22.

GRAD I PROMET
GRAD:

- čvorište regionalnog prometa - terminali - autobusni i željeznički kolodvori, luke, aerodromi - ima vlastiti promet: automobilski, pješački, javni - razvijenost i složenost ovisi o veličini

- prometna problematika grada - vrlo složena – prometni sustav grada čine različiti oblici prometa i prometnih mreža - prometni podsistemi unutar prometnog sistema grada – ponekad konkurentski, ponekad surađuju - treba uskladiti – za funkcioniranje grada promet vrlo važan, ključan, - ako ne funkcionira (stane ili nema dovoljan kapacitet) nastaju socijalni i ekonomski problemi - problemi kod velikih gradova: putovanja s kraja na kraj su sve duža, prometni sustav postaje sve složeniji - teško je održavati promet na velikim relacijama i na velikoj površini – polazište su gradska gretanja (migracije) - u prošlosti (predindustrijsko razdoblje) - mali gradovi – bila mala, na kratke relacije - razvoj industrije - demografska ekspanzija gradova - u prvoj fazi stambeni objekti i industrijski pogoni u blizini - bez kvalitetnog prometa nisu moguća putovanja na duže relacije (preveliki utrošak vremena) - razvojem željeznice, a posebice nakon 2. svj. rata - dolazi i do vrlo snažne prostorne ekspanzije gradova - odvajanje pojedinih funkcija (rada, stanovanja, opskrbe…) - potreba za putovanjima - vrste putovanja - različite podjele i kategorizacije prema karakteristikama:
PENDULARNA (NJIHAJNA)

-

· veliki intenzitet i pravilnost - velika masa ljudi, uvijek isti smjer i u isto vrijeme ⇒ olakšano planiranje i organizacija - kretanja zaposlenih sa stalnim radnim vremenom (industrija, trgovina, neke javne službe i sl. - kretanje školske djece i studenata - nisu tako snažna ni pravilna
PROFESIONALNA

- obavljaju se zbog posla, ali nisu tako pravilna - razl. zanimanja koja putuju zbog obavljanja posla - odvjetnici, serviseri i razl. obrtnici, agenti osiguranja… · puno manjeg intenziteta i vrlo nepravilna

132

zabava.moguće neke pravilnosti (kupovina.siromašni češće koriste javni prijevoz.promjene s promjenom strukture gospodarstva: drugačije u doba radnointenzivnih industrija s radom u 3 smjene.utječe na dnevni ritam kretanja .rekreacija i slobodno vrijeme . socijane potrebe…) škola vraćanje kući ► kretanja ovise o mnogim faktorima: .definiranje "špica" (rush-hours) .osobni poslovi . a drukčije s prelaskom u tercijarno društvo 133 .dokumenti."zatišje" 2. liječnik. ali i odlazak u kupovinu ⇒ izraženija špica . 16-18 h .životna dob . 6-9 h .utječe na mobilnost . europsko: od 9-17 h .povratak kući.stvarana stoljećima .organizacija radnog vremena . pravni poslovi .veličina i struktura grada . večernjim i noćnim satima · većinom vrlo nepravilna .socijalni sastav . utakmice…) prema motivima kretanja − − − − − rad i obavljanje profesionalnih poslova kupovina i obavljanje osobnih poslova slobodno vrijeme (sport.najviše putuje dobna skupina 25-40 (50) godina.uobičajeno u popodnevnim.KRETANJA ZBOG OSOBNIH RAZLOGA - .automobilizacija . općenito su manje mobilni . Chicaga: dvije velike koncentracije kretanja: 1. preraspodjela početka radnog vremena (neki poslovi od 6. neki od 7.klasično: od 6-14 h. .životni standard . rekreacija. izrazito prevladavaju kretanja na rad .u siromašnijim društvima mali udio slobodnog vremena i kupovine.radi izbjegavanja ("razvlačenja") špica.dominiraju kretanja u pravcu mjesta rada 10-14 h .opskrba - za kratkoročne za srednjoročne za dugoročne potrebe . neki od 8 ili 9 h) pr.

