P. 1
Slobodna Bosna [broj 864, 30.5.2013]

Slobodna Bosna [broj 864, 30.5.2013]

|Views: 22|Likes:
Published by Tiskarnica
Slobodna Bosna [broj 864, 30.5.2013]
Slobodna Bosna [broj 864, 30.5.2013]

More info:

Published by: Tiskarnica on Jul 07, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

10/11/2013

pdf

text

original

KO JE PAKOVAO BUDIMIRU: LAGUMD@IJA, RADON^I], ^AVKA, ZUBAC...

TO^AK D.O.O. JELAH-TE[ANJ Ul.Titova bb Jelah 032 666 833 667 720, 666 226

PROIZVODNJA I PRODAJA DRVENE STOLARIJE URE\ENJE ENTERIJERA

www.slobodna-bosna.ba

SADR@AJ
12 PREOKRET U ISTRAZI PROTIV @IVKA BUDIMIRA
PRAVNA LEKCIJA IZ USTAVNOG SUDA
Pro{lotjedna odluka USTAVNOG SUDA BiH kojom je nalo`eno pu{tanje iz pritvora @IVKA BUDIMIRA ne predstavlja samo pouzdanu najavu radikalnog zaokreta u istra`nom procesu protiv predsjednika Federacije BiH, nego i do sada nevi|enu pljusku Dr`avnom sudu i Tu`iteljstvu; na{a novinarka otkriva nove kontroverzne detalje koji upu}uju da su se u dosada{njoj istrazi tu`itelji OLEG ^AVKA i DIANA KAJMAKOVI] rukovodili politi~kim interesima a ne borbom protiv kriminala

www.slobodna-bosna.ba

32 BESRAMNO
^EGA(R) SE PAMETAN STIDI, DRAGAN LUKA^ SE HVALI

52 POZITIVNE VIBRACIJE
IDE MILE ZAGREBA^KOM PRUGOM
Prvi ~ovjek zagreba~ke grupe HLADNO PIVO za na{ magazin govori, naravno, o “Pivu” i pivu, njihovom dvadeset i petom ro|endanu, o zagreba~kom, beogradskom i sarajevskom koncertu, “[amaru”...; MILE KEKIN ro|en je u Njema~koj, dvije godine `ivio je u Tuzli, a ve} je dvadeset i pet godina {ef jednog od najzna~ajnijih punk bendova na ovim prostorima

Slobodna Bosna je u posjedu nalaza i mi{ljenja Ljekarske komisije za medicinsko vje{ta~enje u postupku po zakonu o provo|enju kontrole zakonitosti kori{tenja prava iz oblasti bora~ko-invalidske za{tite prema kojem je „pacijentu“ Zoranu ^egaru po~etkom februara 2013. godine stepen invalidnosti sa dotada{njih 80 smanjen na 50 procenata. Prije tri godine ZORAN ^EGAR „samoinicijativno“ je oti{ao u invalidsku penziju iz koje se vratio zahvaljuju}i presudama nadle`nih sudova, ali i aktuelnom direktoru FUP-a DRAGANU LUKA^U, koji je Zorana ^egara u policiju vratio u „velikom“ stilu”

SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

16 TRIBUNAL U HAAGU
PRESUDA “HRVATSKOJ [ESTORCI“
Nakon pet godina su|enja, vi{e od dvije stotine svjedoka i preko 10.000 ulo`enih dokaznih materijala, sudije u Haagu zaklju~ile su da su zlo~ini po~injene na teritoriji Hrvatske zajednice (kasnije republike) Herceg-Bosne bili dio udru`enog zlo~ina~kog poduhvata, koji je po~eo sredinom januara 1993. godine, a u kojem su u~estvovali i ~elnici susjedne Republike Hrvatske, predvo|eni tada{njim predsjednikom Franjom Tu|manom. Ovo je jo{ jedna presuda prema kojoj je Tu|man bio u~esnik zlo~ina~kog poduhvata. Dosada{nje su oborene u `albenom postupku koji za ovu {estorku tek slijedi

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LON^ARI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 BOR BANKA d.d. 1820000000147912 MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

48 NOGOMET
PAPETOV LETE]I TREBINJAC
Deset godina nakon {to je stigao u engleski nogomet, golman reprezentacije BiH i STOKE CITYJA ASMIR BEGOVI] (26) progla{en je najboljim vratarom engleskog prvenstva protekle sezone; za SB Begovi} govori o sazrijevanju, odrastanju u izbjegli{tvu, svojoj intimi, novom klubu

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

30.5.2013. I SLOBODNA BOSNA

3

MINI MARKET
BLOKADA, TU SE PENJE, TU SE PADA PAT POZICIJA VLASTI TUZLANSKOG KANTONA

Beogradski sud blokirao imovinu Slobodana Stankovi}a dok ne vrati dug “Komgrapu”
Slobodan Stankovi} i njegovo preduze}e Intergral - in`enjereng iz Lakta{a, ne mogu vi{e raspolagati imovinom beogradskog “Komgrapa”. Ova odluka Privrednog suda u Beogradu je na snazi sve dok Stankovi} ne vrati ovom preduze}u 775 hiljada eura, koliko im je ostao du`an. Ova odluka prakti~ki zna~i da Stankovi} vi{e ne mo`e ni{ta iznijeti iz preduze}a, u ~ijem vlasni{tvu sudjeluje sa 64 posto akcija. Darko Matija{evi}, predsjednik Nadzornog odbora “Komgrapa”, potvrdio je “Slobodnoj Bosni” da je ova odluka donesena prema prijavi sindikata ovog preduze}a. “Paralelno sa ovim, razmatraju se na nadle`nim sudovima i u agencijama na{i zahtjevi da se poni{ti privatizacija Komgrapa zbog {tete koja je ve} nanesena preduze}u (prodaja

Ni jedan od dva koaliciona bloka u Tuzlanskom kantonu ne može bez međusobne suradnje osigurati skupštinsku većinu

Zlatko Lagumd`ija i Sulejman Tihi}

Slobodan Stankovi}

Ni jedan od dva koaliciona bloka u Skup{tini Tuzlanskog kantona nema potrebnu ve}inu za formiranje izvr{ne vlasti. Ranija ve}ina okupljena oko SDP-a raspala se nakon {to su tri od ukupno ~etiri poslanika SBB-a otkazala lojalnost partiji Fahrudina Radon~i}a i priklju~ila se klubu „nezavisnih“. Koalicioni ugovor sa SDPom jednostrano je otkazao i tamo{nji HDZ, pa je nekada{nja skup{tinska ve}ina spala na tre}inu, mahom SDP-ovih, poslanika. Koalicioni blok okupljen oko SDA s lako}om je smijenio raniju kantonalnu vladu premijera Seada ^au{evi}a, no kod formiranja nove vlade iskrsli su za sada nepromostivi problemi. Na sjednici Skup{tine, koja je odr`ana sredinom sedmice, pokazalo se da ni koalicioni blok predvo|en SDA nije ni{ta ~vr{}i od koalicionog bloka SDP-a. BPS je u posljednji trenutak povukao svoje potpise sa prijedloga za imenovanje novog mandatara, dvojica zastupnika Narodne stranke Radom za boljitak uop}e se nisu pojavili na sjednici Skup{tine, dok je Stranka za BiH ostala vjerna vlastitoj odluci da ne sudjelu-

je u izvr{noj vlasti ni na jednoj razini. Trenutni raspored politi~kih snaga u Tuzlanskom kantonu je takav da ni jedan od dva bloka ne mo`e obezbijediti skup{tinsku ve}inu. SDP je u Tuzlanskom kantonu prakti~no ostao bez i jednog relevantnog koalicionog partnera, a ~ini se da ni SDA ne stoji puno bolje. Duboka kriza u Tuzlanskom kantonu mo`e se prevladati na samo jedan na~in obnovom koalicionog partnerstva SDP-a i SDA. I jedan i drugi blok imao je dovoljno vremena da isproba rezervne kombinacije, ali se pokazalo da je svaka kombinacija koja zanemaruje izbornu volju gra|ana osu|ena na neuspjeh. Na izborima 2010. godine gra|ani Tuzlanskog kantona listom su podr`ali SDP i SDA, i ove dvije partije, ako imalo dr`e do vlastite vjerodostojnosti, du`ne su me|usobno sura|ivati i obezbijediti stabilnu zakonodavnu i izvr{nu vlast. Inat je lo{ saveznik razumu i to bi napokon trebali shvatiti nekada{nji bliski prijatelji a dana{nji “nepomirljivi” rivali Zlatko Lagumd`ija i Sulejman Tihi}. (A. Metiljevi})
SLOBODNA BOSNA I 30.5.2013.

4

MINI MARKET
FOTO NEDJELJE
MILUTIN STOJ^EVI]

Nova donacija Japana za Sarajevsku filharmoniju

zgrade u Kosovskoj ulici u Beogradu, op.a), nepo{tivanje privatizacionog ugovora, te na{e `albe koje se odnose na nenov~anu {tetu”, ka`e Matija{evi}. Svi zakonski potezi koje je povukao NO i sindikat “Komgrapa” proizvod su njihovog straha da Stankovi} ne poku{a da proda “Komgrap”, {to je svojevremeno i u~inio ponudiv{i firmu Milu \ura{kovi}u, vlasniku Niebens grupe (prvo objavljivanjem tendera, a zatim usmeno). Naravno, sada je otvoreno pitanje: ~iji je trenutno “Komgrap”, ako ve}inski vlasnik ne mo`e raspolagati dionicama? (N.D.)

FO^ANSKI PROPISI

Suspendirani ~uvari KP Fo~a, koji su omogu}ili bjekstvo Radovana Stankovi}a, vra}eni na posao i naplatili od{tetu!
Radnici Kazneno-popravnog zavoda u Fo~i koji su suspendirani s posla 2007. godine, zbog bjekstva iz zatvora Radovana Stankovi}a osu|enog za ratne zlo~ine, ne samo da su vra}eni na posao nego su iz bud`eta Republike Srpske naplatili od{tetu u iznosu od 136 hiljada KM, uve}anu za zatezne kamate. Sedam suspendiranih radnika KPZ-a “Fo~a” tu`ilo je Ministarstvo pravde RSa i lak{e nego su o~ekivali dobili spor. Najve}a od{teta ispla}ena je biv{em pomo}niku direktora KPZ-a Fo~a Mili Krsmanovi}u - 25.337 maraka, kao i zatezna kamata na ovaj iznos. Zatvorski ~uvar Miroslav Blagojevi} naplatio je 15.670 KM od{tete, Zdravko Vre~o 18.929 KM, Dragan Ma{i} 19.721 KM, Sr|an Viloti} 16.219 KM, Miro Prodanovi} 23.807 KM i Goran Milo{evi} 17.702 KM.

30.5.2013. I SLOBODNA BOSNA

5

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

STO JEDANAEST GODINA SRAMOTE
Pi{e: SENAD AVDI]

Ukoliko, uskoro, Tribunal u Haagu, a dosadašnja iskustva (osobito posljednje sa oslobađajućom presudom generalu Momčilu Perišiću) ne isključuju takvu mogućnost, oslobodi odgovornosti šefove srspkog SDB-a Jovicu Stanišića i Frenkija Simatovića za zločine u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, suočit ćemo se sa dalekosežnom, pravomoćnom nepravdom: samo je Hrvatska bila međunarodno upletena u rat u Bosni i Hercegovini (kroz slučajeve Blaškić, Kordić, moguće i “šestorka”). Za to neće biti kriv samo politizirani, neuvjerljivi Haški tribunal, nego i kratkovida, autistička, neoprezna politika Franje Tuđmana. Svi ćemo znati da to nije istina, da je neadekvatno činjeničnom stanju, ali historija neće biti senzibilna na drugačije argumente osim pravomoćnih…

S

a svakog kioska pored kojeg sam pro{ao jutros, satdva prije izricanja presude {estorici visokih (najvi{ih) hrvatskih politi~kih du`nosnika u Haagu, zurila je u mene podebela knjiga naslovljena “UZROCI RATA” i podnaslovljena “BOSNA I HERCEGOVINA OD 1980. DO 1992. Autor je prof.dr. Ivo Lu~i}. Vidio sam tu knjigu upravo kod profesora Lu~i}a, prije mjesecdva, kada nas je neki stjecaj okolnosti spojio za istim stolom u Sarajevu u jednom u hladnom i zategnutom ozra~ju. Nisam mu je htio tra`iti na poklon, kupit }u je kada se to bude moglo u Sarajevu. I ho}u, koliko sutra.

i{ta ovdje na~elno nije, niti bi trebalo biti sporno osim kredibiliteta (vjerodostojnosti) autora komentara: da je profesor Lu~i} u vrijeme kada je bio Bog i batina obavje{tajno-sigurnosne zajednice Hrvatske zajednice “Herceg-Bosna” radio na tome da se zlo~ini, ~ije postojanje ne spori, istra`e i dokumentiraju, a njihovi po~initelji zakonski procesuiraju, tada uop}e ne bi bilo potrebe za aktiviranjem “me|unarodnog pravnog poretka”, dakle Tribunala za ratne zlo~ine u Haagu. Ako je (u {to su se ~itatelji “Slobodne Bosne” prije dva mjeseca nedvosmisleno mogli uvjeriti iz objavljenih transkripata)

N

[est lica uzalud u Haagu tra`ili pisca koji ih je
Prije tri dana, u ponedjeljak, profesor Lu~i}, sa statusom “gosta komentatora” je u Ve~ernjem listu u “komentaru dana” komentirao dana{nju presudu “hrvatskoj {estorci u Haagu”. Imam, generalno, ozbiljne rezerve prema svakoj takvoj avanturi, dolazila ona od predstavnika akademske (Lu~i}) ili odvjetni~ke zajednice (odvjetnik Ante Nobilo) koji komentiraju doga|aj koji se jo{ uvijek nije odvio, desio. Kao {to lijepi obi~aji ne dopu{taju komentiranje pravomo}nih sudskih presuda, jo{ je nedopustivije komentirati one prvostupanjske koje jo{ nisu izre~ene! “Svi oni koji vjeruju u postojanje pravde i funkcioniranje me|unarodnog pravnog poretka”, pi{e pri kraju svoga komentara prof. Lu~i}, “imaju pravo o~ekivati da }e se {estorica optu`enih za udru`eni zlo~ina~ki poduhvat ve} u srijedu vratiti doma”. Tekst okon~ava ovako: “U svakom slu~aju, ‘udru`enog zlo~ina~kog poduhvata’ nije bilo, a za po~injene zlo~ine trebaju odgovarati njihovi po~initelji”.
6

znao svaku, pa i privatnu potankost, neke i neukusne, blasfemi~ne, neprobavljive detalje iz biografije, djelovanja ~elnika Hrvatske demokratske zajednice BiH i o tome pohitio informirati Franju Tu|mana, onda je morao znati i jo{ sva{ta ne{to. Za zlo~ine, logore, progone: da je Lu~i}, a mogao je, imao je sve kako formalne tako i vaninstitucionalne prerogative i ovlasti, pohapsio HVO-ve vandale iz Stoca, ru{itelje Mostara, piromane iz Prozora... niko nikada ne bi Hrvatsku mogao optu`iti, niti dovesti u kontekst “me|unarodnog oru`anog sukoba i karaktera rata u BiH”. rije skoro ta~no deset godina, u ljeto 2003. godine, na{ao sam se u studiju Hrvatske televizije, u emisiji Nedjeljom u dva sa generalom Slobodanom Praljkom. Uz sebe sam imao navrat-nanos popunjenu, mr{avu fasciklu sa nekoliko njegovih intervjua, ratnih naredbi i borbenih izvje{}a. Praljak se dolaze}i u studio uprtio sa dva ogromna cekera iz kojih se su se preljevali nedvosmisleni dokazi i, tvrdio je, ko suza ~ista svjedo~anstva o njegovoj vite{koj ulozi u ratovima u

P

SLOBODNA BOSNA I 30.5.2013.

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

HISTORIJSKI SNIMAK RU[ENJA
Stari most je za sudije Ha{kog tribunala bio legitiman vojni cilj

Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Imao sam pred sobom sa`etak ekspertskog izvje{taja profesora Cirila Ribi~i~a, Slovenca kojeg je Ha{ko tu`iteljstvo prije nekoliko godina od njega naru~ilo. U toj ekspertizi prof. Ribi~i~ je na nekoliko stotina stranica, ta~ku po ta~ku, analizirao i dokazao da je “Herceg - Bosna” u pravnom, zakonodavnom, monetarnom, fiskalnom, poreskom, policijskom, obavje{tajno-sigurnosnom… segmentu bila integrirana u ustavnopravni sustav Hrvatske, a nijednom, ba{ nijednom ciglom Bosne i Hercegovine. “Ciril Ribi~i~ je jedna propalica, komunjara”, grmio je general Praljak. Nudio mi je, dok smo nakon emisije, uglavnom nekonfliktno, }askali u televizijskom bircuzu, o svemu i sva~emu, ne{to od te gra|e. Kazao sam mu, koliko se mogu sjetiti,a mogu uvijek takvih “}askanja”, da je bolje da to {to ima sa~uva za Haag. Nisam bio ubije|en da }e biti optu`en, samo mi je vi{e logika nego intuicija takav scenarij diktirala, a on je bio uvjeren da ne}e.

predstavnika “Crvenog kri`a”, UNHCR-a“, raznorazne diplomatsko-humanitarne ~eljadi-supervizora. “A kako }u ja donijeti naredbu da se logori rasformiraju?”, pitao je premijer “Herceg Bosne”, Prli}, bolesni tehnokrata i velemajstor proceduralne ta~nosti i preciznosti, “ako nikada nije donesena odluka/naredba da se oni uop}e formiraju. “Sjedi i otkucaj naredbu, najprije o formiranju logora, a potom o njihovom rasformiranju”, diktirao mu je Grani}. Prli}, bespogovorni vojnik svake partije na vlasti, to je u~as uradio, potpisao, napisao i efikasno proveo “u djelo”- ne slute}i da je sam sebi potpisao 25 godina robije. Biv{i njegov kolega, premijer Republike Srpske, Vladimir Luki}, jedan neotesani drumski razbojnik, danima u Haagu, kao svjedok odbrane Radovana Karad`i}a, svjedo~i kako su “hrvatska” i “srpska” strana, dakle on i “premijer Prli}” manje-vi{e sve “otvorene probleme” rije{ili u ljeto 1993. godine. Do najmanje sitnice, kakva je bila

e, lakovjerne, iskoristio i ostavio neshva}ene u zatvoru
va dana prije nego {to }e morati oti}i u Haag, Jadranko Prli} mislio je, vjerovao u to, ~vrsto, bez rezerve (vjerojatno mu je to neko iz me|unarodnog “gornjeg sloja”, ~vrsto obe}ao i garantirao) da njega nikada ne}e sti}i optu`nica Tu`iteljstva u Haagu. Tada{nja glavna urednica Oslobo|enja Senka Kurtovi} uradila je dvadesetak sati pred Prli}ev odlazak/deportaciju u Haag intervju sa njim u Zagrebu i do`ivjela nepodijeljeni medijski lin~ i prezir u ovda{njoj javnosti; jo{ se profesor Jadranko, kazala mi je kasnije Senka, nadao da }e izbje}i tu sudbinu, da je posrijedi neka zabuna, grubi previd, oma{ka. Jedan zajedni~ki prijatelj, ukoliko Prli} uop}e prijatelja ima, opri~ao mi je, iz prve ruke, kako je izgledao povijesni ~in raspu{tanja harcegova~kih logora-mu~ili{ta, pred kraj ‘93 ili na samom po~etku ‘94. Franjo Tu|man, pritije{njen uza zid neoborivim dokazima Zapada o torturama i ne~ovje~nom postupanju sa zarobljenim Bo{njacima, poslao je svog ministra vanjskih poslova Matu Grani}a u Hercegovinu da zavrne ruku, ako treba i {iju gazdama Herceg-Bosne da istog ~asa moraju raspustiti logore. Uz dr. Grani}a u toj kaznenoj ekspediciji se nalazio i ministar vanjskih poslova BiH Haris Silajd`i} i buljuk

D

“otvaranje veleposlanstva “Herceg Bosne” na Grbavici- nedaleko od {taba Veselina Vlahovi}a Batka. Mo`da u drugostupanjskoj presudi @albeno vije}e Tribunala u Haagu, odnosno Theodor Meron, preina~i odluku Sudskog vije}a kojim je predsjedavao Francuz Jean Claude Antonetti (i ptice po Haagu znaju da se njih dvojica ne podnose).

U

koliko, uskoro, Tribunal u Haagu, a dosada{nja iskustva (osobito posljednje sa osloba|aju}om presudom generalu Mom~ilu Peri{i}u) ne isklju~uju takvu mogu}nost, oslobodi odgovornosti {efove srspkog SDB-a Jovicu Stani{i}a i Frenkija Simatovi}a za zlo~ine u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, suo~it }emo se sa dalekose`nom, pravomo}nom nepravdom: samo je Hrvatska bila me|unarodno upletena u rat u Bosni i Hercegovini (kroz slu~ajeve Bla{ki}, Kordi}, mogu}e i “{estorka”). Za to ne}e biti samo kriv politizirani, neuvjerljivi Ha{ki tribunal, nego i kratkovida, autisti~ka, neoprezna politika Franje Tu|mana. Svi }emo znati da to nije istina, da je neadekvatno ~injeni~nom stanju, ali historija ne}e biti senzibilna na druga~ije argumente osim pravomo}nih…
7

30.5.2013. I SLOBODNA BOSNA

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK, 23. MAJ
Danas je tokom rasprave u „slu~aju Budimir“ tu`itelj OLEG ^AVKA optu`io advokate da povjerljive informacije iz prikupljenih dokaza dilaju novinarima Slobodne Bosne. [to advokati nisu osporili, niti ja `elim demantirati. Ali advokati nisu, a ^avka jeste, a`urno i, {to je mnogo va`nije, nezakonito dohaberili Dnevnom avazu da je preuzeo istragu o „[evama“ i da }e prvi biti saslu{an SEMIR HALILOVI]. Tad i tad, u toliko i toliko sati... Advokati, reprezentaciji jo{ se nekako i dr`i, ali ni izbliza nema nedodirljiv status, kakav ima, recimo, Robin van Persie. Menad`eri Bayerna su mu ve} u Londonu, sve dok nije postigao pobjedonosni gol, pripremali nogu u tur. Ba{ je dobro i potpuno je pravedno {to je Robben odlu~io finale Lige prvaka!

NEDJELJA, 26. MAJ
NERMIN NIK[I], predsjednik Vlade Federacije, na svom facebook profilu demantira vijest sa portala „Slobodne Bosne“ da je sa partijskim drugovima vi|en u Londonu ve~er uo~i odr`avanja utakmice Lige prvaka izme|u Bayerna i Borussije Dortmund. Dobro, malo smo zeznuli, me|u SDP-ovskom elitom koja je to ve~er derne~ila u jednom londonskom restoranu zbilja nije bilo Nik{i}a (i za to se izvinjavamo) bio je ministar ZLATKO LAGUMD@IJA, bila su dva komada Damira (ministar Had`i} i hoh{tapler Fazli}), bio je {ef Elektroprivrede BiH ELVEDIN GRABOVICA. Smatrali smo da Nik{i} apsolutno i po svemu zaslu`uje mjesto me|u kremom SDP-a. Nik{i}a bi trebalo zabrinuti, trebao bi se zadeverati kako je i zbog ~ega izgubio taj zvjezdani

za razliku od tu`itelja kojem je najve}e profesionalno priznanje izbor za „li~nost godine“ u „Avazu“, znaju da se sudski procesi ne vode, niti dobijaju u medijima, nego u sudnici. Ako zna{ i ukoliko umije{.

prvim sedmicama bio je glavni urednik Televizije Sarajevo. Bila su to u`asna, gadna, neponovljivo okrutna vremena, ne samo za novinarstvo. Pi{e Peji}, na jednom mjestu, skoro lamentira nad svojom profesionalnom sudbinom na po~etku rata: „Od rata postoji samo jo{ jedna gora stvar - kada u ratu ne zna{ {ta se de{ava. Ili, da ka`em druga~ije, jedina gora stvar od rata u jednoj dr`avi jeste kada rat po~ne u dr`avi koje nema“. Hm, ne znam {ta da mislim; ja sam i prije rata, a kamoli u ratu, znao „{ta se de{ava“, ali mi to i nije bogzna kako pomoglo...

SRIJEDA, 29. MAJ
Od svih {tampanih medija u regiji samo banjalu~ke „Nezavisne novine“ nisu danas objavile vijest da je Privredni sud u Beogradu zabranio Dodikovom omiljenom tajkunu SLOBODANU STANKOVI]U raspolaganje ogromnom imovinom firme „KOMGRAP“ u Srbiji. Od svih elektronskih medija u regiji jedino se na Radioteleviziji Republike Srpske nije „probila“ ta neugodna vijest. Prebacio sam sino} na posljednje vijesti na RTRS-u da provjerim kako je okon~ana utakmica Dodikove Igokee protiv [irokog u dvorani u Aleksandrovcu (i nju je, kao i sve drugo, sagradio Stankovi}). „Igokea“ je pobijedila, pa je ta vijest prona{la svoje mjesto u Dnevniku. Ne bih se smio zakleti da bih saznao rezultat da je trijumfovao „[iroki“...

PETAK, 24. MAJ
Iz jedne obavijesti koja mi je danas stigla od stanovite karitativno-crkvene institucije saznajem da }e njeni ~elnici odr`ati misu, molitvu, za hrvatske uznike, poglavito generale koji o~ekuju presudu u Haagu. Razmi{ljam, majka mu stara, pa i @IVKO BUDIMIR je i uznik i hrvatski general, za{to se dio mise i na njega ne bi odnosio. Ili su, mo`ebiti, odnekud organizatori, sve}enici, prije svih znali da }e Ustavni sud BiH danas osloboditi Budimira?!

SUBOTA, 25. MAJ
Navijao sam u ve~era{njem (fantasti~nom!) finalu Lige prvaka za dortmundsku Borussiju, ali `iv bih se pojeo, sigurno bi mi ne{to bilo da ARJEN ROBBEN nije dao gol za BAYERN. Proslavio je prije toga mali nizozemski }elavko Hrvata Mand`uki}a, na tanjuru mu dao loptu, ali nije to ni izbliza to. Proma{io je dvije stoprocentne prilike, koje ozbiljan nogometa{ zavezanih o~iju realizira. Pro{le je godine proma{io u finalu penal, pa je Chealsea ni kriv ni du`an postao evropski prvak. Robben je najpotcjenjeniji veliki igra~ u posljednjoj deceniji. Najurili su ga i ponizili u Realu, u Bayernu i kada nije povrije|en, a naj~e{}e jeste, bio je tretiran kao nu`no zlo, nizlje~ivi i nepopravljivi peh-igra~. U mati~noj nizozemskoj
8

status u stranci. Ali, sumnjamo da }e se zapitati nad tom ~injenicom; kada ga ba{ nimalo ne brine {to mjesecima ni{ta ne radi, ne ide na posao, a prima bezobrazno veliku pla}u, a jo{ se nikome zbog toga nije izvinio.

PONEDJELJAK, 27. MAJ
U ve~era{njoj emisiji Po{teno Federalne televizije predsjednik Federacije @IVKO BUDIMIR prisiljen je odgovarati i na vrlo neugodna, {kakljiva, provokativna pitanja voditeljice DU[KE JURI[I]. Budimir odgovara mirno, bez nervoze, ‘ladan ko {pricer. Na njegovom mjestu ZLATKO LAGUMD@IJA bi popio kanister vode!

UTORAK, 28. MAJ
Nemam vremena da danas, osim dijagonalno i napreskake, pro|em kroz knjigu „Isklju~i TV i otvori o~i“, autora NENADA PEJI]A. Peji} je ve} du`e vrijeme jedan od najva`nijih ljudi Radija Slobodna Evropa, a prije rata i u njegovim
SLOBODNA BOSNA I 30.5.2013.

MINI MARKET
KUMA[INE BARA[INE... PUNA(C) [AKA BRADE

Milorad Bara{in }e ubudu}e biti anga`iran na posebnim istragama protiv korupcije
Biv{i glavni dr`avni tu`itelj Milorad Bara{in, koji je sa te funkcije suspendiran 1. jula 2011., nakon televizijske premijere njegovih susreta s me|unarodnim {vercerom oru`ja Slobodanom Te{i}em, brzo je povratio povjerenje kolega. Bara{in je, podsjetimo, poslije vi{emjese~ne istrage, prije godinu dana simboli~no ka`njen premje{tajem na novo radno mjesto tu`itelja u Posebnom odjelu za ratne zlo~ine Tu`iteljstva BiH i smanjenjem tri pla}e u iznosu od deset posto. Iako je tada priznao da je pogrije{io kada se sastajao s Te{i}em (prava je istina da je {titio njegove kriminalne poslove), Bara{in je odlukom novog glavnog tu`itelja Gorana Salihovi}a nedavno raspore|en u Posebni odjel za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju. Kao tu`itelj koji ima bogato iskustvo, i to s obje strane zakona, Milorad Bara{in }e ubudu}e biti anga`iran na posebnim istragama protiv korupcije?! (S.M.)

Anđelko Hrgić preko Mire Džakule obezbijedio posao svome zetu Krešimiru Kelavi
Slu`benici Uprave za indirektno oporezivanje BiH koji su zaposleni na grani~nom prijelazu Kamensko kod Tomislavgrada bili su {okirani kada im je nedavno predstavljen novi radni kolega Kre{imir Kelava. Keleva, kojeg su odranije poznavali kao voza~a kamiona u tvrtki [arac iz Tomislavgrada, raspore|en je na radno mjesto carinika, premda nije poznato da za taj posao ima tra`ene kva lifikacije. Kako se, naime, vrlo brzo pokazalo jedina referenca prilikom zapo{ljavanja novog carinika Kre{imira Kelave bile su preporuke njegovog punca An|elka Hrgi}a, na~elnika Kriminalisti~ko-istra `nog odjela SIPA-e koji je kod direktora Uprave za indirekno oporezivanje Mire D`akule urgirao da mu zaposli zeta. (S.M.)

ZLATKOVE „KASICE-PRASICE“

Zlatko Lagumdžija ne razdvaja se od svojih logističara - Elvedina Grabovice i Ensada Karića
Ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumd`ija poveo je u London na finalnu utakmicu Lige prvaka, osim najbli`ih strana~kih kolega Elvedina Grabovice (direktora Elektroprivrede BiH) i Ensada Kari}a (direktora JP Autoceste FBiH), i sina Salka Zlatka. Iako su Lagumd`ija i njegove „kasice-prasice“, kako SDP-ovci posprdno zovu Grabovicu i Kari}a, sve vrijeme boravka u Londonu bili zajedno, putevi su im se razi{li na aerodromu. Ministar Lagumd`ija je, kako i dolikuje {efu bh. diplomacije, oti{ao u biznis klasu, dok je sin Salko Zlatko, skupa s Grabovicom i Kari}em, mjesto na{ao u ekonomskoj klasi. (S.M.)

10

SLOBODNA BOSNA I 30.5.2013.

MINI MARKET
Priredila: Ma{a ]osi}

PRO ET CONTRA

KUDA IDU DIVLJE SVINJE

Smatrate li da su čelnicima Herceg- Istra`itelji SIPA-e Bosne izrečene adekvatne kazne? pitali Nasera
ZIJO HAD@IOMEROVI]
^lan Predsjedni{tva SDA

JOSIP MUSELIMOVI]
Advokat

NERMIN BISE
Novinar portala Ta~no.net

NE
^elnicima Herceg-Bosne nisu izre~ene adekvatne kazne. Mi{ljenja sam da su kazne preniske za zlo~in za koji su osu|eni.

DA/NE
Te{ko je odgovoriti na pitanje o presudi koja ima negdje oko 2.600 stranica. Spis je preobiman i bez detaljnijeg upoznavanja sa predmetom, te{ko je odgovoriti da li su izre~ene kazne adekvatne ili ne.

DA
Smatram da presuda ima vi{estruk zna~aj jer je utvr|eno u~e{}e Republike Hrvatske odnosno njena agresija na Bosnu i Hercegovinu sa namjerom pripajanja dijela teritorija Bosne i Hercegovine banovinskoj Hrvatskoj.

Ori}a da li je @ivku Budimiru poklonio divlju svinju?!

ALMIR TERZI]
Novinar Oslobo|enja

DANIJEL VIDOVI]

VLADIMIR [OLJI]
Biv{i ministar u Vladi Herceg-Bosne

DA/NE
O~ekivalo se da }e za po~injena djela ~elnici HercegBosne biti vi{e sankcionirani ali, sa druge strane, uzimaju}i u obzir ono {to smo dosad imali prilike vidjeti u Ha{kom tribunalu, da je ve}ina onih koji su po~inili zlo~ine nedakevatno ka`njena, ova presuda je zadovoljavaju}a.

Dopredsjednik Gradskog Vije}a Grada Mostara

NE
Na ovom prostoru u~injeno je najmanje zla u odnosu na druge prostore, na ovom prostoru nema masovnih grobnica u odnosu na druge i smatram da je kazna ~elnicima Herceg- Bosne neprimjerena.

NE
Izre~ene kazne su previsoke, samim tim nisu adekvatne jer sam uvjeren da su ~elnici Herceg-Bosne nevini.

Nakon {to je Tu`iteljstvo BiH, s vi{emjese~nim zaka{njenjem, po~elo ispitivanje svih osu|enika koje je pomilovao predsjednik Federacije @ivko Budimir, poziv za saslu{anje dobio je i Naser Ori}. Ori} je u pratnji svoje odvjetnice Vasvije Vidovi} 29. maja dao iskaz istra`iteljima SIPA-e, no ni njegovoj braniteljici ni njemu nije bila jasna ve}ina pitanja. Budu}i da je odvjetnica Vidovi} detaljno objasnila kada je i kome predala molbu za pomilovanje i predo~ila obimnu dokumentaciju, inspektori SIPA-e su od Ori}a zatra`ili da objasni kontakte s Petrom Mili}em. Naser Ori} je odgovorio da ne poznaje Mili}a, ina~e glavnog tajnika HSP-a koji se davno razi{ao s Budimirom, niti je za njega ikada ~uo. Potom su se istra`itelji SIPA-e po~eli raspitivati o lova~kom hobiju Nasera Ori}a, nakon ~ega su ga pitali da li je @ivku Budimiru, preko posrednika, poslao ulovljenu divlju svinju?! [okirani Ori} i njegova odvjetnica ostali su bez odgovora. (S.M.)

SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

by MARIO BRANCAGLIONI

V

30.5.2013. I SLOBODNA BOSNA

11

PREOKRET U ISTRAZI PROTIV @IVKA BUDIMIRA

Prošlotjedna odluka USTAVNOG SUDA BiH kojom je naloženo puštanje iz pritvora ŽIVKA BUDIMIRA ne predstavlja samo pouzdanu najavu radikalnog zaokreta u istražnom procesu protiv predsjednika Federacije BiH, nego i do sada neviđenu pljusku Državnom sudu i Tužiteljstvu; naša novinarka otkriva nove kontroverzne detalje koji upućuju da su se u dosadašnjoj istrazi tužitelji OLEG ČAVKA i DIANA KAJMAKOVIĆ rukovodili političkim interesima a ne borbom protiv kriminala

KAKO JE PROPAO SCENARIJ RU[ENJA @IVKA BUDIMIRA

“SB“ OTKRIVA

VELIKI COMEBACK
Hapšenje Živka Budimira uživo je pratio veliki broj novinara, novinari su predsjednika FBiH dočekali i u ponedjeljak, kada se nakon mjesec dana vratio na svoje radno mjesto

12

SLOBODNA BOSNA I 30.5.2013.

PRAVNA LEKCIJA IZ USTAVNOG SUDA
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

ro{lotjedna odluka Ustavnog suda BiH kojom je usvojena apelacija odvjetni~kog tima @ivka Budimira, unato~ suzdr`anim reakcijama iz Dr`avnog suda i Tu`iteljstva, pouzdana je najava radikalnog zaokreta u procesu protiv predsjednika Federacije i njegovih navodnih sau~esnika u kriminalnim poslovima. Premda su se suci Ustavnog suda izja{njavali o zakonitosti pritvora koji je @ivku Budimiru, Petru Bari{i}u, Hidajetu Halilovi}u, Saudu Kulosmanu i Ivanu Jur~evi}u odredio Sud BiH, obrazlo`enje njihove odluke predstavlja, zapravo, do sada nevi|enu pljusku tu`iteljima Olegu Čavki i Diani Kajmakovi}, sucu za prethodni postupak Branku Peri}u i njegovoj kolegici Medihi Pa{i} koja je, kao predsjedavaju}a Vanraspravnog vije}a, tako|er imala zna~aj-

P

nu ulogu u toj pravosudnoj farsi. Analiziraju}i dokaze koje su, nakon vi{emjese~ne istrage, tu`itelji prilo`ili Sudu BiH, ustavni suci su, u najkra}em, zaklju~ili kako nije zadovoljen standard „osnovane sumnje“ da je @ivko Budimir po~inio kaznena djela koja mu se stavljaju na teret. „Ustavni sud zapa`a da su izjave svjedoka na koje se Sud BiH pozvao uop}ene i da spadaju u kategoriju rekla-kazala dokaza. Takve izjave svjedoka nisu potkrijepljene drugim, objektivnim dokazima, kako to tra`e standardi u odnosu na postojanje osnovane sumnje“, navodi se, izme|u ostalog, u odluci Ustavnog suda BiH.

