravnomjerna raspodjela troškova i koristi. ali treba uzeti u obzir nekoliko pitanja: Dok su najsiromašniji (najnižih 10 do 20%) možda isključeni iz ekonomskih koristi od turizma. Iako gore prezentirana analiza nije zasnovana na detaljnom revidiranju literature. Kovelam Beach (India): 455 ribarskih porodica je dislocirano zbog izgradnje hotelskog kompleksa sa pet zvjezdica. izgleda da se najveći broj dokumentovanih studija slučaja fokusira na identifikovanju prednosti i nedostataka turizma za zemlje domaćine. Jedan od brojnih primjera dolazi iz kompleksa Ashoka. ne-toliko-siromašni (sljedećih 40%) su obično u mnogo boljem položaju da se uključe u turizam (tj.mada ovo zavisi od konteksta i korišćene definicije. Ne postoji analiza o tome da li se u pojedinim zemljama preklapaju turizam i visoko prisustvo siromaštva. poslodavaca i mreže porodične podrške. uticaji variraju zavisno od domaćinstava i raznih grupa siromašnih. Uganda. siromašni iz drugih krajeva će opet vjerovatnije iskoristiti šanse kao migranti. samo 8 je iz lokalne ribarske zajednice (UNED-UK 1999). ali bez pravljenja razlike Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 67 . Najsiromašniji.

Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 68 . kao što su makro-ekonomska ili ekološka pitanja. niti promjena sigurnosti uslova života. Ne postoji linijska procjena promjena slučajeva ili dubine siromaštva. Stoga je u ovoj fazi nemoguće izvući jasne zaključke o uticaju na siromaštvo.izmedju nivoa siromaštva i bez razmatranja pitanja da li su ljudi sa strane (migranti) koji ostvaruju korist takodje siromašni. u okviru kojih je uticaj na lokalno stanovništvo samo jedna komponenta. Druge studije usmjerene su na druge ciljeve.

kao i u strateške dokumente. Treba iskoristiti i mogućnosti za izgradnju partnerstava/ posvećenosti na regionalnom ili državnom nivou. spremnost na preuzimanje političkih i finansijskih rizika.DODATAK IV OPŠTE LEKCIJE O RASTU U KORIST SIROMAŠNIH I O PRISTUPIMA DONATORA VEZANO ZA SMANJENJE SIROMAŠTVA 1. o posvećivanje pažnje rješavanju osnovnih uzroka i strukturnih faktora koji uzrokuju siromaštvo. ali od njih ostvaruje korist manji broj ljudi nego što je slučaj sa manje ciljanim projektima. o definisanje ciljnih grupa u projektima: po polu. Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 69 . Ali možda su potrebni mehanizmi kojima se obezbjedjuje brza i značajna korist za siromašne (npr. Ključni faktori unutar agencije obuhvataju: o monitoring uticaja na siromaštvo o poboljšane vještine unutar donatorskih agencija o stimulansi i smjernice za menadžere programa kako bi kanalisali pristupe siromaštvu Projekti koji su direktno usmjereni na siromašne imaju najveće efekte. ne samo u turizmu). Takva posvećenost ne može se obezbijediti kroz eksterno nametnute uslove. Ključni faktori koji utiču na efekat donatorskih intervencija na siromaštvo na bilateralnom nivou obuhvataju: o posvećenost i kapacitet partnerskih vlada. o veća podrška lokalno-iniciranim projektima/programima koji su u lokalnom vlasništvu. povećanje sredstava siromašnih). 1999) dolazi do okvirnih zaključaka da: Strategija u korist siromašnih će jedino biti efektivna ukoliko je i partnerska vlada posvećena njenom ostvarenju. o identifikovane siromašnih i razumijevanje siromaštva/njihovih uslova života (tj. Intervencije ne moraju uvijek biti fokusirane na siromaštvo da bi se ostvarila korist za siromašne (npr. geografskoj lokaciji i/ili prema socio-ekonomskim grupama. ne posvećuje se dovoljno pažnje mjerenju efekata ne-ciljanih intervencija na siromašne. o učešće siromašnih u procesu odlučivanja. Donatorske strategije smanjenja siromaštva Donatori se sve više fokusiraju na pokušaj da učine svoju pomoć korisnijom za siromašne i procjenjuju kako se to generalno može ostvariti (tj. Nedavna revizija strategija smanjenja siromaštva donatora OECD-a (Cox et al. stvaranje klime za široko zasnovani rast). naročito kod identifikacije i dizajniranja projekata. o uključivanje pitanja smanjenja siromaštva u dijalog na nivou zemlje. o inovativni pristup. a ne samo ″površno″ popraviti stvar. zašto su oni siromašni). Medjutim.

ministarstva zadužena za razvoj nemaju jasnu agendu vezano za siromaštvo.više se radi o odnosu izmedju supstitucije izvoza (regresivno) i izvozno . mada se oni uglavnom fokusiraju na socijalne sektore i pružanje usluga (npr. o veza izmedju rasta i siromaštva zavisi od početnog nivoa siromaštva. mada u kombinaciji sa drugim aktivnostima. ″Rast u korist siromašnih″ može se definisati kao rast koji smanjuje nejednakost: tj. uključujući i siromašne. Značajni dio rasta u posljednjih nekoliko decenija dešava se uz sve veći jaz izmedju bogatih i siromašnih . kao i da je potrebna konkretna strategija rasta u korist siromašnih. Multidimenzionalne definicije siromaštva još više otežavaju ocjenu uticaja. ako se to uopšte pokuša učiniti. Kako rast utiče na siromaštvo? o veliki akcenat stavlja se na radna mjesta. ali neke oblasti u kojima je postignut konsenzus obuhvataju: Sada se priznaje da ekonomski rast ne mora neophodno rezultirati brzim smanjenjem siromaštva.Akcenat se preusmjerava sa ″projekata″ na sektorske pristupe. o rast zasnovan na poljoprivrednim aktivnostima ima veću vjerovatnoću da izazove smanjenje siromaštva nego rast u urbanom području. o proširivanje šansi za zapošljavanje siromašnih (radno intenzivni rast). zdravstvo) stanovništvu uopšte.zasnovanog rasta (šire zasnovan). kako je naglašeno u Svjetskom razvojnom izvještaju Svjetske Banke iz 1990 godine. radi se o rastu kojim se ne ostvaruje korist za siromašne. Većina donatora smatra rast ključnim elementom za smanjenje siromaštva. znanju i infrastrukturi. Još uvijek postoji debata o tome kako kombinovati rast sa smanjenjem siromaštva. o poboljšani pristup siromašnih kreditima. Stvarni uticaj na siromašne se rijetko ocjenjuje. Donatorske aktivnosti u definisanju medjunarodne politike smanjuju značaj ciljeva koji se odnose na siromaštvo. o poboljšana produktivnost siromašnih. o ekonomski rast koji prati zemljišnu reformu i osnovno obrazovanje ima veću vjerovatnoću da bude široko zasnovan. zdravstvo). Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 70 . Većina je sada usmjerena na ″široko zasnovani rast″. 2. Veze izmedju rasta i siromaštva Cilj široko zasnovanog rasta čvrsto je definisan u agendi. o spremnost političkog sistema da odgovori potrebama siromašnih (dobra uprava). neproporcionalno ostvarivanje koristi za siromašne (snažnija definicija nego široko zasnovani rast). U svojim partnerstvima sa multilateralnim organizacijama ili kroz sprovodjenje ″koherentne politike″ sa drugim ministarstvima. Ključne komponente promovisanja široko zasnovanog rasta: o posvećenost vlade domaćina. o strane direktne investicije nisu direktno povezane sa široko ili usko zasnovanim rastom . kao što je proširivanje usluga koje se pružaju siromašnima.tj. o invenstiranje u ljudski kapital siromašnih (obrazovanje.

Razlozi za to obuhvataju interne podjele na nivou lokalne zajednice.DODATAK V STRATEGIJE ZA PRUŽANJE PODRŠKE LOKALNIM PREDUZEĆIMA I POSLOVNIM VEZAMA U TURIZMU Smatramo da dvije prioritetne oblasti u okviru turizma u korist siromašnih predstavljaju podršku lokalnim turističkim preduzećima i širenje veza izmedju većih preduzeća i lokalnih dobavljača. 1. oni imaju poteškoća u zadovoljavanju zdravstvenih i bezbjedonosnih propisa i drugih standarda za medjunarodne turiste. kao što su kampovi. npr. kratkoročne pristupe autsajdera. ali turisti mogu očekivati slične standarde i pristup u svakom Hilton hotelu u svijetu. Podrška malim i mikro turističkim preduzećima Mala turistička preduzeća. kapaciteti koji nude spavanje sa doručkom. Svi Hilton hoteli ostvaruju korist od Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 71 . Plan za razvoj turizma u Fidjiju navodi 24 zahtjeva koje nova preduzeća moraju ispuniti u različitim državnim organima to je posebna prepreka malim preduzetnicima. turiste u okviru paket aranžmana obično odvode u odredjena preduzeća koja plaćaju procenat vodiču. Predložene strategije za prevazilaženje takvih ograničenja obuhvataju: Podrška kreditima i nefinansijskim uslugama za mala i srednja preduzeća. vještine. Medjutim. zahtjev za izdavanje raznih dozvola). vlada ih generalno zanemaruje (npr. mogu siromašne direktno uključiti u turističku privredu. izostavlja ih sa informativnih lista za turiste) ili ih guši kroz prevelike birokratske zahtjeve (npr. siromašni se srijeću sa brojnim ograničenjima u osnivanju uspješnih preduzeća: nedostaje im kapital. na osnovu lekcija naučenih u drugim sektorima. all-inclusive aranžmani i tur-operatori sami pružaju usluge ili koriste dobro razvijena preduzeća. marketinške veze i razumijevanje onoga što turisti jesu i što žele. nedovoljno posvećivanje pažnje održivosti proizvoda i marketingu. mnogi nisu uspjeli. prodaja rukotvorina i usluge vodiča. ili ih istjeruje iz ove grane u korist većih preduzeća (od kojih je lakše naplatiti porez). Iako su brojni donatorski projekti i projekti nevladinih organizacija pokušali da podrže razvoj lokalnih turističkih preduzeća. Zato smo u daljem tekstu dali više detalja ovim strategijama. oni nisu integrisani u marketinške sisteme u ovoj grani. Podrška marketinškim mrežama ili ″razvoju marke″ lokalnih preduzeća na destinaciji (Hilton hoteli su vlasništvo različitih ljudi.

Povezati tur-operatore i kompanije koje rade paket aranžmane sa lokalnim preduzećima (ne samo pozivajući se na altruizam. a ne sa cijelom zajednicom Nemojte očekivati da ćete pomoći grupi od 20% najsiromašnijih Procijenite održivost sa stanovišta turističkog tržišta i uskladite sa uslovima za život. licenciranje i marketinška pravila tako da podržavaju.zajedničkog marketinga. To lokalnim preduzetnicima donosi kapital. Razvoj sredstava siromašnih koja se mogu prodavati na tržištu (npr. Medjutim. razvoj proizvoda zasnovanih na tim sredstvima i pomoć u njihovom održavanju kako raste njihova vrijednost i konkurentnost. kao i nedostatak tržišnih informacija i dokumentacije o Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 72 . tako da utiču na oblikovanje ekonomskih šansi u skladu sa interesima svoje zajednice. Donatori mogu pomoći kod svih ovih pitanja. a ne samo za velika preduzeća. vlasništva nad divljinom). nedostatak facilitatorskih usluga nekoga ko razumije obje perspektive. planinari) i promovisati ih. Izmijeniti politiku: prilagoditi obuku. dok je potrebno angažovanje vlade vezano za posljednjih pet. Koristiti planiranje i odluke o lokaciji za poboljšani tržišni pristup lokalnim preduzećima (omogućiti preduzećima da postavljaju kancelarije uz put ili unutar nacionalnih parkova. da lociraju hotele/motele izvan ili na granici parkova. nemojte ga stvarati Izbjegavajte stalne subvencije za operativne troškove Planirajte marketing od početka Radite sa pojedinačnim preduzetnicima. a ne ograničavaju najmanja preduzeća. Povećati učešće siromašnih u odlučivanju u oblasti turizma. već korišćenjem stimulansa. Takva partnerstva već postoje u Aziji i na Pacifiku i brzo se razvijaju u Istočnoj i Južnoj Africi. konzervatorskih agencija i donatora. Ohrabriti vlade da procijene koristi za lokalna preduzeća. provizija itd. koji obuhvataju nedostatak povjerenja i velike razlike u pristupima različitih partnera. vještine i tržišta koji su im neophodni da bi ostvarili punu komercijalnu vrijednost svojih sredstava.). a ne u nepristupačnim djelovima). Drugačiji pristup jačanju lokalnih preduzeća bio bi da se stimulišu partnerstva izmedju zajednica i većih turističkih investitora. Nema razloga da se ovaj princip ne primijeni i kod lokalnih preduzeća). uz pomoć nevladinih organizacija. domaći turisti. nacionalne parkove i biroe za pružanje turističkih informacija da šire marketinške informacije o malim i srednjim preduzećima. vlada. Lekcije naučene od malih i srednjih preduzeća Ako proizvod ne postoji. Identifikovati koji turistički segmenti najviše koriste lokalna preduzeća (npr. ona su suočena sa nekoliko problema. Ohrabriti preduzeća. Ko može koristiti ove strategije? Nevladine organizacije su često u dobroj poziciji da saradjuju sa malim i srednjim preduzećima vezano za prva četiri pitanja.

naročito u ruralnim oblastima su sama pokrenula odredjene inicijative. pouzdanosti ili cijenama jednostavnija administracija i poslovna kultura navode preduzeća da kupuju od velikih dobavljača. ali isto tako i da je rijetko učinjen zajednički dugoročni napor.to vjerovatno pokazuje da je to teško. Preduzeća. Medjutim. podršku pogodnom političkom okviru (naročito je važno lokalno vlasništvo na sredstvima). Donatori takodje mogu podržati prenos stručnih znanja uspješnih preduzeća. npr. 2. Glavni razlozi za to su: lokalni dobavljači ne mogu se takmičiti po kvalitetu. kao što je vrijeme koje se utroši na pregovore). naročito ako nemaju adekvatne mreže u lokalnoj privredi ukusi potrošača koji su bliži zapadnjačkim proizvodima troškovi prelaza na lokalne proizvode su preveliki za preduzeće (veliki transakcijski troškovi. a sa ljudima iz sela Pokhara na proizvodnji jaja i kokošaka u skladu sa standardima koje njihov hotel zahtijeva. Partnerstva su najvažnija za oblasti sa očuvanom divljinom i turizam zasnovan na konzervatorskim aktivnostima. u velikom broju slučajeva proizvodjači hrane i dobavljači većine drugih dobara i usluga se dovode izvana (iz udaljenih gradova ili iz inostranstva). Na primjer. Donatori mogu podržati takva partnerstva kroz: pomoć u facilitatorskoj podršci na terenu (koju obično pružaju nevladine organizacije. postoji mali broj uspješnih primjera aktivnosti koje stimulišu uspostavljanje veza . pregovori mogu trajati više godina. direktna saradnja sa preduzećima i lokalnim zajednicama kako bi se omogućila izgradnja partnerstava (mada ovo zahtijeva veće resurse). Istraživanje DBSA i drugih pokazuje da se ne može pretpostaviti da će se veze same pojaviti . kao što su poljoprivreda i gradjevinski radovi. u Južnu Afriku. tržišnih informacija i najboljih praktičnih rješenja. gdje sada postoje poprilična iskustva u angažovanju lokalne zajednice u turizmu.ranijem iskustvu. Tiger Tops Mountain Travel Nepal saradjuje sa seljanima iz Tharu sela i Chitwan Nacionalnog parka u upravljanju farmom koja proizvodi svježe proizvode za njihov hotel. Neophodna je paralelna akcija na tri fronta da bi se stimulisao i omogućio razvoj uspješnih veza: Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 73 . a zajednice ne mogu biti sigurne da dobijaju pravičnu korist za svoj input. iz Južnog Pacifika. gdje lokalne zajednice imaju de facto ili de jure prava nad prirodnim resursima od interesa za privatni sektor. Pa ipak.njihovo uspostavljanje treba aktivno podsticati. a koja je presudna za prevazilaženje komunikacijskog jaza). Veze izmedju turističke privrede i lokalnih dobavljača Turizam se obično hvali zbog mogućnosti povezivanja sa drugim sektorima lokalne privrede. Kao rezultat toga. ohrabrivanje razmjene iskustava.

Preduslov za to je razvoj kvalitetne ponude. pouzdanosti i konkurentnosti lokalnih proizvoda: Saradnja sa lokalnim dobavljačima zasnovana na principima prikazanim u dijelu koji govori o malim i srednjim preduzećima u prethodnom tekstu. moteli smješteni u središtu nacionalnog parka ili ekskluzivne turističke oblasti. radi se o aktivnosti vlade. Ali. Vlade se mogu pozabaviti fizičkim ograničenjima u uspostavljanju veza (npr. donatori. zato što su transakcijski troškovi promjena previsoki ili zato što ne postoji komunikacija? Ukoliko je to slučaj. koja u velikoj mjeri zavisi od spremnosti vlade da prihvati ustupke vezano za druge ciljeve (npr. kao što su troškovi obuke i nove opreme za lokalne dobavljače. Važno je identifikovati zašto trenutno ne postoje veze ni na jednoj konkretnoj lokaciji. Ili je uzrok tome to što lokalna ponuda nije i neće biti komercijalno ostvarljiva? U tom slučaju intervencija nije prikladna. Zato su potrebni i kapaciteti za nadgledanje implementacije. Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 74 . Promjena stimulansa iz stavova u poslovnom sektoru: Stimulanse za preduzeća može kreirati vlada. Planiranje dobiti je korisno jer omogućava snažne stimulanse bez propisa. Donatori isto tako mogu subvencionisati transakcijske troškove. sa velikim preduzećima i na političkom nivou.1. nevladine organizacije ili preduzeća koja su iskazala spremnost mogu omogućiti ove promjene. Integrisanje turizma uopšte planiranje razvoja pomoći će u identifikaciji potencijalnih veza. Korisna polazna osnova bila bi da se procijeni prethodno iskustvo u stimulisanju veza: ukoliko su raniji napori bili neuspješni. To je ostvarljivo samo ukoliko postoji dovoljan stepen konkurencije. npr. kojima lokalni dobavljači nemaju pristupa). zašto nisu uspjeli i koji su postojeći primjeri dobrih praktičnih rješenja? Povećanje ekonomskih šansi za siromašne preko podrške preduzećima ili poslovnog povezivanja zahtijeva niz strategija kroz direktnu saradnju sa lokalnim radnicima/dobavljačima. 2. 3. Omogućavanje procesa izgradnje veza: Autsajderi mogu omogućiti komunikaciju i pregovore izmedju preduzeća i lokalne zajednice ili lokalnih kompanija. U svim slučajevima neophodna je detaljna procjena lokalnog konteksta. u maloj privredi je neizbježno da se veliki dio dobara i dalje uvozi. Time se smanjuje potrebno vrijeme i rizik svake strane i pomaže u uspostavljanju povjerenja. naročito korišćenjem ″planiranja dobiti″ i kroz stimulisanje potrošača da traže lokalnu hranu i materijale. ne samo da prihvati najveću ponudjenu cijenu koncesije). Da li zbog toga što je potrebno poboljšati proizvode. Od preduzeća se može tražiti da predlože sopstvene strategije za maksimiziranje veza prilikom dostavljanja ponuda za licencu ili koncesiju. Razvoj kvaliteta.

brojni interesantni pristupi kojima se smanjuju problemi ravnopravnosti: FSC podržava grupne šeme. odnosno nemaju sisteme monitoringa i evidencije. tako da mala preduzeća nisu u startu u podredjenom položaju (kao što je bio slučaj u šumarstvu). Izdavanje certifikata. može taj sistem učiniti značajnim za kanalisanje uslova života i ekoloških pitanja u turističkoj privredi. Medjutim. koji uzimaju u obzir razlike unutar zemalja. obuhvataju: Podršku razvoju postojećih šema kako bi se obezbijedilo uključivanje socijalnih kriterijuma. učešće u izradi standarda. uzimajući u obzir pitanja jednakosti. Postoje. pa im se certifikat izdaje kao grupi. Podrška mjerama kojima se izgradjuje fleksibilnost i prilagodljivost šema za izdavanje certifikata (npr. gdje se mali proizvodjači mogu pridržavati zajedničkog režima upravljanja. Pristup koji naglašava značaj konsultacija sa zainteresovanim stranama i koji dozvoljava modifikaciju standarda da bi se oni prilagodili tim zainteresovanim stranama je potencijalno vrlo pogodan za tretiranje pitanja vezano za lokalne uslove života. u teoriji. tako da on bude koristan za siromašne. pitanja zastupljenosti. medjutim. kao i pitanje tretiranja rezultata konsultacija.DODATAK VI IZDAVANJE CERTIFIKATA KAO SREDSTVO ZA KANALISANJE PROBLEMATIKE VEZANO ZA ŽIVOTNU SREDINU U TURIZAM Izdavanje certifikata podrazumijeva verifikaciju treće strane da proizvod ili proces zadovoljava definisane standarde. Postoje pristupi koji prilagodjavaju standarde vezane za učinke lokalnim uslovima (FSC nacionalni ili regionalni standardi). iskustvo u izdavanju certifikata u šumarstvu i poljoprivredi pokazuje da sistemi zasnovani samo na učincima i pristupi zasnovani samo na sistemu upravljanja (kao što je ISO14000) pokazuje da se time stvaraju nepovoljniji uslovi za siromašne zemlje i kompanije koje ne mogu odmah zadovoljiti visoke standarde ili koje nemaju formalne menadžerske vještine. postavlja se ključno pitanje: ko može sebi da priušti ovakvo izdavanje certifikata? U procesu izdavanja certifikata u šumarstvu došlo je do toga da je čitavi proces zasnovan na potrebama tržišta rezultirao osnivanjem kluba bogatih. pouzdanosti. Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 75 . Veća pažnja posvećena postojećim socijalnim standardima i nadgledanju njihovog uticaja može obezbijediti njihovo bolje prilagodjavanje potrebama lokalne sredine. Promovisanje grupnih šema (a samim tim i ekonomije obima) i/ili izdavanja certifikata za destinacije. radeći u korist siromašnih. ima značajan potencijal da doprinese ublažavanju siromaštva tako što omogućava zadovoljavanje odredjenih socijalnih standarda. a kod kojih je i stepen pismenosti nizak. Konkretni načini na koje donatori mogu raditi na unapredjenju sistema turističkih certifikata. Izrada sistema turističkih certifikata na takvim osnovama. a ne protiv njih. Podrška razvoju standarda i procedura za izdavanje certifikata koji su osjetljivi na lokalne sisteme i vrijednosti. tj. Medjutim. pojednostavljene šeme koje ne uključuju sve uslove za izdavanje certifikata koje mala preduzeća teško mogu ispuniti). ukoliko su njegove upravljačke strukture dobre.

S. direktna pomoć CIDA-e turističkom razvoju bila je koncentrisana na Karibe (zbog jakih veza izmedju Kanade i Kariba). DGI European Commission. SCR European Investment Bank Food and Agricultural Organisation Finnish International Development Agency Global Environment Facility Inter-American Development Bank Inter-American Investment Corporation International Finance Corporation Irish Aid Japan International Co-operation Agency Multilateral Investment Fund Netherlands Development Assistance Norwegian Agency for Development Corporation Organisation of American Studies Swedish International Development Agency Swiss SDC United Nations Environment Programme: Industry and Environment United Nations Development Programme United Nations Research Institute for Social Development U. kako je identifikovano u našem istraživanju. Organizacije koje smo konsultovali su: Canadian International Development Agency Commonwealth Development Corporation Commonwealth Secretariat Danish International Development Assistance Development Bank of Southern Africa East African Development Bank European Commission.DODATAK VII PREGLED DONATORSKIH AKTIVNOSTI U TURIZMU U ovom Dodatku dajemo kratak pregled aktivnosti donatorskih organizacija u turizmu. mada se projekti koji se tiču turizma mogu naći u svim regionima. ali se bavi resursima i infrastrukturom koji automatski imaju uticaja na turizam. Agency for International Development USDA Forest Service World Bank World Tourism Organisation Kanadska medjunarodna razvojna agencija (CIDA) CIDA se ne bavi konkretno turizmom. CIDA je posvetila pažnju svojoj turističkoj strategiji i tražila pripremu izvještaja koji istražuje potencijale za intervencije CIDA-e u turističkom sektoru vezano za šest prioritetnih pitanja: osnovne ljudske Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 76 . Istorijski. Projekti koji su konkretno vezani za turizam su slučajni i minimalni.

Latinska Amerika U Latinskoj Americi. kao što je regionalni program turističke obuke u Južnoj Aziji i program turističke obuke u Vijetnamu koji je u pripremi. Sekretarijat se sada fokusira na smanjenje siromaštva i na najsiromašnije zemlje. uključujući i promovisanje investicija u turistički sektor. pri čemu je Jedinica za turističku koordinaciju u zemljama Istočne Evrope upravljala dvogodišnjim ili trogodišnjim programima sa najrazličitijim aktivnostima. naročito u istraživanje tržišta. Danska medjunarodna razvojna agencija (DANIDA) Smatra se da turizam nije sredstvo za smanjenje siromaštva. kao što je trenutna izrada turističkog master plana za Jamajku koji finansira CFTC. Skoriji projekti vezano za turizam obuhvataju: unapredjenje 22 aerodroma u 13 karipskih zemalja. razvoj ekoloških smještajnih kapaciteta . uključujući Čile i Kolumbiju. razvoj privatnog sektora i životna sredina. Sekretarijat Komonvelta Sekretarijat je aktivan u turizmu već 10 godina. Noviji programi koncentrišu se na razvoj ljudskih resursa. Akcenat je stavljen na regionalne T. Medjutim. infrastrukturne usluge. Evropska Komisija Azija Kao što je slučaj sa Sekretarijatom Komonovelta. Za nijednu od pomenutih intervencija ne može se reći da su stavile akcenat na eliminaciju siromaštva. Obuhvaćene su još neke druge oblasti. Master plan za Viktorijine vodopade (u saradnji sa JICA koja finansira implementaciju kroz obezbjedjivanje infrastrukture). pomoć u poboljšanju menadžerskih sposobnosti u sektorima kao što je turizam u CARICOM zemljama. Skoriji Tasis Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 77 .potrebe. s obzirom na profil koji on može dati jednoj zemlji ili regionu. uključujući obuku. dogovorenog na Konferenciji u Barseloni. Sredozemlje Turizam je uključen u aktivnosti koje se sprovode u okviru MEDA programa. obnavljanje Instituta za hotelsku turističku obuku u Tanzaniji. demokratija. projekte. intervencije u turizmu nastale su iz promocije trgovine.Kuba.Gvatemala. finansiran je niz turističkih projekata koji su varirali po veličini i koji su obuhvatili planiranje i marketing. Program je usmjeren na uspostavljanje bližih veza izmedju zemalja Mediterana i Evropske Unije. Te aktivnosti su započele kao jedan aspekt promovisanja izvoza. a značajan dio napora uložen je u aktivnosti vezano za marketing. unapredjenje Engleske luke u Antigvi.A. žene u razvoju. Razvoj turizma smatra se važnim mehanizmom za promovisanje stranih investicija u drugim sektorima. mada DANIDA finansira GEF projekat (Svjetska Banka) na Filipinima. održavanje aerodroma i bezbjedonosna podrška u Nepalu. organizovani su značajni T. Postojali su i programi za stvaranje uslova za razvoj partnerstava izmedju stranih i lokalnih preduzeća. projekti.A. Phare i Tasis Turizam je predstavljao manji dio programa Phare i Tasis. razvoj ljudskih resursa za turizam . dobra uprava. koji obuhvata eko turizam. ljudska prava.

ali one nisu mogle uspjeti tako izolovane. posebno u okviru EDF-a (Evropskog razvojnog fonda). ali postoji naslijedjena nefleksibilnost EDF procedura. On takodje obuhvata institucionalne promjene u namibijskim kompleksima sa očuvanom divljinom. Pacifik) zemlje Turizam je identifikovani sektor u Lome sporazumima i treba da bude obuhvaćen u svakom nacionalnom ili regionalnom programu. Planiranje je od presudnog značaja za održivost i ima presudnu ulogu radi dobijanja podrške javnog sektora. Nedavno je uradjen projekat za koji se smatra da se uklapa u nove smjernice. zajedno sa podrškom statičkoj i mobilnoj obuci. u Indijskom okeanu. Razvojna faza. koji obuhvata razvoj turizma na nivou lokalne zajednice u periodu od 3 godine. Turizam u korist siromašnih smatra se primjenljivim samo u zemljama u kojima je turizam već razvijen. jer privatni sektor ne može da sprovede planiranje. Stoga je jednostavnija saradnja u okviru drugih budžetskih stavki. Južnom Pacifiku i Južnoj Africi. ACP (Afrika.projekti obuhvatili su programe sa nizom ciljeva. Gruziji i Mongoliji. uključujući turističku obuku i propise u regionu Karpata u Ukrajini. kao i nacionalnih turističkih odbora Podrška malim.posebno trening trenera Tehnički i finansijski resursi za obnovu ili održavanje urbanih zona. Komisija je spremna da blisko saradjuje sa zemljama članicama. postojale su brojne regionalne inicijative na Karibima. Postojale su neke izolovane inicijative u sredinama koje su turistički sasvim nerazvijene. Strategija Evropske Zajednice je da podrži razvoj održivog turizma u zemljama u razvoju. Takodje. Smatra se da donatori imaju ključnu ulogu u turizmu. Komisija je finalizovala Briselski sporazum u oktobru 1998 godine. a to je program turističkog razvoja u Namibiji. mora da postoji osnova turističke privrede da bi se turisti ohrabrili da šire koristi. odnosno sedmi EDF. kulturnog i prirodnog nasljedja Tehnička pomoć u osnivanju marketinških i informacionih sistema kojima upravlja privatni sektor. kao i saradnju izmedju javnog i privatnog sektora u okviru novog Turističkog odbora Namibije. Ukupno 185 turističkih programa i projekata dobilo je finansijsku pomoć vrijednu 68 miliona eura i 69 miliona eura vezano za šesti. mikro i srednjim preduzećima Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 78 . 38 od 90 ACP država i OCT dobilo je pomoć za finansiranje nacionalnih turističkih programa. Karibi. Ukupno. planiranjem u nacionalnim parkovima i sličnim oblastima. Turističke mogućnosti identifikovane u strategiji EU Pomoć vladama u definisanju ciljeva i izboru modela za razvoj turizma Poboljšane kompetencije u izradi procjene uticaja na životnu sredinu velikih turističkih kompleksa Pomoć u pripremi i/ili implementaciji zakonskog i regulatornog okvira Podrška razvoju ljudskih resursa . Komisija je značajan donator u turizmu. To je praćeno Rezolucijom Savjeta na istu temu. Opšti akcenat stavljen je na pomoć u zadovoljavanju zahtjeva tržišne ekonomije.

jer je iznos preveliki za nevladine organizacije koje se bave konzervatorskim aktivnostima. Iskorišćavanje razvojnog potencijala GEF-a (bez datuma). kao i kroz stvaranje ambijenta podrške za turistički razvoj na strani privatnog sektora. ali mogu obuhvatiti i održivu poljoprivredu. niz projekata za očuvanje kulturnog nasljedja i ekološku konzervaciju. Agencija za očuvanje divljine i antikvitete će dobiti pomoć u izradi adekvatnih politika i zakona za promovisanje turizma i konzervatorske aktivnosti.000 do 10 miliona dolara. a ne na smanjenje siromaštva. Iako FINNIDA nema konkretnu turističku strategiju. ″Eko-turizam je segment turističkog tržišta koji najbrže raste i segment kod kojeg zemlje u razvoju imaju komparativne prednosti. iskorišćavanje nedovoljno iskorišćenih vrsta. a koje obezbjedjuju ekonomsku dobit. ekonomsku slobodu i ekološka pitanja. Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 79 . Projekat će biti usmjeren na investicije od 300.GEF Svjetska Banka je istakla svoj cilj da poveća ruralne prihode od eko-turizma kroz GEF. Upravljanje zaštićenim oblastima i održiva upotreba. eko-turizam i kapitalni fond za ulaganje. Investicije će se uglavnom usmjeravati na eko-turizam. Ministarstvo turizma. kao i razne mogućnosti za zaradu u ruralnim oblastima. ali može finansirati zaštitu biljnih i životinjskih vrsta koje eko-turisti dolaze da vide. Projekat će naglasiti planiranje. Global Environment Facility (Globalni ekološki kapacitet) . Primjeri GEF projekata koji su vezani za turizam su: Regionalni projekat za Južnu Afriku (Svjetska Banka) koji je bio u pripremi u vrijeme izrade ove studije. a taj spektar često ima problema sa obezbjedjivanjem sredstava. kao što je održivo prikupljanje šumskih proizvoda u zonama koje se graniče sa zaštićenim oblastima. a premali za IFC i druge oblike institucionalnog finansiranja. Grant GEF-a će pokriti inkrementalne troškove vezano za analizu biodiverziteta i troškove evalvuacije investicija fonda. Uganda. održivo upravljanje šumama i ne-drvnim proizvodima iz šuma i regija sa očuvanom divljinom. kroz direktne investicije u obnavljanje infrastrukture i bolje upravljanje biološki ključnim zaštićenim oblastima. GEF ne može finansirati hotele. usmjeren na minimiziranje negativnih efekata turizma. kao i u izgradnju kapaciteta za razvoj turizma na lokalnom nivou i u druge aktivnosti kompatibilne sa konzervatorskim aktivnostima. To je projekat tehničke pomoći koji je prvenstveno usmjeren na konzervatorske aktivnosti. a ti troškovi su veći od prosječnih. Projekat će podržati osnivanje fonda u iznosu do 30 miliona dolara za kapitalne i kvazi-kapitalne investicije u Južnoj Africi koje na održivi način koriste ili štite biodiverzitet. mnogi projekti služe kao podrška razvoju turističke privrede. Na primjer. kao i alternativna naselja za ruralno stanovništvo koje pomaže u očuvanju tih vrsta″. promovisanje i regulisanje ekološki održivog turizma kroz jačanje kapaciteta vlade na svim nivoima da podrži turizam. demokratiju. On je izvor novca i kreira radna mjesta koja zahtijevaju male kvalifikacije. Ukoliko bude odobren. kao što je program u regiji Maču Piču. on će obuhvatiti zaštitu biodiverziteta.Finska medjunarodna razvojna agencija (FINNIDA) FINNIDA se fokusira na socijalnu pravdu. (Svjetska Banka) Projekat će podržati upravljanje i očuvanje prioritetnih zaštićenih oblasti kroz jačanje Agencije za očuvanje divljine u Ugandi. kao i za upravljanje brojnim tekućim projektima i programima.

U slučaju parka Jaragua. Japanska agencija za medjunarodnu saradnju (JICA) Finansijska sredstva u vidu bezpovratnih kredita usmjerena su na nacionalne i regionalne turističke planove. Irish Aid Eliminacija siromaštva je sveobuhvatni cilj agencije Irish Aid. Regija Samana je već izuzetno značajna turistička oblast. multi-sektorskog modela upravljanja primorskom zonom uz uključivanje svih zainteresovanih strana. Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 80 . a donekle i regije Samana. Sekretarijata za prirodne resurse i dobro upravljanje projektom su od presudnog značaja. kreiranju radnih mjesta i deviznim prihodima. Cilj ovog projekta je očuvanje dominikanskih primorskih eko sistema i njihovog biodiverziteta kroz razvoj inovativnog. Projekat bi takodje trebalo da doprinese razvoju različitih zainteresovanih strana koje su uključene u projekte. Filipini. Bliska saradnja izmedju privatnog sektora. Planirani korisnici projekta su nezaposleni mladi ljudi. Jedna stvar koju oni navode da su naučili je da turističke organizacije u zemljama korisnicama pomoći imaju slabe institucionalne kapacitete. pri čemu je opšti cilj eliminacija siromaštva. Projekti obuhvataju poboljšanje ekološkog upravljanja u malim hotelima. ekološki održivi turizam u Sjevernom Palavanu. rezultat su zahtjeva zemalja korisnica i ne smatraju se značajnim sredstvima za smanjenje siromaštva.Dominikanska Republika. Španski AECI Na zahtjev Vlade Južne Afrike. zdravstvo i poljoprivredu. a njene aktivnosti su usmjerene na osnovno obrazovanje. koji obezbjedjuju pomoć u obuci trećeg nivoa za hotelijerstvo i ugostiteljstvo. Model će biti razvijen za tri pilot-oblasti i. 1996.Pedernales. kao i projekte za očuvanje lokalnih zajednica i kulturnog nasljedja. 1998. Pažljivo i integralno planiranje turističkog razvoja kroz saradnju javnog i privatnog sektora spriječilo bi negativne efekte i rezultiralo obostrano korisnijim održivim razvojem. ukoliko bude uspješan. Konzervacija i upravljanje primorskom zonom (UNDP). projekat dolazi u pravom trenutku da bi se obezbijedilo adekvatno upravljanje pomorskim zonama i omogućio održivi razvoj. Tri turistička projekta ove agencije. npr. Sirijski plan turističkog razvoja. JICA trenutno priprema studiju o tome kakav je odnos izmedju intervencija u turizmu i intervencija u drugim sektorima. Ministarstva turizma. Holandska razvojna pomoć (NEDA) Smatra se da NEDA ne radi u turizmu izuzev sasvim minimalno u vidu malih eko-turističkih komponenti u okviru konzervatorskih projekata. Projekat će zajednički finansirati sa turističkim preduzećima Južne Afrike. AECI namjerava da obezbijedi podršku razvoju ljudskih resursa. biće prilagodjen preostalom dijelu dominikanske primorske zone. gdje je lociran Nacionalni park Jaragua. projekte za alternativno generalisanje prihoda. Logika kod ovih intervencija zasniva se na ekonomskom rastu. ali je vlada naročito posvećena razvoju regije Barahona . koja su po zakonu obavezna da doprinose profesionalnom razvoju svog osoblja. Norveška agencija za razvoj (NORAD) Norveška agencija za razvoj (NORAD) se uglavnom uključila u turizam radi ostvarivanja ekoloških ciljeva.

Švedska medjunarodna razvojna agencija (SIDA) SIDA se ne bavi direktno aktivnostima u turizmu. radi u saradnji sa Svjetskom turističkom organizacijom kao implementatorom. Vlada je nedavno zatražila transformaciju Škole za trening trenera. 3. Marketing. koje ipak imaju turistički potencijal. U Namibiji ovaj odsjek finansira Namibijsko udruženje za razvoj turizma u lokalnim zajednicama. naročito mladih ljudi i žena. ostvareni prihodi mogli bi doprinijeti ne samo dobrobiti tih zajednica. ipak ima odsjek za razvoj privatnog sektora. Druga faza projekta je dizajnirana tako da se stvori dugoročni institucionalni okvir koji će omogućiti i javnom i privatnom sektoru da efektivno doprinesu održivom razvoju kvalitetnog turizma. i samostalne agencije kojom dominira privatni sektor i koja je finansijski nezavisna. ali ne sve. UNDP-Nepal daje sve veći akcenat promociji održivog seoskog turizma radi eliminacije siromaštva. Da bi dosegla nepristupačnije regije u zemlji. Rezon iza ovih projekata bio je: s obzirom da su ovi turistički proizvodi vlasništvo lokalnih zajednica. uključujući razvoj i poboljšanje kvaliteta domaćeg turizma. Razvoj proizvoda za turizam. već i širim politikama vlade. Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 81 . U Pakistanu. Formulacija politike i strategije radi definisanja jasne vizije za budućnost. Partnerstvo za kvalitetni turizam je već završilo četiri pilot-projekta vezano za ekološku rehabilitaciju degradiranih lokacija nasljedja i promovisanje seoskog turizma radi poboljšanja turističkog proizvoda.AECI je obezbijedila i dugoročnu podršku Školi za hotelsku obuku u Mozambiku. kao što je politika eliminacije siromaštva i mikro-socio-ekonomskog razvoja. Akcenat će biti stavljen na motivisanje privatnog sektora da investira u turizam. Mnoge od njih. Medjutim. Program za razvoj Ujedinjenih Nacija (UNDP) Program za razvoj Ujedinjenih Nacija (UNDP) radi na nizu turističkih projekata širom svijeta sa različitim ciljevima. Glavne oblasti rada NTB-a su: 1. koje pruža pomoć turističkim preduzećima na nivou lokalnih zajednica. Objašnjenje za ovaj projekat je da će širenje turizma rezultirati većim prihodima i zapošljavanjem. 2. koji je usmjeren na mala i srednja preduzeća. koji će implementirati STO. Projektom upravlja Upravni odbor koji sačinjavaju viši zvaničnici i vlade i privatnog sektora. infrastrukturni razvoj i procjenu uticaja na životnu sredinu. koji ima za cilj osnivanje i osnaživanje partnerstava izmedju javnog i privatnog sektora radi promovisanja kvalitetnog turizma. razvoj ljudskih resursa. Najvažnija naučena lekcija bila je da se turistički razvoj ne može ostvariti izolovano od integralnog razvoja lokalnih zajednica i bez izgradnje lokalnih institucija. kao i da planirani turizam može pomoći u konzervaciji i zaštiti prirode i kulturnog nasljedja zemlje. Najvažnije komponente projekta su dugoročni master plan i srednjoročni program aktivnosti. Jedan projekat na kojem radi nezavisno od STO je projekat Kvalitet za turizam u Nepalu. Projekat je doveo do osnivanja Nepalskog turističkog odbora (NTB). UNDP podržava projekat pomoći turističkom razvoju i upravljanju turizmom. promocija i medjunarodni odnosi vezano za turizam.

Tajland. Svjetska turistička organizacija STO nije donatorska agencija.Brazil. Indija i Kina. Organizacija je razvila Program 21 u saradnji sa WTTC i sa Zemaljskim Savjetom. pored drugih svojih aktivnosti. On je tražio izradu šest studija u sljedećim zemljama . Projekat je usmjeren na doprinos racionalnoj upotrebi i očuvanju primorske zone i resursa u široj regiji Kariba. Projekat se sastoji od sljedećih komponenti: program obuke vezano za ekološke aspekte turizma u pomorskom okruženju. UNIDO Ova organizacija Ujedinjenih Nacija usmjerena je na promovisanje industrijskih partnerstava koja obuhvataju turističke projekte. Zemlje članice ove organizacije uključuju i veliki broj zemalja u razvoju. dok Australija. mada je ovo relativno mali dio njene aktivnosti. obezbjedjivanje tehničke pomoći turističkoj privredi vezano za pomorska i primorska ekološka pitanja i trendove. On ostvaruje partnerstva sa privredom (uglavnom sa trgovinskim udruženjima) radi promovisanja dobrih praktičnih rješenja. demonstriranje pilot-projekata kojima se minimizira uticaj turizma u primorskoj zoni. Raspoložive su brojne publikacije. Privredni i ekološki program UNEP-a je uglavnom fokusiran na turizam. Istraživački institut Ujedinjenih Nacija za socijalni razvoj (UNRISD) UNRISD trenutno radi na istraživačkom projektu vezano za domaći i regionalni masovni turizam na Jugu. Nigerija. sa sljedećim konkretnim ciljevima: Unapredjenje kvaliteta životne sredine i zaštita pomorskih i primorskih prirodnih resursa kroz: smanjenje negativnih ekoloških uticaja izazvanih turizmom vezano za primorske i pomorske resurse. implementator u okviru sporazuma sa UNDP. a uglavnom finansira USAID (Jamajka)).Ekološki program Ujedinjenih Nacija (UNEP) Primjer aktivnosti Ekološkog programa Ujedinjenih Nacija (UNEP) u sektoru turizma je Karipska ekološka mreža (CEN) (koju implementira UNEP. podizanje svijesti u javnosti i informativno umrežavanje. vezano za održivi razvoj u sektoru turizma. Kanada i Velika Britanija nisu njene članice. To je u stvari medju-državna organizacija koja je. Dodatno istraživanje biće sprovedeno u drugom dijelu ove godine u Jugoistočnoj Aziji. Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 82 . Južna Afrika. promovisanje primjene ekološki zdrave prakse u turističkoj privredi. On istražuje i objavljuje smjernice za poboljšanje ekoloških aspekata turizma.

Cilj je da ovi projekti doprinesu eliminaciji siromaštva. STO se više bavila tehničkim aktivnostima za svoje članice. čak zasjenjuje poljoprivredu i industrije koje se bave ekstrakcijom. Ekološke revizije za održivi turizam (EAST). reprezentativnom broju preduzeća iz oblasti turizma da izvrše ekološku reviziju. Jamajka. EAST se sastoji od ekoloških revizija unutar korporacijskog ekološkog sistema usmjerenog na turizam i ugostiteljstvo. Jedan projekat koji se smatra uspješnim je koordinacija sa UNESCO vezano za zemlje duž ″Svilene rute″ radi zajedničkog razvoja i promocije proizvoda. Akcenat se takodje stavlja na unapredjenje ekoloških performansi postojećih hotela. kao i regionalni plan u Kini. USAID Program USAID-a ističe smanjenje siromaštva i bolje upravljanje životnom sredinom. u saradnji sa zemljama korisnicama pomoći. naročito na Karibima. a najskoriji primjeri su Eritrea i Libija. Projekat ekološki održivog turizma (EST). unapredjenje tehničkih vještina lokalnog stanovništva koje treba da vrši reviziju i daje savjete vezano za EMS. Ciljevi projekta su ″izgradnja paradigme za održivo upravljanje prirodnim resursima i infrastrukturni razvoj u uslovima ubrzanog razvoja koji postoji u regiji Crvenog mora″. Egipat. Prioritetnu pažnju dobijaju novi predlozi za gradnju na lokacijama uz samu obalu mora. a naročito od primorskih i pomorskih resursa ove ostrvske zemlje. njegove izgradnje i puštanja u rad. Programi u Egiptu i na Jamajki su posebno usmjereni na turizam. Jamajka. odabrane preporuke po osnovu revizije da bi se pokazale finansijske koristi sistematske primjene praktičnih rješenja koja su ekološki pozitivna (ne ugrožavaju životnu sredinu). a razmatra i partnerstva sa drugim donatorima. tako da je moguće da se tako pripremljeni projekat implementira bez pomoći STO. vlasnicima restorana i drugih preduzeća koja su vezana za turizam. Turizam je grana jamajske privrede koja se najbrže razvija. hotelskih kompleksa i drugih turističkih preduzeća. Projekat unapredjenja kvaliteta vode na primorju. pa smo odabrane projekte USAID-a opisali u daljem tekstu. stavlja se na učešće zainteresovanih strana u dizajniranju projekata i kod projekata na nivou lokalne zajednice. S obzirom da su finansijska sredstva UNDP-a ograničena. Održivost turizma Jamajke. kao i održivost prihoda koje nastaju kroz turističke aktivnosti u velikoj mjeri zavisi od kvaliteta i raznovrsnosti prirodnog okruženja Jamajke. EST je razvio ekološki održivu turističku strategiju kao smjernicu za budućnost. Cilj je podizanje svijesti i bolje razumijevanje koristi od ekoloških menadžment sistema (EMS) i revizija medju hotelijerima. Sve veći akcenat. Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 83 . privući druge u ovoj grani da se ponašaju na isti način. Zaposleni na EST projektu daju pomoć u reviziji projekata i rješavanju problema za vrijeme dizajniranja projekta ili objekta. Prilično veliki EST program obuhvata široki spektar lokalnih aktera. a samim tim. pomoći odabranom. pomoći u finansiranju turističke privrede po principu podjele troškova (cost-sharing).Izrada turističkih master planova uz finansijsku podršku UNDP-a predstavlja tradicionalnu aktivnost STO. Programi koje STO implementira sada su uglavnom razradjeni u kancelarijama UNDP-a na terenu.

usmjerene na preusmjeravanje posjetilaca od lokacija koje su pod stresom. pristane za brodove za krstarenje. duty-free kapacitete na obali.Organizacije koje obezbjedjuju kredite pod povoljnim uslovima Afrička razvojna banka Ova Banka je u maloj mjeri radila u turizmu. Najvažnija lekcija jeste potreba da se proširi investicioni portfelj na niz destinacija. Banka je obezbijedila i tehničku pomoć za izradu studija izvodljivosti za razvoj pećina. Postojali su projekti tehničke pomoći krajem 80-tih i početkom 90-tih i skoriji projekti tehničke pomoći u regiji Mekong i na Maršalskim ostrvima. Banka je odobrila dva kredita za turistički sektor Nepalu. Investicije se javljaju u vidu investicija u akcijski kapital i u vidu kredita za medjunarodne hotele. Razvojna banka Južne Afrike Razvojna banka Južne Afrike (DBSA) usmjerena je na razvoj turizma na način da se maksimiziraju ekonomske koristi. rekonstrukcija lokacije koja predstavlja značajno nasljedje na Kajmanskim ostrvima i razvoj pet eko-turističkih lokacija Dominike. Medjutim. finansirala je regionalne programe za kompjuterizaciju sistema za prikupljanje turističkih podataka i sprovodjenje analize/ankete turističkih potreba. na primjer. Ova Banka radi u turizmu u saradnji sa Inicijativom za prostorni razvoj Južne Afrike. banka planira da obezbijedi odredjenu finansijsku pomoć u turističkom planiranju radi zadovoljenja kompletnih potreba. uz obrazloženje da turizam ima ogroman potencijal. kroz investiranje u hotelske lance umjesto u pojedinačne hotele. ali ako se njime loše upravlja. kako bi se podijelio rizik po destinacijama. a postoje i odredjene kreditne aktivnosti u turizmu koje sprovodi privatni sektor kao produžena ruka Banke u više zemalja. Azijska razvojna banka Banka je u maloj mjeri radila u turizmu. niti posebno osoblje. naročito na novonastalim tržištima. uglavnom se ograničavajući na privatni sektor i finansiranje turističkih projekata kao što je nedavno finansiranje hotelskog projekta u Kairu. Pored toga. Karipska razvojna banka Banka je obezbijedila finansijska sredstva za čitav niz turističkih projekata u javnom i privatnom sektoru: hoteli. Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 84 . može izazvati brojne probleme. Glavni razlog za investiranje u turistički sektor jeste činjenica da se radi o grani koja se brzo razvija. uključujući i Nepal. CDC CDC već duže vrijeme investira u turistički sektor kao sredstvo za promovisanje rasta privatnog sektora. urbanu rekonstrukciju i razvoj ekološkog smještajnog kapaciteta. uz istovremeno ostvarivanje komercijalne dobiti. Karipska turistička organizacija bila je zadužena za implementaciju oba ova projekta. koji su sufinansirale zemlje članice Karipske razvojne banke sa kreditnim kapacitetom. Za turizam ne postoji poseban sektor. aerodromi.

stimulisanje mogućnosti zajedničkog akcijskog kapitala (umjesto ulaganja u akcijski kapital. Medjutim. zaposleni u IADB kažu da se institucija ne bavi turizmom. aranžmani za izdavanje zemljišta pod zakup. glavne strategije za promovisanje osnaživanja su: širenje mogućnosti za razvoj malih i srednjih preduzeća (kroz definisanje razvojnih kriterijuma u procesu selekcije na konkurentnim tenderima i identifikovanje mogućnosti za podugovaranje poslova). razvoj urodjeničkih zajednica. turizam nije prepoznat. kao i malim projektima koji se tiču infrastrukture. koja uključuje sve ključne zainteresovane strane i radi kao posrednik). infrastruktura i poboljšanje uslova. gdje je lokalna zajednica vlasnik zemljišta (obično preko kompanije u okviru Agende 21. Inter-američka razvojna banka Banka nema poseban sektor koji prati turističke projekte. Važan je kvalitet projekta. kao što su životna sredina. istraživanje politike koje je sprovela DBSA je relevantno za donatorske organizacije. turizam se javlja u različitim oblicima. Na primjer. u sjeveroistočnom Brazilu i Meksiku. Za sve projekte neophodno je razmotriti ekološku održivost. IADB je u skorije vrijeme investirala u dva velika infrastrukturna programa za podršku turističkom razvoju 1993. Iako još uvijek nije došlo do investiranja u turističke projekte u okviru Investicija u održivi razvoj (SDI). Danas. itd. U okviru Menadžerskog informacionog sistema. očuvanje kulturnog identiteta. DBSA je razvojna banka koja konkuriše privatnim investicijama kroz atraktivno pakovanje projekata i investira u projekat. to samo po sebi nije osnov za takvu odluku. godine. ali se oni smatraju isuviše dugim u odnosu na program trenutnog kreditiranja koji postoji u Banci. Mnoge aktivnosti IADB koji se tiču turizma podrazumijevaju tehničku saradnju i pripremi projekata i upotrebu sredstava iz bilateralnih fondova. mada postoje analitičari specijalizovani za turističke projekte. koji se mogu sresti u nekoliko oblasti. Odluke se donose na osnovu koristi i održivosti putem klasične analize. Banka nikad ne bi finansirala projekat zato što se njime ostvaruje korist za siromašne. uključujući kulturno nasljedje/očuvanje životne sredine. zaštita nasljedja. IADB finansira projekte vezano za turizam. prvenstveno u Barbadosu. Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj (EBRD) EBRD investira u turistički sektor u geografskoj oblasti u kojoj radi. unapredjenje uslova za život u istorijskim gradovima. Turizam nije identifikovan kao poseban sektor. ako se izvrši analiza po sektorima. Izrada Programa upravljanja čvrstim otpadom na Bahamima opravdana je činjenicom da izaziva značajne Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 85 . Finansirala je i projekte tehničke pomoći ovom sektoru. IADB odavno podržava projekte upravljanja primorskim zonama. kao što je analiza stopa povraćaja i održivosti. ali u stvari. opet na najvišem agregatnom nivou.DBSA se bavi primjenjenim istraživanjem politike u pokušaju da definiše okvir za turistički razvoj koji zadovoljava njene ciljeve široko zasnovanog rasta i osnaživanja. Evropska investiciona banka Banka se uglavnom bavi malim projektima. što dovodi do poremećaja kasnije ako je potrebna ponovna kapitalizacija). i 1994.

članica IADB grupe IIC daje direktne kredite. Posebni fond promoviše razvoj privatnog sektora u Latinskoj Americi i na Karibima. a djelimično kapitalni fond. Karipske akcije za održivi turizam (CAST). Mandat IIC-a obuhvata sve profitabilne investicije koje imaju i razvojni uticaj. u okviru kojeg i turistički projekti mogu dobiti podršku. MIF učestvuje sa do 50% akcijskih sredstava. grupama na nivou lokalne zajednice i udruženjima proizvodjača. Svaki turistički projekat se pojedinačno ocjenjuje i ne postoji mogućnost alokacije dijela kreditne linije za turizam. zavisno od okolnosti kod konkrenog projekta. koji je dizajniran da bi ″zadovoljio dugoročne potrebe ove destinacije″. Turistički projekti finansirani su uglavnom preko kreditnih operacija. finansiran je iz posebnog Japanskog fonda. Pomoć MIF-a daje se u vidu granta/bezpovratnog kredita. MIF takodje finansira razvoj ljudskih resursa i obuku. MIF je pionir u inovativnim partnerstvima za podsticanje rasta privatnog sektora i služi kao model. ali i time da pomaže u održavanju turizma kao vitalne privredne aktivnosti na ostrvima.ekološke i socijalne koristi. kako bi se smanjili potencijalni negativni efekti turističke gradnje na životnu sredinu i ojačao institucionalni kapacitet za praćenje standarda u oblastima Puerto Plata. Projekti su uključivali privatizaciju Instituta za obuku za Trinidad i Tobago. MIF trenutno pomaže karipskim hotelima preko regionalne organizacije. U Dominikanskoj Republici. Cilj je bio da se doprinese održavanju kontrole kvaliteta u urbanoj gradnji. lokalni partneri obezbjedjuju ostatak sredstava. Kasne 1995 godine. Juan Dolio-Guyacanes i Samana. poslovnim udruženjima. pa je pomagao i turističke institucije za obuku. radi poboljšanja menadžmenta i uvodjenja ekoloških upravljačkih sistema kako bi mali hoteli zadovoljili ISO 14001 standarde. Što se tiče Jamajke. dizajn i studije izvodljivosti za Sanitarni program za Port Antonio. MIF promoviše mala i srednja preduzeća vezana za životnu sredinu i prirodne resurse. Multilateralni investicioni fond (MIF) MIF je djelimično razvojna agencija. MIF saradjuje sa nevladinim organizacijama. koji su zainteresovani za inovativna ulaganja.8 miliona dolara iz sopstvenih resursa za tehničku saradnju sa Vladom Bolivije na programu pomoći u diverzifikaciji turizma. IADB je finansirala iz Portugalskog fonda tehničku saradnju za izradu organizacionog plana turističkih oblasti. investira u akcijski kapital i odobrava kreditne linije lokalnim finansijskim posrednicima. investicija privatnog sektora i učešća lokalne zajednice u turističkom proizvodu. IADB je obezbijedila 4. finansijskim institucijama i fondacijama. Cilj je bio da se uključe i razvijaju komponente etno i eko turizma i pratećih aktivnosti koje su bile usmjerene na konsolidovanje tradicionalnog turizma. Slično. kao i projekat podrške turističkim mikro-preduzećima u Kosta Riki. Ona posebno radi sa malim i srednjim kompanijama koje imaju problema u obezbjedjivanju finansijskih sredstava iz drugih izvora pod povoljnim uslovima. pomoć Turističkom i hotelskom udruženju Jamajke u razvoju održivog sistema upravljanja kadrovima. preko Hotelskog i Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 86 . Costa Este. Inter-američka investiciona korporacija (IIC) . koja predstavlja ogranak Karipskog hotelskog udruženja (CHA).

sa ciljem smanjenja siromaštva kroz ekološki i kulturni razvoj. kao na primjer u Obali slonovače 1998 godine pomoć razvoju turizma kao sredstvo za diverzifikaciju privrede i kao izvor dohotka. MIF je nedavno izdvojio 2 miliona dolara za izradu ″Karipskog programa za verifikaciju turizma″. a samim tim stiču impresije o odredjenoj destinaciji. 1996 godine. Svjetska Banka ne finansira direktno turizam. uz ostvarivanje ekonomske dobiti. zapošljavanja i deviznih prihoda. Upravljanje primorskom zonom. Program će pomoći hotelima pri zapošljavanju.turističkog udruženja Jamajke. na primjer u Albaniji. Cilj je usmjeravanje ključnih zainteresovanih strana u turizmu. Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 87 . Projekat bi trebalo da poboljša bezbjedonosne. zdravstva. Aktivnosti koje se tiču turizma variraju kroz nekoliko regionalnih sektora Banke i razlikuju se za različite institucije u okviru Grupe Svjetske Banke. Keniji. koji predstavlja dio Pan-Američke zdravstvene organizacije (PAHO)/Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i CAST/CHA za projekat razvoja turizma. zdravstvene i higijenske uslove za goste i osoblje u hotelima i restoranima. Jamajka. Projekti upravljanja divljinom u Gani. kroz kontakt sa službenicima hotela. bezbjednosti i očuvanje resursa na Karibima (CTHRC). Još jedan skoriji program za koji je MIF obezbijedio sredstva podrazumijeva zajedničko ulaganje izmedju Karipskog epidemiološkog centra. ove aktivnosti Banke vezano za turizam je trebalo identifikovati i posebno izvući za ovaj sastanak. izboru i obuci osoblja. kao i za izgradnju institucija. a pozabaviće se i problemom privlačenja ljudi za profesionalni angažman u turizmu kroz promovisanje karijere u ovoj oblasti. S obzirom da Svjetska Banka nema šifru u svom Menadžerskom informacionom sistemu (MIS) za turizam. kao i kroz unapredjenje kapaciteta za nadzor javnih zdravstvenih sistema. zdravstvu i sektoru upravljanja resursima ka razvoju turističkog proizvoda kojim se pokušava zaštititi prirodno okruženje. Ovaj program zasnovan je na činjenici utvrdjenoj kroz istraživanje sprovedeno medju posjetiocima da turisti ostvaruju svoj kontakt sa lokalnim stanovništvom. Primjeri projekata koje je Banka sprovela. a koji se mogu klasifikovati kao turistički projekti su: Projekti tehničke pomoći u turizmu. konobari/konobarice i osoblje na recepciji. što će dovesti do smanjenog broja žalbi. Po završetku obuke radnici će dobiti certifikat za odredjeno radno mjesto. Ugandi i Zimbabveu. poboljšane profitabilnosti i održivosti turizma. a samim tim i do ekonomskog razvoja regiona. kao što su spremačice.Bahami. ili na Sejšelima. Stoga je dizajniran program za uspostavljanje sistema kojim će se definisati standardi neophodnih vještina u turističkoj privredi koji se mogu koristiti generalno na Karibima. Projekat bi trebalo da utiče na sveukupno stanovništvo kroz širenje bolje zdravstvene i higijenske prakse. Pa ipak. Lucia i Trinidad i Tobago. Projekat počinje sa šest pilot-projekata . Svjetska Banka Zvanično. St. Grenada. zdravlje ljudi i domorodačke kulture. Barbados. MIF pomaže male hotele u unapredjenju njihovih menadžerskih i marketinških sposobnosti. Predsjednik Banke je na sastanku sa WTTC izrazio svoje iznenadjenje zbog velikog broja projekata ili komponenti projekata u turizmu koje finansira Svjetska Banka.

a to je pitanje koje je sami Odbor pokrenuo prilikom razmatranja skorijih projekata vezanih za turizam. u svakom geografskom regionu koji Banka pokriva. a kroz svoju pomoć mrežama preduzeća u Africi. Trenutno. kao što je radjeno na Bahamima. regulatornog i institucionalnog okvira koji je potreban za razvoj održivog turizma. Kao rezultat ekonomskih reformi iz prethodne decenije. Svjetska Banka nema politiku za turizam koju je Odbor odobrio. Karipski sektor priprema preliminarne studije za formulisanje ekonomskih i sektorskih aktivnosti u turizmu. Zabrinutost za očuvanje kulture dovela je do finansiranja brojnih takvih projekata u drugoj polovini 90-tih. jačanju institucionalne podrške proizvodima i finansijskim tržištima i pomoći preduzetničke napore siromašnih da zarade za održive uslove života u Africi ispod Sahare. godine o tome kako resursi Grupe Svjetska Banka u cjelini mogu aktivno doprinijeti rastu privatnog sektora. u okviru sektora za Afriku. U to vrijeme finansirano je 35 projekata kulturnog nasljedja. ali čak ni to ne bi trebalo da spriječi ulogu Banke. Ovaj sektor polazi od činjenice da turizam predstavlja jedinu široko zasnovanu ekonomsku aktivnost koja je ostvarljiva u velikom broju ovih malih ostrvskih država. Banka se sve više angažovala vezano za eko-turističke projekte početkom 90-tih. godine Banka je održala konferenciju o Kulturi u održivom razvoju. Kao regionalna inicijativa u regionu Banke za Latinsku Ameriku i Karibe. ili su bili u pripremi. Nedavna analiza koju je sprovela Grupa za finansiranje privatnog sektora. uslijedilo je nakon istraživanja iz 1998. u nekim zemljama su evidentne visoke stope ekonomskog rasta. i domaćeg i stranog. uključujući nevladine organizacije koje pomažu u pružanju podrške privatnom sektoru. Tekuća turistička studija predstavlja samo jednu inicijativu u kontekstu analize podrške razvoju privatnog sektora u Africi ispod Sahare koju Banka sprovodi. izvor finansiranja biće ili bilateralni Fondovi. već podržava privatni sektor u turizmu. fizičku strukturu. mada u maloj mjeri. gdje je Banka pomogla Vladi 1998 godine da poboljša osnovnu infrastrukturu u oblastima gdje živi lokalno stanovništvo koje radi u hotelima i preduzećima koje pružaju usluge vezano za turizam u obližnjim turističkim oblastima. razvoj kadrova za hotele. Konsenzus afričkih zemalja postignut je oko toga da se ove više stope rasta mogu ostvariti i održati jedino uz veće angažovanje privatnog sektora. turizam može predstavljati dio većeg projekta. Preovladjuje stav da je turizam provincija privatnog sektora. Pored toga. Da li će Odbor odobriti proširivanje turističkih aktivnosti Banke je otvoreno pitanje. Banka promoviše partnerstva izmedju javnog i privatnog sektora radi boljeg obezbjedjivanja infrastrukture. lokalnu organizaciju i sistem vrijednosti. uključujući najčešće i smanjenje siromaštva. Ukoliko turistička komponenta podrazumijeva samo pomoć Vladi u pripremi projekta. Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 88 . kojima upravlja Banka ili jedan od malobrojnih programa bezpovratnih kredita Banke. kao što je bila privatizacija hotelskog lanca u državnom vlasništvu u Ugandi i revizije svih turističkih preduzeća u državnom vlasništvu u Keniji. a koja se ticala politike. Kroz upravljanje GEF sredstvima. Svaki projekat ima konkretne ciljeve. U septembru 1998.Infrastruktura u Dominikanskoj Republici. svoju socijalnu praksu. Opravdanje za finansiranje ove vrste projekata jeste zaštita od prijetnji koje globalizacija nameće zajednicama koje puno polažu na svoj lokalni kulturni identitet.

Pored kapaciteta za pružanje tehničke pomoći. U najvećem broju slučajeva mala i srednja preduzeća koja su na ovaj način pomognuta bila su lokalna preduzeća. kao što su zemlje u regiji Kariba. Banka sve više naglašava pozajmice zasnovane na politici u odnosu na pozajmice po projektima. su programi koje Banka podržava. naročito tamo gdje dolazi do privatizacije. Njihov cilj je da obnove osnovne ekološke funkcije mora. domaće i strane. Uloga i obaveza IFC-a kod malih preduzeća u lokalnom vlasništvu i pod lokalnom upravom proširila se u posljednjih nekoliko godina kroz programe tehničke pomoći koje su finansirali donatori. IFC često obezbjedjuje značajan doprinos regulatornom i zakonskom okruženju za turističke investicije. Glavna svrha ovih kapaciteta je obezbjedjivanje tehničke pomoći malim i srednjim preduzećima u oblasti pripreme i strukturiranja projekata. koja u većini zemalja predstavljaju značajan element sektora Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 89 . a samim tim i postojeće koristi od turizma. zajedno sa bilateralnim. obuke i operativne pomoći. Projektni kriterijumi obuhvataju komercijalnu održivost. a ne pomoći vezano za turizam. Strukturne ekonomske reforme koje su mnoge vlade sprovele uz podršku Svjetske Banke i drugih agencija imaće značajnog uticaja na turistički sektor u zemljama koje u velikoj mjeri zavise od turizma. Promovisanje ekonomskog rasta kroz obezbjedjivanje zaštite životne sredine i pozitivnih socijalnih efekata predstavljaju ključne ciljeve turističkog razvoja kroz podršku IFC-a. pozitivan uticaj na razvoj i jasnu ulogu katalizatora.Štaviše. kroz obezbjedjivanje do 25% sredstava projekta iz sopstvenih sredstava (veći iznosi su mogući kod manjih projekata) i 600 kroz obezbjedjivanje dodatnih sredstava preko komercijalnih banaka. koje su trenutno ozbiljno ugrožene zbog zagadjenja i nepostojanja adekvatnog upravljanja primorskom zonom. a nezaposlenost poraste u privredama koje nemaju neku drugu održivu granu koja bi mogla zamijeniti turizam. Britanski Fond znanja značajno doprinosi aktivnostima tehničke pomoći. prvenstveno za hotele. Tri programa pomoći regionalnim morima: Program tehničke pomoći za Crno more. Ako se smanji dohodak po glavi stanovnika. Medjunarodna finansijska korporacija (IFC) Medjunarodna finansijska korporacija (IFC) predstavlja jedinu agenciju u okviru Grupe Svjetska Banka koja je kontinuelno finansirala turističke projekte i zadržala medju svojim osobljem mali tim eksperata za turizam u posljednje tri decenije. tražnja će opasti. uključujući i poslovne hotele i hotelske komplekse za odmor. Pored investicija. Banka i druge agencije pokazuju zabrinutost da ukoliko ne dodje do poboljšanja turističkog proizvoda. Sve veći broj preduzetnika su žene. IFC obezbjedjuje kredite i finansiranje akcijskog kapitala za turističke projekte. to bi stvorilo tražnju za većim stepenom razvojne pomoći ubuduće. zbog velike ovisnosti ovih ostrva o turizmu. IFC podržava investitore iz privatnog sektora. Ali ovi uticaji su klasifikovani kao rezultat programa makro-ekonomskog prilagodjavanja. regionalnim i drugim multilateralnim agencijama. Kao produžena ruka Grupe Svjetska Banka za finansiranje iz privatnog sektora. Crveno more i Mediteran. IFC je investirao u preko 160 turističkih projekata u 65 zemalja. IFC povećava svoju podršku malim i srednjim preduzećima. kao i sa vladama u regionu. već nekoliko decenija.

pa je NACOBTA obučila te instruktore da rade u turističkoj privredi. Aktivnostima vezano za razvoj pustinja bave se organizacije kao što je Deser Research Foundation u Namibiji. a udruženje zastupa njihove interese i radi na širenju turizma na nivou lokalne zajednice u Namibiji. IRDNC se finansira iz sredstava USAID-a preko programa Life. Ovo udruženje je pripremilo i implementiralo programe obuke za svoje članove i to u saradnji sa drugim nevladinim organizacijama. Radi ostvarivanja ovog cilja. svuda u svijetu. Kao dio svog mandata pružanja tehničke pomoći. Oxfam Kanada je finansirala program obuke za NACOBTA. malih i velikih. kod kojih su troškovi projekta manji od 2 miliona dolara. NACOBTA takodje radi na razvoju vještina ručnog rada medju ženama u ruralnim krajevima. Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 90 . MIGA Svrha agencije MIGA. Africat i Cheetah Foundation. MIGA pruža dobra i usluge kao podršku angažovanju investitora iz privatnog sektora u turizmu. uključujući Institut za više obrazovanje. Namibijsko udruženje lokalnih zajednica je organizacija čije su članice nevladine organizacije. Trenutno samo 3% garantnog portfelja MIGA-e otpada na turizam. MIGA pomaže zemljama u razvoju koje su njene članice u identifikaciji strategija za kreiranje održivog turističkog sektora uz strane investicije kao ključnu komponentu. Kao rezultat toga. odnosno oko 4% njegovog ukupnog investicionog portfelja. razvio se trend manjih projekata u turističkom portfelju. ali je uloga ove agencije značajna u privlačenju investicija za čitav niz projekata. koja predstavlja dio Grupe Svjetska Banka. Zbog svojih strogih kriterijuma. NACOBTA. Postoji i značajan broj aktivnosti u oblasti očuvanja divljine koje sprovode organizacije kao što su: Save the Rhino. naročito vezano za razvoj lokalnih zajednica i konzervatorske aktivnosti. Nevladine organizacije Postoji značajan broj nevladinih organizacija aktivnih na polju turizma. radi ekonomskog razvoja. Agrifuturu i Fondaciju Rossing. ali imaju dobre trenere za ruralni razvoj i otvaranje malih preduzeća. zajedno sa adekvatnom tehničkom pomoći. Trenutni turistički portfelj IFC-a iznosi 445 miliona dolara. jeste stimulisanje priliva stranih direktnih investicija u zemlje u razvoju koje su njene članice. kao i širenje informacija o investicionim mogućnostima kroz svoj informacioni sistem zasnovan na Internetima. IFC je osnovao ″Fondove za preduzeća″. Ove posljednje organizacije se nijesu ranije bavile turizmom. U tom smislu.turizma. ona pruža garancije od nekomercijalnih rizika za privatne investicije u zemlje u razvoju koje su njene članice. Sektor za usluge investicionog marketinga podržava organizaciju investicionih seminara i konferencija u zemljama u razvoju. kao što je postojeći program IFC-a ″Reach″. samo mali dio turističkih projekata koji traže pomoć IFC-a svake godine zaista i dobije sredstva. Primjeri iz Namibije su sljedeći: IRDNC radi u regijama Caprivi i Kunene i pomaže lokalnim zajednicama da razvijaju lokalna turistička preduzeća i da osnivaju partnerstva sa privatnim sektorom.

Bond Scheme Menadžer Cox & Kings: Philip Hamilton-Grierson. Nepal: Steve Webster. Upravni Director Grupe British Airways: Hugh Somerville. Direktor . Upravni Director Explore World-wide: Travers Cox. medjutim. Savjetnik Predsjednika Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 91 . Spreciajalni projekt koordinator ITV. Bliski Istok i Afrika IEHI: Lindsey Coles. Scott Wayne. Upravni Director. Upravni Director Wexas International: Simon Beeching. Sektor za Okolinu Trailfinders: Heidi Gardner. Zurich: Hans Wisner. Marketing Menadžer Trans Namibia Tours: Dieter Glaue. Kenya: Nigel Carpenter. Republic of the Seychelles: Gilbert J. Komunikacije Touristik Union International. Menadžer Marketinga i PR-a Exodus: John Gilies. „Travel Club of Upminster“ Barclays Bank: Ian Goodwin. Direktor Međunarodnog sektora Granada: Robert Fadel. Generalni Direktor „Tour Operating Cities and Culture“ Kuoni Holidays: John Sim Namibia Breweries: Gideon Shilongo Namibia Resorts International: Udo Weck. Upravni Director British Council: Martin Carney. Direktor PR-a Thomson Holidays: Claudia Jenkins. Upravni Director Wide Awake Leisure Management.Pool. Marketing Menadžer Nambia Wildlife Resorts Ltd: Raj Kishore Bunjun. Hannover: Mechtild Latussek. Ovaj Dodatak obuhvata i naše zaključke na osnovu intervjua sa donatorima vezano za poslovna partnerstva. KhalifePredsjednik. Direktor za okolinu British Airways Holidays: Roger Heape. Direktor Prodaje. Kathmandu: P P Prasai. Upravni Director Federation of Tour Operators: Martin Brackenbury. Vlada Starwood Hotels & Resorts: Don Elliott. Generalni Menadžer Tropical Places: Jake Greeves-Cook. Direktor operativne podrške Intercontinental Hotels & Resorts: Raymond G. Namibia: Wouter Schalken World Travel & Tourism Council: Richard Dickinson. Menadžer grupe za Odnose. KONSULTACIJE SA PRIVATNIM SEKTOROM Lica iz privatnog sektora koja smo konsultovali obuhvataju: American Express: Michael Campbell. Savjetnik Standard Chartered Bank: Gordon Bentley.African Division Dermot Whelan. Finansijski kontrolor Tiger Tops Mountain Travel. Pomoćnik Directora Block Hotels. Prezentirali smo povratnu informaciju na opštem nivou. Emerging Markets Association of Independent Tour Operators: Paul Chandler. Lisa Choegyal. Predsjedavajući First Choice: Richard Prosser. Izvršni direktor Natraj Tours & Travels.DODATAK VIII KRATAK PREGLED REZULTATA INTERVJUA VEZANO ZA POSLOVNA PARTNERSTVA Obratili smo se organizacijama u privatnom sektoru sa čitavim nizom primjera potencijalnih partnerstava. u daljem tekstu dajemo i komentare vezano za konkretne primjere. Upravni Director Kancelarija predsjednika.

To može zahtijevati investiranje u neophodnu obuku ili opremu. koji je rezultirao time da je lokalni farmer izručio gomilu banana ispred ulaza u hotel.izdvojiti x% kapitalnih prihoda za lokalnu zajednicu trećeg svijeta . na primjer ali ne mora neophodno zahtijevati dodatnu podršku organizacija kao što je DFID.1. Kao što je opisano u daljem tekstu. tako da je došlo do konflikta. Medjutim. na primjer kroz korišćenje lokalnih vodiča i transportnog sistema. kao što su perionice obezbjedjivanje kancelarijskog materijala Mnoge organizacije sa sjedištem u Velikoj Britaniji smatraju da već koriste lokalnu radnu snagu na različite načine. Istraživanje potencijalnih veza izmedju poljoprivrede i turizma na Karibima. postoje slučajevi da pojedinačna preduzeća čine napore ove vrste. Lucii koje je napravilo dogovor o kupovini lokalnih banana. Alternativa bi bila Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 92 . kako bi obezbijedili traženi kvantitet i kvalitet proizvoda. zajedno sa sezonskim karakterom i pouzdanošću isporuka. a finansirala CIDA. pokazalo je da postoje poteškoće vezano za veličinu lokalnog tržišta u poredjenju sa ekonomijom obima koju ostvaruju eksterni proizvodjači. Taj ugovor bio je dio šeme ″Usvoji farmera″. koja koriste lokalnu radnu snagu.osnivanje preduzeća i aktivnosti u zemljama u razvoju. pokušaji pregovora bili su bezuspješni. stvaranje veza sa lokalnim preduzećima Ključne poteškoće koje ovdje pominjemo tiču se kvaliteta i pouzdanosti dostavljenih proizvoda. Za pomenuti hotel je isporuka proizvoda bila nepouzdana u smislu kvantiteta i tajminga. Podugovaranje poslova . koja je osnovana na Karibima i po kojoj su hoteli ohrabrivani da razviju saradnju sa lokalnim farmerima. Takvi primjeri obeshrabruju direktore hotela i hotelskih kompleksa da se upuste u ovakve inicijative. što obeshrabruje korporacijsku filantropiju. kao što neke već rade. britanski tur-operatori smatraju da postoje ograničene mogućnosti za to izuzev angažovanja lokalne radne snage u lokalnim predstavništvima i vezano za osoblje na terenu. postoji osjećaj da su marže u turističkoj industriji često niže nego u drugim granama. To znači da treba pažljivo izabrati lokalno preduzeće sa kojim će se razvijati saradnja. Koncept ″Bankarske pomoći″ . pa je dat niz konkretnih primjera gdje se naišlo na ovakve probleme. Kupovina lokalnih materijala/proizvoda umjesto uvoza.kao filantropski gest Profitabilnije organizacije mogu biti u poziciji da obezbijede humanitarnu pomoć. koje je sprovela kompanija Deloitte&Touche. Opšti komentari na osnovu konsultacija sa privatnim sektorom Usluge po osnovu podugovora za koje se koriste lokalni radnici na turističkoj destinaciji. Jedan primjer bilo bi hotelsko preduzeće u St. Medjutim. kao što su računovodstvene usluge i pozivni centri (call centri) Postojeći primjeri su primjeri avio-kompanija kao što su British Airways i Swissair.

Strani tur-operatori mogu pokušati da riješe ovo pitanje. zemlje itd. vezano za prodaju posjetiocima. jer se tako obezbjedjuju veće garancije. a koji ih usmjeravaju na odredjene radnje koje plaćaju visoku proviziju za to. koje mogu zahtijevati posebnu superviziju. kao što radi kompanija Imholz Reisen u Austriji. To se već pokazalo uspješnim na nekim destinacijama. S tim u vezi je i pitanje usmjeravanja posjetilaca koje vrše radnici na terenu i/ili pojedinačni turistički vodiči na destinaciji. Partnerstva izmedju osoblja na terenu. tako da proizvodi koji se lokalno prodaju mogu biti isti ili slični onima koji već postoje na tržištu sa kojeg turisti dolaze. na primjer Thomson. preko kratkih filmova u avionu) Naša istraživanja su pokazala da britanska preduzeća smatraju da treba obrazovati proizvodjače. tj.partnerstvo sa komercijalnim bankama koja odobravaju kredite preduzećima bez garancije. proizvodjača i donatora radi obezbjedjivanja neophodnih proizvodnih standard Često se smatra da su ponudjeni lokalni proizvodi neadekvatnog standarda ili nedovoljno interesantni da bi stimulisali kupovinu. oni treba da proizvode ono što potrošači žele da kupe (vidi dalji tekst). praksa za studente koji pohadjaju relevantne tečajeve Ove aktivnosti su neki već pokušali da sprovedu. Problemi su vezani za jezičku barijeru i mali nivo vještina. S obzirom da se radi o nezvaničnoj aktivnosti. osoblje na terenu i Vlada saradjivali da bi unaprijedili standarde proizvodnje tepiha. mada to može biti otežano zbog aranžmana koji mogu postojati izmedju konkretnih radnji i turističkih vodiča.da se oformi posebni fond. izuzev da reaguje na pritužbe mušterija. s obzirom da se potrebe potrošača mijenjaju. Jedan takav primjer je Indija. Obrazovati potrošače da kupuju lokalne proizvode (npr. a samim tim i veće uloženo vrijeme menadžera. a distribucija proizvoda iz zemalja u razvoju se poboljšava. kako bi se ohrabrila veća prodaja. Strategija za prevazilaženje finansijskog jaza . gdje su tur-operator. naročito kod preduzeća koja nemaju dugu istoriju poslovanja. već da glavni potencijal leži u razgovoru sa lokalnim bankama na nivou pojedinih destinacija. istorije poslovanja. uključujući i mala preduzeća. Rečeno je da banke radije podržavaju izgradnju smještajnih kapaciteta iza kojih stoji tur-operator. Smatramo da postoji prostor za obrazovanje proizvodjača. postoji malo toga što strani tur-operator može učiniti. Organizovanje obuke. a ne potrošače. Banke koje smo intervjuisali su smatrale da se ovo pitanje ne može rješavati na nivou centrale. To može otežati položaj novih preduzeća. ali ovo samo po sebi ne generiše održive aktivnosti u vezi sa turizmom. radi pružanja podrške lokalnim razvojnim naporima. prema identifikovanim potrebama i standardima potrošača. Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 93 . posebno onima koji su dio organizovanih tura. što je rezultiralo većom kupovinom od strane turista.

Tur-operatori iz kontinentalnog dijela Evrope koji su identifikovani kao oni kojima socijalna agenda predstavlja dio ukupne ekološke svijesti su: TUI iz Hanovera. Prezentacija je korisna jer posebno identifikuje značaj rješavanja pitanja siromaštva. tako da postoje ograničena sredstva za takve inicijative. Analiza sektora U daljem tekstu prikazane su povratne informacije iz svakog od ključnih turističkih sektora. dati su u ″Završnoj riječi″ na kraju ovog Izvještaja. Medjutim. Pitanja siromaštva u zemljama u razvoju nisu dovoljno značajna za velike tur-operatore. Smatra se da postoji prostor za razvoj novih nagrada. po kojem 1 dolar po osobi na noć sproveden u Egiptu ide u poseban fond. Operatori smatraju da zbog nedostatka sredstava kojima raspolažu u zemlji destinacije. Na primjer. Naše istraživanje pokazuje da se takav govor ne može očekivati ni od jednog većeg britanskog tur-operatora. Tur-operatori Najveći broj povratnih informacija dobili smo iz sektora tur-operatora. ova šema je prvenstveno zasnovana na samo-procjeni/nominaciji. dio ITV. Studiosus REisen iz Minhena i ITV (dio TUI grupe) iz Ciriha. Navodi iz prezentacije koju je održao TUI u ITB u Berlinu. u martu 1999 godine. Veći britanski tur-operatori smatraju da nema mnogo prostora za razvoj partnerstava. učestvuje u egipatskom programu ″Turizam za razvoj″. Najbolji izvor kandidata za ovako nešto su mali strani operatori koji imaju mali spektar proizvoda i obično su učlanjeni u AITO. kao i značaj socijalne agende. Veći potencijal postoji kod malih operatora. Kompanija smatra da ne postoji dugoročna budućnost organizacija poput njihove ukoliko turizam ne bude direktno doprinosio dobrobiti lokalnih zajednica na koje turizam utiče. Imholz Reisen. mada je sada uvedena šema izdavanja certifikata. 2. koji se koristi za finansiranje projekata usmjerenih na eliminaciju siromaštva. tako da postoji nedovoljni interes za osnivanje partnerstava. Ključni razlozi su: Marže tur-operatora su jako male. kojim besplatno upravlja medjunarodna računovodstvena firma. kao što su kanalizacioni sistem (partnerstvo sa hotelskim preduzećima i donatorima) ili osnivanje šeme za dodjelu nagrade za ″zeleni turizam″ ″Zelena planeta″ (Green Globe) se smatra dobrom šemom nagradjivanja. takva partnerstva nisu primjenljiva u mjeri u kojoj ih je moguće ostvariti sa hotelskim preduzećima. naročito onih koji prihvataju principe ″održivog turizma″.Mjere za ostvarivanje ekološke održivosti. na primjer. Neke kompanije su usvojile ekološku politiku koja može obuhvatiti mjere za minimiziranje ekoloških uticaja turističkih aktivnosti. Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 94 .

India: Finansijska podrška školi u Salti. Indonezija: Finansijska podrška očuvanju životne sredine u sjeverozapadnoj Sumatri. Butanu i Indiji. kompanija koja upravlja lancem hotela u Keniji. Tiger Tops Mountain Travel predstavlja uspješnu kompaniju.Studiosus Reisen ima program projekata i finansijske podrške u zemljama u kojima radi. Nepal. tako da ova šansa možda više ne postoji. medjunarodne hotelske grupe. nisu baš spremne da se upuste u razgovor na ovu temu. Kenija. sistem grijanja i vodosnabdijevanja za jedno selo. zajedno sa Swissair-om finansirali su izgradnju škole u selu u blizini njihovog Tharu motela u Nepalu. Tanzania: Sistem vodosnabdijevanja za osnovnu školu. radi očuvanja kulturnog identiteta. Kambodža: Pomoć sirotištu. To bi omogućilo ljudima iz ovih plemena da razviju dovoljne vještine da bi se mogli zaposliti u ovoj kompaniji. podrška osnovnoj školi etničke manjine u Sjevernom Tajlandu. Peru: Reintegracija djece na ulicama kroz projekat ″Mali ljudi″. Cuzco. Zainteresovani su za partnerstvo sa donatorom koje bi im omogućilo da rade sa seljanima Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 95 . Od izražavanja ovakvog interesa (u martu 1999 godine) upravljanje kompanijom preuzeo je Sheraton. Block Hotels. Phom Penh. Madagaskar: Projekat pomoći djeci na ulici. Burma: Materijal i oprema za srednju školu u mjestu Popa-Berg. One izražavaju stav da igraju indirektnu ulogu u ostvarivanju ekonomskih koristi za lokalne zajednice tako što šalju turiste na te destinacije. seminar o socijalnoj odgovornosti putnika. pokazala je interesovanje za organizovanje zajedničkog programa obuke za plemena Masai i Samburu. Chiang Rai. Na primjer. Tajland: Školski projekat za borbu protiv dječje prostitucije. Oni su ranije razvijali šeme u saradnji sa lokalnim interesima. partnerstvo u razvoju veza sa kompanijom Tiger Tops Mountain Travel. Mada se naše naše istraživanje fokusiralo na kompanije u Velikoj Britaniji. uglavnom u britanskom vlasništvu. koji su osnovale 6 žena. Šri Lanka: Podrška zajedničkom projektu poljoprivrede i turizma. koja upravlja smještajnim kapacitetima i organizuje avanturističke posjete Nepalu. Uloga malih operatora je u zastupanju takvih ideja na nivou destinacije i u definisanju mjera koje mogu obuhvatiti obrazovanje lokalnih dobavljača kako bi se stimulisala veća prodaja lokalnih proizvoda. što samo po sebi pokazuje nedostatak interesovanja za formiranje takvih partnerstava. Oni obuhvataju: Butan: Podrška očuvanju manastira Tamshing. Ladakh. Hotelske grupe Velike. kako nam se čini. a pokušali su i da povećaju potrošnju lokalnih proizvoda. kao sastavni dio Starwood Hotels & Resorts. ipak smo identifikovali dvije mogućnosti za osnivanje poslovnih partnerstava na destinaciji: partnerstvo vezano za obuku sa kompanijom Block Hotels. Naš opšti zaključak je da postoji veći potencijal za razvoj partnerstava na nivou pojedinih destinacija. Nepal: Centar za zanatske vještine za djecu čiji roditelji imaju problema. Konsolidatori putovanja Ove organizacije su u maloj mjeri posvećene destinacijama i obično podržavaju britanske humanitarne aktivnosti. a ne na destinacije.

Ove inicijative. što bi im omogućilo da je prošire. u praksi. najveće interesovanje za razvoj partnerstava pokazale su organizacije koje imaju mali promet i veliku posvećenost destinacijama sa kojima saradjuju. Avio-kompanije British Airways ima niz postojećih programa. kao što su kompanije Block Hotels i Tiger Tops Mountain Travel. u blizini Pokhare. kao što je nagrada ″Turizam za sjutra″. Veće organizacije prvenstveno su zabrinute za praksu. Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 96 .i dodatno prošire kupovinu lokalnih proizvoda u blizini njihovog novog motela pored sela Kananidanda i Kanikistan. 3. Inicijalni napori doveli su do povećane kupovine lokalnih proizvoda. Najveće interesovanje i potencijali dolaze od preduzeća koja u stvari rade direktno na destinaciji. Ovaj motel otvoren je u oktobru 1998 godine. inicijative i posvećenost resursima koji su u najboljem interesu njihovih vlasnika i akcionara. koje su identifikovane kroz vrlo ograničeno istraživanje preduzeća koja rade na turističkim destinacijama. i već 1999 godine dobio je ″Zlatnu nagradu PATA za očuvanje nasljedja i kulture″. teško da će osnovati novi program više bi voljeli da se neki donator priključi postojećoj šemi. na primjer: obezbjedjivanja direktnog i indirektnog zapošljavanja lokalnog stanovništva. rad na unapredjenju lokalnih uslova za trgovinu i na privlačenju investicija. One su obično bliže lokalnim zajednicama i imaju više razumijevanja za potrebe razvoja. Ove organizacije podijeljene su na: one koje smatraju da su već uključene u uspješne inicijative slične ovim predloženima. u saradnji sa UNICEF-om kroz koju se prikupljaju donacije i pomažu konzervatorske aktivnosti. i one koje smatraju da su ove inicijative jako važne. pa su spremne da udju u razgovore sa donatorima. često ne obuhvataju predloženu vrstu partnerstava. obezbjedjivanje obuke na lokalnom nivou i kroz zadatke u inostranstvu. Odredjeni broj organizacija već je u znatnoj mjeri razvio ekološke/etičke politike i programe. Iako su generalno otvoreni za inicijative. Jedna mogućnost bila bi da se proširi program nagrada ″Turizam za sjutra″. a postoji i sve veće interesovanje za etička pitanja i odredjeni pritisak za njihovo poštovanje. a možda i u drugim krajevima Nepala. Opšti pregled Na osnovu naših razgovora. Banke Veće banke smatraju da njihove aktivnosti već donose značajne koristi zemljama u razvoju kroz. koje su već usmjerene na projekte od kojih lokalne zajednice ostvaruju korist. ali se smatra da bi se kroz partnerstvo sa donatorom ova potrošnja mogla značajno povećati i poslužiti kao primjer drugim operatorima u Pokhari. tako da smatraju da nema potrebe za dodatnim intervencijama.

Donator nije partner sam po sebi. Logika je ta da je marketinška podrška ove vrste isplatljivija za destinacije koje imaju ograničene resurse. Sekretarijat Komonvelta je. u Južnom Pacifiku i Indijskom okeanu.tur-operatorima iz jugoistočne Azije. tako da je definitivno potreban obučeni facilitator (ili nevladina organizacija ili vlada). kao sastavni dio aktivnosti svog izvoznog sektora koje se finansiraju preko CFTC. ali se to pokazalo teškim iz više razloga. Avio-kompanije i smještajni kapaciteti na destinacijama često umjesto novca daju svoj doprinos u naturi. osnaživanje) u kombinaciji sa komercijalnom dobiti. osnovao ad hoc partnerstva. VSO razvija etičko turističko partnerstvo sa Udruženjem nezavisnih tur-operatora (AITO). izgradnje kapaciteta i u pokrivanju dijela transakcijskih troškova. npr. Ove kompanije su već kontaktirane u prošlosti od strane niza organizacija. na Karibima. niti da obezbjedjuju dodatne resurse za takve aktivnosti. vlasnička prava nad divljinom). na konkretnu inicijativu koja se odnosi na konkretnu destinaciju. čije su članice mali britanski tur-operatori. tj. npr. Saradnja sa trgovinskim tijelima Do danas je ostvaren mali broj veza izmedju donatora i trgovinskih organizacija. uključujući i sferu turizma. Neki donatori zainteresovani su za razvojne efekte (optimalna dobit za lokalne zajednice. ili sa nekim drugima.Mnoge organizacije su već izdvojile sredstva i rade sa konkretnim humanitarnim organizacijama. Takva partnerstva su teška i zahtijevaju dosta vremena za pregovore. ali može pomoći u finansiranju facilitatora. Kompanije u privatnom sektoru su spremnije da odgovore na konkretnije predloge. KONSULTACIJE SA DONATORIMA Marketinška podrška privatnom sektoru Partnerstva izmedju preduzeća i vlade predstavljaju ustaljenu praksu na destinacijama (uključujući zemlje u razvoju) i uspostavljaju i marketinška partnerstva sa tur-operatorima i drugim kompanijama na tržištima sa kojih turisti dolaze. Drugi intervenišu sa konzervatorskim ciljevima na umu. Partnerstva izmedju lokalnih zajednica i privatnih investitora Nekoliko donatora podržava partnerstva izmedju lokalnih zajednica i privatnih investitora u oblastima gdje te zajednice raspolažu dobrim turističkim potencijalom (npr. pri čemu su sve tri strane zajednički pokrile troškove. Evropska Unija je podržala čitavi niz takvih šema. i Komisija i drugi donatori žele da osnuju partnerstva sa privatnim sektorom. USAID podržava zajednička ulaganja kroz svoj program Konzervacije oblasti bogatih biodiverzitetom u Keniji. kao što su povezivanje osoblja na terenu u Keniji sa mogućim partnerima . ili preko Programa upravljanja prirodnim resursima u Južnoj Africi. DBSA omogućava zajednička ulaganja u Južnoj Africi. koje mogu biti iz Velike Britanije. ali ne osjećaju potrebu da ponovo procjenjuju svoje postojeće programe. nego direktni marketing usmjeren na krajnje korisnike. Iako Evropska Komisija obustavlja takvu vrstu kontinuelne marketinške podrške nakon uvodjenja svoje nove turističke politike. Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 97 .

sa ograničenim uplivom u turizam. Afrička kompanija za menadžerske usluge (AMSCO) podržava trening menadžera u turizmu. AMSCO obezbjedjuje Generalnog direktora. Kancelarija za projekte u Južnom Pacifiku (SPPF). Druge inicijative U okviru Svjetske Banke. za motel na rijeci Sambiya.ACP šema poslovne podrške koja obezbjedjuje grantove ili tehničku pomoć pojedinačnim preduzećima u zemljama u razvoju. Šema obveznica koja funkcioniše u nekim zemljama i njom upravlja Britanski savjet u saradnji sa DTI. Po ugovoru izmedju AMSCO i motela. Organizacije koje aktivno finansiraju turističke projekte u privatnom sektoru obuhvataju EBRD. Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 98 . Projekti obuhvataju privatizaciju instituta za obuku u Trinidadu i Tobagu. Grupa za finansiranje privatnog sektora u okviru Odsjeka za Afriku. u Nepalu je UNDP (bez WTO) pomogao u osnivanju Nepalskog turističkog odbora koji obuhvata predstavnike i vlade i privatnog sektora. ali ne obuhvata pružanje finansijske pomoći. Druge donatorske agencije rade na promovisanju partnerstava izmedju javnog i privatnog sektora. kao i podršku turističkim mikro-preduzećima Kostarike. aktivno pomaže preduzetnicima iz ostrvskih zemalja Pacifika da razvijaju turističke projekte do faze kada se oni mogu komercijalno finansirati i/ili finansirati kroz kredite pod povoljnim uslovima. koje su do sada osnovane su: centar za poslovna partnerstva kojim upravlja Svjetska Banka i koji predstavlja izvor informacija. a za koju se mogu prijavljivati i turistička preduzeća. Ova posljednja upravlja fondom za promovisanje razvoja privatnog sektora u Latinskoj Americi i na Karibima. tako da će vremenom preuzeti ulogu Generalnog direktora. Drugi primjer je USAID koji podržava program ekološkog menadžmenta i uvodjenje ekološke revizije u hotelskoj privredi Jamajke. pri čemu su tipični troškovi po preduzeću oko 15 hiljada funti i mogu učestvovati i preduzeća iz turističkog sektora. procjenjuje politički. Karipsku razvojnu banku i Inter-američku razvojnu banku. lokalno osoblje prolazi obuku vezano za sve aspekte ove grane. Na primjer.Opšte šeme poslovnih partnerstava Opšte šeme. koji je lociran u jednom od najljepših i eksluzivnih nacionalnih parkova u Ugandi. u okviru IFC. EU . Na primjer. regulatorni i institucionalni okvir koji je potreban za održivi turistički razvoj. EIB.

Bennett. & Roe D. Synthesis Report (draft) ODI and AIRD for the DAC Informal Network on Poverty Reduction. McGraw Hill. IV Svjetski kongres o nacionalnim parkovima i zaštićenim zonama) IUCN.10. and Protected areas. IV World Congress on National Parks and Protected Areas.98 COM (1998) 563 final. (Dopis Komisije Savjetu i Evropskom Parlamentu) 14. Council of the European Union (Savjet Evropske Unije) (1998). Nova strategija turizma za ACP zemlje. Resolution on sustainable tourism in developing countries (Rezolucija o održivom turizmu u zemljamau razvoju) (12756/98. Glend i Kembridž. IIED. Rezolucija definiše politiku Evropske Unije u ovoj oblasti. BMZ – German Federal Ministry for Economic Co-operation ( Njemačko ministarstvo za ekonomsku saradnju) (1995) Ecotourism as a Conservation Instrument. Bon. Ceballos-Lascurain (1996) Tourism. London.DODATAK IX ODABRANA LITERATURA Ashley C. European Commission. (Evropska Komisija) A European Community strategy for private sector development in ACP countries. (Turizam i elimincija siromaštva: neiskorišćeni potencijal) London: DFID. Eber S (1997) Beyond the Green Horizon WWF and Tourism Concern.11. Istraživanje izazova vezano za uključivanje lokalnih zajednica u široko zasnovanu turističku privredu i identifikacija strategija za prevazilaženje tih izazova. (1998) Enhancing community involvement in wildlife tourism: Issues and challenges. DFID (1999) Tourism and poverty elimination: Untapped potential. Dopis Komisije Savjetu i Evropskom Parlamentu) 20. 99 Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva . Communication from the Commission to the Council and the European Parliament. Oliver (1994) Tourism Financing in Developing Countries. (Strategija Evropske Zajednice za pružanje podrške razvoju održivog turizma u zemljama u razvoju). Wildlife and Development Series No 11. Njemačka. eko-turizam i zaštićene oblasti. DGEI). Godalming. European Commission (Evropska Komisija) (1998) A European Community strategy to support the development of sustainable tourism in the developing countries.98 COM (1998) 667 final. (Strategija Evropske Zajednice za razvoj privatnog sektora u ACP zemljama. Communication from the Commission to the Council and the European Parliament. Cox et al (1999) DAC Scoping Study of Donor Poverty Reduction Policies and Practices. Revidira strategija donatora vezano za pitanja eliminacije siromaštva. (Turizam. in ‘Tourism: State of the Art’. Ecotourism.

& Shah K.. Analiza lokalnih shvatanja turističkih mogućnosti. M. Poon A.Nacrt). Sadrži preporuke za promjenu pristupa od vrha ka dnu na pristup od dna ka vrhu na nivou destinacije. London: Sektor za medjunarodni razvoj). pitanja enklavskog turizma i potreba za uključivanjem mjera za smanjenje uticaja na životnu sredinu. H. UN. UNED.Goodwin. (Polna pripadnost i turizam . Goodwin. and Walpole. (Neobjavljen). UNED-UK (1998) Gender and Tourism – Employment and Participation of women in Tourism. Sinclair M. Conservation and Sustainable Development: Case Studies from Africa and Asia. Pregled ekonomskih. I.. K. Turistički savjet Južnog Pacifika. Ministry of Tourism and Transport.zapošljavanje i učešće žena u turizmu . (Turizam i ekonomski razvoj: Istraživanje) The Journal of Development Studies Vol. Deloitte & Touche) (1997) Fiji Tourism Development Plan. (Turizam. Dokument izradjen za potrebe Evropske Komisije. Tourism Council of the South Pacific. socijalnih i ekoloških izazova. (1998) Tourism and Sustainability: New Tourism in the Third World. 34. Riverpath Associates and Goodwin. Sadrži informacije o regulatornim ograničenjima za razvoj malih turističkih preduzeća u Fidjiju. (1998) Tourism and Economic Development: A survey. (1998) Sustainable Tourism and Poverty Elimination (Održivi turizam i eliminacija siromaštva) DFID/DETR Dokument za radionicu. (Promjena prirode turizma. (1998) Tourism. Mowforth M. (1996) Synthesis of Evaluations of Tourism Projects and Programmes (Sinteza ocjena turističkih projekata i programa). uključujući devizne prihode i zapošljavanje. London: Department for International Development.Frank Cass. London: IIED. (Turizam i održivi razvoj) Commission on Sustainable Development. pripremljen za CSD. H (1999) Changing the Nature of Tourism. primjeri uspostavljenih veza u Zimbabveu. Kent. Deloitte & Touche (Ministarstvo turizma i saobraćaja. Kritika turizma kao održivog oblika razvoja uz korišćenje studija konkretnih slučajeva. (Turizam i održivost: Novi turizam u zemljama trećeg svijeta) Routledge. Kritika intervencija EU. Gupta V. Sadrži preporuke za svaku grupu zainteresovanih strana kako bi se povećala konzervacija i razvojni efekti turizma. Parker. Analiza literature o turizmu i ekonomskom razvoju. UK (Draft). & Munt I. April 1999. (1998) Tourism in the Himalayas: Seizing the Opportunity. UK. No 5 June 1998. Naglašava značaj neformalnog sektora za siromašne. konzervacija i održivi razvoj: Studije slučaja iz Afrike i Azije) Wildlife and Development Series No. H. (Plan za turistički razvoj Fidjija). UN Economic and Social Council (1999) Tourism and Sustainable Development. 12. (Turizam na Himalajima: Iskoristiti šansu) From Gender and Tourism – Employment and Participation of women in Tourism. Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 100 . London.T.

Prilagodjavanje principa iz Rija potrebama turizma. Mjeri ekonomski značaj turizma za Južnu Afriku i predvidja učinke u ovoj grani do 2010 godine. France Analiza ekoloških etiketa u kontekstu dobrovoljnog samoregulisanja u turističkoj privredi. WTTC/WTO/Earth Council (1995) Agenda 21 for the Travel and Tourism Industry. UNEP.UNEP-IE (1998) Ecolabels in the Tourism Industry. UK. WTTC. Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 101 . WTTC (1998) The Economic Impact of Travel and Tourism Development in the APEC Region.

sastanak) Komitet za pomoć u razvoju Danska medjunarodna pomoć za razvoj Banka za razvoj juga Afrike Ministarstvo za medjunarodni razvoj Ekološke revizije za održivi turizam Evropska banka za obnovu i razvoj Evropski fond za razvoj Procjena uticaja na životnu sredinu Evropska investiciona banka Zaposlenost. UK) Britanska turistička organizacija Konvencija o biološkom diverzitetu Upravljanje prirodnim resursima na nivou zajednice Karipska banka za razvoj Korporacija za razvoj Komonvelta Komonveltski fond za tehničku saradnju Samit lidera zemalja Komonvelta Kanadska agencija za medjunarodni razvoj Komisija za održivi razvoj Komisija za održivi razvoj (7. Pacifik Afrički preduzetnički fond Udruženje nezavisnih tur operatora Afrička agencija za menadžmentske usluge Afrička agencija za razvoj (SME) Udruženje jugoistočnih azijskih nacija Afrička agencija za obuku i menadžment Savezno ministarstvo za ekonomski razvoj i saradnju Centar za poslovno partnerstvo (Aston univerzitet.DODATAK X AKRONIMI I SKRAĆENICE ABTA ACP AEF AITO AMSCO APDF ASEAN ATMS BMZ BPU BTA CBD CBNRM CDB CDC CFTC CHOGM CIDA CSD CSD7 DAC DANIDA DBSA DFID EAST EBRD EDF EIA EIB EOR EPD EST ETI EU FAO FDI FINNIDA GDP GEF GNP GTZ HRD IADB IBRD Britansko udruženje turističkih agencija (uključuje tur operatore) Afrika. Karibi. proizvodnja i finansijski trendovi Ministarstvo za ekološku politiku Ekološki održivi turizam Inicijativa za etičku trgovinu Evropska unija Organizacija za prehranu i poljoprivredu Direktna strana ulaganja Finska agencija za medjunarodni razvoj Bruto domaći proizvod Globalni ekološki servis Bruto nacionalni proizvod Njemačka agencija za tehničku saradnju Razvoj ljudskih resursa Interamerička banka za razvoj Medjunarodna banka za obnovu i razvoj 102 Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva .

srednja i mikro-preduzeća Sistem nacionalnog računovodstva Agencija za razvoj Južnog Pacifika Agencija za pomoć programu Južnog Pacifika Sambiya River Lodge. Konak u NP Merčison vodopadi u Ugandi Tehnička pomoć Medjunarodni turistički sindikat. Hanover (najveći njemački tur operator) Ujedinjene nacije Program za razvoj Ujedinjenih nacija Program životne sredine Ujedinjenih nacija UN fond za djecu Istraživački institut Ujedinjenih nacija za društveni razvoj Agencija za medjunarodni razvoj SAD-a Stacionarni turizam (gosti koji borave kod prijatelja i rodbine) Medjunarodni volonterski servis 103 Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva .IDA IHEI IFC IHRA IIC IIED ILO ITA ITR JICA LDC MIF MIGA MIS MPDF NACOBTA NATO NEDA NGO NORAD NTB OAS ODI OECD PATA PIIF PPT SADC SEA SEF SIA SIDA SMEs SMMEs SNA SPPF SPPF SRL TA TUI UN UNDP UNEP UNICEF UNRISD USAID VFR VSO Medjunarodna agencija za razvoj Inicijativa za životnu sredinu medjunarodne hotelske industrije Korporacija za medjunarodne finansije Medjunarodna asocijacija hotela i restorana Interamerička investiciona korporacija Medjunarodni institut za životnu sredinu i razvoj Medjunarodna organizacija rada Broj inostranih turista Zarada od inostranog turizma Japanska agencija za medjunarodnu saradnju Najnerazvijenije zemlje Multilateralni investicioni fond Agencija za multilateralno osiguranje investicija Upravljački informacioni sistemi Mekong agencija za razvoj SME Turistička asocijacija Namibije na nivou zajednice Organizacija sjevernoatlantskog pakta Holandska pomoć za razvoj Nevladina organizacija Korporacija «Norveška agencija za razvoj» Turističko vijeće Nepala Organizacija za američke studije Institut za medjunarodni razvoj Organizacija za ekonomski razvoj i saradnju Turistička asocijacija Azijskog Pacifika Agencija za investicije ostrva Pacifika Turistička strategija za smanjenje siromaštva Zajednica za razvoj juga Afrike Strateška ekološka analiza Fond za mali biznis Procjena društvenog uticaja Švedska agencija za medjunarodni razvoj Mala i srednja preduzeća Mala.

WB WTO WTTC Svjetska banka Svjetska turistička organizacija Svjetsko turističko vijeće Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 104 .

Medjutim. Medjutim. Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 105 . (Poom. a sada samo internacionalizovani privatni sektor turizma). Kritika donatorskih iskustava u turizmu Iz pregleda koji sadrži evaluaciju intervencija EU: ″Prečesto se pretpostavljalo da će stvarni uticaji nekako ″procuriti naniže″ do navodno stvarnih korisnika (stanovništvo uopšte. to možda nije najprikladnije ili najefikasnije sredstvo za podršku razvoju″. ″Ministar smatra da turizam nije prikladan i nikad ne doseže do siromašnih.ZAVRŠNA RIJEČ Komentari prikupljeni tokom ovih aktivnosti otkrivaju raznolikost stavova o turizmu i njegovom značaju za eliminaciju siromaštva. osmišljene i implementirane ad hoc. (Konsultant za turizam). potencijalni negativni uticaji turističke privrede skoro nikad nisu bili uključeni u projektni dizajn″. Medjutim. (Mišljenje konsultanta o donatoru iz Sjeverne Evrope. Turizam i siromaštvo ″Pokušajte da izbjegnete zamku koja se otvara kad neko pokušava da ugura turizam u vreću sa siromaštvom. ″Učinci mnogih projekata koji su bili ispod optimalnih potiču iz faza dizajniranja i implementacije tih projekata″. ″Procjena je ograničena lošim. nisu postojale posebne mjere za procjenu ovih krajnjih efekata. 1996) Iz turističke strategije EU: ″Turizam se tek u skorije vrijeme pojavio kao sektor saradnje. ″Marketing može zaista biti jednostavan način da se potroši velika količina razvojnog novca. zasnovano na informacijama). Većina programa podrške koji su ranije finansirani obuhvatala je projekte i programe tehničke pomoći. potrebno je pažljivo procijeniti prikladnost ovog kanala″.lokalnog stanovništva. analitički slabim i nekonzistentnim evaluacijama koje su radjene za sektor turizma″. tako da većina donatora ima malo iskustva u ovoj oblasti. ali vjerovatno bolje nego većina privrednih aktivnosti koje nisu posebno dizajnirane za eliminaciju siromaštva″. ″Hoteli su posredno identifikovani kao kanali preko kojih koristi od programa Evropske Unije konačno stižu do korisnika . On se ne uklapa baš najbolje. a takodje je i u konfliktu sa njihovom ekološkom strategijom″.

Ukoliko su radnici sa malim primanjima ovisni o prihodima (direktno ili indirektno) iz ovog sektora. da bi se uništio ovaj sektor u odredjenoj zemlji. ali je ipak nastavila da raste i da se razvija. Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 106 . neki loši izvještaji medjunarodnih medija o kriminalu i nasilju. Rezultati su bili mješoviti. (Stručnjak za razvoj). ″Značajni ekološki i socijalni aspekti koji utiču na održivi razvoj turističkih destinacija su zanemareni″. (Turistički projektni plan multilateralne organizacije u Aziji) Osjetljivost sektora turizma ″Tržište je izuzetno konkurentno: potreban je samo jedan uragan. prevazilazeći prosječne stope rasta na medjunarodnom nivou. Zbog dinamičke prirode turizma on obezbjedjuje održive uslove života. što dovodi do iskorjenjivanja siromaštva u mnogim oblastima u zemlji″. Primjerisa Kariba obuhvataju medjunarodne hotele koji su pokušali da ograniče pristup plažama koje su tradicionalno koristili i lokalni stanovnici za ribarstvo i rekreaciju″. ili Zalivski rat. da su ključne osobe loše izabrane ili nisu efektivno radile. Donatori se slažu da je ovim aktivnostima nedostajalo jasno usmjeravanje. (Stručnjak za razvoj) ″Tokom godina turistička industrija i na globalnom i na lokalnom nivou pokazala se kao prilično otporna. ukoliko opšti ciljevi prevazilaze puko povećanje broja kreveta. oni će isto tako biti osjetljivi na siromaštvo″. (Stručnjak za turizam na Karibima) Pristup prirodnim resursima ″Kada ova sredstva (prirodni resursi) postanu osjetljiva na turističku privredu može se javiti pritisak većih preduzetnika da se oduzmu (″ukradu″) prava siromašnima. kroz brz oporavak od prirodnih nepogoda i ekonomske recesije. Moglo bi se čak reći da su zaposleni u turizmu čak manje ranjivi/osjetljivi″. kao i od negativnih uticaja recimo negativnog publiciteta… turistička privreda na Karibima bila je predmet ovih negativnih faktora uticaja redovno i u čestim intervalima. (Evropska Komisija) Primjer analize siromaštva u projektnom planu ″Turistički razvoj nudi značajno zapošljavanje i prihode ljudima. turističkih posjeta i turističkih prihoda po svaku cijenu″. ″Cilj razvoja turizma obično je shvatan kao ″povećanje broja turističkih posjeta″… Razvoj turizma takodje može doprinijeti održivom ekonomskom i socijalnom razvoju zemlje destinacije. Malo plaćeni radnici koji zavise od prihoda ih ovog sektora su ranjivi na potpuno isti način kao i oni koji zavise od drugih sektora privrede. a rezultate je bilo teško ocijeniti″.bez adekvatnog strateškog okvira ili pratećih aktivnosti. Turistički razvoj u zemlji x obezbjedjuje značajan broj radnih mjesta i prihoda.

″Radna mjesta koja se u startu nude lokalnom stanovništvu obično zahtijevaju manje kvalifikacije. kao što su denga i malarija.″Plaže na Karibima su skoro uvijek javna imovina i uprkos povremenim pokušajima jednog ili drugog hotela da stave monopol na odredjene djelove plaže. (Komisija za održivi razvoj. sezonsko zapošljavanje i neredovne radne sate″. nude male plate. tako da legitimni načini zarade za život ne omogućavaju životni stil koji ljudi žele (što rezultira zaduživanjem ili nezakonitim aktivnostima kao što je preprodaja droge)… Jedna stvar kojom siromašni raspolažu jesu njihova tijela. Takve kategorije rada ipak su značajne u kontekstu obezbjedjivanja radnih mjesta za izuzetno siromašne i nekvalifikovane stanovnike lokalnih zajednica″. (Stručnjak za razvoj) ″Strah da će doći do korupcije lokalne kulture i morala na Karibima zbog kontakta izmedju ostrvljana i bogatih hedonističkih posjetilaca je pretjeran… Navodi da postoji direktna uzročna veza izmedju turizma i nezakonitih aktivnosti kao što je preprodaja droge su…nepotkrijepljeni… neka karipska ostrva koja se ne bave turizmom u značajnijoj mjeri su u stvari značajno doprinijela medjunarodnoj preprodaji droge… Sigurno. oboljenja koja prenose komarci. ali isto tako nikad to nisu ostvarili u praksi″. morala i zdravlja ″Postoji strah da će doći do korupcije lokalne kulture i morala kroz kontakt izmedju ostrvljana i bogatih hedonističkih posjetilaca. (Stručnjak za turizam na Karibima) Ekonomske koristi turizma ″Potreba za razvojem ekonomskih veza izmedju turizma i drugih sektora privrede u zemljama korisnicama pomoći predstavlja jedan od najozbiljnijih izazova sa kojima se turizam suočava″. to je i uzrok visoke stope prenosa oboljenja koja se prenose seksualnim putem i drugih virusa. (DBSA) Korupcija lokalne kulture. a roba koja se lako prodaje bogatijim turistima je seks. Ujedinjene Nacije). ne uvoze se zbog ″velikog kretanja bogatih stranaca… ka siromašnim zemljama″. Sigurno takve ″sezonske opasnosti″ imaju više veze sa kišnom sezonom u tropskim krajevima nego sa turističkom sezonom!″ (Stručnjak za turizam na Karibima) Balansiranje prednosti i nedostataka turizma Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 107 . rastu očekivanja. Na Karibima ova strategija može imati pozitivnih posljedica (mnogi samostalni jet-ski operatori na Barbadosu obezbjedili su početni kapital za svoj biznis od evropskih turista sa kojima su ušli u seksualne veze). ili zahtijevaju male kvalifikacije. Nedavno sam pročitao da je kretanje ljudi najveći uzrok širenja malarije (a ne kretanje komaraca)″. (Poon. 1996) ″Postoje dokazi da i u razvijenim i u zemljama u razvoju većina radnika u turističkoj privredi pokriva ili radna mjesta koja ne zahtijevaju nikakve kvalifikacije. Takodje. ostaje činjenica pred očima opozicije da oni nikad nisu kažnjeni za to od strane vlasti. Medjutim. Ekonomski i socijalni savjet.

(Komisija za održivi razvoj. Ujedinjene Nacije) Preporuke ″Put fokusiran na destinaciju: Odaberite destinaciju i učinite nešto korisno″. Ekonomski i socijalni savjet. nevladine organizacije. državni prihodi. Odgovornost za pravičnu ravnotežu izmedju sjevera i juga. naročito razvoja i širenja medija i masovne komunikacije″. devizni prihodi. (Komisija za održivi razvoj. vlada bi trebalo da osigura podršku malim i srednjim preduzećima kroz svoju politiku i regulatorni okvir. ako je to moguće i prihvatljivo. (Evropska Komisija. S obzirom da su mnoga lokalna turistička preduzeća male kompanije. zapada i istoka. izazovi za ustanovljenu kulturu i slični zahtjevi koje turizam nameće lokalnim zajednicama predstavljaju nešto sa čim te lokalne zajednice moraju same da se izbore. Ukoliko barem jedan dio. U tom smislu. jer turizam će vas ili izgraditi ili uništiti″. pritisak na resurse. na primjer Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 108 .″Iako turizam obezbjedjuje ekonomske koristi zemlji u cjelini. Ujedinjene Nacije) ″Važno je naglasiti da mnoge negativne socijalne promjene koje se često pripisuju turizmu mogu vrlo lako biti rezultat modernizacije. Ujedinjene Nacije) Stavovi uspješnog biznismena: ″Globalne industrije i globalna preduzeća moraju podijeliti odgovornost. ″Socijalna odgovornost za podjelu koristi sa partnerima i lokalnim stanovništvom u zemljama domaćinima predstavlja jedan od najvećih ekonomskih izazova održivog razvoja. Socijalni standardi. Ekonomski i socijalni savjet. A turistička privreda sve više traži tu socijalnu odgovornost. (Komisija za održivi razvoj. izvorima informacija. treba razmotriti mogućnost obezbjedjivanja ekonomskih i socijalnih šansi za šire uključivanje i. Turistička strategija) ″… državni napori vezano za stimulisanje rasta zaposlenosti moraju naglasiti razvoj veza izmedju turizma i lokalnih preduzeća koja ga mogu podržati. (Savjetnik) ″Turizam zahtijeva uspostavljanje adekvatne kontrole i njeno efektivno sprovodjenje. Isto važi za naše klijente. (Predsjedavajući Kenijskog udruženja za turistički razvoj) ″Dobro organizovana javna administracija je uvijek neophodna da bi se osigurao optimalni uticaj turizma″. troškovi dočekivanja turista mogu biti disproporcionalni ostvarenim koristima″. ukupno stanovništvo. Odgovornost za obezbjedjivanje jednakih mogućnosti i borbu protiv siromaštva jer su posljedice nejednakosti i siromaštva neke od najvećih prijetnji socijalnom okruženju. širenje turističkih aktivnosti i destinacija u udaljenije krajeve kako bi se povećali ruralni prihodi″.preveliki broj turista. Ekonomski i socijalni savjet. ako ne ukupne ekonomske i finansijske koristi od lokalnog turizma ne ostanu u lokalnoj zajednici. tako što će poboljšati njihov pristup tržištu. dislokatorski efekti turizma . obuci i kreditima. na primjer. Zato što se socijalna ograničenja rasta dostižu mnogo prije nego ekološka ograničenja″.

kao što je Socijalna odgovornost SA 8000 u Sjedinjenim Američkim Državama . To je moguće ostvariti samo zajednički. 1999).vezano za ljudska prava i uslove rada . korak po korak. (Dr Wolf Michael Iwand. nevladine organizacije i lokalne zajednice. kao što je već slučaj sa standardima ISO 9000 i ISO 14000″. ″Održivi razvoj u turizmu ne mogu ostvariti ljudi koji samostalno rade.moraju predstavljati sastavni dio definicije kvaliteta.vodeći evropski operator. TUI . Tek tada etiketa ″made in tourism″ može postati svjetski simbol kvaliteta i lajt motiv održivog razvoja″. Zato su nam potrebni snažni i kredibilni ″ekološki savezi″. Ali više od toga potrebni su nam ljudi na samim destinacijama kao partneri: oni koji donose odluke. Direktor sektora za zaštitu životne sredine. davaoci usluga. Studija održivog turizma i eliminacije siromaštva 109 . pa čak ni lideri na tržištu.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful