Razmnožavanje voćaka

Teuta Benković-Lačić, VUSB

• Podloga (epibiont) i plemka (hipobiont) – voćna sadnica • Dobar odabir podloge osigurava:
– – – – – – – – Raniji ulazak u rod Otpornost na niske temperature Otpornost na sušu Otpornost na teška tla Otpornost na visoki postotak vapna u tlu Kvalitetniji plod Veliku rodnost Otpornost na štetnike i bolesti

• Na vlastitom korijenu: smokva, maslina, kivika,malina, kupina, ribizla, jagoda

Tehnike kalemljenja: • Kopuliranje (kalemljenje odvojenom plemkom) • Okuliranje (kalemljenje odvojenim pupom) • Kalemljenje sa posrednikom (međupodlogom)

• Vegetativno (dijelom biljke ili korijena) i generativno (sjemenom) razmnožavanje • Sorte se uvijek razmnožavaju vegetativnim putem kao i plemke • Načini vegetativnog razmnožavanja:
– – – – – – Reznicama Korjenjacima Grebenicama Korjenovim izdancima Cijepljenjem In vitro – bezvirusna sadnica-jagoda • Vegetativno razmnožavanje se temelji na sposobnosti biljke da obnovi izgubljene dijelove • U rasadniku se podloge proizvode nagrtanjem i zrelim reznicama najčešće

stabla sa kojih se uzimaju sjemenke koje se stratificiraju. odnosno pupovi za transplataciju • Matičnjak podloga ili generativnih podloga. te se onda siju • Cjepinjak – u redove idu podloge koje se nagrtanjem uzgajaju u matičnjaku podloga.2 m – blok.). nakon bloka praznina od 2. a trešnja i višnja jedna do druge na dubinu dvostruno dublju od debljine) • Pikirište – gdje se biljke presađuju da bi se bolje razvile.5-3m. ali se izbjegava jer se sije direktno u redove u jesen gdje će se i cijepiti u ljeto • Matičnjak plemki ili vegetativnih podloga – posađena matična stabla koja su kupljena kao sadnica i koja se prate oko 10 godina i sa njih se uzimaju plemke (50-60cm.Rasadnik • Klijališta – sije se sjeme za dobivanje generativnih podloga (koštice breskve se siju na razmak 3 cm . a sklop je od 4-6 redova sa razmakom od 1. pa opet blok –izmjena po sortama i vrstama • Slobodna površina – kada je potrebno rotirati • Trapilište (trap) – za spremanje sadnica u jesen (duboki jarci oko 45-50 cm)koji se moraju zaštititi od glodavaca Sadnice se još mogu čuvati u hladnjačama kod intenzivne proizvodnje . razmak je 15-20 cm.

.

.

.

.

1977.Kod jezgričavih i koštičavih voćnih vrsta najčešće se primjenjuju sljedeći načini vegetativnog razmnožavanja: nagrtanjem. Proizvodnja mladica zrelim reznicama: priprema reznica i slaganje u jarak za ožiljavanje. reznicama izdancima i najrasprostranjeniji način – kalemljenjem.) . pokrivanje sitnom zemljom i ožiljena reznica u jesen (Medigović.

u jesen se ovakvi ukorijenjeni izboji odvoje od matičnog grma Jedan grm može dati do 12 ukorjienjenih izboja – podloga. a iz adventivnih pupova se razvije nekoliko mladica. a tokom vegetacije se vrši 2-3 nagrtanja da donja polovica uvijek bude u tlu Za nagrtanje se koristi fermenrirana piljevina Iz donjih adventivnih pupova se razvije korijen. krušku i dunju. Nakon sadnje nadzemni dio se reže na 3 cm od tla i nagrne zemljom. trešnju i šljivu. a rok mu je do 20 godina . U jesen sa odgrne.0m. U proljeće kada se mladice 30 cm ponovo se nagrne vlažnom zemljom. gde se vrši ukorijenjavanje jednogodišnjih izboja na razmak 1.2xo2.Razmnožavanje nagrtanjem se obično primenjuje kod proizvodnje podloga za jabuku. a nešto ređe za višnju. To se obično radi u matičnjaku za proizvodnju vegetativnih podloga.