USTAVNO PRAVO ZA PO^ETNIKE
Najvi{i su sudski autoriteti u BiH, osporavaju}i rje{enje suca Peri}a koje je sutkinja Pa{i} naknadno samo potvrdila, pobrojali klju~ne argumente za odre|ivanje pritvora Budimiru. U tom je smislu navedeno da je @ivko Budimir u kratkom roku donio 142 odluke o pomilovanju osu|enih osoba (Ustavni sud upozorava da broj odluka nije preciziran, budu}i da se na jednom mjestu spominju 142, a na drugom 147 pomilovanja???), dok je istodobno u Republici Srpskoj i na dr`avnoj razini donesena samo po jedna odluka o pomilovanju. Kao dokaz koji upu}uje na krivnju predsjednika Federacije BiH izdvojena je i ~injenica da je odluke o pomilovanju donosio bez konzultacija s dvojicom potpredsjednika Mirsadom Kebom i Svetozarom Pudari}em. Potom je Sud BiH uva`io izjavu svjedoka Armina Kulovca koji je kazao kako je, poku{avaju}i da izdejstvuje pomilovanje za svog brata Admira, nastojao do}i do @ivka Budimira jer je ~uo da je u nekim slu~ajevima pomogao ljudima da dobiju pomilovanja. Kulovac je u svom iskazu tu`iteljima Čavki i Kajmakovi} rekao da je iz razgovora s jednim osu|enikom saznao da je on svoje pomilovanje platio 48.000 KM. Potom je istaknuto da je uhap{eni Ivan Jur~evi} izjavio kako je 29. marta razgovarao sa Saudom Kulosmanom koji mu je navodno rekao da je @ivko Budimir trebao zavr{iti pomilovanje Adija Kari}a. Citirane su i izjave svjedoka Armina Kulovca i Ramiza Brajlovi}a da je Petar Bari{i} bio kontakt osoba s @ivkom Budimirom, a kao materijalni dokaz prilo`en iznos od 5.900 KM, koji je kod predsjednika Federacije BiH prona|en u trenutku

hap{enja. No, u odluci je Ustavnog suda, pored osporene vjerodostojnosti izjava svjedoka, izrijekom navedeno da izostanak konzultacija s potpredsjednicima Federacije nije kazneno djelo. „Ustavni sud BiH ukazuje da je @ivko Budimir predsjednik Federacije i da mu Ustav Federacije BiH daje isklju~ivo ovla{tenja da donosi odluke o pomilovanju osu|enih lica“, zaklju~ak je ustavnih sudaca, uz obrazlo`enje da federalni Zakon o pomilovanju nije na bilo koji na~in ograni~io ili doveo u pitanje Budimirovu ustavnu nadle`nost da odlu~uje o pomilovanjima, niti je propisao da bi za predsjednika Federacije BiH mi{ljenje potpredsjednika na bilo koji na~in bilo obvezuju}e. Jednako su tako suci Ustavnog suda BiH doveli u pitanje najva`niji materijalni dokaz Tu`iteljstva - novac prona|en kod predsjednika Federacije, budu}i da su Budimirovi odvjetnici dostavili potvrdu iz Slu`be ra~unovodstva o njegovom zadu`enju. Odluka sudaca Ustavnog suda BiH da su predsjedniku Federacije povrije|ena ljudska prava i slobode, odnosno, da je uhap{en na temelju klimavih dokaza, dakako, od krucijalne je va`nosti za dalji tijek istra`nog postupka. No, jednako je va`no i preispitivanje odgovornosti najva`nijih aktera posljednjeg pravosudno-politi~kog skandala, zbog ~ega se o~ekuje `urna reakcija ~lanova Visokog sudskog i tu`iteljskog vije}a, odnosno, disciplinskog tu`itelja Arbena Murtezi}a. Posebice jer su poslije izlaska @ivka Budmira iz pritvora otkriveni novi kontroverzni detalji operacije njegovog hap{enja koji upu}uju da su tu`itelji Oleg Čavka i Diana Kajmakovi} za trajanja istrage svjesno zloupotrijebili svoje ovlasti i obmanjivali Sud, barem kada je posrijedi njihova glavna meta @ivko Budimir.

BUDIMIR JE BIO POD ISTRAGOM I KADA SE SASTAJAO S RADON^I]EM
Prema do sada poznatim informacijama, odobrenje za prislu{kivanje mobilnog telefona @ivka Budimira Kantonalni sud u Sarajevu (pitanje je za{to odobrenje nije tra`eno od Suda BiH) izdao je 8. januara. Tu`itelji, me|utim, Sudu nikada nisu otkrili da je N.N. osoba, ~ije su prislu{kivanje tra`ili, @ivko Budimir, premda su to bez sumnje morali znati. @ivko Budimir, naime,

Predsjednik FBiH je trebao biti uhap{en u Mostaru, gdje ga je ~ekao strana~ki kolega Ivica Knezovi} s ozna~enim nov~anicama?!
30.5.2013. I SLOBODNA BOSNA

13

PREOKRET U ISTRAZI PROTIV @IVKA BUDIMIRA
nije koristio ultra karticu kupljenu na trafici, nego slu`beni mobitel, uredno registriran na Ured predsjednika Federacije BiH, za koji je pla}ao pretplatu, tako da se vlasniku broja telefona koji je kao N.N. osoba prislu{kivan tri i pol mjeseca, bez ikakvih pote{ko}a, odmah moglo u}i u trag. Budimirovi su odvjetnici, nakon detaljne analize sudske dokumentacije, otkrili da je najmanje dvadeset dana za vrijeme provo|enja posebnih istra`nih radnji, predsjednik Federacije BiH prislu{kivan bez sudskog naloga?! No, sve i da je vi{emjese~na operacija provedena sukladno strogim zakonskim propisima, ~injenica je da u stotinama telefonskih razgovora gotovo da nema ni~ega inkriminiraju}eg po Budimira. Njegovi prijatelji, naime, tvrde kako im se @ivko Budimir povjerio da je od po~etka januara do 26. aprila, kada je uhap{en, imao samo jedan telefonski poziv i razgovor o pomilovanju. Zvao ga je umirovljeni general HVO-a Ivan Nagulov (nekada{nji savjetnik za vojna pitanja pokojnog ~lana Predsjedni{tva BiH Joze Kri`anovi}a) i urgirao za jednog osu|enika iz Ora{ja. Svi ostali poku{aji tu`itelja Čavke i Kajmakovi} da proizvoljnim interpretacijama pojedine razgovore umetnu u kriminalni kontekst nisu ni{ta drugo do nevje{ta manipulacija, budu}i da izme|u @ivka Budimira i drugih osumnji~enika, s izuzetkom njegovog savjetnika Petra Bari{i}a, uop}e nije bilo kontakata. Zanimljivo je, tako|er, da se u vrijeme kada je bio pod tajnom istragom Tu`iteljstva BiH, predsjednik Federacije sastajao s liderom HDZ 1990 Bo`om Ljubi}em i dr`avnim ministrom sigurnosti Fahrudinom Radon~i}em. Nije, me|utim, poznato raspola`u li tu`itelji informacijama sa njihovog sastanka u sarajevskom restoranu Libertas, na kojem se razgovaralo o raspodjeli pozicija u federalnoj vlasti, a na meniju nije nedostajalo ni nemoralnih ponuda?! Iako tu`itelji Oleg Čavka i Diana Kajmakovi} nisu {tedili truda, upinju}i se dokazati da je @ivko Budimir korumpiran, ~injenica je da su iskaze klju~nih svjedoka uzeli zdravo za gotovo, bez detaljne provjere ~ak i slu`benih dokumenata. Tako su do{li u apsurdnu situaciju da se nategnuta tu`iteljska konstrukcija zasniva na svjedo~enju Armina Kulovca, koji je poku{ao do}i do predsjednika Federacije BiH kako bi kupio pomilovanje za brata Admira. No, @ivko Budimir je pomilovanje Admira Kulovca odbio tri mjeseca ranije, a odluka je objavljena u Slu`benom listu Federacije 19. februara (prema va`e}em zakonu, Kulovac narednu molbu za pomilovanje mo`e poslati tek za godinu dana). Jednako su tako osporene i tvrdnje Tu`iteljstva o pomilovanju drugog najva`nijeg svjedoka Adija Kari}a, koji je u vrijeme Budimirovog hap{enja
14

Politika

DOGOVOR SDP-a I SBB-a

Operaciju političke diskreditacije Budimira dogovorili su Zlatko Lagumdžija i Fahrudin Radončić

dobio poziv da se javi na izdr`avanje zatvorske kazne. Stoga ne ~udi {to su tu`itelji Čavka i Kajmakovi}, uz pomo} svojih politi~kih nalogodavaca, sve nade polagali o svjedoka-provokatora Ivana Knezovi}a, koji je s torbicom punom novca

26. aprila ujutro do{ao u mostarski ured predsjednika Federacije BiH.

BISKUP KOMARICA SPASIO BUDIMIRA
O tajnom zadatku Knezovi}a, biv{eg dugogodi{njeg direktora @eljeznica Herceg-Bosne a potom zamjenika direktora Javne korporacije @eljeznice BiH, pisali smo prije petnaestak dana. U me|uvremenu smo dobili nove informacije koje navode na zaklju~ak da je @ivko Budimir trebao biti uhap{en u svom uredu u Mostaru, kao i da je u taj scenarij, izme|u ostalih, bio uklju~en i predsjednik Vlade Federacije Nermin Nik{i}. Federalni je premijer, podsjetimo, dan ranije u Mostaru zakazao izvanrednu sjednicu Vlade, {to je za ve}inu ministara bilo iznena|enje, budu}i da su o~ekivali kako }e zasjedanje biti odr`ano u Sarajevu. U tom smislu valja pojasniti da je, otkako je formirana Vlada u aktualnom sazivu, to bio prvi put da se dvije sjednice zaredom odr`avaju u Mostaru. @ivko Budimir je, opet, 25. aprila boravio u zapadnoj Hercegovini, odakle je produ`io za Split, i u Mostar se vratio tek iza pono}i. Oni koji su bili upu}eni u njegov radni raspored vjerojatno su ra~unali kako }e

Mediji

MEDIJSKA PRIPREMA
Hapšenje Budimira mjesecima je najavljivao Dnevni avaz, podršku su dobili samo od kolega iz Nezavisnih novina

KEBINE STRANPUTICE

Kako bi izbjegao Budimira, Kebo koristi svečani ulaz u zgradu Predsjedništva BiH
Premda su se u posljednjih mjesec dana naprosto utrkivali dokazuju}i njegovu krivnju, potpredsjednici Federacije BiH Mirsad Kebo i Svetozar Pudari} pa`ljivo izbjegavaju svaki kontakt s @ivkom Budimirom nakon {to je on pu{ten na slobodu. Pudari} je tako u ponedjeljak, prije nego {to se predsjednik Federacije BiH pojavio na svom radnom mjestu, `urno napustio zgradu Predsjedni{tva. Njegov kolega Kebo jo{ je oprezniji, pa u posljednja tri dana do svog ureda dolazi koriste}i sve~ani ulaz u Predsjedni{tvo BiH, koji je predvi|en za dolazak slu`benih delegacija.
SLOBODNA BOSNA I 30.5.2013.

PRAVNA LEKCIJA IZ USTAVNOG SUDA

Pravosu|e

PROVJERENI TUŽITELJSKI KADROVI predsjednik Federacije, obzirom da je ve} bio kraj radnog tjedna, ostati u Mostaru, ali im je promakla informacija da je Budimir 26. aprila u 12 sati ima zakazan sastanak s banjalu~kim biskupom Franjom Komaricom. Ne `ele}i propustiti susret s dragim

Oleg Čavka i Diana Kajmaković predano su tragali za dokazima protiv predsjednika FBiH

prijateljem, @ivko Budimir je rano ujutro krenuo put Sarajeva, dok je u Mostaru ostao {ef njegovog ureda Vinko Drinovac koji je, zajedno s Bari{i}em, i do~ekao „provokatora“ Ivana Knezovi}a. Knezovi} se, ina~e, u proteklih godinu i pol dana nekoliko puta

TAJNA PREDSJEDNIKOVOG PI[TOLJA

Živka Budimira „naoružao“ Ante Jelavić
Iako je od njegovog hap{enja pro{lo vi{e od mjesec dana, predsjednik Federacije BiH je tek ovoga tjedna saslu{an zbog navodno nelegalnog dr`anja oru`ja. @ivka Budimira je saslu{ao sarajevski tu`itelj Sanin Boguni}, ali za razliku od drugih osumnji~enika, on iskaz nije dao u prostorijama Kantonalnog tu`iteljstva, ve} u zgradi SIPA-e. Kako nezvani~no doznajemo, @ivko Budimir se u SIPA-i nije zadr`ao dulje od sat vremena, koliko mu je trebalo da tu`itelju Boguni}u objasni kako je istra`iteljima sam prijavio da ima pi{tolj, te predo~i slu`benu potvrdu da je oru`je dobio 1996., kao zapovjednik HVO-a, od Ministarstva obrane „Hrvatske republike Herceg-Bosne“. Pi{tolj je, u znak zahvale, Budimiru uru~io tada{nji pomo}nik ministra obrane za logistiku Ante Jelavi}, po odobrenju biv{eg ministra Vladimira [olji}a.

Policija

SIPA JE NAŠA POLICIJA
30.5.2013. I SLOBODNA BOSNA

Direktor SIPA-e Goran Zubac i njegov pomoćnik Anđelko Hrgić izravno su rukovodili istragom

sastao s Budimirom, ali su svaki put razgovarali o stanju u @eljeznicama (Knezovi} je Budimiru donosio dokumente o navodno milijunskom kriminalu). Znakovito je, tako|er, da je Knezovi} 13. aprila, kada je u Sarajevu zvani~no osnovana Stranka pravde i pomirenja, me|u prvima pri{ao i poljubio @ivka Budimira, a potom se i zvani~no legitimirao kao njegov pristalica. No, na Budimirovu sre}u, o~ito da se njegov novi strana~ki kolega nije najbolje sna{ao na tajnom zadatku, jer torbicu s ozna~enim nov~anicama nije ostavio na unaprijed dogovorenom mjestu u uredu predsjednika. Kada su, naime, netom poslije Ivana Knezovi}a u ured @ivka Budimira u{li pripadnici Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA) a na ~elu kolone mar{irala tu`iteljica Diana Kajmakovi}, prvo {to su uradili bilo je da pretresu trosjed i dvosjed, tra`e}i me|u jastucima skrivenu kovertu. Naknadno su, kada se policijskotu`iteljska predstava razigrala, istra`itelji revnosno pregledali ~ak i stropove, tra`e}i skrivene dokaze Budimirovog kriminala. Istodobno je tu`iteljica Kajmakovi} ljubazno ispratila „slu~ajnog svjedoka“ Knezovi}a koji je, navodno, jedini napustio zgradu federalne Vlade u Mostaru dok je trajala vi{esatna opsada. Odvjetnici @ivka Budimira nedavno su od Slu`be za zajedni~ke poslove Federacije (na ~ijem je ~elu Davorin Kora}, suprug visoke du`nosnice SDP-a Lidije Kora}) zvani~no zatra`ili snimke video-nadzora zgrade Vlade u Mostaru, kako bi utvrdili gdje se izgubio Ivica Knezovi}, odnosno, da li su ta~ne spekulacije da su ga pripadnici SIPA-e odveli u ured premijera Nik{i}a?! Suprotno tvrdnjama tu`itelja Olega Čavke da su naoru`ani pripadnici SIPA-e u ured predsjednika Federacije BiH u{li sat vremena nakon njega, Budimir je bli`im prijateljima ispri~ao kako je bio zate~en kada su u slu`bene prostorije upali naoru`ani specijalci s pancirnim prslucima. Gostuju}i u programu Federalne televizije @ivko Budimir je javno svjedo~io kakav je tretman imao u vrijeme dok je jo{ trajao pretres njegovog ureda, ali je ostalo nepoznato {to se sa njim doga|alo nakon {to je u policijskoj pratnji iza{ao iz zgrade Predsjedni{tva BiH. Prema tvrdnjama njegovih prijatelja, Budimir je poslije hap{enja satima ~ekao da se pojave predstavnici Tu`iteljstva, da bi u petak kasno uve~er bio preba~en u pritvor Federalne uprave policije, dok je narednu no} proveo u pritvorskoj jedinici Suda BiH. Narednih trideset dana, koliko je proveo u pritvoru Kazneno-popravnog zavoda u Mostaru, @ivko Budimir nije imao nikakvih kontakata s drugim pritvorenicima i zatvorenicima. No, nakon {to je Sud BiH donio rje{enje da se pusti na slobodu, zatvorenici su ga ispratili pljeskom i povicima: “Predsjedni~e, dr`i se, sve ti je namje{teno.“
15

TRIBUNAL U HAAGU

Nakon pet godina suđenja, više od dvije stotine svjedoka i preko 10.000 uloženih dokaznih materijala, sudije u Haagu zaključile su da su zločini počinjeni na teritoriji Hrvatske zajednice (kasnije republike) Herceg-Bosne bili dio udruženog zločinačkog poduhvata, koji je počeo sredinom januara 1993. godine, a u kojem su učestvovali i čelnici susjedne Republike Hrvatske, predvođeni tadašnjim predsjednikom Franjom Tuđmanom. Ovo je još jedna presuda prema kojoj je Tuđman bio učesnik zločinačkog poduhvata. Dosadašnje su oborene u žalbenom postupku koji za ovu šestorku tek slijedi
Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]

JADRANKO PRLI], predsjednik HZHB a potom i predsjednik Vlade HRHB, osu|en je na 25 godina zatvora jer je, pored ostalog, imao “klju~nu ulogu” u udru`enom zlo~ina~kom poduhvatu, te je svojim djelovanjem “zna~ajno doprinosio” ostvarivanju njegovih ciljeva. On je, zaklju~ilo je Sudsko vije}e, imao de jure i de facto kontrolu, ali je “svjesno zatvarao o~i” pred zlo~inima koji su ~injeni na podru~ju osam op}ina, i to Mostar, Prozor, Gornji Vakuf, Jablanica, Ljubu{ko, Stolac, ^apljina i Vare{. Prli} je, pored ostalog, odgovoran i za formiranje zato~eni~kih centara, opsadu Mostara, blokiranje
16

KRIVI SU... DO DRUGOSTEPENE PRESUDE
humanitarne pomo}i, te je bio svjestan postojanja u`asnih uslova u zato~eni~kim centrima. BRUNO STOJI], na~elnik Odjela obrane Hrvatskog vije}a obrane (HVO) osu|en na 20 godina zatvora, “prihvatao je i preduzeo rizik da bi se zlo~ini mogli po~initi”. On je, pored ostalog, u~estvovao u planiranju aktivnosti HVO-a, te je imao udjela u planu o napadima na Gornji Vakuf i Mostar, kao i planovima za protjerivanje muslimana iz zapadnog dijela tog grada, kao i Čapljine. SLOBODAN PRALJAK, visoki zvani~nik hrvatskog Ministarstva odbrane, te autoritet u Vojnoj policiji HVO-a, osu|en
SLOBODNA BOSNA I 30.5.2013.

PRESUDA “HRVATSKOJ [ESTORCI“
muslimana u logorima i ohrabrivao po~injenja krivi~nih djela protiv njih, te je znao za zlo~ine po~injene u brojnim op}inama pod kontrolom HVO-a, uklju~uju}i i zlo~in silovanja. “On je prihvatio i preuzeo rizik da bi zlo~ini mogli biti po~injeni”, smatra Vije}e. VALENTIN ]ORI], zamjenik zapovjednika za sigurnost i na~elnik Uprave vojne policije HVO-a, te potom ministar obrane HRHB, osu|en na 16 godina, “igrao je klju~nu ulogu u funkcionisanju mre`e objekata za zato~enje”. Vije}e je tokom su|enja razmatralo dokaze koji se odnose na zato~eni~ke centre, izme|u ostalih, Heliodrom, Dretelj, Gabela, Vojno, zatvor u Ljubu{kom. BERISLAV PU[I], oficir za vezu HVO-a sa UNPROFOR-om, te na~elnik Slu`be za razmjenu zarobljenika i predsjednik komisije kojoj je povjerena uprava nad svim zato~eni~kim centrima u HB, osu|en na 10 godina, znao je za masovna hap{enja muslimana tokom 1993. godine, njihovo odvo|enje, zlostavljanja i boravak u stra{nim uslovima, ali “nikada nije preduzeo potrebne mjere” da se to sprije~i ili promijeni. On je tako|er imao “va`nu ulogu” u upotrebi zato~enika iz logora Heliodrom na prvim linijama, gdje su mnogi poginuli.

[OK, NEVJERICA U HA[KOJ SUDNICI
^elnici biv{e “Herceg -Bosne” osu|eni su na ukupno 111 godina zatvora

UDRU@ENI U ZLO^INU
[estorica lidera HB bili su dio udru`enog zlo~ina~kog poduhvata koji je po~injen od januara 1993. do aprila 1994. godine, a na ~ijem ~elu je bio Franjo Tu|man zajedno sa Gojkom [u{kom, ministrom odbrane Hrvatske, Jankom Bobetkom, biv{im visokim oficirom u HV-u i Matom Bobanom, predsjednikom HZHB (u me|uvremenu su svi preminuli). Njihov cilj je bio da, putem “politi~kog i vojnog podjarmljivanja, trajnog uklanjanja i etni~kog ~i{}enja”, uspostave hrvatsku teritoriju u granicama Hrvatske banovine

Bombardiranje Starog mosta po~elo je 8. novembra i trajalo je sve dok nije sru{en
na 20 godina, vr{io je efektivnu kontrolu nad snagama HVO, te je u~estvovao u planiranju, omogu}avanju, vo|enju i nadziranju njihovih operacija. On je, “izvan razumne sumnje”, svojim djelovanjem zna~ajno doprinosio ostvarenju udru`enog zlo~ina~kog poduhvata. Izme|u ostalog, u~estvovao je u planiranju napada na Prozor, Vare{ i na Mostar, te u napadu koji je rezultirao ru{enjem Starog mosta. MILOVOJE PETKOVI], vojni zapovjednik HVO-a, na~elnik Glavnog sto`era, te zamjenik vrhovnog komandanta HVO-a, osu|en na 20 godina, znao je za zato~enja
30.5.2013. I SLOBODNA BOSNA

DILEMA NAKON PRESUDE

Pritvorsko vrijeme je samo ono koje je provedeno u Scheweningenu
Odmah nakon izricanja presude, pojavila se dilema u vezi sa formulacijom da }e osu|enoj {estorci u „izdr`avanje kazne biti ura~unato vrijeme provedeno u pritvoru“. Da li se u vrijeme provedeno u pritvoru ura~unava i ono koje su osu|enici, tokom ~estih i dugotrajnih boravaka na slobodi, provodili u ku}nom pritvoru. Odgovor je: ne ura~unava. U pritvorski sta` se ubraja samo vrijeme koje pritvorenik provede u protvorskoj jedinici u Scheweningenu.

17

TRIBUNAL U HAAGU
koja je postojala od 1939. do 1941. godine. Oni su, pored ostalog, obezbje|ivali kadrove i koordinirali akcije kojima su vr{eni zlo~ini. Tu`ila{tvo je i do sada poku{alo dokazati da je sukob izme|u HVO-a i Armije BiH imao me|unarodni karakter u nekoliko slu~ajeva, po~ev{i od su|enja Zlatku Aleksovskom, upravniku zatvora u Kaoniku osu|enom na sedam godina. Nakon tog su|enja, prvostepeno vije}e je donijelo odluku kojom sukob nije imao me|unarodni karakter, {to je `albeno vije}e oborilo, ali su odbili da donesu odluku kojom bi preina~ili prvobitnu. U presudi Tihomiru Bla{ki}u, koji je osu|en na devet godina, potvr|en je me|unarodni karakter ovog rata, te se spominje i uloga Franje Tu|mana. Na sli~an na~in se ovaj zaklju~ak ponavlja u jo{ nekoliko slu~ajeva vezanih za zlo~ine u HB.

SVE^ANI ISPRA]AJ 2004.
[estorica hrvatskih optuženika ispra}eni su sa zagreba~kog aerodroma u Haag u sve~arskoj atmosferi

KOMENTAR EKSPERTA: PROF. ERIC GORDY

Presuda „hrvatskoj šestorki“ je očekivana, ali ju je moguće osporiti u Žalbenom postupku
Profesor University Collegea London, ekspert za Jugoisto~nu Europu i autor knjige Postwar Guilt and Responsibility: Serbia and the Future of International Justice, u kojoj razmatra uticaj Ha{kog tribunala, ka`e da je presuda bila o~ekivana. “Presuda liderima HercegBosne je uveliko o~ekivana, posebno jer znamo da su brojne ~injenice ve} utvr|ene tokom ranijih su|enja, posebno u slu~ajevima Naletili} i Kordi} (Mladen Naletili} i Vinko Martinovi} osu|eni su na 20 i 18 godina zbog zlo~ina u Mostaru, a Dario Kordi} i Mario ^erkez na 25 i 6 godina zbog zlo~ina u srednjoj Bosni, op.a.). To mo`da obja{njava za{to su je predvidjeli mnogi, uklju~uju}i Antu Nobila koji je predvodio Bla{ki}evu odbranu. Ipak, ima nekoliko iznena|enja, od kojih je jedno zaklju~ak da je Stari most u Mostaru bio legitiman vojni cilj. Ovo je konzistentno sa nedavnim zaklju~kom Tribunala o tome da mnogi ciljevi mogu retrospektivno biti definisani kao legitimni, i to }e u BiH bi mogao biti empirijski manjkav i mogao bi dodatno umanjiti kredibilitet Tribunala.” Kao ekspert za jugoisto~nu Europu, Gordy smatra da presuda kakva je sada ne}e ni na koji na~in uticati na hrvatski status prije ulaska u EU. “Postojale su i neke spekulacije da bi presuda mogla ugroziti ugled Hrvatske i veze te zemlje sa BiH nakon ulaska u EU. Mislim da to nije slu~aj. Hrvatska reputacija ne zavisi od onog {to je bila politika te zemlje prije 20 godina, nego kakav odnos danas ima prema tim politikama. Izjava Ive Josipovi} nakon {to je presuda izre~ena ukazuje na pristojno po{tovanje za `rtve i nudi ohrabruju}i znak”, smatra Gordi. Prema pisanju hrvatskih medija, predsjednik Josipovi} nije komentarisao presudu, ali je naglasio da je rije~ o nepravomo}noj odluci, te je podsjetio na “gre{ke” hrvatske politike prema BiH u pro{losti dodaju}i kako je vrijeme “kada se okre}emo budu}nosti”.

ohrabriti teoreti~are zavjere koji tragaju za dokazima o politi~kom uticaju na na~in odlu~ivanja u Tribunalu.” Gordy izra`ava bojazan da bi @albeno vije}e, kao u nekoliko nedavnih primjera, moglo promijeniti ovu odluku. “Zaklju~ak da je rije~ o udru`enom zlo~ina~kom poduhvatu koji su predvodili Tu|man, [u{ak i drugi, konzistentan je sa zaklju~kom sudskog vije}a u slu~aju Gotovina koji je oboren u

`albenom postupku. Zaklju~ak vije}a da je Mom~ilo Peri{i} doprinio zlo~inima naoru`avaju}i i finansiraju}i VRS tako|er je odba~en u `albi. Ovo zna~i da ukoliko ne bude potvr|ena presuda u slu~aju Frenki Simatovi} i Jovica Stani{i}, ne}e postojati zaklju~ak Tribunala da su po~injeni zlo~ini u kojima su u~estvovale susjedne zemlje. Ipak, zaklju~ak da je Hrvatska bila jedina zemlja koja se uklju~ila u zlo~ina~ke aktivnosti

18

SLOBODNA BOSNA I 30.5.2013.

PRESUDA “HRVATSKOJ [ESTORCI“
U IME OCA I SINA njegova stabilnost. Dana 19. septembra sa polo`aja u okolini Mostara ispaljeno je niz granata ka Mostu. Kona~no, kulminacija je bila tokom napada koji je 8. novembra 1993. godine naredio Milivoje Petkovi}, kada je HVO iz tenka tokom cijelog dana pucao prema Starom mostu, koji zbog toga nije mogao biti kori{ten te je bio na ivici kolapsa. Cilj je bio onemogu}iti komunikaciju izme|u dvije obale. Napokon su to i postigli kada je 9. novembra ujutro Most pao kao posljedica vi{esatnog bombardovanja. Dan kasnije, 10. novembra, u Zagrebu Prli} se sastao sa Tu|manom, Bobanom, Matom Grani}em, potpredsjednikom Vlade a potom ministrom vanjskih poslova Hrvatske, te su razgovarali o ru{enju Starog mosta. Tu|man je, navodi se u presudi, pitao za detalje, ali nije insistirao na utvr|ivanju odgovornosti. Boban je obrazlo`io da je bombardovanje Mosta bilo u interesu HVO-a. Govorilo se i o tome kako je ki{a doprinijela kona~nom ru{enju, koje je po~elo jo{ prije rata, a nastavljeno bombardovanjem JNA na po~etku rata, te da su svemu doprinijele i akcije Armije BiH. “Vije}e prepoznaje da je ru{enje Starog mosta imalo i psiholo{ki efekat na muslimansku populaciju Mostara”, navodi se te ukazuje na “simboli~ku va`nost” ovog spomenika, ~ega je HVO, zaklju~uje se u presudi, bio potpuno svjestan. Prema zaklju~cima prvostepenog vije}a, {estorica lidera HB krivi su za zlo~ine protiv ~ovje~nosti, te{ka kr{enja @enevske konvencije iz 1949. godine, te kr{enja zakona i obi~aja ratovanja.

Ratni čelnici „Herceg-Bosne“ zajedno pjevali na misi, uvjereni da će biti oslobođeni krivnje
[estorica ratnih ~elnika „HercegBosne“ u Den Haag su stigli pro{log tjedna, nakon du`eg boravka u Zagrebu. U petak su se ponovno okupili na misi, koju je u Scheveningenu predvodio `upnik iz Rotterdama fra Juro Tokali}, ina~e bosanski franjevac rodom iz Jajca. Fra Juro je kasnije pri~ao kako su Prli}, Praljak, Stoji}, Petkovi}, ]ori} i Pu{i} bili dobro raspolo`eni, da su zajedno pjevali na misi, posve sigurni kako }e dugogodi{nji sudski proces biti okon~an u njihovu korist. Njihov je optimizam, me|utim, nestao odmah nakon {to je predsjedavaju}i Sudskog vije}a sudac Jean Claude Antonetti zapo~eo sa ~itanjem presude, koja je {okirala i ve}inu prisutnih u sudnici broj 1 Ha{kog tribunala. Na izricanje presude hercegbosanskoj {estorki do{ao je, naime, veliki broj ~lanova njihovih obitelji i prijatelja, koji su zgradu Tribunala napustili `urno, bez komentara. Izricanje presude najvi{im politi~kim i vojnim du`nosnicima tzv. Herceg-Bosne u sudnici je pratila i veleposlanica Republike Hrvatske Vesela Mr|en-Kora}, kao i njezin kolega, generalni konzul Luka Aleri}. Ne ra~unaju}i bo{nja~kog i hrvatskog oficira za vezu s ICTY-em Amira Ahmi}a i Gorana Mihajlovi}a, u Tribunalu nije bilo predstavnika Ambasade BiH u Holandiji. (S.M.)

U presudi Prli}u i ostalima, Vije}e je zaklju~ilo kako u ve}ini slu~ajeva zlo~ini po~injeni u HB nisu bili ~in nedisciplonovanih vojnika, nego su bili rezultat plana.

LEGITIMNI VOJNI CILJ
Prvi sukobi izme|u Armije BiH i HVO-a desili su se 11. i 13. januara 1993. godine na podru~ju Gornjeg Vakufa. Dana 16. januara HVO je zahtijevao od Armije u tom gradu da im se pot~ini, {to je odbijeno. Odgovor je bio veliki napad HVO-a na grad dva dana kasnije. Napadnuta su i sela Du{a, Hrasnica, Uzri~je i @drmci, ubijen je ve}i broj civila a nekoliko desetina mu{karaca je zato~eno. Sukobi su se uskoro pro{irili na ostale op}ine koje se ti~u ove optu`nice, pri ~emu je kori{ten isti {ablon napada. Mu{karci, ali i `ene i djeca, u velikom broju su odvo|eni u zato~eni~ke centre gdje su podvrgavani brutalnim zlostavljanjima, koja su uklju~ivala i silovanja i seksualna zlostavljanja i mu{karaca i `ena, te masovna ubistva. Zato~eni~ki centri po~eli su se zatvarati u oktobru 1993. godine, ali su neki Heliodrom, zatvor u Ljubu{kom i Gabela funkcionisali do aprila 1994. Zato~enici su pu{tani pod uslovom da napuste zemlju, dok su neki razmijenjeni. U tom periodu, gra|ane Mostara pripadnici HVO-a izlo`ili su “ekstremnom nasilju” , dok je isto~ni dio grada od juna 1993. do aprila 1994. godine dr`an pod
30.5.2013. I SLOBODNA BOSNA

opsadom. Tokom te opsade, HVO je sru{io Stari most ~ime su, stoji u presudi, nanijeli veliku {tetu gra|anima, “posebno muslimanima” isto~nog dijela grada, ali je, smatra Vije}e, u tom trenutku to bio “legitiman vojni cilj” s obzirom da ga je koristila Armija BiH. Prema navodima presude, bombardovanje Starog Mosta po~elo je jo{ u junu 1993. godine te je do novembra ozbiljno naru{ena

NOVA BANKA dobitnica priznanja Eurogiro asocijacije
Na godi{njoj skup{tini ~lanica Eurogira, odr`anoj u Budimpe{ti, Nova banka a.d. Banja Luka dobila je nagradu povodom dvadesetogodi{njice postojanja Eurogiro asocijacije. Nagrada je dodijeljena za jedinstveni doprinos razvoju Eurogira i izvrsnost u kvalitetu procesiranja inostranih transakcija u posljednjih pet godina. Eurogiro je bankarska usluga koju na podru~ju Bosne i Hercegovine pru`a jedino Nova banka. U pitanju je veoma povoljan na~in za transfer novca, koji se obavlja u prosjeku za 48 sati. Bitno je ista}i da ni po{iljalac ni primalac ne moraju imati otvorene ra~une u bankama. Ovaj na~in pla}anja omogu}ava nalogodavcu da po{alje novac samo saop{tavaju}i ime i prezime korisnika i adresu, a da korisnik svoj novac dobije na ku}nu adresu. Kod Eurogira, pla}anja se mogu vr{iti na sljede}e na~ine: ra~un-ra~un, ra~un-gotovina, gotovina-ra~un, kao i gotovina-gotovina. Vi{e informacija o ovoj usluzi gra|ani mogu dobiti u poslovnicama Nove banke ili pozivom na besplatan telefon 080050011.
19

POVIJESNE GRANICE

Prvostupanjska presuda herceg-bosanskim ratnim vođama izrečena je 29. maja; naš saradnik iz Zagreba piše o trideset i pet “(kontra)spinova” tuđmanovske (poslije)ratne propagande kojom je zastupana i opravdavana ondašnja politika razbijanja BiH

ALIJA I FRANJO
Pi{e: AHMED SALIHBEGOVI]

1. Izetbegovi} i suradnici htjeli su pretvoriti BiH u unitarnu islamsku dr`avu. Da su mogli, vjerojatno bi kao skoro svaka vlast voljeli unitarnu dr`avu s bar naizgled jednostavnijim funkcioniranjem, ali su znali koliko je to nerealno. A islamsku Bosnu su se usudili sanjati i manje nego Giulio Andreotti katoli~ku Italiju ili Angela Merkel kr{}ansku Njema~ku. 2. Izetbegovi} je krajem ‘93. sklopio pakt s Mom~ilom Kraji{nikom protiv Hrvatske. “Da Hitler napadne pakao, ja bih u Donjem domu rekao lijepu rije~ o vragu”, objasnio je antikomunist Churchill 1941. svoj pakt sa Staljinom. Napadnuta sa svih strana, s no`em u le|ima, BiH je morala igrati na sve karte. Gojko [u{ak je poku{avao sakriti brigu tvrde}i da je takav pakt nemogu}. 3. Izetbegovi}ev re`im odbio je ponudu hrvatskog generala da deblokira Sarajevo. To se nudio «Daid`a», vra}en iz paveli}evskog naftalina, ~iji su motivi bili mutni. A kad je Izetbegovi} predlagao mudrog i dobronamjernog hrvatskog i biv{eg jugoslavenskog generala Martina [pegelja za zajedni~kog zapovjednika savezni~kih snaga u BiH Tu|man je to odbio. 4. La`i su i podmetanja da je Tu|man s Milo{evi}em dogovarao podjelu BiH. Ako je vjerovati upu}enima, «Sloba» i «Franja» doista su u Kara|or|evu razgovarali i o drugim temama, npr. o zavr{nom potkopavanju Ante Markovi}a. A glavna je tema i tu bila kome ide koji dio BiH. Ne trebaju tajni snimci da se to utvrdi, jer je smrknuti vrhovnik volio tu temu i javno razglabati, a i crtati. 5. Rije~ima “To nije na{ rat”, Izetbegovi}ev re`im odbio je ‘91. pomo}i Hrvatskoj.
20
SLOBODNA BOSNA I 30.5.2013.

S PUTA U PAKAO

Nije problem kako je i za{to Hrvatska vojska u{la u Bosansku posavinu, nego kako je i za{to naglo povu~ena
Ta se re~enica odnosila na mobilizacije ljudi u BiH da u sastavu JNA odu ratovati u Hrvatskoj. Tim apelom je ote`ao problem JNA s ljudstvom, stvoren i dezertiranjima u Srbiji i drugdje. To je sve bilo od odlu~uju}e pomo}i Hrvatskoj da pre`ivi najte`u, po~etnu fazu rata. 6. Washingtonski sporazum trebao je slu`iti hrvatskoj ‘europeizaciji muslimana’ u BiH. Tako je to pojasnio Franjo T., prisiljen na ustupak. Ne zna se koliko je time tje{io samog sebe za ratni poraz od onih koje je prezirao i koji su bili slabije naoru`ani i izme|u dvije i tri vatre, a koliko javnost kojoj je bio obe}ao “podebljanje kifle”. PAKT (NE)STABILNOSTI
Franjo Tu|man i Alija Izetbegovi}

7. Akcijom Oluja Hrvatska vojska spasila je biha}ku regiju srebreni~ke sudbine. Da, ali je to bio i jedan od razloga da ta akcija dobije odobrenje, pa i pomo} SADa. A tu regiju spasio je i herojski otpor Petog korpusa Armije BiH, {to je olak{alo i Oluju jer je, kako je isticao ~asni hrvatski general Anton Tus, taj korpus bio kao idealno desantiran usred neprijateljske pozadine.

BILATERALNI ODNOSI
8. Hrvatska i Hrvati najzaslu`niji su za uspjeh referenduma o nezavisnosti BiH. Udio Hrvata bio je velik, ali tek nakon {to su se umije{ali Crkva i kardinal Kuhari}, tra`e}i odaziv na plebiscit. A dotad su HDZ-ov re`im u Zagrebu i njegovi sateliti u ve} stvorenoj “Herceg-Bosni” ucjenjivali i tra`ili promjenu pitanja na listi}u, {to bi umjesto dr`avnosti vodilo etni~koj konfederalizaciji BiH. 9. Hrvatska je prva u svijetu priznala Bosnu i Hercegovinu. Nije. Prva je to u~inila Bugarska. A zatim jo{ neke zemlje. Hrvatska nije, sve dok nije stigao ultimatum SAD-a da ameri~kog priznanja Hrvatske ne}e biti dok Zagreb ne prizna Bosnu. Tu|man je to u~inio stisnutih zuba, uguravaju}i u priznanje napomenu da je BiH dr`ava tri ravnopravna naroda na njihovim nacionalnim podru~jima. 10. Hrvatska je svemu unato~ naoru`avala Armiju BiH i primila bosanske izbjeglice. Unato~ ~emu? Tome da se BiH branila koliko je mogla? Kao prvi susjed Hrvatska je bila me|unarodno obavezna primiti izbjeglice, koji su uglavnom stigli u prvim mjesecima rata, prije nego je hrvatskim “osloba|anjem Prozora” otvoren novi front. A oru`je je i zadr`avano i oduzimano. Dio je propu{ten pod pritiskom SAD-a. 11. Hrvatska vojska je i 1992. i 1995. bila u BiH sukladno sporazumima RH i RBiH. Da, i tu ni{ta nije sporno. Ali izme|u toga str{i 1993., s incidentima koji su po~eli ve} 1992. i ratom koji je buktao do prvih mjeseci 1994. i stvaranja Federacije BiH nakon poraza Gojkovih, Franjinih, Dariovih, Ivi~inih, Ignjacovih i Matinih snaga u srednjoj Bosni i njihove nepobjede u Hercegovini.

30.5.2013. I SLOBODNA BOSNA

21

POVIJESNE GRANICE
12. Hrvatska vojska je u{la u Bosansku posavinu da bi sprije~ila srbijansku agresiju. Nije problem kako je i za{to u{la, nego za{to je i kako naglo povu~ena, uz ostavljanje dijela navodnih saveznika u “nebranom gro`|u”. A sve je slu`ilo odr`avanju koridora Banja Luka-Beograd i spa{avanju Milo{evi}a, koji bi i bez obzira na svu silu i neke mo}ne za{titnike propao da mu Tu|man nije bio {egrt. 13. S teritorija Bosne i Hercegovine vr{ena je 1991. i kasnije agresija na Hrvatsku. Da, kao {to je vr{ena i s teritorija Hrvatske - banjalu~ki korpus mutirane JNA napadao je dijelove Hrvatske kao {to je neke dijelove RH napadao i kninski korpus. A zbog toga ipak nije Hrvatska sebi prigovarala da je agresor na samu sebe.

HERCEG-BOSNA
14. Herceg-Bosna je bila izraz autohtone i autonomne volje Hrvata u BiH. Hrvati su svoje predstavnike - Mostarca pa Sarajliju za predsjednika a zapadnog Hercegovca za glavnog tajnika HDZ-a BiH, Mostarca za ministra obrane, [irokobrije`anina za ~elnika parlamenta u Sarajevu, itd., izabrali. A onda su svi oni smijenjeni naredbom iz Zagreba i postavljeni biv{i komitetlije s novom ulogom ultranacionalista. 15. Herceg-Bosna obuhvatila je hrvatske povijesne, prirodne i ve}inske prostore. Povijesne su granice svakojake, jedni su ih htjeli “iz 1941.”, Tu|man ih je preferirao “iz 1939.”. Prirodne bi valjda zna~ile npr. Neretvu kao granicu “male velike Hrvatske” i “male velike Srbije” (kako im je tepao Franjin {ef kabineta). A ve}inski hrvatske bile su op}ine na samo 12% teritorija BiH, i nijedan grad s vi{e od 10.000 ljudi. 16. Herceg-Bosna slu`ila je za{titi i spa{avanju najmalobrojnijeg naroda u BiH. Zapravo je slu`ila “zgu{njavanju” toga naroda, kako bi se u predvi|enim podru~jima “okrupnilo” hrvatsku ve}inu a time i podebljalo dr`avu koju je vodio i prema ~ijem je obliku na mapi Tu|man javno iskazivao prezir. To nije ostvareno, ali se “uspjelo” oslabiti i brojnost i rasprosranjenost Hrvata u BiH. 17. Herceg-Bosna stvorena je kao odgovor na progla{enje Republike Srpske. Njen osnutak po~eo je na dan pada Vukovara, ~ijoj je obrani bio namijenjen dio oru`ja koji je zavr{io u njoj, ali ne za borbu protiv “pro{irene Srbije”, osim oko
22

ZLO^IN U AHMI]IMA
Ahmi}ki i sli~ni masakri slu`ili su stvaranju “~istih” zona i otvaranju rana koje trebaju onemogu}iti ponovni su`ivot

nekih finesa na zami{ljenim budu}im granicama, nego za ratni savez s njima Herceg-Bosna je nastala i nestala, ali je zahvaljuju}i njoj Srpska opstala.

POSLJEDICE RATA
18. Dolaskom prognanih Bo{njaka naru{ena je hrvatska ve}ina u srednjoj Bosni. Ti ljudi nisu do{li na izlet niti da bi mijenjali demografske strukture nego spa{avaju}i `ivot. A i dotad je srednja Bosna bila ve}inski bo{nja~ka, i svi tamo{nji ve}i gradovi i ve}ina op}ina. Druga je stvar {to je dolaskom dodatnih Bo{njaka jo{ te`e postalo otamo ih otjerati. 19. Hrvati su “o~i{}eni” iz sada bo{nja~ke srednje Bosne. Nisu. A kad se rat razbuktao bilo je obostranih nedjela. Neki izgoni Hrvata uklapali su se u planove da ih se naseli u Hercegovini i drugdje, kao {to je i Milo{evi} hrvatske Srbe planirao naseljavati na Kosovo. 20. Mostar je danas vi{e multietni~ki nego Sarajevo. Mostar je dvoetni~ki samo u cjelini, strogo podijeljen na dva “~ista” dijela, i to zahvaljuju}i tome {to se zapadni dio nije uspio, vatrenoj nadmo}i usprkos, pro{iriti na cijeli grad. A iz Sarajeva su oti{li mnogi koji su imali gdje, u eri opsade koja bi kra}e trajala da je nije pomagao i HVO Kiseljaka. 21. S danas bo{nja~kih podru~ja “o~i{}eni” su Hrvati i Srbi. Predratna izmije{anost stanovni{tva u

velikom dijelu zemlje, pogotovo u gradovima, danas je uglavnom pro{lost, a ni ve}inski bo{nja~ka podru~ja uglavnom nisu u tome izuzetak. A do toga ne bi do{lo ni Karad`i}evim i Mladi}evim krvavim “radom” da im u pomo} nisu prisko~ili Mate Boban i ostale marionete. 22. Srbi su dobili Srpsku, Bo{njaci dominaciju u Federaciji, a Hrvati ni{ta. Srpska nije prestala biti dio BiH niti je postala dio Srbije. Bo{njaci ne odlu~uju sami ni u Federaciji ni u cijeloj dr`avi. Ve}ina Hrvata “naslanja” se na novu ~lanicu EU. A mimo nacionalisti~ke vizure, na sve tri strane su osiroma{eni, izvarani i obezna|eni ljudi.

PRIRODA PRESUDE
23. Ovo je kolektivna presuda cijelom narodu i dr`avi. Ne, to je presuda {estorici pojedinaca, ~ija krivnja je dokazivana i utvr|ivanjem njihove povezanosti s pojedincima koji su u to vrijeme bili na du`nostima predsjednika i ministra obrane Republike Hrvatske. Onaj drugi haa{ki sud presu|uje izme|u dr`ava, a nijedan ozbiljan sud u normalnom svijetu ne sudi cijelim narodima. 24. Presudom se izolirani incidenti prikazuju kao sustavan plan. Oni koji su poku{ali ostvariti taj plan bili su toliko bahati da su i nakon neuspjeha u toj raboti dopustili npr. generalu Janku Bobetku da u svojim knjigama objavi zapovijedi i borbene planove koji dokazuju upletenost Hrvatske vojske u hercegbosansku avanturu.
SLOBODNA BOSNA I 30.5.2013.

S PUTA U PAKAO
25. Preuveli~avaju se zlo~ini kakvih ima u svakom ratu. Ahmi}ki i sli~ni masakri slu`ili su stvaranju “~istih” zona i otvaranju rana koje trebaju onemogu}iti ponovni su`ivot. Pokolj u Stupnom Dolu bio je odraz mr`nje, ali i provociranje izgona vare{kih Hrvata. Konc-logori, ru{enje Starog mosta, ni{ta od toga nije bilo slu~ajnost. 26. Skandalozno je da Hrvatsku i vi{e nego Srbiju terete za agresiju. To je glupo, ali i posljedica avanturisti~kih ispada 90-ih, pri ~emu je Beograd prljavu igru igrao lukavije i diskretnije. Hrvatska i Slovenija nisu 1991. bile priznate, kao ni Kosovo 1999., a BiH 1993. jest, ali je valjda Tu|man vjerovao da nije dok je doista ne prizna njegov najve}i prijatelj, Slobo Dedinjski. 27. Vesna Pusi} i Stipe Mesi} i ranije su tvrdili da je Hrvatska bila agresor u BiH. Time ih se poku{ava prozvati kao (vele)izdajnike, iako su zapravo poku{avali za{tititi Hrvatsku od krivice - Pusi} je govorila da je “HDZ-ova vlast” (a ne dr`ava) “vodila agresivni rat u BiH”, a Mesi} isticao da Sabor i Vlada nikad nisu to odobrili.

RATNI KOMANDANT ARMIJE RBiH
Ranije je bio oficir KOS-a kao i neki istaknuti i dragocjeni ~asnici Hrvatske vojske

nemalim brojem Srba i Hrvata i ostalih. A {to je rat bio dulji, krvaviji i kompliciraniji, to je i ona postajala sve jednonacionalnija. Da nije bilo herceg-bosanskog “udara s boka”, i u Armiji BiH bi ostalo vi{e Hrvata (i Srba), a i u HVO-u (i HOS-u) vi{e Bo{njaka. 30. Armija BiH udru`ila se sa srpskim snagama u Hercegovini protiv Hrvata. Da, nakratko, ali je to bio takti~ki savez za razliku od strate{kog saveza HVO-a u npr. @ep~u s Mladi}evom vojskom. Armija BiH je ponekad pla}ala srpskoj vojsci granatiranje HVO-a oko Neretve, iz dva razloga - zato jer je i HVO pla}ao da granatiraju nju, i zato jer nije raspolagala topni{tvom Hrvatske vojske. 31. Bo{njaci su pretrpjeli poraz od Srba pa se okrenuli protiv slabijih Hrvata. Trebali bi biti posve i ludi i glupi da u takvoj situaciji izazivaju novog neprijatelja. A herceg-bosanska promid`ba ~ak se nije

potrudila takvo {to inscenirati, za razliku od nacista koji su 1939. “samo odgovorili” na pograni~ni “napad poljske vojske” na njihove polo`aje. 32. “Mud`ahedini” su ~inili zlo~ine nad Hrvatima (i Srbima). Jesu, neki od njih, ili mnogi. I ne samo oni, nego i neki doma}i i “svjetovni” pripadnici oru`anih snaga BiH. Takva zlodjela se ne mogu opravdati, ali se jo{ manje njima mogu pravdati zlo~ini drugih dviju strana. 33. Rat protiv Hrvata vodio je KOSovac i bo{nja~ki ekstremist Sefer Halilovi}. Ranije je bio oficir KOS-a kao i neki istaknuti i dragocjeni ~asnici Hrvatske vojske. A to koliko je {ovinist vidi se i po tome da je bolje sura|ivao sa Stjepanom [iberom i Jovom Divjakom nego s nekim bo{nja~kim glave{inama. 34. Srbi su osvojili najve}i dio BiH, a ostalo obranili Hrvati. Činjenice su druk~ije. Neka hrvatska podru~ja nisu ni bila izlo`ena srpskom napadu, Armija BiH uspjela je i preoteti neke izgubljene pozicije (Kalesija), HVO je mnoge polo`aje izgubio, a HOS-ovi zapovjednici, dan nakon {to su oslobodili Trebinje, poubijani su u zasjedi Ka`njeni~ke bojne. 35. U bh. rat i{li su samo neki Hrvati koji su podrijetlom iz BiH Neki jesu, i dragovoljno, kao {to su neki od njih (a i mnogi Bo{njaci, i neki Srbi, i drugi) sudjelovali i u obrani Hrvatske 1991. Ali su mnogi prisilno slani u rat za HercegBosnu, nerijetko i oni koji s BiH nikakve veze nisu imali.
23

PRIRODA RATA
28. Agresija Srbije na BiH po~ela je u hrvatskom selu Ravnom, a Sarajevo je {utilo. U Ravnom se dogodila strahota, ali je to bio dio dubrova~ke boji{nice. A sarajevska vlast nije puno u~inila, mo`da zato jer je malo {ta i mogla, ni kad su arkanovci i sli~ni monstrumi po~eli ubijati Bo{njake po Bijeljini, Zvorniku i drugdje. 29. Armija BiH je bila bo{nja~ka a ne vojska svih naroda. Ve}inski bo{nja~ka je od po~etka, ali i s

STIPE MESI]
Vesna Pusi} je govorila da je “HDZ-ova vlast vodila agresivni rat u BiH”, a Mesi} isticao da Sabor i Vlada nikad nisu to odobrili
30.5.2013. I SLOBODNA BOSNA

ZDRAVSTVENI BILTEN BH. POLITI^ARA

Mada političari nerado pričaju o svojim zdravstvenim tegobama, Slobodna Bosna uspjela je otkriti najvažnije pojedinosti iz zdravstvenih biltena pet lidera vladajućih stranaka u BiH - Zlatka Lagumdžije, Fahrudina Radončića, Milorada Dodika, Sulejmana Tihića i Dragana Čovića

LAGUMD@IJU TRESE ARITMIJA A DODIKA PARANOJA
Pi{e: ASIM METILJEVI] Foto: MARIO ILI^I]

P
24

redsjednica Vlade Republike Srpske @eljka Cvijanovi} primljena je u utorak, 28. maja, na Kliniku za kardiovaskularne bolesti Klini~kog centra Banja Luka zbog jakog bola u nozi. Prema prvim, nepotpunim dijagnosti~kim pretragama, Cvijanovi}evoj je dijagosticirana flebotromboza - stvaranje krvnog ugru{ka u dubokim venama - koja se relativno lako i efikasno lije~i ako se otkrije na vrijeme.

SKRIVANJE BOLESTI
Kako politi~ari u pravilu nerado javno govore o svojim bolestima, tako je i @eljka Cvijanovi} nekoliko sedmica tajila bol u nozi. Doktoru je oti{la tek kada je bol postala nesnosna i kada su vanjski

simptomi flebotromboze postali o~igledni. Razumljiva je potreba politi~ara da ih javnost percipira kao jake, zdrave, stamene osobe, prema onoj latinskoj izreci da zdrav duh stanuje u zdravom tijelu. Pla{e se da bi im pri~a o bolesti mogla naru{iti image u javnosti i, jo{ vi{e, da bi im otkrivanje bolesti moglo ugroziti autoritet i hijerarhijski polo`aj u stranci. Politika na Balkanu ~esto je okrutan zvjerinjak a zvijeri, kao {to znamo, svoj rang u ~oporu utvr|uju me|usobnom borbom u kojoj pobje|uju najvitalniji i nasna`niji. U dr`avama s dugom demokratskom tradicijom nezamislivo je da javnost ne zna sve pojedinosti o bolesti izabranog du`nosnika. Pravo javnosti da zna sve o bolesti izabranog du`nosnika smatra se starijim od prava na privatnost jer neke bolesti mogu bitno umanjiti pregovara~ku kondiciju i sposobnost rasu|ivanja izabranog du`nosnika.

Ilustrativan je primjer biv{eg gradona~elnika Mostara Mije Brajkovi}a, koji je skoro svaki sastanak dulji od sat vremena prekidao za~u|uju}im mentalnim ispadima pra}enim brojnim tikovima lica, ramena i ruku. Sve pregovora~ke pobjede Brajkovi} je osvojio u prvih sat vremena pregovora, a sve poraze do`ivio je nakon prvog pregovara~kog sata. Zdravlje i bolest politi~ara ne mo`e biti njihova privatna stvar, jer oni ne odlu~uju samo o svojoj nego i o sudbini svih nas. Stoga je legitimno pravo javnosti da ima redovan i cjelovit uvid u zdravstveni bilten izabranih du`nosnika - ma koliko se oni tome protivili.

ZLATKO LAGUMD@IJA - @RTVA ARITMIJE
Javnosti je manje-vi{e poznato da je {efu SDP-a Zlatku Lagumd`iji `ivot visio o koncu nakon {to je te{ko ranjen gelerom

Fahrudin Radon~i} pati od nepostoje}ih bolesti
SLOBODNA BOSNA I 30.5.2013.

BOLESTAN DUH U BOLESNOM TIJELU

granate 1993. godine. Nakon operacije u Dr`avnoj bolnici Sarajevo, evakuiran je u [vedsku, gdje je bio podvrgnut cijeloj seriji ve}ih i manjih hirur{kih intervencija na stomaku. No, manje je poznato da Lagumd`ija ve} desetak godina ima ozbiljne probleme s jetrom. Dijagnosticiran mu je „hapatitis C“, hroni~no zapaljenje jetre. Bolest dr`i pod kontrolom iznimno skupim lijekovima i ne pri~injava mu ozbiljnije pote{ko}e kod redovnog obavljanja „poslova i radnih zadataka“. Lagumd`ija povremeno pati i od te{ke aritmije srca koju u pravilu prati vrtoglavica i tupi bol u grudima. Uzrok aritmije naj~e{}e je stres, premorenost i psihi~ki pritisak. Napad aritmije javlja se iznenada i naj~e{}e traje dva do tri sata. Gledaoci Federalne televizije prije dva mjeseca mogli su u`ivo gledati kako to izgleda, kada je Lagumd`ija pred tv kamerama prekinuo razgovor, zatra`io ~a{u vode i nesigirnim korakom napustio studio. No} je proveo na Kardiovaskularnoj klinici bolnice Ko{evo.

pacijenti padaju u nesvijest. Čovi}, na svu sre}u, nema u~estale napade, ali kada se dese, vrlo su bolni i traumati~ni. Prema nepotvr|enim informacijama, Čovi} je ranije imao izvjesne probleme i s depresijom, zbog ~ega je neko vrijeme redovno posje}ivao psihijatra.

SULEJMAN TIHI] - 12 OPERACIJA U 5 GODINA
Tokom posljendnjih pet godina predsjednik SDA Sulejman Tihi} pro{ao je kroz pravi pakao - svake godine imao je u prosjeku dvije hirur{ke intervencije. Tihi}u je 2008. godine dijagnosticiran rak debelog crijeva. Nakon te{ke operacije koja je trajala punih pet sati, primao je radijsku a kasnije i vrlo bolnu i traumati~nu kemoterapiju, koju je na`alost morao ponoviti i 2010. godine, kada su mu kod redovnog pregleda ustanovljeni povi{eni tumorski markeri. Osim raka debelog crijeva, Tihi} je operirao i kuk, nakon ~ega je nekoliko mjeseci bio izvan stroja. Naposlijetku, prije dva mjeseca, operirao je i nekoliko benignih izraslina na oba plu}na krila. Sve u svemu, u samo pet godina, Tihi} je 12 puta i{ao „pod no`“.

MILORAD DODIK - UZNAPREDOVALA PARANOJA
Iako lider SNSD-a Milorad Dodik nerado govori o svojim zdravstvenim problemima, javosti su poznate njegove patnje s vrlo bolnim migrenama koje nerijetko traju dva dana i cikli~no se javljaju u razmaku od dva mjeseca. Dodik je posjetio nekoliko referentnih klinika u svijetu, u Italiji, Austriji, Izraelu, tragaju}i za lijekom, no uspjeh je izostao. Njegove migrene nemaju jasan zdravstveni uzrok i vjerovatno su posljedica dugotrajne napetosti, stresa i nagomilane negativne energije. Bolji poznavaoci „lika i djela“ predsjednika RS-a tvrde da se kod Dodik u posljednje vrijeme primje}uju ozbiljni simptomi paranoje, odnosno manije proganjanja. Nedavno je u javnom istupu priznao kako sa sve ve}im strahom sjeda u avion jer, kako ka`e, „strahujem da je svako brdo moje“. Naredio je da se poja~aju mjere policijskog obezbje|enja i znatno je smanjio broj javnih objekata u koje zalazi. Od posluge tra`i vodu u zatvorenoj fla{i koju sam otvara a samo rijetkim prilikama jede izvan ku}e. Svoje najbli`e suradnike „smara“ pri~om o fantomskoj zavjeri me|unarodmne zajednice koja ga je navodno odlu~ila ukloniti ne biraju}i sredstva.

FAHRUDIN RADON^I] - UMI[LJENI BOLESNIK
Lider SBB-a i vlasnik Avaza Fahrudin Radon~i} klasi~ni je primjer umi{ljenog bolesnika - hipohondra. Iako nema ni jedno organsko oboljenje, Radon~i} je redovan posjetilac brojnih specijalisti~kih ordinacija gonjen stalnom sumnjom da ne{to s njegovim zdravljem nije ba{ najbolje. Na put izvan Sarajeva skoro nikada ne ide bez pratnje lije~nika i nikada se ne odvaja od torbe prepune lijekova. S velikom stra{}u i{~itava tekstove o medicini i lije~enju razli~itih bolesti, a njegov telefonski adresar prepun je imena dokora razli~itih specijalnost koje u~estalo posje}uje bez jasnih medicinskih razloga.
25

DRAGAN ]OVI] - PREVLADANA DEPRESIJA
[ef HDZ-a zdrav je kao drijen i jedini ozbiljniji zdravstveni problem ima s nekupljenim kamencem u bubrezima, koji se povremeno pokre}e i stvara nesnosne bolove. U pravilu, nakon svakog pomjeranja bubre`nog kamenca, Čovi} zavr{i u bolnici. Pokretanje kamenca neizostavno prati mu~nina i povra}anje, a bolovi dolaze u valovima i traju neprekidno od 20 do 60 minuta. Bolovi znaju biti tako te{ki da neki
30.5.2013. I SLOBODNA BOSNA

SKANDAL NEDJELJE

Ured za reviziju još nije do kraja uradio svoj izvještaj o poslovanju Vlade Federacije, ali su preliminarni rezultati koji se odnose na Ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata i ministra Zukana Heleza katastrofalni

U Helezovom ministarstvu se jedino zna ko pije, a ko plaća!

BORCI STOJ, OSTALI NAPRIJED
Svi tro{kovi ministra Zukana Heleza

Pi{e: MIRSAD FAZLI] Foto: MARIO ILI^I]

ukan Helez, ministar za pitanja boraca i invalida odbrambenooslobodila~kog rata, zbog ljekarskokomisione revizije primalaca invalidnina, kontrole 13.000 onih koji imaju pravo na povoljne penzije, te usvajanja spornih zakona na{ao se na (ne)opravdanom udaru bora~ko-invalidske populacije, udru`enja i udruga koje ih okupljaju. [tavi{e, udruga umirovljenika branitelja HVO-a, pripadnika Vojske Federacije BiH i Saveza udru`enja vojnih umirovljenika u Federaciji BiH navode kako je Helez u vi{e navrata omalova`io i ponizio pripadnike ove populacije. Ministar Helez nije se na{ao samo na udaru populacije ~ije interese i prava treba da brani i zastupa, nego i Ureda za reviziju institucija FBiH koji je dao negativno mi{ljenje o poslovanju ovog ministarstva u protekloj godini. Tako je revizorski tim predvo|en Hajrijom Im{irovi}, izme|u ostalog, utvrdio da su ukupni izdaci Helezovog ministarstva po osnovu usluga reprezentacije za 2012. godinu iznosili preko 31 hiljadu KM, {to je u odnosu na pro{lu
30.5.2013. I SLOBODNA BOSNA

Z

godinu vi{e za 38 procenata. Ono {to bode o~i jeste da su po~etkom pro{le godine, na poziciji tro{kova reprezentacije, evidentirane dvije fakture u iznosu od hiljadu KM koje se odnose na nabavku ljutih pi}a u ve}im koli~inama, ~a{a i raznih grickalica za povremene potrebe tokom prijema gostiju, stranaka, te odr`avanja radnokonsultativnih sastanaka u kabinetu ministra. Revizori su postavili pitanje opravdanosti nabavke tolike koli~ine alkoholnih pi}a s obzirom da Slu`ba za zajedni~ke potrebe o rgana i tijela FBiH ima servis za poslove ugostiteljstva. U svakom slu~aju, zaklju~ili su da ne postoji opravdanost nabavke alkoholnih pi}a u tolikim koli~inama na tro{ak reprezentacije. Osim {to je sklon alkoholnim napicima, ministar Helez je ljubitelj knjiga, za ~iju nabavku je pla}eno blizu tri hiljade maraka. Jedan dio nabavljenih knjiga u iznosu od 1.791 KM, ministar Helez, prema nalazima revizora,je, naknadno, posebnom odlukom dodijelio Med`lisu Islamske zajednice Bugojno sa ciljem {irenja me|unacionalne harmonizacije. Pravilnikom o repre zentaciji i poklonima predvi|eno je da vrijednost dodijeljenih poklona ne bi smjela prelaziti iznos od 1.000 KM, {to

nije smetalo ministru Helezu da za spas svoje „gre{ne“ du{e knjige vrijedne 1.791 KM pokloni Med`lisu islamske zajednice Bugojno. Osim {to se tro{ilo na kupovinu alkoholnih pi}a za kabinet ministra Heleza, kupovinu knjiga za Med`lis Islamske zajednice u Bugojnu, sredstva su tro{ena i na popravke mobitela, usluge prevoza, dnevnice i putne tro{kove... Revizori su utvrdili da se ukupni tro{kovi odr`avanja slu`benih vozila odnose na 21 vozilo, od kojih su samo {est vozila u vlasni{tvu tog Ministarstva, dok se ostala vozila vode kao vlasni{tvu biv{eg Federalnog ministarstva odbrane koje ne postoji skoro 10 godina. Na osnovu dokumentacije zate~ene u Ministarstvu utvr|eno je da se visina godi{njih tro{kova odr`avanja pojedinih vozila kre}e i do 10 hiljada KM! Od ukupnog broja vozila, u 2012. godini, njih {est je imalo tro{kove odr`avanja ve}e od 5.000 KM. Mo`da tu ne bi bilo ni{ta sporno da se na putne tro{kove ne tro{i iznos ve}i od 54 hiljade maraka. Uvidom u evidencije putnih naloga utvr|eno je da su se za slu`bena putovanja revizijskih timova i uposlenika Ministarstva zbog nedostatka ili kvara slu`benih vozila koristila osobna vozila...
27

(NE)NADLE@NO TU@ILA[TVO BiH

Član Predsjedništva BiH ŽELJKO KOMŠIĆ početkom ove godine Tužilaštvu BiH dostavio je informaciju o potpisivanju „sumnjivog“ ugovora između direktora Autocesta FBiH Ensada Karića i Kemala Unluera, generalnog direktora turske kompanije Cengiz Insaat Sanayi ve Ticaret a.s., tražeći pokretanje istrage kako bi se ispitala eventualna kršenja zakona i postojanje krivičnih djela. Pomoćnik glavnog tužioca Tužilaštva BiH BOŽO MIHAJLOVIĆ obavijestio ga je da je istraga obustavljena jer je njegova pritužba neosnovana. Na Komšićevu žalbu slično je odgovorio i glavni tužilac Tužilaštva BiH GORAN SALIHOVIĆ

KOM[I]EV JURI[ NA VJETRENJA^E
Pi{e: MIRSAD FAZLI] Foto: MARIO ILI^I]

lan Predsjedni{tva BiH i osniva~ stranke Demokratska fronta @eljko Kom{i} po~etkom januara 2013. godine Tu`ila{tvu BiH dostavio je informaciju o potpisivanju „sumnjivog“ ugovora izme|u direktora JP Autoceste FBiH Ensada Kari}a i Kemala Unluera, generalnog direktora turske kompanije Cengiz Insaat Sanayi ve Ticaret a.s., kojom je tra`io pokretanje istrage kako bi se ispitala eventualna kr{enja zakona i postojanje krivi~nih djela. Me|utim, deset dana nakon {to je Kom{i} uputio informaciju, pomo}nik glavnog tu`ioca Tu`ila{tva BiH Bo`o Mihajlovi} obavijestio ga je da je istraga obustavljena jer je njegova pritu`ba neosnovana, te da je ista proslije|ena Kantonalnom tu`ila{tvu u Sarajevu i Federalnoj upravi policije na „dalje postupanje“.

^

@ELJKO KOM[I] TU@ILA[TVO BiH:Tu`ila{tvo BiH proglasilo se nenadle`nim da ispita eventualni kriminal od 350 miliona maraka tokom izgradnje autoputa?!

KOM[I]EVA (DEZ)INFORMACIJA
No, vratimo se na po~etak. U informaciji dostavljenoj Tu`ila{tvu BiH Kom{i} je, izme|u ostalog, naveo da su u potpisivanju ugovora, pored Kari}a i Unluera, kao supotpisnici u~estvovali i ministar prometa i komunikacija Enver Bijedi} i ~lan uprave turske kompanije Asim Cengiz. Prema Kom{i}evim navodima, sama vrijednost ugovora iznosi preko 350 miliona KM, {to predstavlja najve}u vrijednost ugovora koja je do sada potpisana za izgradnju pojedine dionice autoputa, a ~ija ukupna du`ina iznosi 10,10
28
SLOBODNA BOSNA I 30.5.2013.

350 MILIONA RAZLOGA ZA ISTRAGU

(BEZ)PREDMETNA PREPISKA
^lan Predsjedništva BiH Željko Komši} poslao je prijavu protiv direktora JP Autoceste FBiH Ensada Kari}a, našto mu je odgovorio zamjenik glavnog tužioca Božo Mihajlovi} kako je prijava neosnovana. Na žalbu Komši}a odgovorio je glavni tužioc Goran Salihovi} odbacuju}i Komši}evu žalbu, a slučaj je proslijedio Kantonalnom tužilaštvu Sarajevo

kilometara. S obzirom da cijena izgradnje jednog kilometra ove dionice dosti`e 35 miliona KM, Kom{i} je istakao da je rije~ o velikoj sumi novca kojom se zadu`ila BiH {to, pored op{te obaveze po{tivanja i
30.5.2013. I SLOBODNA BOSNA

29

(NE)NADLE@NO TU@ILA[TVO BiH
pridr`avanja zakonskih propisa i procedura, predstavlja dodatnu obavezu i tra`i du`no postupanje „pa`njom dobrog privrednika“ kod utro{ka tih sredstava. „Nakon potpisivanja navedenog ugovora u javnosti su se pojavile opre~ne informacije o samoj provedbi tenderskog postupka kao i ranije sklopljenim ugovorima koji se ti~u drugih dionica koridora 5C, a vezano za na~in na koji se izvode zemljani radovi, betonski radovi, te o na~inu na koji se reguliraju odnosi i cijene izme|u glavnog izvo|a~a i podugovara~a,

DVOSTRUKI AR[INI TU@ILA[TVA BiH

Zašto Budimir jeste, a Ensad Karić nije nadležnost Tužilaštva BiH?!
I dok potpisivanje „sumnjivog“ ugovora i tro{enje preko 350 miliona KM kreditnih i para poreskih obveznika nije u nadle`nosti Tu`ila{tva BiH, sumnja da je predsjednik FBiH @ivko Budimir uzimao mito za pomilovanja prema kriterijima Tu`ila{tva BiH je osnovana. Podsjedimo, Budimir je zbog tog, jo{ uvijek nedokazanog zlo~ina, proveo skoro mjesec dana iza pritvorskih re{etaka nakon ~ega je Ustavni sud proglasio hap{enje nelegalnim, {to je rezultiralo pu{tanjem Budimira iz pritvora. Ovi primjeri mo`da najbolje ilustruju politi~ku, i svaku drugu, (ne)pristrasnost Tu`ila{tva BiH u preduzimanju istra`nih radnji u predmetima od dr`avnog zna~aja!

NE SAM, KOM[I]U
Neuspjeli poku{aj ~lana Predsjedni{tva BiH @eljka Kom{i}a da pred lice pravde izvede direktora JP Autoceste FBiH Ensada Kari}a.

te da postoje indicije o mogu}em izvr{enju vi{e kaznenih djela“, naveo je Kom{i} u informaciji koju je proslijedio Tu`ila{tvu BiH. Zatra`io je stoga pokretanje istrage kako bi se ispitalo eventualno postojanje krivi~nih djela. Tako|er, Kom{i} je u informaciji naveo da nije jasno kako je bilo mogu}e potpisati sporni ugovor kada `albeni postupak po tenderu nije bio zavr{en, te je postavio pitanje da li postoji odluka Nadzornog odbora JP Autocesta FBiH, ili Vlade FBiH da se, bez potpuno okon~ane tenderske procedure, ugovor ipak potpi{e.

ZA DR@AVU NEMA, ZA KANTON IMA DOKAZA
Tu`ila{tvo BiH donosi naredbu da se istraga ne}e provoditi ako je iz prijave i iz

prate}ih spisa o~igledno da ne postoje osnovi sumnje, odnosno dokazi za osnov sumnje, da je po~injeno krivi~no djelo propisano Krivi~nim zakonom BiH. Prema obja{njenju o neprovo|enju istrage kojeg je @eljku Kom{i}u 14. januara uputio Mihajlovi}, da bi bilo po~injeno krivi~no djelo propisano Krivi~nim zakonom BiH moraju biti po~injene radnje iz kojih moraju proizilaziti „obilje`ja bi}a krivi~nog djela propisana Krivi~nim zakonom BiH“. Iz radnji opisanih u informaciji @eljka Kom{i}a ne proizilazi ni jedno od bi}a krivi~nih djela. „Dakle, navedena informacija-krivi~na prijava ne sadr`i osnov sumnje, niti dokaze za osnov sumnje da je po~injeno krivi~no djelo iz glave 19. krivi~na djela korupcije i krivi~na djela protiv slu`bene i druge odgovorne du`nosti Krivi~nog zakona BiH

SAM SVOJ MAJSTOR
Direktor JP Autoceste FBiH Ensad Kari} voli se “kititi tu|im perjem” kao {to je probijanje tunela Vijenac 30
SLOBODNA BOSNA I 30.5.2013.

350 MILIONA RAZLOGA ZA ISTRAGU

DVOJAC TU@ILA[TVA
Glavni tu`ioc Tu`ila{tva BiH Goran Salihovi} i njegov zamjenik Bo`o Mihajlovi} prijavu @eljka Kom{i}a odbacili kao neosnovanu

ili neko drugo krivi~no djelo propisao zakonom BiH u nadle`nosti Tu`ila{tva BiH“, stoji u dopisu tu`ioca Mihajlovi}a. U nastavku se navodi da iz sadr`aja informacije proizilazi sumnja da se u radnjama opisanim u informaciji sadr`ana obilje`ja krivi~nih djela podmi}ivanja i krivi~na djela protiv slu`bene i druge odgovorne du`nosti, krivi~na djela protiv javnog reda i pravnog prometa i krivi~na djela protiv privrede, poslovanja i sigurnosti platnog prometa Krivi~nog zakona FBiH. @eljku Kom{i}u ostavljeno je osam dana za podno{enje `albe uredu glavnog tu`ioca Tu`ila{tva BiH, {to je Kom{i} i u~inio. U spomenutoj `albi, koju je Tu`ila{tvu BiH proslijedio 22. januara, Kom{i} je, izme|u, ostalog naveo da obrazlo`enje tu`ioca Mihajlovi}a ne potvr|uje da nisu ispunjeni razlozi i da nema dokaza da nisu ispunjeni razlozi da bi Tu`ila{tvo BiH preuzelo nadle`nost u predmetnom slu~aju. „Sredstva za izgradnju autoceste, samim tim i poddionice te autoceste, obezbije|ena su iz kreditnih aran`mana BiH i garancija koje je BiH putem Centralne banke BiH dala za obezbje|enje kredita. Implementacija tih sredstava za finansiranje izgradnje autoceste realizira se preko javnih preduze}a u entitetima ~iji osniva~i su entitetske vlasti. Kr{enje zakona od strane odgovornih osoba u JP Autoceste FBiH i kr{enje zakona od strane ministra prometa i komunikacija kod zaklju~ivanja ugovora o izgradnji pod30.5.2013. I SLOBODNA BOSNA

dionice Vlakovo - Lepenica na na~in da je ugovor potpisan prije okon~anja tenderske procedure i da je ugovoreni iznos ve}i od iznosa navedenog u ponudi turske kompanije ukazuje na {tetu po~injenu JP Autoceste FBiH i prora~unu FBiH obzirom da je preduze}e JP Autoceste FBiH korisnik prora~unskih sredstava. Tako|e, mogu}a je {teta i po dr`avu BiH koja je garant kreditnih zadu`enja“, naveo je Kom{i}. Član Predsjedni{tva BiH je

upozorio da je ugovor potpisan prije okon~anja tenderske procedure, {to ostavlja mogu}nost stranim ponu|a~ima probijanje izbora izabranog ponu|a~a, prolongiranje rokova, pla}anje penala te ru{enje kredibiliteta i ugleda BiH. Kona~no, 12. aprila Kom{i}u je kratak odgovor stigao iz ureda glavnog tu`ioca Tu`ila{tva BiH Gorana Salihovi}a, u kojem stoji da je njegova `alba odbijena a predmet proslije|en Federalnoj upravi policije.

Zdravlje bez granica

MedUNIQA kamion zdravlja, opremljen je najsavremenijom medicinskom opremom za brze i detaljne preventivne preglede, nakon Mostara. U mobilnoj laboratoriji gra|ani koji su na vrijeme zakazali pregled, mo}i }e besplatno provjeriti cjelokupno stanje organizma. Pregled obuhvata: EKG, analize krvi, mjerenje krvnog pritiska i nivoa {e}era u krvi, spirometriju, ultrazvuk abdomena, oftalmolo{ki pregled i mjerenje o~nog pritiska, te dermatolo{ke i internisti~ke preglede. Tim MedUNIQA kamiona ~ini 11 medicinskih stru~njaka. Osim pregleda, medicinski stru~njaci }e na osnovu rezultata pru`ati i savjete za o~uvanje i pobolj{anje zdravstvenog stanja svakog pacijenta. Osnovni cilj cjelokupnog projekta je unapre|enje zdravstvenog stanja gra|ana, te edukacija o va`nosti preventivnih ljekarskih pregleda.

31

BESRAMNO

Slobodna Bosna je u posjedu nalaza i mišljenja Ljekarske komisije za medicinsko vještačenje u postupku po zakonu o provođenju kontrole zakonitosti korištenja prava iz oblasti boračko-invalidske zaštite prema kojem je „pacijentu“ Zoranu Čegaru početkom februara 2013. godine stepen invalidnosti sa dotadašnjih 80 smanjen na 50 procenata. Prije tri godine ZORAN ČEGAR „saminicijativno“ je otišao u invalidsku penziju iz koje se vratio zahvaljujući presudama nadležnih sudova, ali i aktuelnom direktoru FUP-a DRAGANU LUKAČU, koji je Zorana Čegara u policiju vratio u „velikom“ stilu

ZORAN ^EGAR, SPECIJALNO UHO DIREKTORA FUP-a LUKA^A
Pi{e: MIRSAD FAZLI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

O

ve nedjelje okon~ano je testiranje za izbor novog na~elnika Obavje{tajnog sektora Federalne uprave policije. Tu du`nost je kao vr{itelj du`nosti posljednjih mjeseci obna{ao „kontroverzni“ Zoran ^egar, za kojeg se ve} dvije decenije ve`u brojne afere i „nesta{luci“. Najbolje rezultate na testiranju imao je radnik ovoga sektora Aldin Sinanovi}, drugoplasirani po broju bodova bio je njegov kolega Nusret ^au{evi}, dok je tek na tre}em mjestu bio vr{itelj du`nosti Čegar. No, Dragana Luka~a, direktora Federalne uprave policije, rezultati testova ni na koji na~in nisu obavezivali: za na~elnika Obavje{tajnog sektora imenovao je svog favorita, tre}eplasirenog Čegara. Obrazlo`io je to tvrdnjom da taj resor u FUP-u pripada Hrvatima, pa nije potpuno jasno za{to se testiranje onda uop}e vr{ilo. Pri tom je predsjedniku komisije koja je provodila testiranje zabranio da rezultate testova postavi na oglasnoj plo~i FUP-a, {to je zakonska obaveza. Zbog o~itog kr{enja zakona prvoplasirani Aldin Sinanovi} ve} priprema `albu na odluku direktora Luka~a koju }e uputiti mje{ovitoj komisiji koju sa~injavaju ~lanovi Nezavisnog odbora za imenovanja u FUP-u i predstavnici Vlade Federacije. [ta je opredijelilo Dragana Luka~a da unato~ svim repovima, skandalima povezanim s kriminalom, falsifikatima i, na koncu,

PTSP POLICAJAC
Zoran ^egar, ratni vojni invalid u aktivnoj policijskoj slu`bi

lo{im rezultatima na testiranju postavi Luka~a, te{ko je razumjeti i objasniti.

BLAST INJURY
Kakvu }e presudu donijeti Mje{oviti odbor, ostaje tek da se vidi, ali nije tajna da je Zoran ^egar „samonicijativno“ oti{ao u invalidsku penziju 2010. godine. Zahvaljuju}i presudama nadle`nih sudova, ali i aktuelnom direktoru FUP-a Draganu Luka~u, Zoran Čegar u FUP se vratio u „velikom“ stilu - kao vr{ilac du`nosti na~elnika Obavje{tajnog odjeljenja FUP-a. Me|utim, biv{i specijalac i aktuelni obavje{tajac koji novinare i urednike ~ije pisanje mu ne ide u prilog voli tra`iti, do zuba naoru`an, po „mjesnim“ kafanama,

nije imao niti ima namjeru odre}i se svog u ratu „te{ko“ ste~enog invaliditeta. Naime, Slobodna Bosna je u posjedu nalaza i mi{ljenja Ljekarske komisije za medicinsko vje{ta~enje u postupku po zakonu o provo|enju kontrole zakonitosti kori{tenja prava iz oblasti bora~koinvalidske za{tite prema kojem je „pacijentu“ Zoranu Čegaru po~etkom februara 2013. godine stepen invalidnosti sa dotada{njih 80 smanjen na 50 procenata. U Čegarovom nalazu, koji potpisuje predsjednica Komisije prim.dr. Marica Aramba{i}-Odak i ~lan Komisije dr. Berka Seferovi}, navedeno je da je pacijent prvi put protokolisan polovinom jula 2012. godine, a da je na Institut za medicinsko

Istodobno dok je po Sarajevu hapsio Srbe policijski specijalac ^egar je te{ko ranjen u Mostaru kao pripadnik HVO-a!
32
SLOBODNA BOSNA I 30.5.2013.

^EGA(R) SE PAMETAN STIDI, DRAGAN LUKA^ SE HVALI
U ISTO VRIJEME NA DVA MJESTA

Čegar je jedini “invalid HVO-a“ koji je od Izetbegovića dobio Zlatnu policijsku značku
U „nalazu i mi{ljenju“ koje je u februaru ove godine Institut za medicinsko vje{ta~enje zdravstvenog stanja Sarajevo izdao Zoranu ^egaru sadr`ano je mno{tvo nevjerovatnih nelogi~nosti, pa i vjerovatnih falsifikata. Svoja invalidsko-bora~ka prava, saznajemo iz ovog dokumenta, ^egar je stekao kao pripadnik Hrvatskog vije}a odbrane i to u periodu od 25.6.1992. do 7.8.1993. godine. ^egar je, me|utim kao pripadnik Specijalne jedinice MUP-a BiH napustio Sarajevo tek u jesen 1992. godine, pa nije jasno kako je mogao ~etiri mjeseca ranije biti ranjen u Mostaru kao pripadnik HVO-a?! Kako je, recimo, kao 80-postotni invalid, pored ostalih o{te}enja obolio od PTSP-a, mogao biti zaposlen u Federalnom MUP-u, deset godina nakon {to mu je (u Hrvatskoj!?) dijagnosticiran PTSP? Me|utim, ne bi to bio ni prvi ni posljednji „dokument“ koji je priskrbio sve donedavno 80-procentni invalid ^egar. Kao falsifikat su stru~njaci ocijenili i njegovu navodnu Zlatnu policijsku zna~ku MUP-a BiH. Samo je njemu odluku o dodjeli ovog najvi{eg ratnog priznanja potpisao predsjednik Predsjedni{tva BiH Alija Izetbegovi}, svim drugim dobitnicima potpis na odluku su stavljali ministri unutra{njih poslova BiH.

DRU@E PLAVI
Direktor FUP-a Dragan Luka~ najzaslu`niji je za profesionalni uspon svog pulena Zorana ^egara

vje{ta~enje zdravstvenog stanja Sarajevo primljen po~etkom decembra iste godine. U osnovnim informacijama o pacijentu Zoranu Čegaru, ratnom vojnom invalidu, kao op{tina prebivali{ta navedena je mostarska op}ina sa adresom II Bojne Cimske 73. No vratimo se stru~nom nalazu Komisije koja je, izme|u ostalog, utvrdila da je ^egar bio pripadnik Oru`anih snaga HVO-a od 25. juna 1992. do 7. augusta 1993. godine. Rje{enjem ljekarske komisije

iz oktobra 2006. godine ^egar je bio progla{en 80-postotnim invalidom i to po osnovu ranjavanja koje se desilo 29. juna 1992. godine i kasnijeg obolijevenja od PTSP-a. Od izvorne dokumentacije ^egar je donio nalaz HVO-a Grude sa~injen na dan njegovog ranjavanja. Prvo {to stoji u navedenom nalazu je Blast Injury, ili povreda usljed eksplozije, nakon ~ega slijede stru~na, medicinska obja{njenja. Zbog toga smo konsultovali ljekara, hirurga ~ija su u`a specijalnost povrede nastale uslijed eksplozije. „Blast povreda ( blast injury) ukazuje da je povrije|eni bio odba~en udarnim talasom nakon pada granate u njegovoj blizini. Pravu blast povredu ~esto prati ozbiljno o{te}enje unutra{njih organa ili sekundarno povre|ivanje nakon pada zbog udarnog talasa. U ovom nalazu stoji samo „blast injury“ bez opisa ili dijagnoza pridru`enih ozbiljnih povreda. Doktor koji je napisao takvu dijagnozu uradio je to da bi poja~ao utisak o te`ini povrede, ili naprosto nije znao pravo zna~enje blasta“, bio je prvi komentar na{eg sagovornika koji je iz razumljivih razloga `elio ostati anoniman.

IMPULZIVAN, MRZOVOLJAN, RAZDRA@LJIV...
NALAZ I MI[LJELJE
Ocjena ljekarske Komisije u slu~aju “pacijenta” Zorana ^egara
30.5.2013. I SLOBODNA BOSNA

U nastavku, na{ izvor je naveo da se radi o dijagnozama koje su neprecizne i koje se obi~no postavljaju kao radne dijagnoze. U dijagnozama na osnovu kojih se mo`e pravilno procijeniti stepen

o{te}enja i invaliditeta izbjegavaju se navoditi subjektivna stanja kao {to su cephalea - glavobolja, {to uop}e nije dijagnoza nego simptom. Kao ozbiljne dijagnoze koje su spomenute u nalazu na{ sagovornik navodi surditas, {to zna~i gluho}a. „Pacijentov nalaz govori da ima o{te}enje nerava ruke, medijanus, a to je nerv koji omogu}ava skupljanje prstiju i zatvaranje {ake u pesnicu. Ako je oste}en taj nerv, nastaje ‘ruka propovjednika’, odnosno pacijent ne mo`e zatvoriti prva tri prsta i to palac, ka`iprst i srednji prst. Kod o{te}enja nerva ulnarisa nastaje tzv. kand`asta {aka sa slabo{}u malog i domalog prsta“, navodi na{ izvor kojem nije poznata ~injenica da je „pacijent“ Zoran ^egar zbog o{te}enja oba spomenuta nerva dobio po 20 procenata invalidnosti. „Vi{eg rasta, dobre gra|e i uhranjenosti, dolazi sa dva dolakatna {tapa ({take, op.a.). Na glavi nema vidljivih o`iljaka. [aku ne formira u pesnicu, niti u kupu, ne `eli“, stoji, izme|u ostalog, u nalazu ljekarske komisije koja je i PTSP uzela kao osnov za priznavanje vojnog invaliditeta Zorana ^egara. ^egaru je PTSP dijagnosticiran 1997. godine u otpusnici zagreba~ke psihijatrijske bolnice Vrap~e od 10. januara 1997. godine. U nalazu psihologa stoji da su kod pacijenta prisutni elementi PTSP-a. „Prisvjestan, inpulzivan, mrzovoljan, razdra`ljiv, sada se ne javljaju obmane ~ula, iste ne nalazimo, nagla{eno psihosomatiziran sa sni`enim frustracionim pragom na toleranciju“, stoji u nalazu psihologa psihijatrijske bolnice Vrap~e.
33

“SB“ JE ISTRA@ILA

BORAC ZA RS BEZ PU[KE NA RAMENU
Ekskluzivni distributer cigareta, nafte u najtežim ratnim godinama Milorad Dodik

34

SLOBODNA BOSNA I 30.5.2013.

DODIKOV RATNI PUT

Prošle nedjelje su pojedini mediji i portali otkrili još jednu nepoznatu epizodu iz ratno-poslovne biografije predsjednika RS-a MILORADA DODIKA - njegovu povlaštenu poziciju u švrcu nafte „u svim srpskim zemljama“; naša suradnica istražila je kako je „ratni opozicioner“ došao u poziciju da na trgovini nafte u ratu zaradi astronomsko bogatstvo

VOLJELI SU DE^KA KOJI OBE]AVA
Slobodan Milo{evi} i Radovan Karadži}, svako na svoj na~in, pomagali su Miloradu Dodiku

kraja istra`ene. Niti se ko usudio da preispita porijeklo njegove imovine. I dok smo mi istra`ivali pro{lost Milorada

do{ao ve} na kraju rata, poja{njava ulogu Milorada Dodika u ratu u BiH.

MILE “RONHIL“ NA DIZEL POGON
Pi{e: NA\A DIKLI]

DODIK JE ODUVIJEK BIO MILJENIK MILO[EVI]A
„On je bio Milo{evi}ev i Karad`i}ev ~ovjek i sve vrijeme rata radio je s njima i za njih“, isti~e Kasagi}. A {ta je to radio, te kako je postao najva`nija karika u odnosima izme|u RS-a i Srbije, poja{njavaju dokumenti. Naime, Milorad Dodik, ratni vlasnik preduze}a “Vrbas” u Temi{varu u Rumuniji, imao je “dr`avni monopol” na uvoz nafte u RS, koji mu je mogao dati tada{nji predsjednik Karad`i} li~no, na~elnik General{taba Vojske RS-a Ratko Mladi} u dogovoru sa Karad`i}em ili tada{nja Skup{tina RS koja je bila na Palama. Iako je u intervjuu 2004. godine, aktualni predsjednik RS-a, koji je tada promovirao multikulturu na podru~ju BiH i “pobratimio” SNSD sa SDP-om, poru~io da je “ponosan {to on, niti ko iz njegove porodice nije stavio pu{ku na rame”, o~igledno je da su imali pre~a, unosnija posla. Prema dokumentima koji su u na{em posjedu, a koji se odnose samo na jednu poslovnu transakciju, Milorad Dodik kao vlasnik preduze}a “Vrbas” naru~uje od preduze}a “Signius” iz Sofije 12 hiljada tona dizela, po cijeni od 400 dolara po toni. Podsjetimo, tada{nja Republika Srpska i Srbija bile su pod sankcijama me|unarodne zajednice, a gorivo je moglo da u|e samo

O

tkako je do{ao na mjesto premijera RS-a, traju spekulacije kako je aktuelni predsjednik RSa i SNSD-a Milorad Dodik do{ao do svog bogatstva. Uporedo sa spekulacijama radikalizira se i Dodikova nacionalisti~ka retorika. Nekada{nji reformista, koji je kao poslanik partije Ante Markovi}a u{ao u Parlament BiH na prvim vi{estrana~kim izborima, a odatle, izdvajanjem srpskih poslanika, u Skup{tinu RS-a, sada je zagovornik referenduma o otcjepljenju RS-a. Porijeklo bogatstva Milorada Dodika nikada nije do kraja obja{njeno. Iako je sam izjavljivao da je njegova porodica bila bogata i prije rata, te da je proizvodio namje{taj... desetine miliona dolara koje se spominju da ih posjeduje nikada nisu do

Dodika, porijeklo njegovog novca, ku}a, vikendica i ~ega sve ne, dokumenti o {vercu nafte koje smo dobili prije nekog vremena, a koji svjedo~e da je za vrijeme ratnih sankcija Dodik organizirao prijevoz nafte u SAO Krajinu, RS i Srbiju, dospjeli su u javnost. Pro{lo je ve} sedam dana kako dokumenti koje SB sada objavljuje kru`e RS-om i regionom. Predsjednik Dodik se jo{ nije oglasio oko famoznog preduze}a Vrbas, preko kojeg se nemilice bogatio dok je ve}ina stanovnika BiH, Srbije i tzv. SAO Krajine bila doslovce gladna, ali su morali da plate njegovu naftu po deset do 20 puta ve}im cijenama. Toliko o nacionalnoj solidarnosti. „Kad do|e rat, pametni za{ute, glupi progovore, a fukara se obogati“, po~inje znanom Andri}evom mudro{}u svoju ispovijed “Slobodnoj Bosni” nekada{nji premijer RS-a R ajko Kasagi}. Biv{i premijer RS-a, koji je na du`nost

Dodik je tokom cijelog rata bio omiljeni, svestrani {vercer i Radovana Karad`i}a i Slobodana Milo{evi}a!
30.5.2013. I SLOBODNA BOSNA

35

“SB“ JE ISTRA@ILA
{vercom. Cijena jednog litra goriva na krajnjem odredi{tu, u Srbiji, RS ili SAO Krajini kretala se izme|u ~etiri i sedam njema~kih maraka, a krajem 1994. i po~etkom 1995. godine njena cijena za obi~nog kupca bila je i do 15 njema~kih maraka! Na ovakav na~in, prodavac, odnosno Milorad Dodik i njegovo preduze}e “Vrbas” zaradili su na desetine miliona maraka (ta~nu cifru nemogu}e je izra~unati zbog razli~itih cijena litre goriva). Garanciju za ovaj posao od 4, 8 miliona dolara Dodiku daje tada{nja Komercijalna banka iz Srbije, ~iji je direktor bio Ljubomir Mihajlovi} [iptar, a koja je bila pod kontrolom vlasti srbijanskog predsjednika Slobodana Milo{evi}a. Mihajlovi} je poznat i kao finansijski savjetnik vlasnika Pinka @eljka Mitrovi}a. Komercijalna banka Ljubomira Mihajlovi}a radila je za vrijeme rata punom parom, uglavnom, na crno, tvrde izvori SB iz Beograda. „I dok su preko no}i padale sve dr`avne banke, ostala je Komercijalna. Mihajlovi} je bio upetljan u fudbalske transfere, u trgovinu nafte... Imao je sjajnu saradnju sa Mihaljom Kertesom, direktorom srbijanskih carina koji je ve} osumnji~en za ratno profiterstvo i {verc u Srbiji. Postoje indicije da se u njegovoj banci skladi{tila droga MUP-a Srbije“, navodi na{ izvor. Ina~e, Mihajlovi}a smatraju bankarskim “~udom”. Pre`ivio je sve re`ime u Srbiji, a jedno vrijeme bio je savjetnik i Ante Markovi}a. Na osnovu Mihajlovi}eve garancije, uz Dodikovu organizaciju, rusko gorivo 28. aprila 1994. godine dolazi u crnogorsku luku Bar. Putevi nafte, prema dokumentaciji i ugovorima sa prevoznicima koje posjedujemo, u zavisnosti od odredi{ta, idu od Rumunije preko Crne Gore, Kosova, Srbije do Republike Srpske, gdje ulaze na prijelazu kod Sremske Ra~e.

ZA CIGARE ZNAM, ZA NAFTU NE ZNAM
Božidar Vu~urovi} za SB govori o ratnom putu predsjednika RS-a

Rajko Kasagi} je jedini od visokopozicioniranih ratnih kadrova (koji nije mrtav, a nije ni u Haagu), koji je pristao da progovori za na{ list. „Vi{e nemam ~ega da se bojim. Ja sam bio premijer RS-a pet mjeseci, i to na kraju 1995. i po~etkom 1996. godine, a zbog poku{aja da sprije~im {verc goriva, Karad`i} je dva puta davao nalog za moje ubistvo. Jednom pucanjem, drugi put vje{anjem. Ni kasniji dolazak na vlast Milorada Dodika nije mi donio nikakvo AKCIJA “SEPTEMBAR 93.“

dobro. I u Hagu sam 2009. godine rekao da ne postoji nikakva razlika izme|u Dodika i Karad`i}a, te da su obojica isti lopovi“, isti~e na{ sagovornik. On dodaje da je znao da se Dodik bavi uvozom goriva i ostalih roba u RS, ali da nije bilo na~ina da se to zaustavi. „Vi ne razumijete da te ljude interesira samo profit. ^uo sam po dolasku na vlast da su se Karad`i} i Kozi} u Bijeljini 1994. godine umalo potukli oko toga kako da podijele pare od {verca nafte“, nagla{ava

Glavni razlog pobune bio je šverc
Vojska RS-a, predvo|ena Dragomirom Babi}em okupirala je Banju Luku u septembru 1993. godine i dr`ala je grad u izolaciji osam dana. Razloge za to poja{njava sam Babi}. „Glavni razlog je bio {verc. Mi smo vidjeli da se pojedinci bezobrazno bogate, a vojnici nisu imali ni goriva, ni hrane ni odje}e. Zna~i, s jedne strane imate vojsku koja nema {ta da jede, nema ni novih pu{aka, po odje}u, hranu i cigare odlazi ku}i, a s druge vojni i politi~ki vrh koji se bogati“, nagla{ava Babi}. Ova “pobuna” trajala je osam dana, dok u Banju Luku nije do{ao Radovan Karad`i}. On obe}ava pobunjenicima da }e {verc prestati, vojska dobiti svoje, no... „Karad`i} nije ni{ta ispunio, {tavi{e, ja sam prvi izba~en iz vojske. Znam da su pojedini generali, koji su bili uz nas, vo|eni na prijeki sud, hap{eni, a prije}eno im je i strijeljanjem“, zavr{ava Babi}.

KASAGI]: “NAFTU SU [VERCOVALI I TU\MAN I KARAD@I]“
Nikolaj Kalbov, direktor bugarskog “Signiusa”, uredno {alje pisma udru`enju {vajcarskih banaka da se dio novca prebaci u Izrael. No tu nije kraj, ova nafta se dalje prebacuje sa preduze}a na preduze}e. Sa beogradskog Tonixa, preduze}a formiranog iz “Vrbasa” do crnogorske firme Monet, a “Tonix“, tako|er posluje i u Makedoniji. Tada{njeg premijera RS-a Du{ana Kozi}a, koji bi trebao znati kako je Dodik do{ao u tako povla{ten polo`aj, nismo uspjeli dobiti. I on se u me|uvremenu skrasio u Srbiji, te se navodno, saznajemo od njegovih biv{ih suradnika, bavi privatnim poslom.
36

Dragomir Babi}

SLOBODNA BOSNA I 30.5.2013.

DODIKOV RATNI PUT
LJUBOMIR MIHAJLOVI] [IPTAR ZA “SB“

„Ne poznajem građanina Dodika, a 4,8 miliona dolara garancije i nisu neke pare!“
Iako smo desetak dana poku{avali stupiti u kontakt sa Ljubomirom Mihajlovi}em [iptarom, koji je potpisao garanciju na 4, 8 miliona dolara Dodiku, on nas je uporno izbjegavao. Ipak, na koncu se javio. No, Mihajlovi} kao da pati od amnezije koja se odnosi na Dodika. „U garanciji za koju tvrdite da je imate ne vidim ni{ta sporno. Ja sam bio direktor banke, a za vrijeme sankcija, najisplativije ulaganje je bila nafta, jer smo znali da }e nam se novac, nakon preprodaje vratiti“, ka`e Mihajlovi} koji uop}e ne negira da je Srbija kr{ila sankcije i na njima i zara|ivala. Dodu{e, zara|ivao je samo manji krug ljudi. Ni u iznosu od 4, 8 miliona odradila stru~na slu`ba, a ja kao direktor potpisao“, isti~e na{ sagovornik, koji je odbio priliku da mu malo obnovimo sje}anje i da mu po{aljemo garanciju. „Dodik? Ne, ne poznajem ga. Za{to bih ga i poznavao? Koliko ja znam, on je bio obi~ni gra|anin za vrijeme rata“, tvrdi Mihajlovi}. Na na{u konstataciju da je Dodik bio poslanik reformista, stranke u kojoj je svojevremeno bio i on, na{em sagovorniku se ne bude nikakva sje}anja, ~ak ni nakon {to smo ga podsjetili da je upravo Dodik kao Markovi}ev ~ovjek od povjerenja i ~lan stranke, uveo prije rata u Lakta{ima ~uvene Markovi}eve preporuke da se smanji birokracija, kako bi se lak{e registrirale firme, a op}ine dobijale nova radna mjesta. „Eto, nisam ~ak znao ni da je bio poslanik za vrijeme rata. I za{to postavljate takva pitanja? Ko bi se toga sjetio. To je bilo prije 20 godina“, poja{njava nam Mihajlovi}. Ako nije on ni{ta novo rekao nama, barem je “saznao” da Dodik nije bio obi~an gra|anin. Nama samo ostaje pitanje kako je mogu}e da Mihajlovi}, biv{i savjetnik Ante Markovi}a u SIV-u, nikada prije rata, ni poslije njega nije upoznao Dodika iako su bili strana~ke kolege, a radili su i sli~ne poslove, te obojica bili veoma bliski pokojnom Anti Markovi}u!

NE ZNAM, NE SE]AM SE
Ljubomir Mihajlovi}

dolara ne vidi ni{ta sporno. „To i nije neki novac, ako ga dajete za naftu. Uostalom, stvarno se ne sje}am te garancije, to je vjerovatno

Kasagi} koji potvr|uje da upravo pi{e knjigu o {vercu u ratu, koji je izvor astronomskog bogatstva pojedinih politi~ara s obje strane Drine, ali i da je prof. dr. Nikola Koljevi} (biv{i ~lan Predsjedni{tva RS) ubijen jer se bunio zbog {verca. Kasagi} potvr|uje da je Republika Srpska imala jo{ jedan ugovor o uvozu goriva u RS. Ugovor su usmeno potvrdili Karad`i} i predsjednik Hrvatske Franjo Tu|man. Prema njemu, Hrvatska je pristala da isporu~uje naftu RS-u, ali da ta nafta ne ide u SAO Krajinu. To je bio jedini uslov. I Karad`i} je na njega pristao. „Znao sam da je Dodik imao monopol na cigare, ali za naftu nisam znao“, potvr|uje za na{ list ratni komandant Hercegovine Bo`idar Vu~urevi} koji ipak nije iznena|en novim otkri}em. On se prisje}a kada je general Stanislav Gali} prvu krivi~nu prijavu zbog ratnog profiterstva podnio protiv tada{njeg poslanika Dodika zbog “uvoza” cigara, koja je nedugo potom povu~ena.

RAJKO KASAGIĆ, BIVŠI PREMIJER RS-a: ”Više nemam čega da se bojim. Ja sam bio premijer RS-a pet mjeseci, i to na kraju 1995. i početkom 1996. godine, a zbog pokušaja da spriječim šverc goriva, Karadžić je dva puta davao nalog za moje ubistvo. Jednom pucanjem, drugi put vješanjem”
tvrdi da je spreman dati ove dokumente svakome ko se imalo interesira za njih. No, krajem 1994. godine Srbija zatvara granice prema RS-u, pod prijetnjom jo{ gorih sankcija. Na{i izvori u Srbiji sla`u su u jednom - tada{nja naftna “elita” RS-a u{la je u sukob sa sinom Slobodana Milo{evi}a Markom oko preraspodjele dobiti i interesnih sfera, jer je i Milo{evi} junior tako|er uvozio gorivo u Srbiju, pa ga dalje preprodavao. Sankcije, tvrde oni, nisu bili razlog zatvaranja granice nego samo profit.

VU^UREVI]: “ZNAM ZA CIGARETE, ALI NE I ZA NAFTU“
„Iskreno, ja ne znam za naftu i Dodika, ali znam za HVO i ako ste voljni, imam ja sve potvrde i naredbe od tada{njeg vojnog vrha RS-a da slobodno preko Hercegovine propustim konvoje pod pratnjom HVO. To sam rekao i u Haagu“, ka`e Vu~urevi}, koji
30.5.2013. I SLOBODNA BOSNA

Iako je “Slobodna Bosna” objavila na desetine tekstova sa svom prate}om dokumentacijom, tu`ila{tvo i pravosu|e u RS-u ostali su apsolutno nijemi. Darko Trifunovi}, ekspert za sigurnosna i pravna pitanja, tvrdi da ovaj slu~aj svoj epilog treba dobiti u Beogradu. „Va{i sudovi su pokazali da nemaju ni kapacitet ni zakone kojim bi se ovako ne{to kaznilo. Mi imamo zakon prema kojem ratno profiterstvo ne zastarijeva, a s obzirom na to da je gospodin Dodik dr`avljanin Srbije, a da je ova nafta koju spominjete i{la preko vi{e dr`ava i pojedinaca, u pitanju je organizirani i transnacionalni kriminal. Upravo zato bi i ovaj slu~aj trebao zavr{iti pred Specijalnim tu`ila{tvom za organizovani kriminal Srbije. Pretpostavljam da }e sada Dodik, koji svaki utemeljeni napad i prozivku na sebe do`ivljava li~no, pretvoriti u napad na RS i zao{triti odnose izme|u RS-a i Srbije“, ka`e Trufunovi}. A {ta }e biti od svega na kraju? Da li }e i ovaj tekst ostati samo jo{ jedan u nizu tekstova na kojima je na{ list radio a koji nije dobio nikakav epilog, osim u novinama, ili }e poslu`iti opoziciji u RS-u da profitira na podacima koje sami ne smiju prvi objaviti, jo{ je neizvjesno. I ovaj put, kao i do sada, sve konce u rukama dr`e pravosudni organi BiH koji za sada nisu reagirali.
37

DR@AVNA SAHRANA KARA\OR\EVI]A

Dugo iščekivana višestruka kraljevska sahrana Karađorđevića na Oplencu, iza koje je stala aktuelna srbijanska vlast, pokazala je da odnosi između državnog vrha i prijestolonasljednika Aleksandra Karađorđevića nisu ni izbliza dobri kako su u javnosti predstavljaju; naša novinarka otkriva do kakvih je sukoba došlo iza kulisa sahrane četvoro članova dinastije Karađorđević

POLITI^KE AMBICIJE KARA\OR\EVI]E POSVA\ALE S NIKOLI]EM I DODIKOM
NIKOLI] NIKOLI] PORED PORED ODRA ODRA KARA\OR\EVI]A KARA\OR\EVI]A
Aleksandar Kara|or|evi} traži uspostavljanje ustavne monarhije u Srbiji ~ime bi Tomislav Nikoli} ostao bez funkcije

Zbog sva|e Kara|or|evi}a i Nikoli}a i Dodika izrevoltirani patrijarh Irinej zapo~eo sahranu bez njih
38
SLOBODNA BOSNA I 30.5.2013.

HO]E LI SRBIJA VRATITI KRALJA?
Pi{e: MIRHA DEDI]

P

osmrtni ostaci posljednjeg jugoslovenskog kralja Petra Drugog Kara|or|evi}a, njegove majke kraljice Marije, supruge Aleksandre i brata Andreja, koji su umrli u izgnanstvu, sahranjeni su u nedjelju uz najvi{e dr`avne po~asti u porodi~noj kripti u crkvi Svetog \or|a na Oplencu. Tog dana se na Topoli okupilo oko 10 hiljada po{tovalaca loze Kara|or|evi}. U~esnici tog spektakla su bili raznovrsni, od pripadnika dr`avnog vrha Srbije, ~lanova porodice Kara|or|evi}, predstavnika kraljevskih porodica iz svijeta, diplomatskog kora, Srpske nacionalne garde, do seljaka sa ordenima i {ajka~ama. Me|u Srbima rojalistima na sahrani se na{ao re`iser Emir Kusturica, odnedavni ~lan Krunskog savjeta, te pisci Matija Be}kovi} i Du{an Kova~evi}. Kada su predsjednik Tomislav Nikoli} i premijer Ivica Da~i} u dru{tvu Milorada Dodika prilazili hramu, narod ih je sa cvije}em i zastavama u rukama pozdravio uzvicima: “@iveo kralj!” Ceremonija sahrane ~lanova porodice Kara|or|evi} ostala je u sjeni zvi`duka i negodovanja prisutnih tokom obra}anja Nikoli}a i Da~i}a. Njihovi govori prekidani su zvi`ducima, povicima “izdaja, izdaja” i skandiranjem “Ho}emo kralja”. Malo je onih koji su znali da je posrijedi revan{izam Kara|or|evi}a prema srbijanskom dr`avnom vrhu.

ISPRAVLJANJE HISTORIJSKE NEPRAVDE NA OPLENCU
Naime, iza kulise ove predstave nazvane “~etiri sahrane i opelo” odvijao se pravi mali rat izme|u Kara|or|evi}a, s jedne, i dr`avnog vrha Srbije kojem se priklonio i Milorad Dodik, s druge strane. Sukob izme|u njih je eskalirao desetak dana prije sahrane Kara|or|evi}ima i to u rekonstruisanom rimskom amfiteatru u

Viminacijumu, koji se nalazi desetak kilometara od Po`arevca, gdje je u ~ast obilje`avanja 1.700 godina Milanskog edikta cara Konstantina izvedena opera Aida, kao jedan od centralnih doga|aja proslave. U politi~koj drami koja je uslijedila glavni likovi su bili Tomislav Nikoli} i Milorad Dodik, koji se tom prilikom nije odvajao od srbijanskog predsjednika. Nikoli}ev pozdravni govor izazvao je blago nelagodu kod posjetilaca sa {kolskim znanjem historije, jer je otkrio do sada nepoznate ~injenice o Viminacijumu kao bitnom centru rimske imperije, te o ~ak trideset rimskih careva koji su potekli iz tog dijela Srbije. Pozdravio je Nikoli} patrijarha Irineja koji se uop{te nije pojavio. Pozdravni govor odr`ao je i ambasador Italije Armando Veriko, kao doma}in ve~eri, koji je po`elio dobrodo{licu Nikoli}u, ali je izostavio Dodika. Iza kulisa se kao u pravom pozori{tu odvijala komedija. Prijestolonasljednik Aleksandar i njegova supruga Katarina Kara|or|evi} izrevoltirani i ljuti oti{li su prije samog po~etka izvo|enja Aide jer im Nikoli}evo obezbje|enje nije dozvolilo da sjede u po~asnoj lo`i u kojoj se srbijanski predsjednik smjestio sa suprugom, Dodikom i drugim visokim zvani~nicima. Kada su im momci iz obezbje|enja bukvalno preprije~ili put na stepenicama ka rekonstruisanoj lo`i na bedemu, njih dvoje su uvrije|eni mrmljali sebi u bradu, okrenuli i oti{li. Muzi~ko-scenski spektakl je tada po~eo, a direktno ga je prenosio javni servis RTS-a. Revan{izam Kara|or|evi}a je uslijedio ve} za sedam dana na Oplencu, kada je na vi{edecenijsku pri~u o „povratku“ zemnih ostataka ~lanova dinastije Kara|or|evi} u Srbiju stavljena ta~ka.

VARNI^ENJE I UVREDE
Sahrana je bila puna propusta i protekla je uz dosta varni~enja me|u visokim zvanicama. Zaupokojenu liturgiju patrijarh Irinej po~eo je ne ~ekaju}i da se sve visoke zvani-

ce okupe. U tom trenutku, kako tvrdi na{ dobro upu}eni izvor, u hramu su bila samo dva pripadnika porodice Kara|or|evi}. Me|u Kara|or|evi}ima koji su kasnili bili su princ Aleksandar i princeza Katarina sa tri sina. Oni su u crkvu do{li zajedno sa predsjednikom i premijerom Srbije Tomislavom Nikoli}em, Ivicom Da~i}em i prvim ~ovjekom RS-a Miloradom Dodikom. Dodik se po nedavno ste~enoj navici nije odvajao od Tomislava Nikoli}a, poku{avao je da razmijeni nekoliko re~enica sa Da~i}em, me|utim prema kazivanju izvora koji je prisustvovao ovoj sahrani, Da~i} nije bio rapolo`en za }askanje s njim. Dolazak Kara|or|evi}a na Oplenac bio je bri`no isplaniran. Naime, oni su po svaku cijenu gledali da stignu u isto vrijeme kada Nikoli} i Da~i} i da im pred ve} organizovanim odborom za do~ek poka`u da su u narodu znatno popularniji od aktuelne vlasti. Kara|or|evi}i su organizovano na Oplenac za tu priliku “dovukli” Srbe sa Kosova, zatim predstavnike klerofa{isti~kih organizacija Dveri i SNP Na{i, koji su priredili pravi performans ispred Oplenca. Srbi sa Kosova istakli su velike trasparente na kojima je izme|u ostalog pisalo: “Vi odlazite, a kome nas ostavljate”.Grupa Srba iz Babinog Mosta, sa Kosova, istakla je transparent „Jedino se u kraljevsku porodicu nadamo da }e nas osloboditi“. Uz dosta primitivnog nacionalnog naboja okupljeni gra|ani s monarhisti~kim obilje`jima, neki u uniformama kraljevske vojske ili odjeveni kao srednjovjekovni vitezovi, pjevali su “Od Topole pa do Ravne gore”. Kada su crkvi prilazili Da~i} i Nikoli}, nekoliko hiljada rojalista i pla}enika je glasno zvi`dalo i uzvikivalo: “Izdaja!” Buka koju su stvarali bila je zaglu{uju}a. Me|utim kada su pristigli Kara|or|evi}i, za~uo se gromoglasni aplauz, pra}en povicima - “Ho}emo kralja!”

NOVE SRPSKE PODJELE
Napetost, varni~enje i atmosfera do usijanja izme|u rojalista i republikanaca obilježili su sahranu Kara|or|evi}a

30.5.2013. I SLOBODNA BOSNA

39

DR@AVNA SAHRANA KARA\OR\EVI]A
Atmosfera kada su govorili Nikoli} i Da~i} bila je do te mjere mu~na da je ~ak morao da je reaguje i sam Kara|or|evi}. Premijer Da~i} jedva je uspio da izgovori nekoliko re~enica jer je okupljena masa zvi`dala i uzvikivala: “Ua, ua, izdao si Kosovo!” i “Ho}emo kralja!” Vidno uznemiren, premijer Da~i} nastavio je govor, u kojem je naglasio da mu je drago {to je Vlada uspjela da uradi ono {to je bio njen zadatak. Ipak, razjarena masa bila je glasnija tako da se Da~i}ev govor maltene nije ni ~uo. “Ideologija ima mnogo, ali Srbija je samo jedna. Zato je va`no da srpski narod u budu}nosti bude jedinstven. @ivela Srbija!“, kazao je izme|u ostalog Da~i}. Ubrzo se za govornicom pojavio predsjednik dr`ave Tomislav Nikoli}, kome su tako|er vikali: “Ua, uaaa!” On je po{tovaocima kralja podviknuo prijete}i prstom i podsjetio na to gdje se nalaze: “Smirite se, pred crkvom smo!”, rekao je Nikoli}, a okupljeni gra|ani su nastavili da skandiraju. Za to vrijeme prijestolonasljednik Aleksandar, navodno vidno iznerviran, poku{avao je da smiri masu koja je zvi`dala i dobacivala. Me|utim, on je neobi~nom gestikulacijom rukama samo dodatno uznemirio ~lanove SNP “Na{i” koji su priredili ovaj do sada nevi|eni skandal. Da~i} je u jednom trenutku pru`io ruku mitropolitu crnogorsko-primorskom Amfilohiju, koji ga je samo mjesec dana ranije na Trgu Republike “upokojio”. I rekao: „Vidite, vaskrso sam“. Prepucavanja je bilo tokom ~itave sahrane. U jednom momentu Da~i} je predlo`io Nikoli}u da napuste sahranu prije vremena i vrate se u Beograd, me|utim on ga je bodrio da izdr`i do kraja ceremonije. Dodik je poku{ao da relaksira atmosferu, pitao je Da~i}a: “[ta ho}e, bre, ovi uro|enici?” Da~i} je odgovorio: “Ma pusti ih, bre, samo da se ova predstava vi{e zavr{i!” Dodik je uputio par kritika i Aleksandru Kara|or|evi}u, optu`iv{i ga da je odgovoran za javnu blama`u koju je pretrpio zajedno sa Nikoli}em i Da~i}em, me|utim prijestolonasljednik se pravio nevje{t, govore}i da on s tim nema ni{ta. Atmosfera u kojoj se odvijala sahrana otkrila je veliki animozitet izme|u prijestolonasljednika Kara|or|evi}a i dr`avnog vrha. Princ Kara|or|evi} nikada nije skrivao svoje politi~ke ambicije i `elju da se u Srbiji uspostavi monarhija. Ispitivanje javnog mnjenja koje je provdeno desetak dana prije ove sahrane, prvi put nakon 70 godina, pokazalo se da je u Srbiji broj deklarisanih rojalista ve}i od deklarisanih republikanaca. Prema rezultatima istra`ivanja Agencije SAS Inteligens iz Beograda, 39,7 posto gra|ana Srbije smatra da je obnova parla40

U SVAKOJ ^ORBI MIRO\IJA

“Dodik u svakoj prilici promoviše sebe kao srpsku gromadu, bila to košarkaška utakmica ili sahrana”
Bo{ko Jak{i}, analiti~ar Politike, za na{ list ocjenjuje da je jasno da postoje animoziteti izme|u Kara|or|evi}a, s jedne strane, i dr`avnog vrha, s druge, ali da je dr`ava organizovala ovu spektakularnu sahranu koju je direktno prenosio RTS samo s jednim ciljem, kao bi se odvratila pa`nja od sporazuma koji je potpisan u Briselu. “Odjednom je u Beograd stigla kolekcija kov~ega sa Kara|or|evi}ima, ali tajming njihovog dolaska je ve{to isplaniran, kako bi se uti{ali oni koji su bili protiv briselskog sporazuma. Dr`avni vrh ho}e da poka`e da vodi ra~una o tradiciji i istoriji. Mislim da kod Nikoli}a ne postoji ozbiljan strah od restauracije monarhije, mada je pro{log mjeseca objavljeno jedno istra`ivanja po kojem oko 40 odsto gra|ana `ele povratak monarhije. To je veoma neobi~no obzirom da se u svim dosada{njim istra`ivanjima godinama ta podr{ka bila na nivou od 20 odsto. Nije mi jasno za{to bi se broj duplirao u ovom trenutku i uop{te ne razumem kako Srbija kao republika uop{te ima prestolonaslednika. Istina je da je na sahrani do{lo do izra`aja tvrdo monarhisti~ko-ravnogorsko jezgro koji su izvi`dali premijera i predsednika. Tu mogu da postoje li~ni animoziteti, ali ne vjerujem da }e se to odraziti na politi~koj sceni Srbije. U ~itavoj toj pri~i pojavio se i Milorad Dodik, koji se ina~e svugde trpa kao miro|ija, odnosno kada god se uka`e prilika koju on mo`e da iskoristi za sopstvenu promociju, bilo da je ko{arka{ka utakmica ili sahrana, on mora tu da bude gromada srpstva”, ka`e za SB Jak{i}.

mentarne monarhije dobra ideja, izri~ito protiv je 32,3 odsto, dok 27,4 posto nema stav o tome. Ova kompanija za tr`i{na istra`ivanja je predstavila prvo istra`ivanje na temu obnove monarhije i reputacije princa Aleksandra Kara|or|evi}a. Glavni inspirator ovog istra`ivanja je vode}i svjetski stru~njak za brendiranje nacije Simon Alcont, koji smatra da je Srbija jedna od zemalja u kojoj je najve}a vjerovatno}a da se obnovi monarhija.

NOVI SAVJETNIK KARA\OR\EVI]A
Emir Kusturica, ~lan Krunskog savjeta

Sude}i po ovom istra`ivanju, prijestolonasljednik Kara|or|evi} je ve} unajmio strane lobiste koji }e se zalagati za njegov dolazak na ~elo Srbije. Ideja o kralju pomiritelju, kako je sebe Aleksandar Kara|or|evi} nazvao prije izvjesnog vremena, nije posebno pominjana, ali je sada, tvrde upu}eni izvori, uvekoliko razra|ena. Sam Aleksandar je izjavljivao da bi volio da bude kao {panski kralj Huan Carlos. Njegov sin Petar Tre}i Kara|or|evi} vratio se u Srbiju nekoliko dana prije sahrane i za beogradske medije govorio kako bi kralj Srbiji dao pozitivan imid` i kako njegov otac Aleksandar Kara|or|evi} treba da bude suveren, po{to je on starje{ina kraljevske porodice i prvi u redu naslije|ivanja prijestola. On se zala`e za ustavnu monarhiju u Srbiji koja bi omogu}ila jedinstvo i kontinuitet dr`ave. ”Kralj je iznad politike, on vlada, ali ne kao ~lan neke politi~ke stranke, premijer i vlada su ti koji upravljaju zemljom”, kazao je on. Iako su na sahranu pozvani dr`avni zvani~nici svih biv{ih jugoslovenskih republika, niko osim Dodika se nije odazvao ovom pozivu. Na Belom dvoru se odmah spekulisalo da biv{e ~lanice zajedni~ke dr`ave strahuju da bi dolaskom na sahranu priznale Kara|or|evi}e, a time posredno i njihovo pravo na vra}anje oduzete imovine u biv{im republikama.
SLOBODNA BOSNA I 30.5.2013.

EVROPA, ODMAH
IZBORI ZA EP U MAJU NAREDNE GODINE
Evropski izbori u svih 28 dr`ava ~lanica Unije trebali bi biti odr`ani od 22. do 25. maja 2014. Prvi evropski izbori koji }e se odr`ati pod uvjetima Lisabonskog ugovora }e, dakle, biti mjesec dana ranije, kako bi se novi saziv Evropskog parlamenta (EP) mogao pripremiti za izbor novog predsjedni{tva Evropske komisije u julu. Lisabonskim ugovorom su oja~ale ovlasti Evropskog parlamenta, konsolidiraju}i njegovu ulogu suzakonodavca i daju}i mu dodatnu odgovornost: Parlament bira predsjednika Komisije na temelju prijedloga Evropskog vije}a, uzimaju}i u obzir rezultate evropskih izbora. Evropske politi~ke stranke uvjerene su da }e odabir kandidata za predsjednika Komisije najaviti sna`nije vodstvo EU-a.

Kina i Evropska unija u potrazi z
RAZGOVORI U NJEMA^KOJ:
Njema~ka kancelarka Angela Merkel i kineski premijer Li Keqiang pozvali su pro{le nedjelje, na press konferenciji, na prekid trgovinskog sukoba izme|u Evrope i Kine

ISTRAGA EVROPSKE KOMISIJE PROTIV APPLEA
Evropska komisija pokrenula je istragu protiv ameri~ke kompanije Apple zbog primjene antikonkurentske taktike prilikom prodaje iPhonea i tehni~kih ograni~enja s ciljem izbacivanja rivalskih kompanija sa evropskog tr`i{ta, pi{e britanski Financial Times. Na osnovu upitnika koji je pro{le sedmice poslat na adrese nekoliko evropskih mobilnih operatera, EK }e se fokusirati na uvjete distribucije koji bi mogli da favoziruju Apple

Istraga o tome da li Kinezi prodaju solarne panele po cijenama nižim od proizvodne, što je jedan od razloga trgovinskog spora između Kine i Evropske unije, najveća je koju je ikada pokrenula Unija
Njema~ka kancelarka Angela Merkel i kine-

ski premijer Li Keqiang pozvali su pro{le nedjelje, na press konferenciji, na prekid trgovinskog sukoba izme|u Evrope i Kine oko solarnih plo~a i be`i~ne tehnologije. Posjeta kineskog premijera Evropi se doga|a u trenutku kada se vodi velik trgovinski spor izme|u Kine i Evropske unije oko uvoza kineskih solarnih plo~a vrijednog 21 milijardu eura, a koji Evropska komisija `eli ograni~iti uvo|enjem
42

antidampin{kih carina. Kineski du`nosnici zajedno sa predstavnicima Evropske komisije poku{avaju na}i rje{enje za trgovinski spor oko kineskih solarnih panela i be`i~ne opreme. Istraga o tome da li Kinezi prodaju solarne panele po cijenama ni`im od proizvodne najve}a je ikada poduzeta od strane EU-a. Evropski povjerenik za trgovinu Karel de Gucht predlo`io je tarifiranje od ~ak 47 posto za tu vrstu robe, a odluka
SLOBODNA BOSNA I 30.5.2013.

za rješenjem trgovinskog spora

osiguravaju}i da nijedan rival ne dobije bolji prodajni ugovor. Na vijest o pokretanju istrage, ameri~ki tehnolo{ki gigant Apple je odgovorio da su njegovi ugovori u skladu s evropskim zakonima. Istraga je pokrenuta nakon pritu`bi privatnih mobilnih operatora i trenutno je u prvoj fazi. Evropska komisija, prije pokretanja zvani~ne istrage, mora biti sigurna da Apple ima dominantnu poziciju na evropskom tr`i{tu smartphona.

Posjeta kineskog premijera Evropi se događa u trenutku kada se vodi velik trgovinski spor između Kine i Evropske unije oko uvoza kineskih solarnih ploča vrijednog 21 milijardu eura, a koji Evropska komisija želi ograničiti uvođenjem antidampinških carina
ipak, odlu~ila pokrenuti istragu, uz protivljenje nekih ~lanica, ali i evropskih kompanija, kao {to je Ericson. Istovremeno, sti`u upozorenja o tome kako Evropa treba tra`iti na~ine za strate{ko partnerstvo sa Kinom i rije{i ovaj spor. Govore}i na evropskom poslovnom skupu u Briselu, gde je polovinom maja predstavljen novi izve{taj o spoljnim aktivnostima EU koji je sastavilo 16 evropskih nezavisnih instituta uklju~uju}i Notre Europe, Jacques Delors, po~asni predsjednik ovog pari{kog thinktanka, i Svjetske trgovinske organizacije (STO) Pascal Lamy je kazao da }e 19% evropskog rasta u narednih deset godina poticati iz regiona. Jednu tre}inu }e osigurati Kina. Zabrinut trgovinskim razmiricama na relaciji EU-Kina, on je kazao da ve}i ekonomski i politi~ki anga`man u zemljama koje ostvaruju brz privredni rast, poput Kine, klju~an je za Evropu, te da postoji osnov za strate{ko partnerstvo. Evropa treba {tititi svoje tr`i{te, kao i drugi u svijetu, ali i da se vi{e anga`ira na stvaranju novih pravila u globalnoj trgovini. Upravo su trgovinski odnosi oduvijek bili glavni stub odnosa izme|u Kine i EU-a. :(D. Savi})

ISLAND ZA SADA NE]E NASTAVITI PREGOVORE SA EU-om
Dvije stranke koje su u aprilu pobijedile na parlamentarnim izborima na Islandu, Stranka napretka i Stranka nezavisnosti, koje se tradicionalno protive ulasku u EU, najavile su da su se s vladom dogovorile o organiziranju referenduma o pristupanju EU. U vladinoj platformi koju su potpisale te dvije stranke stoji da ne}e biti nastavljeni pregovori o pristupanju EU otpo~eti 2010. godine sve dok se referendum ne odr`i. Nova vlada je rekla da mora ocijeniti rezultate pregovora i na~in provedbe referenduma, na kojem bi, kako ankete pokazuju, gra|ani vjerovatno glasali protiv EU-a.

CRNA GORA PREDVI\A NOVI KONCEPT REGIONALNE SARADNJE
Iz Crne Gore je nedavno stigla vijest o tome kako ova zemlja predla`e novi koncept regionalne saradnje zemalja zapadnog Balkana, Crne Gore, Srbije, Kosova, Makedonije, Albanije i BiH. Crnogorski {ef diplomacije Igor Luk{i} je s inicijativom upoznao povjerenika za pro{irenje Evropske unije [tefana Filea, koji je podr`ao inicijativu okupljanja zapadnobalkanske {estorke, po ugledu na ve} oprobane i uspje{ne regionalne modele saradnje u Evropi. Pomenuta ideja predvi|a saradnju u oblastima va`nim za unapre|enje kvaliteta `ivota gra|ana i jedinstvenu politiku u pitanjima od zajedni~kog interesa.
43

se o~ekuje narednog mjeseca. Osim toga, EU istra`uje subvencije kineskim telekomunikacionim kompanijama, koje su, navodno, uslijed toga uspjele da preplave tr`i{te jeftinim proizvodima. Kina je drugi po obimu trgovine partner EU-a, odmah nakon SAD-a. Peking je kritikovao istragu EU-a, te upozorio da bi ona mogla ugroziti bilateralne odnose. Prema najavama iz Kine, u ovoj zemlji se istra`uju na~ini kako da do~ekaju nepovoljne evropske trgovinske mjere, razvijaju novi oblici poslovanja u Evropi, te otvaraju tr`i{ta u Kini, SAD-u, Japanu, Africi i Ju`noj Americi. Vrijednost izvoza kineskih telekomunikacionih ure|aja u Evropsku uniju je oko milijardu eura godi{nje. Evropska komisija je,
30.5.2013. I SLOBODNA BOSNA

BUSINESS

Priredio: ASIM METILJEVI]

Koparskom “Cimosu“ prijeti ste~aj Apel privrednika RS-a: Ostajte ovdje Elektroprenos usugla{ava investicioni plan Alarmantan pad bud`etskih prihoda
PROTIV ZATVARANJA POGONA
Direktor Cimosa za BiH Fadil Novali} odbio je nalog slovena~kih vlasnika da zatvori proizvodne pogone u Srebrenici i Hrasnici

Zastupništva sele iz Banje Luke u Sarajevo
Pomo}nica ministra trgovine i turizma u Vladi RS-a Du{ka Tegeletija (ina~e supruga ministra finansija RS-a Zorana Tegeltije), apelirala je nedavno na privrednike iz Srbije da svoja zastupni{tva u BiH ne otvaraju u Federaciji BiH nego u RS-u. „Privrednici Republike Srpske vas mole da registrujete kompanije u Republici Srpskoj a ne u Federaciji BiH, jer rade}i suprotno vi ru{ite finansijsku stabilnost Republike Srpske i ja~ate Federaciju BiH“, izgovorila je Du{ka na regionalnoj konferenciji u Beogradu na kojoj se ina~e rapravljalo o statusu trgovinskog sporazuma CEFTA nakon hrvatskog ulaska u Evropsku uniju. O u~estalom zatvaranju inostranih predstavni{tava u RS-u i njihovom preseljenju u Federaciju BiH nedavno se raspravljalo i na Skup{tini RS-a. Ovaj trend je uo~ila i Privredna komora RS-a, ~iji je glasnogovornik Vladimir Blagojevi} i slu`beno potvrdio da je „zabilje`en odlazak pojedinih preduze}a, posebno generalnih zastupni{tava s teritorije Republike Srpske i njihova preregistracija u Federaciji BiH“. Stoga Privredna komora RS-a, ka`e Blagojevi}, insistira na unapre|enju poslovnog ambijenta u RS-u te rastere}enju privrede i ukidanju niza fiskalnih i parafiskalnih optere}enja za poslovnu zajednicu. Time bi se unaprijedio poslovni ambijent u RS-u i taj entitet „postao bi konkurentniji u odnosu na Federaciju BiH“. Privredna komora Federacije BiH ne raspola`e konkretnim brojem firmi i zastupni{tava koja su u posljednje vrijeme promijenila entitetsku „adresu boravka“ i tvrde da nije rije~ o trendu nego i nekoliko pojedina~nih slu~ajeva. Primjetna je, me|utim, ~injenica da me|u firmama koje su promijenile sjedi{te dominiraju firme iz Srbije, {to je vjerovatno posljednica otopljavanja odnosa izme|u Beograda i Sarajeva, i sve zategnutijih odnosa izme|u Beograda i Banje Luke.
SLOBODNA BOSNA I 30.5.2013.

„Cimos“ zatvara pogone u Srebrenici i Hrasnici
Uprava koparskog Cimosa razrije{ila je du`nosti direktora svoje k}erke-firme u Grada~cu Fadila Novali}a, koji je navodno „zloupotrijebio slu`bene ovlasti“. U pozadini ove smjene kriju se drugi, mnogo ozbiljniji razlozi: firma iz Kopra zapala je u ozbiljne finansijske probleme zbog kojih joj prijeti ste~aj, pa je prisiljena otpustiti najmanje 900 radnika od ukupno 7.000 radnika koliko trenutno upo{ljava u desetak pogona {irom biv{e Jugoslavije. Samo u BiH Cimos ima 960 uposlenih radnika u pet pogona od kojih dva - u Sarajevu i Srebrenici - imaju malo {anse da nastave s proizvodnjom. Novali} se usprotivio zatvaranju pogona u BiH i otpu{tanju radnika, i to je stvarni i jedini razlog za njegovu smjenu. Cimos iz Kopra jedan je od najve}ih poslodavaca i jedan od najve}ih izvoznika Slovenije. U „de`eli“ zapo{ljava 3.000 radnika a u svojim k}erkama-firmama izvan Slovenije jo{ 4.000 radnika. Sna`na ekspanzija Cimosa od prije petnaestak godina bila je podr`ana obilatim kreditima slovena~kih banaka koje su u Cimos i njegove firme-k}eri plasirale oko 400 miliona eura! Cimos je zadu`en do gu{e i
44

jo{ prije dvije godine suo~io se s problemom servisiranja golemog duga. Taj je problem eskalirao u protekloj godini u toj mjeri da je Cimosu nad glavom visio ste~aj. U martu ove godine banke su pristale da reprogramiraju najve}i dio kredita odobrenih Cimosu uz uvjet da uprava koparske tvrtke poduzme opse`ne mjere racionalizacije poslovanja, {to je zapravo drugi naziv za masovno otpu{tanje prekobrojnih radnika, uglavnom izvan Slovenije, i zatvaranje nerentabilnih pogona, tako|er izvan Slovenije. U poslovodnim strukturama Cimosa Novali} je sve donedavno u`ivao golemi respekt i povjerenje. Vlastitim anga`manom osigurao je Cimosu nekoliko odli~nih poslovnih ugovora, a Cimosovi pogoni u BiH poslovali su solidno, u svakom slu~aju bolje od prosjeka cijelog poslovnog sistema koparske tvrtke. Smijenjeni direktor Cimosa u BiH Fadil Novali} prije pet godina spominjao se kao najozbiljniji kandidat za funkciju federalnog premijera, no ponudu SDA glatko je odbio uz obrazlo`enje da ga ne zanima politi~ka karijera i da se ne bi sna{ao u politi~koj areni.

Podjela dividendi Elektroprenosa BiH tek 2017. godine
Upravni odbor Elektroprenosa BiH do danas nije usvojio ni godi{nji ni trogodi{nji investicioni plan te plan razvoja elektroprenosne mre`e do 2022. godine, {to je ina~e uvjet za deblokadu „zale|enih“ sredstava ovog preduze}a i za me|uentitetsku raspodjelu dobiti. Na ra~unu Elektroprenosa BiH ve} nekoliko godina gomila se golemi novac oko 300 miliona KM - koji je primarno namijenjen za razvoj elektroprenosne mre`e. No, sredstva su blokirana zbog vi{egodi{njeg spora oko ustroja i statusa ovog preduze}a, jedinog u BiH ~iji su osniva~i dvije entitetske vlade. Nije tajna da Vlada RS-a zagovara razdvajanje i entitetsku podjelu ovog preduze}a, ~ije ~etiri organizacione jedinice (Sarajevo, Mostar, Tuzla i Banja Luka) ne slijede me|uentitetsku liniju razgrani~enja povu~enu ratom, nego slijede logiku organizacione funkcionalnosti. Dvije vladaju}e partije, SNSD i SDP, prije nekog vremena na~elno su dogovorile deblokadu ovog preduze}a, uz uvjet postavljen iz RS-a da se zna~ajan dio akumuliranih sredstava - stotinjak miliona KM - trasferira entitetima a da se preostali iznos novca usmjeri na izgradnju i modernizaciju dotrajale elektroprenosne mre`e. Evropska komisija se na~elno slo`ila s ovim prijedlogom, ali uz uvjet da se najprije usvoji godi{nji i trogodi{nji investicioni plan izgradnje i modernizacije elektroprenosne mre`e, i da tek potom entiteti podijele eventualni vi{ak sredstava. No, malo je vjerovatno da }e entitetske vlade dobiti neki zna~ajniji novac. Prema po~etnom, jo{ uvijek neusugla{enom planu, Elektroprenos BiH tokom naredne tri godine namjerava investirati oko 450 miliona KM, dakle 150 miliona KM vi{e nego {to trenutno ima na ra~unu. Prema tom planu, entiteti su isklju~eni iz podjele dividendi Elektroprenosa BiH sve do 2017. godine.

USAGLA[AVANJE INVESTICIONOG PLANA
Uprava Elektroprenosa BiH jo{ nije usvojila plan investicija za 2013. godinu

Pad indirektnih poreza nastavljen i u IV mjesecu
Negativan trend u naplati indirektnih poreza u na{oj zemlji iz prvog kvartala ove godine nastavljen je i u ~etvrtom mjesecu. Istina, ukupni prihodi u aprilu ve}i su za 0,8 posto, ali zbog enormnog pove}anja povrata PDV-a neto prihodi u aprilu smanjeni su za 3,1 posto u pore|enju s aprilom 2012. godine. Kvartalni prihodi su pak smanjeni za 2,8 posto, {to zna~i da je problem smanjene naplate indirektnih poreza u ~etvrtom mjesecu dodatno produbljen.
30.5.2013. I SLOBODNA BOSNA

45

NOGOMET

Deset godina nakon što je stigao u engleski nogomet, golman reprezentacije BiH i STOKE CITYJA ASMIR BEGOVIĆ (26) proglašen je najboljim vratarom engleskog prvenstva protekle sezone; za SB Begović govori o sazrijevanju, odrastanju u izbjeglištvu, svojoj intimi, novom klubu

48

SLOBODNA BOSNA I 30.5.2013.

PAPETOV LETE]I TREBINJAC

BIOLOG KOJI JE POKORIO BRITANIJU
Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILI^I]

ASMIR BEGOVIĆ
ASMIR BEGOVI], SASVIM LI^NO

Njegova je `ivotna pri~a, kao uostalom i nekolicine nogometnih reprezentativaca BiH koji su odrastali u izbjegli{tvu, fascinantna. U desetak je godina, od izbjeglice iz Trebinja, Asmir Begovi} dospio do najbogatije nogometne lige svijeta. U tih su desetak godina stale gladne izbjegli~ke godine u Njema~koj, egzil u Kanadi, ali i ugovor sa Portsmouthom, nastupi u mladim selekcijama Kanade, mjesto prvog golmana reprezentacije BiH. Kona~no, ovih dana i nagrada za najboljeg golmana engleskog nogometnog prvenstva. Vrednija utoliko vi{e {to ju je ostvario sa Stoke Cityjem, klubom koji se, u pore|enju sa gigantima iz Manchestera ili Londona, mo`e zvati malim.

“Zbog rata je cijela BiH postala moja kuća“
Asmir Begovi} ro|en je 20. juna 1987. godine u Trebinju. Prvi profesionalni ugovor u `ivotu potpisao je s engleskim Portsmouthom 2003. godine, a naredne dvije sezone proveo je na posudbi u belgijskom La Louviereu. Sa svojom ameri~kom suprugom i k}erkom `ivi u Stoke on Trentu. Okon~ao je studij biologije. U Trebinje je dolazio samo jednom, prije ~etiri godine, nakon progonstva. “Ne sje}am se Trebinja iz djetinjstva. Nakon rata sam prvi put rodni grad posjetio prije ~etiri godine, imam tamo mnogo familije, vratili su se u grad. Emocije su super, svakome je njegov rodni grad ne{to posebno u srcu. To ne mo`e niko promijeniti, super je osje}aj do}i dole. Sada imam porodicu po cijeloj Bosni, nakon rata cijela Bosna je moja ku}a, ali Trebinje ima posebno mjesto.“ Omiljeni klub: Bayern. U Bosni? Te{ko pitanje, da se odgovor pogre{no ne shvati. Zbog oca }u re}i Leotar. Omiljeni auto: Ferrari. Nema potrebe obja{njavati. Imam jedan, za mene nema boljeg auta. Omiljeni band: Oasis. Njih volim i `elio bih oti}i na njihov koncert. To bi mi ba{ bila velika stvar. Safet Su{i}: Miran, pametan trener koji zna dosta o taktici i tehnici. Prava legenda.

U^ITI IZ SPORTA
Strast za nogometom Asmiru je usadio njegov otac Amer, nekada golman trebinjskog Leotara i bugojanske Iskre. U izbjegli~kim danima u Njema~koj, Amer je provodio sate rade}i na nogometnom terenu sa svojim najstarijim sinom, u~e}i ga golmanskoj tehnici. U njema~kom je Kircheimu, malom mjestu u kojem se porodica smjestila nakon {to je izbjegla iz Trebinja, po~eo raditi i sa profesionalnim trenerima. “Kada sam imao ~etiri godine, po~eo sam igrati i ve} tada sam sanjao da postanem fudbaler. Sretan sam {to mi se san ostvario i {to radim onaj posao o kojem sam sanjao kao dje~ak“, pri~a za SB Asmir Begovi}: “Nisam nikada sanjao da postanem napada~, mislim da su geni u pitanju. Otac je bio golman, moj dedo je tako|er bio golman, mislim da je bilo prirodno da i ja budem na golu. Sa ~etiri godine sam stao me|u stative i nikada u `ivotu nisam igrao ni{ta drugo. Mo`da sam trebao, da nau~im tehniku, ali za mene je uvijek bilo mjesto samo na golu.“ Jedan je od najve}ih sportskih fanatika koje }ete mo`da sresti u `ivotu. Igrao je ko{arku, hokej, tenis... Prati prijenose apsolutno svih sportskih susreta, gleda rezultate. Lud je za NBA, ali i ameri~kim ligama u baseballu i hokeju. “Često me `ena pita, hej, jesi vidio {ta se de{ava u Siriji. A ja nemam pojma (smijeh). Sav sam u sportu, potpuno. Prije nego {to sam do{ao na okupljanje
30.5.2013. I SLOBODNA BOSNA

Omiljeni film: Moneyball. Film sa Brad Pittom u glavnoj ulozi, o baseballu. Super film koji mi je otkrio neke skrivene stvari o tom sportu. Omiljena hrana: Bosanska. Omiljeni sport: Fudbal. Omiljeni grad: New York. Omiljeni igra~: Osim mene? (smijeh) Manuel Neuer. Mada je Oliver Kahn za mene najbolji golman svih vremena. Najte`e je bilo igrati protiv: Cristiana Ronalda. Najbolji trener: Od onih s kojim sam radio, Roy Keane.

reprezentacije, bili smo u Miamiju, gledali utakmicu NBA doigravanja. To je vrhunski do`ivljaj! @ena mi ka`e da sam bio kao malo dijete, da nisam progovarao ni rije~i, da sam samo gledao ra{irenih usta i o~iju. Zanimalo me je jednostavno kako se igra~i pona{aju na terenu, {ta rade.“ Ka`e da je ne{to {to mu poma`e na golu nau~io gledaju}i i konji~ki sport. “Supruga se bavi

jahanjem, tako da sam neke stvari pokupio i od nje. Pratio sam njenu karijeru, i{ao sa njom na treninge i takmi~enja.“ Nau~io je, kada je supruga u pitanju, jo{ ne{to. Da postoji ljubav na prvi pogled. “Upoznali se u baru u Porstmouthu, prije {est i pol godina. U petak nave~er sam iza{ao sa prijateljima i tu smo se upoznali. Bio je to neki klik. Ljubav na prvi pogled. Nisam
49

NOGOMET
vjerovao da to postoji, mislio sam da je to samo pri~a iz ljubavnih filmova. Ali desilo se, sada znam da zaista postoji.“ Begovi}i su sedam godina `ivjeli u Njema~koj, a kada im je istekao izbjegli~ki azil, odlu~ili su preseliti u najve}u dr`avu Sjeverne Amerike, u kanadski grad Edmonton. Po~eli su iznova. Otac Amir je radio kao dostavlja~, a kada bi zavr{io posao, odlazio je na treninge s Asmirom. Stigli su u Edmonton nose}i nekoliko torbi u kojima je bila samo garderoba. Asmir je po~eo trenirati u lokalnom klubu Southwest Sting i brzo je dospio do kanadske U-17 reprezentacije. Kada se, koju godinu kasnije, odlu~io igrati za BiH, Kana|ani su bili ljuti. “Dobro, to je prirodno, razumijem ih. Davali su mi priliku i to ne}u nikada zaboraviti, zahvalan sam im uvijek na tome. @ivot je odlu~io tako, ipak, ja sam preselio u Kanadu, nisam ro|en gore pa da sam morao igrati. Nikada nisam imao isti osje}aj prema Kanadi i Bosni. Za svoju zemlju imam prave emocije i to se ne mo`e promijeniti. Kanada je divna zemlja, krasno mjesto za `ivjeti, ali na kraju, Bosna je moja domovina i ja se osje}am samo Bosancem.“ Engleskoj je to tako. Naravno, postoje ljudi koji rade neke stvari zbog kojih dospiju pod lupu medija, ali mene to ne zanima. Recimo, ne dopu{tam da se moja porodica pojavljuje u medijima, to ne `elim“, ka`e Asmir. “Postoje naravno stvari koje ljudi ne znaju, ima{ taj ogroman pritisak rezultata i medija, ima{ gomilu ljudi koji misle da je lako baviti se ovim poslom, da to svako mo`e uz malo muke. A ljudi uglavnom ne znaju {ta sve u `ivotu mora{ napraviti da bi imao priliku igrati svake subote fudbal.“ Profesionalni je fudbal surov posao, No, on je sa porodicom izgradio svoj mali svijet, izoliran koliko je to mogu}e od spoljnih uticaja. I zasad mu uspijeva ostati nezanimljiv oto~kim tabloidima koji su “najgori“ na svijetu. “Do tebe je kako }e{ se se odrediti. Mora{ napraviti svoj mali svijet u koji ne}e{ pu{tati ni{ta {to na njega uti~e sa strane. Pazi, ne osu|ujem ja ni ljude koji voze Bentley Continetals i stalno su na partijima ili u medijima. Svako je `estoko radio da bi do{ao ovdje i svako ima na~in na koji u`iva u tome. Ja volim miran `ivot u krugu porodice, ostalo me ne zanima. To do|e s iskustvom, na po~etku sam i ja gledao {ta se de{ava na tribinama, slu{ao {ta ljudi govore. Ali, {to vi{e utakmica igra{, vi{e se isklju~i{. Za mene je to jako bitno. Puno puta mi se desilo da me ljudi pitaju o ne~emu {to se desilo na tribinama, a ja pojma nemam o ~emu govore (smijeh)“, pri~a. “Takav sam, ne pokazujem emocije, onda kada mi ide super ne tr~im okolo, ne ska~em, ali isto tako i ne divljam kada je lo{e. Utakmica je moj posao a ja svoj posao volim raditi kako treba.“ U nogometnom mu je sazrijevanju, priznaje, najvi{e pomogla reprezentacija BiH. “To je za mene u`asno veliki korak naprijed. Nivo na kojem igram sa reprezentacijom je veliki i te`ak. Nema{ lakih utakmice, igra{ protiv najja~ih. To iskustvo mora{ do`ivjeti, to ti ne mo`e niko prenijeti. Reprezentacija te popravi, izgradi te kao igra~a. Bilo je gre{aka i bi}e ih, to je jasno, ali to je dio posla koji mora{ nau~iti. Za mene je super kada ljudi ra~unaju na tebe, kada tra`e vi{e od tebe. Ja `elim da budem glavni igra~, da ljudi od mene o~ekuju uspjeh.“
SLOBODNA BOSNA I 30.5.2013.

MOJ MALI SVIJET
Skoro dva metra visoki, stasiti Trebinjac u Englesku je stigao prije ta~no deset godina. Najte`e mu je, ka`e, bilo navi}i se na samo}u. “Najte`e je bilo ASMIR BEGOVI] ostati sam. Bilo mi je lak{e nego Imam svoj mali svijet i oko njega Kineski zid drugima jer sam znao jezik, ali sam bio sam. Bio sam dijete kada sam do{ao. Porodica je ostala u prije tri-~etiri godine, nisam znao kako da Kanadi, deset sati leta od mene, ali sam sjeo se uop{te pona{am u takvoj situaciji. Sada i sam sebi kazao da je to sada tako i da je ve} druga~ije. I vjeruj da sam samo moram sam sebi srediti `ivot. Bilo je te{ko koncentriran na posao. Ljudi vole da na po~etku, ali imao sam fudbal. Često sam pri~aju i to je fina pri~a, kada te ljudi vide u znao biti tu`an, nedostajali su mi roditelji, velikim klubovima, kada smatraju da si porodica, ali sam sebi kazao hej tu si, `ivi{ dostojan tog mjesta. Ali mene to ne doti~e, svoj san, budi sretan. Dolazak u Englesku uglavnom i izbjegavam razgovarati o tome. je najve}a stvar koju sam napravio.“ Na kraju dana, ja sam igra~ Stokea, imam Polako, korak po korak, gradio je karijeru u svoj posao, svoje mjesto i ostalo me ne Premier ligi. Danas je, barem tako pi{u zanima.“ Kada si nogometa{ u Engleskoj engleski mediji, korak do transfera u onda si, pri~a, iznimno prvilegirana osoba. nave}e klubove. “Slagao bih ti ako bih No, samo onda ako se kloni{ skandala i rekao da ne znam ni{ta o tome. Znam {ta se stranica tabloida. “Ljudi te druga~ije de{ava. Ne ~itam sve novine, ali je te{ko gledaju, uvijek ima{, recimo, slobodan stol odma}i se od toga, jer te ljudi pitaju, {alju ti u popularnom restoranu. Ako si normalan, poruke. Kada mi se to prvi put de{avalo, ako respektuje{ okolinu, ljudi te vole, u
50

NAJVI[A PRAVA I SLOBODE

U Fojnici i u Sarajevu obilježeno je 550 godina od izdavanja AHDNAME, najstarijeg dokumenta o ljudskim pravima u istoriji; o njenom značaju i različitim interpretacijama, vrijednosti i slobodi, životu i suživotu u BiH, za naš magazin govori FRA NIKICA VUJICA, gvardijan Franjevačkog samostana Duha Svetoga u Fojnici

ŠTA JE NAMA AHDNAMA

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

O
52

rganizacija Bosansko-tursko prijateljstvo obilje`ila je u Narodnom pozori{tu Sarajevo, na Dan mladosti, 550. godi{njicu izdavanja Ahdname. Podsjetimo, Ahdnama je najstariji dokument o ljudskim pravima u istoriji, napisana tri stotine dvadeset i {est godina prije Francuske bur`oaske revolucije

i ~etiri stotine osamdeset i pet godina prije Me|unarodne deklaracije o ljudskim pravima. Tim dokumentom sultan Mehmed II el Fatih omogu}io je slobodu i prava drugim vjerama na podru~ju BiH i uru~io je, na Milodra`u, fra An|elu Zvizdovi}u 28. maja 1463., godinu nakon {to je osnovan grad u kojem je 25. maja obilje`en vrijedan datum iz na{e istorije. Garantovao je El Fatih Ahdnamom najvi{a prava i slobode bosanskim franjevcima, ali i drugim narodima koji

su `ivjeli na ovom prostoru. Ipak, prvo nas je morao pokoriti, {to mu ne ide na ~ast, ali eto, ne vrijedi kukati, nije on jedini koji nas je “gazio”.

LEGENDARNI NASTUP
Kako je - tako je, pa... Koliko mi, zapravo, znamo o zna~aju Ahdname? “Ozbiljni povjesni~ari: prof. dr. fra Andrija Zirdum, prof. dr. Sre}ko M. D`aja, akademik, mr. fra An|elko Barun, prof. dr.

Fra Nikica Vujica: “Uvjeren sam u svijetlu budu}nost na{e dr`ave BiH“
SLOBODNA BOSNA I 30.5.2013.

DOKUMENT EL FATIHA FRA AN\ELU
Dubravko Lovrenovi}, i ostali, relevantno i objektivno govore o zna~enju Ahdname. Mislim da bi smo njihovo mi{ljenje morali uva`avati i dati mu prednost naspram neozbiljnim i kratkoro~nim dnevno-politi~kim ‘marifetlucima’. Ahdnama nije bila niti je mogla biti dokument ljudskih prava u suvremenom zna~enju, ali isto tako niti list papira bez ikakva stvarnoga zna~enja. Ahdnama ima zna~enje u tome {to je omogu}ila prisutnost i djelovanje bosanskih franjevaca u okvirima vrlo sku~ene islamske tolerancije prema kr{}anima i time omogu}ila povijesno pre`ivljavanje katoli~anstva u Bosni. Bo{nja~ki interpretatori danas pokazuju veliku sklonost prema idealizacijama muslimanske ili bo{nja~ke sastavnice u kojoj osmansko razdoblje bh. pro{losti ima sredi{nje zna~enje. U duhu tih idealizacija vadi se i Ahdnama bosanskih franjevaca iz pravnog sustava u kojemu je nastala a to je me|unarodno ugovorno pravo na islamski na~in - i prenosi u moderni pravni sustav o ljudskim pravima koja progla{avaju sve ljude ravnopravnim bez obzira na vjeru, rasu, nacionalnu pripadnost itd. Takvim idealizacijama dali su svoj obol i pojedini

SRDA^AN SUSRET

Fra Nikica Vujica (lijevo) u društvu predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića

BOSANSKOM FRANJEVCU, S POŠTOVANJEM
Fra Anđelo Zvizdovi}, veliki ~ovjek u teškim vremenima
30.5.2013. I SLOBODNA BOSNA

bosanski franjevci nazivaju}i Ahdnamu u slavljeni~kom raspolo`enju magna charta libertatum”, odgovara fra Nikica Vujica, gvardijan Franjeva~kog samostana Duha Svetoga u Fojnici: “Na drugoj strani, kriti~ari osmanske pro{losti i bosanskih franjevaca, s izrazitim emocionalnim otklonom prema franjevcima, u Ahdnami vide metaforu podloga paktiranja bosanskih franjevaca s tu|inskom vla{}u radi vlastitih politi~kih i materijalnih probitaka, a na {tetu obi~nog katoli~kog puka. Tako se legendarni nastup fra An|ela Zvizdovi}a pred sultanom, nakon katastrofe srednjovjekovne Bosne, komentira kao ‘paktiranje s osvaja~em’. U najnovijim verzijama to je ‘paktiranje’ preraslo u poni`avaju}e ‘ljubljenje papu~a’ osvaja~u sultanu i prosvije}enom apsolutistu Titu ili pak u sintagmu sindrom ahdname, gdje se igrom rije~i Ah(d)nama = ah nama (samo nama fratrima) opet taj dokument podrugljivo vadi iz povijesnog konteksta i smje{ta u kontekst modernih demokratskih sustava. Zbog svega toga, va`no je Ahdnamu predstaviti u pravom kontekstu, vrijednosti i zna~aju.” U Muzeju Franjeva~kog samostana Duha Svetoga u Fojnici od 24. do 26. maja organizovani su Dani otvorenih vrata. “U dogovoru s na~elnikom Op}ine Fojnica, gospodinom Salkanom Merd`ani}em, a u povodu 550. godi{njice glasovitog susreta kustosa fra An|ela Zvizdovi}a i sultana Mehmeda II el Fatiha na Milodra`u, organizirali smo Dane otvorenih vrata na{ega Muzeja. Tri dana, od 10 do 18 sati posjetitelji su mogli besplatno razgledati jedan dio Muzeja, koji je ure|en 53

NAJVI[A PRAVA I SLOBODE
prizemlje, te originalnu verziju Ahdname i pla{ta koji se ~uvaju u na{em Samostanu. Bilo je vi{e od 500 posjetitelja i zadovoljni smo odazivom. Osim mogu}nosti posjete na{em Muzeju, u gradu Fojnici bili su predstavnici iz partnerske Op}ine Umranija iz Turske, koji su s doma}inima iz Fojnice imali prigodni program pod nazivom Uvijek zajedno. U svim doga|anjima mogli smo osjetiti veliku ljubav turskih gra|ana prema na{oj Fojnici i BiH”, veli fra Nikica. Ve} je izjavio da je “ekspertizom papira nau~no dokazano da je glavni dio Ahdname original”. [ta je sa ostatkom tog dokumenta, pitamo na{eg sagovornika: “Djelatnici Znanstvenog instituta Ru|er Bo{kovi} iz Zagreba obavili su znanstvenu ekspertizu Ahdname, papira na kojem je napisan tekst, te pla{ta. Rezultati metodom 14C su slijede}i: Ahdnama je sastavljena od dva papira, gornjega dijela (starost od 1650. do 1799. godine) i donjeg (glavnog) dijela (starost od 1443. do 1484. godine); Pla{t (platno) je starosti od 1469. do 1625. godine. Prema tome, glavni dio Ahdname tekst Ahdname - je originalan, a gornji dio - tugra s crvenim slovima - Ahdname i pla{t nisu originalni. Pla{t se danas ~uva u na{em Muzeju i u cijelosti je sa~uvan. Ima jedan zanimljiv podatak iz 1524. godine (A.a. Samostana) kada je izgorjela samostanska crkva. Posmrtni ostaci fra An|ela Zvizdovi}a tada su ostali neozlije|eni, a jedan ugledan musliman svukao je sa sebe svilenu dolamu i njome ogrnuo pokojnika. Ova ‘svilena dolama‘ je vjerojatno pla{t, za koji smo dr`ali da je El Fatihov. Rezultati ekspertize pla{ta (1469.-1625.) idu u prilog ovom mi{ljenju.” ZAPOVIJED SULTANA

“Ja sam sultan Mehmet Khan, neka je poznato svima...”
U Ahdnami koju je sultan Mehmed II el Fatih uru~io fra An|elu Zvizdovi}u pi{e sljede}e: “Ja sam sultan Mehmet Khan, neka je poznato svima, uop}e od prostog puka kao i odijeljenima, ova moja vlastodr`a~a povelja, kojom bosasnkim sve}enicima ukazujem veliku pa`nju, te zapovijedam: spomenutima i njihovim bogomoljama ne smije biti smetnje ni pritiska, kako od uzvi{ene moje strane tako od mojih vezira, niti od mojih pot~injenih (robova) niti od mojih podanika - raje, niti od svega stanovni{tva cjelokupne moje dr`ave. Spomenutim, nitko se ne smije mije{ati u njihove stvari, niti ih napadati ni vrije|ati, ni njih ni njihov `ivot, njihov imetak ni njihove bogomolje. Tako|er, iz tu|ine osobito, u moju dr`avu dovoditi ljude dozvoljava im se, stoga spomenutim izdajem moju uzvi{enu zapovijed kojom im posve}ujem svoju brigu i pa`nju, te se kunem te{kom zakletvom: Stvoriteljem i Gospodarom zemlje i nebesa, sa sedam musafa, sa velikim Bo`ijim vjesnikom Muhammedom i sa stotinu dvadeset i ~etiri hiljade pejgambera i sabljom koju pa{em, a ovim {to je napisano nikoje se lice ne smije suprotstaviti dok god ovi franjevci slu`e meni i mojoj zapovijedi budu pokorni.”

BOG JE JEDAN
Za ~uvanje Ahdname i pla{ta potrebno je obezbijediti idealne uslove, prikladnu prostoriju, odre|enu temperaturu... Imaju li pote{ko}a u Muzeju? “Ahdnamu i pla{t ~uvamo kao jednu od najve}ih povijesnokulturnih vrijednosti Samostana, Fojnice, BiH i {ire. Svi mi u Fojnici se jako ponosimo {to je posjedujemo. Zadovoljavaju}ih uvjeta za normalan rad jo{ nemamo, pa je zbog toga originalna Ahdnama nedostupna za posjetitelje. Uspjeli smo s djelatnicima Zemaljskog muzeja BiH kvalitetno realizirati projekt stru~nog postava u prizemlju. Ostaje nam jo{ uraditi stru~ni postav na prvom katu, gdje bismo izlo`ili najvrjednije eksponate, a me|u njima Ahdnamu i pla{t. Me|utim, za taj posao nemamo novca. Projekt smo aplicirali Federalnom ministarstvu kulture u sporta. Jo{ nemamo rezultata”, obja{njava gvardijan Franjeva~kog samostana Duha Svetoga u Fojnici. A kako funkcioni{e va{ Muzej u svim tim segmentima, da li nailazite na “prepreke”? “Muzej radi prema
54

mogu}nosti. Sami pronalazimo na~ina kako bi posjetiteljima izi{li u susret. Da bi radili vi{e i bolje, potrebno je da se anga`iraju institucije vlasti. Stanje u kojem se na{a dr`ava BiH danas nalazi ne daje nam prostora o~ekivanju da }emo u skoro vrijeme mo}i osigurati normalan rad Muzeja. @ao nam je kada posjetitelji, kojih je sve vi{e, ne mogu vidjeti, npr. bogatu numizmatiku, predmete od zlata i srebra i sl.”, ka`e fra Nikica. S obzirom da je Ahdnama dokument kojim je sultan Mehmed II 1463. garantovao slobodu ispovijedanja vjere i kretanja ne samo franjevcima, ve} svim narodima u BiH, ~ini nam se da su slobode u drugoj polovini XV vijeka bilo ve}e nego danas, kada smo duboko zakora~ili u XXI vijek. Sla`ete li se, fra Nikice? “Te{ko mi je odgovoriti s ‘da‘ ili ‘ne‘. Mislim da ne smijemo idealizirati vremena u kojima nismo `ivjeli. @ivjeti se treba i mora danas, kao i prije. Da bi se danas osjetili slobodnim gra|anima na{e dr`ave BiH, moramo raditi na razdvajanju sprege religije i politike, ako `elimo dobar `ivot nama i budu}im generacijama. Upravo ta sprega danas nam ne da disati u punoj slobodi.” Izjavili ste i da je “mnogo razli~itih tuma~enja Ahdname”. A za{to bi se tuma~ilo na razli~ite na~ine, zar nije

najva`nije ono su{tinsko i vrlo jednostavno: Sloboda? “Na neki na~in se mo`e tako kazati, u smislu idealizacije pro{losti. To je slobodni izri~aj, koji ne zahtijeva znanstveno-povijesni pristup i koji se naj~e{}e javlja u sferi religije i glorificiranja nacije ili dr`ave.” Na kraju na{eg razgovora zamolili smo fra Nikicu Vujicu da nam ka`e koja je to poruka koju bi svi mi trebali i{~itavati iz Ahdname: “Mudrost i bezazlenost i{~itavam iz Ahdname, izra`avaju}i se osje}ajno. Religije nas ne smiju razdvajati nego spajati. Bog je jedan, a `eli da i mi budemo jedno u ljubavi, miru, pra{tanju, slobodi. Duh Ahdname je `ivio rahmetli had`i hafiz Ramiz ef. Pa{i}. Dok je bio glavnim imamom u Fojnici, a i poslije - posebno pred po~etak rata - zalagao se za mir i su`ivot. Nakon rata zauzimao se za povratak prognanika u Fojnicu. Njegovi `ivotni stavovi i odnos prema ~ovjeku uop}e bili su svim ljudima, bez obzira na vjersku pripadnost, poticaj i potpora za `ivot. Zbog njegova na~ina `ivota i djelovanja, fojni~ki fratri su ga nazivali dobri hod`a, a to je znakom dubokog po{tovanja i zahvalnosti Bogu za velikog ~ovjeka. Ima jo{ puno ovakvih ljudi i u dana{njoj BiH, i zbog toga sam uvjeren u svijetlu budu}nost na{e dr`ave BiH.”
SLOBODNA BOSNA I 30.5.2013.

PODSJE]ANJE NA KULTURNOG VELIKANA

Ovih dana navršava se dvadeset godina od smrti JOSIPA LEŠIĆA, erudite, teatrologa, književnika, pedagoga, povjesničara umjetnosti… O akademiku Lešiću, koji je umro u Novom Sadu (od tuge zbog svega što se dešavalo u njegovoj Bosni i Hercegovini i Sarajevu), razgovarali smo s njegovom suprugom, poznatom bh. glumicom RAVIJOJLOM JOVANČIĆ- LEŠIĆ

DVADESET GODINA OD SMRTI
Razgovarala: MEDINA D@ANBEGOVI]- MOHAMED

AKADEMIK JOSIP LEŠIĆ

rije ta~no dvije decenije, Josip Le{i}, poznati univerzitetski profesor, pozori{ni i filmski reditelj, teoreti~ar i kriti~ar knji`evnosti, prije svega teatra i drame, autor i urednik vi{e knjiga, nadareni pripovjeda~ i romansijer, ugledni saradnik u mnogim ~asopisima i novinama, nekada{nji umjetni~ki direktor Bosna filma, jedan od osniva~a Akademije scenskih umjetnosti i dopisni ~lan ANUBiH-a umro je u 64. godini u Novom Sadu. Na{a sugovornica, glumica Ravijojla Jovan~i}-Le{i}, supruga preminulog knji`evnog erudita, evocira uspomene na (zaboravljenog) velikana bosanskohercegova~ke umjetnosti i kulture.

P

^OVJEK KOJEG JE SVE ZANIMALO
Vi zapravo niste samo glumu studirali, ve} i komparativnu knji`evnost i teatrologiju, a zatim ste stekli i tre}u diplomu na Odsjeku za engleski jezik i knji`evnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Osvr}u}i se na obimno nau~no i umjetni~ko stvarala{tvo Josipa Le{i}a, Vama je njegov rad izuzetno poznat i profesionalno blizak, s obzirom da se mo`e posmatrati s aspekta historije bosanskohercegova~kog i jugoslavenskog teatra u cjelini, kao i povijesti ju`noslavenske i op}e, svjetske drame, a uz sve to za njega ste i prevodili sa engleskog i na engleski jezik. Da, sigurno da mi je poznat Josipov rad, taj plodni period nekako se poklapa sa na{im upoznavanjem i po~etkom dvadesetogodi{njeg zajedni~kog `ivota. Prosto je nevjerovatno koliko toga je uspio da uradi i napi{e, toliko raznorodnih `anrova, istoriografije bosanskohercegova~kog pozori{ta,
56

RAVIJOJLA JOVAN^I]-LE[I]

“Josip je osje}ao Sarajevo kao svoj grad, toliko je godina `ivio ovdje i najve}i dio onoga {to je uradio bilo je vezano za bosanskohercegova~ku kulturu, knji`evnost i pozori{te”
SLOBODNA BOSNA I 30.5.2013.

DVADESET GODINA OD SMRTI AKADEMIKA JOSIPA LE[I]A
koja iziskuje velika istra`ivanja, knjiga o dramskoj knji`evnosti Bosne i Hercegovine, zatim knjige o Nu{i}u, Steriji, Krle`i, romansirane biografije - Aleksa [anti}, Sibe Mili~i}, Vje{tina umiranja, Libreto za balet Adam i Eva Miroslava Krle`e, Istoriju jugoslovenske re`ije, roman An|eli milosr|a - Paulina Miss Irby… Studij engleskog jezika zavr{ila sam 1984. godine, deset godina nakon zavr{ene glume i komparativne knji`evnosti, na njegov nagovor. Ve} sam za njega prevodila razne vrste tekstova, knji`evnih kritika, a posebno materijal i dnevnik misionarke Pauline Irby, koji je vo|en tokom njihovog (uz nju je bila i Georgina MacKenzie) pute{estvija na{im krajevima. Bila sam mali pomaga~, koji se divio toj energiji i posve}enosti, posebno onome {to se odnosilo na istoriju pozori{ta. Tada nije bilo interneta, mi smo zajedno provodili na stotine sati u Vije}nici, listaju}i stare, pra{njave knjige i prepisuju}i {ta je bilo potrebno. Za ostalo sam bila prvi ~ita~. To je on osje}ao kao svoj dug magiji pozori{ne umjetnosti, koja vlada u prolaznom, kao {to je znao re}i. Evociraju}i sa Vama uspomene na profesora Le{i}a, o kojem su njegovi prijatelji, radne kolega, saradnci, studenti i ~itaoci uvijek govorili sa dubokim respektom i ogromnom ljubavlju, mo`ete li ne{to re}i o porijeklu njegove porodice, Josipovom ro|enju, djetinjstvu i mladosti, jer je poznato da je mladala~ke godine JOSIP LEŠI]
Erudita, teatrolog, povjesničar umjetnosti...

Josip mi je pri~ao da su Le{i}i porijeklom iz Bo{njaka, sela pored @upanje. Otac, Josip Le{i}, bio je finansijski ~inovnik u nekada{njoj Kraljevini SHS, koja je svake dvije-tri godine premje{tala slu`benike u druge gradove i regije, kako bi onemogu}ila da budu korumpirani. Tako se desilo da su se tri brata rodila na „tri strane svijeta“: Josip 29. marta 1929. u Velikom Be~kereku (Zrenjaninu), Zdenko na Visu, a Valentin /Tomislav/ u Mokrinu, u isto~noj Srbiji. Josipova biografija je jo{ odmalena bila obilje`ena ~estim mijenjanjem prebivali{ta, a kasnije, pedesetih, to je bilo gotovo tipi~no za profesiju pozori{nih reditelja, koje su vlasti po zavr{etku studija ~esto slale u „unutra{njost“, da tamo podignu kulturnu svijest ljudi i osnuju kulturne institucije. Ja sam dugo mislila da su Josip i cijela njegova porodica porijeklom iz Sarajeva.

PRINUDNO ODVAJANJE OD SARAJEVA
Josip je osje}ao Sarajevo kao svoj grad, toliko je godina `ivio ovdje i najve}i dio onoga {to je uradio bilo je vezano za bosanskohercegova~ku kulturu, knji`evnost i pozori{te. Mi smo ve} na po~etku rata mogli oti}i i prebaciti se u Beograd, ali on je odbio tu ponudu, ubije|en da se ludilo ne mo`e nastaviti i da }e svijet i „mirovna konferencija” ubrzo donijeti mir. U najte`oj godini rata, 1993, tra`ili smo prelazak u Sarajevo, ali tada su se desile porodi~ne tragedije. Ubijen mu je brat Tomislav. Dalje

proveo profesionalno i privatno „lutaju}i“ ex- yu prostorima prije nego je do{ao u Sarajevo. Čini mi se, uprkos tome {to je bio Jugoslaven po opredjeljenju toga vremena, da je najvi{e bio vezan za Bosnu i Hercegovinu i to prvenstveno za Sarajevo.

Bio je hodaju}a enciklopedija, neumorni umjetnik, veliki Sarajlija i Bosanac
IMPOZANTAN OPUS

Lešić je iza sebe ostavio brojna naučna i umjetnička djela
Josip Le{i} bio je izuzetno plodan autor i napisao je desetine knjiga: Grad opsjednut pozori{tem, Pozori{ni `ivot Sarajeva (18781918), Sarajevsko pozori{te izme|u dva rata, I i II, Ogledi iz istorije pozori{ta Bosne i Hercegovine, Narodno pozori{te Zenica, Nu{i}ev smijeh, Slika i zvuk u dramama Miroslava Krle`e, Sumnjivo lice Branislava Nu{i}a, Istorija pozori{ta Bosne i Hercegovine, Istorija jugoslovenske moderne re`ije, Nu{i} i Bosna, Aleksa [anti} – roman o pjesniku, Vrijeme melodrama / dramska knji`evnost Bosne i Hercegovine u doba austrougarske vladavine, Me|uratna bosanskohercegova~ka drama, Branislav Nu{i} – `ivot i djelo, Savremena dramska knji`evnost u BiH, An|eli milosr|a / roman o gospo|ici Paulini Irby i njenom `ivotu u Sarajevu, Drama i njene sjenke: prolegomena za mogu}u antologiju bosanskohercegova~ke drame, U traganju za nestalim pjesnikom. Josip Sibe Mili~i}, Dramska knji`evnost BiH, I i II, Sterija, dramski pisac i Vje{tina umiranja, objavljena posthumno. Za te knjige dobio je mnoge nagrade: „Sterijinu nagradu“ za `ivotno djelo, Dvadesetsedmojulsku nagradu SRBiH, [estoaprilsku nagradu grada Sarajeva, ^etrnaestoaprilsku nagradu grada Mostara i druge.

nas je vodila sudbina... Kao ~ovjek gra|anske orijentacije, kome je bio mrzak svaki nacionalizam i fanatizam, ateista, pripadao bi zemlji u kojoj je `ivio. Bio bi bosanskohercegova~ki reditelj i pisac... Ali, sigurna sam da ne bi bio sretan onim {to bi danas vidio na politi~koj pozornici BiH, pa i {ire, i da bi se jo{ vi{e zatvorio u svojoj „oazi mira“, pi{u}i knjige, okru`en prirodom, ku}nim ljubimcima i mojom malenkosti. Uostalom, Josip je imao dara za „bijeg u vlastitu stvarnost“, kako je govorio. Izuzetno educiran, neumoran, nezaustavljiv u radu, svestran, kozmopolit, liberalan, tolerantan po na~inu razmi{ljanja, putovao je u mnoge zemlje, privatno i profesionalno, a koliko znam, ~esto i Vi sa njim. Kojih se putovanja najradije sje}ate? Da li su ta putovanja bila i dio njegovog istra`iva~kog rada ili vi{e turisti~ka? Bio je u mnogim dr`avama jo{ prije nego {to smo se upoznali, iz vremena kad je
57

30.5.2013. I SLOBODNA BOSNA

PODSJE]ANJE NA KULTURNOG VELIKANA
bio direktor Bosna filma, a kasnije, sedamdesetih, kao direktor Festivala malih i eksperimetalnih scena (dana{nji MESS) pri odabiru stranih predstava. S njim sam prvi put pre{la granicu. Putovali smo u Ma|arsku. Kao svaka prva ljubav i ta zemlja ostala mi je neobi~no draga. Turisti~ki, u inostranstvo smo naj~e{}e putovali sa Josipovim mla|im bratom Zdenkom i njegovom suprugom Katarinom Dori} (poznatom bh. glumicom), koji su kao pravi svjetski putnici bili izvanredni organizatori i veselo dru{tvo. O~arao nas je London, taj ~udesni grad iz kog se ~ovjek nikad ne bi vratio. Tamo smo u`ivali, gledaju}i velike glumce poput Glende Jackson u ulozi Hede Gabler, Alberta Finneyja u Malroovom komadu „Tamberlan Veliki”... Dva puta smo na kruzerima krstarili Mediteranom i vidjeli gotovo sve anti~ke iskopine i hramove: Kartaginu, Rodos, Delfe, Olimpiju, Istanbul i palatu Sulejmana Veli~anstvenog. Putovali smo i u Rusiju, u Moskvu i ~arobni Lenjingrad sa diplomskom predstavom moje generacije „Ljubavno pismo” Koste Trifkovi}a, u re`iji na{e profesorice Ka}e Dori}, koja je bila uvr{tena u redovni repertoar Kamernog teatra. Profesori su odlu~ili da }e umjesto honorara skupljati taj novac i povesti nas na ekskurziju. Oti{li smo u zemlju Čehova, Stanislavskog, Gorkog, Pu{kina, Tolstoja, Dostojevskog i MHAT-a, svjetski poznatog pozori{ta. Putovao je u Rusiju zbog velikog broja ruskih umjetnika, reditelja i glumaca, koji su poslije revolucije 1918, emigrirali u na{e krajeve i gotovo u cijeloj regiji ostavili neizbrisiv trag. Mnogi na{i stari glumci, kao gospodin Safet Pa{ali}, Rejhan Demird`i} i Olgica Babi} pri~ali su i nama, mla|im glumcima, o njima. Tu se pominjao reditelj Rakitin i prelijepa glumica Lidija Mansvjetova. Zajedno smo obi{li cijelu planetu, ali najvi{e smo voljeli Italiju i uvijek smo joj se vra}ali kao nei`ivljenoj ljubavi. Josip, koji jedino nije imao dara za jezike, svakodnevno je sjedio i barem po jedan sat u~io talijanski, ali nikada ga nije mogao progovoriti. PRIJATELJI PROF. LE[I]A

Kiko Sarajlić, Šiba Krvavac, Ðorđe Lebović...

Kiko Sarajli}

[iba Krvavac

Ko su bili njegovi najbolji prijatelji? Jesu li to bile srodne du{e? Najdra`i su mu bili stari prijatelji koje je poznavao iz mladosti, kao Izet Sarajli}, koji je sa Dragom Mikicom dolazio kod nas u vikendicu i toliko u`ivao da je u jednom intervjuu u ratu izjavio: „Ne znam {ta je sa mojim Jocikom i njegovom Ravom sa kojima sam proveo najljep{e trenutke u svom `ivotu u njihovoj vikendici u Kasindolu.” Zatim Hajrudin [iba Krvavac, ~udo od ~ovjeka nevi|ene dobrote, {arma i duhovitosti. Svaki njegov dolazak sa E{refom bio je praznik, posebno za mene koja sam obo`avala taj vatromet duha. U krug Josipovih najboljih prijatelja ulazio je i \or|e Lebovi}, dramski pisac i pisac scenarija svih [ibinih filmova: „Valter”,

„Most”, „Partizanska avijacija”, „Diverzanti”, koji je dramatizovao roman „Aleksa [anti}”, ~ovjek bogate biografije - pre`ivio je Au{vic, antifa{ista i humanista. Radilo se o ~etrdesetogodi{njem prijateljstvu, koje je datiralo jo{ sa studija u Beogradu. Neobi~no je volio direktora Ateljea 212, Ljubomira Mucija Dra{ki}a. Sli~an kao [iba, duh velike ljudskosti i tanane osje}ajnosti, reditelj koji je re`irao legendarne predstave, „Radovan III“ i „Kralj Ibi” sa Zoranom Radmilovi}em u glavnoj ulozi. Bilo je tu jo{ puno dragih ljudi. Ne smijem zaboraviti njegove prijatelje iz sarajevskog glumi{ta: Rejhana Demird`i}a (koji nam je bio i vjen~ani kum), Rudija Alva|a, Acu D`uverovi}a, Hranislava Ra{i}a, Ka}u Dori}, Ines Fan~ovi}....

kako je sve to uspijevao da uradi, odgovarao bi da je „dan veoma duga~ak za vrijednog ~ovjeka”. Često sam mu govorila da kad bi jedan poslodavac zaposlio svog radnika onoliko koliko on radi, ja bih to smatrala ~istim robovlasni~kim izrabljivanjem. Sve je u njegovom `ivotu imalo

“BUDI BILO [TA, ALI BUDI DO KRAJA“
Kakav je profesor Le{i} bio privatno? Kakva je bila njegova li~na filozofija i `ivotni stil? Josipova `ivotna filozofija bi se mogla svesti na jednu frazu, koju je ~esto ponavljao: „Budi bilo {ta, ali budi do kraja!”. Bio je ~ovjek ~udesnog `ivotnog elana i energije, zra~io optimizmom, rado{}u `ivljenja, hedonizmom, ali i izuzetno disciplinovan duh. Imao je talenat za gotovo uro|enu organizaciju vremena i ispunjavanje svega zadatog, a da ni{ta i nikom ne uskrati. Na pitanje mnogih ljudi
58

SA DRUGE PLANETE: “Bez ičeg trivijalnog u sebi, bez zlobe, on je ličio na čovjeka koji je odnekud drugo, nikad se nije ljutio, nije prigovarao, nije tračao, uzbuđivalo ga je sve lijepo, umjetnost, film, muzika, čudni i zanimljivi ljudi”

svoje mjesto i sve je izgledalo lako i nenametljivo. Ponekad se nekom moglo u~initi da ima malu distancu, osje}ao je ljude intuicijom, nepogre{ivom, i kao da je imao za{titni pancir za njih. Bez i~eg trivijalnog u sebi, bez zlobe, on je li~io na ~ovjeka koji je odnekud drugo, nikad se nije ljutio, nije prigovarao, nije tra~ao, uzbu|ivalo ga je sve lijepo, umjetnost, film, muzika, ~udni i zanimljivi ljudi. Bio je mnogo osje}ajniji nego {to se drugima ~inilo, ali osje}anja je vje{to prikrivao. Izbjegavao je hvalisave galamd`ije, proste i ru`ne ljude. Često sam bila svjedok, i uvijek sam se iznova ~udila, kako je mogu}e da neko sasvim mirno, bez vidljivog znaka slaganja ili neslaganja, izbjegne svaki razgovor s nekim ko mu pola sata ne{to pri~a. Posebno zato jer je istinski po{tovao ljude. Bio je jako duhovit i zanimljiv ~ovjek, volio se benevolentno {aliti sa ljudima. To je bio pouzdan znak da mu je ta osoba veoma draga. Nikad nije
SLOBODNA BOSNA I 30.5.2013.

DVADESET GODINA OD SMRTI AKADEMIKA JOSIPA LE[I]A
vikao. Imao je tananu prirodu i osje}ajnost sli~nu Aleksi [anti}u. Zato je njegovu biografiju najvi{e volio. Sla`ete li se da sje}anje na profesora Le{i}a, koji je istra`uju}i pro{lost osje}ao traume i te{ko}e bi}a, i bio svjestan te kompleksnosti ljudskog `ivota, iziskuje bavljenje egzistencijalnim temama? Spomenuli ste da je ostavio pozori{te, ali za{to se naglo povukao u prirodu i osamu? Prisje}am se jednog Pasternakovog stiha iz pjesme „Hamlet”, koji je neobi~no volio: „@ivot nije {to i polje pre}i.” Kao svaki ~ovjek imao je privatnih (nevezano za na{ `ivot) i profesionalnih stresova i o`iljaka, koje je htio zaboravom izbrisati. On je u sve unosio cijelog sebe, bez zadr{ke, i kao da mu se stra{no `urilo, jer se u dubini du{e mo`da pla{io da ne}e imati vremena za sve {to `eli uraditi. Znao je dvije-tri godine unaprijed {ta }e pisati i ~ime }e se baviti. Za to je bilo potrebno i odre}i se ne~ega, a to je bilo pozori{te, koje je ve} i`ivio, o kojem je sve znao, koje mu je uzimalo vrijeme i donosilo sve manje radosti u svojoj „ta{toj prol aznosti“. Povla~enje u prirodu desilo jo{ 1976, a neposredan uzrok bili su prili~no lo{i ljekarski nalazi. Kao strastveni pu{a~ imao je povremene sr~ane tegobe, pa se obratio doktoru. Puno je radio, a to je sve bio sjede}i posao; holesterol mu je bio visok i pojavio se {e}er. Ljekar ga je savjetovao da iza|e iz grada i ode u prirodu. Tada smo `ivjeli u stanu od 45 kvadrata, koji je bio bukvalno zatrpan knjigama, u poprili~no bu~nom neboderu od 20 katova, {to mu je remetilo koncentraciju. Po preporuci ljekara odmah je ostavio pu{enje i sa bratom Tomislavom obilazio neke lokacije u okolini Sarajeva kako bi obojica na{li neku malu prikladnu vikendicu za odmor. Nakon nekoliko neuspjelih poku{aja, prona{li su lijepu, veliku parcelu na koju je Josipa uputio kolega sa Filozofskog, profesor Pero Mandi}, i rije{ili da je kupe. Odmah su se fatalno zaljubili u to odredi{te. Josip je tih godina puno radio u pozori{tu, gostovao, tada je re`irao Nu{i}ev „Put oko svijeta”, kao mjuzikl u beogradskom Pozori{tu na Terazijama, zatim „Zikove“ Maksima Gorkog u Banjaluci, pa onda i predstavu u Tuzli, a re`irao je i u sarajevskom Narodnom pozori{tu Čehovljev „Vi{njik”, Krle`inog „Vu~jaka”, te dosta pisao, jer mu je trebalo i novca, kako bi se zavr{ila gradnja ku}e. Tamo je imao potpuni mir i ni{ta nije remetilo njegovu koncentraciju, ni telefoni, ni iznenadne posjete.

30.5.2013. I SLOBODNA BOSNA

59

“MOJA FABRIKA“

Izdavačka kuća „Vrijeme“ iz Zenice objavila je knjigu „MOJA FABRIKA“ novinara i pisca SELVEDINA AVDIĆA; ova jedinstvena monografija govori o gradu koji se oduvijek propinjao na prste da bi bio veći od Fabrike, o radnicima koji čine svaku fabriku, bez obzira na to šta o tome govorili kapitalisti i o generacijama koje su odrastale u uvjerenju da je sve krhko i prolazno, izuzev velike Fabrike na gradskoj periferiji...

PETOKRAKE PETOKRAKE I I DIMNJACI DIMNJACI

Željezara Željezara je je od od Zenice Zenice napravila napravila „kolijevku „kolijevku proleterijata“, proleterijata“, ona ona je je bila bila hraniteljica hraniteljica ii uto~ište, uto~ište, ali ali ii glavni glavni „krivac“ „krivac“ za za sve sve životne životne neuspjehe neuspjehe

POGLED S PERIFERIJE UZAVRELOG GRADA
60

Pi{e: MAJA RADEVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

M

onografije koje se pi{u o gradovima uglavnom sve li~e jedna na drugu. U njima mo`ete saznati kada su i kako napravljeni objekti od strate{kog zna~aja za nastanak i razvoj nekog grada, ~ime se prete`no bavi stanovni{tvo, koje su to glavne turisti~ke znamenitosti i atrakcije, muzeji, biblioteke, pozori{ta, broj ro|enih i umrlih, nacionalna struktura populacije... U tim knjigama imena se uglavnom zaobilaze, posebno imena onih „malih“, obi~nih ljudi, koji su u svoj grad
SLOBODNA BOSNA I 30.5.2013.

PRI^E IZ ZENI^KE @ELJEZARE
utkali godine predanog rada „za bolje sutra“ generacija koje dolaze. Moja fabrika autora Selvedina Avdi}a, novinara i pisca iz Zenice, jedna je sasvim neobi~na monografija. U njoj ~itamo o ogromnoj, najve}oj `eljezari u nekada{njoj Jugoslaviji, koja je rasla kako je rasla dr`ava i smanjivala se s njezinim raspadom; o gradu koji se oduvijek propinjao na prste da bi bio ve}i od Fabrike, a kada vi{e za to nije bilo potrebe, sveden je na svoju pravu mjeru; o radnicima koji ~ine svaku fabriku, bez obzira na to {ta o tome govorili kapitalisti; i o generacijama koje su odrastale u uvjerenju da je sve krhko i prolazno, izuzev velike Fabrike na periferiji grada... ODRASTANJE ODRASTANJE U U RADNI^KOM RADNI^KOM OKRUŽENJU OKRUŽENJU

„Svi „Svi naši naši stanovi stanovi izgledali izgledali su su isto, isto, imali imali su su identi~an identi~an raspored raspored namještaja namještaja ii bio bio sam sam ubije|en ubije|en da da svi svi vodivodimo mo iste iste živote“, živote“, kaže kaže Selvedin Selvedin Avdi} Avdi}

ZAOBI\I ME
Tri su doga|aja odredila Zenicu i `ivot njenih stanovnika, i sva tri su u vezi sa @eljezarom: prvi se dogodio 1892. kada su pra{ki veletrgovac `eljeznom robom Leon Bondy, fabrikanti ~elika iz Wilchelmsburga bra}a Moritz i Adolf Schmidt i {tajerski fabrikant Hans Pengg von Anheim osnovali `eljezaru, koju su nazvali Eisen und Stahlgewerkschaft Zenica. Drugi se dogodio 1948. godine, kada je socijalisti~ka vlast napravila prvi petogodi{nji plan industrijalizacije Jugoslavije i u njemu predvidjela modernizaciju zeni~ke @eljezare. Tre}i klju~ni doga|aj bio je rat i privatizacija @eljezare nakon njega, pi{e Avdi}. No, vratimo se prvom doga|aju, osnivanju @eljezare koji je Zenicu od male, u {irem dru{tvenom smislu do tada sasvim bezna~ajne, tipi~ne bosanske kasabe, pretvorio u gradi} s vodovodom, kanalizacijom, elektri~nom rasvjetom, osnovnim {kolama i dnevnim novinama. Za Zeni~ane se svijet prvi put sru{io kada je Fabrika tek izgra|ena, pi{e Avdi}: „Te{ko su podnosili promjene, ~ak i prolazak `eljezni~ke pruge. Pla{ili su se da }e u kasabu nahrupiti novi svijet i unijeti nemir ‘me|u djecu’. Mensur Serdarevi} je u jednom tekstu pisao da Zeni~ani imaju jednu zajedni~ku identitetsku ta~ku, a ona glasi: Zaobi|i me.“ Nagla industrijalizacija Zenici je donijela sve to i jo{ mnogo vi{e: od prvog krvavog {trajka radnika sedam godina nakon osnivanja preduze}a, marta 1896. godine, nakon kojeg je iz Zenice protjerano 14 radnika, a nekoliko ih je osu|eno i na zatvorske kazne, pa sve do porasta broja ugostiteljskih objekata 30-ih godina pro{log stolje}a, neophodnih za opu{tanje i zabavu
30.5.2013. I SLOBODNA BOSNA

udarnika nakon napornog rada u @eljezari. „U to vrijeme u Zenici su radile 52 kr~me i gostionice, me|u kojima je bilo i deset javnih ku}a. Prema tada{njoj statistici, Zenica je u Jugoslaviji zauzimala prvo mjesto u potro{nji alkohola, kao i po broju lica oboljelih od veneri~nih bolesti“, podatak je iz Avdi}eve monografije. Moja fabrika jedinstvena je posveta jednom gradu i njegovim ljudima - na momente tu`na, pomalo nostalgi~na, a ponekad duhovita i optimisti~na, kao i sam `ivot. Iz knjige }ete, izme|u ostalog, saznati i ko je bila neustra{iva Sabaha Čolakovi}, jedina ~lanica ilegalnog pokreta otpora u Zenici koja je uspjela izbje}i sve izdaje i hap{enja u vrijeme nacisti~ke okupacije, kako su @eljezaru za vrijeme Drugog svjetskog rata poku{ali sru{iti i partizani i Nijemci, kako je odmah iza rata ro|en list Udarnik ~iju su redakciju ~inili `eljezarski radnici, in`injeri i upravnici pogona, a u zaglavlju je imao peto-

kraku i dimnjake, kako su u grad svakodnevno stizale stotine novih radnika s prostora cijele Jugoslavije, ko je sve bio gost legendarnih zeni~kih kafana D`amlija, Opatija i Balkan i da su @eljezaru, iz ko zna kojih razloga, rado posje}ivale poznate li~nosti i okrunjene glave, me|u kojima i etiopski car Haile Selasije, iranski {ah Reza Pahlavi i Eleonora Roosewelt... „Moj otac radio je u Fabrici, kao i o~evi svih mojih prijatelja. A Fabrika je bila jedan ogroman organizam koji je u sebi obuhvatao sve: na stalnom platnom spisku bili su slikari, slu`beni fotografi, medicinari, imala je vlastitu proizvodnju hrane i sokova, u~enici iz skoro svih zeni~kih srednjih {kola su tu dolazili na praksu, bez obzira na zanimanje“, pri~a Selvedin Avdi}. „Sje}am se kad sam tek po~eo i}i u srednju {kolu, bila je o{tra zima i bilo mi je jako hladno, sav sam se umotao u {al i kaput na putu do Fabrike, a oko mene su i{li radnici u tankim proljetnim jaknama i sinteti~kim ko{uljama, veseli, raspolo`eni... Zami{ljao sam da }u i ja biti takav mu{karac kad odrastem. Vjerovao sam da oni nemaju nikakve strahove, da su to ljudi koji ~vrsto stoje sa obje noge na zemlji, duboko uronjeni u stvarnost. Naravno, imali su oni
61

“MOJA FABRIKA“
vjerovatno vi{e svojih problema nego ja svojih zabluda, ali eto, ta slika radnika, u doba dok je @eljezara jo{ uvijek bila @eljezara, uvijek je ostala u mojoj memoriji.“ Malo je lijepih rije~i u govoru o Zenici. Prve asocijacije na ovaj grad su neizostavno ~elik, dimnjaci, zatvor, radnici, rudari... I kada mu se tepa, apokalipsa grmi iz svake rije~i: „Grad vatre i dima“, „uzavreli grad“, „grad plamenom {to gori“... - zvu~i kao neka odrednica za mjesto zla u SF filmovima. U knjizi su i radovi zeni~kih osnovno{kolaca, u kojima djeca poku{avaju poetski da opi{u kancerogeni dim koji se svakodnevno vijori iz dimnjaka Fabrike. @eljezara je bila hraniteljica, na nju su se oslanjali svi stanovnici Zenice i ~itave regije, ali Selvedinova generacija je odrastaju}i Fabriku po~ela da do`ivljava kao ograni~enje. „U Zenici je postojao taj neslu`beni policijski sat - nema galame, nema svirke u sitne sate da bi radnici mogli da se odmore do jutra. Moji prijatelji i ja svojevremeno smo organizovali neke proteste protiv zaga|enja, ali sad kad razmi{ljam o tome, jasno mi je da mi zapravo nikad nismo imali nekih velikih izgleda, a fabrika je bila dobro opravdanje za sve na{e `ivotne neuspjehe. Ima li i{ta ljep{e nego za vlastiti `ivotni neuspjeh okriviti ne{to {to je ogromno, mra~no i {to dolazi sa periferije?“. Odrastati u radni~kom okru`enju donosi jedan dar, a on se zove jednostavnost potreba, ka`e Avdi}: „Odrastao sam u Projektu Ku`atko (stambeni kompleks nazvan po arhitektu Karlu Ku`atku koji je „zaslu`an“ ili „kriv“ za moderan izgled Zenice, op.a.), u sivoj zgradi sa ~etiri sprata — terasa sa {trikovima za ve{ na vrhu, podrum i ve{-kuhinja na dnu, stepeni{te s drvenim gelenderima, ispred ulaza struga~ blata sa cipela, mali park i u njegovoj sredini {tanga za klofanje tepiha... Svi na{i stanovi izgledali su isto, imali su identi~an raspored namje{taja i bio sam ubije|en da svi vodimo iste `ivote. Sada vi{e ne ulazim u stanove kom{ija u mom soliteru, a i bolje je tako - zato {to znam da bih vidio ogromne razlike.“ FABRIKU, KAO I GRAD, ^INE LJUDI

Neobične sudbine radnika Željezare
Fabriku posmatra~ do`ivljava kao {iljast, taman horizont, kao nesnosnu buku, neprestanu vrevu, kolone radnika... Ali gotovo nikad kao pojedina~ne sudbine. O nekima od tih sudbina pisao je svojevremeno zeni~ki novinar Vlastimir Jovi} u listu Na{a rije~, podsje}a Avdi} u svojoj knjizi. Tako, recimo, mo`emo saznati o biv{em pilotu Jugoslovenskog kraljevskog vazduhoplovstva Petru Ili}u, koji je nakon avionske nesre}e iznad Raspoto~ja 1935. odustao od pilotiranja i zaposlio se u @eljezari; tehni~ki crta~ Franjo Frankovi} prvi je u @eljezaru uveo remonte, razglasnu stanicu na gradili{tima i obaveznu upotrebu {ljemova; Rudolf Arapovi} popravio je, i to bez ijednog rezervnog dijela, automatsku magnetnu brusilicu koju su Nijemci uni{tili tokom povla~enja iz @eljezare. Iste godine popeo se na dimnjak visok 99 metara i na njegovu vrhu bijelom bojom napisao: „Za Tita i Republiku!“; radnici Vlado Savi} i Nezir Bo{njak bili su nadaleko ~uveni po ogromnom apetitu - potonji je jednom u fabri~kom restoranu, izme|u ostalog, pojeo 40 bureka, a za ru~ak je obi~no jeo 25 tanjira graha.

RADNI^KA KLASA ODLAZI U RAJ
U kolektivnoj memoriji Zeni~ana ostale su neke nezaboravne pri~e

STAHANOVSKA MELANHOLIJA
Te{ko je ta~no re}i kada se promijenio kolektivni stav prema „kolijevci proleterijata“ i @eljezari, ali vjerovatno je to bilo negdje krajem 80-ih godina, u isto vrijeme kada se mijenjao i pogled na Jugoslaviju. Nekada{nji industrijski gigant danas je tek jo{ jedna fabrika iz koje kapitalista uzima profit, a radnici su tu isklju~ivo i samo kao radna snaga. „Mislim da se Zenici dogodilo isto {to i
62

stahanovcima (radni~ki pokret u biv{em SSSR-u za pobolj{anje radnih rezultata, nazvan po rudaru Alekseju Stahanovu, svjetskom rekorderu u kopanju uglja, op.a.) kojima je sovjetska vlast davala simboli~ki zna~aj. Na socrealisti~kim skulpturama prikazivani su zajedno sa Jurijem Gagarinom kako gledaju u svemir, ali kad se sve to zavr{i, kad ih izmjestite iz tog simboli~kog okru`enja i vratite tamo gdje im je mjesto za ma{ine, kao obi~ne radnike - mnogi od njih vi{e ne uspijevaju da se sna|u u stvarnom `ivotu, obole od depresije, postaju alkoholi~ari... Čini mi se da je i Zenica od simbola crne metalurgije do dana{nje realnosti pre{la taj put staha-

novske melanholije, u kojoj se i sada nalazi. A ta teza se vrlo lako mo`e primijeniti i na ~itavu Bosnu i Hercegovinu“, zaklju~uje Selvedin Avdi}. Danas Zenicu prepoznaju uglavnom po fudbalu. Na Bilinom polju ~esto igra Reprezentacija, a Čelik ima najfanati~nije navija~e u dr`avi. Uprkos „stahanovskoj melanholiji“, Selvedin vjeruje da Zenica i dalje ima dobre {anse: „Nemamo vi{e ‘ogromnog neprijatelja’ protiv kojeg je svaka bitka unaprijed izgubljena. Fabrika je danas mala, niti izgleda niti jeste onako sna`na kao nekada. Svela se na mjeru kakva joj pripada. Grad se sada mnogo jasnije vidi.“
SLOBODNA BOSNA I 30.5.2013.

POZITIVNE VIBRACIJE

Prvi čovjek zagrebačke grupe HLADNO PIVO za naš magazin govori, naravno, o “Pivu” i pivu, njihovom dvadeset i petom rođendanu, o zagrebačkom, beogradskom i sarajevskom koncertu, “Šamaru”...; MILE KEKIN rođen je u Njemačkoj, dvije godine živio je u Tuzli, a već je dvadeset i pet godina šef jednog od najznačajnijih punk bendova na ovim prostorima

FRTALJ STOLJEĆA “HLADNOG PIVA“
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

MILE KEKIN

ile Kekin je frontmen zagreba~ke grupe Hladno pivo, dakako i njen najeksponiraniji ~lan, na bini {oumen i pun pozitivnih vibracija koje “distribuira” u publiku sa velikom koli~inom energije koju posjeduje, fini ~ovjek koji pjeva i ne vjeruje u fiksne brojeve. Pa smo ga tako i dobili na mobitel. Malo nam se gubio, ali nije se izgubio. Tek je, u taj utorak, negdje oko 18 sati, do{ao iz Beograda, gdje je njegov bend nastupio zajedno sa Green Dayom. I to dva dana nakon {to su na zagreba~koj [alati koncertom obilje`ili dvadeset i pet godina postojanja. U direktnom javljanju za Dnevnik HTV-a 25. maja vidjeli smo da je padala ki{a... “Ki{a je padala prije i poslije koncerta, a nas je zaobi{la. Koncert smo zavr{ili suhi i radosni. Na kraju je ba{ ispao Dan radosti. Tako smo ga mi nazvali. Ako postoji Dan labradora za{to ne bi postojao i Dan radosti? Dakle, vrijeme nas je poslu`ilo, koncert je bio odli~an, bila je puna [alata, publika odli~na... Imali smo neobi~nu set listu, sa dosta starih stvari. Mislim da smo pogodili”, rekao nam je Mile Kekin, neposredno po svom povratku u Zagreb.

M

ON NAJVE]I
Mile Kekin veliki je frontmen, jedan od najve}ih koji se uopšte mogu gledati na pozornicama

primijetili da je jedan postotak ljudi do{ao iz Ma|arske, Rumunjske, pretpostavljam. Bilo je zanimljivo gledati s bine zato {to svi ska~u, a desetak posto ljudi nas gledaju u ~udu. Kao, ko su sad ovi... Opet ste svirali na Kalemegdanu, kao i prije deset godina kada smo prvi put razgovarali. Jo{ tada se moglo govoriti o velikom broju fanova Hladnog piva koji `ive u Beogradu. Od 2001., kad smo prvi put svirali u Srbiji, iz godine u godinu imamo sve vi{e fanova. Iskreno re~eno, ako gledamo po popularnosti, mislim da smo sad tu negdje u Hrvatskoj i u Srbiji. Napunili smo Halu sportova dva puta, dan za danom, tako da je

to sada pozama{an broj ljudi koji zna za nas. Usput, kako zvu~i Green Day? Do sino} ih nikad u`ivo nisam gledao. Ne mogu re}i da je to moj omljeni punk bend, ali bilo je zanimljivo ~uti tu produkciju i vidjeti taj profesionalizam. Sve je besprijekorno, uhodan je stroj tog megabenda. Mene je razo~aralo {to u backstageu nije bilo alkohola. Nismo mogli do}i do pive, jer jedan od ~lanova Green Daya, ne znam koji, o~ito ima problema sa alkoholom. Pa su, eto, odlu~ili da niko zbog toga ne smije konzumirati nikakvo alkoholno pi}e. Spomenuli smo va{ koncert u

VI[A SILA ZA NAS
Izgleda da i onaj odozgo zna za va{u iskrenost i po{tenje, pa je zaustavio ki{u prije koncerta... Hahaha, neka vi{a sila je bila sa nama tu no}. Ne znam kako se zove, ali hvala mu na tome! A kako je bilo u Beogradu? Koncert je bio super. S tim da smo

U Bosni sam “pokupio“ dozu duhovitosti i samoironije koja ti pomogne da sam sebe shvati{ manje ozbiljno
64
SLOBODNA BOSNA I 30.5.2013.

IDE MILE ZAGREBA^KOM PRUGOM
Beogradu prije deset godina. Tada je bio Beer Fest. A u Sarajevu, pak, na 2. Beer Festu svirate 14. juna. Hajde, sami najavite va{ novi koncert u glavnom gradu BiH, da ga ja ne bih najavljivao? Dragi moji ljudi, ovdje Mile iz grupe Hladno pivo. Ako volite Pivo, ako volite beer, ako volite fe{tu do|ite na Beer Fest u Sarajevu. Volite li Sarajevsko pivo? Volim, posebno u onoj retro boci s onim ~epom. Mislim da je Premium. Mo`da su moji kriteriji malo popadali, mo`da mi nepce nije kako treba, ali mislim, op}enito, da se kvalitet pive na ovim prostorima popravio u posljednjih desetak godina. Da li ste na ulicama Tuzle, grada iz kojeg je Va{a majka i gdje ste zavr{ili sedmi i osmi razred osnovne {kole, “pokupili” ne{to bosanskog iskustva koje Vam je kasnije pomoglo u `ivotu? Definitivno jesam. Jednu dozu duhovitosti i samoironije. Koja ti pomogne da sam sebe shvati{ manje ozbiljno, da se mo`e{, da prosti{, zajebavati na vlastiti ra~un. [to zna faliti mnogim zagreba~kim bendovima. Pa i beogradskim. Na mene je puno uticao New primitivs, kao pokret. I kad ka`e{ ne{to ozbiljno poku{ava{ zadr`ati nekakvu odstupnicu kako bi mogao shvatiti da je sve relativno. Mislim da je to ne{to {to sam iz Bosne i Hercegovine ponio sa sobom u bijeli svijet.

BORN IN THE NJEMA^KA
Gdje Vam je ona kaseta Dodirni mi kolena grupe Zana, koju Vam je nekada poklonio ro|ak? Joj, ne znam, koliko puta sam se samo selio od tada. Ono {to sam zadr`ao je plo~a Miladina [obi}a koju mi je poklonio taj ro|ak. ZAGREBA^KA [ESTORKA

A u Tuzlu ste, pak, do{li iz Njema~ke, gdje ste ro|eni 1971. godine. Znate i sami u kakvim vremenima `ivimo, pa ~esto neke od svojih drugova ~ujem kako ka`u: “A, kud se ne rodih u Njema~koj.” I da ho}ete Vi to ne mo`ete re}i, no da li ste ikada po`alili {to Vam roditelji nisu tamo i ostali? Bilo je trenutaka u ratu kada sam o tome razmi{ljao. Svjestan sam da se nikada ne bih bavio muzikom da sam ostao `ivjeti u Njema~koj. Nego bih, kao i moji roditelji, zavr{io proizvode}i auto-dijelove. Tako da sam svjestan i pozitivnih i negativnih strana. Je li pjesma Für immer Punk sa va{eg prvog albuma posveta rodnoj zemlji zauvijek? Nije. Svi|ala nam se obrada austrijske grupe Die Goldenen Zitronen, pa smo snimili obradu njihove obrade. Sje}am se

da su se ljudi ~udili kako tako dobro znam njema~ki. Od tog prvog koncerta Hladnog piva 21. maja 1988. u Kumrovcu, pa do ovog, posljednjeg, beogradskog, 27. maja 2013., pro{lo je dvadeset i pet godina i {est dana. [ta je to prvo na {ta pomislite kada Vam neko spomene vrijedan jubilej? Naravno, uvijek se sjetim prvog koncerta Hladnog piva. Sjetim se nekih detalja, naprimjer, {ta sam nosio sebi. A nosio sam onu jeans jaknu bez rukava. Sje}am se bujne frizure na glavi. Sjetim se i raznih stanica na putu do ovdje gdje smo sada. Proba kod mene doma, kad smo krali stiropor da bi izolirali moju sobu. Bilo je, dakle, i uspona i padova? Da. Recimo, prije snimanja albuma [amar, nakon kojeg smo, u ovim na{im okvirima, postali megabend razmi{ljao sam da li sve to uop}e vi{e ima smisla. Novinar Ante Batinovi} Vas je u Dnevniku na HTV-u 25. maja pitao da li Hladno pivo danas svira drugovima ili gospodi. Mo`ete li se prisjetiti {ta ste mu odgovorili? Odgovorio sam da }u duhu pokojnog nam predsjednika sada promovirati pomirenje izme|u drugova i gospode. Barem dok traje Dan radosti. Mrzite li pitanje koja Vam je plo~a Hladnog piva najdra`a? Pa, da, uvijek mi je te{ko odgovoriti na to pitanje. Ali, jedna od dra`ih mi je sigurno Knjiga `albe. A naravno i prvi album, D`inovski, koji je sve ovo odredio. Imali smo sre}u da je ta plo~a jako dobro pro{la, pa mi je ~ak mo`da i najdra`a.

Hladno pivo jedan je od najzna~ajnijih punk bendova na ovim prostorima

30.5.2013. I SLOBODNA BOSNA

65

JEDNOSTAVNO I BLISKO

U londonskoj galeriji “Chelsea Space” otvorena je izložba “Four Decades” Sir PETERA BLAKEA; autor je jedan od najviđenijih umjetnika na otoku, koga je 14. maja došla pozdraviti elita britanske metropole

OTAC BRITANSKOG POP ARTA

ako sam u mnogim prilikama dodirnuo neke od slavnih li~nosti iz svijeta popularne kulture, ne samo glazbe, nikad se nisam toliko uzbudio kao kad sam iz galerije Chelsea Space dobio pozivnicu da do|em u prostore nazvane Chelsea Futurspace na otvaranje izlo`be Sir Petera Blakea nazvane Four Decades. Na moje pitanje da li }e mo`da do}i i sam umjetnik, sada oki}en titulom Sir i u 82. godini `ivota, ponosni su mi organizatori odgovorili da je on u punoj formi i da je sam sa svojim galeristima sa kojima

I

Pi{e: OGNJEN TVRTKOVI] (London)

Posveta čitaocima Slobodne Bosne

godinama radi odabrao radove koji }e biti izlo`eni, te da sigurno dolazi.

ARTEFAKTI IZ POPULARNE KULTURE
I onda se 14. maja u prostorima koji su zapravo ulaz u jedno elitno naselje sakupila londonska elita da iznova pozdravi jednog od svojih najvi|enijih umjetnika i nekoga koga tituliraju (osim onoga Sir!) kao Godfather of British Pop Art. Pili smo vino, kad na vrata sa {tapom, ali u punoj fizi~koj i intelektualnoj kondiciji ulazi omanji de`mekasti ~ovjek - e bio je to, naravno, on Sir Peter Blake. Dakako, u o~ima prosje~nog konzumenta rock glazbe on je zapisan prevashodno kao kongenijalni kreator omota za najbolju plo~u koju je popularna kultura uop}e istisnula, onu koju je slavna liverpulska ~etvorka The Beatles snimila pod kripti~nim nazivom Sergeant Pepper‘s Lonely Hearts Club Band i to daleke 1967. godine. Omot na otvaranje, kola` sa njima i u pozadini gomila od vo{tanih figura slavnih li~nosti danas je op}e mjesto svjetske pop kulture i uop}e kulture XX stolje}a, ali mi smo tu vidjeli
SLOBODNA BOSNA I 30.5.2013.

SIR PETER BLAKE
Kongenijalni kreator omota za Sergeant Pepper’s Lonely Hearts Club Band liverpulske ~etvorke The Beatles 66

UMJETNOST ZA CIJELI SVIJET
jedan pregled koji na fascinantan na~in rezimira jednu dugu, revolucionarnu karijeru koja je mijenjala tokove vizualne umjetnosti i na Otoku a i daleko, daleko {ire. Nije tu samo va`an njegov odnos spram popularne kulture i slavnih li~nosti, ne samo rock i pop glazbenika, koje je inkorporirao u svoje likovne radove, nisu samo omoti plo~a i drugi grafi~ki primijenjeni radovi, nego i njegovi legendarni collagei, upotreba predmeta uzetih iz svakodnevnog `ivota, posvete poznatim i manje poznatim li~nostima likovne umjetnosti druge polovice XX stolje}a, eksperimentiranje sa raznim tehnikama, posebno onim koje omogu}avaju vi{estruko tiskanje. Nisu samo ni njegovi sveprisutni leptiri, njegov karakteristi~ni humor i duhovnost koju sre}emo na svakoj od otisaka izlo`enih ovih dana u prostoru Chelsea Futurspace. Izvan popularnosti duga karijera P.B.-a pokazuje jednu iznimno dinami~nu li~nost, {irinu interesa i krajnje slojevitu karijeru. Koja po~inje kada se nakon II svjetskog rata mladi P.B. otisne na studij, ali ne slikarstva, nego prvo grafi~kog designa, pa tek onda i slikarstva na ~uvenom Royal College of Artu u prvoj polovici ‘50-ih. Sli~no je bilo i sa protagonistima ameri~kog pop arta, Andyjem Warholom prije svega, no P.B. u svojim interviewima nagla{ava da prvi impulsi za ono {to }e raditi nisu dolazili iz Velike Jabuke. Nego su bili proizvod vlastitih istra`ivanja, hvatanja impulsa suvremenog poratnog vremena, dodiri sa novim tehnikama, uzimanje svakodnevnih predmeta iz okolice (karte, reklame, crte`i, zlatni prah, po{tanske razglednice, izresci iz novina i naslovnice knjiga i koje{ta jo{!), susreti sa li~nostima iz popularne kulture i njihovo tretiranje kao ravnopravnim onima iz “fine art/visoke umjetnosti”, okupljanja oko Institute of Contemporary Arts u Londonu u kojima su ravnopravno bili arhitekti, slikari i muzi~ari. Tu se ve} pojavljuju imena poput jednog Richarda Hamiltona, Eduarda Polozzija ili Nigela Hendersona. P.B. kreira seriju nazvanu Children Reading Comics i u svoja djela uklju~uje artefakte iz popularne kulture, prije negoli je vidio {to to rade njegovi ameri~ki pandani. koji su bili dio onoga {to se kasnije nazvalo Swinging Sixties. The Beatles su radili na pjesmama za Narednika Pepera... i `eljeli su omot drugoja~iji od sveprisutne i svepopularne psihodelije iz ‘60-ih. Netko je bio u igri da to uradi, Fraser nije bio zadovoljan i tek tad poziva P.B.-a. Koji predla`e da Fab Four budu u njihovim psihodeli~nim odorama, a oko njih gomila likova sa~injenih od vo{tanih figura, kartonskih imitacija i koje~ega jo{. Sami su ~lanovi rekli ko su im najva`nije li~nosti koje su ih odredile, P.B. }e sve to tehnikom collagea designirati na dvostrukom omotu na otvaranje sa otisnutim tekstovima pjesama, tako|er novost!, i sve ostalo je povijest. A onda se krajem ‘60-ih grupa umjetnika sa Royal College of Arts povla~i u prirodu u okolicu banje Bath i nastaje pokret nazvan Ruralists. Tu su i David Inshaw, Graham Arnold i Graham Overden. @ive u prirodi kao i njihovi prethodnici PreRaphaelite Brotherhood iz XIX stolje}a. Sedamdesetih izla`u skupa, a P.B. se vra}a u London 1979. i nastavlja djelovati i kao pedagog i kao slikar i konceptualni umjetnik. Tada nastaju serije crte`a na posebnom platnu, posvete velikim umjetnicima, i suvremenicima i onima iz pro{losti, ponovo radi za i sa rock glazbenicima. Radi serije nadrealisti~kih slika i collagea inspiriranu poznatom novelom Alisa u zemlji ~udesa, potom Ulyssesom Jamesa Joysa, putuje autobusom sredinom ‘90-ih po Engleskoj sa skupinom mla|ih umjetnika okupljenih oko grupe nazvane YBA nastavljaju}i tako svoje dodire sa mla|im generacijama umjetnika svih `anrova. Tako nastaju i omoti za Paula Wellera, potom za solisti~ki album Briana Wilsona, a posebno se radovao omotu koga }e uraditi za svoga nekada{njeg studenta a potom furioznog rockera i aktivistu Iana Duryja i njegov album New Boots and Panties. Sve njih objedinjuje u ciklusu collagea nazvanom Stars, a posebno mjesto zauzima i serija kojoj daje jednostavan naslov London... Stali smo u red da nam se potpi{e. Rekao sam mu odakle sam, da je plo~a Narednik Peper... promptno iza{la i kod nas u Jugoslaviji, da smo u prijevodu na srpski jezik dobili knjigu o britanskom pop artu i da smo bili u bliskom dodiru sa onim {to je on stvarao i stvara sa svojim istomi{ljenicima. Rado mi se potpisao na program i sam dodao: “For Free Bosnia”, i niti jednog trenutka nije izigravao nekakovu veliku zvijezdu i umjetnika ~ija su slava i djela obi{la cijeli svijet. Veliki su jednostavni i bliski, potvrdilo se i ovoga puta kad smo jo{ jedanput imali priliku da dodirnemo one koji su stvarali i stvaraju umjetnost za cijeli svijet.
67

NASTANAK LEGENDARNOG OMOTA
Dodiri sa Europom su bili jo{ ja~i. Sa dadaizmom i readymade stvarala~kim postupkom koji uvodi Marcel Duchamp posebno, ali i veza sa njema~kim avangardistom Kurtom Schwittersom, kome }e recentno posvetiti seriju slika ura|enih na po~etku ovog stolje}a. Tako }e njegova slika Self Portrait As An Elvis Fan ve} 1961. osvojiti prvu nagradu na jednoj izlo`bi u Londonu, na kojoj je umjetnik obu~en u trenerku i sa gomilom bed`eva na sebi.
30.5.2013. I SLOBODNA BOSNA

Pri~a o nastanku omota za Narednika Pepera... nije tako jednostavna kako se to na prvi pogled ~ini. Ve} po~etkom ‘60-ih P.B. }e se sresti sa nekim od mladih protagonista narastaju}e engleske rock scene. Prvo sa Mickom Jaggerom, a potom i sa ~lanovima The Beatlesa, pa i nekim drugim. Dakle, u fazi kad su jo{ bili u pelenama. Sa slavnom liverpulskom ~etvorkom se dodirnuo u nekom TV studiju, potom su se nastavili dru`iti u Londonu u raznim prilikama. Galerist Robert Fraser je dodirivao sve umjetnike

ISTOK U O^IMA ZAPADA

U istanbulskom muzeju Sakip Sabanci, do početka avgusta će biti otvorena izložba „1001 lice orijentalizma“ koja govori o njegovoj multidimenzijonalnosti i utjecaju na književnost, arheologiju, muziku, fotografiju i modu

U jednom uglu muzejskog prostora, me|u modnim eksponatima, izlo`ena je i no{nja iz Bosne i Hercegovine
Pi{e: DANKA SAVI]

BLAGO ISTOKA

izozemski, britanski, austrijski i francuski orijentalisti koji su, u dru{tvu umjetnika, putovali Otomanskom imperijom u periodu od sedamnestog do devetnaestog stolje}a kasnije su objavljivali pri~e sa svojih putovanja, uvezuju}i ih u prekrasne knjige koje su danas vrijedni i raritetni povijesni dokumenti. Poznato je da su knji`evnost i putopisi sa Istoka fascinirali Evropljane. Zahvaljuju}i Antoine Gallandu, 1717. godine, Hiljadu i jedna no} je prvi put prevedena sa arapskog na francuski. Dio knji`evnog blaga Istoka, uklju~uju}i ilustrirane kopije ove knjige, predstavljen je i na ~udesno lijepoj izlo`bi 1001 lice orijentalizma, otvorenoj krajem pro{log mjeseca u Muzeju Sakip Sabanci u Istanbulu.

N

NO[NJA IZ BOSNE I HERCEGOVINE
Izlo`ba koja je pripremana godinu i pol dana, uz podr{ku povjesni~ara i stru~njaka za povijesti umjetnosti, ima vi{e aspekata ona govori o multidimenzijonalnosti orijentalizma i obuhvata {irok spektar podru~ja uklju~uju}i knji`evnost, arheologiju, muziku, fotografiju i modu. U jednom uglu muzejskog prostora, me|u modnim eksponatima, izlo`ena je i no{nja iz Bosne i Hercegovine. Izlo`ba istra`uje orijentalizam od perioda kada je on do{ao u centar evropske pa`nje, od Napoleonovog osvajanja (godine 1798. Egipat je zauzeo Napoleon Bonaparte, koji je u to vrijeme bio provincija Otomanske imperije, a francuska vojska se iz Egipta povukla 1801. godine) pa sve do debata koje su uslijedile nakon objavljivanja ~uvene knjige Edwarda Saida, 1978. istog imena koja jo{ uvijek izaziva polemike. Autor nekoliko va`nih knjiga i nau~nik Said, porijeklom Palestinac, vrhunskog zapadnog obrazovanja, „oduvijek je osje}ao da je pripadnik oba svijeta“, a njegov
68

KAKO SE U EVROPI 19. STOLJEĆA BUDILA ŽELJA ZA ISTOKOM: Izložba 1001 lice orijentalizma govori o multidimenzijonalnosti orijentalizma i obuhvata {irok spektar podru~ja uklju~uju}i knji`evnost, arheologiju, muziku, fotografiju i modu

je opus itekako poznat teoreti~arima knji`evnosti, sociolozima, dru{tvenim znanstvenicima koji se bave Bliskim istokom i multikulturalizmom. U uvodnim stranicama knjige Orijentalizam Said

postavlja tezu o Orijentu kao gotovo “evropskom izumu” koji “od starine bija{e mjesto romanse, egzoti~nih bi}a, sje}anja i krajolika”... te o orijentalizmu kao evropskom predstavljanju Orijenta.
SLOBODNA BOSNA I 30.5.2013.

“1001 LICE ORIJENTALIZMA“
DIO IMPERIJE SABANCI

Zgrada muzeja „Sakib Sabanci“ u vlasništvu je jedne od najbogatih turskih porodica
PRAZNIK ZA OČI Izložba 1001 lica orijentalizma }e biti otvorena do po~etka avgusta

Podsjetimo da je sa Bonapartinom ekspedicijom otpo~ela i nova epoha u interesovanju za Egipat i obilje`en po~etak nau~nog pristupa u prou~avanju starog Egipta. Posebno postaje va`an politi~ki, ekonomski, ideolo{ki i kulturni kontekst, jer Egipat postaje dio evropskih interesnih sfera na geopoliti~kom, strate{kom i kulturnom planu.

Zgrada Sakip Sabanci muzeja u Istanbulu sa pogledom na Bosfor izgra|ena je u 19. stolje}u i pripada ~uvenoj turskoj familiji Sabanci. Prije nekoliko godina pretvorena je u muzej koji je dio istoimenog Univerziteta i zajedno sa umjetni~kom kolekcijom predstavljena publici. Pored stalnih postavki, ovdje se otvaraju izlo`be velikih svjetskih slikara. Porodica Sabanci je vrlo poznata {irom Turske u kojoj se, ina~e, smatra drugom najbogatijom familijom. Prije dvije godine, stru~ni `iri britanskog Financial Timesa sastavio je godi{nju listu 50 najuspje{nijih `ena u poslovnom svijetu

2011. godine, nagra|uju}i korporativnu hrabrost i odva`nost direktorica, a na drugom mjestu se na{la upravo Guler Sabanci, direktorica drugog po veli~ini turskog industrijskog i financijskog konglomerata. Sabanci holding osnovao je njen djed i, s po~etne trgovine tekstilom, pro{irio se na finansijske usluge i energetiku. Spomenimo jo{ da je druga po veli~ini turska aviokompanija koja od prije nekoliko mjeseci prisutna u BiH Pegasus Airlines osnovna u Istanbulu 1990. godine, kao najpoznatija privatna aviokompanija u Turskoj, dio ESAS holdinga koji je u vlasni{tvu familije Sabanci.

FRANCUSKO OTKRIVANJE EGIPTA
Napoleonovo osvajanje nije imalo samo vojni karakter - on je, itekako, bio svjestan toga da potpuna kontrola Istoka mo`e biti mogu}a jedino ako se temelji na modernom i sistematskom znanju. Vi{e od stotinu povjesni~ara, hemi~ara, arheologa itd., eksperata iz raznih oblasti ~inili su nukleus Egipatskog instituta koji je on osnovao. Njihova istra`ivanja svih aspekata Egipta, od socijalne strukture do povijesnih spomenika, objedinjeni su u publikaciji Description de l’Egipt (1809. - 1829.). Ovaj je rad zapravo u~inio orijentalizam modernim i sistematskim poljem za istra`ivanje, a interes koji se tada pojavio vodio je ka velikoj transformaciji u zapadnoj umjetnosti i kulturi.

BLAGO JEDNE OD NAJBOGATIJIH TURSKIH FAMILIJA
Muzej Sakip Sabanci u Istanbulu sa pogledom na Bosfor pripada ~uvenoj turskoj familiji Sabanci.

DIO VRIJEDNOG, SLIKARSKOPG BLAGA
Izlo`ba u muzeju Sabanci je pripremana godinu i pol dana, uz podr{ku povjesni~ara i stru~njaka za povijesti umjetnosti
30.5.2013. I SLOBODNA BOSNA

Dokumentiraju}i kulturnu razmjenu sa Istoka ka Zapadu i prate}i uticaje orijental izma na umjetnost, nauku, modu i arhitekturu u 19. stolje}u, izlo`ba 1001 lice orijentalizma govori o vezama, prepletenosti i me|usobnim utjecajima isto~ne i zapadne kulture. Tako|er je predstavljeno i u~e{}e Otomanske imperije na svjetskoj sceni, poput Velike izlo`be u Parizu 1900. godine, zatim Chicagu i Londonu krajem devetnestog i po~etkom dvadesetog stolje}a, oslanjaju}i se na knjige, pamflete, fotografije. Knjiga jednog ameri~kog kriti~ara opisuje plesa~e u Kairu predstavljene na svjetskom sajmu u Chichagu 1893. koji je i{ao tako daleko da je predlo`io njihovu cenzuru, smatraju}i ih opasnim za javnim moral.
69

KULT MARKET
DAVE GROHL

MUZIKA Album “Unstoppable Mommentum” Joea Satrianija

Sound City
Rije~ je o 152. minute dugom autobiografskom dokumentarnom filmu Davea Grohla, nekada bubnjara planetarno popularnog grunge banda Nirvana. Nakon smrti Curta Cobaina, Grohl je osnovao band Foo Fighters, ali je ovoga puta umjesto bubnjarskih palica u ruke uzeo Gibson. Film Sound City vra}a nas u pro{lost i po~etke Grohlove karijere.

Savršeni sklad gitarskog čarobnjaka

FRENCH FILMS

White Orchid
Rije~ je novom studijskom albumu finskih indie rockera French Films. Album pod nazivom White Orchid donosi deset pjesama, a otvara ga istoimena stvar. Iako je album u prodaji tek ne{to vi{e od mjesec dana, sjevernja~ki rockeri ve} bilje`e pozitivne kritike. Finski glazbenici svoje uzore vide u bandovima kao {to su The Smiths i Joy Division.

KURT VILE

Wakin On a Pretty Daze
Rije~ je o petom studijskom albumu psihodeli~nog rockera Kurt Vilea koji nosi naziv Wakin On a Pretty Daze. Album donosi jedanaest pjesama. Kurt Vile je osim solo karijere poznat i po suradnji s bandovima Priestess i War On Drugs. Ina~e, Kurt je multiinstrumentalist. Osim {to pjeva, svira gitaru, bend`o, klavijature, odli~an je i truba~.
70

Da je slu~ajno kauboj iz ameri~kih western filmova, zasigurno bi nosio nadimak Najbr`a ruka divljeg zapada. A kako se radi o glazbeniku koji je ostavio i jo{ uvijek ostavlja neizbrisiv trag u gitarskim enciklopedijima, dovoljno je samo re}i Joe. Naravno, rije~ je o Joeu Satrianiju, jednom od najve}ih gitarista dana{njice, u~itelju, skladatelju, producentu, ali prije svega vrhunskom gitaristi~kom majstoru. Neki slabiji, povr{ni poznavatelji glazbe pre~esto grije{e kada ka`u da se radi o glazbeniku ~ije su pjesme dosadne i predugo traju. Joe Satriani je gitarska gromada bez ~ije pomo}i bi gitarist Metallice Kirk Hammet i danas bio tanak kao paus papir, kakav je uostalom i bio dok nije do{ao u Satrianijevu {kolu. Nemjerljiv je Joeov utjecaj i na gitarske majstore poput Strevea Vaia, Eddiea Van Halena, Ingwie Malmsteina. Da je u `ivotu snimio samo album Sufring With the Alien i prestao svirati bilo bi dovoljno da u|e u legendu. [to re}i za ~ovjeka ~ije ime stoji na gitarama tvrtke Ibanez jo{ od 90-tih godina pro{loga stolje}a. No, napravimo kratki osvrt na Satrianijev novi album. Unstoppable Mommentum sadr`i jedanaest pjesama a otvara ga istoimena kompozicija. Prepoznatljiv zvuk Joeovih sola`a, ali i svi gitarski trikovi, od triola do tappinga i sweep pickinga, vode nas na putovanje Satrianijevim svemirom. Vo`nja svemirskim prostranstvima na krilima pjesama Can‘t Go Back ili Lies And Truth, ili gotovo levitiraju}a tema iz pjesme I ll Put A Stone in Your Cairn, dokaz su kako je veliki Joe ponovno snimio ne{to posebno. A pjesma Door into Summer zvu~i

poput neke intermezzo TV {pice. Pjesmu Shine On American Dreamer krase «prljavi» riffovi i jednostavan solo, te je kao takva idealna za soundtrack nekog od budu}ih filmskih blockbustera. Izvsne pjesme Jumpin In i Jumpin Out, samo su dokaz genijalnosti i unikatnosti koja svaki put nanovo odu{evi. Kombinacija je to «teretnog» gitarskog kompresora s prebiranjem po `icama i minijaturnim funky dionicama uz neizostavne blueserske sinkope. Genijalno, nenadma{no. Odli~an album Unstoppable Mommentum zatvara pjesma Celebration. Satrianijeva izdanja moraju se promatrati kao zasebni, ambijentalni albumi s posebnom tematikom. Joe svaki put gitarom pri~a neku drugu pri~u, dok emocije oda{ilje kroz gitarske magnete. (M. Ili~i}) TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)
1. Daft Punk ft. Pharrell Williams: Get Lucky 2. !!!: Slyd 3. Loading Data: Double Disco Animal Style 4. Fred V and Grafix: Goggles 5. Wrongkong: See it coming 6. La Femme: Hypsoline 7. Laura Mvula: Green Garden 8. Kavinsky: Protovision 9. Knife Party: Power Glove 10. alt-J: Dissolve me

SLOBODNA BOSNA I 30.5.2013.

KULT MARKET
KINO KRITIKA Film “Kad svane dan” (Srbija, Francuska, Hrvatska, 2012.), reditelja Gorana Paskaljevića
KRV I PEPEO JASENOVCA

Lordan Zafranovi}
Rije~ je o jako bitnom filmu, kojih, ipak, nema dovoljno na ovu temu. Re`iju potpisuje Lordan Zafranovi}, koji je s Du{kom Lon~arom napisao i scenario za ovaj film iz 1985. godine. Ovo filmsko ostvarenje je strahovito va`an dokument za budu}e generacije, o usta{kom logoru smrti. Film je napravljen povodom ~etrdeset godina od proboja logora{a iz tog pakla. Ne ponovilo se nikome nikad. Ocjena: 5

Priča o nedovršenoj partituri

IZVRSNI NADAREVIĆ

UBOJICE SU ME\U NAMA
Pokoj vje~ni svim `rtvama fa{isti~kih metoda. Nekada, ali i danas. Hvala Srbiji, Francuskoj i Hrvatskoj koje su shvatile zna~aj ove pri~e i financirale ovaj film, koji je dobio niz me|unarodnih nagrada, a glazbu potpisuje glazbeni mag, Vlatko Stefanovski. Suosje}ajmo sa slabijima od sebe, s onima kojih je manje. Ne {utimo. Ne zaboravimo stihove velikog Jevreja, Pastora Niemoellera: “Prvo su do{li po @idove i ni{ta nisam rekao - jer nisam @idov. Onda su do{li po komuniste i ni{ta nisam rekao - jer nisam komunist. Onda su do{li po sindikaliste i ni{ta nisam rekao - jer nisam sindikalist. Onda su do{li po mene - i nije ostao nitko tko bi ne{to rekao.” (D. Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE
Brzi i `estoki (Justin Lin) Mamurluk 3 (Todd Phillips) U tami - Zvjezdane staze (J.J. Abrams) ^uvari {ume: Tajanstveni svijet (Chris Wedge) 5. Iron Man 3 (Shane Black)) 1. 2. 3. 4.

Slavni zagrebački glumac u novom filmu Gorana Paskaljevića igra lik Miše Brankova

Kad svane dan igrani je film Gorana Paskaljevi}a u kojem uloge tuma~e Mustafa Nadarevi}, Predrag Ejdus, Meto Jovanovski i Neboj{a Glogovac... Scenario su napisali Filip David i reditelj ovog ostvarenja. Glavni lik je umirovljeni u~itelj glazbenog odgoja Mi{a Brankov. Sasvim slu~ajno, radnici koji su radili na otklanjanju kvara na vodovodnoj cijevi na Starom sajmi{tu (tamo se nalazio Judenlager Semlin, koncentracijski logor u Beogradu) na{li su kutiju. U njoj je bilo pismo iz 1941. od Mi{inog oca, te “neke” note. Mi{a ima 72. godine kada se susre}e s ovom spoznajom. U starosti otkriva svoje pravo podrijetlo. Saznaje da mu je otac Isaac Weiss. Weissovi su ga prije odlaska u logor dali na ~uvanje prijateljima, obitelji Brankov. Note iz kutije su note nedovr{ene partiture pod nazivom Kad svane dan, koju je komponirao njegov otac. Osim {to traga za svojim identitetom Mi{a saznaje i o zloglasnom logoru. @elja mu je dovr{iti partituru te izvesti je na tom tu`nom mjestu. Jako mi je drago gledati velikog Mustafu Nadarevi}a, koji je nakon niza uloga negativaca u filmu, te komi~nih uloga u TV serijama uspio dobiti povjerenje re`isera u tuma~enju uloge dobrog Mi{e. Tu`na je re~enica koju Mi{a ~uje u Sinagogi: “Zlo~ini se ponavljaju, zlo~inci ostaju neka`njeni, a ravnodu{nost svijeta ostaje.” Na`alost, ta tvrdnja je istinita. Dokazana. Suosje}anje poti~e solidarnost, a solidarnos altruizam, lijek za ovaj svijet koji se u vremenima krize ne samo financija ve} i morala srozava do te mjere da to podsje}a na vrijeme pred svjetski rat, pred ekspanziju odurnog fa{izma i njegovih metoda. Te metode su zastupljene i danas.
30.5.2013. I SLOBODNA BOSNA

Wolfgang Staudte
Crno - bijeli film iz 1946. godine. Film govori o poku{aju normalnog `ivota nakon Drugog svjetskog rata. Susanne je pre`ivjela koncentracioni logor. Ina~e je fotografkinja. Po povratku u svoj stan sre}e Hansa kojem je dom uni{ten i ne `eli iseliti. @ive zajedno. Ali, u susjedstvu `ivi biv{i zapovjednik, odgovoran za mnoga ubojstva. Na`alost, u na{oj zemlji mirno `ivi i njom se kre}e mnogo onih koji su nanijeli mnogima gnusne boli. Ocjena: 5

GOL ME\U VUKOVIMA

Frank Beyer
Prekrasna te iznimno zna~ajna pri~a o snazi, nadi, opstanku... Crno -bijeli film sniman na 16 mm traci. U logor Buchenwald dolaze mu{karci premje{teni iz Auschwitza. S jednim dolazi i kofer u kojem je skriven ~etverogodi{nji dje~ak. Ukoliko nacisti otkriju dje~aka prijeti mu smrt. Napetost raste kako nacisti pretra`uju logor. Dje~ak je simbol nade. Film je stvoren prema autobiografskom romanu Bruna Apitza. Ocjena: 5

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. Potraga za Nemom (Andrew Stanton, Lee Unkrich, Walt Disney/Pixar, Continental film) 2. Pet legendi (Peter Ramsey, Paramount Pictures, Blitz film i video) 3. Sonja i bik (Vlatka Vorkapi}, Interfilm, Blitz film i video) 4. Hotel Transilvanija (Genndy Tartakovsky, Columbia Pictures, Blitz film i video) 5. Hobit: Neo~ekivano putovanje (Peter Jackson, Warner Bros. Pictures, Continental film)

71

KULT MARKET
AUTOMOBILI

SPORT Šest decenija nakon podviga

BMW

Biznis na Mount Everestu
PIONIRI ALPINIZMA
Edmund Hillary i Tenzing Norgay

BMW je povodom presti`ne automobilske izlo`be Concorso d’Eleganza u Italiji pripremio konceptualni kupe Gran Lusso u saradnji sa dizajnerskom ku}om Pininfarina.

MOTOCIKLI

Yamaha
Nekada{nji pioniri vi{e nisu na `ivotu. S Novozelan|aninom Georgom Loweom koji je u dobi od 89 godina preminuo prije nekoliko sedmica, oti{ao je i posljednji alpinist, sudionik uspje{ne britanske ekspedicije iz godine 1953. Lowe je bio prvi koji je Edmundu Hillaryju i Tenzingu Norgayu 29.5.1953. godine na visini od 8.000 metara ~estitao na uspje{nom prvom osvajanju vrha Mount Everesta u povijesti. Tek ne{to kasnije, {ifrirana vijest o uspjehu ekspedicije stigla je i do Londona - to~no na dan proslave krunidbe kraljice Elisabete II. Ona je kasnije Hillaryju i Johnu Huntu, vo|i ekspedicije, u znak zahvalnosti dodijelila plemi}ke titule. [erpa Tenzing Norgay morao se zadovoljiti samo s Georgovom medaljom, drugoklasnom civilnom nagradom Velike Britanije. Hillary je preminuo 2008. godine u dobi od 88 godina. Njegov pratilac Tenzing Norgay oti{ao je 1986. u dobi od 71 godine `ivota. No, obojca su do`ivjela i najnoviji, komercijalni razvoj alpinisti~kog turizma na Everestu. Do danas se na vrh popelo sveukupno 6.000 osoba. „Sve su to ljudi koji o alpinizmu gotovo i nemaju pojma. Njima ovo brdo ne zna~i ni{ta. Jedino {to njih zanima je da kro~e na vrh kako bi se kod ku}e time mogli praviti va`ni“, rekao je Hillary. On je u vi{e navrata zajedno s poznatim ju`notirolskim alpinistom Reinholdom Messnerom apelirao na vladu u Nepalu da smanji broj alpinista koji dolaze na Mount Everest. No, njihovi poku{aji nisu imali nikakvog u~inka. Nije ni ~udo, turizam na Everestu najve}i je izvor zarade ove siroma{ne zemlje. „Samo ekspedicije 2011. godine Nepalu su donijele zaradu od oko 11,6 milijuna eura“, ka`e {erpa Ang Tshering, dugogodi{nji predsjednik Nepalskog alpinisti~kog udru`enja, voditelj ekspedicija na Everest i uspje{ni poduzetnik. Stotine alpinista i jednaki broj {erpi iz godine u godinu dolaze u podno`je Mount Everesta i odavde kre}u u ekspedicije osvajanja vrha. Neki to ~ine polaze}i sa sjeverne strane iz Tibeta, drugi pak s ju`ne, nepalske strane. Na obje rute, {erpe unaprijed postavljaju ~eli~nu u`ad koja vodi sve do samog vrha, do 8.850 metara. Na njih se turisti, njihovi klijenti, samo trebaju prikop~ati. U rijetkim danima lijepog vremena, ovdje se mogu vidjeti ~itavi redovi onih koji `ele do}i do najvi{eg vrha svijeta. Samo tokom ovog prolje}a, zabilje`eno je 600 osoba koje su uz pomo} {erpa i dobro pripremljenih puteva uspjeli do}i do vrha, me|u njima je bio i jedan 80godi{nji Japanac, Yiuchiro Miura. No, usprkos pripremama, bocama s kisikom, najmodernijoj opremi, Mount Everest jo{ uvijek predstavlja i veliku opasnost. Tako je ovog prolje}a ovdje `ivot izgubilo devet osoba - preminuli su zbog hladno}e, visinske bolesti, op}e slabosti. Gu`ve, redovi u kojima se ~eka i po nekoliko sati, stotine metara `ice za uspinjanje, ljestve na najopasnijim prijelazima — to je slika Mount Everesta danas. Kako ka`e Austrijanka Gerlinde Kaltenbrunner, prva `ena koja se bez boce s kisikom popela na svih 14 vrhova svijeta iznad visine od 8.000 metara, to vi{e nema veze s Everestom kakav je neko} bio. (Priredio: N. Hasi})
SLOBODNA BOSNA I 30.5.2013.

Od skutera X-Max 400 Yamaha ima velika o~ekivanja. Agregat od 400 ccm preuzet s modela Majesty razvija 31,5 KS i posti`e brzinu od 150 kmh. Dovoljno za obe}avaju}e peformanse.

DESIGN

Renault

Renault je uo~i trke Formule 1 u Monacu predstavio koncept Twin’Run, koji nagovje{tava izgled nove generacije modela Twingo.

72

KULT MARKET
LIFESTYLE U susret jubilarnom „Kid’s Festivalu“
HRVATSKA

Pivska tura
Dvojica Spli}ana, Toni Pavlovi} i Lovre Re`i}, fi}om su krenuli u avanturu dugu 3.400 kilometara, tokom koje }e obi}i sve pivare biv{e Jugoslavije koje proizvode pivo sa nazivom grada u kome se fabrike nalaze. Pivska tura, skra}eno nazvana Pitura, krenula je 25. maja iz Splita, a nakon Sarajeva, gdje su nazdravili za Dan mladosti, dvojac je stigao u Nik{i} i obi{ao pivaru Trebjesa. Planiraju da posjete ukupno 16 pivara.

United Colors of Sarajevo

TAJLAND

Bangkok
Prijestolnica Tajlanda Bangkok ovogodi{nji je grad broj jedan za putovanja, rezultat je tre}eg godi{njeg istra`ivanja Global Destination Cities Index kompanije Mastercard. Istra`ivanje je uzelo u obzir najve}e brojeve me|unarodnih posjetilaca tokom 2013. godine, a me|u prvih pet su se na{li i London, Pariz, Singapur i Njujork.

ZABAVA, FILMOVI, EDUKACIJA
Svake godine Festival ugosti vi{e od 40.000 mali{ana iz cijele BiH

Jubilarni, deseti Kid’s Festival bit }e odr`an od 7. do 11. juna u Olimpijskoj dvorani Zetra u Sarajevu. Kako najavljuju organizatori, po~etak jubilarnog festivalskog izdanja obilje`iti }e Kid’s parada, ~ije je odr`avanje zakazano za petak, 7. juna u 16 sati ispred prodavnice Benettona u Ferhadiji. Odabirom nove polazne lokacije pod sloganom United Colors of Sarajevo, direkcija Kid’s Festivala na simboli~an na~in `eli obilje`iti po~etak saradnje sa svjetskim liderom u tekstilnoj industriji. Kao i prethodnih godina, direkcija Festivala organizova}e prijevoz djece iz svih podru~ja Bosne i Hercegovine, uklju~uju}i neka od naudaljenijih naselja. Festivalske kapije }e biti otvorene svaki dan od 14 sati, a mali posjetioci mo}i }e u`ivati u bogatom programu kojim }e biti objedinjeni zabavni i edukativni sadr`aji, od DJ animacija i Kid’s Cosmic Showa, do filmskih projekcija u terminu od 18 sati. U subotu, 8. juna, ministrica Nada Te{anovi} (Ministarstvo porodice, omladine i sporta RS-a) u prostoru VIP Salona Zetre otvori}e izlo`bu crte`a djece iz pred{kolskih ustanova Republike Srpske. Postavljanjem izlo`be koja je nastala kao rezultat konkursa Moja porodica, raspisanog u povodu obilje`avanja Me|unarodnog dana porodice, bit }e ozna~en po~etak dugoro~ne saradnje Kid’s Festivala i Ministarstva porodice, omladine i sporta Republike Srpske.
30.5.2013. I SLOBODNA BOSNA

U saradnji sa Ambasadom Republike Poljske u BiH, Kid’s Festival }e ove godine ugostiti dio autorske ekipe jednog od najuspje{nijih crtanih filmova svih vremena, Lolek i Bolek. To }e biti jedinstvena prilika da se tokom interaktivne radionice Video Corner mali{ani Bosne i Hercegovine upoznaju sa `anrom animiranog filma i likovima koji su obilje`ili djetinjstva mnogih generacija. Na ovogodi{njoj festivalskoj platformi svoje zemlje predstavi}e rekordan broj ambasada i diplomatskih misija akreditovanih u BiH. Istovremeno, uz u~e{}e inostranih gostiju, ve}ina edukativnih radionica bit }e implementirana u saradnji sa nevladinim organizacijama i udru`enjima iz BiH. U ovogodi{njim edukativnim programima akcenat je stavljen na u~enje evropskih jezika. Deseti Kid’s Festival }e ponuditi i raznovrstan filmski program, u sklopu kojeg }e biti prikazani filmski hitovi Delfin: Pri~a o sanjaru, Pet legendi, Hotel Transilvanija, Madagaskar 3: Najtra`eniji u Evropi i Zemlja. Kid’s festival je najve}i nezavisni doga|aj za mlade u Jugoisto~noj Evropi. Od 2004. godine, vi{e od 40.000 djece iz svih dijelova Bosne i Hercegovine u~estvuju svake godine u raznovrsnom programu koji obuhvata radionice, {tandove, zabavu, filmove, predstave, edukaciju... (M. Radevi})

SAD

Brendovi
Olympus digitalni fotoaparati, lifestyle magazin Marthe Stewart, Mitsubishi i Volvo automobili na listi su deset brendova koji }e do 2014. vjerovatno nestati sa ameri~kog tr`i{ta. Svake godine 24/7 Wall St identifikuje deset va`nih brendova koji se prodaju u SAD-u, a za koje se predvi|a da }e uskoro nestati. Rije~ je o brendovima koji zaostaju za konkurencijom jer nisu dovoljno efikasni, inovativni i u njih se nedovoljno ula`e.
73

KULT MARKET
[PANIJA

CRVENI FENJER Kosmička impotencija

Ana Belen Balboa

Seks u svemiru

Ro|aka {panjolskog premijera Mariana Rajoya uzburkala je strasti na poluotoku skinuv{i se za ~asopis Interviu.

ENGLESKA

Lacey Banghard
Vijest da }e porno glumica Koko Brown (34) letjeti u svemir razbudila je mnogima ma{tu i ponovo aktualizovala pitanje {ta se sve mo`e na velikim visinama i u beste`inskom stanju. Prema do sada poznatom, ni ruski, ni ameri~ki kosmonauti nisu imali seksualne avanture, bez obzira na glasine i pisanje tobo`e dobro informisanih o najve}im kosmi~kim tajnama. U Rusiji tema „seksa u svemiru“ odavno nije tabu i o njoj se ~esto raspravlja. Profesor Rostislav Vasiljevi~ Beleda, koji je 14 godina radio kao seksolog u Centralnoj nau~no-istra`iva~koj bolnici za pilote, ka`e da u beste`inskom stanju ne mo`e da do|e do normalnog seksualnog odnosa koji bi rezultirao trudno}om. Boravak u svemiru se negativno odra`ava na sve `ivotne funkcije, pa tako i na trudno}u kod `ena. Nijedna Amerikanka koja je imala iskustvo kosmi~kog letenja nema djecu. Na drugoj strani, jedino je Ruskinja Valentina Tere{kova poslije boravka u svemiru dobila zdravo dijete. Sa kosmonautima je pri~a druga~ija. Poslije boravka u svemiru, {est ruskih kosmonauta je dobilo djecu. Ali seksualni odnosi u unutra{njosti kosmi~kog broda ili orbitalnih stanica, po svemu sude}i, zasad su izostajali. Svjetski rekorder po vremenu boravka u kosmosu Valerij Poljakov, koji je po struci ljekar, ka`e da zbog slo`enih zadataka koje kosmonauti

RUSKA ISTRA@IVANJA
Nemogu}a trudno}a u svemiru

Njeno ime poznato je svim ljubiteljima oblina. Nametnula se kao jedna od najve}ih i najbujnijih ljepotica Nutsa, a svako se njeno pojavljivanje o~ekuje s nestrpljenjem.

DANSKA

Nina Agdal
Mlada ljepotica ve} je “osvojila” sve va`nije naslovnice svjetskih ~asopisa, ovaj put odu{evila je fotografijama sa snimanja za Esquire.

obavljaju niko i ne misli na seks. Francuski pisac Pierre Koler u svojoj knjizi Posljednja misija napisao je da su u vrijeme jednog od letova {atla 1996. godine Amerikanci probali udobne poze za seks u uslovima beste`inskog stanja. Navodno da su te poze prije toga bile „modelirane“ na kompjuteru. Koler se pritom pozivao na neki tajni dokument NASA-e. Stru~njaci govore i o „kosmi~koj impotenciji“. Poslije starta rakete i kad kosmi~ki brod u|e u orbitu, posada trpi ogromna optere}enja, krv se koncentri{e u glavi, mnogima se povra}a, stanje je sli~no morskoj bolesti. Organizam se adaptira na beste`insko stanje tek kroz tri-~etiri dana. Rezulat svega je pomenuta „kosmi~ka impotencija“.
SLOBODNA BOSNA I 30.5.2013.

74

KULT MARKET
PREKO EX-YU GRANICA Nakon 66. kanskog festivala
BEOGRAD

Merlinka
Beogra|ani ovih dana obilje`avaju desetu godi{njicu od ubistva Vjerana Miladinovi}a zvanog Merlinka (19582003), legende beogradske LGBT zajednice. Imenom Merlinke nazvan je i festival queer filma u DOB-u koji je u martu ove godine gostovao u Sarajevu, a uz presjek filmova prvi put prikazanih van Beograda, obuhvatao je i razgovore sa autorima i aktivistima.

Crnogorci žele Filmski centar

ZAGREB

Pika - To~ka - Ta~ka
Beogradska filharmonija ponovo je do`ivjela ovacije u Zagrebu, gde je nastupila u zavr{nici regionalnog projekta Pika - To~ka Ta~ka, a svirala je pred vi{e od 1.500 ljudi, uklju~uju}i najvi{e zvani~nike Hrvatske. Koncertu su prisustvovali i predsjednik Ivo Josipovi}, gradona~elnik Zagreba Milan Bandi}, kao i direktori Beogradske i Zagreba~ke filharmonije Ivan Tasovac i Miljenko Pulji}.

IVAN \UROVI], PRODUCENT
Crna Gora nema klju~nu instituciju za razvoj kinematografije

Na proteklom, 66. izdanju filmskog festivala u Kanu crnogorsku kinematografiju predstavljala je producentska ku}a Artikulacija, a o svojim utiscima sa Festivala za podgori~ke Vijesti govorio je producent Ivan \urovi}. \urovi} isti~e da je posjeta ove godine bila znatno slabija zbog ki{e koja je padala, posebno prvih dana Festivala, ali su oni najuporniji pokazali ozbiljno interesovanje za ono {to nude dr`ave Jugoisto~ne Evrope. „Skandali oko kra|e nakita, pucnjava }orcima i sli~ni doga|aji su, makar kod mene i ljudi sa kojima sam kontaktirao, potpuno nezapa`eno pro{li, jer to je potpuno drugo lice Festivala. Mi koji smo na marketu, nismo imali neke dodirne ta~ke s tim glamurom”, komentari{e \urovi}. Za uspje{nu promociju na najve}em svjetskom filmskom marketu presudan je, kako isti~e \urovi}, kvalitet filmova koji je u ponudi. Naravno, da bi neko primijetio pomenuta ostvarenja u `estokoj konkurenciji, neophodna je kampanja koja podrazumijeva razli~ite vidove ogla{avanja, promocije preko razli~itih evenata, ‘ja~inu’ kinematografije... “Bez ovih segmenata, te{ko se mo`e zamisliti kvalitetna promocija. To su toliko ozbiljne cifre da mi ne mo`emo jo{ ni da pomi{ljamo na to! Na{ zajedni~ki paviljon imao je isti vizuelni identitet za sve {tandove. Dr`ave u~esnice se diferenciraju po boji
30.5.2013. I SLOBODNA BOSNA

samog {tanda. Ono {to vas ~ini razli~itim u odnosu na druge je ponuda filmova, kvalitet i rezultati - uspje{nost na festivalima, broj gledalaca u bioskopskoj distribuciji“, govori \urovi}, isti~u}i da je producentska ku}a Artikulacija, bez obzira na brojna ograni~enja, uradila dobar posao na ovogodi{njem Kanskom festivalu. Ivan \urovi} nagla{ava da je u Crnoj Gori neophodno formiranje Filmskog centra kao klju~ne institucije za razvoj kinematografije. „Vidim Centar kao ustanovu koja je nezavisna u odnosu na bilo koju politi~ku elitu, koja pronalazi nezavisne na~ine finansiranja, i koja ta sredstva proslje|uje na transparetan na~in projektima koji svojim kvalitetom i odr`ivo{}u to zaslu`uju; Centar koji se bavi promocijom na{e kinematografije na svjetskim filmskim manifestacijama, festivalima, forumima, marketima, koji zastupa na{e interese u zemlji i svijetu, koji prepoznaje kvalitet, ali i ka`njava sve koji se bave obmanjivanjem na ovaj ili onaj na~in. Do tada, mi }emo se pojedina~no i povremeno baviti filmom, sa rezultatom koji ne mo`e u kontinuitetu biti dobar, koji }e nas samo kao sklop dobrih okolnosti u nekom trenutku mal~ice trgnuti, ali ubrzo i uspavati“, zaklju~uje \urovi}. (Priredila: M. Radevi})

PODGORICA

Popovi}
Crnogorski glumac Branimir Popovi} nagra|en je za najbolju mu{ku ulogu u filmu As pik reditelja Dra{ka \urovi}a na tre}em Festivalu evropskog filma South East u Parizu. Predsjednik `irija u Parizu bio je reditelj Iv Boase, a pored Popovi}a, u filmu glumi i holivudska zvijezda Michael Madsen.
75

U ^ETIRI OKA
BH. INFO
U Bo{nja~kom institutu u Sarajevu 27. maja je promovisano do sada neobjavljeno djelo bosanskohercegova~kog knji`evnika Envera ^olakovi}a Knjiga majci. Organizator promocije povodom stotinu godina ro|enja na{eg pisca bila je Op}ina Had`i}i. U Sarajevu egzistira i nekoliko vrlo kvalitetnih srednjo{kolskih bendova. [to je za svaku pohvalu. Kao {to je za svaku pohvalu i potez vode}ih osoba Cluba Cinemas Sloga, koje su 28. maja u svom prostoru organizovale koncert grupa: Motivacija, Sni`eno vladanje, Hofmanov ru~ak, Tempest krd`|a lights i Out siblings lost heaven. Dan kasnije, u Novinarskom domu u Zagrebu, promovisana su ~etiri toma Bosanske knjige mrtvih autora Mirsada Toka~e. Organizatori su bili Istra`iva~kodokumentacioni centar Sarajevo u saradnji s Documentom - Centrom za suo~avanje s pro{lo{}u, Centrom za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek i Gra|anskim odborom za ljudska prava. A dan prije nego {to }e biti objavljen ovaj broj Slobodne Bosne, u Sarajevskom ratnom teatru odr`ana je press konferencija. Povod je prvi koncert nove sevdah scene u SARTR-u, koji }e biti odr`an 30. maja i zva}e se: Sevdah Pogon. Organizatori su u~esnici Mediacentar treninga: Kulturni menad`ment i produkcija umjetni~kih programa. U subotu, 1. juna u 21.30 sati, u sarajevskom Kriterionu nastupa osam DJeva: Riven, Kontra, Camino, Zlijay, Hibrid, Keon, Merakoon i I.Selektion, a prvi i osnovni cilj jeste prikupljanje nov~anih sredstava za lije~enje Nine Pa{i}, 21-godi{nje studentice iz Sarajeva kojoj je potrebno hitno presa|ivanje bubrega. Ulaznica ko{ta 5 KM. U Botani~kom vrtu ina~e zatvorenog Zemaljskog muzeja BiH, 3. juna bi}e promovisan studijski album bosanskohercegova~ke pjeva~ice Maye Sar Krive rije~i. Za koji su “krivci” brojni muzi~ari na ~elu sa Mahirom Sarihod`i}em. Maya Sar je, podsjetimo, pro{le godine na{u dr`avu predstavljala na Evroviziji.

Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

ELMA SELMAN, sarajevska umjetnica

Zlo~in u Prijedoru ne smije biti zaboravljen
teatarski festival MESS dat }e svoj doprinos kampanji Dan bijelih traka”, obavje{tavaju nas iz MESS-a. “Rije~ je o dugotrajnom performansu u kojem }u 31. maja, u prostoru Collegiuma Artisticuma, staviti bijelu traku, koju su bili primorani nositi, pored imena svake od 3170 civilne `rtve sa podru~ja op{tine Prijedor”, najavila je Elma Selman: “Kroz performans `elim podsjetiti i na veliki broj nestalih za kojima se, dvadeset godina kasnije, jo{ uvijek traga. Ovakav zlo~in ne smije biti zaboravljen i gra|ani Prijedora, porodice `rtava, dr`avljani BiH imaju pravo na sje}anje, komemoraciju i memorijale, koji nam, ni dvadeset godina nakon zlo~ina, nisu dozvoljeni.” “Kao poseban sadr`aj kulturolo{kog programa Modul Memorije, Festival MESS }e ovaj datum, kao i 11. juli narednih godina obilje`avati sje}anjem kroz umjetni~ke izraze”, saop{tavaju u MESS-u.

“U petak, 31. maja, performansom I moja bijela traka... umjetnice Elme Selman u Collegiumu Artisticumu Internacionalni

ELVEDIN NEZIROVI]
“Knji`evni klub Mostar

opstaje zahvaljuju}i isklju~ivo entuzijazmu njegovih ~lanova”

76

SLOBODNA BOSNA I 30.5.2013.

ZLATKO HASANBEGOVIĆ, istoričar iz Zagreba

Sadr`aj moje knjige prelazi okvir postavljen naslovom
Pa, ja bih rekao, nadam se da mi niko ne}e zamjeriti na indiskreciji, da je Va{a knjiga Jugoslovenska muslimanska organizacija 1929.1941.: (u ratu i revoluciji 1941.- 1945.), kapitalno djelo. Istorija, historija ili povijest Va{a je struka, no mo`emo li govoriti o Va{im osnovnim porivima zbog kojih ste se odlu~ili napisati ovu knjigu? Temeljni poriv je profesionalni jer mi je historiografija struka i osnovno zanimanje. Ova se knjiga nadovezuje na moju raniju monografiju Muslimani u Zagrebu 1878.-1945. Doba utemeljenja u kojoj sam u tematskom smislu tek na~eo ono {to mi je bila temeljna preokupacija u istra`ivanju za ovu knjigu. Koliko dugo je ona nastajala? Knjiga je plod vi{egodi{njeg arhivskog istra`ivanja u svim relevantnim arhivima u Zagrebu, Sarajevu i Beogradu gra|e uglavnom do sada nekori{tene u bilo kojem obliku. Sadr`aj knjige zapravo prelazi okvir postavljen naslovom iza kojeg se krije ne samo klasi~na studija o najutjecajnijoj politi~koj stranci me|u bosanskohercegova~kim muslimanima u prvoj Jugoslaviji, ve} i moj poku{aj {ireg tuma~enja svih politi~ko-nacionalnih silnica u Bosni i Hercegovini u kriti~nom razdoblju Kraljevine Jugoslavije koje su dobile privremeni epilog u Drugome svjetskom ratu i poratnom komunisti~kom preuzimanju vlasti. Koji period, ili koja tema je bila najkompleksnija u stvaranju Va{eg nau~nog djela? Zbog naslije|enih ideolo{kih kompleksa i polustoljetne komunisti~ke indoktrinacije kao i uvijek najve}u pozornost javnosti dobiva tek zavr{ni dio knjige koji obuhva}a problem dr`anja i orijentacije muslimanskih elita u NDH i njihovoj sudbini nakon uspostave komunisti~ke Jugoslavije. To je naravno nepotrebno tra`enje kontroverzi i tamo gdje ih nema. Knjigu nisam pisao iz prosvjetiteljskih i politi~ko-pedago{kih pobuda, ali ona mo`e, ako jo{ netko ima volje ~itati knjige od 800 stranica, poslu`iti i kao podsjetnik da ono {to i danas razdire Bosnu i Hercegovinu nije rezultat elementarne nepogode i tzv. provale “fa{izma” ve} ne~elnog i vi{e od stolje}a starog sukoba konkretnih i me|usobno nepomirljivih politi~ko-nacionalnih i dr`avnih ideologija i pretenzija {to tra`i svoje razumno razrje{enje, a ne moralizatorsko zanovijetanje.

ELVEDIN NEZIROVIĆ, član Upravnog odbora “Književnog kluba Mostar”

Popularizacija knji`evnosti u gradu na Neretvi
Festival Dani knji`evnog kluba Mostar bi}e odr`an od 30. maja do 8. juna. Po~inje promocijom zbirke pjesama ^ovjek koji je znao Filipa Latinovicza Adnana @etice u ]orovi}a ku}i. A, kako opstaju, poma`e li im iko, pitamo Elvedina Nezirovi}a, ~lana Upravnog odbora Knji`evnog kluba Mostar koji i organizuje tre}e Dane knji`evnog kluba Mostar: “Knji`evni klub Mostar opstaje zahvaljuju}i isklju~ivo entuzijazmu njegovih ~lanova. Ve} tri i po godine, koliko postojimo, nemamo nikakav izvor finansiranja, nemamo ~ak ni prostorije pa samim tim ni adekvatne uslove za rad. Ipak, usprkos svemu, uspijevamo tokom cijele godine prire|ivati knji`evne programe, a sve s ciljem popularizacije knji`evnosti u gradu na Neretvi. Festival je i ove godine, kao i prethodnih, kruna cjelogodi{njeg rada Knji`evnog kluba Mostar. Ono {to je vrlo va`no napomenuti jeste da imamo konstantnu stalnu sponzorsku podr{ku nekih privatnih firmi i kulturnih ustanova u Gradu Mostaru, kojima se ovim putem iskreno zahvaljujem.” [ta }e se de{avati u Mostaru, u kontekstu o kojem razgovaramo, od 30. maja do 8. juna? “Na{i programi }e se ove godine odr`ati neovisno jedan od drugog: 30. maja, zatim 6. i 8. juna. Nakon promocije zbirke poezije na{eg ~lana i pjesnika Adnana @etice, u ~etvrtak, 6. juna, u Narodnoj biblioteci u Mostaru, bit }e uprili~ena ve~er Antiratne poezije u kojoj }e u~estvovati i koju }e pripremiti mladi pjesnici: Fatima Trbonja, Ivan [unji} i Anita Pajevi}. Iste ve~eri, u Muzi~kom centru Pavarotti, ali ne{to kasnije, svoju knji`evnu ve~er imat }e poznati bh. knji`evnik Nenad Veli~kovi}. Dva dana poslije, ugostit }emo dvije regionalne knji`evne zvijezde, hrvatsku pjesnikinju Tamaru Bakran i srbijanskog pisca Sa{u Stojanovi}a. Posljednje ve~eri Festivala, bit }e uprili~ena i ~itanja knji`evnih ostvarenja ~lanova Knji`evnog kluba Mostar. Od propratnih doga|aja, uprili~it }emo solisti~ki nastup poznatog mostarskog muzi~ara Nedima [ari}a [are i to u Pavarotti centru, 6. juna.”

30.5.2013. I SLOBODNA BOSNA

77

by DINO BAJRAMOVIC

pro je Drvenik” ik en rv D i al a, b u D je a “Dub

DR. ASIM MUJKIĆ, u: ev fesor na FPN-u u Saraj

1. Kad }ete objaviti novu knjigu? ^im sklopim financijsku konstrukciju od napa}enih studenata.

14. Opi{ite Mladena Voji~i}a Tifu u tri rije~i. To je lako: Mladen Voji~i} Tifa.

2. Da li ste kao m ali sanjali da }ete biti student ? Naravno, i da se E krem nogira iz kuhinje.
rajevu? 3. Kako se osje}ate u Sa . ini At u Kao Merkelica

15. S kim biste vo I to je lako: s M ljeli otplesati tango? arijom Schneide r.
16. Osoba koja vam ide na ganglije? Borci za ljudska prava, slobode i ravnopravnost. 17. [ta obla~ite kada `elite izgledati moderno? Yassa trenerku.
18. Mala Du ba Duba je Dub ili Veliki Drvenik? a, ali Drvenik Drvenik. je

Foto: Milutin Milutin Stoj~evi} Stoj~evi} Foto:

4. [ta ne morate imati u fri`ideru? Ga}e Marilyn Monroe.
5. Koga biste poveli na pusto ostrvo? Petka, naravno.

6. [ta obavezno nosite na pla`u? Najnoviji broj Svedoka.

7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili? Predsjednik kantonalnog odbora.
8. [ta ste bili u pro{lom `ivotu? Vaterpolist.

19. Tange ili badi}? To je udru`eni zlo~ina~ki pothvat.

9. Koliko ima istine u izreci: “Ko je sretan ni u hali nije gladan?” Tvrdnja je istinita ako se krene na vakat. 10. Je li manje-vi{e ili je vi{e-manje? Manje-vi{e je tako. 11. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ru`an i glup? Ne znam, vi{e volim filmove s ma~evanjem. 12. [ta uradite kad vam preko puta pre|e crna “Me~ka”? Znam da }e se derbi izme|u Pofali}kog i Vrbanju{e odigrati po skliskom terenu.
13. Da imate 15 minuta i? vlasti, {ta ne biste u~inil i e zij pen Ne bih isplatio invalidnine nego bi ih proslijedio MMF-u.
78

20. A begova ili {kembe ~orba? [kembe ~orba. [to jednom re~e Bora Todorovi}, {kembe ~orba mi je poslije g... najdra`e jelo.

21. Poruka ~itaocima na{eg magazina. Peace be with you!

SLOBODNA BOSNA I 30.5.2013.

KLIN ^ORBA

ZMAJ OD BOCE
Pi{e: FADILA NURA HAVER

Kad sam već, nakon subotnje - završne pjesničke večeri, zdravstveno nesposobna odavati se meraku i sličnim porocima, makar mogu trezvenjački primijetiti kako raznorazni protagonisti i antagonisti aktualnih književnih afera svu noć skupa love zmaja od boce navrh Huseinove bijele kule
vi na{i gradovi su kao jedno slovo u svebosanskim nam jezicima, po jedan domovinski lingvisti~ki znak, npr. Grada~ac; ta beskrajno pitoma provincija u pozadini, oduvijek sklona buntovnim zmajevima i dobroj {ljivovici. Ode{ li u tu pitominu pa i zano}i{ ondje, a vjera ti ili zdravlje ne dozvoljavaju da se nau`iva{ doma}e {ljivovice, gledaj da ode{ ponovo, kad ti prvo ili drugo dozvoli. Ako su se ba{ urotili da ti brane, nije ti grijeh iznevjeriti i vjeru i zdravlje jer, izem ti svet bez grada~a~ke rakije. Ako si pisac, a bogme i spisateljica, pa ti se podrepilo da nisi u stanju zoru bijelu do~ekati na Gradini, {enlu~e}i s ljudima kojima je Bog dao da i to umiju (kao {to se meni uvrnulo ovih dana), haman si d`abe u Grada~cu i bio. Taman, evo, bili 40. jubilarni Grada~a~ki knji`evni susreti i dobro upu}eni ~ovjek u bh. knji`evna zbivanja (ne i sudionik) bi kao od {ale pomislio da je posrijedi jo{ jedan ratni poligon, ali ne znate vi nas... itd. Ne vjerujte novinama koje produciraju tobo`nje ratove me|u piscima. Sve su to samo igre bez granica jer je ovaj soj izgleda naj`ivlji kad tvrde da su se neki tamo urotili da ih likvidiraju. Kad sam ve}, nakon subotnje - zavr{ne pjesni~ke ve~eri, zdravstveno nesposobna odavati se meraku i sli~nim porocima, makar mogu trezvenja~ki primijetiti kako raznorazni protagonisti i antagonisti aktualnih knji`evnih afera svu no} skupa love zmaja od boce navrh Huseinove bijele kule. Ni{ta novo pod nebom bosanskim, sve je isto kao i u politici: ki{a plju{ti jednako kao i uvrede po novinama dok se za istom sofrom zajedno jede i pije. Ovovremeni ratovi doista slu`e za zabavu publike odgojene na TV sapunicama i bezbrojnim varijantama Velikog brata, Farme i sli~nih cirkusa. i{a je svu no} padala, ali se jutrom malo razvedrilo te sam u prvoj kafi u`ivala u ba{~i, pokraj jedne ru`e poviju{e, i sve se ~udom ~udila {to jo{ ponegdje postoje ru`e koje zanosno miri{u, za razliku od onih beskarakternih grobljanskih ljepotica koje prodaju po cvje}arama, obilno natopljene lakom kako bi zauvijek ostale u pupoljcima. Ljepota sve vi{e postaje silikonska, neovisno da li je u pitanju cvije}e, vo}e, ku}ni ljubimci ili `ene. Ali, evo, u Grada~cu miri{e kao u bugarskoj dolini ru`a. Nadalo mi se, jo{ od sino}, zami{ljati Huseinbegovu

S

K

bezimenu mladu i nadasve vjernu ljubu kako umire ba{ u onoj sobi 204 u kojoj sam prespavala. Umire kao u pjesmi: ... jer izgubi gospodara srca svojega. Utom, sa Grada~ca bijele kule Zmaja od Bosne sokolovi zaklikta{e kajde `alosne... Nema vi{e ni sokolova, valjda su i oni od tuge presvisnuli. Zato stvarno, najstvarnije, sa kamenih zidina oko Gradine, dva mlada kosa (kao oni iz ud`benika Poznavanje prirode i dru{tva) kli~u neku novu grada~a~ku stvarnost. Ako dobro razaznajem, kazuju kako je ovaj dio zemlje Bosne, u nemilim doga|ajima s kraja minulog stolje}a, ostao nevin barem po pitanju odnosa Hrvata i Bo{njaka. To {to nisu me|usobno ratovali vidljivo je u svemu dana{njem, pa se Grada~ac doima kao cvjetna oaza koju je rat u potpunosti mimoi{ao. [to, naravno, nije ta~no. avlijskoj kafani upaljen je radio. Lokalna radio stanica po~inje jutarnji program kratkim blokom religijskog katoli~kog programa, nakon ~ega ide muzi~ko-sportski program. Za po~etak saznajem da je sino} Bayern postao po peti put prvak Evrope. Slijedi nekoliko Bala{evi}evih pjesama, a onda informacija da se Gradina danas sastaje sa fudbalerima Travnika i da je ishod te utakmice potpuno neva`an jer klub iz Srebrenika definitivno ispada iz Premijer lige sa svoja 22 poraza, {est nerije{enih utakmica i jednom pobjedom. Ovdje mi se omakne glasan smijeh jer ne pamtim kad sam obratila pa`nju na nogometne rezultate, ~ak i @elje - za koji kao navijam. Sve mi ovo zapravo govori da bih ostatak `ivota mogla glat pro`ivjeti u ovoj Kiki}evoj negda{njoj provinciji koja je u me|uvremenu postala istinski otvoreni, lijepo ure|eni, mirisni multinacionalni grad. vona zvone, nedjelja je, gdje ja pripadam? - pita se melanholi~ni Aki. I ja se pitam isto dok sa isturenog vidikovca promatram savr{eno ure|en gradski park u centru Grada~ca, a tamo iza rumeni krovovi ku}a podsje}aju me na `ivopisna sela i gradove ju`ne Francuske. Sve ku}e su lijepe, sa divnim vrtovima i crvenim krovovima, ni nalik onim otu`nim ru`nim i sivim ku}etinama du` rijeke Bosne, koje kao da i nisu pravljene za sebe nego za svoje najlju}e neprijatelje. O gomilama sme}a oko tih ku}a da i ne govorimo. Bilo bi svetogrdno sje}ati se toga u Grada~cu.

U

Z

30.5.2013. I SLOBODNA BOSNA

79

PETA BRZINA
Priredio: Nedim Hasi}

ta za vas zna~i naziv Nismo? Ni{ta, pretpostavljamo. U Japanu bi vam, me|utim, rekli da je to dobro poznata skra}enica za Nissan Motorsport, odjeljenje kompanije koje je ve} decenijama odgovorno za trka~ke automobile. Prvi Nismo model, skyline GT-R, predstavljen je jo{ 1964. godine, a 2011. godine sti`e u kompletnu gamu Nissana. Japanci su nedavno do{li na ideju da dovedu Nismo i u Evropu, a po~eli su od automobila koji bi na najbolji na~in mogao da promovi{e vrijednosti ove filozofije – modela Juke. Iako se ne radi o punokrvnom sportisti, ve} o malom SUV vozilu B segmenta, Juke je izuzetno upadljiv i vrlo popularan, pa je po mi{ljenju japanskih stratega stvoren za ovu ulogu. Od standardne verzije spolja razlikuje se po specijalnom aerodinami~kom kompletu, koji je donio ~ak 37% ve}u potisnu silu. Tu su i crvena ku}i{ta retrovizora, koja }e biti

S

Nissan Juke Nismo: [ejtan iz Japana
karakteristika svih budu}ih Nismo modela, 18-in~ni aluminijumski to~kovi, LED svjetla, krovni spojler pozadi, kao i otvore auspuha pre~nika 10 cm. Ista filozofija je prenijeta i u unutra{njost, pa }ete osim novih sportskih {koljkastih sjedi{ta primijetiti i detalje kao {to su crveno dugme za startovanje motora, pro{ivi na ru~ici mjenja~a i crveni obrtomjer. Pod haubom je benzinski turbomotor zapremine 1,6 litara, koji razvija 200 KS i 250 Nm, i u verziji sa pogonom na prednje to~kove, od 0 do 100 km/h ubrzava za 7,8 sekundi. Podr{ku agregatu daju izmjene izvr{ene ispod lima. Opruge su 10 posto kru}e, amortizeri su prepode{eni radi bolje kontrole u krivinama, a i upravlja~ki sistem je tako|e rekalibrisan s ciljem br`ih reakcija. Kako se sve to pona{a na jednoj pravoj stazi? Ve} nakon pritiska na crveno dugme za startovanje motora, osjeti}ete zvuk sa sna`nom trka~kom notom. Motor “prima” gas vrlo rado i o{tro reaguje na svaki dodir pedale, {to obe}ava dosta zabave. Nakon prvih stotinjak metara na stazi shvati}ete da Juke Nismo voli da radi i u visokom broju obrtaja. [altanje u ni`u brzinu je vrlo te~no i bez trzaja. Kad pretjerano brzo i sa dosta gasa u|ete u krivinu, osjeti}ete da prednji to~kovi {kripe zbog jake centrifugalne sile, ali se ipak vjerno dr`e zadate putanje. ^ak i ako izgubite zamah, ovaj elasti~ni motor }e vas ponovo brzo povu}i na izlasku iz zavoja. Iako je dosta ukru}eno, oslanjanje nije tako tvrdo kao {to biste mo`da o~ekivali, jer je Nissan morao da odr`i i udobnost u svakodnevnoj vo`nji. Naginjanje u krivini je izra`enije nego kod tradicionalnih sportskih hatchback vozila kao {to su Renault Megane RS ili Golf GTI, ali i to na neki na~in doprinosi da voza~ bude dodatno uklju~en. Volan je vrlo direktan, a to {to je presvu~en alcantarom stvara jo{ bolji osje}aj.

80

SLOBODNA BOSNA I 30.5.2013.

portal slobodne bosne

dnevnih vijesti u bIh
www.slobodna bosna.ba

najveca tvornica

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->