nadzemni. Berlin.: London početkom 19. posebice u manjim i srednje veličine . tramvaj 30-40 g.rezultat dnevnih kretanja u gradu . I.manji kapacitet . = svima) . DU.trolejbus .pokušaj ujedinjavanja prednosti oba prometna sredstva – svi spadaju u sredstva malog kapaciteta → rastom gradova ova sredstva teško zadaovoljavaju potrebe .pr. DU. (ovisno o prostornoj strukturi) . . ili manje.uveden u mnogim gradovima: u HR: ZG. Glasgow… .mali kapacitet ⇒ skupo i nepraktično ⇒ ograničeno značenje .iskustva pokazala da već iznad 500000 st.snažna ekspanzija ⇒ u mnogim gradovima postaje dominantan oblik prometa. st. oblika . Opatija . 1900.u mnogim gradovima izbaciju se tramvaji (F.uvodi se nakon 1. Opatija) .postali milijunski gradovi još u 19.kombinacija autobusa i tramvaja .tri glavna oblika: 1. st.potaknuo razvoj gradova jer je omogućavao brže putovanje. st. lakše i jeftinije se uvodi (mreža).) .namijenjen i dostupan svima. na površini… metro: 1869.ekološki manje prihvatljiv .podzemni.ugl. omogućuje masovna kretanja .kraći vijek upotrebe (20-ak g.kočije koje su se kretale na određenim relacijama . a posebice iznad 1 mil.GRADSKI PROMET .prilagodljiv. RI.San Francisco: tramvaj vikla "sajla" . st. JAVNI GRADSKI PROMET . rata .pojavom željeznice omnibus je stavljen na tračnice ⇒ konjski tramvaj . Paris. OS.u usporedbi s tramvajem ima i neke slabosti: .potreba se javlja s porastom veličine na 30-50 tis. . a time i kretanje na veće udaljenosti .. struje 1880-ih. punu afirmaciju doživio u SAD-u (ne samo putnički nego i teretni) . omogućio slobodnije kretanje .najvažniji .sredstva velikog kapaciteta razl. treba 134 . neuspješne alternative .prvi oblik: omnibus (lat. svj. New York.metro i (pri)gradska željeznica . Paris krajem 19. Hamburg.autobus . st.velika promjena nastupila izumom el. RI.London..električni tramvaj izmišljen u Europi. .

od 1970-ih godina JGP zapada u krizu. radijalne . tangencijalne .nastanak gradskih regija ⇒ distinkcija užeg gradskog i prigradskog prometa  razlike u: − − − prometnim sredstvima obliku i duljini linija frekvenciji tipovi linija u gradu: 1. dijametralne .rast automobilizacije . duljina linija) – daljnji gubitak putnika ORGANIZACIJA JGP .uvesti metro i prigradsku željeznicu jer autobus/tramvaj/trolejbus nisu dovoljni  U-Bahn .promjena načina života .prigradska željeznica .između centra i rubova formalnog grada 2.obično oko samog centra grada 135 .samo dodiruju jezgru 4. gužve…) ⇒ razl kombinacije: u Stuttgartu tramvaj u središnjem dijelu grada vodi pod zemljom (polumetro?)  S-Bahn .okretanje individualnom prijevozu ⇒ gubitak putnika – pad ekonomičnosti – nemogućnost obnove voznog parka – –smanjenje razine usluge (frekvencija.obliku i strukturi grada . kružne . najvažniji: .povezuje grad s gradskom okolicom .glavnim gradskim tokovima  prilagodba novim tendencijama razvoja gradova: .podzemna željeznica .izbjegava koliziju s drugim oblicima prometa (križanja.širenje grada u okolicu .veličina grada .kroz centar spaja dva ruba grada 3.povezuje centar i rub grada .ovisi o brojnim faktorima.promjene gospodarske strukture ⇒ nejednako radno vrijeme . posebice površinski oblici prijevoza razlozi: .

isključuju tranzitni promet .velika gustoća .(stari gradovi.(zagušenje. onečišćenje) .jači razvoj počinje u razvijenim zemljama još 1960-ih."zeleni valovi". prestiž? .podrška razvoju prilagodbom gradova . naplata ulaska u zonu . jednosmjerne ulice . više traka) . komfor.5.ne može se rušiti i pregrađivati) ⇒ svijest da se razvoj grada ne može bazirati na automobilskom prometu mjere: .korištenje istog prometnog puta ⇒ usporavanje oba . snažno ekspandira 1970-ih .izraženije Europi .mali kapacitet.parcijalna (u neko doba. kolizija s JGP .) • uvođenje žutih traka • uvođenje "plavih zona" • ograničenje trajanja parkiranja… • gradnja javnih garaža na rubu grada 136 .automobili prvo izbačeni iz cityja postaju pješačka zona . a reguliranje ili ograničenje automobilskog .izgradnja prometnica prilagođenih automobilima (široke.isti prometni put). par-nepar model.poticanje JGP. periferne .udobnost. obično viši standard .ograničenja prometa: • zabrana:.potpuna . odvoženje djece u školu/vrtić) ⇒ nepravilnost . osobne potrebe.ekološki manje prihvatljiv (potrošnja energije i prostora. k tome u pravilu slabo iskorišten ⇒ neracionalan .obilaznice . povijesno vrijedne zone .individualni promet .iako se često koristi za kretanje na posao (pravilnost!) .karakteristike: .ubrzavaju promet .ekonomski manje prihvatljiv .kolizija s JGP .posljedica koncentracije stanovništva. AUTOMOBILSKI PROMET .omogućava obavljanje usputnih poslova (kupovina.posebice u Americi – već 1970-ih: svijest o nedostacima + snažno jačanje automobilskog prometa ⇒ konkretni problemi .omogućava individualno kretanje .London.spajaju jezgru i satelit 2. ulice ograničenog kapaciteta.

terminala .tjedna . . Dubrava. ali ipak nejednoliko  odvija se na kratkim relacijama (uobičajeno 1-2 km) – samostalno ili u kombinaciji s JGP ili automobilskim prometom – varijabilnost • VREMENSKA ..mjesta gradskih i regionalnih čvorova.na linijama JGP manja je frekvencija i gustoća linija (infrastruktura) – P&R (park and ride) .koncentracija . već i onih srednje veličine . trgovački i/ili zabavni centri .podzemni i nadzemni . ali ne i na gradsku regiju .Gl. popodnevnim i večernjim . drugačije vikendom . .ostaviti automobil na parkiralištu (pri)gradske željeznice i nastaviti javnim prijevozom 3.zone rijetkog pješačkog prometa .⇒ dalo samo ograničene rezultate. ima veliku ulogu u suburbanizaciji i prigradskom prometu .godišnja (sezonska) .spontane (poluuređene) .većina gradova.osobni autom.dnevna: najjači tokovi u jutarnjim satima.različiti motivi .pojačana trgovačka.planski uređene pješačke zone u centru . Črnomerec.. ugostiteljska i zabavna funcija. razl..važni prolazi ( passage) .jače ljeti nego zimi • PROSTORNA .zone gustog pješačkog prometa . usluge.pojedini dijelovi grada s prevladavajućim stambenom funkcijom .veliki poslovni objekti. kolodvor. PJEŠAČKI PROMET – javlja se u svim dijelovima grada i u svako doba. automobilski promet i dalje ekspandira – to se odnosi na formalni grad..(bez fukcija koje bi privukle nerezidente) 137 .drugačije je tijekom radnog tjedna.

uočena važnost planskog povezivanja toh procesa – ideja da prometnice trebaju omogućiti normalni razvoj tj. st.prostorno širenje grada .željeznica dolazi do rubova grada i tamo se formiraju ► kolodvorske zone .tako su smještene kolodvorske zone ► razvoj prvih predgrađa . srandardizirane kuće za stanovanje (uposlenika) ZG: širenje I-Z . Podsused . .lokacija industrije.privlače pojedine tercijarne funkcije .ako su tarife pogodovale kretanjima jačao je razvoj pr.dva načina djelovanja: .UTJECAJ PROMETA NA PROSTORNI RAZVOJ GRADA – moderni gradovi razvijaju se od industrijske revolucije .u pravilu reprezentativne zgrade za javne sadržaje.uz stanice na lokalnim linijama (ako i je bilo) pr.teretni kolodvori . skladišta ⇒ specifični sadržaji i morfologija .ta dva procesa odvijala su se spontano (ponegdje stihijski).razvoj prometnog sustava ⇒ do 30-ih g. ⇒ u posljednjih 60-70-80 g. odrediti glavne pravce širenja grada dominantan utjecaj dvaju oblika prometa:  GRAD ŽELJEZNIČKOG PERIODA . već krajem 19. 20 st. povećano na 50 ili i 100 km  širenje duž željezničkih pravaca ⇒ zvjezdasti oblik grada (ovisno o broju i smjeru linija) → unutar grada moguće i ograničavajuće djelovanje .putnički kolodvori .spontano se razvijao.: Belgija . nema sistematske politike koja bi povezivala razvoj grada i prometa .otežana komunikacija. utjecaj na mrežu 138 .do 25 km vrlo jeftino.stimulirala kretanja na većim relacijama .jačanje stambenih funkcija .snažno prostorno širenje omogućeno razvojem prometa dva paralelna procesa: .dosta određeno tarifnom politikom .

posljedica ekonomskog sistma koji do 1990-ih nije bio tržišni 139 .formiranje gradskih regija . skladišta.duž željezničkih pravaca.koncentracija uslužnih i dr. posljedica: suburbanizacija i metropolitanizacija . promet). grade i drugu obilaznicu . cestovnih pravaca.ulica.. Zagreb: 1980 .omogućeno cestovnom infrastrukturom .. novih.. autobusni kolodvori.zapravo nedovršena . Madrid. djelatnosti u satelitima .  TERCIJARNA FAZA RAZVOJA – postindustrijski period – uključivanje automobilskog prometa → širenje grada u okolicu . ali i "popunjavanje" praznina između njih .broj sadržaji: trgovina.iskorištene vrijedne zone u blizini centra  gl. kamionski terminali. industrija (vezana uz cest.brz rast (brži od centra) ...s određenim zakašnjenjem ..mnogi gradovi nakon "popunjenja" duž jedne.dobro poznate zakonitosti . hoteli.Boston.zagrebačka kružna obilaznica .gradnja obilaznica ⇒ izdvajanje točki posebne privlačnosti: sjecišta radijalnih linija i obilaznica .lako se gradi . .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful

Master Your Semester with Scribd & The New York Times

Special offer: Get 4 months of Scribd and The New York Times for just $1.87 per week!

Master Your Semester with a Special Offer from Scribd & The New York Times