. Izdanci nastaju iz adventivnih pupova korjenovog vrata i žila. lijeska a rijeđe dunja. a kod ostalih voćnih vrsta se izbegava jer se grebenicama lako prenose viroze. Kod nas se najčešće malina i oblačinska višnja razmnožavaju izdancima.Razmnožavanje korjenovim izdancima se najčešće razmnožava šljiva. višnja. malina.

koje se teže ukorjenjavaju Jednogodišnji izboj se položi u tlo. a vrh je vani 2.Razmnožavanje grebenicama ili poleženicama – skupo Iznimno za proizvodnju podloga trešnje i šljive. iz pazušaca pupova potjeraju mladice. koje se ukorijene tokom vegetacije 1. Kineska grebenica – mladice se polažu u vodoravan položaj i prekriju tlom. a iz pupova izbiju mladice . Obična grebenica – samo se centralni dio izboja povije u tlo.

ribiz. vežu u snopove (do 100 kom. a 3-4 donja se skinu. malina. na dubinu gdje iznad tla vire 2 pupa iz kojih se razvija mladica. te se reznice vlaže zamagljivanjem • Trešnja. a iznad supstrata plojke listova se odrežu na pola radi smanjenja transpiracije • Provodi se u plasteniku. dok se iz adventivnih pupova razvije korijen • U jesen presađuje se u cjepinjak • Kod dunje. kupina Razmnožavanje zelenim reznicama • Vršni zeleni dio mladice se odreže sa matičnog stabla početkom ljeta. dunja. smokve. masline. ogrozd. jer nema korijena da crpi vodu. jabuke.) i čuvaju u vlažnom pijesku preko zime na 0-5 o C • U proljeće – sade se u prporište. kruška. te se na reznici ostavi 2 vršna pupa. • Donji dio se posadi u rahlo tlo. malina .Razmnožavanje zrelim reznicama • Zrela reznica je odrvenjeli dio vegetativnog tkiva bez listova • Nakon opadanja listova narežu se reznice od 20-30 cm.

višnju na trešnji. mjesecu • • .Cijepljenje ili kalemljenje • • • Cijepljenje ili kalemljenje je oblik vegetativnog razmnožavanja.šljive ili križanaca između breskve i bajama.trešnju možemo uzgajati cijepljenu na rašeljku ili trešnji. rašeljci i višnji.slučajevi nepodudarnosti između samo pojedinih sorti s podlogom.sorte bresaka na podloge bajama. gdje se dio biljke ili plemka prenosi na podlogu sa svrhom da međusobno srastu u novi organizam – važno je postići veće spajanje kambijalnog tkiva Takva voćka kad odraste donosi plodove istih svojstava kao i stablo s kojeg je plemka uzeta Poneke voćne vrste se mogu cijepiti i na podloge iste vrste i na podloge druge vrste (sorte krušaka možemo cijepiti na podlogu dunje. kod cijepljenja sorata kruške na dunju. marelicu na marelici. kao npr.a peteljke se ostave – Na budni pup – u 6. Treba voditi računa o podudarnosti između podloge i plemke .gloga ili oskoruše. gdje je utvrđeno da sve sorte nemaju dobar kompatibilitet s dunjom Okuliranje ili cijepljenje na pup je najbrži na najsigurniji način razmnožavanja s mladica se odmah skine lišće. bajamu i šljivi itd. breskvi.mjesecu – Na spavajući pup – u 8.

na dunju najprije cijepimo jednu od sorata koje dobro srastu.nož kresač i voćarski vosak. Stavi se u razmaknuti urez ispod kore.te potom na njih cijepimo željene sorte koje se ne mogu uzgajati izravno cijepljene na dunju.kojim se obavezno premazuju rane. Pri tome vezivo treba omotati oko cijele dužine reza.• Sorte Pastorčica. • Sorte kruške Viljamovka.Hardenpont vrlo dobro srastu s dunjom. Gellert. Osnovni pribor za cijepljenje jest nož i vezivo. Preko pupa ne smije doći vezivo.upotreba međupodloga .kora se zareže u obliku slova "T". Klapov ljubimac ne možemo uzgajati izravno cijepljene na dunju . .a odmah zatim zareže se vodoravna crta. Pup treba viriti ispod veziva. Zatim se tupim dijelom noža kora malo razmakne ulijevo i udesno. najprije odozdo prema gore. • Cijepljenje na T .a za cijepljenje osobito debljih i debljim granama još je potrebna voćarska pila. S plemke se nožem skine okce s pupom i peteljkom lista.tako da se gornji kraj okca poravna s vodoravnom razrezanom crtom na podlozi. Kora se priljubi uz pup i poveže.

Cijepljenje na T .

.

podloga Plemka s pupom .

koji treba imati 2 do 3 pupa.da bi se potpuno spriječilo ulaženje vode. . Vrh cijepa i prerezani dio podloge premažu se voćarskim voskom. Cijepi se u proljeće. a potom se kora tupim krajem noža razmakne u lijevo i u desno. Na glatkom dijelu kore napravi se uzdužni rez dug 3 do 5 cm.Cijepljenje pod koru – Primjenjuje se kad je podloga deblja od cijepa.tako da mu kosina presjeka bude dvaput duža nego deblja. Istodobno se pripremi cijep plemke s grančicama ljetorasta.neposredno prije početka vegetacije. Cijep se postavi pod koru koja se stisne oko njega i čvrsto poveže vezivom. Donja strana cijepa odreže se uzdužno koso.

Cijepi se u rano proljeće.Cijepljenje na sedlo primjenjujemo kad je podloga deblja od plemke.gdje je kora glatka. Podloga se najprije prereže.te cijepljeno mjesto.kad krenu sokovi.premažu se voćarskim voskom. Pri vezivanju treba paziti da se cijep ne pomakne. Gornji odrezani dijelovi cijepa i podloge .koji se obavi potezom noža odozdo prema gore.napravi malo kosi rez. Pup je na suprotnoj strani reza. Zatim se sa strane. . Cijep se odreže koso tako da se površina reza poklapa s površinom reza na podlozi.

Cijepljenje na budni pup .

.

Nakon 27 – 30 dana .

Chip budding (pup sa dijelom drveta) .

.

.

Cijepljenje u raskol ispod plastične vrećice – naranča. limun. mandarina. grejp .

.

.

.

.

breskva. kruška .marelica. badem.Cijepljenje u raskol – jabuka.

.

.

• Nakon 50 dana .

• Dvije sorte krušaka na istom stablu .

Cijepljenje omega .

.

.

Engleski spoj .

mjesecu .Okuliranje u 8.

a podlogu možemo i vegetativno i generativno • Stratifikacija • .u sanducima za statifikacijusloj muljevitog pijeska – sloj koštica ( 2 puta)– u podrumu na 8oC Proizvodnja generativnih podlog: • Izbor matičnog stabla • Podizanje matičnih nasada • Skupljanje plodova i vađenje sjemenki • Prosušivanje. klasiranje i čuvanje sjemenki • Ispitivanje klijavosti i energije klijanja sjemena • Stratifikacija • Njega sjemenjaka • Vađenje.postupak eliminiranja dormantnosti sjemena • .Generativno razmnožavanje • Sjemenjaci – predstavljaju križance • Plemku uvijek razmnožavamo vegetativno. klasiranje i trapljenje sjemenjaka .

biokemijska – oslobađa se višak cijanovodične kiseline koja djeluje latentno na stanice kore • 3. hormonalna – izazvana je različitim aktivnostima biljnih hormona (npr. fiziološka – uvjetovana osmotskim tlakom • 4. kod trešnje dominira giberelin. a kod višnje citokinin – nepodudarnost) .Nepodudarnost između podloge i plemke: • 1. mehanička – nije kvalitetno srastanje između provodnih snopova • 2.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful