SB JE ISTRA@ILA: BRZI KRIMINAL HSP-ovca ZVONKA JURI[I]A

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

KONA^NO!

NEDIM
www.slobodna-bosna.ba

Prevazi|ena kriza vlasti u Federaciji BiH ENERGI^AN STATUS QUO

I

portal slobodne bosne

dnevnih vijesti u bIh
www.slobodna bosna.ba

najveca tvornica

SADR@AJ
12 ZA[TO SE RASPAO HSP BiH
Prava{i i reketa{i
mo`e prebaciti na svoje prethodnike i gre{ke koje su oni mo`da pravili, niti se mo`e opravdati pove}anjem cijena gra|evinskog materijala. Cjelovito obja{njenje mo`e ponuditi samo ozbiljna i temeljita provjera poslovnih knjiga, finansijskih transakcija i potpisanih i realizovanih ugovora u Autocestama Federacije BiH

www.slobodna-bosna.ba
igra~e razgovarali smo sa umjetni~kom direktoricom Baleta Ku}e na Obali EDINOM PAPO i koreografkinjom i profesoricom plesa na ASU Sarajevo GORDANOM MAGA[

Vi{emjese~ni sukob izme|u dvije frakcije unutar HSP-a BiH, od kojih jedna podr`ava ZVONKA JURI[I]A a druga @IVKA BUDIMIRA, okon~an je pro{lotjednim 60 istupanjem iz stranke predsjednika Federacije koji je za sobom ve} odveo vi{e od 200 dosada{njih ~lanova; nakon 32 KAZANI definitivnog raskola me|u prava{ima [amar na obrazu Sarajeva Juri{i} je najavio povla~enje kadrova te stranke iz izvr{ne vlasti, dok njegovi U oktobru 1993. godine, vojnici pod oponenti tvrde da je predsjednik HSP-a komandom odmetnutog bandita MU[ANA ucijenjen zbog milijunskog kriminala TOPALOVI]A CACE zvjerski su ubili tridesetak Sarajlija u jami KAZANI na Trebevi}u; dvadeset godina kasnije, potpredsjednik Federacije BiH SVETOZAR PUDARI] inicirao je gradnju spomenika Sarajlijama koji su ubijeni samo zato {to su se zvali i prezivali “druga~ije“

IPAK JE NA[E
Sudbina Titovog filma
U sporu smo sa Republikom Hrvatskom oko ona dva [kolja i oko jo{ mnogo ~ega, a sada se sporimo i oko filma BITKA NA NERETVI; direktor “Filmskog centra Sarajevo” ADIS BAKRA^ tvrdi da }e tu`iti reditelja VELJKA BULAJI]A, ovaj pak pita gdje je nestao novac od prodaje prava za njegov film, dok VINKO GRUBI[I], predsjednik Uprave “Jadran filma”, ku}e koja je radila poslove izvr{ne produkcije na snimanju ovog ratnog spektakla, poku{ava smiriti strasti i spustiti loptu na zemlju

16 (DE)BLOKIRANA REKONSTRUKCIJA FEDERALNE VLASTI
Budimir popustio, Tihi} pritisnuo ko~nice
Nakon {to je predsjednik 36 ZEMUNSKI KLAN Federacije BiH @ivko Budimir potpisao listu Najopasniji odred smrti u Evropi kandidata za sudije Ustavnog suda, Knjiga me|unarodna zajednica “Otmice okre}e se lideru SDA zemunSulejmanu Tihi}u, koji jo{ skog jedini pru`a otpor klana” je rekonstrukciji Vlade {okantno Federacije BiH svjedo~enje MILETA NOVAKO VI]A, pukovnika srbiKORIDOR 5C janske policije, o odredu smrti koji je sijao Skupo, sporo, neodr`ivo... strah Srbijom u periodu od 2000. do 2003., izvr{io tridesetak ubistava, prodao na stoOdgovornost za rasipanje para na izgradnji tine tona heroina, ubio premijera ZORANA pojedinih dionica autoceste na koridoru 5C, \IN\I]A i koristio surove metode prilikom uprava Javnog preduze}a Autocesta FBiH, otmica bogatih Beogra|ana pod rukovodstvom Ensada Kari}a, ne

SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LON^ARI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 BOR BANKA d.d. 1820000000147912 MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

18

54 PLES S VUKOVIMA
Ima li nade za baletnu umjetnost u BiH
Ansambl Baleta Narodnog pozori{ta Sarajevo jedini je profesionalni ansambl te vrste u na{oj zemlji - prije rata brojao je 60 ~lanova, a sada ih ima samo 25; o perspektivama baletne umjetnosti BiH, baletu nekad i danas i {kolama za mlade
14.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

3

MINI MARKET
IGRA OKO TIGRA

NEUVJERLJIV START @ELJKA KOM[I]A

Hamdija Lipova~a otvoreno stao u za{titu imenjaka Hamdije Abdi}a Tigra
Premijer Unsko-sanskog kantona Hamdija Lipova~a ponovno se, po drugi put u posljednja dva mjeseca, pozabavio policijskim poslovima. Nakon {to je Kantonalno tu`iteljstvo u Biha}u, u suradnji s Federalnom upravom policije (FUP) iz Sarajeva, nedavno reaktiviralo istragu o ubojstvu zapovjednika HVO-a Vlade [anti}a, premijer Lipova~a je po~etkom tjedna primio ratnog komandanta 502. brigade Petog korpusa Hamdiju Abdi}a Tigra. “Ja sam kao premijer zainteresiran da se istraga i u ovom slu~aju provede profesionalno“, izjavio je Hamdija Lipova~a nakon razgovora s imenjakom Abdi}em, koji je uhapsio [anti}a i ~iji su vojni policajci hrvatskog generala posljednji vidjeli `ivog. I mada nije slu`beno zabilje`eno da se Lipova~a sastao i sa drugim osumnji~enima za smrt Vlade [anti}a, valja se prisjetiti kako je premijer po~etkom januara o{tro prosvjedovao protiv hap{enja {estorice biv{ih i aktivnih pripadnika Kantonalnog MUP-a,
Hamdija Lipova~a

U Komšićevom timu za sada nema ni zvučnih imena ni respektabilnih novih lica iz poslovne, kulturne, akademske zajednice BiH
Foto: Milutin Stoj~evi}

Dugo o~ekivani i najavljivani start politi~kog projekta @eljka Kom{i}a mogao bi biti pravo iznena|enje - za Kom{i}eve rivale prijatno a za njegove pristalice krajnje neprijatno. Mada ne treba posve isklju~iti mogu}nost da Kom{i} vje{to skriva svoje glavne kadrovske adute, puno je vjerovatnija mogu}nost da je nekada najpopularniji SDP-ovac prili~no usamljen i da jo{ uvijek nije uspio konstituirati solidnu kadrovsku jezgru oko koje bi se okupio pobjedni~ki politi~ki tim. Prema dostupnim informacijama, u Kom{i}evom politi~kom timu za sada nema ni zvu~nih ni novih lica regrutiranih iz krugova poslovne, kulturne, akademske zajednice BiH kadrovsku okosnicu njegove partije, barem za sada, ~ini nekoliko prebjega iz SDP-a, poput Hanke Vajzovi} iz Sarajeva, Ekrema Pro{i}a iz Biha}a, @eljka Jovanovi}a iz Tuzle, Slobodana Popovi}a iz Banje Luke; nekoliko biv{ih oficira Armije BiH i HVO, poput Sifeta Pod`i}a i Mate Zeke; te nekoliko njegovih najbli`ih suradnika iz kabineta u Predsjedni{tvu BiH, poput {efa kabineta Amira Ibrovi}a i savjetnika Damira Be}irovi}a i @eljka Bakalara. Nedovoljno za ozbiljan i ambiciozan start novog politi~kog projekta za koji Kom{i}evi fanovi ve`u (pre)velika o~ekivanja. Upu}eni tvrde da }e u Kom{i}ev tabor pre}i nekoliko cijelih op}inskih organizacija SDP-a i skoro tre}ina SDP-ovih zastupnika na svim razinama vlasti, ali taj veliki kadrovski transfer mogao bi uslijediti prekasno - tek nakon narednih parlamentarnih izbora 2014. godine. Naime, vodstvo SDP-a nakon parlamentarnih izbora 2010. godine prisililo je ve}inu svojih izabranih zastupnika, vije}nika i delegata da potpi{u ~etverogodi{nji “ugovor vjernosti“, ~ije jednostrano kr{enje daje pravo SDP-u da pokrene sudski zahtjev za nadoknadu materijalne {tete. Na ovaj na~in SDP se (privremeno) za{titio od masovnog prelaska svojih kadrova u druge

PREVELIKA O^EKIVANJA JAVNOSTI
Fanovi @eljka Kom{i}a s nestrpljenjem o~ekuju start njegove partije

stranke ili njihovog odlaska u “nezavisne“ zastupnike. Po svemu sude}i, Kom{i} se pretjerano oslanja na kadrovsku bazu SDP-a i nema ni umije}a ni sposobnosti da ozbiljnije pro{iri kadrovsku bazu vlastite partije. Kom{i}ev osobni rejting me|u lijevo orijentiranim bira~ima nesumnjivo je bolji od rejtinga bilo kojeg zvani~nika SDP-a, ali to jo{ uvijek nije nikakva garancija da }e njegova partija ostvariti izborni uspjeh. Na izborima pobje|uju politi~ki brendovi, jake i stabilne firme, a ne pojedinci, makar u`ivali iznimnu popularnost i podr{ku bira~a kakvu dokazano u`iva Kom{i}. Za ozbiljnu politi~ku utakmicu Kom{i}u treba sna`an i uigran pobjedni~ki tim, a takav tim, za sada, nije ni na vidiku. (A. Metiljevi})
SLOBODNA BOSNA I 14.3.2013.

4

MINI MARKET
FOTO NEDJELJE
MILUTIN STOJ^EVI]

8. mart obilježen u Parlamentu BiH I rodna i radna ravnopravnost

koji se terete za likvidaciju Cvijana Radi}a. Budu}i da se sam mogao uvjeriti u profesionalnost federalnih policajaca koji su Hamdiju Lipova~u, kao prvog susjeda, pozvali da prisustvuje privo|enju Asmira Bakra~a, ~ini se da je premijerova nervozna i krajnje neprimjerena reakcija motivirana skrivenim razlozima. Lipova~a se, naime, povjerio prijateljima da je, kada su mu pripadnici specijalne jedinice FUP-a pozvonili na vrata, mislio kako su do{li po njega! (S.M.)

SVETLANA NA CENI

Svetlana Ceni} odbila ponudu da preuzme kormilo SDP-a u Republici Srpskoj
Krajem pro{le nedjelje visoki du`nosnik SDP-a sastao se sa Svetlanom Ceni}, biv{om ministricom finansija RS-a, i ponudio joj mjesto neformalnog {efa SDP-a za Republiku Srpsku, saznaje na{ list iz dobro obavije{tenih izvora. Tu poziciju, ina~e, jo{ uvijek obavlja Slobodan Popovi}, potpredsjednik SDP-a BiH, jedan od naj`e{}ih kriti~ara lika i djela lidera ove stranke Zlatka Lagumd`ije. U sarajevskim kuloarima se naga|a da bi Popovi} mogao biti jedan od visokopozicioniranih ~lanova u novoj partiji @eljka Kom{i}a. Uprkos dugotrajnom ubje|ivanju, Ceni}eva se zahvalila i odbila ponudu prvog ~ovjeka SDP-a. (M.D.)
Svetlana Ceni}

14.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

5

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

BOSNA I HERCEGOVINA PRIVREMENO/PRELAZNO RJE[ENJE
Pi{e: SENAD AVDI]

Željana Zovko je u posljednjih 15-ak godina bila veleposlanica BiH u Parizu i Madridu. Izvrsno je taj posao obavljala, tu čak ni pasionirani tragači za dlakom u jajetu ne bi mogli naći ozbiljan prigovor. Trenutačno je savjetnica predsjedavajućeg Vijeća ministara (neka vrsta državne vlade) Vjekoslava Bevande. I istodobno kandidatkinja na listi Hrvatske demokratske zajednice Hrvatske za Evropski parlament! Kako se to zove u općoj povijesti balkanskog beščašća?
mir Sulejmanovi}, trenuta~no ko{arka{ slovena~ke Union Olimpije, ro|en je 13. jula 1995. godine u @epi. Tako mu barem u slu`benim, osobnim papirima stoji. Mo`da to faktografski i nije ba{ tako, ali slo`eno je, nezahvalno, pogotovo bolno, traumati~no spekulirati da li je Emir ro|en u Srebrenici, dva dana ranije, dakle 11. jula, na dan ulaska krvolo~nih bandi Ratka Mladi}a u taj nesretni grad... Bilo kako bilo, Emir je zavr{io u Finskoj, tamo dobio dr`avljanstvo, familija zbrinuta, socijalni program idealan; sve potaman. I`d`ikljat }e Emir u mom~inu od preko dva metra, igrao za kadete Finske, koja mu je, objektivno, sve dala, pa shodno tome pola`e i stanovita prava na darovitog de~ki}a. Pro{log je ljeta mali Sulejmanovi} sa ocem/babom do{ao u BiH i navijao, bodrio juniorsku selekciju Bosne i Hercegovine na vrlo

E

njega ulo`ili toliko i toliko, prema tome du`an nam je to i to. Evropska ko{arka{ka administracija je nemilosrdna prema malom Sulejmanovi}u, ba{ kao {to je bila prema sjajnom ko{arka{u Damiru Mr{i}u, koji je u izbjegli{tvu odigrao nekoliko utakmica za juniorsku selekciju Hrvatske, pa odre{ito rekao da “kad poraste“ `eli nastupati samo za Bosnu i Hercegovinu. ^etiri je godine na tu “~ast i obavezu“ ~ekao Mr{i}, ~etiri }e godine ~ekati i Sulejmanovi}. To je tako, mo`e se nekome svi|ati ili ne svi|ati, ali d`aba, takvi su standardi i valja ih se pridr`avati. Vi{e je i skuplje, barem stotinu puta, poreske obveznike BiH ko{tala @eljana Zovko, veleposlanica/ambasadorica Bosne i Hercegovine u nizu prijateljskih dr`ava, nego {to je stajala bud`et Finske skrb nad

TRANSFER OD KOJEG ZASTAJE DAH N “Realu“, na pomolu nova akvizicija o
va`nom turniru na Ilid`i na kojem su sudjelovali evropski vr{njaci; jedva bi do~ekao selektor bh. juniora Nenad Markovi} da pod ko{em ima agresivnu, {kolovanu“ ~etvorku“ kakav je 17-godi{nji Sulejmanovi} (pogledao sam malca - to je bijeli Karl Malone, gromada iz Utah Jazza!). Postoje, na`alost, suhe birokratske, te{ko premostive zapreke - de~ko je, Sulejmanovi}, ~vrsto i za sada nerje{ivo registriran kao “finski ko{arka{“, do daljnjeg. Finska ko{arka{ka federacija nema sentimenata, razumijevanja, bole}ivosti prema srcu i osje}aja za subjektivnu pripadnost de~ka koji je ro|en u Srebrenici; to {to familija Sulejmanovi} misli i vjeruje da je njihovom sinu Emiru prirodno mjesto da igra sa svojim zemljacima (N Nurki}em, Buzom, Vrapcem...) jedan je sentimentalno razumljiv par rukavica, a drugi je pragmati~no surov: Sulejmanovi} je dr`avljanin Finske (ba{ ih briga pod kojim je jezivim okolnostima mali to postao) mi smo u
6

obitelji Sulejmanovi}. Da podsjetimo, @eljana Zovko je u posljednjih 15-ak godina bila veleposlanica BiH u Parizu i Madridu. Izvrsno je taj posao obavljala, tu ~ak ni pasionirani traga~i za dlakom u jajetu ne bi mogli na}i ozbiljan prigovor. Trenuta~no je savjetnica predsjedavaju}eg Vije}a ministara (neka vrsta dr`avne vlade) Vjekoslava Bevande. I istodobno kandidatkinja na listi Hrvatske demokratske zajednice Hrvatske za Evropski parlament! Kako se to zove u op}oj povijesti balkanskog bes~a{}a? To da ~lanica u`eg kabineta Vlade jedne dr`ave bude na listi (bilo koje, potpuno je neva`no) stranke druge dr`ave za najva`nije evropsko zakonodavno tijelo. Ako to nazovem prekograni~nim politi~kim promiskuitetom, rizikovat }u da me se optu`i za povredu rodnog prava. Ho}u samo re}i, iako je paralela nemogu}a, pa i dnevnopoliti~ki {tetna, da je takva praksa nedopustiva, upitna i, na koncu, nemoralna. Kada bi se {ef kabineta njema~ke kancelarke Angele Merkel na{ao na listi
SLOBODNA BOSNA I 14.3.2013.

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

Ambasadorica Ambasadorica BiH BiH u u Španjolskoj Španjolskoj @eljana @eljana Zovko Zovko sa sa drugim drugim najboljim najboljim strijelcem strijelcem Primere, Primere, portugalskim portugalskim superstarom superstarom Christianom Christianom Ronaldom Ronaldom

A A GDJE GDJE JE JE MESSI MESSI

italijanskog medijsko mogula Silvija Berlusconija, bio bi to stra{an, neoprostiv skandal. Nemam uop}e dileme, niti takva sporenja bilo kome ostavljaju prostor za dvojbe, kakva bi stra{na sudbina zadesila {eficu kabineta Aleksandra Vu~i}a, privremenog upravnika Srbije, kada bi se na{la na strana~koj listi za ma|arski Parlament, recimo, desni~ara Orbana (ni{ta manjeg, ali i ni{ta ve}eg ksenofoba i desni~arkog jastreba od {efa hrvatskog HDZ-a, policijskog nadzornika Tomislava Karamarka). Na posljednjoj konvenciji najve}e

na disoluciji dr`ave koja ih pla}a. Ima, postoji recimo, solidan primjer. Darija Krsti}evi}, veleposlanica BiH u Austriji, koju je smijenio nemo}ni jadnik, “podlo`an uticajima“, @eljko Kom{i}, koji se voli predstavljati kao hrvatski ~lan Predsjedni{tva BiH. Darija je nakon toga (nepravednoga) ~ina na bud`etu bratske Hrvatske. Primjer @eljane Zovko, savjetnice premijera BiH Vjekoslava Bevande, i njenog kandidiranja na listi za Evropski parlament pod egidom jedne (opozicijske) stranke iz susjedne dr`ave jeste pomalo

Nakon Matea Kova~i}a u “Interu“, Luke Modri}a u kojoj se {uti: @eljana Zovko prelazi u Brisel!
opozicijske stranke u Hrvatskoj, po obi~aju, “bljesnuo“ je zeznuti, zaguljeni, pragmati~ni Hercegovac Zdravko Mami}; on najbolje poznaje transfere, sportske, pa i ostale; |avla bi njemu neko u koga je ulo`io, uvjetno govore}i, milion maraka iz Dinama pre{ao u biha}ko Jedinstvo. Nemam ja ni{ta, ne do Bog, protiv, tako se to zvalo u olovna komunisti~ka vremena, “pojedinaca i manjih grupa“ koji ne osje}aju, ne do`ivljavaju Bosnu i Hercegovinu kao svoj prirodan, ekonomsko-socijalni okvir. Sve je to legitimno, odlepr{a{ u Hrvatsku, Srbiju i Bog te veselio. Ima jedan ratnoprofiterski {pekulant, ministar finansija u svim vladama, ni{ta mu u BiH, osobito Mostaru ne valja, ali mu nije mrsko da osam godina kao dopisni ~lan RAK-a uzme svakog mjeseca nezanemarljivu koli~inu para. Bosna i Hercegovina je daleko, u`asno daleko od normalne, ure|ene dr`ave i jo{ udaljenija od ulju|enog, pristojnog dru{tva i jedino {to je kako-tako odr`ava u `ivotu jesu dr`avni fondovi, koji prete`no slu`e “pojedincijma i manjim grupama“ za operativni rad
14.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

`ivopisan, ali je istodobno brutalno ilustrativan i otvara gadna pitanja: je li lojalnost dr`avi, kakvu je godinama ispoljavala gospo|ica Zovko, tehni~ko, politi~ko, ili puko emocionalno pitanje? Odgovor je, ako uop}e postoji, u klju~u kojeg izdvajam, hrvatskom, kompleksan, slojevit i vi{ezna~an (o srpskom }emo kasnije). Ako je Bosna i Hercegovina, njen bud`et i izdvajanja gra|ana “korisno, ali privremeno, potro{no“ rje{enje, pla{im se da svaka mogu}nost komunikacije gubi smisao: Finska ta~no i egzaktno do u bobu zna koliko je para dala familiji Sulejmanovi} i zbog ~ega pola`u pravo na klinca, Emira Sulejmanovi}a, ro|enog u Srebrenici na dan njenog nestanka. Svaki ra~un je, pretpostavljam, na svom mjestu. Bosna i Hercegovina je u emancipaciju @eljane Zovko, u njenu transformaciju iz provincijske starlete u evropsku parlamentarku investirala stotine hiljada maraka. Uzalud. Osim toga, niko nije najavio prelazni rok, valjda bi i to mogao biti predmet bilaterale Zlatka Lagumd`ije i Vesne Pusi}.
7

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK, 7. MART
Iz sasvim iracionalnih razloga, manjevi{e voajersko-mazohisti~kih, pogledam satelitsku televiziju Duga, muzi~ki kalambur namijenjen “Srbima u rasejanju“... Ko to finansira, ne znam, niti postoji razlog da se raspitujem, ali su{tinska je poruka da je “zate~eno“ teritorijalno-nacionalno stanje “privremeno“ i da }e se u sljede}em ratu sve okrenuti na stranu pravednika Srba. “Kraji{nici gdje }emo na prelo, il’ na Kordun il’ u Li~ko selo“, pjeva iz sve snage Bora Drlja~a. Ne}e nigdje, ~ak i da ho}e izgubljene, nepotrebne, ishitrene bitke i njihove posljedice su nepopravljive. Sve {to tra`e Srbi sa sjevera Kosova tra`e za sebe Albanci sa juga Srbije, iz Pre{evske doline. Jedna od poznatih velikosrpskih glazbeno-patriotskih uspje{nica “Ko da mi otme iz moje du{e Kosovo“ vrlo brzo i lako mogla bi biti preina~ena: “Ko da mi otme iz moje du{e Pre{evo“.

NEDJELJA, 10. MART
“Njema~ka i ‘njeni’ Hrvati“, naslov je knjige njema~kog novinara URLICHA SCHILLERA, objavljene prije godinu i pol dana u Njema~koj. Sve najgore o knjizi sam ~uo, pro~itao prije nego {to sam je danas i sam pro~itao. (Izdava~ka ku}a “Razlog“, Zagreb, urednica Mira [uvar.) “Antihrvatski pamflet ~iji je cilj da umanji srpsku krivnju...“, tako je u domoljubnim novinsko-publicisti~kim krugovima ova knjiga recipirana. Schiller je veliko i dugotrajno ime u novijoj povijesti njema~kog novinarstva. Slavista po vokaciji, vi{e od pola stolje}a je bio revnostan izvje{ta~ za najva`nije njema~ke medije (izme|u ostalog) sa exjugoslovenskih prostora. Umro je prije mjesec-dva, u 85. godini. Postoje u knjizi, koja `anrovski ima elemenata pamfleta (pamflet je legitimna forma i glupavo joj je davati eminentno pejorativne predznake) poglavlja o kojima se mo`e, mora, treba polemizirati. Poglavlja Schillerove knjige u kojima pristrasno, nimalo blago (ali ne i ostra{}eno, nego argumentirano) ukazuje na temeljni crimen njema~ke politike prema raspadu biv{e SFRJ: opsjednutost njenog balkanskog favorita, hrvatskog diktatora FRANJE TU\MANA, “povijes nom nu`no{}u“ razgradnje/podjele Bosne i Herce go vine. Na razgovorima sa vladarima Njema~ke po~etkom 90-ih, kancelarom Kohlom i {efom diplomacije G ensc herom, pi{e autor Schiller, hrvatski je predsjednik isticao povijesnu, civiliza cijsku, teritorijalnu neodr`ivost i uzaludnost Bosne i Hercegovine. Njema~ka nacionalisti~kog ludaka, povampirenog komunisti~kog generala Tu|mana u tom mahnitom, piromanskozlo~ina~kom pothvatu nije sprije~ila, a trebala je, a morala je, sukus je knjige novinara Schillera. “Dijelit }emo Bosnu, i tu }e morati biti i malo krvi“, citira Schiller raseljenog Hrvata, neofa{istu ANTU BELJU, krupnog ~imbenika u demokratskoj Hrvatskoj, izgovorenu prije raspada SFRJ. Ne vidim kako se u toj izjavi “umanjuje srpska krivnja“.

UTORAK, 12. MART
[ta bi bilo da je ve~eras Mbaye Niang, napada~ “Milana“, kod rezultata 0-2 za “Barcelonu“ umjesto stative pogodio mre`u? Pa, rezultat bi na kraju umjesto 04, najuvi|avnije re~eno, bio 1-6 za Katalonce. Laprdanja nadmenih analiti~ara i sportskih sveznalica o Barceloninoj “krizi“, “zamoru materijala“, odnosno da su “provaljeni, proku`eni“, ve~eras su se u Barceloni raspala. Ko biva, “Barcelona“ koju je najprije napustio Pep Guardiola, privremeno i njegov nasljednik Tito Villanova nije vi{e ista ekipa. Objektivno, lo{i rezultati i malo lo{ije utakmice koje je u zadnjih 5-6 nedjelja odigrala “Barca“ nisu posljedica odsustva Kardelja (Guardiole) i Tita (Villanove), nego povrede Xavija. Vidjelo se to ve~eras na “Camp Nou“ gdje je Xavi istr~ao zdrav, poletan, “ko nov“, motiviran, nadahnut sve druga~ije izgleda, uklju~uju}i i Lea Messija. “Ne znamo, momci. Pitajte Čavija, najboljeg igra~a na svetu. Svih vremena“, napisao/poru~io/ je GORČIN STOJA NOVI] nogometa{ima Reala nakon epskog poraza od “Barce“ (0-5) prije tri godine. (Ima to u njegovoj knjizi “Pasivni ofsajd“.) Nisam se slo`io, niti }u se ikada za `ivoga Messija suglasiti da neko mo`e biti “najbolji igra~“, a pogotovo “svih vremena“ od maju{nog Argentinca. “Mo`emo li ovako napraviti kompromis“, pitam Gor~ina nakon ve~era{nje nogometne sve~anosti u Barceloni, “da je Xavi najva`niji, a Messi najbolji igra~ Barcelone“? “Ne mo`emo, ali ljudi smo; Xavi najbolji ikada, a Messi otkako se Ronaldu ne da“, odgovara Gor~in. Tvrd pregovara~, nema {ta. “A, da to ovako formuliramo: ni{ta bolje se (u) nogometu nije desilo nego kada je Xavi zdrav a Messi ljut?“, nudim nacrt platforme ispod kojeg ne mogu niti smijem i}i. “Taman tako“, odgovara Gor~in negdje iza pono}i...

PETAK, 8. MART
Razne budala{tine, {to (rje|e) realne, a {to (naj~e{}e) nemogu}e zahtjeve, spiskove `elja ljudi od mene tra`e i o~ekuju, a u sami vrh spada i ju~era{nja. “Gdje se u Sarajevu mo`e nabaviti originalna surma?“, pita me poznanik. Okvirno znam da je surma nekakva orijentalna kozmetika, make up za o~i, kojem su aktuelne turske serije podigle cijenu i tra`enost, ali gdje se kupuje, kako se pakuje, koliko ko{ta, pojma nemam. Sve svoje neznanje i nemanje pojma povjerim prijatelju, upu}enom u tu vrstu poslova. Veli on {eretski: “Zamisli da si ju~er umro, dao bih ti ~itulju: OTI[O SI, SURMU PROBO NISI.“

SUBOTA, 9. MART
Pla~e, ko rodna godina, kolegica DIJANA ČULJAK dok je sudska policija utrpava u slu`beni automobil i vodi na izdr`avanje pritvora od 30 dana. Pronevjerila je dugogodi{nja hrvatska televizijska diva, zvijezda politi~kog novinarstva desetine miliona kuna, falsificirala, obmanjivala javnost, manipulirala finansijama, vr{ila pritisak na potencijalne svjedoke protiv nje. Ne likujem nad sudbinom gospo|e Čuljak-[elebaj, nije to ni kolegijalno, ni d`entlmenski, pogotovo ne sada kada je u poni`avaju}em statusu po~initelja te{kog krivi~nog djela. Prije deset godina, me|utim, kada je tada{nja gospo|ica Čuljak `arila i palila, bila na vrhuncu profesionalne i dru{tvene karijere, na pitanje jedne njene kolegice {ta mislim o Dijani Čuljak, odgovorio sam: “Ja sam mislio da razgovaramo o novinarstvu, a ne o njegovoj zloupotrebi, a ne o kriminalu i ratnom profiterstvu.“
8

SRIJEDA, 13. MART
Jo{ se “konklava“ oko izbora gradona~elnika Sarajeva nije okon~ala, dok ovo pi{em. STJEPAN KLJUI] ili IGOR KAMOČAJI to je pitanje oko kojeg se gradski vije}nici moraju odrediti. Ju~er su se odredili oko dopredsjedavaju}e(g) Gradskog vije}a - nije izabrana “iz reda ostalih EDINA LATIF, glasnogovornica Saveza za bolju budu}nost, a izabran je GRADIMIR GOJER, iz reda, ne znam koga, valjda reda, rada i discipline. Ne bih da vr{im pritisak na odbornike, ali treba glasati za one o kojima najmanje zna{; ako je mogu}e, da ni{ta ne zna{...
SLOBODNA BOSNA I 14.3.2013.

PONEDJELJAK, 11. MART
“Pamtiti samo zadnji film”, rekao je jedan filmski klasik. Drago mi je da je zadnja emisija Po{teno urednicu i autoricu, D u{ku Juri{i} predstavila u najboljem i najprofesionalnijem svjetlu. Tako se to radi, sve do naredne emisije o Du{ki }u misliti sve najbolje.

MINI MARKET
FEDERALNI GROZNI PARK

TUZLANSKI TERMOBLJAK

Vlada Federacije BiH mijenja tek usvojenu uredbu o kori{tenju slu`benih automobila
Prije nepunih mjesec dana, Vlada Federacije BiH usvojila je Uredbu o uslovima, na~inu kori{tenja i nabavci slu`benih automobila, a prije nekoliko dana razmatrala je Uredbu o izmjenama re~ene Uredbe, i to u samo jednom ~lanu. Uredbom su korisnici slu`benih automobila razvrstani u pet razreda, pri ~emu korisnici iz prvog razreda predsjednik FBiH i premijer FBiH imaju pravo na slu`beni automobil “vi{e srednje klase s maloprodajnom cijenom do 110 hiljada KM“, dok korisnici slu`benih automobila iz drugog razreda, u koji su svrstani dopredsjednici FBiH i dopremijeri Vlade FBiH, imaju pravo na slu`beni automobil tako|er vi{e srednje klase, ali ne{to jeftiniji - “svega“ 90 hiljada KM itd. No, korisnici iz drugog razreda nisu prihvatili ponu|eno rje{enje: ultimativno su tra`ili da se svrstaju u prvi razred i da koriste slu`beni automobil “vi{e srednje klase sa maloprodajnom cijenom do 110 hiljada KM“! Rasprava o ovom osjetljivom i te{kom problemu

Kao zmija noge SDP krije pregovore sa strateškim partnerima o izgradnji termobloka 7 u Tuzli
Na posljednjoj sjednici odr`anoj u Sarajevu po~etkom sedmice, Predsjedni{tvo SDP-a je iza zatvorenih vrata raspravljalo, pored ostalog, i o “Informaciji o izgradnji termobloka u Tuzli“ i, kako stoji u kratkom saop}enju objavljenom nakon sjednice, “Predsjedni{tvo SDP-a dalo je punu podr{ku Vladi Federacije BiH i generalnom direktoru Elektroprivrede BiH za aktivnosti na ovom, za bh. dru{tvo, veoma zna~ajnom projektu“. Legitimno je pravo bilo koje, a napose vladaju}e partije, da na strana~kim organima pretresa ozbiljne privredne teme, no to je prije svega pravo i obaveza institucija izvr{ne i zakonodavne vlasti Federacije BiH. A koliko nam je poznato, ni Vlada ni Parlament Federacije BiH nemaju pojma kako se i u kojem se smjeru razvija ovaj “za bh. dru{tvo veoma zna~ajan projekat“. A sve su prilike da se razvija u krivom smjeru, ina~e bi SDP otvorio {iroku parlamentarnu debatu i ne bi o tako va`nim pitanjima raspravljao iza zatvorenih vrata. Po~etak izgradnja termobloka 7 u Tuzli odga|a se ve} skoro cijelu godinu zbog toga {to svi strate{ki partneri bezuvjetno tra`e pravo da sudjeluju u raspodjeli elektri~ne energije, ali i pravo da sudjeluju u vlasni~koj strukturi novoizgra|enog objekta u Tuzli. I Vlada i Parlament Federacije BiH, kao i golema ve}ina politi~kih stranaka, uklju~uju}i i SDP, ranije su zauzeli stav da strate{ki partneri ne mogu biti suvlasnici u Elektroprivredi BiH i da im se novac ulo`en u izgradnju novih objekata vrati isporukom elektri~ne energije. Nastali problem SDP poku{ava rije{iti “iza zatvorenih vrata“ tako {to }e popustiti pred zahtjevima strate{kih partnera i tako {to Vladu, Parlament i naj{iru javost ne}e zamarati nebitnim detaljima ovog “za bh. dru{tvo veoma zna~ajnog projekta“. (A.M.)

VRATI PA SE KLATI

Haris Ihtijarević nedavno kupio skupocjeni automobil, ali je “zaboravio“ uplatiti kreditnu ratu
Haris Ihtijarevi}, suvlasnik firme Gliese 581, koja je vlasnik fran{ize za McDonald’s na prostoru Federacije BiH, ne samo da je vlasni~ki surov prema uposlenicima i (ne)odgovoran prema mu{terijama nego je i u ozbiljnim problemima s bankama. Naime, Ihtijarevi} ne ispunjava redovno svoje obaveze prema bankama, odnosno ne servisira kredite. Istovremeno, bankarima je zapelo za oko da je Ihtijarevi} nedavno postao vlasnik luksuznog, skupocjenog automobila kao i to da visoke sume novca transferira u Sloveniju svojim poslovnim Haris partnerima. Navodno, jedine Ihtijarevi} obaveze koje Ihtijarevi} uredno izmiruje ti~u se McDonald’sa, pla}anje fran{ize, i McDonald’sovih dostavlja~a. (M.F.)

10

SLOBODNA BOSNA I 14.3.2013.

MINI MARKET
Priredila: Ma{a ]osi}

PRO ET CONTRA

Podržavate li ideju da novi gradonačelnik Sarajeva bude nestranačka ličnost?
NIKOLINA VELJOVI]
Urednica na TV1
izborima. Na takvim izborima svi gra|ani }e mo}i svojim glasom odlu~iti o tome ko }e im biti gradona~elnik. stranci ili ne, mo`da bi dobro bilo da nije strana~ka li~nost, ali nije smetnja i da jeste.

trajala je nekoliko sati, ali kako federalni ministri nisu prona{li rje{enje, rasprava }e biti nastavljena na narednoj sjednici Vlade Federacije BiH. (M.A.)

PUSTA OSTA BIJELA KULA

DA/NE
Nebitno je da li je strana~ka li~nost ili ne, ili kako se zove. Mislim da je od svega najva`nije da bude prije svega sposoban i da se gradu i gradona~elniku vrate ovlasti. Ovako je, na`alost, samo figura.

EMIR KADRI]
Direktor Studentskog centra

VASVIJA VIDOVI]
Advokat

NE
Ne podr`avam jer onaj koji je dobio izbore od strane gra|ana treba da predstavlja gra|ane i u ovakvoj ulozi. Apsolutno sam za to da bude strana~ka li~nost koja je programom dobila povjerenje gra|ana.

DA
Mi{ljenja sam da bi dobro bilo za Sarajevo da novi gradona~elnik bude nestrana~ka li~nost. [to se mene ti~e, dobro bi bilo da na svakoj poziciji bude nestrana~ka li~nost.

Radon~i} se velikodu{no ponudio da u Tornju ugosti ^ovi}eve goste
Dan pred susret lidera federalne ~etvorke u Sarajevu, na portalu Dnevnog avaza objavljena je vijest da }e doma}in sastanka biti lider HDZ-a Dragan ^ovi} i da }e se federalna ~etvorka susresti u “Avazovom tornju“ “Kako nam je iz HDZ-a re~eno, Toranj je odabrao ^ovi} kao mjesto koje ima sve preduslove za produktivan dogovor“, pi{e u Avazovoj vijesti. Federalna ~etvorka susrela se u Sarajevu, ali u slu`benim prostorijama Parlamenta BiH a ne u “Tornju“ kako je pri`eljkivao i neosnovano najavljivao Avaz po nalogu svog gazde Fahrudina Radon~i}a, koji o~ito vjeruje da bi susreti ~etvorke mogli unijeti `ivost u sablasnu pusto{ njegove kule od kamata. (L.S.)

ALIJA REMZO BAK[I]
Direktor Asocijacije poslodavaca BiH

DAMIR JAGANJAC HANKA VAJZOVI]
Profesor na FPN-u Predsjednik Skup{tine RVI

DA
Smatram da bi, pored toga {to bi dobro bilo da gradona~elnik bude nestrana~ka li~nost, bilo dobro da se i gradona~elnici biraju direktno kao {to se po izbornom zakonu na~elnici op{tina biraju na direktnim

DA/NE
Novi gradona~elnik Sarajeva treba da bude kompetentan, ugledan ~ovjek, neko ko ima sve predispozicije i ko }e napraviti ne{to za ovaj grad. Mislim da je manje va`no da li gradona~elnik pripada nekoj

DA
Apsolutno podr`avam ideju da novi gradona~elnik Sarajeva bude nestrana~ka li~nost jer su nas strana~ke li~nosti dovele u ovako lo{u poziciju u kakvoj se danas nalazi Bosna i Hercegovina.

SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

by MARIO BRANCAGLIONI

V

14.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

11

ZA[TO SE RASPAO HSP BiH

Višemjesečni sukob između dvije frakcije unutar HSP-a BiH, od kojih jedna podržava ZVONKA JURIŠIĆA a druga ŽIVKA BUDIMIRA, okončan je prošlotjednim istupanjem iz stranke predsjednika Federacije koji je za sobom već odveo više od 200 dosadašnjih članova; nakon definitivnog raskola među pravašima Jurišić je najavio povlačenje kadrova te stranke iz izvršne vlasti, dok njegovi oponenti tvrde da je predsjednik HSP-a ucijenjen zbog milijunskog kriminala

ZVONKO JURI[I] PREMA BROJU KAZNENIH PRIJAVA NADMA[IO I DRAGANA ^OVI]A
Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

KONA^NI RAZLAZ
Predsjednik FBiH @ivko Budimir pro{log se tjedna i zvani~no razi{ao sa biv{im strana~kim kolegama

i{emjese~ni sukob izme|u predsjednika Hrvatske stranke prava Zvonke Juri{i}a i ~lanova strana~kog Predsjedni{tva nije, kako se o~ekivalo, okon~an njegovom nego ostavkom @ivka Budimira. Aktualni je predsjednik Federacije BiH odluku o istupanju iz HSP-a objavio na konferenciji za novinare, u ~etvrtak 7. marta, kada je najavio da }e do kraja mjeseca osnovati novu stranku. “Razlog istupanja iz HSP-a jeste nefunkcioniranje strana~kih tijela i izostanak strana~ke politike i stavova o klju~nim politi~kim pitanjima“, izjavio je, krajnje suzdr`ano, @ivko Budimir pre{u}uju}i prave razloge napu{tanja stranke, koja je u posljednjih {est dana ostala bez gotovo 250 dosada{njih ~lanova. Nakon {to je, jo{ prije Budimirove ostavke, podru`nicu HSP-a u Čitluku napustilo sedam od devet ~lanova Izvr{nog odbora, Juri{i}u su jedni za drugima poslu{nost otkazale strana~ke kolege u najve}oj mostarskoj podru`nici Jugozapad, Neumu, Ravnom, Posavini, Novom Sarajevu... Prili~no neugodno iznena|enje ako se zna da je Zvonko Juri{i} sve doskora tvrdio kako }e, ostvari li @ivko Budimir svoje prijetnje o izlasku iz HSP-a, za sobom povu}i najvi{e pet najodanijih sljedbenika.

V

Protiv predsjednika HSP-a vodi se sedam istraga, osumnji~en je za uzimanje 250.000 eura mita od sina Ivana Jarnjaka, pronevjere javnih sredstava, plja~ku boksita...
12
SLOBODNA BOSNA I 14.3.2013.

PRAVA[I I REKETA[I

Lider Lider prava{a prava{a Zvonko Zvonko Juri{i} Juri{i} je je pune pune dvije dvije godine godine pod pod policijskom policijskom istragom, istragom, sva sva kaznena kaznena djela djela za za koja koja se se sumnji~i sumnji~i po~inio po~inio je je dok dok je je bio bio na na funkciji funkciji `upanijskog `upanijskog premijera premijera

JURI[I]EV JURI[I]EV KAZNENI KAZNENI DOSJE DOSJE

14.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

13

ZA[TO SE RASPAO HSP BiH
Prema tvrdnjama sada ve} biv{ih prava{a, raskol me|u ~lanovima te stranke zapo~eo je u ljeto pro{le godine, nakon {to je platforma{ku koaliciju napustio SDP. Slobodna Bosna je, podsjetimo, u jesen pro{le godine objavila kako su pobunjeni ~lanovi Predsjedni{tva HSP-a tada{njem strana~kom {efu otvoreno spo~itali podani~ku politiku spram lidera SDP-a Zlatka Lagumd`ije, dok su diskretna govorkanja kako je Zvonko Juri{i} ucijenjen od strane HDZ-a ostala na razini spekulacija. No, sude}i prema dokumentaciji koju je “SB“ dobila iz izvora bliskih MUP-u Zapadnohercegova~ke `upanije, ~ini se kako Juri{i} ima dosta razloga za brigu, te da je njegovo inzistiranje da se kadrovi HSP-a povuku iz izvr{ne vlasti na federalnoj razini motivirano posve drugim razlozima od onih koje on javnosti poku{ava poturiti. Protiv predsjednika HSP-a i aktualnog zastupnika te stranke u Zastupni~kom domu Parlamenta BiH je, naime, @upanijskom tu`iteljstvu u [irokom Brijegu u posljednje dvije godine podneseno ~ak sedam kaznenih prijava. Prema slu`benim dokumentima MUP-a Zapadnohercegova~ke `upanije, sve prijave se odnose na period kada je Juri{i} obavljao du`nost `upanijskog premijera, zbog sumnji da je u periodu od 2006. do 2010. po~inio kriminal milijunskih razmjera. Tako su, postupaju}i prema nalogu Tu`iteljstva, inspektori Sektora kriminalisti~ke policije @upanijskog MUP-a u ljeto 2010. otvorili istragu protiv trinaest osoba, osumnji~enih za nelegalnu eksploataciju boksitne rude, ~etvorice direktora rudnika boksita u Posu{ju i [irokom Brijegu, te glavnog `upanijskog inspektora za rudarstvo @eljka Knezovi}a. Me|u osumnji~enima su se tada na{li i predsjednik Vlade Zapadno@UPANIJA PRED STE^AJEM
Biv{i premijer Zapadnohercegova~ke `upanije Zvonko Juri{i} je svojim nasljednicima ostavio milijunska dugovanja

KUD KOJI MILI MOJI

Nakon Budimira, iz HSP-a odlaze braća Stjepan i Nikola Krešić i Vjekoslav Čamber?!
Iako su ~elnici HSP-a, na sjednici Glavnog stana koja je odr`ana u utorak 12. marta, poku{ali minimizirati ostavke @ivka Budimira i {estorice ~lanova naju`eg strana~kog vodstva, nema nikakve dvojbe kako }e njihov odlazak itekako uzdrmati poziciju prava{a u zakonodavnoj i izvr{noj vlasti. Osim predsjednika Federacije Budimira, Juri{i}a je napustio i jedan od dvojice zastupnika te stranke u federalnom Parlamentu @eljko Asi}, a kako sada stoje stvari, i jedini izaslanik u Domu naroda Parlamenta BiH Stjepan Kre{i}. Nakon gotovo posve izvjesnog odlaska Sjepana Kre{i}a, za o~ekivati je da }e se od Juri{i}a oprostiti i njegov brat Nikola Kre{i}, aktualni direktor Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg-Bosne. Suprotno tvrdnjama Zvonke Juri{i}a kako dvojica HSP-ovih ministara u federalnoj Vladi Ante Krajina i Vjekoslav ^amber ne}e slijediti @ivka Budimira, me|u HSPovcima se uveliko naga|a kako je samo pitanje dana kada }e ministar rada i socijalne politike zatra`iti ispisnicu iz stranke. Njegov kolega federalni ministar financija Ante Krajina }e slijediti upute izaslanika HSP-a u Domu naroda federalnog Parlamenta Josipa Peri}a koji je, barem za sada, ostao lojalan Juri{i}u.

NOVE PODJELE U FEDERALNOJ VLADI
Ministar Vjekoslav ^amber tako|er je najavio ostavku u HSP-u

hercegova~ke `upanije Zvonko Juri{i}, ministar financija Vjekoslav Bakula (HDZ 1990) i ministar privrede @arko Kara~i}
Foto: Mario Ili~i}

(Narodna stranka Radom za boljitak). Istragom je, naime, utvr|eno da premijer i dvojica ministara ne samo da su znali za nelegalnu eksploataciju boksita, nego su nezakonite poslove odobrili na zajedni~kom sastanku s ~lanovima nadzornih odbora dva rudnika. Premda je nakon kontrole poslovne dokumentacije otkriveno kako su rudnici u Posu{ju i [irokom Brijegu o{te}eni za oko 1,7 milijuna KM, inspektori koji su vodili istragu kasnije su tvrdili da je nastala {teta znatno ve}a, ali ju je bilo nemogu}e precizno utvrditi. Dodajmo tome kako su, dok je trajala vi{egodi{nja bezo~na plja~ka boksita, hercegova~ki rudnici gomilali milijunske gubitke, zbog ~ega su pro{le godine dobili pomo} Vlade Federacije BiH.

NOV^ANA POTPORA ZA GENERALA PREDRAGA MANDI]A LIJU
Izvje{}e o nelegalnoj eksploataciji boksitne rude @upanijskom tu`iteljstvu u [irokom Brijegu dostavljeno je u jesen 2010., a nova je istraga protiv nekada{njeg premijera Zvonka Juri{i}a i ministra
14
SLOBODNA BOSNA I 14.3.2013.

PRAVA[I I REKETA[I

STRANA^KE STRANA^KE I I ZAVI^AJNE ZAVI^AJNE VEZE VEZE

Josip Josip Peri} Peri} ii Ante Ante Krajina Krajina

financija Vjekoslava Bakule otvorena pola godine kasnije. Kako se navodi u policijskom izvje{}u MUP-a Zapadnohercegova~ke `upanije, nalog za provo|enje istrage protiv Juri{i}a i Bakule izdat je 9. februara 2011., zbog primanja mita u iznosu od 250.000 eura od Slavke Čulina i sina I vana Jarnjaka (dugogodi{njeg zastupnika i potpredsjednika Sabora Republike Hrvatske, ratnog hrvatskog ministra policije i jednog od najutjecaijih HDZ-ovaca). Prema nalogu Tu`iteljstva, krim-inspektori su trebali ispitati koji su posao biv{i `upanijski premijer Juri{i} i ministar Bakula obe}ali tvrtki AKD iz Zagreba - navodno se radilo o projektu uvo|enja elektronskih zdravstvenih iskaznica. Protiv dvojca Juri{i}Bakula potom je vo|ena (tre}a po redu) istraga zbog sumnje da su po~inili kazneno djelo zlouporabe slu`benog polo`aja ili ovlasti, odnosno pronevjere sredstava prilikom izgradnje Osnovne {kole na Trnu u [irokom Brijegu, za koju je izdvojeno 400.000 KM. Četvrto izvje{}e o provedenoj kriminalisti~koj istrazi MUP Zapadnohercegova~ke `upanije dovr{io je poslije provjera nalaza revizorskog izvje{}a za 2009. godinu. Financijska revizija poslovanja `upanijske Vlade ranije je, pojasnimo, utvrdila da je pod stavkom kapitalnih izdataka potro{eno 262.500 KM za nastavak financiranja nabavke poslovnog prostora u [irokom Brijegu prema Ugovoru o kupoprodaji nekretnina koji je u junu 2008. sklopljen izme|u Zapadnohercegova~ke `upanije i UniCredit banke d.d. Mostar . Ugovor je, bez odobrenja Skup{tine @upanije, potpisao premijer Zvonko Juri{i}, premda je cijena nekretnine u kona~nici iznosila 350.000 maraka. Potkraj 2010. inspektori Sektora krimpolicije `upanijskog MUP-a otvorili su petu istragu protiv Zvonka Juri{i}a, tako|er pod sumnjom da je po~inio kazneno djelo
14.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

zlouporabe slu`benog polo`aja ili ovlasti. Juri{i}a je policija teretila da je prekr{io Zaklju~ak @upanijske Vlade od 3. augusta 2010. i omogu}io protupravnu isplatu sredstava iz prora~una poduze}u Leda sa [irokog Brijega. Tvrtki koja se bavi proizvodnjom mineralne vode i bezalkoholnih pi}a tada{nji premijer Juri{i} je, tako|er nezakonito, odobrio isplatu sto tisu}a maraka, ali je sve skupa ispla}eno 60.000 KM.

KAKO SE OBOGATIO ZVONKO JURI[I]
Me|utim, jedan od suvlasnika poduze}a Leda, umirovljeni general HVO-a Predrag Mandi} Lija, kasnije se poslovnim partnerima `alio kako ga je premijer Zvonko Juri{i} nasamario, i da je u kona~nici punionica vode dobila samo 10.000 maraka. [estu kaznenu prijavu, ponovno zbog zlouporabe slu`benog polo`aja ili ovlasti, policija je protiv Juri{i}a podnijela u augustu 2011. Osumnji~en je da je kao predsjednik @upanijske vlade izvr{io protupravnu isplatu oko 13.000 KM poduze}u Komar iz [irokog Brijega za poslove izvo|enja radova na postavljanju javne rasvjete. Sedma istraga protiv Zvonka Juri{i}a otvorena je po anonimnoj prijavi da je za servisiranje slu`benog automobila Audi A6 poduze}u MRM iz Ljubu{kog platio gotovo 20.000 KM. Slobodna Bosna je u septembru pro{le godine objavila imovinski karton Zvonka Juri{i}a prema kojem je do 2002. godine, kada zapo~inje njegova politi~ka karijera, imao samo stan u Mostaru. Danas je predsjednik HSP-a zvani~no vlasnik zemlji{ta u Mostaru i Posu{ju, stana u Makarskoj i Zagrebu, a nezvani~no je u glavnom gradu Hrvatske za svog premijerskog mandata sagradio stambenu zgradu u kojoj stanove ima i nekolicina biv{ih zapadnohercegova~kih ministara.
15

(DE)BLOKIRANA REKONSTRUKCIJA FEDERALNE VLASTI

Nakon što je predsjednik Federacije BiH Živko Budimir potpisao listu kandidata za sudije Ustavnog suda, međunarodna zajednica okreće se lideru SDA Sulejmanu Tihiću, koji još jedini pruža otpor rekonstrukciji Vlade Federacije BiH

TIHI] U DIPLOMATSKOM OBRU^U ME\UNARODNE ZAJEDNICE
Pi{e: ASIM METILJEVI] Foto: MARIO ILI^I]

ako je predsjednik Federacije BiH @ivko Budimir popustio pod `estokim diplomatskim pritiskom me|unarodne zajednice i u parlamentarnu proceduru uputio listu kandidata za popunu Ustavnog suda Federacije BiH, to jo{ uvijek ne zna~i da je otvoren put za dovr{etak davno zapo~ete rekonstrukcije Vlade Federacije BiH. Na Budimirovoj listi novih sudija Ustavnog suda, nije sporno samo jedno ime - Mladena Srdi}a - kojeg je kandidirao SDP-ov dopredsjednik Federacije BiH Svetozar Pudari}, ali je malo vjerovatno da }e druga dva kandidata, [ahbaz D`ihanovi} i Dragica Dragi~evi}, dobiti natpolovi~nu podr{ku delegata Doma naroda. Izbor [ahbaza D`ihanovi}a osporit }e delegati SDA u Domu naroda pozivom na vitalni nacionalni interes, dok }e protiv izbora Dragice Dragi~evi}, gotovo je izvjesno, glasati delegati HDZ-a. Dragi~evi}evu je predlo`io upravo Budimir pa u HDZ-u smatraju da }e i njen rad u Ustavnom sudu biti “navo|en“ iz Budimirovog kabineta.

I

BiH. No, pravi diplomatski pritisak na Tihi}a tek }e uslijediti narednih dana u kojima }e se definitivno prelomiti sudbina SDP-ovog projekta rekonstrukcije Vlade Federacije BiH. U slu~aju da delegati Doma naroda federalnog Parlamenta ospore izbor novih sudija Ustavnog suda, cijeli bi se postupak novog kandidiranja sudija vratio na po~etak i potrajao bi najmanje ~etiri do pet mjeseci, nakon ~ega bi rekonstrukcija izvr{ne vlasti bila potpuno besmislena, s obzirom na ~injenicu da bi novi federalni ministri iz dva HDZ-a i SBB-a imali na raspolaganju premalo vremena za bilo kakve ozbiljnije poteze i promjene.

Prema informacijama Slobodne Bosne, vrh HDZ-a ~vrsto je odlu~io da u projektu rekonstrukcije ostane najkasnije do kraja aprila, nakon ~ega }e raskinuti savez sa SDP-om i pre}i u opoziciju. U HDZ-u procjenjuju da bi im nedefiniran parlamentarni status - ni vlast ni opozicija - mogao ozbiljno naru{iti politi~ki kredibilitet i reducirati podr{ku hrvatskog naroda.

TIHI] NA BRANIKU BO[NJAKA
Malo je, me|utim, vjerovatno da }e lider SDA Sulejman Tihi} popustiti pod diplomatskim pritiskom me|unarodne zajednice. Na ruku mu ide i nepromi{ljena odluka SDP-a da rekonstrukciju Vlade Tuzlanskog kantona blokira aktiviranjem vitalnog nacionalnog interesa, ali vi{e od toga na ruku mu ide izborna matematika u federalnom Parlamentu pred kojom svi protuargumenti padaju u vodu. Neosporna je ~injenica da SDA u bo{nja~kom klubu Doma naroda federalnog Parlamenta kontrolira dvije tre}ine delegata, njih 12 od ukupno 17, i da SDA ima puni i formalni i su{tinski legitimitet bo{nja~kog naroda, koji je dodatno potvr|en i osna`en na lokalnim izborima 2012. godine a na kojima su rivalske partije - SDP i SBB pretrpjele te`ak izborni debakl. Kao {to je i federalna vlast ~etiri stranke tzv. Platforme bila manjkava zbog oskudne podr{ke konstitutivnog hrvatskog naroda, tako bi i nova federalna vlast “~etvorke“, bila manjkava zbog oskudne podr{ke bo{nja~kog naroda. Izborni rezultati parlamentarnih izbora 2010. godine naprosto su takvi da stabilnu vlast u Federaciji BiH nije mogu}e konstituirati bez sudjelovanja HDZ-a, SDA i SDP-a. Sve ostale partije mogu sudjelovati u vlasti, ali ove tri partije (HDZ, SDA i SDP) moraju sudjelovati u vlasti jer svaka od njih kontrolira odlu~uju}u ve}inu delegata u Domu naroda federalnog Parlamenta.

POVRATAK NA PO^ETAK
Potpisom na listu predlo`enih kandidata za sudije Ustavnog suda FBiH, Budimir se izvukao iz diplomatskog obru~a koji ga je ~vrsto stezao posljednjih sedmica, ~ime je i te`i{te diplomatskog pritiska me|unarodne zajednice prenio na svog koalicionog partnera Sulejmana Tihi}a, lidera SDA. I tokom proteklih nekoliko mjeseci, Tihi} je imao cijeli niz neugodnih susreta s predstavnicima me|unarodne zajednice, koji su mu zamjerali pre~estu (zlo)upotrebu instituta vitalnog nacionalnog interesa i obilato kori{tenje ustavnih i poslovni~kih praznina i nedore~enosti u spre~avanju rekonstrukcije izvr{ne vlasti Federacije

POPUSTIO POD PRITISKOM
Predsjednik Federacije @ivko Budimir oslobodio se diplomatskog obru~a u kome se nalazi posljednjih mjeseci

HDZ ostaje u projektu rekonstrukcije federalne vlasti do kraja aprila
16
SLOBODNA BOSNA I 14.3.2013.

BUDIMIR POPUSTIO, TIHI] PRITISNUO KO^NICE

Lider Lider SDA SDA Sulejman Sulejman Tihi} Tihi} ne ne odustaje odustaje od od blokiranje blokiranje rekonstrukcije rekonstrukcije Vlade Vlade Federacije Federacije BiH BiH

ZATEGNUTE ZATEGNUTE KO^NICE KO^NICE

14.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

17

KORIDOR 5C
KI]ENJE KI]ENJE TU\IM TU\IM PERJEM PERJEM

Direktor Direktor JP JP Autoceste Autoceste FBiH FBiH Ensad Ensad Kari} Kari} u u pratnji pratnji biv{eg biv{eg reisa reisa Mustafe Mustafe ef. ef. Ceri}a Ceri}a na na ceremoniji ceremoniji sve~anog sve~anog probijanja probijanja tunela tunela Vijenac Vijenac

Odgovornost za rasipanje para na izgradnji pojedinih dionica autoceste na koridoru 5C, uprava Javnog preduzeća Autocesta FBiH, pod rukovodstvom Ensada Karića, ne može prebaciti na svoje prethodnike i greške koje su oni možda pravili, niti se može opravdati povećanjem cijena građevinskog materijala. Cjelovito objašnjenje može ponuditi samo ozbiljna i temeljita provjera poslovnih knjiga, finansijskih transakcija i potpisanih i realizovanih ugovora u Autocestama Federacije BiH
18
SLOBODNA BOSNA I 14.3.2013.

SKUPO, SPORO, NEODR@IVO...
Pi{e: MIRSAD FAZLI] Foto: MARIO ILI^I]

D

KILOMETAR PO KILOMETAR (PARA) DO KONA^NOG SLOMA

irektor JP Autoceste Federacije Ensad Kari} zadovoljan je ura|enim poslom otkako je on na ~elu tog poduze}a i svako malo ponavlja kako }emo do 2014. godine imati zavr{ena 102 kilometra autoceste na koridoru 5C. Ono o ~emu {uti direktor Kari} jeste ~injenica da je aktuelna uprava Autocesta FBiH, pod njegovim rukovodstvom i rukovodstvom njegovog pomo}nika Mirsada Nik{i}a, u posljednje dvije godine potro{ila sav naslije|eni novac obezbije|en za izgradnju ~etiri dionice autoceste 5C u iznosu od oko 980 miliona KM i, povrh toga, kreirala dodatne finansijske obaveze u iznosu od 400 miliona KM! Gotovo svu krivicu za enormno probijanje bud`eta Kari} je prebacio na svoje prethodnike koji su, kako je rekao, kod ugovaranja kredita pogre{no procijenili vrijednost radova na ~etiri dionice. Prema njegovim rije~ima, bud`et je probijen i zbog toga {to su od potpisivanja kredita do danas porasle cijene gra|evinskog materijala. Biv{i direktor Autocesta FBiH Erdal Trhulj, akutualni ministar energije, rudarstva i industrije u Vladi FBiH, opovrgava argumente svog nasljednika Kari}a i navodi da su se kod procjene vrijednosti gra|evinskih radova referirali na cijene cestogradnje u Hrvatskoj i Sloveniji, i da su na bazi tih procjena ugovarani krediti s me|unarodnim kreditorima. Tako|e, on priznaje da je gra|evinski materijal u posljednje tri godine poskupio u rasponu od 10 do 12 posto, ali to nikako ne mo`e opravdati drasti~no probijanje bud`eta za 40 posto!

POSLOVNE (NE)ZNALICE
Kad govorimo o drasti~nom probijenju bud`eta i poskupljenju izgradnje dionica na autocesti koridora 5C, to se najbolje mo`e ilustrovati analizom cijena izgradnje pojedinih dionica. Naime, kada se analiziraju cijene izgradnje pojedinih dionica autoceste, u obzir se uzima procentualno u~e{}e du`ine mostova, tunela i otvorene trase. Na tom principu data je stru~na analiza za dionicu Dobrinje - Drivu{a, koju

Aktuelna uprava Autocesta FBiH u posljednje dvije godine potro{ila je 980 miliona KM ranije obezbije|enih za izgradnju ~etiri dionice autoceste 5C i zadu`ila se za 400 miliona KM!
14.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

19

KORIDOR 5C
je ugovorila nekada{nja Federalna direkcija za gra|enje, upravljanje i odr`avanje autocesta FBiH (FEDA) i dionica Vlakovo - Tar~in i Zvirovi}i - Bija~a koju je ugovorilo JP Autoceste FBiH, a koje je sa radom po~elo prvog januara 2011. godine. FEDA je ugovorila i ve}im dijelom izvela radove na dionici dugoj 25,9 kilometara za 169,5 miliona eura. Autoceste FBiH su ugovorile i radovi se izvode na 29,6 kilometara za 454,2 miliona eura. Drugim rije~ima, razlika u kilometra`i od 3,7 kilometara pla}ena je 285,3! Istom analizom utvr|eno je da je izgradnja dionice Dobrinje-Kakanj, ugovorena u decembru 2007. godine, ko{tala 3,84 miliona eura po kilometru. Dionica Kakanj - Drivu{a, na kojoj je i tunel Vijenac du`ine 2.800 metara, pla}ena je 7,63 miliona eura po kilometru. Ugovorene vrijednosti dionice Zvirovi}i-Bija~a sa PDV-om rastu na 9,3 miliona eura po kilometru, da bi ugovorena vrijednost izgradnje dionice Vlakovo - Tar~in narasla na 17,8 miliona eura po kilometru, od kojih je svakako najskuplji lot na poddionici Suhodol - Tar~in koji }e ko{tati ~ak 23 miliona eura po kilometru. Ovdje valja spomenuti i podatak da su posao izgradnje dionice koridora 5C u RS-u Prnjavor Doboj, du`ine 36 kilometra, dobile firme Integral In`injering iz Lakta{a i makedonski Granit iz Skoplja, a taj posao uradit }e za “samo“ 180 miliona eura. U RS-u, izgleda, nema poskupljenja gra|evinskog materijala, nafte..., nema mostova, tunela... “Iz analize do sada sklopljenih i realizovanih ugovora o izgradnji pojedinih dionica autoceste na koridoru 5C prvo {to upada u o~i jeste totalno neznanje ljudi koji rade u Autocestama FBiH i zaista, postavlja se pitanje da li oni uop{te znaju {ta ugovaraju“, ka`e jedan od biv{ih rukovode}ih in`injera Autocesta FBiH koji je, iz razumljivih razloga, `elio ostati anoniman. Kao primjer pravilnog vo|enja posla, na{ sagovornik navodi izgradnju tunela Vijenac. Naime, prema prvobitnom projektu izgradnja tunela Vijenac trebala je ko{tati 110 miliona eura. Sa druge strane, tada{nja FEDA na raspolaganju je imala 72 miliona eura kreditne linije. “Anga`ovali smo firmu TDI iz Sarajeva da napravi reviziju projekta koja je taj posao povjerila firmi iz Salzburga. Na{ tada{nji direktor Trhulj anga`ovao je i eksperte za izgradnju tunela sa dugogodi{njim iskustvom. Projekat je ‘o~i{}en’, a da se o tome vodilo ra~una najbolji pokazatelji su cifre. Sa projektovanih 110 miliona eura, ugovor za izgradnju tunela Vijenac potpisan je sa SCT-om za 54,6 miliona eura“, ka`e na{ sagovornik. Ugovor sa SCT-om za izgradnju tunela Vijenac raskinut je, a novi
20

NENAMJENSKO TRO[ENJE PARA

Za male pare, usrećiš “drugare“
Problem aktuelnog rukovodstva u Autocestama FBiH je i u tome {to dozvoljavaju nenamjensko tro{enje sredstava namijenjenih za izgradnju autoceste, konkretno za izgradnju lokalnih i regionalih puteva koji nemaju veze sa koridorom 5C. “Aneksi na potpisani ugovor o izgradnji dionica ili poddionica na autocesti mogu}i su samo ako su direktno vezani za izgradnju autoceste. Me|utim, od ugovorene cijene 23,3 miliona eura za izgradnju poddionice Kravice - Bija~a, pretpostavka je da }e “ostati“ pet miliona eura, a ta sredstva su ve} investirana u razvoj regionalne putne mre`e u Ljubu{kom. To je nepravilno i u krajnjem slu~aju protivzakonito“, tvrdi na{ sagovornik postavljaju}i pitanje kojim i kakvim kriterijima se rukovode odgovorni ljudi u Autocestama FBiH kad sa pet miliona eura finansiraju razvoj regionalne putne infrastrukture u Ljubu{kom, a ne “POKLON BON“ recimo u Pet miliona eura za regionalnu putnu infrastrukturu u Ljubu{kom Had`i}ima?

ugovor vrijedan 62 miliona eura potpisan je sa Primorjem, {to je opet za desetak miliona eura manje od kreditnog iznosa kojim su raspolagale Autoceste FBiH.

SKUPO, STRANO, A MI PLA]AMO
Druga stvar, koja je prema rije~ima na{eg sagovornika, znatno uticala na pove}anje cijena izgradnje dionica autoceste na koridoru 5C jeste ugovaranje

poslova sa stranim kompanijama, i to ne s onim kompanijama koje su dale najbolju ponudu nego s drugoplasiranim i skupljim kompanijama. Tako je najbolju ponudu za izgradnju dijela autoceste na dionici Vlakovo - Lepenice ponudio italijanski konzorcij Pizzaroti&C.S.p.A i Salini S.p.A, a posao je dobila turska kompanija Cengiz Insaat. Za izgradnju autoceste u Hercegovini najbolju ponudu dao je splitski

TUNEL VIJENAC
Cijena tunela Vijenac sa 110 miliona eura, sni`ena na realnih 62 miliona
SLOBODNA BOSNA I 14.3.2013.

SKUPO, SPORO, NEODR@IVO...
DIREKCIJA NEUKIH
Sjedi{te JP Autoceste FBiH na ~ijem je ~elu Ensad Kari}

Konstruktor, a posao je dodijeljen ~e{kom OHL-u i doma}im firmama u bh. konzorciju. “Aktuelno rukovodstvo Autocesta FBiH svim silama se trudi da doma}e firme izbace iz posla izgradnje autoceste, a mi smo ~inili sve {to je u na{oj mo}i da im osiguramo dio ‘kola~a’, da ubijedimo banke da ih uvedu u posao“, ka`e na{ sagovornik navode}i kako se i u tom segmentu vidi znatna cjenovna razlika. Naime, najjeftinije dionice, kakva je Kakanj - Drivu{a, radile su firme okupljene
UNOSNI POSLOVI NADZORA

oko bh. konzorcija, ne{to skuplja je mje{ovita kombinacija stranih i doma}ih firmi koje grade dionicu Bija~a - Zirojevi}i, a daleko najskuplja dionica, gdje se barata nestvarnim ciframa, je Vlakovo - Tar~in koju izvodi turski Cengiz. “Navest }u vam jedan konkretan primjer. Posao izvo|enja betonskih radova ugovoren je sa bh. konzorcijem za 24 miliona eura. Za 1,5 miliona eura skuplja je bila {irokobrije{ka kompanija Hering, a austrijski Strabag isti posao bi uradio po cijeni od 37 miliona eura. Dakle, razlika izme|u doma}ih i

Samo na poslove nadzora do sada utrošeno desetak miliona eura!
Ono o ~emu se do sada malo govorilo kad je rije~ o izgradnji koridora 5C jeste izbor i anga`man nadzornog organa, odnosno firmi koje vr{e nadzor prilikom izvo|enja radova i izgradnje pojedinih dionica autoceste. Prema podacima navedenim u analizi ~ije smo dijelove ve} citirali, na dionici Dobrinja Kakanj, nadzor je vr{ila {panska Inocsa u suradnji sa doma}im firmama po cijeni od 650 hiljada eura. Nadzor nad dionicom Kakanj - Bilje{evo ponovo je dodijeljen {panskoj Inocsi za 1,32 miliona eura. Posao nadzora nad izgradnjom tunela Vijenac dobila je hrvatska firma IGH Zagreb za cijenu od 2,3 miliona eura. Na sva tri lota, odnosno poddionice na dionici Vlakovo - Tar~in, posao nadzora dobila je francuska firma Egis, po cijenama koje nikada nisu javno objavljene. Na hercegova~koj dionici autoceste Zirovi}i - Bija~a posao nadzora dobila je britanska kompanija Rougton po cijeni od 2,8 miliona eura.

stranih izvo|a~a u ponudama je i do 40 procenata vi{a cijena“, tvrdi na{ sagovornik navode}i kako zapravo strane kompanije koje dobiju posao na koridoru 5C samo izvo|enje posla daju doma}im firmama, a one pokupe “kajmak“. Tre}i problem, prema mi{ljenju na{eg sagovornika, jeste “prepravljanje“, odnosno pro{irivanje projekata. Kao primjer naveo je izgradnju rondoa na Vlakovu koji nije bio uklju~en u projekat. “To je rondo u dva nivoa, sa ~etiri priklju~na kraka i dva mosta u du`ini nekih 500 metara. Izgradnja tog rondoa ko{tat }e petnaestak miliona eura. Na istoj dionici, dakle Vlakovo - Tar~in, predvi|ena je izgradnja odmarali{ta i benzinskih pumpi, {to do sada nije bio slu~aj, a {to }e ko{tati dodatnih dvadesetak miliona eura. Ako se ovome doda jo{ razlika u cijenama izme|u prvoplasirane italijanske kompanije, koja je bila za 25 miliona eura jeftinija od drugoplasirane turske kompanije koja je dobila posao, i mogu}e u{tede da je napravljena adekvatna revizija projekta, samo na dionici Vlakovo -Tar~in govorimo o u{tedi od sedamdesetak miliona eura“, ka`e na{ sagovornik. Iako se eksplozivno poskupljenje cestogradnje u BiH djelimi~no mo`e opravdati i objasniti rastom cijena gra|evinskog materijala, poskupljenjem nafte i benzina, cjelovito obja{njenje mo`e ponuditi samo ozbiljna i temeljita provjera poslovnih knjiga, finansijskih transakcija i potpisanih i realizovanih ugovora u Javnom preduze}u Autoceste Federacije BiH.
21

14.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

BIJELI DIM IZNAD SKUP[TINE RS-a

MILORAD DODIK je na svoj pedeset i četvrti rođendan (12. marta) dobio novu Vladu RS-a koja bi trebala da mu produži život na političkoj sceni RS-a, međutim sudeći po ekspozeu premijerke ŽELJKE CVIJANOVIĆ i po odabiru ministara nova vlada će biti vlada kontinuiteta; naša novinarka otkriva koje afere se vežu za nove ministre u tek formiranoj Vladi RS-a
Pi{e: MIRHA DEDI]

rekla o tome koji su to prvi koraci budu}e vlade u okon~anju bezna|a u manjem bh. entitetu. Naime, sude}i po reakciji opozicije malo je onih u Republici Srpskoj koji vjeruju da }e nova vlada rije{iti nagomilane stare probleme. Prvenstveno zbog ekspozea u kojem je nova premijerka izme|u redova kazala da }e nova vlada biti vlada kontinuiteta (“nastavi}emo se boriti protiv kriminala i korupcije”) ali i zbog izbora novih ministara, i to uglavnom manje zna~ajnih resora. Izuzetak je Ministarstvo unutra{nji poslova RS-a. Na njegovo ~elo dolazi, kako je SB prva najavila, Radislav Jovi~i}, ~ovjek sa itekako zanimljivom biografijom.

U MUP-u RS-a dolazi kao policajac sa dvadesetogodi{njim iskustvom, ali i kao prognanik iz SIPA-e. Bio je komandir voda odreda specijalne policije, pomo}nik na~elnika za unutra{nju kontrolu u Slu`bi specijalne policije, zatim komandir Jedinice policije za obezbje|enje li~nosti u pokretu, te na~elnik Uprave za za{titu li~nosti i objekata MUP-a RS-a. Obavljao je i du`nost zamjenika komandanta ^edinice za specijalnu podr{ku i na~elnika Slu`be za operativnu podr{ku u SIPA-i, odakle ga je 6. juna 2009. godine smijenio visoki predstavnik Valentin Inzko, pod optu`bom da je prislu{kivao me|unarodne zvani~nike po nalogu vlasti RS-a. Po uki-

eljku Cvijanovi}, novoizabranu premijerku RS-a, u banjalu~kim kuloarima zovu “Dodikova nova rizni~arka“. Iako je Dodikova kasa daleko od one koju je imao Sulejman Veli~anstveni, Cvijanovi}ka je u svom ekspozeu najavila da je spremna da se uhvati u ko{tac sa svim problemima, pa i s deficitom u bud`etu. “Najve}i izazov za ovu vladu }e biti odvajanje ‘`ita od kukolja’”, rekla je premijerka, obja{njavaju}i da }e njen cilj biti da korupciji da ime i prezime. Vlada }e po uzoru na EU, po njenim rije~ima, formirati Tim za borbu protiv korupcije, u sklopu strategija za borbu protiv korupcije 2013.2017. Nova premijerka je odlu~no kazala da ne}e biti ni “mikrofon” ni “zvu~nik” predsjednika RS-a Milorada Dodika, kao {to je isticala opozicija.

@

[TA DONOSI PRVIH STO DANA @ELJKINE VLADE?
Osim najave o vra}anju umanjenih plata u javnom sektoru na prethodni nivo, unapre|enju obrazovnog sistema i uvo|enju finansijske discipline u javnim preduze}ima Cvijanovi}kin ekspoze na ~ak 26 strana nije otkrio koje reforme }e provesti nova vlada u prvih sto dana. Osim isprazne mantre o potrebi brzih rje{enja, revizija, ukidanja “parafisklanih” nameta, Cvijanovi}ka ni{ta konkretno nije
22

@eljka @eljka Cvijanovi}, Cvijanovi}, novoizabrana novoizabrana premijerka premijerka RS-a, RS-a, sude}i sude}i po po njenom njenom ekspozeu ekspozeu ne}e ne}e praviti praviti radikalan radikalan zaokret zaokret u u odnosu odnosu na na D`ombi}evu D`ombi}evu vladu vladu

DODIKOVA NOVA RIZNI^ARKA

SLOBODNA BOSNA I 14.3.2013.

IZABRANA VLADA NOVIH IMPULSA

RADISLAV JOVI^I], DODIKOV PRVI PENDREK, SKUPO NAPLA]IVAO TAJNE INFORMACIJE SIPA-e
DODIKOV DODIKOV RO\ENDANSKI RO\ENDANSKI POKLON POKLON
Nova Nova Vlada Vlada RS-a RS-a po po mjeri mjeri Milorada Milorada Dodika Dodika izabrana izabrana je je na na njegov njegov 54. 54. ro|endan ro|endan

danju odluke, 2012. godine, preuzeo je du`nost {efa Odjeljenja za bezbjednost na Univerzitetu u Banjaluci. U posljednjih godinu dana bio je desna ruka i povjerenik ruskog me{etara Ra{ida Serdarova, koji gradi TE 3 u Ugljeviku, odakle je ina~e Jovi~i}. Javnosti je nepoznato kakva je bila njegova stvarna uloga u Dodikovim poslovima sa Serdarovim. Na{ list je do{ao do odluke koju je potpisao Valentin Inzko, a u kojoj tra`i da Jovi~i} hitno napusti svoj ured u SIPA-i i zabranjuje mu dalji pristup u njega. Inzko je u svom obrazlo`enju naveo da ga smjenjuje jer je postupao izvan zakonskog zapovjednog lanca unutar SIPA-e, da se poslu`io osobljem i tehnikom SIPA-e kako bi obavljao nadzor nad Uredom visokog predstavnika i njegovim osobljem. “Opravdano i osnovano se smatra da se Radislavu Jovi~i}u ne mo`e povjeriti ~uvanje tajnosti takvih informacija zbog ozbiljnih i pouzdanih navoda da se uklju~io u korupciju koja obuhvata primanje nov~anih sredstava u zamjenu za otkrivanje povjerljivih informacija. Slijedom navedenog, Radislav Jovi~i} je ozbiljno ugrozio integritet i profesionalni kredibilitet SIPA-e“, napisao je Valentin Inzko. Upu}eni izvori tvrde da }e Jovi~i} odmah po dolasku u MUP RS-a napraviti velike rezove. Naime, po Dodikovom zahtjevu, smijeni}e nekoliko na~elnika uprava, rukovodilaca centara javne bezbjednosti, ali i dugogodi{njeg direktora policije Gojka Vasi}a. Na njegovo mjesto bi}e, po svemu sude}i, postavljen Zoran Mandi}, sada{nji na~elnik Uprave Kriminalisti~ke policije.

Nova premijerka Srpske ne}e biti meka srca ni prema starim ni prema novim ministrima, gre{ke ne}e opra{tati jer mora dokazati da Milorad Dodik nije pogrije{io u njenom odabiru
14.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

23

BIJELI DIM IZNAD SKUP[TINE RS-a

BO[NJA^KE INTERESE U VLADI RS-a VE]INSKI ZASTUPAJU @ENE
Gorana Zlatkovi}, Lejla Re{i}, Srebrenka Goli}, Maida Ibri{agi}-Hristi} i Jasmin Komi} predstavljaju Bo{njake u Vladi Republike Srpske

Vasi}evu smjenu tra`i li~no Milorad Dodik, koji mu zamjera {to nije izvr{io nekoliko naloga koji su stigli iz vrha SNSD-a a ti~u se kompromitacije osoba koje su kritikovale Milorada Dodika. Radom Jovi~i}a koordinira}e M ilo{ Čubrilovi} Čubri, Dodikov glavni operativac za policijske poslove. Zbog kontroverzne Jovi~i}eve biografije u MUP-u RS-a postoji opravdan strah da bi on mogao izvoditi fingirane akcije na koje Vasi} nije pristajao. Na{ dobro upu}eni izvor tvrdi da se pri izboru novih minisatra prvenstveno vodilo ra~una da budu lojalni i ne iznose afere iz SNSD-a u javnost. Pored starog problema nacionalna kvota, trebalo je zadovoljiti apetite nekoliko struja u SNSD-u. Naime, Radmanovi}, [piri} i Dodik imali su svoje favorite. Me|utim, odabrani su prije svega oni odani i poslu{ni {efu SNSD-a. Iako je profesionalna biografija novog ministra poljoprivrede Steve Mirjani}a izuzetno bogata, jer je bio i ministar za poljoprivredu u posljednjoj jugoslovenskoj vladi Ante Markovi}a, upu}eni izvori tvrde da u njegovom slu~aju nije presudila struka i iskustvo ve} isklju~ivo bliskost s Miloradom Dodikom. Mirjani} je od 1992. do 2004. godine bio direktor beogradske Agrobanke, koja je u posljednjih nekoliko mjeseci pod istragom zbog brojnih malverzacija sa dodjelom vi{emilionskih kredita koji nisu vra}eni. Mirjani} je bio jedan od rijetkih stru~njaka koji se mogao pohvaliti velikim brojem ura|enih biznis projekata na osnovu kojih su dodjeljivani krediti Investicionorazvojne banke RS-a u vrijeme Dodikovog premijerskog mandata. Njegova tarifa za izradu projekta se znala i iznosila je 10 posto vrijednosti kredita. U IRB-u su tvrdili da je mogu}nost dobijanja kredita ve}a ukoliko biznis plan napravi stru~njak Mirjani}.
24

Dakle, za kredit od oko 300 hiljada KM, Mirjani}eva cijena je bila 30 hiljada KM. Ina~e, Mirjani} je rodom iz sela Romanovci kod Gradi{ke i aktuelni je senator Republike Srpske. Goran Mutabd`ija, novi ministar prosvjete i kulture, ro|eni je Sarajlija. Manje je poznat {iroj javnosti. Prije rata radio je u Vazduhoplovnoj vojnoj gimnaziji u Mostaru, a u periodu od 2002. do 2008. godine u Direkciji za civilno vazduhoplovstvo BiH. Od 2009. godine je docent na Filozofskom fakultetu u Palama, gdje je bio {ef Katedre za geografiju, a trenutno je prodekan za nau~no-istra`iva~ki rad Filozofskog fakulteta u Palama. Mutabd`ija je jedini ministar koji dolazi iz isto~nog dijela RS-a. Njegov izbor, je kako tvrde upu}eni, poku{aj da Vlada @eljke Cvijanovi} zadovolji i nepisano pravilo o ravnomjernoj teritorijalnoj zastupljenosti. Novoizabrani ministar zdravlja, hirurg Slobodan Stani} rodom je iz Čajni~a. U NOVI MINISTRI U VLADI RS-a
Slobodan Stani}, Stevo Mirjani}, Maida Ibri{agi}-Hristi}, Goran Mutabd`ija, Radoslav Jovi~i}, Igor Vidovi}

Vladu RS-a dolazi sa pozicije direktora Instituta za javno zdravstvo RS-a. U zdravstvu ga ~ekaju nagomilani problemi i velike dubioze. Stani} }e, osim toga, morati da se anga`uje i oko prikrivanja silnih malverzacija koje je napravio njegov prethodnik Ranko [krbi}. Stani} mu je i dugogodi{nji du`nik jer ga je [krbi} dva puta mimo zakona postavio na mjesto direktora Instituta. Naime, Stani} je ostao na ~elu ovog instituta iako je sud osporio njegov reizbor. Bio je direktor Doma zdravlja u Novom Gradu i filijale Fonda zdravstva u Prijedoru i upoznat je sa svim problemima u ovom sektoru. Za novog ministra ekonomskih odnosa i regionalne saradnje izabran je Igor Vidovi}, najmla|i ministar u Vladi RS-a. Ovaj elektroin`injer od 2009. godine ~lan je UO RTRS, a od 2012. godine i predsjedavaju}i ovog tijela. Za njega se do sada nisu vezivale nikakve afere, osim {to se u kuloarima Vlade podsmje{ljivo komen-

SLOBODNA BOSNA I 14.3.2013.

IZABRANA VLADA NOVIH IMPULSA
Kako je kandidat SDA D `evad Mahmutovi} “kompromitovan“ u javnosti RS-a kao nosilac zlatnog ljiljana, Dodik je morao na brzinu da smisli novo rje{enje. Maidu Ibri{agi}-Hrsti} odabrao je kao nosioca strana~ke legitimacije SNSD-a. Upu}eni izvori tvrde da kao Bo{njakinja nikad ne bi dogurala do te pozicije da nije ~lanica SNSD-a. Dodik je, kako tvrdi na{ izvor, prilikom sastavljanja Vlade morao napraviti i nekoliko kompromisa. Po `elji Neboj{e Radmanovi}a, zadr`ao je @eljka Kova~evi}a na mjestu ministra energetike, iako se smatra da je on najnesposobniji i najkorumpiraniji ministar u svim SNSD-ovim kabinetima. Po istom principu zadr`an je ministar finansija Zoran Tegeltija. Me|utim, zanimljivo je da je za Tegeltiju intervenisala i aktuelna premijerka @eljka Cvijanovi}. Njena urgencija posljedica je ~injenice da joj je Tegeltija u protekle tri godine bio nezamjenjivi partner u nemilosrdnoj borbi protiv D`ombi}a.

EKSPERTSKI TIM ZA UGLJEVIK
Milorad Dodik, Ra{id Serdarov i Radoslav Jovi~i} (krajnje desno)

tari{e da je mla|ahni Igor, koji je ina~e dijete iz mje{ovitog braka, preko no}i postao Hrvat. Vidovi}a je na ovu poziciju “preporu~ila” ~lanska kartica SNSD-a. Pri sastavljanju Vlade Dodik je vodio ra~una da ispo{tuje ustavnu odredbu o nacionalnoj strukturi. Tako se u Vladi RS-a na{la tri ministra iz reda Hrvata i pet iz reda Bo{njaka. I to Gorana Zlatkovi}, ministrica pravde, Lejla Re{i}, ministrica uprave i lokalne samouprave, ^asmin Komi}, ministar nauke i tehnologije, Srebrenka Goli}, ministrica za prostorno ure|enje, gra|evinarstvo i ekologiju i Maida Ibri{agi}Hrsti}, ministrica trgovine i turizma. Odabir Maide Ibri{agi}-Hrsti} napravljen je bukvalno u posljednji ~as. Nova ministrica trgovine i turizma dolazi iz Ministarstvu za prostorno ure|enje, gra|evinarstvo i

ekologiju gdje je bila pomo}nik ministra. Zamijeni}e Bakira Ajanovi}a, koji je bio blizak prijatelj i saradnik smijenjenog Aleksandra D`ombi}a. Ina~e, Dodiku je, kako saznajemo, iz vi{e razloga bilo stalo da u posljednjih godinu i po dana u Vladu RS-a uvede SDA. Naime, Dodik smatra da sa SDP-om Zlatka Lagumd`ije i SBB-om Fahrudina Radon~i}a ne mo`e da povrati stari ugled kod Bo{njaka u RS-u koji su na lokalnim izborima uglavnom glasali protiv SNSD-a. U ve}ini op{tina u RS-u bo{nja~ki glasovi bili su presudni za krajnji izborni rezultat. Dodik smatra da bi preko SDA mogao da povrati i naklonost Turske. Kako navodi na{ dobro upu}eni izvor, upravo iz navedenog razloga ubudu}e }e prvi ~ovjek SNSD-a promijeniti retoriku prema Sarajevu i BiH.

ZAGRLJAJ ZA DRUGA ACU
“Iako su opozicija i pojedini mediji to nastojali predstaviti kao krizu vlasti, mi, ~ak, i Vladu mijenjamo na na~in da sve funkcioni{e, uz odr`anje svih funkcija, bez potresa, bez i najmanjeg zastoja u radu. Srpska ve} odavno funkcioni{e kao jedini stabilan i funkcionalan nivo vlasti u BiH“, kazala je Cvijanovi}eva. Drugim rije~ima, stanje je dobro dokle god je SNSD na vlasti! Cvijanovi}ka je D`ombi}a nakon {to joj je predao du`nost ispratila uz zagrljaj i osmijeh. Na odlasku D`ombi} je upozorio novu Vladu da nema mjesta za opu{tanje. ”[to se ti~e uslova, oni su gotovo identi~ni uslovima u kojima je do{la moja Vlada prije dvije godine. I ova Vlada }e raditi u uslovima ekonomske krize”, kazao je Aleksandar D`ombi}. @eljka Cvijanovi} tvrdi da }e nastaviti D`ombi}evim stopama, ali znatno o{trije. Vidno raspolo`ena zbog osvojenog premijerskog trona, biv{eg predsjednika Vlade ispratila je ”tepaju}i”. ”Sve {to smo do sada radili bio je timski rad. Ja `elim da se zahvalim Aci D`ombi}u za sve do sada, jer bez njegove podr{ke ne bismo imali dobre rezultate. Nadam se da ne}e biti problem da i u budu}nosti sara|ujemo”, poru~ila je Cvijanovi}ka nakon {to je ispratila Aleksandra D`ombi}a iz zgrade Vlade. Upu}eni izvori tvrde da nova premijerka Srpske ne}e biti meka srca ni prema starim ni prema novim ministrima. Gre{ke ne}e opra{tati jer se mora dokazati da ima snage za nove impulse i da Milorad Dodik nije pogrije{io u procjeni kada je izabrao za premijerku.
25

UVRIJE\EN I PONI@EN

Džombić odbio Dodikovu “milostinju”!
Aleksandar D`ombi}, nakon {to je pometen sa mjesta premijera Republike Srpske, dobio je od {efa SNSD-a Milorada Dodika obe}anje da }e se brinuti za njega, te da se nakon odlaska sa ove pozicije ne}e na}i na ulici. Dodik je D`ombi}u kazao da namjerava da ga smjesti u Vije}e ministara BiH i to na poziciju koju trenutno obavlja kadar SDS-a Mirko [arovi}. Odlazak [arovi}a sa funkcije ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, na kojoj je proveo ne{to vi{e od godinu dana, za Dodika je zavr{ena stvar. Me|utim, uvrije|eni i poni`eni D`ombi}, iza ~ijih le|a je donesena odluka o smjeni Vlade RS-a, odbio je Dodikovu milostinju. Preko strana~kih emisara Do14.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

dika je poslao do |avola i poru~io da mu od njega vi{e ne treba ni{ta, te da se mo`e brinuti sam o sebi. Ina~e, kako na{ dobro obavije{ten izvor iz SNSD-a tvrdi, nakon smjene Vlade RS-a, nepovjerenje me|u najvi{im funkcionerima vladaju}eg SNSD-a postalo je ogromno dok se podjele u ovoj stranci naprosto vi{e ne mogu sakriti. Jaz izme|u nekoliko frakcija koje postoje u SNSD-u postao je toliko veliki da je Miloradu Dodiku po~eo da zadaje ozbiljne glavobolje. Naime, u SNSD-u postoje najmanje tri frakcije i to Milorada Dodika, Neboj{e Radmanovi}a i Igora Radoji~i}a i Aleksandra D`ombi}a. Nakon imenovanja @eljke Cvijanovi} i odabira novih ministara, sukob me|u njima postao je gotovo nepomirljiv.

ZA[TO SE SREDOJE NOVI] NE @ELI BAVITI SVOJIM POSLOM

Ministar civilnih poslova BiH SREDOJE NOVIĆ objavio je nedavno da u parlamentarnu proceduru više neće upućivati Prijedlog zakona o protuminskom djelovanju, nakon što su zastupnici iz Republike Srpske glasali protiv njegovog usvajanja; neuređena zakonska regulativa najviše pogoduje vječitom direktoru BHMAC-a DUŠANU GAVRANU, čiji dugogodišnji kriminal nije za posljedicu imao samo povlačenje inozemnih donatora nego i gubitak ljudskih života

SRPSKI MONOPOL NA MINIRANJE I DEMINIRANJE
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

akon vi{egodi{njih opstrukcija u Parlamentu BiH dr`avni ministar civilnih poslova Sredoje Novi} nedavno je izjavio da u skup{tinsku proceduru vi{e ne}e upu}ivati Prijedlog zakona o protuminskom djelovanju, koji je podijelio ~ak i zastupnike iz njegovog SNSD-a. U razgovoru s novinarima dnevnog lista Press ministar Novi} se jednako tako distancirao od kriminaliziranog menad`menta Centra za uklanjanje mina BiH (BHMAC) i Komisije za deminiranje, tvrde}i kako nije nadle`an za njihov rad, unato~ ~injenici da i jedni i drugi djeluju u sastavu Ministarstva civilnih poslova BiH. Ne osporavaju}i upozorenja da }e neusvajanje dr`avnog zakona o protuminskom djelovanju zasigurno utjecati na strane donatore koji, u nedostatku sredstava iz prora~una BiH, jedini financiraju projekte deminiranja, Novi} je na koncu ipak odaslao jasnu poruku da se ne}e mije{ati u svoj posao. [to je, opet, jo{ jedna perfidna podvala Novi}a i njegovih politi~kih istomi{ljenika, budu}i da zakonski do kraja nedefinirani poslovi deminiranja ponajvi{e odgovara du`nosnicima iz Republike Srpske, koji u cijelosti kontroliraju tu oblast. U tom smislu nije nimalo slu~ajno da, iako se u RS-u nalazi svega dvadeset posto miniranih povr{ina, ~ak 80 posto deminerskih poslova u BiH obavljaju kompanije iz tog entiteta, uglavnom sa Pala.

N

JEDNOGLASNA PODR[KA IZ RS-a
Zbog protivljenja srpskih zastupnika u Parlamentu BiH i odustajanja ministra Novi}a od predlo`enog zakona, na ~elu BHMAC-a i dalje ostaje Du{an Gavran

KOLIKO JE KO[TALO RU[ENJE ZAKONA
Posljednji poku{aj da Prijedlog zakona o protuminskom djelovanju dobije podr{ku dr`avnih parlamentaraca propao je prije mjesec dana, jer su zastupnici iz Republike Srpske odbili da za njega glasaju. Zanimljivo je da je predsjednik RS-a Milorad Dodik, optu`uju}i po~etkom januara politi~ke
26

protivnike za ru{enje istog zakona, javno prozvao zastupnika SDS-a u Zastupni~kom domu Parlamenta BiH Darka Babalja da je primio mito od 15.000 KM kako bi stopirao usvajanje predlo`enih rje{enja (premda nije naveo od koga je Babalj primio novac, Dodik je jasno aludirao na direktora BHMAC-a Du{ana Gavrana). Kada se, me|utim, Prijedlog zakona o protuminskom djelovanju sredinom februara na{ao na dnevnom redu sjednice Zastupni~kog doma, protiv nije bio samo SDS-ovac Darko Babalj nego i zastupnik SNSD-a Drago Kalabi}, {to je
SLOBODNA BOSNA I 14.3.2013.

PROTUMINSKO ILI PROTUSRPSKO DJELOVANJE
izazvalo `u~nu raspravu izme|u njega i strana~ke kolegice Du{anke Majki}, koja je lobirala za usvajanje. No, kakvi god bili motivi zbog kojih su zastupnici iz RS-a u dr`avnom Parlamentu zaustavili usvajanje zakona (vo|eni osobnim interesima ili zbog protivljena uspostavi novih dr`avnih agencija), izvjesno je kako }e u takvoj situaciji profitirati direktor BHMAC-a Du{an Gavran i njegovi najbli`i suradnici. O kriminalnom poslovanju menad`menta BHMAC-a, koje ve} mjesecima istra`uju inspektori SIPA-e, Slobodna Bosna je pisala u vi{e navrata, ali se ~ini kako njihovim malverzacijama nema kraja. Najnoviji je primjer {timanje poslova na tenderu Europske komisije i ponovno favoriziranje deminerskih kompanija sa Pala: DOK-ING i Stop Minesa.

TAJNI ORTAK GAVRAN
Ranije smo objavili da je tajni ortak u deminerskoj tvrtki DOK-ING sa Pala upravo Du{an Gavran, dok se kao glavni menad`er pojavljuje Josip Tuli~i} iz Hrvatske, koji uop}e nema radnu dozvolu u BiH. Posao vrijedan blizu 1,3 milijuna eura dobijen je tako da je tendersku dokumeAGENCIJA ZA PROTE@IRANJE KORUPCIJE

PORAZNA STATISTIKA
Iako je u RS-u samo 20 posto miniranih povr{ina, ~ak 80 posto deminerskih poslova obavljaju kompanije iz tog entiteta

Neđo Kojić, sin Radomira Kojića i zet Srete Pekića, kandidat za pomoćnika direktora Agencije za policijsku podršku BiH
Sjedi{te deminerske kompanije DOKING nalazi se na Palama, u poslovnom prostoru ~iji je vlasnik Sreto Peki}, zamjenik direktora Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije Seada Lisaka. Prije dva mjeseca smo objavili kako je Du{an Gavran svom poslovnom ortaku Peki}u dao na kori{tenje slu`beno vozilo BHMAC-a, a najnovije informacije iz izvora bliskih SIPA-i upu}uju da je Peki} od Centra za uklanjanje mina kupio jo{ jedan automobil, dakako na ranije dogovorenoj licitaciji, po cijeni znatno ni`oj od stvarne vrijednosti. No, kako je Sreto Peki} u prijateljskim odnosima i sa Radomirom Koji}em, ~iji je sin o`enio njegovu k}erku, zamjenik se direktora Agencije za prevenciju korupcije preventivno pobrinuo i za svog zeta. Tako je Peki}, nedavno, u dogovoru s direktorom Agencije za policijsku podr{ku Rahmijom Hod`i}em, na upra`njeno mjesto pomo}nika direktora u Agenciji za prevenciju korupcije predlo`io Milenka Gruji}a. Transfer Gruji}a dogovoren je kako bi se na njegovu funkciju pomo}nika direktora u Agenciji za policijsku podr{ku postavio mladi Ne|o Koji}, kojeg je u dr`avnu policijsku agenciju ranije zaposlio utjecajni tata Radomir Koji}.

Radomir Koji}

ntaciju, po Gavranovom nalogu, uradio Tarik [erak, ina~e {ef Odjela za projekte u BHMAC-u, a potom kao ~lan Komisije sudjelovao u izboru izvo|a~a radova. U znak zahvalnosti za obavljeni posao, Du{an Gavran je u DOK-ING-u odmah zaposlio [erakovu blisku “prijateljicu“ A du Grada{~evi}. Istodobno je za novu direktoricu kompanije sa Pala postavljena Neda Gvozdenovi}, koja je ranije radila u firmi Unipak, ~iji je vlasnik Radomir Koji}. Doda li se tome da je i DOK-ING zapravo pravni sljedbenik Koji}eve nekada{nje firme Prom 1, posve je jasno ~ije kompanije ve} godinama dr`e monopol nad svim deminerskim poslovima. Recimo i da su protiv DOK-ING-a sudske tu`be podnijela osmorica biv{ih uposlenika, koji tra`e isplatu zaostalih pla}a i doprinosa (za godinu i pol dana) i povratak na stara radna mjesta. Budu}i da je sudski proces koji se vodi pred Sudom na Sokocu ve} u zavr{noj fazi, gotovo je posve izvjesno da }e zna~ajna sredstva koje je Europska komisija dodijelila za deminiranje, na koncu biti potro{ena za izmirenje dugovanja prema radnicima kompanije DOK-ING. Osim toga, odmetnuti je direktor BHMAC-a kompaniji u kojoj je i sam jedan od suvlasnika ve} dao projekat za tehni~ko izvi|anje terena (povr{ine 70 tisu}a ~etvornih metara) kod Ugljevika, koji se uop}e ne nalazi na listi prioriteta za 2013. godinu. Istodobno se prioritetni projekti ~i{}enja zemlji{ta od smrtnosnih mina PROM, koje su u poslijeratnom razdoblju odnijele najvi{e ljudskih `rtava, i dalje guraju u stranu.
27

14.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

ZABORAVLJENI ZLO^IN(AC)

JANKOVI]: Mladi}ev obavje{tajac za
Beogradski fond za humanitarno pravo nedavno je podnio krivičnu prijavu protiv pukovnika Vojske RS-a RADOSLAVA JANKOVIĆA tereteći ga za pomaganje tokom genocida u Srebrenici; naš suradnik otkriva ko je pukovnik Janković i kakvu je ulogu imao uoči i tokom masovnih pogubljenja više od sedam hiljada ljudi u UN-ovoj zaštićenoj zoni Srebrenica
28

Pi{e: \URO KOZAR

ukovnik Radoslav Jankovi} je artiljerijski oficir, protivavionac, koji je dugo slu`bovao u Lukavici i `ivio u Sarajevu. Kad je do{lo do disolucije SFRJ, on se u ~inu majora priklju~io Vojsci pod zapovjedni{tvom Ratka Mladi}a i promijenio fah.
SLOBODNA BOSNA I 14.3.2013.

P

PUKOVNIK BEZ KAZNE
“NEMO]NI” HOLAN\ANI
Genocid nad stanovnicima za{ti}ene zone UN-a obavje{tajno i logisti~ki je pripreman mjesecima unaprijed

Jankovi}eva negativna uloga posebno je do{la do izra`aja u vezi sa genocidom nad Srebreni~anima 1995. Njemu je Mladi} prije napada na za{ti}enu zonu naredio da prikupi relevantne podatke o gotovosti Holandskog bataljona UN-a, poznatijim pod imenom Da~bat i, posebno, o vojni~kim sposobnostima zapovjednika tog

i neuvje`bano, protivavionske rakete neupotrebljive, oklopni transporteri bez mitraljeza, a nedostajalo je goriva i municije. Kao obavje{tajac, Jankovi} je osobno doprinio da Da~bat bude znatno oslabljen, jer je po njegovoj komandi VRS-a mjesecima ometala snabdijevanje i smjenu ljudstva u bazi UN-a u Poto~arima. A

HOLANDIJA HOLANDIJA JE JE OSLOBODILA OSLOBODILA KARREMANSA, KARREMANSA, HO]E HO]E LI LI I I SRBIJA SRBIJA JANKOVI]A JANKOVI]A
Nazdravljanje Nazdravljanje srpskih srpskih ii holandskih holandskih oficira oficira nakon nakon pada pada Srebrenice Srebrenice

Pukovnik Radosav Jankovi} mjesecima je prije napada na Srebrenicu derne~io sa holandskim pukovnikom Karremansom i provjeravao spremnost holandskih vojnika da za{tite Srebrenicu!

zadu`en za “pijanke“ sa Holan|anima
Umjesto protivavionskim topovima, po~eo se baviti obavje{tajnim radom u Glavnom {tabu VRS-a gdje mu je jedno vrijeme bio {ef pukovnik Petar Salapura, pa general Zdravko Tolimir, da bi se u drugoj polovini prebacio u Mladi}evu nadle`nost. Bio je ne samo obavje{tac ve} i prevodilac, budu}i da je dobro govorio engleski jezik. Mladi} je u njega imao veliko povjerenje, pa ga je vodio sa sobom na sve sastanke koje je imao s predstavnicima UNPROFOR-a.
14.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

bataljona Thomasa Karremansa. Jankovi}evi podaci o tome obradovali su Mladi}a, jer je saznao da je moral Holan|ana nizak a gotovost jo{ gora, te da je njihov zapovjednik zapravo birokrat u uniformi bez dovoljno odlu~nosti, hrabrosti i s niskom razinom vojni~ke ~asti.

PODMITILJIVI KARREMANS
Da~bat je trebao imati 700 vojnika, a imao je 460. Ljudstvo mu je bilo neiskusno

Karremans je to tolerirao, smatraju}i da mu ve}a borbena gotovost i ne treba, jer se ne}e mije{ati u svoj posao! Po Mladi}evoj instrukciji, Jankovi} se zbli`io s pukovnikom Karremansom sastaju}i se s njim i mimo slu`benih razgovora, najvi{e u hotelu Fontana u Bratuncu. Obavje{tajca je najvi{e interesiralo da li }e Holan|anin, kad po~ne op}i napad VRS-a na Srebenicu, zatra`iti zra~nu podr{ku svom ljudstvu od NATO-ove baze u Avianu
29

ZABORAVLJENI ZLO^IN(AC)
u Italiji. Poslije dosta gozbi, pa i orgijanja Jankovi} je zaklju~io da Karremans ne}e praviti probleme i da }e Da~bat biti nijemi promatra~ zarobljavanja, odvo|enja i likvidiranja Bo{njaka.

SVJEDO^ENJE FRANKENA
Bila je to dobro ura|ena obavje{tajna procjena, jer Holan|ani, onda kad su trebali da za{tite ljude iz za{ti}ine zone 11. jula 1995. i poslije, nisu ni prstom mrdnuli da bi nekog Srebreni~ana spasili od pogubljenja. Čak i onda kad je prevodilac Hasan Nuhanovi} preklinjao da svog oca i brata skloni u bazu UN-a u Poto~arima, jer im je prijetila smrt, plavci nisu popustili. Toliko PENZIONERSKI DANI

Janković se nakon rata odselio u Beograd, gdje i danas živi
Pukovik Radoslav Jankovi} sada ima 62 godine i vojni je penzioner. Poslije zavr{etka rata demobiliziran je u VRS-u i oti{ao da `ivi u Beograd odakle je ~etiri godine i dobijao pla}u. Njegova supruga, ina~e slikarica, ro|ena je Beogra|anka i naslijedila je stan svojih roditelja u kojem `ive Jankovi}i. Radoslav Jankovi} je imao i stan u Sarajevu, ali nije poznato da li je tra`io njegov povrat ili se, shvataju}i svoju zlo~ina~ku ratnu pro{lost, preselio u anonimnost.

KRIVI^NA PRIJAVA PROTIV JANKOVI]A
Nata{a Kandi}, predsjednica beogradskog Fonda za humanitarno pravo

je Karremans po{tovao Mladi}a i Jankovi}a, ili se pla{io njihove reakcije. S Karremansom je u tom dru`enju u “Fontani“ sudjelovao i holandski oficir Robert Franken, koji se ovih dana na su|enju Radovanu Karad`i}u u Ha{kom tribunalu sjetio Radoslava Jankovi}a. Rekao je da mu je upravo Jankovi} zabranio da pripadnici Holandskog bataljona, nakon pada Srebrenice 11. jula 1995., prate konvoje. Tako su kolone kamiona sa 7.000 zarobljenih Bo{njaka nesmetano i bez svjedoka krenule prema mjestima pogubljenja, u op}inama Bratunac, Zvornik i drugim.

KOLEGA BEARE I POPOVI]A
Franken tada od Jankovi}a nije tra`io obja{njenje odluke o zabrani pra}enja konvoja, jer mu, kako je rekao u Tribunalu, ni{ta nije bilo sumnjivo. Njemu je re~eno da je to samo evakuacija da bi se “prekinula muslimanska djejstva iz za{ti}ene zone“. I dok su danima poslije odlaska konvoja iz Srebrenice trajale masovne likvidacije zarobljenika, dotle su se Karremans, Franken i drugi oficiri “Da~bata“ ~astili u hotelu “Fontana“ i tako sve do povla~enja Holan|ana iz Poto~ara, krajem jula 1995. godine. Prema krivi~noj prijavi beogradskog Fonda za humanitarno pravo, pukovniku
30

Radoslavu Jankovi}u se na teret stavlja pomaganje u planiranju i izvr{enju genocida nad Bo{njacima iz Srebenice u julu 1995. godine. Zbog iste pravne kvalifikacije Ha{ki tribunal je prvostupanjskom presudom do`ivotnim zatvorom kaznio dvojicu Jankovi}evih kolega kosovaca, potpukovnika Vujadina Popovi}a i pukovnika Ljubi{u Bearu. Uz njih, progla{ena su krivim i osu|ena jo{ petorica oficira ~lanova Glavnog {taba VRS-a uz konstataciju da je zarobljavanje i likvidiranje Bo{njaka iz Srebrenice planirao i realizirao Glavni {tab VRS-a. Zbog toga se, uz ostalo, sudi Radovanu Karad`i}u i Ratku Mladi}u. Radoslav Jankovi} je, po podnesenoj prijavi, dio zlo~ina~ke organizacije ~ija se krivica mo`e lako dokazati. Tim prije jer se i u optu`nici protiv generala Zdravka Tolimira na vi{e mjesta spominje i Jankovi}eva uloga u pripremi napada na Srebrenicu i likvidaciji zarobljenika. Tolimiru bi se u Ha{kom tribunalu uskoro trebala izre}i prvostupanjska presuda, a tu`iteljstvo je zatra`ilo kaznu do`ivotnog zatvora. Ostaje da se vidi kako }e, na temelju krivi~ne prijave protiv pukovnika VRS-a Radoslava Jankovi}a, postupiti beogradsko Tu`iteljstvo za ratne zlo~ine. Da li }e biti dosljedno i objektivno na na~in kako to javno isti~e tu`itelj Vladimir Vuk~evi}.
SLOBODNA BOSNA I 14.3.2013.

SKANDAL NEDJELJE

I pekar i ljekar i apotekar

Protiv šefa tuzlanskih inspektora Besima Durakovića podneseno na desetine prijava i primjedbi zbog nezakonitog rada?!
Pi{e: NEDIM HASI]

akon {to smo u pretpro{lom broju Slobodne Bosne objavili dokumente koji ukazuju kako je Besim Durakovi}, {ef Kantonalne inspekcije Tuzlanskog kantona, plagirao magistarski rad, na{a je redakcija zatrpana pismima ~italaca koji ukazuju na rad prvog tuzlanskog inspektora, ali i krivi~ne prijave koje su ve} godinama upu}ivane tamo{njem Tu`iteljstvu. Podsjetimo, objavili smo faksimil magistarskog rada koji je kandidatkinja Sne`ana Vu~kovi} branila 2005. godine u Beogradu na tamo{njem Ekonomskom fakultetu 2005. godine. Rad pod naslovom Javni sektor u zemljama u tranziciji Vu~kovi}eva je odbranila pod mentorstvom profesora Bo`idara Cerovi}a. Pet godina kasnije, na Ekonomskom fakultetu u Tuzli, Durakovi} brani magistarski rad naslovljen sa Inspekcijski nadzor u funkciji pove}anja efikasnosti javnog sektora u FBiH. U dokumentima koji su u posjedu SB, ~ak i povr{nim ~itanjem mo`e se vidjeti kako su kopirane cijele re~enice i pasusi. No, i pored toga komisija pred kojom je “branjen“ rad, odlu~ila je da Durakovi}a promovira u magistra. No, vratimo se dokumentima koje u redakciju {alju ~itatelji. Tako se tvrdi da je Durakovi} po dolasku u inspekciju doveo sebi odane ljude iz vremena dok je obavljao du`nost ministra trgovine, izme|u ostalog, i tri sekretarice, iako su ta mjesta ve} bila popunjena. Dalje, u 2007. i 2008. godini primljeno je tridesetak inspektora a tvrdi se da niti jednom nije primljen najbolje rangirani kandidat. U prijavama se spominju razli~iti slu~ajevi oduzimanja robe za koju ne postoje zapisnici niti se, kako se navodi, zna gdje je zavr{ila. Spominju se oduzeti {leperi, stoka, autodijelovi i sli~no, ali i razne malverzacije sa putnim nalozima, kupovinom novih automobila, ra~unima za gorivo, ra~unima za servisiranje slu`benih vozila te, {to je potpuno neshvatljivo, mobbingom nad Albancima, vlasnicima pekara u tom dijelu BiH. No ono {to je najskandaloznije od svega jeste tvrdnja da golem dio oduzete robe, prije svega mesa i mesnih prera|evina, zavr{ava u kuhinji
14.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

N

BESIM DURAKOVI]
Te{ke optu`be na ra~un prvog ~ovjeka tuzlanskih kantonalnih inspektora

hotela u Gra~anici za koji se tvrdi da je navodno u Durakovi}evom vlasni{tvu?! Naime, u jednoj od prijava upu}enih kantonalnom tu`itelju [evalu Ba{i}u stoji kako je u izvje{taju o radu Kantonalne uprave za inspekcijske poslove iz decembra 2008. godine zaklju~eno da je Veterinarska inspekcija izuzela i uni{tila vi{e od pet tona svje`eg mesa vrijednog 52 hiljade maraka. U krivi~noj prijavi stoji da meso nije uni{teno nego je zavr{ilo u raznim ugostiteljskim objektima a ukupna vrijednost takve robe je 209 hiljada maraka. Kada

smo ve} kod hotela u Gra~anici, tvrdi se i da su u njemu spavali inspektori iz drugih dijelova Federacije, po nalogu federalnog {efa inspekcije Ibrahima Tirka, te da su nakon toga hotelu pla}eni vi{estruko uve}ani ra~uni od uobi~ajenih. Kona~no, tvrdi se kako inspekcija nije u~inila ni{ta da se iz prodaje ukloni so iz Austrije koja je prodavana na tr`i{tu kao tuzlanska. Direktor tuzlanske Solane Izudin Kapetanovi} zbog toga je reagirao nekoliko puta a cijeli slu~aj valjda kasnije preuzela SIPA, ali do sada nije poznato da li je i kako istraga okon~ana.
31

KAZANI

U oktobru 1993. godine, vojnici pod komandom odmetnutog bandita MUŠANA TOPALOVIĆA CACE zvjerski su ubili tridesetak Sarajlija u jami KAZANI na Trebeviću; dvadeset godina kasnije, potpredsjednik Federacije BiH SVETOZAR PUDARIĆ inicirao je gradnju spomenika Sarajlijama koji su ubijeni samo zato što su se zvali i prezivali “drugačije“

INICIJATIVA SARAJEVSKIH VLASTI

IZGRADIMO SPOMENIK NA KAZANIMA
Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

“E, bo`e, kako je Caco bio dobar momak! Veseo, uvijek spreman pomo}i, uljudan. Samo mu daj bubnjeva i gitare. Volio je kad sjednemo negdje u kafanu... Onda je svog jarana, mog jedinca Predraga, sedam puta ubo no`em, njegov vojnik Samir Bejti} mu ~eli~nom {ipkom slomio obje ruke i noge, a drugi vojnik Husein Hod`i} mu odrezao glavu... A uvijek prije rata kod mene do|e Caco i ka`e: ‘^ika Momo, mogul’ opet uzeti auto, trebamo svirati?‘ A ja ka`em, ama, uzmi Caco, vozi moj Caco, vozi...” Ovako nam je, prije tri godine, pri~ao 71-godi{nji penzioner Mom~ilo [alipur dok smo s njim i{li ka mrtva~nici gdje je kona~no, nakon vi{e od deceniju duge potrage, trebao preuzeti posmrtne ostatke svog sina Predraga. Predraga, sarajevskog Srbina, vojnika Armije BiH, u oktobru 1993. zvjerski je ubio njegov predratni ku}ni prijatelj i ratni komandant Mu{an Topalovi} Caco.

za{titu. Sredinom oktobra 1993. godine, po naredbi Mu{ana Topalovi}a, vojnici iste brigade u kojoj je bio Predrag odveli su ga iz stana, zajedno sa kom{ijom Branislavom Radosavljevi}em. I Predrag i Branislav su dan kasnije, nakon mu~enja, izmasakrirani i ba~eni u Kazane, jamu na sarajevskoj olimpijskoj planini Trebevi}, blizu linije fronta sa Vojskom RS. Predragovo truplo i glava izvu~eni su mjesec dana kasnije iz Kazana, a identificirala ga je supruga Katarina. Nakon toga je napustila grad i

vi{e se nikada nije vratila u Sarajevo. Me|utim, ko zna za{to, Predragovo tijelo sahranjeno je na pomo}nom terenu sarajevskog stadiona Ko{evo pod oznakom NN-24. Ostaci su kona~no identificirani i predani porodici prije tri godine kako bi bili dostojno sahranjeni. Prema evidenciji sarajevske policije od 5. aprila 1992. do 31. decembra 1994. godine, koja je kontrolirala tri op}ine, u gradu je ubijeno oko 110 Srba. Prema izvorima Ha{kog tu`ila{tva, koje je tretiralo sva ubistva na podru~ju koje je kontrolirala sarajevska policija, ukupno je ubijeno 836 civila srpske nacionalnosti van ratnih dejstava. Tridesetak ljudi ubijeno je na Kazanima. Kada su vlasti u Sarajevu kona~no shvatile {to se de{ava, da se brigada pod Topalovi}evom komandom odmetnula i da pored plja~ke terorizira i odvodi iz stanova nevine osobe, odlu~ili su da ga uhapse. Devet vojnika i policajaca poginulo je u akciji 26. oktobra 1993. godine u poku{aju hap{enja Topalovi}a. Mladi}i su zarobljeni te na najbrutalniji na~in izmasakrirani i ubijeni, a Topalovi} je kona~no uhap{en i ubijen dan kasnije u poku{aju bijega. Od 1994. do danas za zlo~ine na Kazanima, na kazne od 10 mjeseci do {est godina zatvora, osu|eno je 14 vojnika Armije BiH. Mnogi smatraju da su neke ubice sa Kazana jo{ na slobodi. Broj ubijenih na Kazanima do danas nije zvani~no utvr|en. Iz jame na Kazanima nakon rata izva|eni su ostaci 29 osoba, a identificirano je tek desetak `rtava.

UPRLJANI OBRAZ
Dvadeset godina kasnije, potpredsjednik Federacije BiH Svetozar Pudari} obznanio je inicijativu o izgradnji spomenika nevino stradalima na Trebevi}u. Ka`e da je to dug `rtvama, ali i gradu koji je zbog toga zlo~ina na neki na~in bio osramo}en

PREDRAG, NN-24
Kada je po~ela opsada Sarajeva, Predrag i njegova supruga Katarina ostali su u gradu, a k}erku su izmjestili kod bake i djeda van grada. S obzirom da je bio slabog vida, Predrag je prvo vozio kombi a nakon {to je ranjen, raspore|en je u Civilnu
32

ZLO^INAC, A NE HEROJ
Mu{an Topalovi} Caco bio je jedan od vi|enijih ratnih komandanata opkoljenog Sarajeva
SLOBODNA BOSNA I 14.3.2013.

[AMAR NA OBRAZU SARAJEVA

Nije pitanje treba li ve} kada }e biti izgra|en spomenik; posveta ubijenim Sarajlijama nije politika ve} pitanje ~asti glavnog grada BiH

DUGA POTRAGA ZA ISTINOM
Porodica mu~ki ubijenog Predraga [alipura nakon decenijske potrage tek je prije tri godine uspjela dostojno pokopati njegove posmrtne ostatke

14.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

33

KAZANI
tokom opsade. “[to se mene ti~e, spomenik je do sada ve} trebao biti podignut. Ipak i uz najbolju volju Gradskog vije}a, odre|ene procedure koje se u ovom slu~aju trebaju ispo{tovati, zahtijevaju vi{e vremena. Na Gradu je sada da formira `iri koji }e raspisati pozivni konkurs kako bi na osnovu ideja koje }e pristi}i putem konkursa, do{li do idejnog rje{enja za spomen-obilje`je. Od Gradskog vije}a i Uprave zavisi brzina. Ja }u biti tu i dalje da podsti~em, podsje}am i pomognem, ali odgovornost je na izabranim predstavnicima Grada”, ka`e Pudari} za SB. On smatra da je Sarajevo spremno za gorku pilulu suo~avanja sa sopstvenim zlo~inima i zlo~incima. “Da, `elim vjerovati da je moje Sarajevo spremno da se suo~i sa svojom pro{lo{}u. Neko je morao napraviti prvi korak i prekinuti ovaj lanac ti{ine i podjela. Insistiranje na principu podjela dovelo je do toga da smo ve} 17 godina taoci politike prikrivanja zlo~ina u kojem je uprljan obraz svih nedu`nih gra|ana ovog grada. Krenuli smo putem kojim niko do sada nije i{ao i to je razlog zbog kojeg dolazi do burnih reakcija. Ljudi su mnogo puta izmanipulisani, vjerujem i da postoji jo{ uvijek odre|ena doza straha, ali ovo je na{a obaveza prema `rtvama i prema njihovim porodicama. Sarajlije to znaju.“ I gradona~elnik Sarajeva Alija Behmen ka`e kako u gradu postoji politi~ka volja, ali i moralna potpora da se obilje`i mjesto stradanja nevinih ubijenih ljudi. ”Obilje`avanje ovog strati{ta predstavlja na{ dug prema ubijenima i njihovim porodicama, kao i dokaz da istina nema alternativu. Sarajevo je uvijek bilo mjesto po{tovanja i nerijetko ljubavi, a na{a spremnost da se sjetimo `rtava i osudimo zlo~ine je zalog za normalnu, ljudsku budu}nost”, ka`e Behmen za SB. Porodice `rtava tako|er podr`avaju Pudari}evu inicijativu. No, tra`e da No tra`imo da tekst koji }e stajati na njemu napi{e neko iz Republike Srpske, ne `elimo da to radi bilo ko iz Sarajeva”, ka`e za na{ list Milan Mandi}, predsjednik Udru`enja nestalih Srba Sarajevsko-romanijske regije. “@elimo da na spomeniku stoji tekst koji ne}e biti uvredljiv ni za koga, ali isto tako da u njemu jasno bude napisano ko ih je ubio, koja vojska i da se na|u imena svih stradalih.”

OPOMENA ZA BUDU]NOST
Ipak, postoje i druga~ija mi{ljenja, ona protiv gradnje spomenika i naj~e{}e se mogu pro~itati na forumima internetskih portala. Iako je podr{ka u Sarajevu gradnji spomenika jasna, skoro u isto vrijeme stigle su i najave gradnje spomenika poginulim srpskim vojnicima koji su Sarajevo dr`ali u opsadi. Spomenik bi se, kako se tvrdi, trebao graditi koji kilometar dalje od Kazana. Stoga su neke od reakcija javnosti bile takve da se podr{ka gradnji spomeniku na Kazanima po~ela uvjetovati zabranom gradnje obilje`ja srpskim vojnicima. Pri~a o suo~avanju sa ratnim zlo~inima u glavnom gradu BiH, na Kazanima gdje su stradale Sarajlije koji nisu bili Bo{njaci, tako je opet bez ikakve potrebe politizirana. Me|utim, gradona~elnik Behmen ne dopu{ta takva razmi{ljanja, tvrde}i kako se radi o moralnom a nikako o politi~kom pitanju. “Ovo }e biti prvi projekt obilje`avanja strati{ta u gradu Sarajevu, a ~ije `rtve nisu poginule od granata ili snajpera. Ovo je ne{to {to grad Sarajevo treba obilje`iti, jer ono {to se de{avalo na Kazanima je apsolutni neposluh jednog dijela Armije RBiH. Ne}e to biti nikakav obelisk, to }e biti plo~a koja }e na indikativan na~in pokazati {ta se desilo ‘93. na Kazanima. Tu su stradali nedu`ni gra|ani Sarajeva svih nacionalnosti, najvi{e Srbi. Veoma sam `alostan {to se to desilo u mom gradu”, ka`e Behmen. Za Milana Mandi}a, pak, spomen-obilje`je na Kazanima trebalo bi biti opomena budu}im generacijama. “Za porodice to ne}e biti neka velika satisfakcija po{to ljudi nisu jo{ prona{li sve posmrtne ostatke svojih ~lanova porodica. Me|utim, to }e mnogo zna~iti za mladi nara{taj, za na{u djecu, kao opomena {ta je bilo i {ta se nikad vi{e ne bi smjelo desiti“, nagla{ava Mandi} i zaklju~uje: “Ono {to mi `elimo jeste da se u gradu Sarajevu napravi Memorijalni centar koji }e podsje}ati i opominjati na ono {to se de{avalo tokom rata. Znam da je prostor za tako ne{to te{ko na}i, ali park u sredi{tu grada je vlasni{tvo Pravoslavne crkve, to je zemlji{te koje su joj 1945. godine oduzele komunisti~ke vlasti. Na tom prostoru bi trebalo napraviti memorijal koji }e opominjati da nam se takvo {to vi{e nikada ne smije desiti.“
SLOBODNA BOSNA I 14.3.2013.

MOMČILO ŠALIPUR: Mog jedinca Predraga je sedam puta ubo nožem njegov vojnik Samir Bejtić, čeličnom šipkom mu slomio obje ruke i noge, a drugi vojnik Husein Hodžić mu odrezao glavu...
idejno rje{enje ne pravi Komisija, nego da oni sami odrede tekst i izgled spomenika koji }e podsje}ati na njihove `rtve. “Mi smo za to da se spomenik kona~no napravi.

34

ZEMUNSKI KLAN
[OKANTNO [OKANTNO

Brena Brena je je sa sa drugim drugim sinom sinom Viktorom Viktorom bila bila na na snajperskom snajperskom ni{anu ni{anu otmi~ara otmi~ara dok dok je je Boba Boba tr~ao tr~ao sa sa punom punom kesom kesom para para

Knjiga “Otmice zemunskog klana” je šokantno svjedočenje MILETA NOVAKOVIĆA, pukovnika srbijanske policije, o odredu smrti koji je sijao strah Srbijom u periodu od 2000. do 2003., izvršio tridesetak ubistava, prodao na stotine tona heroina, ubio premijera ZORANA ÐINÐIĆA i koristio surove metode prilikom otmica bogatih Beograđana

BEOGRADSKI MONSTRUMI OTMI^ARI SU BRENINOM SINU NAMJERAVALI SJE]I PRSTE
36
SLOBODNA BOSNA I 14.3.2013.

NAJOPASNIJI ODRED SMRTI U EVROPI

MONSTRUMI IZ ZEMUNSKOG KLANA
Vo|e zemunskog klana Du{an Spasojevi} [iptar i Mile Lukovi} Kum djelovali su po instrukcijma Milorada Lukovi}a Legije

cijeloj Evropi. Autor koji se nalazio na ~elu policijskog odreda Poskok vodio je istragu otmica koje je ovaj klan izvr{io. Sistem kidnapovanja je ovaj mafija{ki odred razradio do savr{enstva. U samo tri godine kidnapovali su desetak bogatih osoba iz Beograda za koje su tra`ili vi{emilionski otkup. Na{ list donosi cjelovitu pri~u o tri otmice o ~ijim detaljima javnost nikada nije bila upoznata.

DVA I PO MILIONA MARAKA ZA OTKUP BRENINOG SINA
Sin Lepe Brene i Slobodana Bobe @ivojinovi}a otet je 23. novembra 2000. godine. Otmi~ari su za osmogodi{njeg Stefana tra`ili vi{emilionski otkup. Roditelji su ispo{tovali sve zahtjeve otmi~ara, a Stefanovu otmicu nisu prijavili policiji. Bra~ni par @ivojinovi} svih ovih godina nije `elio davati detaljnije informacije o ovoj otmici. Me|utim, Mile Novakovi} u

Priredila: MIRHA DEDI]

“Zemunski klan, koji je ubio premijera Zorana \in|i}a, bio je najve}a kriminalna banda u ovom dijelu Evrope”, to u svojoj {okantnoj knjizi Otmice zemunskog klana, navodi njen autor Mile Novakovi}, biv{i pukovnik srbijanske krim policije. Ovaj odred smrti, na ~ijem se ~elu nalazio Milorad Lukovi} Legija, harao je do 2003. godine i imao ambiciju da ubistvom premijera \in|i}a zavlada cijelom dr`avom. Knjiga govori o razvoju zemunskog klana, koji je za pet godina postao najve}a mafija{ka organizacija u
14.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

Zemunci su narkodileru Suadu Musi}u kidali nos i u{i klije{tima, palili ga vatrom, stezali lancima, a tajkuna Miroslava Mi{kovi}a strpali u {aht i prekrili ga buradima
37

ZEMUNSKI KLAN
svojoj knjizi otkriva kroz kakvu su zapravo `ivotnu dramu @ivojinovi}i pro{li. Stefan @ivojinovi} kidnapovan je na Be`anijskoj kosi, na putu od ku}e prema firmi njegovih roditelja Grand produkciji. Samo desetak minuta kasnije zazvonio je mobilni telefon Bobe @ivojinovi}a. Javio se nepoznati mu{ki glas: “Sin ti je otet. U ulici Studentski trg, na trolejbuskoj okretnici, u kontejneru, na}i }e{ koverat sa detaljnim upustvima!” @ivojinovi} se velikom brzinom uputio u centar Beograda, na Studentski trg. Slijede}i uputstva koja je dobio telefonom, pogledao je u kontejner. Koverta je bila tamo, stavljena sa strane. U koverti je bilo pismo i kartica za mobilni telefon. Na dvije strane papira, ma{inom za kucanje, detaljno je bilo napisano kako Brena i Boba treba da postupe. “Gospodine i gospo|o @ivojinovi}, ovim potvr|ujem da je va{ sin Stefan nalazi kod nas. Prema njemu }emo se pona{ati ljudski dok ste vi korektni. Ne}e mu faliti ni jedna plava dlaka sa glave.” Uslijedilo je upozorenje da ne pozivaju policiju. Rije~ policija bila je podvu~ena. A zatim je slijedila monstruozna prijetnja. “Stefana mo`ete otkupiti na dva na~ina. @ivog, za dva i po miliona maraka. Mrtvog, za pet miliona maraka. U slu~aju druge varij ante otkupljiva}ete dio po dio dje~akovog tijela.” @ivojinovi}ima je dat rok od dva dana da sakupe novac, a kada ga sakupe, da na ~etiri radio stanice plate oglas koji }e se vrtjeti tokom ~itavog dana i glasiti: “Firma [afner obave{tava partnere da je sva dokumentacija prikupljena u datom roku, pa posebno molimo da nam se partneri jave.” U nastavku oglasa dati su brojevi mobilnih telefona Bobe i Brene. “Ukoliko posle tri dana ne ~ujemo oglas, smatra}emo da odugovla~ite sa isplatom. Svaki dan ka{njenja zna~i da }e na Stefanovoj ruci biti jedan prst manje, a ukoliko ni nakon deset dana ne bude oglasa, Stefana }ete mrtvog otkupiti”, napisali su monstrumi iz zemunskog klana. Roditelji su tako|er upozoreni da se ne igraju sa obilje`avanjem nov~anica ili podmetanjem falsifikata. Otmi~ari su tra`ili da se o kidnapovanju ne obavje{tava javnost i naveli da je porodica @ivojinovi} pod njihovom prismotrom. Izbezumljeni Brena i Boba nisu znali {ta da poduzmu. Boba je prelomio i stupio u kontakt sa Radetom Markovi}em, tada{njim na~elnikom RDB-a MUP-a Srbije. Sastaju se na Banjici. [ef tajne policije pred @ivojinovi}em obe}ava da }e kolegama iz javne policije staviti na raspolaganje svu tehniku za prislu{kivanje i lociranje telefona otmi~ara. Me|utim, operativci SUP-a Beograd ne dobijaju od Markovi}a pomo} u tehinici. Istina, sa svojom opremom su
38

Miroslav Miroslav Mi{kovi} Mi{kovi} je je svoju svoju “slobodu” “slobodu” zemuncima zemuncima platio platio sa sa sedam sedam miliona miliona maraka maraka

ZAVJERA ZAVJERA PROTIV PROTIV MI[KOVI]A MI[KOVI]A

nekoliko puta uspjeli da lociraju kidnapere, ali uvijek su bili u vozilu u pokretu. @ivojinovi}i nisu sjedili skr{tenih ruku, preko prijatelja anga`uju specijalistu za kidnapovanje iz Londona. U vrijeme pregovora @ivojinovi}a sa kidnaperima, ovaj stru~njak se nalazio se u njihovoj ku}i i davao im instrukcije. Nakon dva dana ispred ku}e su prona{li kovertu s novim instrukcijama. Prema njima, Boba je trebao sa sobom da ima mobilni sa karticom koju su mu oni dostavili, a Brena sa drugim sinom Viktorom da bude parkirana u autu kod nadvo`njaka To{in bunar. Tako|e je re~eno da }e Brena biti pod snajperskim ni{anom kao “dio zaloga njihove sigurnosti”. @ivojinovi}i su po uputstvima pripremili novac u apoenima kako su otmi~ari tra`ili, spremili ga u crnu plasti~nu vre~u i ~ekali poziv. Me|utim, tog dana otmi~ari nisu zvali prepla{ene roditelje. Pozvali su ih sutradan kasno popodne i tra`ili od Bobe da ide na autoput ka Ni{u. Kada je ve} bio na Novom

Beogradu, pozvali su ga i kazali da se vrati na Banovo Brdo. Kada je stigao, kidnaperi su tra`ili da se vrati na autoput, stane na pumpi Slap i iz oluka zgrade uzme pismo sa uputama. U poruci je stajalo: “Bobo, posmatramo te dvogledom, pazi {ta radi{. Tr~i {to br`e mo`e{, sa d`akom u kojem su devize, jer je to za Stefana. Pretr~i na suprotnu stranu autoputa, dijagonalno prema Ni{u. Kada do|e{ do golfa, ubaci pare kroz otvoreni prozor na mjestu suvoza~a, ne gledaju}i voza~a. Zatim se vrati ku}i, ~ekaj deset minuta, a onda zovi Brenu da se vrati.” Boba @ivojinovi} je tako i postupio. Nakon dva sata, otmi~ari su se ponovo javili: “Stefan vas ~eka na ulasku u Zoolo{ki vrt!” Ovako se zavr{ila petodnevna drama @ivojinovi}a. Sutradan su se pojavili na konferenciji za {tampu, zahvalili se prijateljima na pomo}i, a potom otputovali za Ameriku. Slijede}e godine u aprilu vratili su se u Beograd. Tada su pristali da daju

ZEMUNCI SU ZA OTKUP TRA@ILI HEROIN
Pripadnici zemunskog klana su tra`ili da Safet Kali} slobodu narkodilera Suada Musi}a plati sa sto kilograma heroina
SLOBODNA BOSNA I 14.3.2013.

NAJOPASNIJI ODRED SMRTI U EVROPI
PLANIRANE OTMICE: D@AJI], KARI], ZEPTER Sada. Desetak dana je proveo tamo i bio podvrgnut zvjerskom mu~enju. Toliko da je ~ak morao i jedan od “zemunskih” doktora da interveni{e. Ni nakon osam dana Safet Kali} se nije javljao Du{anu Spasojevi}u, {to je bila va`na karika cijelog plana. Nad Batkom se i`ivljavao Kalini}, pokazuju}i surovost ste~enu na rati{tima kroz koja je pro{ao. Kalini} bi ga palio po{to bi ga poprskao sprejom, pekao strujom, ubacivao mu odjednom po 10-15 petardi u odje}u, {to je Musi}u nanosilo velike rane i plikove, vezivao ga lancima zete`u}i do krajnih granica i to nazivao “bremzom”… Kidao mu nos i u{i klije{tima. Toliko surovost ni \ura Mutavi nije mogao da gleda. Musi} je govorio da nema pare, ve} samo ne{to droge. Da bi provjerili da li govori istinu, odveli su ga iza ku}e, skinuli golog i natjerali da u|e u iskopanu jamu. Temperatura je bila deset stepeni ispod nule. Repetirali su i {kljocali oru`jem, a on je ponavljao da ga slobodno ubiju, da on para nema. Kalini} mu je prijetio da }e mu pobiti djecu. Od porodice se o~ekivalo da dio otkupa plati u novcu, a ostatak sa sto kilograma heroina. Musi}eva porodica iz Ro`aja bila je poznata po trgovini narkoticima. Musi}a su “tipovali” Selman Hamidovi} zvani Seka iz Novog Pazara i Slobodan Rasimi} zvani Sloba Talijan... Naizmjeni~no su ga ispitivali Du{an Spasojevi}, Mile Lukovi}, Milan Juri{i}. Zanimalo ih je koliko njegova bra}a imaju para. Musi}evo osloba|anje je pla}eno sa 400 hiljada eura, s tim {to se njegov brat kod Spasojevi}a zadu`io sa 1,5 miliona eura. U tome se i sastojala prevara kod ove otmice. Spasojevi} i Lukovi} bili su u Njema~koj kada je porodica Musi} od njih zatra`ila pomo}. Batkov brat Ibrica nije ni slutio da razgovara sa otmi~arima. Musi}eva bra}a su novac zemuncima ostavili na autoputu, gdje ih sav iznuren od mu~enja ~ekao brat Suad. Musi}i nikada nisu prijavili ovu otmicu policiji. Sve se saznalo tokom akcije Sablja. Rover kojim su ga oteli kasnije su, po ustaljenom zemunskom receptu, zapalili kako bi uni{tili tragove. Novac od ove otmice podijelili su Legija i Spasojevi}. [ef zemunskog klana bio je ljut {to nije uspio da dobije vi{e novca. Htio je da ubije Selmana Hamidovi}a i Slobu Talijana jer su mu pri~ali o velikim parama. U [ilerovoj, sjedi{tu zemunskog klana, odlu~eno je da se njih dvojica po{alju u “Kanadu”, {to je zna~ilo da se ubiju i zakopaju. Spasila ih je niska temperatura. Naime, na minus petnaest zemlja se nije mogla kopati. “Da je bilo prolje}e, bili bi mrtvi”, svjedo~io je policiji \ura Mutavi. Miroslav Mi{kovi} otet je 9. aprila 2001. godine u 8.15, iz slu`benog vozila
39

Ceca Ražnatović je zemuncima “tipovala” Željka Mitrovića, vlasnika “Pinka”
Du{an Spasojevi} i Legija, prema svjedo~enju Miladina Suvajd`i}a, zvanog \ura Mutavi, govorili su da }e otimati milionere, a na spisku su bili Bogoljub Kari}, @eljko Mitrovi}, Filip Zepter, Dragan D`aji}… Dejan Milenkovi} Bagzi je pri~ao da su Zemunci nekoliko dana pratili Dragana D`aji}a, kako bi ga oteli. Slavni fudbaler pra}en je pet dana u prolje}e 2002. godine. Odustali su jer je prema Bagzijevom svjedo~enju, Simovi} “ispustio” D`aji}a na putu do aerodroma i izgubili priliku da ga otmu. Poku{ali su da insceniraju saobra}ajnu nezgodu, ali D`aji} nije htio da stane, iako su ga svojim autom udarili otpozadi. D`aji}a je “tipovao” Legija. Na meti Zemunaca bio je i biznismen Milan Jankovi} Zepter. Od njegove otmice su odustali jer nekoliko mjeseci nije dolazio u Beograd. Me|utim, krtica sur~insko-zemunskog klana tvrdila je da postojao razra|en plan da se kidnapuje @eljko Mitrovi}, vlasnik Pinka. “Tiper” u njegov slu~aju je bila pjeva~ica Ceca Ra`natovi}, koja je Du{anu Spasojevi}u, vo|i zemunskog klana sa kojima je bila prijateljica, otkrila da Mitrovi} novac u d`akovima iznosi u inostranstvo, kao i da ne zna {ta }e sa tolikim parama. “Planirali smo tu otmicu, znali smo gde mu je televizija, kuda se kre}e i nadgledali ga. Pratili smo ga ali nije bilo prilike. Tri dana pre otmice Milo{ Simovi} je nazvao Du{ana Spasojevi}a i rekao mu da je Mitrovi} poja~ao obezbe|enje i da je nabavio jo{ dva d`ipa”, kazao je policiji insajder.

CECA KAO TIPER
Svetlana Ra`natovi} je svojim prijateljima iz zemunskog klana govorila o bogatstvu @eljka Mitrovi}a

izjavu za policiju, kao i da se saslu{a Stefan. Policija nikada nije rasvijetlila ovu otmicu. Istraga jo{ traje. Me|utim, prema na~inu otimanja, slanju mobilnih kartica, primopredaji novca na autoputu, jasno je da je iza nje stajao zemunski klan.

ZEMUNCI SU MUSI]U KLIJE[TIMA KIDALI NOS
Otmi~ari su svoju monstruoznost najvi{e iskazali prema Suadu Musi}u zvanom Batko, kojeg su kidnapovali krajem decembra 2002. godine. Musi} je bio glavni raznosa~ droge po Srbiji, a radio je za Safeta Kali}a iz Ro`aja. Du{an Spasojevi}, jedan od vo|a zemuskog klana, od Kali}a je
14.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

kupovao drogu. Zemunci su vjerovali da }e Safet Kali} skupiti novac za otkup, ali ida }e se pored novca kod Zemunaca zadu`iti i u zamjenu za Batka isporu~iti heroin. Prema njemu su zemunci, posebno Sre}ko Kalini} koji je mrzio Musi}a jer je musliman, bili izuzetno surovi. Du{an Sapsojevi} je skovao plan da on pozajmi novac, a zauzvrat dobije heroin po najpovoljnijim uslovima. Musi} je otet na Slaviji u Beogradu. Otmi~ari su imali fantomke i bili naoru`ani automatima. Rekli su mu da su inspektori iz Odjeljenja za suzbijanje narkotika. Utrpali su ga u d`ip sa policijskim tablicama i odvezli na sala{ Banstol, nadomak Novog

ZEMUNSKI KLAN
OTMICE MILIONERA UNOSAN BIZNIS
^lanovi zemunskog klana su novac od otmica dijelili sa Miloradom Ulemekom Legijom, a on je novac davao svojoj supruzi Aleksandri

“Alfa Romeo“ u bulevaru Arsenija Čarnojevi}a.

OTMICA VLASNIKA “DELTE” MIROSLAVA MI[KOVI]A
Nasilno su ga izvukla ~etvorica maskiranih lica s fantomkama na glavama, naoru`ani automatima. Otmi~ari su “Audijem“ preprije~ili put vozilu “Delta holdinga“ koji je vozio Dragan Krsti}. Iz “Audija“ su iza{la trojica sa automatima, Pri{li “Alfi“, izvukli Mi{kovi}a i uvukli ga u “Audi“. Od voza~a Krsti}a oduzeli su mobilni i revolver, a onda ga ubacili u gepek “Alfe“ i zaklju~ali. Voza~ Krsti} je ispri~ao da ga je iz gepeka oslobodio kolega, koji je istim putem dolazio na posao, pa je ~uo zapomaganje iz gepeka. Odmah poslije osloba|anja, Mi{kovi} je policiji dao sljede}u izjavu: “Sa svojim voza~em krenuo sam na posao. U jednom trenutku, tamnoplavi ‘Audi’ nam je prepre~io put. Kada su me izvukli iz auta, hteo sam da otmi~ara udarim nogom, zamahnuo sam, a slede}eg trenutka dobio sam udarac u glavu. Drugi maskirani, otvorio je suprotna vrata i obojica su me ugurali u njihov auto. O~i su mi oblepili {irokom selotejp trakom i krenuli smo da se vozimo u nepoznatom pravcu. Prvi deo vo`nje je bio kratak, a onda su me prebacili u drugo vozilo. Po zvuku motora mislim da je opet bio ‘Audi’. Voza~ je bio izuzetno iskusan i spretan, vozio je brzo, a bilo je puno skretanja. U toku vo`nje jedan od otmi~ara je pomenuo prolazak kroz rampu, ali mislim da su na taj na~in hteli da me zavaraju, jer voza~ nijednog trenutka nije smanjio brzinu.Vozili smo se oko 2025 minuta. Kada smo stali, izgurali su me na zadnja leva vrata i rekli mi da idem pravo. Ugazio sam u blato, a posle tri-~etiri koraka u{ao sam u neku prostoriju. Mislio sam da je re~ o nekoj gara`i sa kanalom u sredini. Ugurali su me u uzan prostor u koji sam se spu{tao metalnim merdevinama. One su bile uspravne i pri~vr{}ene uza zid. Bila su tri stepenika. Kada sam si{ao, zatvorili su poklopac. Uspeo sam da se nekako oslobodim selotejpa i video sam na
40

desnoj strani zid sa alkom za koju su me vezali lisicama. Na suprotnom zidu gorela je sijalica. Prostorija je bila otprilike metar i po sa metar i po i visoka oko 175 santimetara. Posle izvesnog vremena, izvode me iz {ahta i tra`e da mobilnim telefonom zovem sekretaricu. Posle poziva iznova me vra}aju u prostoriju-{aht. Po`alio sam se da mi je hladno, a oni su mi doneli prvo bele vunene ~arape, onda jedne tanje, a na kraju i dva deblja }ebeta. Mislim da je re~ o nekom usamljenom objektu gde su me dr`ali. Potom su me vozili desetak minuta, a onda su mi dali telefon da zovem na posao Milana Spasojevi}a. Posle su tra`ili da zovem i ministra policije Du{ana Mihajlovi}a i prenesem mu njihovu poruku. Onda su me ponovo vratili u onu prostoriju.” O svom osloba|anju Mi{kovi} nije znao mnogo detalja. Zna da su ga odvezli do Muzeja ‘25. maj’, gdje su mu skinuli sa lica selotejp. Rekli su mu da su oni profesionalci i da znaju da na traci mogu da ostanu otisci. Preko glave su mu navukli dvije pletene kape da ih ne mo`e vidjeti. Sa Mi{kovi}em niko nije htio da govori, dok se nije pojavio ‘{ef’, koji je prvo tra`io deset miliona maraka. On im je, me|utim, govorio da nema {anse da sakupi toliko, pa je dogovoreno pet miliona. Čak su pru`ili jedan drugom ruku. Mi{kovi} i ‘{ef’ su tako potvrdili “dil“. Takvo je uputstvo dao i pregovara~u Milanu Spasojevi}u. Dok je bio u {ahtu, otmi~ari su pravili predstavu da su na metalni poklopac stavili burad. Pla{io se da }e ih policija pohapsiti ili pobiti, a da njega ne}e uspjeti da prona|u i da }e ostati zarobljen u rupi. Zato je i pristao na dogovor sa ‘{efom’, razmi{ljaju}i o porodici, firmi, sebi... Znao je da prijatelji mogu da sakupe pet miliona maraka. Kad su ga izvodili da telefonira, stavljali su ga u kola i vozili na autoput, kako ne bi bio lociran polo`aj prilikom telefoniranja. U jednom momentu su mu rekli da ih prati policija, da je grad blokiran, da mora da ‘pozove svog prijatelja ministra Mihajlovi}a i da mu ka`e da je sa otmi~arima napravio dogovor’ i da skloni policiju sa ulice. Mi{kovi}a, za raz-

liku od ostalih kidnapovanih, nisu maltretirali, niti tukli i prijetili mu. Milan Spasojevi}, Mi{kovi}ev kum i rukovodilac u “Delti“, u policiji je dao sljede}u izjavu: “Pozvala me sekretarica da hitno do|em u kabinet. Zvao me i Mi{kovi} i ka`e mi da u mene ima poverenja i da se sa otmi~arima dogovorio da ga puste za pet miliona maraka, a da ja sakupim pare. Do popodneva sam sa ljudima iz firme i prijateljima sakupljao otkup. Rok koji su mi dali bio je 17 ~asova. Tada su mi se javili, ali ja nisam imao celokupnu sumu. Čekao sam da jo{ neki donesu novac. Jedan od otmi~ara mi je tada rekao: ‘Niste se dr`ali dogovora. Sada smo sa Mi{kovi}em pri~ali. Zato {to kasnite i obavestili ste policiju, morate da sakupite jo{ dva miliona. Ukupno sedam. Rok vam je do 19 sati. Ukoliko ne bude bilo otkupa i policija se ne povu~e sa ulica, ubi}emo i njega i tebe i va{e porodice, a cifra }e biti jo{ ve}a.’“ Za ovaj novi dogovor, otkup u iznosu od sedam miliona maraka, zato~eni Mi{kovi} je saznao kada je stigao ku}i. Mi{kovi}ev kum se dr`ao svakog uputstva. U to vrijeme, prate}a slu`ba Resora dr`avne bezbjednosti je i{la iza njega da vidi {ta se de{ava. Tako su otmi~ari uo~ili automobile koji idu za njim, a kada mu je re~eno da se brzo okrene ka gradu, uo~ili su raspored automobila koji ga prate. Onda su mu rekli: “Prate te. Jel’ ti to nas name{ta{... Pobi}emo vas sve!” Negdje poslije pono}i, naredili su mu da ide prema Zagrebu i da telefonska linija bude stalno otvorena. Često su zahtijevali da im ka`e poziciju na kojoj se nalazi. Mi{kovi}a su oteli Vlada Budala, Dule Krsmanovi} i Mile Lukovi} Kum. Poslije kidnapovanja, “zemunci“ su ukradeni Audi zapalili. Otmici vlasnika “Delte“ prethodio je poku{aj kidnapovanja njegovog sina Marka, 29. marta 2001. godine, ali ni porodica Mi{kovi}, a ni policija nisu to ozbiljno shvatili. Mislili su da je neko namjeravao da otme auto, a ne Marka.
SLOBODNA BOSNA I 14.3.2013.

EVROPA, ODMAH
PROTIVNICI EURA OSNOVALI POLITI^KU STRANKU U NJEMA^KOJ
Biv{i novinar lista Frankfurter Allgemeine Zeitung Konrad Adam s nekoliko ekonomskih stru~njaka osnovao je novu stranku pod nazivom Alternativa za Njema~ku, koja je uz veliki medijski publicitet po~etkom sedmice odr`ala prvi javni skup. Alternativa za Njema~ku, koja bi se idu}eg mjeseca u Berlinu trebala slu`beno utemeljiti na saboru, `eli se brzo organizirati kako bi mogla sudjelovati na parlamentarnim izborima u septembru. Prema anketi koju je objavio tjednik Focus, svaki ~etvrti Nijemac mo`e zamisliti da glasa za stranku koja se zala`e za izlazak Njema~ke iz eurozone, ali stru~njaci smatraju da postoji mala vjerovatnost uspjeha nove stranke na parlamentarnim izborima u ovoj zemlji. Raspravu o mjerama za spas eura nazivaju po`eljnim, a ukidanje eurozone opasnim.

Mađarska ponovo zabrinjava Evropu

ODGA\ANJE ULASKA BUGARSKE I RUMUNIJE U SCHENGEN
Ministri unutarnjih poslova zemalja ~lanica EU-a su pro{le sedmice ponovno odgodili ulazak Bugarske i Rumunije u {engenski prostor te najavili da }e o tome ponovno razgovarati najranije krajem ove godine. Prethodno je to najavio njema~ki ministar unutarnjih poslova Hans-Peter Friedrich, koji je rekao da Bugarska i Rumunija nisu spremne za ulazak u {engenski prostor i da }e Njema~ka ulo`iti veto. Osim Njema~ke, ulasku tih dviju zemalja u {engenski prostor, unutar kojeg nema grani~nih kontrola, protivi se jo{ nekoliko zemalja poput Nizozemske ili Finske. Ministar Friedrich je kao glavni razlog za odbijanje naveo korupciju u obje zemlje koja bi mogla imati posljedica i na olako izdavanje viza za {engenski prostor.

Novim izmjenama mađarskog ustava, na koje su reagirali Evropska unija i Vijeće Evrope, Ustavnom sudu se oduzima veći dio ovlasti, te zabranjuje, između ostalog, reklamiranje stranačkih programa i bilo kakva vijest o strankama na privatnim TV
tkako je u Ma|arskoj 2010. godine imenovana vlada na ~elu sa Viktorom Orbanom, potezi koje povla~i ne prestaju izazivati reakcije u cijeloj Evropi i institucijama EU-a. Podsjetimo da je krajem 2011. godine Unija osudila ~itav niz zakona koje je donijela ma|arska vlada a koji su uni{tavali diobu vlasti kakvu poznaju sve demokratske zemlje (zakon o centralnoj banci, zakon o medijima koji je Ma|arska

O

pod pritiscima morala djelimi~no izmijeniti itd.). Unija je ovih dana ponovo reagirala na izmjene ustava, koje su, ina~e, napravljene ~etvrti put u posljednje dvije godine. Uprkos neslaganju Evropske unije, SAD-a, ma|arske opozicije i brojnih nevladinih organizacija, ma|arski parlament nedavno je prihvatio spornu izmjenu ustava, zbog ~ega su hiljade ljudi u ovoj zemlji ponovo demonstrirale. Pro{le su sedmice okru`ili sjedi{te
SLOBODNA BOSNA I 14.3.2013.

42

MA\ARI MA\ARI OPET OPET NA NA ULICAMA ULICAMA

Hiljade Hiljade gra|ana gra|ana Budimpe{te Budimpe{te je je pro{le pro{le sedmice sedmice okru`ilo okru`ilo sjedi{te sjedi{te ma|arske ma|arske konzervativne konzervativne stranke stranke na na vlasti vlasti Fidesza, Fidesza, koja koja je je odgovorna odgovorna za za usvajanje usvajanje spornih spornih izmjena izmjena ustava ustava

ma|arske konzervativne stranke na vlasti Fidesza koja je odgovorna za to da su (stranka ima dvotre}insku ve}inu) izmjene usvojene. Konzervativna vlada koju kontrolira Fidesz (stranka Viktora Orbana) nazvala je izmjene novog ustava uglavnom tehni~ke naravi. Ali, sporni amandman zapravo oduzima Ustavnom sudu veliki dio ovlasti i spre~ava ga da se u dono{enju odluka poziva na svoju pravosudnu praksu prije stupanja na snagu novog ustava 1. januara 2012. Amandman ponovno uvodi vi{e uredbi koje je sud prije poni{tio, poput definicije obitelji ili zabrane spavanja na ulicama. Ograni~ava se i sloboda izra`avanja, ako se njome „ugro`ava dostojanstvo ma|arske nacije“, ali se ne navodi {ta to ta~no zna~i, zabranjuje se reklamiranje strana~kih programa i bilo kakva vijest o strankama na privatnim TV, besku}nici nemaju prava da se kre}u ulicama, brakovi bez djece gubi status obitelji itd. Evropska komisija, Evropski parlament i Vije}e Evrope su izrazili zabrinutost potezom ma|arskog parlamenta. Njema~ka kancelarka Angela Merkel je, uo~i izlaska ovog broja SB, tokom sastanka u Berlinu s ma|arskim predsjednikom Janosom Aderom kritizirala nove ustavne promjene u Ma|arskoj i poru~ila da “zabrinutost evropskih partnera i prijatelja Ma|arske, posebno kada je rije~ o ograni~enim kompetencijama Ustavnog suda, treba uzeti ozbiljno”. Ipak, pritisak iz EU-a je tokom protekle dvije godine tek donekle bio u~inkovit - ~ini se, ipak, da sada{nja ma|arska vlast ne odustaje od namjere da uspostavi potpuno kontrolu u zemlji kakva postoji samo u totalitarnim dru{tvima. (D. Savi})

ISTA PRAVA ZA SVE PUTNIKE U EU
Evropska unija je od prvog marta postala prva oblast u svijetu s reguliranim pravima putnika u svim vidovima prometa. Stupanjem na snagu nove regulative, prava putnika u autobusima sli~na su pravima putnika u aviosaobra}aju, vozovima i na brodovima. Prema regulativi, putnici prilikom kupnje karte ne smiju biti diskriminirani na osnovu nacionalne pripadnosti. Isto vrijedi i za putnike s invaliditetom i sa smanjenom pokretljivo{}u. Ovim putnicima tako|er slijedi besplatni asistent na autobusnim terminalima, kao i finansijska nadoknada u slu~aju gubljenja ili o{te}enja opreme za kretanje. U slu~aju da je prodano vi{e rezervacija nego {to ima mjesta ili da je polazak otkazan ili kasni du`e od dva sata, putnici imaju pravo na povrat pune cijene karte. Ovo vrijedi samo za linije du`e od 250 km. U EU svake godine autobusima putuje oko 70 miliona putnika.

ITALIJA I FRANCUSKA PRVE PO PROIZVODIMA SA ZA[TI]ENIM GEOGRAFSKIM PORIJEKLOM
Italija i Francuska su apsolutni lideri u industriji proizvoda sa za{ti}enim geografskim porijeklom u EU: u~estvuju sa ~ak 60% u ukupnom prometu, a imaju i najvi{e registrovanih proizvoda. Najvi{e se proda na tr`i{tima ~lanica, dok se iz Unije izveze skoro petina ukupne proizvodnje proizvoda sa za{ti}enim geografskim porijeklom, a najve}i kupac je SAD, pokazala je najnovija studija Evropske komisije. Vi{e od 80% proizvoda za za{ti}enim geografskim porijeklom registrovano je u {est zemalja: Italiji, Francuskoj, [paniji, Gr~koj, Portugalu i Njema~koj. Ukupan promet tih proizvoda u 2010. u EU iznosio je 54,3 milijarde eura, {to je pove}anje od blizu {est milijardi u pore|enju sa 2005. Studija navodi da je interesovanje za registraciju proizvoda sa geografskim porijeklom i dalje jako veliko. Na kraju februara 2013. u postupku odobravanja geografskog porijekla bilo je 285 prijava.

14.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

43

BUSINESS

Priredio: ASIM METILJEVI]

Zabrinjavaju}i rast rizi~nih kredita u BiH Gra|evinska industrija BiH na koljenima Poslovna preorijentacija sarajevske “@ice“ Radnici u Evropi zara|uju pet puta vi{e od radnika u BiH

U građevinskoj industriji izgubljeno 10 hiljada radnih mjesta
Pro{logodi{nji pad direktnih stranih investicija u BiH bio je strmoglav - 81 posto, ali jo{ o{triji pad evidentiran je kod doma}ih investicija koje su prakti~no potpuno zamrle. Samo prije nekoliko godina, u glavnom gradu BiH bilo je tridesetak visokih gra|evinskih kranova a danas nema niti jednog! Drasti~an pad stranih, ali i doma}ih investicija najte`e je pogodio upravo gra|evinski sektor BiH koji je uprkos ne{to intenzivnijoj cestogradnji osjetno smanjio obim poslova. Prema zvani~nim podacima, u cijelom gra|evinskom sektoru BiH danas radi oko 32 hiljade radnika, skoro 10 hiljada manje nego prije samo ~etiri godine! Pad je nastavljen i u 2013. godini: broj prijavljenih radnika u gra|evinskoj industriji Federacije BiH u januaru 2013. godini pao je na svega 7.500, {to je za oko 1.000 radnika manje nego u decembru 2012. godine. Vrijednost ugovorenih gra|evinskih radova u BiH manja je iz godine u godinu: u 2011. registriran je pad u golemom iznosu od 25 posto a u 2012. godini u iznosu od 14 posto. Gra|evinci BiH skoro su se potpuno povukli s inostranih tr`i{ta na kojima su do samo prije pet godina ostvarivali vi{e od 40 posto ukupnih prihoda. Prije nepunih pet godina u Libiji je radilo skoro 2.000 gra|evinskih radnika iz BiH a ugovoreni poslovi u toj dr`avi vrijedili su vi{e od jedne milijarde ameri~kih dolara. Gubitak libijskog tr`i{ta bio je koban za gra|evinsku industriju BiH koja ni nakon pet godina nije uspjela prona}i alternativno inostrano tr`i{te makar djelomi~no ravno izgubljenom libijskom tr`i{tu. Potpuno je zakazala ekonomska diplomatija BiH na ~elu s ministrom Zlatkom Lagumd`ijom: tokom poslje dnje dvije godine bh. gra|evinci nisu potpisali niti jedan zna~ajniji ugovor na inostranom tr`i{tu, uklju~uju}i i golema tr`i{ta Afrike i Azije, na kojima su tradicionalno ugovarali najve}e poslove.
SLOBODNA BOSNA I 14.3.2013.

Nenaplativ svaki deseti kredit u BiH
Prema posljednjim podacima entitetskih agencija za bankarstvo, nastavljen je sna`an rast takozvanih rizi~nih ili nekvalitetnih kredita, dakle kredita ~ije je ka{njenje u otplati dulje od 90 dana. U tu kategoriju spada svaki deseti kradit plasiran stanovni{tvu, odnosno svaki sedmi kredit plasiran preduze}ima. Izra`en u procentima, udio rizi~nih kredita dostigao je zabrinjavaju}u razinu od 13,2 posto, odnosno u apsolutnom iznosu ne{to vi{e od dvije milijarde KM, od ~ega 1,4 milijarde KM u Federaciji BiH i 604 miliona KM u Republici Srpskoj. Udio rizi~nih kredita kontinuirano raste ve} ~etvrtu godinu zaredom i danas se smatra glavnim problemom ukupnog bankarskog sektora BiH. Prije nepune ~etiri godine, u trenutku prelijevanja globalne finansijske panike i na BiH, udio rizi~nih kredita bio je prili~no nizak svega 5,9 posto, odnosno oko 800 miliona KM izra`eno u apsolutnom iznosu. To prakti~no zna~i da su za posljednje ~etiri godine rizi~ni krediti porasli za 1,2 milijarde KM, odnosno vi{e nego u
44

cijelom poslijeratnom razdoblju do izbijanja globalne krize. Uprkos sna`nom porastu rizi~nih kredita, BiH je u tom segmentu najbolje rangirana dr`ava regije. Primjerice, udio rizi~nih kredita u Hrvatskoj prema{io je 14 posto, u Crnoj Gori 16 a u Srbiji 23 posto. Zanimljiva je ~injenica da su gra|ani BiH solidniji klijenti od preduze}a: u kategoriji rizi~nih nalazi se svaki deseti kredit plasiran gra|anima i svaki sedmi kredit plasiran preduze}ima. Udio proma{enih ili, kako bankari vole kazati, jalovih kredita od 13,2 posto treba uzeti s velikom rezervom. U tu su kategoriju svrstani svi krediti koji se neredovno servisiraju (kada uplata kreditne rate kasni 90 dana), ali to jo{ uvijek ne zna~i da banke ne}e naplatiti ove kredite i da }e izgubiti plasirani novac. Dobar dio ovih kredita banke }e naplatiti ili s izvjesnim zaka{njenjem ili aktiviranjem hipoteka, a tek manji dio rizi~nih kredita (3 do 4 posto) bit }e trajni gubitak i knjigovodstveno otpisani.

Žica mijenja ime i okreće se preradi drveta
Vlasnik sarajevske @ice Muhamed Pilav otkrio je za Slobodnu Bosnu poslovne planove svog preduze}a, koji se oslanjaju na preradu drveta i proizvodnju namje{taja. Proizvodni pogon @ice u Fojnici, koji je odnedavno prenominiran u MS&WOOD, nedavno je potpisao prvi ugovor o proizvodnji stolica za {vedsku kompaniju Ikea, koja raspola`e najve}im maloprodajnim lancem namje{taja na svijetu, a sli~an poslovni ugovor s Ikeom fojni~ko preduze}e priprema i za jo{ neke komade namje{taja, poput trpezarijskih stolova i ugaonih garnitura. “U toku je rebrending @ice koja }e uskoro poslovati pod novim nazivom MS&WOOD, {to je u skladu s na{om orijentacijom da napustimo preradu metala i posvetimo se preradi drveta i proizvodnji namje{taja. U tom segmentu imamo puno ve}i prostor za rast i razvoj, budu}i da BiH raspola`e najkvalitetnijom drvnom sirovinom u Evropi. Prvenstveno mislim na bosansku bukvu, ~iji je kvalitet bez premca u Evropi“, ka`e Muhamed Pilav. Fabrika @ica, koju je Pilav privatizirao prije desetak godina, do pred raspad Jugoslavije proizvodila je oko 260 hiljada tona razli~itih metalskih proizvoda, no cijelu deceniju pred rat i raspad Jugoslavije poslovala je s gubitkom zbog zastarjele tehnologije i oslabljene tr`i{ne konkurentnosti. “To je poglavlje zavr{eno i @ica }e ubudu}e poslovati pod novim imenom i s potpuno novim proizvodnim programom. Osim suradnje sa Ikeom, ra~unam i na

“@ICA” NAPU[TA METALOPRERADU
Vlasnik @ice Muhamed Pilav ulazi u biznis s preradom drveta

poslovnu suradnju s Bauhausom, njema~kom trgovinskom ku}om gra|evinskog materijala i opremom za ku}u, koja }e svoj prvi maloprodajni objekat u BiH izgraditi upravo na lokaciji sarajevske @ice. S

Bauhasom dogovaramo proizvodnju nekoliko razli~itih proizvoda od punog drveta koji bi bili zastupljeni u cijeloj njihovoj prodajnoj mre`i u Evropi“, otkrio je Muhamed Pilav za Slobodnu Bosnu.

Plaća u BiH 20 posto EU prosjeka
Prosje~na bruto pla}a zaposlenih radnika u Evropskoj uniji u protekloj godini iznosila je 37.950 eura, {to je ravno pet puta vi{e od prosje~ne bruto pla}e zaposlenih radnika u BiH. Prosje~na godi{nja bruto zarada zaposlenih u Hrvatskoj iznosi 12.530 eura, {to je ravno tri puta manje od evrounijskog prosjeka, a skoro dva puta vi{e od bh. prosjeka.

14.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

45

IMAMO PAPU!

JORGE MARIO BERGOGLIO - PAPA FRANJO I

46

SKROMNI ARGENTINAC C KOJI JE DOŠAO SPASITI RIM

Pi{e: AHMED SALIHBEGOVI] Foto: REUTERS

rni papa koji nije crnac, Talijan koji nije iz Italije, Ju`noamerikanac koji nije tipi~an izdanak dana{njeg latinoameri~kog sve}enstva, isusovac koji nije istomi{ljenik glavne jezuitske struje u Rimu, intelektualac koji je ipak ponajprije posve}en radu s obi~nim ljudima, ~lan vi{e vatikanskih kongregacija koji je dosad ipak rijetko i kratko boravio u Vatikanu, sve je to Jorge Mario Bergoglio, do prije nekoliko dana kardinal i nadbiskup crkvene metropolije glavnog argentinskog grada BuSLOBODNA BOSNA I 14.3.2013.

NOVI POGLAVAR KATOLI^KE CRKVE

Još smo u prošlom broju objavili da je jedan od najozbiljnijih nasljednika pape BENEDIKTA XVI nadbiskup Buenos Airesa JORGE MARIO BERGOGLIO; zbor od 115 kardinala iz čitavog svijeta izabrao je upravo njega, koji sam priprema svoja jela, živi u malom stanu umjesto u biskupskoj palači i koristi javni prijevoz umjesto limuzine sa šoferom

kojeg je u davnom proro~anstvu, nazivaju}i ga i “papa Petar”, upozorio irski klerik i svetac Malahi, i to sastaviv{i listu 112 papa nakon svojeg vremena a prema ve}ini izra~una je novoizabrani papa upravo 112. od tada (a ukupno 266., odnosno 265. nakon svetog Petra). Oni koji takvim temama posve}uju puno pa`nje nisu propustili primijetiti da je tek izabrani papa Bergoglio u prvom obra}anju s balkona crkve Sv. Petra o sebi govorio kao o “biskupu Rima”, uop}e ne spominju}i izrijekom naziv “papa”, a “biskup Rima” je titula koja se ponajprije pripisuje prvom papi (Petru) a onda i svim njegovim nasljednicima (odnosno, prema nauku Crkve, Kristovim namjesnicima do njegovog povratka). Ako bi “crni papa” zna~io ne papu tamne boje ko`e nego papu isusovca, Franjo Prvi je prvi takav jer dosad nijedan isusovac nije bio poglavar cijele Crkve. Dodu{e, ~ovjek po imenu Francesco Piccolomini bio je poglavar isusova~kog reda, a i papa (P Pio Tre}i), ali to nije bila ista osoba nego samo slu~ajno ponavljanje i imena i prezima (jedan je `ivio u 17. stolje}u, a drugi bio papa po~etkom 16.). Isto ime, Franjo (talijanski Francesco, katalonski Francesc, kastiljanski Francisco) imao je i isusova~ki poglavar iz 16. stolje}a, sveti Franjo Borgia, bliski ro|ak nekolicine papa i drugih crkvenih mo}nika iz vremena kojeg se mnogi katolici ne vole sje}ati (o Borjama odnosno Borgijama snimljene su nedavno dvije nove TV serije), i sigurno je da Bergoglio nije svoje papinsko ime odabrao prema nekome iz te

papa uzme ime Petar (iz po{tovanja prema prvome papi vi{e nego iz straha od spomenutih proro{tava), skoro je isto toliko bilo nezamislivo da neki papa uzme i ime Franjo, iz uva`avanja posebne karizme koju u sje}anjima i osje}ajima katolika ali i mnogih drugih kr{}anskih vjernika ima Franjo Asi{ki. Bergoglio, poznat po nenenametljivosti i skromnosti, sigurno se ne `eli izjedna~avati s takvim uzorom, nego na ovaj na~in pokazuje odlu~nost da slijede}i taj primjer poniznosti i otvorenosti zakora~i sa Crkvom u njen oporavak prije svega od unutra{njih slabosti i posrnu}a, a tek onda od vanjskih izazova. Franjo Asi{ki, naime, svojom otvoreno{}u za dijalog s drugim vjerama, uklju~uju}i ponajprije muslimane, {to je u njegovo vrijeme bilo skoro pa hereza, simbol je takve volje i u dana{nje vrijeme, zbog ~ega je i papa Ivan Pavle Drugi veliku pa`nju posve}ivao zajedni~kim molitvama ne samo razli~itih kr{}anskih nego i drugih vjerskih zajednica upravo u Assisiju. Nadalje, Franjo Asi{ki je propovijedaju}i pticama i drugim `ivim bi}ima pokazao za to ali i dana{nje doba tako|er iznimnu osjetljivost u odnosu na druga `iva bi}a s kojima ljudi dijele ekosistem, pa i na osje}aj za za{titu prirode u cjelini, {to je u dana{nje vrijeme zahuktalog zaga|ivanja i zraka i voda i {uma sve vi{e pitanje opstanka ~ovje~anstva i ve}ine `ivota kakvog poznajemo. I mo`da najva`nije, Franjo je isticao li~nu skromnost i neoptere}nost ovosvjetskim bogatstvima kao ideal rane i stvarne Crkve, i vjerojatno je to glavna poruka koju je Bergoglio `elio

Novi papa odabrao je ime Franje, osniva~a reda koji je najva`niji i u historiji katolika u BiH
enos Airesa, a od srijede nave~er novi poglavar Katoli~ke crkve, papa Franjo Prvi.

TREZVEN ^OVJEK
“Crni papa” naziv je koji se ~esto koristi za poglavara isusova~kog reda (koji nosi crnu odoru, za razliku od papine bijele ili kardinalske crvene), iako ga sami jezuiti izbjegavaju jer ima negativan prizvuk - jo{ iz vremena kad su protestantski i drugi protivnici isusova~kih “papista” sumnji~ili taj sada najbrojniji mu{ki mona{ki katoli~ki red za pretjeranu potajnu mo}, a tim nazivom aludirali i na ~injenicu da je isusova~ki general na toj du`nosti naj~e{}e do smrti, kao i poglavari cijele Katoli~ke Crkve. “Crni papa” je i poglavar Crkve na
14.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

loze, nego po uzoru na Ivana (Giovannija) iz Assisija, poznatog po nadimku Franjo (Francesco), najomiljenijeg i najslavnijeg od svih kr{}anskih svetaca, osniva~a franjeva~kog reda koji je i daleko najva`niji u crkvenoj historiji katolika i u Bosni i u Hercegovini. Bergoglio je isuvi{e trezven ~ovjek da bi puno vremena gubio na tuma~enja starih proro~anstava o “papi Petru”, “Crnom papi”, “propasti Rima”, “posrtanju Crkve”, i sli~nome, ali je za razliku od toga izborom imena Franjo o~ito `elio poslati poruku i drugim kardinalima i ostalim sve}enicima, i svim katoli~kim vjernicima, a i ostatku svijeta. Koliko je nezamislivo da neki novi

poslati danas kada se klerikalnu hijerarhiju opet povezuje s licemjernom sklono{}u luksuzu, neosjetljivo{}u prema siroma{nima, pa i novim, samo donekle otkrivenim skandalima oko vatikanskih financijskih aran`mana.

NESKLON KONFRONTACIJAMA
Bergoglio, svakako jedan od nekoliko materijalno najjednostavnijih i najmanje zahtjevnih ljudi me|u 115 kardinala koji su birali novog papu, ne}e mo}i u Vatikanu `ivjeti na posve isti na~in kao dosad u Buenos Airesu, gdje se odrekao `ivota u biskupskoj pala~i, limuzine sa {oferom i ku}ne posluge, te boravio u malom stanu,
47

IMAMO PAPU!
vozio se javnim transportom i sam pripremao svoja jela. Ali taj }e njegov raniji primjer mo}i poslu`iti za bar djelomi~ni poku{aj discipliniranja onih i u Vatikanu i drugdje u Crkvi koji u takvim detaljima idu u suprotne krajnosti, a pritom vjernike pozivaju da se odri~u ovozemaljskih dobara. Ako to i jest “papa Petar” odnosni “crni Papa” koji }e dokinuti ovakvu Crkvu, to ne mora zna~iti njenu propast nego poku{aj vra}anja “ranim danima” bliskosti obi~nom ~ovjeku, nenametljivosti, stidljive svijesti o vlastitim grijesima - kada se prvi put kao papa obratio vjernicima, Franjo Prvi ih je prije izricanja blagoslova zamolio da oni blagoslove njega, kao podsjetnik da on odgovara i slu`i Bogu i Crkvi kroz odgovornost i slu`enje povjerenoj mu pastvi. Sli~no je postupio prije 12 godina kad je posjetio hospicij s oboljelima od AIDS-a te bratski izljubio te ~esto stigmatizirane ljude, kleknuo i oprao im noge. Mnogima bi se moglo to u~initi kao poku{aj dodvoravanja javnosti, ali Bergoglio i nije poznat kao ~ovjek kojem je jako stalo do slave pa ni do pomirljivosti prema sva~ijim stajali{tima. Dok su dana{nji vode}i isusovci uglavnom prili~no progresivni i liberalni (za razliku od hrvatskog jezuita Valentina Pozai}a koji se u nedavnim raspravama oko zdravstvenog odgoja najgrubljim rije~ima pa i pozivom na pu~ okomio na sada{nju vlast u Zagrebu), Bergoglio je u mnogim pitanjima izricao konzervativna stajali{ta, kao kad je mogu}e pravo gay parova na usvajanje djece osudio kao “diskriminaciju na {tetu djece”, zbog ~ega ga je javno kritizirala i sada{nja argentinska predsjednica (i udovica biv{eg predsjednika, koji je bio hrvatskog porijekla), Cristina Fernández de Kirchner. Pro{le godine umrli milanski kardinal Carlo Maria Martini, i sam isusovac, bio je krajem mandata Ivana Pavla II favorit naprednijeg dijela visokog klera, kao {to takva stajali{ta iznosi i isusova~ki list La Civilta Cattolica (koji prolazi vatikansku cenzuru, ali ne preo{tru), no Bergoglio je ipak bli`i ne{to tradicionalisti~kijim gledanjima na mnoga pitanja, poput porodi~nih odnosa (uklju~uju}i kontracepciju). Ipak, jednako je tako znao suprotstaviti se i reakcionarima, pa je javno prozivao za “licermjerje neoklerikalne pretjerane strogosti” one sve}enike koji su odbijali krstiti djecu ro|enu izvan formalnog braka. Kada je prije osam godina bio jedan od favorita za novog papu (podaci o glasanju su tajni, ali je vi{e puta anonimno potvr|eno da je bio drugoplasirani, odmah do Ratzingera), bio je metom optu`bi da je u vrijeme argentinske hunte bio povezan s
48

PAPA FRANJO I POZDRAVLJA PLANETU
Jorge Mario Bergoglio je Talijan koji nije iz Italije, Ju`noamerikanac koji nije tipi~an izdanak dana{njeg latinoameri~kog sve}enstva

progonom dijela ljevi~arski usmjerenih sve}enika (zagovornika “teologije oslobo|enja”). To je kasnije demantirano, iako mu je nakratko na{tetilo, a istina je da nije blizak “teolozima oslobo|enja” (kao skoro ni jedan dana{nji tamo{nji nadbiskup i pogotovo kardinal, koje su zadnjih godina postavljali Benedikt XVI i prije njega Ivan Pavao II, obojica sumnji~avi prema tome pokretu).

“INSAJDER” I “AUTSAJDER”
Ipak s “teologijom oslobo|enja” papa Bergoglio dijeli inzistiranje na va`nosti zbli`avanja Crkve sa siroma{nima, s “obi~nim narodom”, kako bi im se pomoglo ne samo duhovno nego i da se materijalno oporave. Druga optu`ba kojoj je bio izlo`en prije osam godina u neslu`benoj, ali ponegdje i “prljavoj” predizbornoj kampanji, oda{iljana e-mailom, bila je da “nije ~eli~ne ki~me”, da je nesklon kon frontacijama a pogotovo nametanju svoje volje, neophodnom kako bi se i u vrhu Crkve i drugdje uvelo reda. Ro|en 1936. u porodici talijanskih imigranata koja je imala jo{ ~etvero djece (otac mu je radio na `eljeznici, a majka bila doma}ica), bio je Bergoglio u vrijeme prethodnog izbora pape 68-godi{njak, {to se smatra zamalo idealnom dobi za tu funkciju (ni prestar ni premlad), pa je sada kao njegov mo`da i glavni “minus” bilo spominjano {to mu je ve} 76, samo dvije manje nego {to je na onda{njim izborima imao kardinal Ratzinger koji se sada, kako

tvrdi, i povukao zbog starosti i slabosti. To da je Bergoglio ipak izabran, i to ve} drugi dan zasjedanja konklave (kao i Ratzinger onda), pokazuje da ve}ina kardinala vjeruje da on ipak ima snage “po~eti pospremanje” u Crkvi nagri`enoj pedofilskim u`asima, nov~anim malverzacijama, me|usobnim anonimnim podmetanjima visokih funkcionara... Drugi papa izabran u tre}em mileniju, prvi neevropljanin nakon prvog milenija, prvi iz Latinske Amerike i ju`ne hemisfere ikad, predstavnik dijela svijeta u kojem je sada skoro pola svih katolika (ali i uz opadanje njihovog udjela u dijelu tih zemalja), Bergoglio je odabran i kao kompromis izme|u onih koji su zagovarali “insajdera” s dugim iskustvom u Vatikanu i “autsajdera” neoptere}nog “rimskim intrigama”. On je manjim dijelom “insajder” (bio je ~lan kongregacija za bogoslu`je i za sve}enstvo, svojedobno nakratko vodio i biskupski sinod), a ve}im dijelom “autsajder”, dosad slabo poznat ne samo u Italiji i Evropi nego i drugdje, pa i u dijelovima Latinske Amerike. Upravo takav, nenametljiv ali i nasuprot mnogim glasinama nepokolebljiv i odlu~an i bez podizanja tona i lupanja {akom o stol, mogao bi taj Argentinac pokrenuti lije~enje Crkve raskidane mnogim aferama, sumnjama i grijesima zata{kavanja, a time bi u~inio korak prema spa{avanju ne samo “vje~nog grada” nego i za boljitak cijelog dana{njeg svijeta, u kojem je Katoli~ka crkva po mnogo~emu va`an i nezaobilazan faktor.
SLOBODNA BOSNA I 14.3.2013.

REFORMA OBRAZOVANJA U BiH

Sadašnje nastavne programe u BiH treba ne samo poboljšati, rasteretiti, osuvremeniti itd., nego i zamijeniti novim nacionalnim programom, kao što je to slučaj u drugim evropskim zemljama. Slobodna Bosna piše o promjenama koje se moraju napraviti u bh. školstvu te o tome šta možemo naučiti iz primjera drugih zemalja
Pi{e: DANKA SAVI] Foto: MARIO ILI^I]

O

d svih reformi koje su proteklih godina vo|ene u BiH, u javnosti kao da se najmanje govorilo o onoj koja je, zapravo, klju~na za budu}nost zemlje - reformi obrazovanja. Ne samo da je njeno provo|enje daleko od onog {to bi trebalo da bude, nego se jo{ uvijek bavimo pitanjima te{ko razumljivim civiliziranom svijetu, postojanjem {kola u kojima se djeca razdvajaju samo zbog toga {to nisu iste nacionalnosti. Podsjetimo da je pro{le godine Op}inski sud u Travniku odbio tu`bu Udru`enja „Va{a prava BiH“ kojom je tra`eno utvr|ivanje diskriminacije u~enika postojanjem tzv. dvije {kole pod jednim krovom. O~ekivanja da }e se, nakon {to je Op}inski sud u Mostaru donio presudu da se od pro{le {kolske godine dvije {kole pod jednim krovom ukinu na podru~ju Hercegova~ko-neretvanskog kantona, ne{to promijeniti bolje, nisu se na`alost obistinila. A, ako pitanje ostavimo ~ak i po strani, ostaje da se suo~imo s kompliciranim sistemom nadle`nosti: kod nas i dalje postoji stalno zbrka oko toga ko i za koga raspisuje natje~aj za ud`benike, ko usvaja i na kojoj razini kurikulume, ko odabira recenzente? Ako kantonalno ministarstvo odlu~uje o programu i ud`benicima, {ta radi entitetsko? ^ije su odluke mjerodavne, komu se

kona~no mo`e `aliti i obratiti za pomo}? Promjene uvedene u pojedine nacionalne predmete nisu ni primijenjene u praksi, ali na pitanje da li je to posljedica nespremnosti nastavnika, autora ud`benika, izdava~kih ku}a ili politike, kao da nema odgovora.

BEZ SU[TINSKIH PROMJENA
Iako i dalje vrlo aktuelno, “pitanje reforme nastavnih planova i programa karakteri{e, u najve}oj mjeri, redefinicija sadr`aja i nastojanja da se postoje}i nastavni planovi i programi dorade, dopune i adaptiraju, bez stvarnih i su{tinskih izmjena koje proizilaze iz samih zakona i strategija, kao i potreba za prilago|avanjem nastavnog procesa savremenim trendovima u obrazovanju.” Analiza nastavnih planova i programa za devetogodi{nje osnovno obrazovanje Radne grupe formirane od Ministarstva obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo koja je zavr{ena otprilike prije godinu dana, a nakon pet mjeseci istra`ivanja, pokazala je da je reforma provedena samo formalno uvo|enjem devetogodi{njeg osnovnog obrazovanja podijeljenog u tri ciklusa. “Su{tinski, NPP je zadr`ao sve karakteristike tradicionalnog programa sa krajnje preskriptivnim sadr`ajima koji su odvojeni u zasebne predmete i sa dominantno frontalnom metodom rada. Kao takav, on ne odgovara ni potrebama bh. dru{tva ni specifi~nim obrazovnim potrebama djeteta“, navodi se u pomenutom izvje{taju. Analiza nastavnog plana i programa u

Reformu obrazovanja moraju voditi oni koji o njoj najvi{e znaju, uz podr{ku vlasti koja razumije da je to oblast klju~na za cjelokupni razvoj zemlje
50
SLOBODNA BOSNA I 14.3.2013.

KAKO DO BOLJIH NASTAVNIH PLANOVA I PROGRAMA
OBAVEZE OBAVEZE PREUZETE PREUZETE SPORAZUMOM SPORAZUMOM SA SA EU-om EU-om

BiH BiH je je u u procesu procesu evropskih evropskih integracija integracija tako|er tako|er preuzela preuzela na na sebe sebe obaveze obaveze da da “omogu}i “omogu}i pristup pristup svim svim nivoima nivoima obrazovanja obrazovanja ii treninga treninga u u BiH BiH bez bez diskriminacije diskriminacije po po osnovi osnovi spola, spola, boje boje ko`e, ko`e, etni~ke etni~ke ili ili religijske religijske pripadnosti” pripadnosti”

14.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

51

REFORMA OBRAZOVANJA U BiH

NA ŠTA UPOZORAVAJU STUDIJE: Iako i dalje vrlo aktuelno, “pitanje reforme nastavnih planova i programa karakteriše, u najvećoj mjeri, redefinicija sadržaja i nastojanja da se postojeći nastavni planovi i programi dorade, dopune i adaptiraju, bez stvarnih i suštinskih izmjena koje proizilaze iz samih zakona i strategija, kao i potreba za prilagođavanjem nastavnog procesa savremenim trendovima u obrazovanju”
osnovnim {kolama RS-a (prva ovakve vrste), predstavljena pro{log mjeseca, pokazala je da je nastavni plan i program pretrpan i da je kvalitet ishoda u~enja na najni`em nivou. Agencija za pred{kolsko, osnovno i srednje obrazovanje sudjelovala je u analizi nastavnih planova i programa u BiH, a rezultat rada je Izvje{taj o pregledu postoje}e zajedni~ke jezgre nastavnog plana i programa i nastavnih planova i programa za devetogodi{nju osnovnu {kolu u BiH iz 2009. godine. “Nastavni planovi i programi koji su trenutno u upotrebi u BiH razlikuju se po strukturi i ura|eni su razli~itom metodologijom, a unutar pojedinih NPP-ova koristi se razli~ita terminologija za pojedine predmete. Agencija radi na razvoju i moderniziranju razvojnih programa za pred{kolski odgoj i obrazovanje, kao i razvoju i moderniziranju ZJNPP-a za osnovnu devetogodi{nju {kolu i srednje {kole, koja }e biti temeljena na ishodima u~enja. ZJNPP-a }e
52

se definirati tako da }e biti uskla|ena s evropskim standardima, biti }e mjerljiva i uporediva u regionu, Evropi i {ire”, ka`u u Agenciji. Sada{nje nastavne programe treba ne samo pobolj{ati, osuvremeniti, nego i zamijeniti novim nacionalnim kurikulumom. Evo jednog primjera kako bi to trebalo izgledati u praksi. Kod nas se ponavljaju sadr`aji izu~avanja nastave geografije koji je va`an nacionalni predmet od 5 do 8 odnosno 6 do 9 razreda u sadr`ajima srednjih {kola. Dodu{e, u ne{to pro{irenom obliku. Tako se Evropa regija u~i i u {estom i u drugom razredu gimnazije. Kod tzv. otvorenog uzlaznog-spiralnog pristupa u~enici bi na vi{oj razini obrazovanja u~ili uzro~noposljedi~ne veze i odnose, prepoznavali procese i modelirali njihovo rje{enje. To je moderna nastava usmjerena na u~enika u kojoj je u~enik aktivni sudionik. Izrazita horizontalna i vertikalna nepovezanost nastavnih programa ukazala je na potrebu izrade jasnog i koherentnog nacionalnog okvirnog

kurikuluma koji bi mogao poslu`iti kao okvir za izradu novih, interno koherentnih i me|usobno horizontalno i vertikalno povezanih nastavnih programa.

KAKO DOSEGNUTI EVROPSKE STANDARDE
Stru~njaci s kojima smo proteklih dana razgovarali upozoravaju da, ukoliko se `eli razvijati nacionalni program (kurikulum) koji }e biti uskla|en s razvojnim trendovima u Evropi i istovremeno biti primjeren obrazovnom i dru{tvenom kontekstu BiH, rje{enja }e se morati tra`iti kako u analizi stanja u BiH tako i ostalim evropskim zemljama, posebno onima s visokim rezultatima u podru~ju obrazovanja. Oni smatraju da pri planiranju razvoja novog nacionalnog kurikuluma treba imati u vidu da u BiH ne postoji iskustvo i kultura permanentnog razvoja kurikuluma (“kurikulumska kultura”), specijalizirani stru~njaci u podru~ju kurikuluma, a niti samostalne institucije za njegov razvoj i evaluaciju. To,
SLOBODNA BOSNA I 14.3.2013.

KAKO DO BOLJIH NASTAVNIH PLANOVA I PROGRAMA
PRIMJER ZA SVE - FINSKI MODEL OBRAZOVANJA

Najuspješniji sistemi obrazovanja poput onog koji postoji u Finskoj se temelje na tome da ulaganjem u obrazovanje dolazi i ekonomski razvoj
Nimalo slu~ajno, Finska je jedna od vode}ih dr`ava kada je u pitanju kvalitetno obrazovanje jer ima sistem vrijednosti u kojem ova oblast vrlo visoko kotira. Razvoj suvremenih {kolskih sistema temelji se na koncepciji cjelo`ivotnog obrazovanja i dru{tva koje u~i, a to je Finska itekako shvatila i objeru~ke prihvatila. Ono {to je posebno karakteristi~no za ovu zemlje jeste da je kvalitetno obrazovanje neposredno povezano s ekonomskim razvojem i mogu}nostima zapo{ljavanja. Recimo, vi{e od polovine doktora nauka je anga`irano i u industriji. Finski parlament je prije ta~no pedeset godina donio odluku da je javno {kolstvo i dobar obrazovni sistem najbolji na~in ekonomskog oporavka zemlje. Univerziteti su prestali biti privilegija za bogate, a uvedeno je desetak posto najboljih studenata uspijeva to postati. Zanimljivo je da visina pla}e nije glavni motiv za to nego ~injenica da o obrazovnom procesu u Finskoj prije svega odlu~uju u~itelji, ~ime ja~aju svoj profesionalni ugled. U Finskoj je ukinuta i slu`ba inspekcije, a njihovu ulogu u potpunosti preuzele {kole, u~itelji i direktori. Kod nas je, na`alost, upravo obrnuto, nastavni~ki posao je marginaliziran, a jednom kad i dobiju posao, nastavnici uop}e nisu stimulirani da ula`u u svoje obrazovanje. Da ne govorimo o tome da se u na{im {kolama slabo koriste internet i jedva komunicira putem e-maila. Ako izuzmemo univerzitetske centre, informati~ka tehnologija se rijetko koristi u nastavne svrhe i za pripremu nastave u ve}em dijelu u BiH.

SPECIFI^NOSTI FINSKOG MODELA
Obrazovanje je u ovoj zemlji neposredno povezano s ekonomskim razvojem i mogu}nostima zapo{ljavanja

besplatno i kvalitetno {kolovanje. Zanimljivo je da je postoji ogroman interes upravo za studij {kolske nastave, gdje na jedno mjesto aplicira ponekad i stotinjak kandidata. Krajem 1970-ih godina Finska je poduzela niz koraka sa nam-

jerom da popravi dru{tveni polo`aj u~itelja. Oni su dobili veliku autonomiju u poslu, ali od njih je istovremeno tra`eno da su sami vrlo obrazovani i da svi imaju zavr{en magisterij. U~itelj je u Finskoj vrlo presti`no zanimanje, a otprilike

opet, otvara pitanje, i osnivanja nekih instituta za pedagogiju ili rada Agencije koje su “pune politi~ki podobnih ljudi, a zavodi za {kolstvo tek drugi vid politi~kog organiziranja {kola”. U ve}ini evropskih zemalja sadr`aj i na~in obrazovanja okvirno su regulirani

nacionalnim okvirnim kurikulumom koji se zasniva na interdisiplinarnom pristupu. To je koncepcija kurikulumskog razvoja koja se ne mo`e ostvariti samo promjenom nastavnih planova i programa, nego zahtijeva dublje zahvate i druga~ije koncipiranje cjelokupnog odgojno-obrazovnog procesa

REFORME SU NEOPHODNE
Sada{nje nastavne programe u BiH treba ne samo pobolj{ati, osuvremeniti, nego i zamijeniti novim nacionalnim kurikulumom
14.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

na nivou cijelog sustava i na nivou {kola. Ona tako|er podrazumijeva i druga~iji pristup i metodologiju rada pri izradi nacionalnog kurikuluma. Svi klju~ni strate{ki dokumenti EU-a govore o va`nosti obrazovanja, a BiH je, u procesu evropskih integracija, tako|er preuzela na sebe obaveze u toj oblasti. Tako, recimo, na osnovu Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivanja, BiH (~lan.100) se obavezuje na saradnju sa EU-om “sa ciljem da se omogu}i pristup svim nivoima obrazovanja i treninga u Bosni i Hercegovini bez diskriminacije po osnovi pola, boje ko`e, etni~ke ili religijske pripadnosti”. Članice EU-a su po~ele s prilago|avanjem obrazovnih sustava potrebama dru{tva zasnovanog na znanju tokom osamdesetih. Iskustva drugih zemalja koje imaju uspje{an obrazovni sistem, poput Finske, pokazala su prije svega da je najva`nije da se u reformu obrazovnog procesa uklju~e oni koji u tom procesu neposredno sudjeluju i o njemu najvi{e znaju, te da mora postojati vlast koja razumije da je obrazovanje klju~no za cjelokupni razvoj zemlje.
53

SARAJEVSKI BALET

Ansambl Baleta Narodnog pozorišta Sarajevo jedini je profesionalni ansambl te vrste u našoj zemlji - prije rata brojao je 60 članova, a sada ih ima samo 25; o perspektivama baletne umjetnosti BiH, baletu nekad i danas i školama za mlade igrače razgovarali smo sa umjetničkom direktoricom Baleta Kuće na Obali EDINOM PAPO i koreografkinjom i profesoricom plesa na ASU Sarajevo GORDANOM MAGAŠ

PLES PO TANKOJ ŽICI
U ansamblu Baleta NP Sarajevo ima i igra~a starijih od 50 godina; sve je manje mladog kadra, od kojeg zavisi budu}nost baleta
54
SLOBODNA BOSNA I 14.3.2013.

IMA LI NADE ZA BALETNU UMJETNOST U BiH

KAKO OD[KOLOVATI MLADE IGRA^E
Problem baletnih {kola i popunjavanja ansambla NP Sarajevo mora biti sistemski rije{en, isti~u Edina Papo i Gordana Maga{

“Mi “Mi }emo }emo sve sve vi{e vi{e stariti, stariti, a a novi, novi, mladi mladi kadar kadar koji koji nam nam treba treba do}i do}i ne ne dolazi dolazi onom onom dinamikom dinamikom kako kako bi bi to to trebalo trebalo da da bude“, bude“, ka`e ka`e Edina Edina Papo Papo

ZABRINJAVAJU]I ZABRINJAVAJU]I PROSJEK PROSJEK GODINA GODINA

Sarajevu, moje kolegice su do{le sa strane. Prvu glavnu ulogu plesala sam sa 19 godina; Marija u Bah~isarajskoj fontani. Uslijedile su Labudovo jezero, Kameni cvijet, @izela... S tim iskustvom ‘69/70. usavr{avala sam se u St. Petersburgu tada{njem Lenjingradu - u naj~uvenijoj {koli baleta u svijetu“, sje}a se Minka Kamberovi}.

NAJLJEP[I I NAJTE@I POSAO
Kad je do{lo vrijeme da i sama podu~ava nove, mlade generacije balerina i baletana, jedna od njenih u~enica bila je i Edina Papo, koja je sada ve} dugogodi{nja umjetni~ka direktorica Baleta Narodnog pozori{ta Sarajevo. Sli~no kao i njena pedagoginja Kamberovi}eva, Edina Papo anga`ovana je u Baletu NP Sarajevo sa samo {esnaest godina, a ubrzo je po~ela igrati svoje prve solisti~ke uloge, prije nego {to je oti{la na studij u Rusiju... “Ovo je najljep{i posao na svijetu, uprkos svemu. Pla}a jednog baletnog umjetnika kod nas je veoma skromna, puno je truda i odricanja u na{oj profesiji, ali kada bih ponovo mogla da odlu~im ~ime }u se baviti, opet bih izabrala balet“, ka`e Edina Papo. Baletni ansambl Narodnog pozori{ta Sarajevo jedini je profesionalni ansambl te vrste u na{oj zemlji. Entuzijazam, upornost i velika ljubav prema baletu su ono {to prvenstveno ~ini da opstaju u ovom, njihovoj umjetnosti nimalo naklonjenom dru{tvenom sistemu. “Čini mi se, kada bismo sutra objavili da sarajevski Balet zauvijek prestaje sa radom, niko se ne bi ni po~e{ao“, govori Edina Papo. “S druge strane, ne znam da negdje u svijetu postoji manji ansambl sa bogatijim baletnim

Pi{e: MAJA RADEVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI], MARIO ILI^I]

aletni studio pri Narodnom pozori{tu u Sarajevu osnovan je davne 1953. godine. Kroz ovaj studio pro{le su na stotine mladih plesa~a i plesa~ica, a mnogi od njih kasnije su ostvarili respektabilne umjetni~ke karijere i nastupali na velikim evropskim i svjetskim scenama. Me|u njima je i ~uvena sarajevska primabalerina, koreografkinja i pedagog Emina Minka Kamberovi}, koja ve} godinama `ivi i radi u Cirihu. “Kao djevoj~ica upisana sam u Baletni studio Narodnog pozori{ta u Sarajevu. [kolovanje sam po~ela kod sjajnih pedagoga Franje Horvata i Ubavke Milankovi}. Kao gimnazijalka po~ela sam sa malim ulogama, koje su ubrzo prerastale u solisti~ke nastupe. Bila sam jedina ro|ena u
14.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

B

repertoarom i na tu ~injenicu sam veoma ponosna.“ Profesionalni baletni ansambl trenutno broji 25 ~lanova (prije rata bilo ih je 60), a od toga njih petnaestak aktivno u~estvuju u repertoaru, ka`e na{a sagovornica. Mla|ih igra~a - u dobi izme|u 18 i 25 godina - ima desetoro. Srednju generaciju - izme|u 28 i 39 godina - ~ini sedmero igra~a, a ostatak ansambla su igra~i stariji od 50 godina. “Naravno, ne odri~emo se starijih kolega i kolegica, iako su oni ve} u dubokim godinama za baletne igra~e. To nije ni{ta ~udno, svaki baletni ansambl na svijetu ima i starije igra~e koji jedino mogu i igrati odre|ene uloge, ali u ovako maju{nom ansamblu kakav je ovaj u Narodnom pozori{tu Sarajevo, taj prosjek godina je zabrinjavaju}i. I mi }emo sve vi{e stariti, a novi, mladi kadar koji nam treba do}i ne dolazi onom dinamikom kako bi to trebalo da bude“, nagla{ava Papo. U Sarajevu trenutno postoje dvije “formalne“ baletne {kole: jedna je Osnovna muzi~ka i baletska {kola Novo Sarajevo, a druga Osnovna muzi~ka {kola Mladen Pozaji}, gdje je na Odsjek klasi~nog baleta u {kolskoj 2012./2013. godini primljeno 37 u~enika. Starije generacije, me|utim, i danas s nostalgijom pamte baletne studije koje je prije rata u sarajevskom Domu mladih i na Mojmilu vodila poznata koreografkinja Gordana Maga{, koja sada predaje na Akademiji scenskih umjetnosti na predmetu Ples. Kroz oba baletna studija pro{lo je oko 500 polaznika. “Mnogi od njih me i danas zovu, javljaju se, sje}aju se tog vremena sa rado{}u... Ra{trkani su po cijelom svijetu, ali i dalje zaljubljeni u ono ~ime su se bavili kao djeca“, ka`e Gordana Maga{. Do prije dvije godine postojao je i
55

SARAJEVSKI BALET
Baletni studio u okviru Narodnog pozori{ta Sarajevo. Me|utim, zbog neuskla|enosti sa odre|enim zakonskim normama, Baletni studio je prestao sa radom, a roditelji su tada bili primorani tra`iti alternative za svoju djecu. Studio je do zatvaranja imao oko 30 polaznika, ta~nije 16 djevoj~ica i 12 dje~aka, koji su sanjali o profesionalnoj baletnoj karijeri. “Stra{no je {to smo morali obustaviti rad tog studija“, ka`e Edina Papo. “Svi igra~i koji dolaze u na{ ansambl moraju polo`iti eliminatornu audiciju, prema Zakonu o teatarskoj umjetnosti. I svaki profesionalni igra~ normalno prima pla}u, ima potpisan ugovor o radu, penziono i zdravstveno osiguranje. A momci i djevojke iz drugih zemalja sa velikom rado{}u dolaze u Sarajevo Rumuni, Ma|ari, Makedonci, Italijani, Rusi, Ukrajinci... Oni imaju ogromnu `elju i volju da do|u ovdje i igraju u predstavama koje su na na{em repertoaru, me|utim, najve}i problem je novac kojim mi treba da platimo te igra~e do regulisanja njihove boravi{ne dozvole i dozvole za rad... Znalo se dogoditi da neki od njih spavaju u garderobi Narodnog pozori{ta, jer nemaju od ~ega platiti smje{taj“, pri~a Papo. Od zavr{etka rata do danas, na audiciji za ~lanove baletnog ansambla Ku}e na Obali od biv{ih polaznika baletnih {kola pro{lo je samo ~etvoro igra~a, a od toga je danas stalno zaposlenih u Baletu dvoje.

DOMA]E SNAGE
“Poslije rata su kod nas kao pe~urke po~eli nicati razni studiji i {kole koje se bave plesom i baletom. Naravno, podr`avam svaku vrstu rada i edukacije mladih ljudi, ali isto tako mislim da je veoma va`no imati kvalitetne pedagoge“, nagla{ava Gordana Maga{. “Pedagozi trebaju prije svega biti dobri ljudi, jer samo takvi mogu da razumiju mlade i da ih motivi{u za rad, a ne da treniraju strogo}u. Potrebno je puno znanja, ne samo iz metodike

NEIZVJESNA EGZISTENCIJA: U mladi kadar se mora ulagati i tek onda će postojanje baletnih škola imati svoj pravi smisao, kada ti mladi ljudi budu znali da nakon što završe te škole mogu očekivati neki angažman ili stalni posao
klasi~nog baleta, nego i iz psihologije i pedagogije op}enito. Mislim da to svakako nije ni blizu onog nivoa koji je bio prije rata, ali nadam se da je nastavni kadar takav

da mo`e bar odgojiti publiku koja }e voljeti i po{tovati baletnu umjetnost.“ O budu}nosti baleta u Bosni i Hercegovini, umjetni~ka direktorica Baleta NP Sarajevo ka`e: “Za sada veoma spretno plivamo u vodama baletnog repertoara, imamo veoma respektabilan repertoar i u tom smislu, kada me pitate za budu}nost baleta, ona je zaista briljantna. Imamo klasi~ne predstave poput Giselle i Dame s kamelijama , uz savremeni repertoar, nacionalni i evropski. S druge strane, kao {to sam ve} rekla, imamo problem s prosjekom godi{ta u Baletu, nedostatkom podmlatka i finansijski problem. Ipak, nadam se da }emo do septembra 2013. ponovo otvoriti Baletni studio i nastaviti {kolovati mlade generacije igra~a.“ Gordana Maga{ zaklju~uje da mora postojati razvijena politika na dug oro~nom nivou, ali i kvalitetnija uvezanost i saradnja postoje}ih baletnih {kola sa Narodnim pozori{tem: “To dugoro~no planiranje podrazumijeva i da se ne oslanjamo toliko na strane goste, nego prvenstveno na doma}e snage. U mladi kadar se mora ulagati i tek onda }e postojanje baletnih {kola imati svoj pravi smisao, kada ti mladi ljudi budu znali da nakon {to zavr{e te {kole mogu o~ekivati neki anga`man ili stalni posao, odnosno da }e od te profesije mo}i da `ive. Bila sam nekoliko puta u `iriju na tak mi~enjima polaznika baletnih {kola i moram re}i da ni te {kole me|usobno nisu ba{ najbolje koordinirane, {to mi je vrlo bolno vidjeti, jer jedino zajedni~kim snagama mogu istrajati u tome da ta umjetnost opstane.“
SLOBODNA BOSNA I 14.3.2013.

56

BERLINSKI LAUREAT

CALIN PETER NETZER
“TIHI” AUTOR IZ TRANSILVANIJE
Pi{e: DUBRAVKA JOVANOVI]

CALIN PETER NETZER, ovogodišnji pobjednik “Filmskog festivala” u Berlinu, našoj je saradnici u glavnom gradu Njemačke govorio o nastanku filma koji je oduševio žiri “Berlinala”

“Moj film Dje~ija poza (Child Pose) je o patolo{kom odnosu majke i sina, o polo`aju djece u odnosu na roditelje i suprotno, o roditeljima koji gube svoju djecu na neki na~in”, ka`e pobjednik 63. Berlinala, rumunski reditelj, scenarista i producent Calin Peter Netzer, nazivaju}i svoje filmsko djelo i filmom “ovisnim o kameri”. “Samo takav film”, ka`e autor, “mo`e poku{ati prenijeti stanje uma, osje}anja, tinjaju}e konflikte, izlive i eksplozije o~aja, jednom rije~ju - par~e `ivota autenti~no gotovo kao dokumentarac.”

je ~ak pet trofeja na Solunskom festivalu 2009. godine. U Netzerovom filmu Dje~ija poza likovi su analizirani, odnosno psihoanalizirani, u namjeri da pomognu gledaocu da razumije ili ~ak da osjeti saosje}anje prema jednoj zastra{uju}oj porodici. Junakinja filma u kojem se ovaj reditelj ponovo vra}a svojim hermeti~nim i sporim kadrovima i kli{eima, jeste sredovje~na arhitektkinja Angela, bogata malogra|anka i majka odraslog sina koji je jedne ve~eri automobilom pregazio dijete. U nekoliko dana, uticajna majka, krajnje nesimpati~na novobogata{ica (u izvanrednom tuma~enju Luminite Gheorghiu), korumpira}e sve koje treba, od svjedoka do policijskih ~inovnika, kako bi sina izvadila iz zatvora, ali }e se njihov odnos poslije toga potpuno sunovratiti. SJAJNA SJAJNA GHEORGHIU GHEORGHIU

Tokom ovog razgovora, tihi i ne mnogo pri~ljivi Netzer ka`e da je odnos izme|u majke i sina “svjesno gradio kao kvazipatolo{ki”, i da su on i Razvan Radulescu “namjerno izabrali milje gornje srednje klase u kojoj je smje{tena radnja pri~e, jer smo mislili da je manje vjerovatno da je ovakvo pona{anje majke mogu}e u ni`im dru{tvenim klasama”. “Na osnovu mog iskustva i sa moje ta~ke gledi{ta, posesivnost roditelja prema svojoj djeci veoma je jaka u evropskim zemljama nekada{njeg isto~nog bloka. Takvu roditeljsku posesivnost nisam upoznao tokom svojih dvanaest godina `ivota u Njema~koj, gdje su sistem obrazovanja djece i njihovo rano osamostaljivanje sasvim druga~iji od onog {to se doga|a u Rumuniji”, ka`e Netzer. Autor otkriva i da je zajedno sa Radulescuom po~eo da radi na sasvim druga~ijem projektu na temu porodi~nih sukoba, ali su od njega odustali kada su tokom pisanja sve ~e{}e po~eli da razgovaraju “o li~nim iskustvima i o odnosima koje smo imali sa svakim ~lanom na{ih porodica”.

PSIHOLO[KA DRAMA
“Mislili smo da je to mnogo zanimljivija tema i tako je sve po~elo na osnovu mog odnosa sa majkom, a onda se sve to razvilo u izmi{ljenu pri~u”, ka`e reditelj koji svoj film Dje~ija poza `anrovski svrstava u psiholo{ku dramu. “Imali smo

MILJE GORNJE SREDNJE KLASE
Ovogodi{nji dobitnik Zlatnog medvjeda za najbolji film nije nepoznat evropskoj filmskoj javnosti i festivalskoj publici {irom svijeta. Calin Peter Netzer (1975) ro|en je u porodici rumunskih Nijemaca u Transilvaniji i jo{ kao dijete je sa roditeljima emigrirao u Njema~ku. U rodnu Rumuniju vratio se na studije re`ije i jo{ tada se priklju~io grupi mladih i talentovanih filmskih reditelja koji su se na evropskoj filmskoj sceni nametnuli kao izraziti predstavnici takozvanog novog rumunskog talasa i to najvi{e zahvaljuju}i zajedni~kom scenaristi Razvanu Radulescuu, tvorcu poetike “novog talasa”. Netzerov debitantski film Maria osvojio je nekoliko nagrada na Filmskom festivalu u Locarnu 2003., a njegovo drugo ostvarenje Po~asna medalja (Medal Of Honor) osvojio
Scena Scena iz iz filma filma Dje~ija Dje~ija poza poza

“Problem je u tome {to rumunski film ne vidi {iroka publika, ni u Rumuniji ni u inostranstvu“
58
SLOBODNA BOSNA I 14.3.2013.

DOBITNIK “ZLATNOG MEDVJEDA” ZA “SB”
dvije kamere, 126 strana scenarija i snimali smo i po ~etrnaest sati dnevno. Film smo brzo snimili, ali smo ~ak dva mjeseca proveli re`u}i za monta`nim stolom. To je dobra vje`ba, koja me je nau~ila da ne gubim kontrolu ni nad sobom ni nad snimljenim materijalom. Ono {to mi je bilo najva`nije jeste to da u kona~noj verziji filma zadr`im {to ve}u autenti~nost i uvjerljivost pri~e i doga|aja i sretan sam {to nam je to uspjelo”, ka`e jedan od rijetkih berlinskih laureata sa evropskog istoka poslije dugog niza godina. Na komentar da je izme|u filmova uvijek pravio velike pauze, Netzer potvr|uje da je poslije debija sa filmom Maria pro{lo ~ak pet godina dok nije snimio Po~asnu medalju: “Dugo tra`im teme za film, dugo pi{em i u po~etku nisam umio da radim prema tu|em scenariju. Najvi{e volim da pi{em zajedno sa scenaristom. Tada nastaju najbolje stvari i

EAST IS EAST: “Na osnovu mog iskustva i sa moje tačke gledišta, posesivnost roditelja prema svojoj djeci veoma je jaka u evropskim zemljama nekadašnjeg istočnog bloka”
najbolje ideje.” A na moje pitanje da li je sudbina medalje iz filma promijenila njegovo mi{ljenje o trofejima, on odgovara: “Nagrade zna~e priznanje i ohrabrenje za ono {to ste postigli. Kada ih ne osvojite, morate po~eti da sumnjate u njihov zna~aj, to je normalna psiholo{ka reakcija.” Na pitanja koliko }e mu zna~iti i osvojeni berlinski “medvjed” i da li to zna~i ikakvu prednost u Rumuniji, Calin Peter Netzer ka`e da misli kako je “jedina prednost pa`nja posve}ena rumunskom filmu na festivalima, a da je nevjerovatno koliko su se stvari promijenile i koliko je rumunski film sada postao obavezan i za bioskopske gledaoce i kriti~are i filmske novinare”. Ipak, Netzer dodaje i sljede}e: “Problem je ipak u tome {to rumunski film ne vidi {iroka publika, ni u Rumuniji ni u inostranstvu. Mislim da je problem prije svega jezik. Rumunski film, ~ak i onaj komercijalni ili nagra|eni u Cannesu, Berlinu ili Veneciji, prodaje se manje od prosje~nog njema~kog ili italijanskog filma. Da ne pominjemo gledanost rumunskog filma kod ku}e, u odnosu na gledanost doma}ih filmova u ^e{koj, Poljskoj ili ~ak Ma|arskoj.”
59

TRIJUMF U BERLINU
Calin Peter Netzer, rumunski reditelj, scenarista i producent

14.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

IPAK JE NA[E

U sporu smo sa Republikom Hrvatskom oko ona dva Školja i oko još mnogo čega, a sada se sporimo i oko filma BITKA NA NERETVI; direktor “Filmskog centra Sarajevo” ADIS BAKRAČ tvrdi da će tužiti reditelja VELJKA BULAJIĆA, ovaj pak pita gdje je nestao novac od prodaje prava za njegov film, dok VINKO GRUBIŠIĆ, predsjednik Uprave “Jadran filma”, kuće koja je radila poslove izvršne produkcije na snimanju ovog ratnog spektakla, pokušava smiriti strasti i spustiti loptu na zemlju

ČIJA LI JE TA “NERETVA”, REKTI?
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

ko neko ne zna {ta je to izvr{na produkcija ili {ta to zna~i biti izvr{ni producent, evo vrlo ilustrativnog primjera: Vi ste, dragi ~itao~e, reditelj filma, naprimjer, a Va{ producent, odnosno glavni producent, unajmi nekoga da radi sve ono {to mu se ka`e, ili naredi, ili “po dogovoru”, pa }e mu to biti pla}eno novcem, a mo`da i u naturi, a mo`da ne}e ni{ta ni dobiti. Kako kad, ali je izvr{ni producent neko takav nekakav. Upravo tu funkciju imao je Jadran film, odnosno njegovi ~elni ljudi i radnici, tih {esnaest mjeseci, te 1967. i 1968., kada je Veljko Bulaji} re`irao ratni spektakl Bitka na Neretvi. Glavni producent bio je Bosna film, ~iji je pravni sljednik, ba{ kao {to je i pravni sljednik Sutjeska filma, dana{nji Filmski centar Sarajevo. Budimo precizni, kao i mnogo puta do sada, mada tu nema ni{ta sporno: Bitka na Neretvi je bosanskohercegova~ki film!

A

gospodin Bulaji} poku{ao da obmane javnost i proglasi film Bitka na Neretvi svojim plijenom i mirazom koji donosi u Hrvatsku, kako bi se dodvorio tamo{njoj javnosti, ne razmi{ljaju}i o posljedicama”, izjavio je za na{ magazin Adis Bakra~, direktor Filmskog centra Sarajevo. Na{ sagovornik nagla{ava da je Bosna film producent filma Bitka na Neretvi i da je Filmski centar Sarajevo, dakle, kao pravni sljednik Bosna filma i Sutjeska filma, naslijedio to pravo: “Ve}ina bosan-

Adis Bakra~: “Gospodin Bulaji} po~inio je krivi~no djelo“
Foto: Mario Ili~i}

SLAVNI, SLAVNIJI, NAJSLAVNIJI
“Imao sam sastanak sa gospodinom Vinkom Grubi{i}em, predsjednikom Uprave Jadran filma. Razgovarali smo o odnosima na{e dvije firme, kao i o nekim pitanjima oko kojih smo se usaglasili i za koja vjerujem da }e biti realizirana u narednom periodu. Kada su u pitanju informacije o filmu Bitka na Neretvi, koje su se pojavile proteklih dana, dobio sam uvjeravanje gospodina Grubi{i}a da Jadran film ne stoji iza toga. Smatram da je
60

Adis Bakra~
SLOBODNA BOSNA I 14.3.2013.

SUDBINA TITOVOG FILMA
skohercegova~kih filmskih radnika bila je jedinstvena po ovom pitanju i stala u odbranu integriteta bh. filma i bh. kinematografije. @elio bih tako|er objasniti nekolicini ‘bh. filmskih eksperata‘, koji brane i razumiju Veljka Bulaji}a - a zavidim im, jer Bulaji}a te{ko ko mo`e da razumije - da Jugoslavija ne postoji ve} vi{e od dvadeset godina, tako da ovaj film, kada su u pitanju producentska prava, ne mo`e biti jugoslovenski. Gospodin Bulaji} mora da snosi posljedice za {tetu koju je na~inio, a `elim naglasiti da je po~inio i krivi~no djelo, jer je proteklih godina nezakonito prodavao licence za filmove Bitka na Neretvi i Kozara. Filmski Centar Sarajevo je do{ao u posjed ove dokumentacije.” Da podsjetimo. Bitka na Neretvi premijerno je u SFRJ bila prikazana u Sarajevu, 29. novembra 1969., u novootvorenom KSC-u Skenderija. Premijeri je prisustvovao i Josip Broz Tito. Scenaristi su bili Ratko \urovi}, Ugo Piro, Stevan Bulaji} i Veljko Bulaji}. Ukupni tro{kovi produkcije iznosili su 12 miliona dolara. Broj glumaca zaokru`en je na stotinu. Pored tada{njih jugoslovenskih gluma~kih zvijezda, poput Bate @ivojinovi}a, Ljubi{e Samard`i}a i Milene Dravi}, u filmu su igrale i svjetske legende, kao {to su Orson Welles, Yul Brynner, Sylva Koscina, Franco Nero, Sergej Bondar~uk. Autor plakata bio je Pablo Picasso. Broj statista procijenjen je na 16 hiljada: 60 posto naroda - `ene, djeca i starci, 40 posto vojnici na redovnom odslu`enju vojnog roka u JNA. Bitka na Neretvi bila je 1970. nominovana za Oscara.

Veljko Veljko Bulaji} Bulaji} uspio uspio je, je, za za snimanje snimanje Bitke Bitke na na Neretvi Neretvi,, anga`ovati anga`ovati svjetske svjetske filmske filmske zvijezde, zvijezde, me|u me|u njima njima ii Yula Yula Brynnera Brynnera ii Sergeja Sergeja Bondar~uka Bondar~uka

SKUPO SKUPO PLA]ENO, PLA]ENO, ALI ALI VANVREMENSKO VANVREMENSKO

Vinko Grubi{i}: “Krivo je interpretirana izjava redatelja Veljka Bulaji}a“

“NERETVA” U HD-u
Razgovarali smo i sa Vinkom Grubi{i}em, predsjednikom Uprave Jadran filma iz Zagreba, koji je zbog ovog problema i njegovog rje{avanja hitno doputovao u Sarajevo. “Sve je jedan vrlo nesretan nesporazum, koji je mogao izgledati kao nekakvo svojatanje i uzurpacija filma s na{e strane. [to je potpuno neto~no. Nismo ni u kakvom sporu niti smo vodili ikakve sporove niti smo davali ikakve izjave u tom pravcu. Rije~ je o tome da je krivo interpretirana izjava redatelja Veljka Bulaji}a, koji je govorio o svojim autorskim pravima. A jedno su autorska, drugo su producentska prava. Kada govorimo o producentskim pravima, ona su davno, davno zapisana. To su pisali neki drugi ljudi, ima jedno ~etrdeset godina. Potpuno je bespredmetno i apsurdno da se oko toga vodi bilo kakva sva|a ili rasprava. Tim vi{e {to mi s Filmskim centrom Sarajevo imamo odli~nu suradnju. Pomogli smo im da se uradi nova kopija filma Bitka na Neretvi u HD-u. Sada izgleda veli~anstveno”, tvrdi Vinko Grubi{i}.
61

Vinko Grubi{i}
14.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

IPAK JE NA[E
VELJKO BULAJI], REDITELJ

“Logično je da Bitka na Neretvi bude autorski film hrvatskih sineasta”
Pa, gospodine Bulaji}u, ho}emo li to, nakon 45 godina, Neretvi skrenuti tok? Nema nikakve potrebe. Neretva i dalje te~e svojim tokom i, poslije toliko godina, jo{ uvijek izaziva pa`nju {ire svjetske javnosti. Tako se, prije tri, ~etiri godine, dogodilo da je film Bitka na Neretvi, po mi{ljenju me|unarodnog `irija sastavljenog od kriti~ara, producenata i autora, uvr{ten me|u deset najboljih ratnih ostvarenja svjetske kinematografije. Tamo gdje zapinje Neretva jeste, na`alost, na{e podru~je. A to je, prije svega, prikazivanje na televizijama. Dvadeset godina se prikazuju lo{e kopije filma, s lo{im tonom, s lo{om slikom, nekad crno-bijelom nekad u koloru, mije{ano, a neke kopije filma su i kra}e za ~ak desetak minuta. Takva nebriga o prezentaciji djela u koje su ulo`ena velika sredstva i veliki trud sineasta, doga|a se upravo na na{im terenima. To je bio prvi i osnovni razlog zbog ~ega sam i pokrenuo to pitanje... U Jadran filmu, zadu`enom tada za izvr{nu produkciju? Da. Jadran film je organizator produkcije. A ja kao autor jedino s Jadran filmom imam ugovor o re`iji Bitke na Neretvi. Tako je Jadran film odgovoran prema meni, a ne neko tre}i. No, to ne zna~i da svoja komercijalna prava nemaju i svi oni koji su u~estvovali u tom filmu. Niko u to ne dira i ne smije dirati. Postoje ugovori i to se mora po{tovati. Ja, kao redatelj i koscenarista filma, potom Tomislav Pinter kao snimatelj, kompozitor Vladimir KrausRajteri}, scenograf Du{ko Jeri~evi} i umjetni~ki direktor Vladimir Tadej, dakle, autorski bitna grupacija jeste iz Hrvatske. I logi~no je da Bitka na Neretvi bude autorski film hrvatskih sineasta. Ali, to ne zna~i da svoj doprinos nisu dali i bosanskohercegova~ki filmski radnici, koji su se pokazali izuzetno profesionalnim. Ipak, sa pozicije autora mogu zabraniti projekcije filma i zahtijevati da se film po~ne prezentirati na najbolji mogu}i na~in. To je su{tina problema. Dakle, autorska prava, u koja spada i za{tita kvalitete filma. Direktor Filmskog centra Sarajevo Adis Bakra~ za Slobodnu Bosnu ka`e: “Gospodin Bulaji} mora da snosi posljedice za {tetu koju je na~inio, a `elim naglasiti da je po~inio i krivi~no djelo jer je proteklih godina nezakonito prodavao licence za filmove Bitka na Neretvi i Kozara.” Ovako. Bitka na Neretvi je ve}im dijelom devedesetih godina bila strogo zabranjena u Hrvatskoj. A onda je izradu njene kopije preuzeo Adria film, kako bi se Neretva mogla prikazivati u Hrvatskoj po prvi put nakon svih tih godina.

S PICASSOVIM PLAKATOM
Veljko Bulaji} uspio je anga`ovati ~ak i slavnog {panskog slikara

Prema tome, u pitanju su samo sredstva utro{ena za tu jednu jedinu kopiju, njenu prezentaciju i povratak u `ivot zabranjene Bitke na Neretvi. Gospodin Bakra~ ne govori istinu i la`no me optu`uje. A mene sada interesira odgovor ministarstava kulture FBiH i Kantona Sarajevo na pitanje: Gdje su sredstva od prodaje Bitke na Neretvi televizijama nebrojeno puta i ko je inkasirao taj novac? Ne optu`ujem nikoga, nego dajte podatke, neka bude transparentno. Dirnuli ste, velite, u `ivu ranu?

A to je ta `iva rana. Jer, iza svega toga se krije materijalno poslovanje. Ja sam tra`io za{titu autorskih prava, ali sada, kada ~ujem tako nerazumne ocjene i izjave, koje {tete odnosima dvaju kinematografija, samo `elim odgovore na pitanja koja sam ve} postavio. Prije skoro tri godine kazali ste mi da se Bitka na Neretvi “nije mogla snimiti bez Titovog zelenog svjetla” i da je on “dao sve {to je obe}ao”. Da se mi sad ne bi sva|ali, nekako mu do|e da je film najvi{e Titov. Ma, dobro sad...

Predsjednik Uprave Jadran filma isti~e i da je Veljko Bulaji} bio izrevoltiran svime {to se doga|alo sa tim, ali i brojnim drugim filmovim u posljednjih dvadeset godina: “Ipak je to malo u odnosu na svo zlo koje se doga|alo. Neki su ljudi uzurpirali taj film, ali to nema nikakve veze sa Filmskim centrom Sarajevo i sa svim kvalitetnim {to su oni do sada napravili. Ako mogu tako re}i, bilo je raznih du{ebri`nika sa strane,
62

koji su tu poku{ali uplivati, a kojih uop}e nigdje nema. Mi smo odmah u petak reagirali, pa sam ja skratio svoj slu`beni put da bih do{ao u Sarajevo. U novinama je objavljeno da je bio neki sud, da smo mi dobili pravomo}nu presudu... to ni{ta nije istina. Uop}e nisam mogao vjerovati {ta se sve objavljuje po portalima i novinama. Nazvao me jedan novinar i ~estitao mi na pravomo}noj sudskoj presudi. Ponavljam,

nismo ni u kakvom sporu sa Filmskim centrom Sarajevo i sasvim normalno komuniciramo.” Ulje na vatru doliveno je u sredi{njem Dnevniku HTV, kada je ponosna urednica i voditeljica skoro pa uskliknula kako je Bitka na Neretvi i kona~no hrvatski film. Ali, nije ona jedina. Ima njih jo{ u Hrvatskoj koji vole svojatati...
SLOBODNA BOSNA I 14.3.2013.

NIJEMCI @ELJNI HUMORA O NACISTIMA

NA YOU TUBEU
Nakon što je Nijemcima decenijama u grlu zastajao smijeh na račun Hitlera i Trećeg Rajha, brana je konačno popustila: proteklih godina satire o ADOLFU HITLERU postale su vrlo omiljene a najnoviji hit je roman “Vratio se...“ koji je u kratkom roku prodat u čak pola miliona primjeraka
14.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

BRKO

Pi{e: ADISA BA[I]

ajprije se decnijama Nijemci nisu usu|ivali {aliti s ovom temom. Humor o nacistima je uglavnom bio tabu, a veliki vo|a nije bio omiljena tema viceva. ^inilo se to pretankim ledom na koji su dospijevali samo rijetki. Proteklih nekoliko godina to se radikalno promijenilo i danas Nijemci kao da se ne mogu nasititi satire o Hitleru.

N

^U^IM U SVOM BUNKERU
Me|u prvima se ove teme latio Walter Moers, autor stripa Adolf, nacisti~ka svinja, koji je zamislio {ta bi se desilo da Hitler o`ivi pedeset godina nakon svoje smrti. Hitler tako zbunjen i razo~aran posmatra u {ta se pretvorila zemlja koju je gradio, a njegovi komentari su naravno u kontekstu dana{njeg njema~kog dru{tva u isto vrijeme
63

SATIRA O HITLERU
izdava~ Felix Rudloff. Pogledajmo kako je izdava~ka ku}a Eichborn Verlag, koja je objavila roman Vratio se, predstavila njegovu radnju: “[ta bi se desilo da je Hitler danas `iv? Kako bi njemu izgledalo savremeno multikulturno dru{tvo? Kako bi ljudi reagovali na njega? Vermes se usu|uje da zamisli odgovore na ova pitanja u svojoj duhovitoj i inteligentnoj satiri koja Hitlera smje{ta u Berlin dvadeset i prvog vijeka. Prolje}e je 2011. Hitler se budi na nekoj praznoj parceli negdje u Berlinu. Boli ga glava i ne sje}a se ni~ega nakon boravka sa Evom u bunkeru. Zbunjen je {to je Berlin odjednom netaknut i {to nije preplavljen sovjetskim vojnicima. Luta ulicama sve dok se neki prodava~ novina ne sa`ali na njega i pusti ga da spava u njegovoj trafici. Ljudi naravno prepoznaju Hitlera ali svi misle da je on komi~ar koji samo jako dobro igra svoju ulogu. Njegovi monolozi su nehoti~no urnebesno smije{ni, i iznimno je zabavno to {to nikad ne izlazi iz svoje uloge. zahvaljuju}i originalnoj ideji da se milion ljudi pretplati na film koji }e mo}i pogledati kad bude snimljen. Strip, pjesme, a sad i film, stvorili su od Adolfa, nacisti~ke svinje, pravu ikonu pop-kulture, tragikomi~nog ~ovje~uljka koji ne priznaje poraz i odbija kapitaluciju ~ak i kad se svijet oko njega sru{i do temelja. Adolf, nacisti~ka svinja je postao veoma omiljen me|u naj{irom publikom, a posebno me|u mladima. Tako je pokrenut trend i danas Nijemci kao da se ne mogu nasititi smijanja svom nekada{njem voljenom diktatoru. Posljednja u nizu uspje{nih satira o Hitleru je roman Vratio se... autora Timura Vermesa. Vermes je ro|en 1967. godine, majka mu je Njemica a otac Ma|ar. Zavr{io je historiju i politologiju, bavio se novinarstvom i publicistikom, a Vratio se je njegov prvi roman. Uspjeh ove knjige objavljene kod malog izdava~a (koji je bio skoro pred bankrotom), prava je senzacija. U veoma kratkom roku prodato je skoro pola milion primjeraka knjige! Pri tome se marketin{ka strategija svodila na stari oprobani metod “od usta do usta“ a zadovoljni ~itaoci su uglavnom jedva ~ekali preporu~iti knjigu ljudima koje poznaju. “Nema te kampanje koja ti mo`e pomo}i ako se ljudima knjiga ne dopadne, marketing sam ne prodaje knjige. Ali mi smo imali knjigu koja je smije{na a u isto vrijeme te od nje podilaze trnci“, ka`e

JUNAK JUNAK STRIPA STRIPA I I FILMA FILMA
Adolf, Adolf, nacisti~ka nacisti~ka svinja svinja

AUTOR ROMANA VRATIO SE...
Timur Vermes

SMIJE[AN KAO I SVAKI KRUT U[TOGLJEN ^OVJEK
Hitler ~ak gostuje u emisiji poznate zvijezde ro|ene u Turskoj: njegove gorke {ale na ra~un pojedinih nacija zapale publiku i enormno podi`u gledanost. On postaje You Tube fenomen a novi nara{taji ga naprosto obo`avaju. Uticajni tabloid po~inje sumnjati u Hitlera, ali on prevari njihovog vode}eg novinara i zadobije bezrezervnu podr{ku ovog medija. Nakon toga slijedi samo uspon. Hitler izlazi na ulice i intervjuira prolaznike, rasplamsava u njima bijes zbog pse}eg izmeta po ulicama ili kazni za prebrzu vo`nju. Njegova sopstvena televizijska emisija postaje veliki hit. Sa tv ekipom Hitler odlazi u centralu najradikalnije njema~ke desni~arke partije NPD. Zgro`en je odsustvom istinskog ubje|enja i entuzijazma me|u neonacistima. Odr`i im bukvicu a vo|u partije zaspe najve}im uvredama. Ovaj intervju Hitleru donosi presti`nu novinarsku nagradu za satiri~no raskrinkavanje predrasuda. Neonacisti su bijesni i isprebijaju Hitlera. On zavr{ava u bolnici gdje izraze podr{ke i simpatije dobiva sa svih strana. Kontaktiraju ga i iz izdava~ke ku}e sa ponudom da napi{e knjigu. Bave}i se time, Hitler dolazi na ideju da osnuje svoju sopstvenu politi~ku partiju. Zabavne epizode raspisane na osnovu zamisli o Hitleru u dana{njem Berlinu dobivaju dubinu zahvaljuju}i Vermesovim pametnim psiholo{kim zapa`anjima ljudskog budalastog pona{anja u trenucima kad su suo~eni sa navodno la`nim Adolfom Hitlerom.“ Na pitanje novinara njema~kog Bilda, {ta je to komi~no u Hitlerovom liku, kako je
SLOBODNA BOSNA I 14.3.2013.

i tragikomi~no anahroni i zastra{uju}e primjenjivi. Strip je postigao ogroman uspjeh, objavljena su i dva nastavka, a pop pjesma Ču~im u svom bunkeru, koja je pratila tre}i dio stripa, postala je veliki hit na You Tubeu. Ovih dana se najavljuje i premijera cjelove~ernjeg animiranog filma zasnovanog na stripu: film je finansiran

“Danas bi Hitler bio shva}en ironi~no i slavljen kao vrsni komi~ar“
64

NIJEMCI @ELJNI HUMORA O NACISTIMA
uop{te mogao praviti {ale na njegov ra~un, i da li je umjesno {aliti se sa tom temom, autor knjige Timur Vermes odgovara: “Hitler kao i svaki drugi pretjerano strog i u{togljen ~ovjek ima veliki komi~ni potencijal. Ako tome dodamo malo stilizacije, brkove, razdjeljak i uniformu, kao i ~injenicu da je taj ~ovjek sebe shvatao nenormalno ozbiljno, eto nas na polju humora. Gegovi su samo logi~na posljedica njegovog krutog razmi{ljanja i nepokolebljivog slije|enja ideologije. Naravno da mu se smijemo smijati, Hitleru se smijalo jo{ od ~etrdesetih godina pro{log vijeka, nisam ja to izmislio. Bojao sam se na po~etku reakcija, ali sam naprije ra{~istio sam sa sobom da u knjigu ulaze sve Hitlerove osobine, i njegov pragmatizam i njegova hladna brutalnost, ali i njegov iznena|uju}i {arm.“ Vermes obja{njava da njegova knjiga nije samo pitka satira, nego da je iz reakcija ~italaca zaklju~io da je ona doprinijela razumijevanju nekih va`nih pojava iz pro{losti: “Ova knjiga je na svoj netipi~an na~in ljude dovela do va`nih spoznaja. Ona ima efekat sli~an nekoj popularnoj publicistici koja prosje~nom ~itaocu pribli`ava cijeli fenomen Hitler. Neki su spoznali kako je uop{te mogao do}i na vlast ~ovjek kojeg su i prije mnogi smatrali idiotom. Nekim ~itaocima je u ovoj knjizi najzanimljivija bila pri~a o tome kako se ljudi gr~evito prihvate svog uspjeha i poslije od njega ne odustaju ni po koju cijenu. Meni je opet od svega najuzbudljivije bilo zavo|enje ~itaoca: knjiga zavodi humorom i izbacuje nas iz ravnote`e ali, iako se smijemo sve vrijeme, znamo o kakvom se zlo~incu radi.“ Adolf probu|en u 2011. godini je u{togljeni nam}or, a njegove izjave ljudi smatraju ironijom. Pred jedno tv snimanje Hitler upoznaje mladu pomo}nicu u studiju koja mu ka`e da pored posla tako|er studira sociologiju. “Mani se gluposti, na|i kakvog momka i poradi malo na ja~anju njema~ke rase“, odbrusi Hitler mladoj emancipovanoj Njemici dana{njice, ali njegov zahtjev je za nju toliko nepojmljiv da joj mo`e zvu~ati kao ironi~na {ala. Kada ode me|u neonaciste, Hitler je zgro`en glupo{}u njihovog slogana kako stranci Nijemcima otimaju radna mjesta. “[ta je tim budalama.“, ka`e pragmati~ni Hitler, “pa ko }e nam praviti metke i granate, ko }e kopati rovove i bunkere za na{e momke?“ Jevrejsko pitanje Vermes ipak u knjizi spominje tek uzgred, shvataju}i o~igledno da u toj temi nema ba{ ni~eg komi~nog. Lutaju}i ulicama Berlina, Hitler tra`i put do svoje kancelarije, ali mu je grad onako ~itav i ure|en sasvim neprepoznatljiv. “Trebalo je sve sru{titi, ni{ta ne ostaviti neprijatelju, da ne ostane kamen na kamenu. Trebalo je
14.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

STARA SATIRA O HITLERU

Vermesov roman nije originalan
1 2

3

Smijanje Hitleru je nakon Drugog svjetskog rata me|u Nijemcima u dobroj mjeri utihnulo, ali je zato u prvim decenijama dvadesetog vijeka bilo itekako popularno. Jedna od prvih poznatih karikatura je iz 1928. godine (slika 1) i predstavlja Hitlera kako sjekirom cijepa sam sebe. Poruka je bila da je NSDAP toliko razjedinjena stranka da }e na kraju od nje ostati samo Hitler koji se ne}e slagati ni sam sa sobom. Na`alost, iako optimisti~na, ova karikatura nije ta~no pretpostavila budu}i razvoj doga|aja. Osim u jednom, a to je ~injenica da Hitler na kraju jeste ostao sam. Jo{ jedna neopravdano optimisti~na karikatura objavljena je januara 1931. godine (slika 2) i prikazivala je Hitlera koji od izbora u septembru prethodne godine ide prema

svom cilju, nacisti~koj diktaturi: karikatura je me|utim sugerisala da se on kre}e rakovim korakom i da ne}e uspjeti ostvariti svoje nakane. Mnogo mra~niju, ali vrlo dalekovidu karikaturu objavio je drugog aprila 1933. The New York Times (slika 3). Na njoj Hitler svezanu Germaniju vodi ka mra~nom dobu.

izvaliti vrata, zapaliti, i{~upati, poru{iti... Ne samo vrata, nego odvaliti i baglame, a {teku sa vrata, skinuti, iskriviti, pa kad Churchill do|e nek‘ u`iva“, razmi{lja Hitler ali uvi|a da njegovi sljedbenici i nisu poslu{ni kao nekad. Kad ugleda mladi}a kojeg mo`e pitati za smjer, Hitleru se dopadne njegova lijepa sportska majica na kojoj mu je majka izvezla ime. “Hitlerov sljedbeni~e Ronaldo“, obra}a se zbunjenom momku Hitler, u `elji da pita kuda se ide prema Reichstagu. Iako su kritike Vermesove knjige uglavnom pozitivne, i u Njema~koj i me|u stranim kriti~arima su se javili i glasovi koji su ne{to o{triji prema ovom romanu. Napisan u prvom licu, iz perspektive Adolfa Hitlera, roman je rezultat dugog istra`ivanja Hitlerovog govora, stila pisanja i na~ina razmi{ljanja. Uvjerljiv u tonu,

autor romana ~itaoce zavodi do mjere da se povremeno sla`u sa Hitlerom. Vermes sam ka`e da mu je to i bio cilj, da tako bolje mo`emo razumjeti nekada{nju popularnost velikog zlo~inca. Za kriti~ara Süddeutsche Zeitunga i jo{ nekih medija, ova intimizacija i identifikacija sa Hitlerom nije ni simpati~na ni bezopasna jer se “ne smijemo Hitleru nego se smijemo sa njim“. [ira ~itala~ka publika se, me|utim, ne mo`e nasititi knjige u kojoj je dana{nja Njema~ka vi|ena iz neo~ekivanog ugla. “Fascinacija Hitlerom koja je nastala proteklih godina, ima u sebi ne{to gotovo mani~no“, smatra novinarka Süddeutsche Zeitunga Cornelia Fiedler. Ovaj interes javnosti za Hitlera danas je o~igledno druga~iji nego nekad, ali jo{ ni izbliza ne jenjava. Pretvorio se samo u potro{a~ku pomamu za nekonvencionalnom pop-ikonom.
65

MLADA GLAZBENA DIVA

R A D Z I D I NATAL
ČUJ NAS TI, NAÐI SNAGE MIJENJAJ SVIJET

PO[TENO PO[TENO OD OD NATALI NATALI

Natali Natali Dizdar Dizdar snimljena snimljena ispred ispred Art Art kina kina Kriterion Kriterion,, neposredno neposredno prije prije svog, svog, jo{ jo{ jednog jednog odli~nog odli~nog sarajevskog sarajevskog koncerta koncerta

66

SLOBODNA BOSNA I 14.3.2013.

DVI, TRI RI^I SA NATALI

NATALI DIZDAR ima 29 godina i već nekoliko ljeta je predvodnica mlađe generacije hrvatskih glazbenica; snažnog vokala, upečatljivog stila i poštenog zalaganja, prošlog četvrtka ponovo je nastupila u Sarajevu i - ponovo oduševila
Pi{e: DINO BAJRAMOVI] Foto: MARIO ILI^I]

apravo je jedino Zadranka Natali Dizdar napravila ozbiljnu muzi~ku karijeru, sa ozbiljnim albumima i ozbiljnom set listom na svojim koncertima, od svih mogu}ih u~esnika serijala Story SuperNova Music Talents , koji je tokom 2003. organizovan paralelno u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini. U Hrvatskoj je nosilac projekta bila Nova TV, a u na{oj dr`avi TV OBN. Nekad bilo, sad se spominjalo. A bilo je veoma gledano, dok su se takmi~ari, pogotovo oni koji su se plasirali u finale, te godine uspeli na same vrhove ljestvica popularnosti. Pored Natali, tu su bili i Rafo, Amel, Suana, Kice, Jelena, Sa{a, Nera. Sje}ate ih se, valjda?

Z

KOKETIRANJE S JAZZOM
I Natali Dizdar je ve} hiljadu puta razgovarala i odgovarala na pitanja vezana za takmi~enje Story SuperNova Music Talents, ba{ kao i njene kolege, ali evo, da obilje`imo tih deset godina. Uostalom, da nije bilo tog pjeva~kog natjecanja, mo`da ne bi bilo ni ovog razgovora. Dakle, s kojim pjesmama u koferu je do{la na uvodnu audiciju i koju je muziku slu{ala u tom periodu, kad je jo{ bila srednjo{kolka, pitamo je u pro{li ~etvrtak, nekoliko sati prije njenog koncerta u sarajevskom Kriterionu: “Zapravo, jo{ uvijek nije pro{lo deset godina, iako je stvarno bilo jako davno. Tada sam imala devetnaest godina, a na prvoj audiciji pjevala sam Summer-

time od Gershwina i Zeko i poto~i}. Srednjo{kolsko razdoblje obilje`ili su mi Nirvana, Radiohead, Portishead, Doorsi, Cardigans, The Cure, ali i Billie Holiday, Louis Armstrong, Ella Fitzgerald”, obja{njava na{a sagovornica, pa onda govori i o diskvalifikacionim natjecanjima, o potrebi da zadovolji ukuse naj{ireg auditorija, kao i na koji na~in je birala repertoar, da li je u “pogonu” bio i neki “konsultant”: “Uvijek su mi se svi|ale manje poznate pjesme, ili one manje mainstream, tako da nije bilo jednostavno odabirati kompozicije za show, ne{to {to je meni super, {to mogu pjevati i {to }e ljudima biti poznato. Trudila sam se napraviti neki kompromis, ali nije mi uvijek uspijevalo. Kad sam pjevala Tyrone od Erykah Badu i Never Loved a Man od Arethe Franklin u publici nije bilo ba{ puno ljudi koji su znali te pjesme. Ali, ja sam u`ivala i to su mi bile dvije najdra`e izvedbe. I nisam previ{e razmi{ljala o ishodu cijele stvari, a te{ko da i mo`e{ i{ta isplanirati kada se radi o muzici i ovom poslu, sve je vrlo nepredvidljivo i bez pravila. Pretp ostavljam da mi je `elja bila do}i do finala. Pobjedu nisam o~ekivala, jer smo realno svi znali tko }e pobijediti, takva je bila energija. Najva`nije mi je bilo da dam neki svoj maksimum i da mi pri tome bude zabavno.” Tada su u `iriju sjedila dva ~lana: pokojni \or|e Novkovi}, muzi~ar s reputacijom hitmejkera jo{ u onoj dr`avi, i tambura{ Miroslav [koro. “\or|e Novkovi} je tada radio u Croatia Recordsu, tako da smo ostvarili suradnju na tom nivou. Čak bih rekla i da nisu bila neka velika

o~ekivanja od mene, a pjesma Ne daj, moj prvi singl, nije mu se ba{ svidjela kad smo je prvi put donijeli na preslu{avanje. Kasnije je, pretpostavljam, promijenio mi{ljenje. A Miroslav [koro mi je bio beskrajno simpati~an, mislim da je on sve razumio.” Kad smo ve} kod pjesme Ne daj, interesovalo nas je ko je odsvirao izvrsne bass dionice na njenom, dakle, prvom singlu i prvom velikom hitu: “Hehe, nikad me to jo{ nitko nije pitao. Samir Kadriba{i}.” A, kako `anrovski odrediti njen dana{nji muzi~ki pravac, sla`e li se da je nekako pop/jazz/soul najbli`i? “Pa, ne ba{. Moj prvi i drugi studijski album smjestila bih u kategoriju pop muzike, prvi je vi{e groovy, lounge, a drugi malo vi{e svira~ki, sa primjesama indie rocka na pjesmama poput Stranca. Jazz je ne{to s ~im koketiram od po~etka na svojim nastupima. Tako da me ljudi ~esto povezuju s jazzom, kao i sa soulom.” Objavila je Natali Dizdar dva studijska albuma, istoimeni 2005. i Prona|i put 2009. godine. Kada ih danas preslu{avate, jeste li totalno zadovoljni ili biste sada ne{to vrlo rado promijenili, u bilo kom segmentu: harmonijski, tekstualno, aran`manski, produkcijski, na~in izvo|enja: “Ne bih. Sve te pjesme svjedok su nekog vremena i vibre u kojoj sam tad `ivjela, svojevrsne uspomene. Ba{ sam se neki dan uhvatila kako slu{am Istinu i Svaki put s prvog albuma i iznenadilo me koliko suvereno zvu~e te pjesme i nakon osam godina.” Ne pi{e Natali jo{ uvijek tekstove za kompozicije koje izvodi. Muzikalna je, veli, pa se bavi i segmentom skladanja. No, da li je lak{e o(t)pjevati svoj `ivot ili pjevati

“Mislim da smo Dino [aran i ja dobra kombinacija, a napisao je i moj sljede}i singl, Grijeh“
14.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

67

MLADA GLAZBENA DIVA
ne~iji tu|i, odnosno da li se izvo|a~, ustvari, najljep{e osje}a kada interpretira pjesme koje je sam sebi napisao? “Vjerujem da je super osje}aj pjevati vlastite tekstove, jer je meni super pjevati pjesme za koje sam slo`ila melodiju, ali mislim da nema pravila. Često se dogodi da pjeva~ bolje otpjeva tu|u stvar nego svoju vlastitu. Aran`mane sam radila samo na ZKM Liveu, mom posljednjem, tre}em albumu, zajedno sa Antom Gelom. Ina~e, iza sebe imam deset godina glazbene {kole, svirala sam klavir i ne{to prebirala po gitari u srednjoj {koli. I{la sam i na satove solo pjevanja nekih godinu dana. Čak sam jednu demo smo odnijeli Cokiju na kazeti. S Bo{kom se sve isto vrlo spontano dogodilo, poslali smo mu pjesmu Istina, on je odsvirao svoju dionicu, i to je bilo to. Poznavali smo se jer je jedan od mojih prvih nastupa bio upravo u njegovom B.P. Clubu, u jazz sastavu sa Matijom Dedi}em”, govori Natali. Na svom koncertu u ZeKaeM-u, izvela je i obradu pjesme Budi kao more grupe Indexi. Pitamo je kada je “upoznala” ~uveni sarajevski bend: “Znala sam neke njihove pjesme, hitove, ali cijeli opus sam upoznala tek nedugo prije koncerta u Zetri, ra|enom njima u ~ast. Ipak je to bilo prije mog sli~no kao i sa ostalim suradnicima. Mislim da smo dobra kombinacija, a napisao je i moj sljede}i singl, Grijeh, koji }e biti promoviran kroz nekih mjesec dana. Pjesmu smo snimili u studiju \anija Pervana. Nema previ{e detalja, pjesma je ljubavna, upe~atljivog teksta, za nju }emo snimati spot, a re`irat }e ga na{ dugogodi{nji suradnik Andrej Korovljev”, isti~e Natali. Prvi studijski album, dakle, objavila je 2005., drugi ~etiri godine kasnije, a tre}i bi se trebao dogoditi 2013., ako Natali `eli pratiti ~etverogodi{nju dinamiku... “Tre}i studijski, a ~etvrti album po redu,

godinu i studirala na glazbenoj akademiji, ali sam se onda prebacila na socijalnu pedagogiju, koju sam i zavr{ila prije tri godine”, odgovara Natali Dizdar.

ARSEN I BO[KO U TIMU
Gordan Muratovi} Coco, osniva~ zagreba~ke grupe Jinx, producirao je sva tri dosada{nja albuma Natali Dizdar. “Volim Jinxe, a Coki je taj koji je utjecao na mene. Za po~etak, nau~io me kako stvari funkcioniraju u studiju i to na jednoj zaista zavidnoj razini.” Na snimanju njenog prvijenca sudjelovali su i doajeni hrvatske glazbe, Arsen Dedi} i pokojni Bo{ko Petrovi}. Kako ih je uop{te uspjela pridobiti u svoj tim? “Arsena smo sreli na jednoj dodjeli nagrada i s obzirom da nam je falila jedna pjesma na albumu pitali smo ga da li bi je htio napisati. Javio se kroz nekoliko dana i pozvao nas kod sebe doma. Kad smo do{li, odsvirao je Zamijenit }u te gorim, a
68

vremena. Tada sam bila pozvana da otpjevam Budi kao more i jednostavno sam kliknula s tom pjesmom. Čak i unato~ tome {to sam taj dan jedva govorila i skoro odustala od svega, jer sam mislila da je ne}u biti u stanju otpjevati. U Kriterionu je nismo svirali, jer smo izvodili samo odabrane pjesme koje dobro funkcioniraju sa dva instrumenta u akusti~no/elektri~noj varijanti. A Budi kao more mi je najdra`a pjesma Indexa.” Na koncertni repertoar uvrstila je i obrade pjesama O livera Mandi}a, Bijelog dugmeta, Dine Dvornika, a pjeva i kompoziciju Sami, sarajevskog benda Letu {tuke. “Na koncertima se tako|er na|u i strane obrade mojih najdra`ih pjesama, ali to ne}emo otkrivati.” Frontmen grupe Letu {tuke Dino [aran za njen pro{li album napisao je tri pjesme: Stranac, Za{to bih ti rekla to i Ne pitaj, i sve tri su promovisane kao singlovi. “S Dinom smo se spojili na drugom albumu, vrlo

predstavljat }emo kroz singlove, a u finalu }emo ih poslo`iti u album. Kada }e to biti? Pretpostavljam 2014., ali u ovom trenutku to zaista ne mogu precizirati. Sada je najva`nije da se naredni singl dobro plasira, kao i da osvojim Porina u sve ~etiri kategorije u kojima sam nominirana sa live albumom iz ZeKaeM-a, hehe...” U Sarajevu je Natali Dizdar nastupila 7. marta. Prisutni su u`ivali. Dovoljno. [ta ti vi{e treba na koncertu? “Kada bi postojala emotivna ljestvica, Sarajevo bi bilo na najve}em broju. Ve} sam puno puta bila, svaki put sam toplo do~ekana, odli~an je mentalitet publike i ljudi. Zaista sam opu{tena kad do|em u Sarajevo, osje}am se skoro kao doma”, tvrdi Natali. Ve} sutra su u glavnom gradu BiH gostovale Gabi Novak, Tereza Kesovija i Radojka [verko, tri hrvatske muzi~ke dive. A uvodne taktove otpjevala je, no} ranije je li, mlada diva iz Zadra. Natali se zove!
SLOBODNA BOSNA I 14.3.2013.

IVAN VRHUNC ^APA (1950. - 2013.)

Priča o ČAPI je, bez pretjerivanja, priča o jednoj izuzetnoj osobi koja je u sebi sjedinjavala istinskog kreativca, umjetnika, izvanrednog muzičara, rockera i iskrenog bhaktu - onaj koji je predan Gospodu - sa brojnim vrlinama; ovo je priča o njegovoj duhovnoj stazi na kojoj se, između ostalih, izrodila velika ljubav prema indijskoj duhovnoj muzici
VELIKI PATRIOTA
Ivan Vrhunc ^apa, sarajevski umjetnik

predstavu Nevjesta od ki{e u re`iji Ljubice Ostoji} na petom Festivalu BiH drame progla{ena je najboljom, a pisao je i za lutkarske predstave, naj~e{}e u re`iji Dubravke Zrn~i}-Kulenovi}, sudjelovao na raznim izlo`bama itd. U godinama nakon rata velika, a neostvarena, `elja mu je bila da na ovim prostorima za`ivi etno-festival koji bi iz godine u godinu nastavio da njeguje bogato etno-naslije|e sa podru~ja Balkana, od tradicionalne muzike iz sefardske kulture, preko bogatog naslije|a Roma do duhovne muzike dervi{a koja se zadr`ala vijekovima na ovim prostorima. Čapa je najzaslu`niji za odr`avanje prvog Sarajevo Session Festivala, a boljim poznavaocima njegovog muzi~kog opusa jo{ uvijek su u `ivom sje}anju njegovi performansi na Ba{~ar{iji i na velikoj izlo`bi Nesima Tahirovi}a 2010. godine, u Collegiumu Artisticumu, kada je u povodu Dana Srebrenice ispred Nesimove trilogije Lamenta nad Srebrenicom, na sitaru izveo ragu, specijalno pripremljenu za tu priliku.

DUHOVNI TRAGALAC
Za tre}e, pak, Čapa je iznad svega bio iskreni - bhakta, istinski duhovni tragalac za Jednotom i univerzalnom Ljubavlju, poklonik Budhe, Krishne, Sai Babe, kome je 2005. i{ao u pohode. Tokom boravka u Swamijevom ashramu Prasanthi Nilayamu (Ku}i mira), u malom mjestu Puttaparthi na jugu Indije, Čapa je sa veoma zapa`enim materijalom (reprezentativnim banerom i filmom koji je prikazivao interreligijski duh i su`ivot pripadnika razli~itih religija na na{im prostorima) predstavljao duhovnu kulturu BiH. Pored svega ovog, Čapa je bio veliki patriota, iako je imao slovena~ko dr`avljanstvo te je kao i mnogi drugi u nekom od konvoja tokom rata mogao oti}i iz Sarajeva. No, nije napu{tao svoj grad u vrijeme kada je njemu i njegovim sugra|anima bilo najte`e, te je u templu Me|unarodnog dru{tva za svjesnost Krishne (ISKCON) na Kova~ima, zajedno sa ostalim bhaktama, slu`e}i zajednici u kojoj je `ivio - slu`io Bogu! U to, ratno vrijeme, kada je u dimu snajperske vatre i u~estalih eksplozija granata ljudski ego gotovo i{~eznuo, a duhovnost se budila kao Feniks iz pepela, Čapinom zaslugom nastali su multimedijalni programi pod nazivom Putnik i Putnik 2. Bhakte }e jo{ dugo pamtiti Čapu po njegovom sviranju sitara na mnogim hramskim programima, a posebnu pa`nju zaslu`uje njegov anga`man u regionalnom projektu Yoga is music, koji je sa svojim koncertnim ve~erima u BiH, Hrvatskoj i Sloveniji okupio brojne kvalitetne muzi~are i duhovnjake {to u okru`enje {ire pozitivnu energiju kroz muziku i pjesmu u slavu Boga.
69

ROCKER SA SITAROM
Pi{e: [EFIK AVDAGI]

N

akon nedavnog odlaska istinske sarajevske legende Ivana Vrhunca Čape - 8. marta na gradsko groblje Lav do{li su mnogi iz kulturnog miljea grada da se oproste s njim o njegovom `ivotu mo`da bi jedino imala pravo govoriti njegova velika ljubav (neka oproste njegove prekrasne dvije k}erke, Snje`a i Sita), Njegovo veli~anstvo - SITAR, ~iji muzi~ki jezik samo rijetki i odabrani razumiju. Rije~ je o duhovnoj muzi~koj formi koja svoje izvori{te ima u drevnoj zemlji Bharati (Indiji).

RAGA NA SITARU
Za jedne on je bio, bez ikakve sumnje, i ni{ta dalje i ni{ta {ire, ~isti, u sedam voda ispran rocker, jedan od pionira rock generacije koji se nakon dru`enja i svirke sa Bregom u prvoj prvcijatoj postavi grupe {to je prethodila Jutru i jo{ kasnije Bijelom dugmetu, sa gitarom preko ramena otisnuo u Londru. Tamo je sviraju}i gitaru na ulici,
14.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

gdje se, maj~in sine, na muci poznaju junaci, zara|ivao za hljeb nasu{ni. Pa je poslije sigurniju varijantu podmirivanja egzistencije, a sve u svrhu bavljenja onim {to voli, uvidio kroz rad u jednom od glasovitih Hard Rock Cafea, sa ~ijim je vlasnikom Isaacom Tigrettom i kasnije, “u poznim godinama”, ostao u kontaktu. Vremenom, i jedan i drugi postali su poklonici Avatara na{eg doba Bhagavana Sri Sathya Sai Babe. Prelomni moment u Čapinoj muzi~koj karijeri, tokom boravka u Londonu, predstavljao je njegov susret sa jednim lamom (budisti~kim U~iteljem), {to je odredilo njegov daljnji put, interes za duhovnu literaturu, preciznije vedsko u~enje i svete spise Indije. U ovoj ranoj fazi njegovog duhovnog sazrijevanja Čapa je definitivno donio odluku da u svom muzi~kom izra`avanju ubudu}e gitaru zamijeni veoma zahtjevnim instrumentom za u~enje - sitarom, za ~iju kupovinu je od usta odvajao svaki zalogaj. Za druge, bez trunke dileme Čapa je bio veliki umjetnik, izvo|a~ posebne muzi~ke forme - raga na sitaru, te skladatelj muzi~ke {pice za film, pozori{te: njegova muzika za

KULT MARKET
ELVIS COSTELLO

MUZIKA Album “‘Til Your River Runs Dry”, Erica Burdona

In Motion Pictures
Elvis Costello je, kao {to svi znamo, ~ovjek koji je ostavio dubok trag u filmskoj glazbi. Nije lo{e podsjetiti kako je autor soundtracka za filmove E.T, Kum 3, Veliki Lebowski, Nothing Hill... Ovoga puta, Elvis ima album koji se zove In Motion Pictures, sa petnaest pjesama. Zapravo, album bi se komotno mogao nazvati i Best Of Elvis Costello.

Žedni blues staroga majstora

PAIN

We Come in Peace
Kada se grupa zove Bol, a naslov albuma je Dolazimo u miru, prva asocijacija je ni{ta ni s ~im. Me|utim, nije tako. Pain su heavy metalci s pet zvjezdica, a album We Come in Peace je najbolje {to su odsvirali na koncertu odr`anom u Stockholmu 2011. godine. Pain je na album dodao i nekoliko snimaka s pro{logodi{njeg festivala Masters of Rock.

BLUES ZA SVA VREMENA
Eric Burdon, nekada frontman legendarnih The Animalsa, objavio je deseti samostalni album ’Til Your River Runs Dry

SHAKRA

Powerplay
Za sve one koji nisu ~uli za band Shakra, evo osnovnih informacija. [vicarski band Shakra oformljen je u glavnom gradu Bernu i ve} desetak godina sviraju hard rock na starinski na~in. Nedavno su snimili novi studijski album Powerplay, na kojem se nalazi dvanaest pjesama. Od 1999. do danas objavili su jedanaest studijskih albuma.

Kada u rukama imate dugo o~ekivani album ~ovjeka koji je ve} zagazio u osmu deceniju `ivota, u{ao u legendu i jo{ uvijek se uspje{no i sa stra{}u bavi glazbom, respekt je veliki. Eric Burdon je po~eo davno, prije ne{to vi{e od pedeset godina, kao pjeva~ i tekstopisac sada ve} antologijskog britanskog banda The Animals. S tim je bandom koncem {ezdesetih godina do`ivio zvjezdane trenutke, punio koncertne dvorane i stadione, imao zlatne i platinaste naklade, ali okusio i tamnu stranu rock‘n‘rolla. Kad ka`ete Animalsi, prva asocijacija je rock himna The House of the Rising Sun, fantasti~ni basist Chas Chandler, divlja energija, a naposlijetku i fenomenalni duboki glas Erica Burdona, koji je s tim bendom radio u njihovom najplodonosnijem razdoblju, od osnutka 1962. do 1966. godine. Tada se raspada originalna postava i Burdon osniva Nove Animalse. Nakon suradnje s bandom War, Eric 1971. zapo~inje solo karijeru koja traje do danas. Do sada je snimio deset samostalnih albuma, od kojih je posljednji ‘Til Your River Runs Dry, koji ovom prigodom i predstavljamo. Burdon je odavno preselio u Californiju, gdje se svakodnevo susretao s nesta{icama vode, pa je stoga odlu~io podi}i glas kako bi makar ukazao na sve ve}e probleme s nedostatkom pitke vode u svijetu. Stoga i ne ~udi {to album otvara pjesma jednostavnog naziva Water. Ina~e,

uvodna pjesma dosta produkcijski vu~e na vrijeme Woodstocka, Joea Cockera i ranih radova Erica Burdona. Album je mje{avina dobrog blues rock zvuka s nezaobilaznim hammondom u podlogama i jednostavnim harmonijama poput one u pjesmi Memorial Day. Ima tu i jako dobrog bluesa, kao u pjesmi Devil and Jesus, ili ~vrstog rocka koji krasi skladbu Old Habits Die Hard. Izdvaja se i neobi~ni blues Bo Diddley Special, kao i pjesma Before Accuse Me kojom Burdon zatvara album. ‘Til Your River Runs Dry Erica Burdona preporu~amo svim ljubiteljima dobrog bluesa i starog dobrog rock‘n‘rolla. (M. Ili~i})

TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)
Battle Box: Battle Box C2C ft. Derek Martin: Happy Non Tiq: Love Machine Foals: Inhaler Basement Freaks ft. MC Rayna: Work it out 6. The Postal Service: A tattered line of string 7. Blaudzun: Flame on my head 8. The Virginmarys: Dead Man’s Shoes 9. The Bronx: Ribcage 10. Jamie Cullum ft Roots Manuva: Love for sale 1. 2. 3. 4. 5.

70

SLOBODNA BOSNA I 14.3.2013.

KULT MARKET
KINO KRITIKA Film “Cave of Forgotten Dreams” (Francuska, Njemačka, SAD, 2011.), reditelja Wernera Herzoga Stipetića
POGRE[AN POKRET

Wim Wenders
Scenarij za ovaj film iz 1974. napisao je Peter Handke. U sredi{tu pri~e je Wilhelm Meister, koji `eli postati pisac. Kre}e u svojevrsnu odisejadu kroz Njema~ku, kako bi prona{ao samoga sebe, ali i razumio povijest svoje dr`ave. Na tom putu pridru`uju mu se razli~iti suputnici: pragmati~na Theresa, nijema biseksualka Mignon i Laertes - njezin de~ko hipi izgleda, pjesnik Landau... Film je slobodna adaptacija Goetheove novele Wilhelm Meister. Ocjena: 4

Životinje, prva umjetnost

STI@E PROLJE]E
NEPOSREDNI STIPETI]
On svoje istra`ivanje tajanstvenog prostora nadopunjava putovanjima u ljudski okoli{

Werner Herzog Stipeti} istra`uje tajanstveni prostor {pilje Chauvet, zatrpane prije 20.000 godina na jugu Francuske, a otkrivene 1994., gdje se nalaze neki od najstarijih poznatih pretpovijesnih crte`a. [pilja je dobila ime po speleologu Jeanu Michelu Chauvetu, koji ju je otkrio. Francuska vlada joj je od tada strogo ograni~ila pristup, kako bi crte`i ostali u nepromijenjenom stanju. Ta neprocjenjiva povijesna lokacija bila je otvorena samo odabranoj skupini znanstvenika, sve dok Werner Herzog Stipeti} nije dobio dozvolu da snimi crte`e. Pravila su ostala striktna i unutar pe}ine. Svatko tko u|e u pe}inu mora da nosi specijalno odijelo, sa zadr`avanjem od nekoliko sati dnevno. Nije dozvoljen dodir unutra{njosti {pilje, niti hodanje van ugra|ene metalne staze. Filmska ekipa je brojala tri ~lana: direktora fotografije, tonca i asistenta. Re`iser je sam osvjetljavao, sa reflektorima koji se ne griju, dok su izvor napajanja opreme bile male baterije. Posebnost dokumentarnih filmova Wernera Herzoga se ogleda u njegovoj zapanjuju}oj neposrednosti. On svoje istra`ivanje tajanstvenog prostora nadopunjava putovanjima u ljudski okoli{, koji je izrastao oko njega, snimaju}i zabavne intervjue sa znanstvenicima i mje{tanima. Istaknuo bih, za sve one koji ne zapa`aju, ne{to {to je naprosto ~injenica, fakat, a to je da su `ivotinje, prema kojima se stra{no lo{e i nezahvalno odnosimo, dio najstarije inspiracije u stvaranju umjetni~kih djela. Ovaj film to pokazuje, vezano ne samo za likovnu umjetnost, ve} i za
14.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

animirani film. A ~injenice iz povijesti to dokazuju i kod po~etaka dokumentarnog i igranog filma. Jako je zanimljivo, istodobno srceparaju}e, kako se neki odnose s pro{lo{}u i umjetno{}u u na{oj sredini. Umjetnost oplemenjuje, umjetnost spaja, umjetnost je i korektivni element u dru{tvu. Svu tu dobronamjernost umjetnosti, na`alost, ne cijenimo. Werner Herzog Stipeti} njema~ki je filmski autor, ro|en od majke Hrvatice. Gromada je autorskog filmskog stvarala{tva i divan primjer mladim filma{ima. Zahvaljujemo Vam se i `elimo Vam dug stvarala~ki `ivot, gospodine Wernere! (D. Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE
1. 2. 3. 4. 5. Jack the Giant Slayer (Bryan Singer) Identity Thief (Seth Gordon) 21 & Over (Jon Lucas i Scott Moore) Snitch (Ric Roman Waugh) The Last Exorcism Part II (Ed GassDonnelly)

Vera Mihajlovna Stro`eva
Sti`e prolje}e re`irala je Vera Mihajlovna Stro`eva 2009. godine. A i scenaristkinja je dama - Irina Vasiljeva. Radnja filma doga|a se u ruskoj provinciji. Monahinja Katarina i njena mlada pomo}nica Olga pru`aju uto~i{te prosjacima i besku}nicima. Jednog dana Olga spa{ava Pavela, nastradala u prometnoj nesre}i. On, pak, u monahinji Katarini prepoznaje svoju staru ljubav. Ocjena: 4

VRIJEME BEZ MILOSTI

Joseph Losey
Igrani, crno-bijeli, film iz 1957. godine. Scenarij je napisao Ben Barzman, a prema drami Emlyn Williams. Ostalo je 24 sata do izvr{enja smrtne kazne nad Alecom Grahamom, ~ovjekom osu|enim za ubojstvo vlastite djevojke. Njegov otac David, neuspje{ni pisac i alkoholi~ar, dolije}e iz Kanade `ele}i se pomiriti sa sinom kojeg je tijekom `ivota zanemarivao. Alec odbija pomirbu s ocem, no David }e, uvjeren u sinovljevu nevinost, dati sve od sebe da na|e pravog ubojicu prije negoli bude prekasno. Ocjena: 4

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. Sammy 2: Morska avantura (Ben Strassen, Blitz film & video) 2. Skyfall (Sam Mendes, Columbia Pictures, Continental film) 3. Bez zakona (John Hillcoat, Weinstein Company, Blitz film i video) 4. Dredd (Pete Travis, Blitz film & video) 5. Vjen~anje za pam}enje (Nigel Cole, Media International Pictures, Blitz film i video)

71

KULT MARKET
AUTOMOBILI

SPORT Nespretan potez bivšeg reprezentativca BiH

VW Golf

Afera Ivice Grlića
IVICA IVICA GRLI] GRLI]
Stara Stara slika slika sa sa motoristi~kom motoristi~kom bandom bandom izazvala izazvala buru buru negodovanja negodovanja u u Njema~koj Njema~koj

Karavanska verzija Golfa }e biti najnoviji dodatak sve kompletnijoj porodici sedme generacije popularnog VW modela, poslije Golfa GTI, Golfa GTD i uz elektri~nu varijantu koja }e tako|e biti prikazana na Sajmu u @enevi.

MOTOCIKLI

Yamaha R1

Iako je jo{ u ranoj fazi razvoja prototip nove Yamahe R1 ugledao je svjetlost dana na pisti Phillip Island gde je Yamaha neuspje{no poku{ala da sakrije litarsku ma{inu iza oplate modela R6.

DESIGN

Pininfarina
Konceptualna posveta lideru poznate dizajnerske ku}e Pininfarina, koji je preminuo pro{le godine, predstavljena je na Sajmu u @enevi pod imenom Pininfarina Sergio. Rije~ je o dvosjedu sa centralno postavljenim motorom, koji je zasnovan na kabrioletskom Ferrariju 458.

U njema~kom tisku u petak, osmog marta, se pojavila jedna sporna fotografija Ivice Grli}a. Sportski direktor (i biv{i nogometa{) drugoliga{a Duisburga na njoj pozira s ~lanovima zloglasne rockerske skupine Bandidos. Fotografija je stara tri godine, tvrdi se u Duisburgu. I ve} je dobrano podigla pra{inu na internetu u Njema~koj. Na fotografiji je Ivica Grli} u dru{tvu dvadesetak ~lanova rockerske skupine, a motiv “krasi” i jedna oskudno odjevena osoba `enskog spola. Lokalna organizacija (Chapter) Bandidosa iz Duisburga fotografiju je objavila na svojoj internetskoj stranici. A tamo ju je otkrio dnevni list Rhenische Post (RP) iz Düsseldorfa. Grli} je u vrijeme nastanka fotografije bio igra~ Duisburga (nadimak: “zebre”). Bandidosi su objavom o~ito htjeli javnosti signalizirati: “Grli} je jedan od nas.” “Ta je skupina tada bila slu`beno pozvana od strane kluba. Na svojim su motociklima odvezli po~asni krug na stadionu, i nakon toga je i nastala ova fotografija. Tko je bio tako naivan da ih pozove, to ne znamo. I to se vi{e ne mo`e ni saznati”, tvrdi glasnogovornik Duisburga Martin Haltermann. Temu je u medijski prostor plasirao list RP. Na naslovnici je slika na kojoj se vidi Grli} kako se smije u kameru, u dru{tvu ozlogla{enih rockera. RP je napisao kako Grli} navodno nije znao o kome se radi, no Haltermann je demantirao taj citat. “Ta izjava nikada nije pala u tom obliku. Nitko nije tako glup, pa i ~etverogodi{nje dijete odmah vidi da su to rockeri”, precizira glasnogovornik zebri. Grli} je za RP, kako pi{e taj list, izjavio da je pozirao za

fotografiju samo zato {to ga je to “zamolio” biv{i Duisburgov povjerenik za navija~e. “Sve je i{lo jako brzo. Sigurno to nije bilo najsretniji potez, to mi je jasno.” List iz Düsseldorfa posjeduje i informacije o tome da ~lanovi Bandidosa kontroliraju i jednu utjecajnu fan-skupinu Duisburga. “Gospodin Grli} mora biti svjestan svoje uloge kao uzora mladima. Ovom fotografijom nije napravio uslugu ni sebi a ni klubu”, izjavio je glasnogovornik policije. MSV se u me|uvremenu distancirao “od svih kriminalnih skupina i svakog oblika nasilja”. Policija u Duisburgu ve} se nekoliko godina bori protiv Bandidosa i drugih rockerskih skupina (poput Hells Angelsa), koje povremeno me|usobno vode pravi rat. Njema~ke vlasti predbacuju im da trguju drogom i oru`jem, da su uklju~eni u organiziranje prostitucije i “trgovinu” ljudima. U rockerskom miljeu se vode i oru`ani obra~uni. Prije ~etiri godine ubijen je jedan ~lan Bandidosa, nakon ~ega su zaredali me|usobni napadi i provokacije u cijeloj Ruhrskoj oblasti. Policijske racije, privo|enja i druge represivne mjere nisu smirile stanje. Nedavno je u Oberhausenu pucano na jednog 23-godi{njeg ~lana Hells Angelsa. Sumnja se da je ubojica ~lan Bandidosa. Obitelj Ivice Grli}a potje~e iz BiH, a on je ro|en 1975. godine u Münchenu. U mla|im je danima nosio i dres minhenskog Bayerna. Profesionalnu je karijeru zapo~eo u Kölnu, a kasnije je nastupao i u Aachenu. Karijeru je 2011. okon~ao u Duisburgu. Grli} je svojedobno nastupao i za reprezentaciju BiH. (dw.de)
SLOBODNA BOSNA I 14.3.2013.

72

KULT MARKET
LIFESTYLE Diktatorski režimi i cenzura medija
VELIKA BRITANIJA

Lajkovi
Na osnovu onoga {to korisnici Facebooka “lajkaju“ mo`e se odrediti njihova politi~ka i seksualna opredijeljenost, pa ~ak i nivo inteligencije, pokazuju rezultati istra`iva~a s Univerziteta Cambridge koji su koristili algoritme za predvi|anje vjerske, politi~ke, rasne i seksualne orijentacije korisnika. U istra`ivanju, u kojem je u~estvovalo 58.000 volontera, napravljeni su “iznena|uju}e ta~ni“ portreti korisnika Faceboooka, prenio je BBC.

Internet - državni neprijatelj

SRBIJA

Alkohol
ZA HALAL INTERNET
Teheranske vlasti ~ine sve da elimini{u “nepodobne“ sadr`aje sa globalne mre`e

Povodom Svjetskog dana borbe protiv cenzure na internetu, koji je obilje`en 12. marta, Reporteri bez granica objavili su izvje{taj o “dr`avama neprijateljima interneta“, me|u kojima se isti~u Kina i Iran. Diktatorski re`imi na razne na~ine nastavljaju da kontroli{u i cenzuri{u medije, a pored Kine i Irana, najve}im neprijateljima slobode na internetu smatraju se vlasti u Bahreinu, Siriji i Vijetnamu. Kako navode Reporteri bez granica, ~ije je sjedi{te u Parizu, vlade tih pet dr`ava aktivno su uklju~ene u kontrolisanje informativnih medija, {to rezultira te{kim kr{enjima ljudskih i prava na slobodu informisanja. Sve zastupljenija kontrola i cenzura nanosi ozbiljne {tete modelu interneta koji su od po~etka imali na umu njegovi osniva~i, a to je internet koji pobje|uje granice i mjesto je slobode i razmjene informacija i mi{ljenja, navode Reporteri bez granica. Sa 30 novinara i 69 blogera i online-aktivista u zatvoru, Kina je na prvom mjestu na svijetu po broju onih kojima je sloboda oduzeta zbog ne~ega {to su napisali. Ta dr`ava cenzuri{e, kontroli{e i filtrira svaku informaciju za koju se procijeni da bi mogla biti “osjetljiva“. Borba kineskih vlasti protiv cyber sloboda, ipak, nije uspjela sprije~iti ekspanziju dru{tvenih mre`a, blogova, mikroblogova i foruma u Kini, ka`e profesor na katedri za
14.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

novinarstvo i komunikaciju Pekin{kog univerziteta, Hu Yong. On ocjenjuje da je mikroblog milionima Kineza po prvi put omogu}io da slobodno iska`u svoje mi{ljenje i imaju pristup vijestima ili komentarima miliona ljudi {irom svijeta. Prema njegovim rije~ima, takvi sadr`aji se u Kini ~esto stopiraju i blokiraju, ali ih je te{ko u potpunosti ukinuti. Zna~aj mikroblogova je, navodi Hu Yong, u tome {to su kratke poruke koje se lako dijele na internetu pomogle novinarima i ostalim gra|anima da imaju druga~iju sliku o Kini od one kakvu im nude tamo{nji dr`avni mediji. “Takvi trendovi obe}avaju dalji napredak i nezavisno i `ivo civilno dru{to u Kini“, smatra Yong. Po cenzuri interneta za Kinom ne zaostaje ni Iran, ~ije vlasti godinama ozbiljno kontroli{u cyber informacije, a Teheran je ~ak oti{ao tako daleko da je izrazio `elju da jednog dana za svoje gra|ane napravi “halal internet“. Iranski bloger Arash Abadpour, koji trenutno `ivi u Kanadi, ka`e da se vlasti u Iranu odlu~uju na cenzuru djelomi~no i zato {to strahuju kakve bi posljedice po njih moglo imati slobodno {irenje informacija. “Iran se pla{i interneta i vlasti zbog toga ograni~avaju investiranje u infrastrukturu“, zaklju~uje Abadpour, prenosi Deutsche Welle. (Priredila: M. Radevi})

Svaka {esta punoljetna osoba u Srbiji ima problem sa zavisno{}u od alkohola, a novi lijek koji je odobrila Evropska komisija daje novu nadu za ovisnike. Lijek Selincro (nalmefen), koji je proizvela farmaceutska ku}a Lundbeck, umjesto apstinencije zasniva lije~enje na postepenom smanjenju konzumiranja alkohola.

JAPAN

Krvna grupa
Japanci vjeruju da krvne grupe uti~u na to kako ispoljavamo emocije i kako se sla`emo sa okolinom, te kako biramo prijatelje, ljubavnike i bra~ne partnere. Umjesto pitanja “koji ste horoskopski znak?“ u Japanu je, tokom upoznavanja s nekim ili ~ak prilikom naru~ivanja hrane u restoranu, uobi~ajeno ~uti: “Koja ste krvna grupa?“. U nekim {kolama u~enici se raspore|uju u odjeljenja po krvnim grupama, a pojedine kompanije organizuju i radne timove po tom principu.

73

KULT MARKET
SAD

CRVENI FENJER Rasizam u pornografiji

Beth Humphries

Tabu tema porno industrije

Nuts magazin predstavio je svoju novu ljepoticu! Beth Humphries pokazala je svoje adute. Mlada, lijepa i otvorena za svakakve ludorije.

MEKSIKO

Karina Flores

O TOME SE NE PRI^A
Holivudske porno glumice tvrde da nazaduju u karijeri ukoliko pristanu na scene me|urasnog seksa tokom snimanja

Ovog puta meksi~ko izdanje slavnog ~asopisa Playboy odabralo je Karinu Flores - i nisu pogrije{ili!

ENGLESKA

Alice Goodwin
Alice je ime koji mnogi mu{karci izgovaraju s uzdahom... Njezini atributi stvarno su bombasti~ni! Za magazin Zoo se razgolitila i pokazala ~ime raspola`e.

Porno zvijezde pla}ene su da izvode seksualne egzibicije za koje ve}ina ljudi nikada nije ~ula a samim tim i za pomjeranje granica. Sve to dovodi do mi{ljenja da je za ve}inu porno glumaca tabu nepoznat pojam. Me|utim, iako }e uraditi gotovo sve {to se od njih tra`i, u pornografskoj industriji jo{ uvijek istrajava jedan tabu - seks s osobom druge rase. Porno glumica Aurora Snow napisala je
74

tekst za The Daily Beast u kojem otkriva da je jedno od prvih pitanja koje joj je postavljeno kada je po~injala bilo: “Da li voli{ crne mu{karce?“, a ukoliko ste pomislili da joj je potvrdan odgovor pomogao u karijeri, varate se. Ona tvrdi da unutar industrije nije po`eljno imati seks s ljudima druge rase, a neke je to ~ak ko{talo karijere. “Rasizam postoji i to u porno industriji“, potvrdila je druga zvijezda, Christina Rose, a ova tema pojavila se nakon {to su njeni vjerni fanovi primijetili da popularna glumica filmova za odrasle tokom svoje karijere nikada nije imala seks sa osobom koja nije bila bijele puti. Sajt tako|e navodi da se na popisu agencije LA Direct Models nalazi svega 20 posto glumaca koji su voljni da snimaju me|urasne scene. Snow je tako|e napomenula i da ju je “iskustvo nau~ilo da je publika koja gleda pornografiju progresivnija od samih ljudi unutar industrije“. “Znam puno devojaka koje smatraju da }e ih zbog toga njihova porodica znatno vi{e osu|ivati“, dodala je. (Priredio: N. Hasi})
SLOBODNA BOSNA I 14.3.2013.

KULT MARKET
PREKO EX-YU GRANICA Remek-djela iz Muzeja Picasso
HRVATSKA

Dora Maar u Zagrebu

Naknade za pisce
Hrvatski pisci zatra`ili su da im se naknada za autorstvo ispla}uje prema broju posu|enih knjiga u bibliotekama, a Ministarstvo kulture je u tu svrhu odobrilo dva miliona kuna. Za razliku od muzi~ara, knji`evnici u Hrvatskoj nisu za{ti}eni Zakonom o autorskim pravima, a to bi se uskoro trebalo promijeniti, prenosi HRT.

KULTURNI KULTURNI DOGA\AJ DOGA\AJ GODINE GODINE

Za Za Picassovu Picassovu retrospektivu retrospektivu u u Klovi}evim Klovi}evim dvorima dvorima hrvatske hrvatske vlasti vlasti izdvojile izdvojile su su oko oko dva dva ii po po miliona miliona maraka maraka

BEOGRAD

Za \in|i}a
{teta, a ove slike su imale buran `ivot. Iako su mjere opreza izuzetno visoke, mala o{te}enja su ponekad neizbje`na. Ako nekim slu~ajem do njih i do|e, restauratorica Claire Bergeaud zadu`ena je za kona~nu procjenu i popravak“, ka`e kustosica Klovi}evih dvora Marina Viculin. A prije nekoliko dana u Hrvatskoj je i zvani~no po~ela reklamna kampanja za predstoje}u Picassovu retrospektivu: kako je najavljeno, 300 d`ambo plakata bit }e postavljeno u Zagrebu, te jo{ toliko u ostatku Hrvatske i regiji. Kustosica Viculin je javno otvaranje prve kutije sa Picassovom slikom zaklju~ila pozivom na izlo`bu svim ljubiteljima umjetnosti sa prostora biv{e Jugoslavije: : “Prvi put u Hrvatskoj imamo jedinstvenu priliku vidjeti retrospektivu tolikog broja Picassovih djela, reprezentativan izbor iz njegovog cjelokupnog umjetni~kog opusa. Iako sam ih vidjela ve} vi{e puta u raznim izdanjima, svaki put kad se sretnem o~i u o~i s Picassovim djelima, to je jako dojmljivo.“ Podsjetimo, 23. marta u Zagrebu }e izlo`bu otvoriti direktorica Muzeja Picasso i autorica izlo`be, Anne Baldassari, a “gostovanje“ Picassovih djela u Hrvatskoj odr`ava se neposredno prije kona~nog povratka umjetnina u stalni postav, nakon njihovog vi{egodi{njeg izbivanja zbog renoviranja Muzeja. Za realizaciju izlo`be i kompletnog projekta izdvojeno je oko devet miliona kuna, odnosno oko dva i po miliona maraka. (Priredila: M. Radevi})
Beogradska filharmonija odr`ava 15. marta na Kolarcu, pod dirigentskom palicom Uro{a Lajovica, tradicionalni koncert u spomen na ubijenog srbijanskog premijera Zorana \in|i}a. Lajovic tradicionalno diriguje na koncertu posve}enom \in|i}u, s obzirom na to da je trebalo da vodi i koncert u martu 2003. koji je otkazan zbog premijerove smrti. Bio je to i jedini redovni koncert u toku prethodne decenije koji je Beogradska filharmonija otkazala.

Izlo`ba Remek-djela iz Muzeja Picasso, Pariz bit }e postavljena u zagreba~koj Galeriji Klovi}evi dvori od 23. marta do 7. jula ove godine, a intenzivne pripreme za ovaj, po mnogima najatraktivniji kulturni doga|aj godine u Hrvatskoj, traju ve} nekoliko mjeseci. Po~etkom ove sedmice u Zagreb je stigla i sve~ano raspakirana Picassova ~uvena slika Portret Dore Maar, uz veliku pa`nju odgovornih tehni~ara na ~elu s voditeljem ekipe Dragutinom Matasom, a cijeli doga|aj pratili su i mediji. Virginie Perdrisot, kustosica za skulpturu, medijator T ommaso Benelli i V idal Garrido, glavni tehni~ar, nadzirali su raspakivanje Portreta Dore Maar, slike koja ujedno krasi plakate za retrospektivnu izlo`bu najslavnijeg majstora 20. stolje}a. Smje{tena u veliku klimatiziranu, vi{eslojnu kutiju koja {titi platno od vlage i temperature, slika je otkrivena na prvom spratu Galerije Klovi}evi dvori, a potom je pa`ljivo pregledana kako bi se ustanovilo da je li do{lo do o{te}enja prilikom transporta. Nakon {to je standardnom procedurom detaljne kontrole platna utvr|eno da je slika prenesena iz Pariza u identi~nom stanju, nastavljeno je s projektom dostavljanja 56 slika i skulptura koje }e biti predstavljene u okviru izlo`be Remek-djela iz Muzeja Picasso, Pariz. Kompletna postavka bit }e smje{tena na drugom spratu Klovi}evih dvora. “Slike su osjetljive, prva naslikana na ovoj izlo`bi nastala je krajem pro{log stolje}a. Svaki transport je za umjetninu
14.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

SREMSKA MITROVICA

Rembrandt
Srbijanska policija prona{la je po~etkom sedmice u okolini Sremske Mitrovice ukradenu Rembrandtovu sliku Portret oca i uhapsila ~etvero ljudi koji se sumnji~e za kra|u. Slika je ukradena prije sedam godina iz novosadskog muzeja, kada su dvojica maskiranih i naoru`anih lopova ukrali jo{ tri slike, me|u kojima i jednu Rubensovu.

75

U ^ETIRI OKA
BH. INFO
U Mostaru je 12. marta preminula Mirjana Pezelj, glumica Lutkarskog kazali{ta iz ovog grada. “Ispunjeni tugom i `alo{}u za voljenom kolegicom, umjetnicom i dragom prijateljicom prisje}amo se njenih prvih kontakata s Lutkarskim kazali{tem Mostar u koje je u{la ve} daleke 1962. godine”, pi{e na po~etku In memoriama LKM-a. A, koliko je kazali{ta i pozori{ta u Mostaru... Sada info da je predstava Pozori{ta lutaka Mostar Ma~ak u ~izmama uvr{tena u oficijelni program Me|unarodnog lutkarskog festivala u norve{kom Arendalu, od 21. do 28. aprila. Osim u Arendalu, mostarski Ma~ak u ~izmama bi}e izveden u jo{ nekoliko gradova te dr`ave. U Galeriji Bosanskog kulturnog centra u Tuzli otvorena je izlo`ba slika tamo{njeg umjetnika Mustafe Be{irevi}a iz Tuzle. “Tuzlanskoj publici se predstavio sa {ezdeset i pet radova koji su retrospektiva umjetnikovog djelovanja i stvaranja tokom proteklih nekoliko godina”, pi{e na tuzlarijama. U Banjoj Luci }e 14. marta biti odr`an Festival kratkog dje~ijeg filma Imate minut. U programu }e biti prikazana dvadeset i dva filma djece iz jedanaest op{tina: Posu{je, Velika Kladu{a, Te{anj, Gornji Vakuf/Uskoplje, Kupres, Prnjavor, Derventa, Mrkonji} Grad, ^elinac i Gacko te Br~ko Distrikt, da bi potom bili izabrani najbolji radovi. Esma Velagi} autorica je dokumentarnog filma S druge strane medalje, koji }e premijerno biti prikazan istog dana u Sarajevskom ratnom teatru. Film snimljen u produkciji Televizije Kantona Sarajevo pri~a je o reprezentativcima Bosne i Hercegovine u sjede}oj odbojci, prvacima Evrope, svijeta i olimpijskim pobjednicima. Od petka do nedjelje u Sarajevskom otvorenom centru bi}e ugo{}en Internacionalni festival LGBT filma Merlinka, koji se od 2009. organizuje u Beogradu. Festival }e otvoriti na{a rediteljica Jasmila @bani}, da bi potom bio prikazan film Marble Ass u re`iji @elimira @ilnika. @bani}ka }e nakon projekcije i razgovarati sa @ilnikom.

Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

ERVIN BERBIĆ, organizator izložbe “Ulice Zagreba” u Sarajevu

Dap~ev vizualni dnevnik
U Umjetni~koj galeriji BiH u Sarajevu 4. aprila u 20 sati bi}e otvorena Izlo`ba fotografija velikog hrvatskog umjetnika To{e Dapca... Da, a Izlo`ba obuhvata {ezdeset i sedam fotografija iz dva ciklusa To{e Dapca, Ulice Zagreba i Drugi pogled. Organizator izlo`be je Centar za fotografiju, film i multimediju Sarajevo, u suradnji sa Arhivom To{o Dabac iz Zagreba. Motivi zagreba~kih ulica, trgova i prolaznika, ovjekovje~eni ~uvenim Dap~evim Rolleiflex kamerama, u vremenskom rasponu od tridesetih do kraja pedesetih godina dvadesetog stolje}a, predstavljaju jedan od najvrednijih umjetni~kih, ali i dokumentarnih, fotografskih opusa na ovim prostorima. Urbane studije To{e Dapca, fokusirane na pojedina~ne portrete ili na gradske situacije i trenutke `ivota u tom gradu, osobni su vizualni dnevnik koji prerasta u svevremenu i univerzalnu memoriju. Do kada }e Izlo`ba biti otvorena? Do 25. aprila.

ALEKSANDAR SEKSAN, sarajevski glumac
ALEKSANDAR ALEKSANDAR SEKSAN SEKSAN
“Ljudi “Ljudi apsolutno apsolutno razumiju razumiju o o ~emu ~emu mi mi govorimo, govorimo, u u svim svim gradovima gradovima ii zemljama zemljama gdje gdje smo smo gostovali” gostovali”

76

SLOBODNA BOSNA I 14.3.2013.

EMIR ZAMETICA, dramski pisac

Pisao sam o ljudima koji su potpuno zate~eni u BiH
Autor ste jednog od tri dramska teksta koji su uvr{teni u u`i izbor Konkursa bh. drame u organizaciji Udru`enja Fercera. Prije svega, koja je tema Va{eg teksta Archundia i Cherundolo? Tema teksta je paraliza. @elio sam pisati o ljudima koji su potpuno zate~eni, da ne ka`em zato~eni, u Bosni i Hercegovini. Oni se ne snalaze u dru{tvu ~iji su kriteriji vrijednosti datost. Ne mogu pristati na to da je neko bolji samo zato {to je pripadnik odre|ene nacije ili religije, ne~ega {to, uglavnom, niko od nas ne bira, ve} dobijemo ro|enjem. Oni ne mrze takav svijet, jednostavno nisu dio njega. Ali, on ih priti{}e i jedino {to mogu je poku{ati iskoristiti njegovu glupost. Me|utim, Archundia i Cherundolo izgleda ne mogu ni to. Proteklog vikenda Vi i banjalu~ka knji`evnica Lana Basta{i} pro{li ste kroz radionicu na{eg uglednog knji`evnika D`evada Karahasana. Koliko ste nau~ili, koliko ste se usavr{ili i, da tako ka`em, oplemenili tekst u ta dva dana? D`evad Karahasan nije `elio da radi odvojeno, sa Lanom Basta{i} posebno, sa mnom posebno, iako je to u po~etku bilo tako zami{ljeno. Na prvom sastanku je predlo`io da radimo svi zajedno, ali pod uslovom da budemo surovo iskreni prema tekstovima. Lana i ja smo pristali, i pokazalo se da rezultat takvog rada ne mo`e biti lo{, naravno, ako suspregnete sujetu. Pobjednik Konkursa bh. drame u aprilu }e biti nagra|en iznosom od 8.000 KM, a njegov dramski tekst insceniran u

nekom od doma}ih teatara. Gdje biste Vi voljeli da se dogodi premijera Archundije i Cherundola? Volio bih da tekst bude postavljen na scenu, bez obzira na nagradu. U kojem pozori{tu, nije toliko bitno. Mislim da su Archundia i Cherundolo, odnosno ljudi koje oni predstavljaju, zaslu`ili da se njima pozabavimo.

Gdje god do|emo, emocionalno uni{timo publiku
Ansambl predstave @aba Kamernog teatra 55 iz Sarajeva gostovao je u Sloveniji. Gdje god su do sada Aleksandar Seksan, Emir Had`ihafizbegovi}, Mirsad Tuka i Moamer Kasumovi} igrali @abu, a broj izvo|enja popeo se na, za ovda{nje uslove, vrtoglavih 160, dobijali su samo pohvale. Nije bilo nikakvog razloga da ovacijama ne budu ispra}eni sa scene i tri puta u Kopru i jednom u Novom Mestu. “Ve} du`e vrijeme ~ekamo i na taj odlazak u Sloveniju, s obzirom da smo obi{li gotovo cijeli region, pa i malo {ire. Bilo je nekih ranijih dogovora koji su propali zbog raznih obaveza glumaca, tako da je inicijalna kapisla za kona~ni odlazak u Kopar bio, zapravo, izlet njihova dva autobusa u Sarajevo i u sklopu toga gledanje @abe u Kamernom. Ljudima se predstava u`asno dopala i uslijedio je vrlo brz dogovor i evo, i na{ kona~ni odlazak tamo. Impresije su vi{e nego lijepe, do~ekani smo od strane doma}ina sa tolikom pa`njom i trudom da nismo mogli vjerovati. Predstave su primljene sa odu{evljenjem, ti aplauzi tamo, u Novom Mestu i Kopru, bili su, pa sigurno, jedni od najljep{ih i najdu`ih aplauza koje smo dobili otkad igramo @abu”, govori Aleksandar Seksan. Da li taj psiholo{ki realizam Dubravka Mihanovi}a, autora dramskog teksta, kao i, naravno, izvedba vas ~etvorice, ima svugdje isti efekat, ili se reakcije publike u Sarajevu, Kopru, Pragu, Be~u, Zagrebu... ipak, razlikuju? “Ljudi apsolutno razumiju o ~emu mi

SA SA SLOVENA^KOG SLOVENA^KOG PRIMORJA PRIMORJA

Emir Emir Had`ihafizbegovi} Had`ihafizbegovi} u u dru{tvu dru{tvu Koprana Koprana

govorimo, u svim gradovima i zemljama gdje smo gostovali. Izgleda da su ipak puno vi{e upu}eni u ono {to se doga|alo nama nego {to to mi mislimo. A mi gdje god do|emo, emocionalno uni{timo i publiku, i {efa i stanicu”, odgovara sarajevski glumac. Da li Vam se dopada ideja o snimanju filma @aba? “Apsolutno! Ne bi bio prvi put da se uspje{na predstava ekranizira, a mislim da smo mi to zaslu`ili, barem po svemu {to smo dosad sa tom predstavom pro{li i do`ivjeli. U krajnjoj liniji, bilo bi mi drago i zbog nekih du{mana me|u nama, koji se i nakon pet godina ignorantski pona{aju spram te predstave, pa eto, ako ni{ta da moraju popiti Gastal kad ih muka uhvati. A mi smo ve} spremni za snimanje, repetirani ko pumparice, haha...”

14.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

77

by DINO BAJRAMOVIC

ršna AMILA RAMOVIĆ, izv a”: direktorica “Ars Aevijd o erno” “Ne želim da izgledam m

1. Je li va`nija savremena ili moderna umjetnost? Savremena je uvijek najva`nija.

10. Jeste li meteoropata? Da. Te{ko mi je u zadnje vrijeme. 11. Koliko ima istine u izreci: “Ne dade se usranom do potoka?” Ima neke istine.

2. Da li ste kao m ali sa }ete biti ljekar op{te njali da prakse? Ne.
rajevu? 3. Kako se osje}ate u Sa ikla. nav Nisam se jo{ sasvim

12. Da li je bo lje pametan ili ru`a biti lijep i n i glup? Zavisi za {ta.
13. [ta uradite kad vam preko puta pre|e crna “Me~ka”? Ni{ta.

4. [ta ne morate imati u fri`ideru? Led. 5. Koga biste poveli na pusto ostrvo? Toma Waitsa, da mi svira. 6. [ta obavezno nosite na pla`u? Muziku. 7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili? Borac za prava obespravljenih.
8. [ta ste bili u pro{lom `ivotu? Borac za prava obesprav ljenih.

minuta 14. Da imate 15 u~inili? ste vlasti, {ta ne bi Ni{ta. 15. Opi{ite [eri fa Konjevi}a u tr i rije~i? U jednoj: profes ionalac.
16. S kim biste voljeli otplesati tango? Sa Tarantinom.

9. Gdje ste do~ekali smak svijeta pro{le godine? Na poslu, kao i uvijek.

vas `ivcira? 17. Osoba koja i dio sistema iln ab st Neko ko je pobijedim. da u og koji ne m
18. [ta obla~ite kada `elite izgledati moderno? Ne `elim da izgledam moderno. 19. Tange ili badi}? [ta je badi}?

20. A, begova ili {kembe ~orb a? [kembe.
21. Poruka ~itaocima na{eg magazina? ^itajte i dalje...

78

SLOBODNA BOSNA I 14.3.2013.

KLIN ^ORBA

VRBE SU BILE TRUHLE
Pi{e: FADILA NURA HAVER

Posljednjih mjeseci, Bosanci i Hercegovci, barem oni koji nisu totalno zglajzali u egzistencijalnu i mentalnu bijedu i depresiju, pa su još koliko-toliko u stanju pratiti mijene u neposrednom okruženju, lako će uočiti da je ovom zemljom zavladala grozomorna epidemija sječe svega i svačega

Z

a svaku bolest od koje se raspada ova biv{a hiljadugodi{nja dr`ava kriva je knji`evnost i pomalo novinarstvo. Svi simptomi smrtonosnih bolesti prvo se pojave u jeziku, ali - tad je ve} kasno sprije~iti i lije~iti epidemiju. Hroni~ar }e mo`da zabilje`iti redoslijed inkubacije i {irenja zaraze, kao {to je recimo onomad bila kuga, ali niko ne}e vratiti niti nadomjestiti one koje je epidemija smakla. Posljednjih mjeseci, Bosanci i Hercegovci, barem oni koji nisu totalno zglajzali u egzistencijalnu i mentalnu bijedu i depresiju, pa su jo{ koliko-toliko u stanju pratiti mijene u neposrednom okru`enju, lako }e uo~iti da je ovom zemljom zavladala grozomorna epidemija sje~e svega i sva~ega. Prvo je onaj Veliki Neimar Kusturica posjekao staro kamenje koje je iz ru{evnih tvr|ava i mostova isto~nog pojasa BiH prijetilo da bi u budu}nosti moglo biti dokazom postojanja neke druga~ije historije od one koja se zadnjih decenija kroji po geopoliti~kom na~ertaniju Velike Srbije. Njegova je sje~a, istina, imala plemenit cilj: podi}i nov novcati Andri}grad od reciklirane povijesne trule`i, ne{to kao svesrpski Las Vegas, u kojem se svaka para, pa i najkrvavija, mo`e preko no}i oprati i posvetiti. Lijepo je znati da }e se u dalekoj, i nadasve ru`i~astoj budu}nosti, praunuci Sulejmana Ugljanina s pravom mo}i pohvaliti da je Sveti Nemanja njihov ~asni predak, kao {to je Sveti Sava predak pradjeda im Sulejmana. Onda je nastupila masovna sje~a svih koji su se usudili napisati kakvu knjigu ili ~lanak u novinama, pa sebe time svrstati u pisce ili novinare bosanskohercegova~ke, jer: Zar smije neko? Zar mo`e neko? Zar umije neko? NE DAM! uskliknut }e Veliki Poeta. Svi ste vi |ubre, \ubrad, |ubre! Pustite me da ODRADIM, znate koliko mrzim tu kurvanjsku rije~! Pisati-brisati, pljuvati-lizati, prodavati sedobro se prodati, ne {iljiti ni olovku ni onu stvar ispod petsto maraka; to uistinu znam samo Ja, bolje re~eno Mi! Eh, kad se ve} sije~e bez {umareva ~eki}a, evo i Mihajlovi}eve federalne SNSD dru`ine da sebi od Drvara, Bosanskog Grahova, Glamo~a i Bosanskog Petrovca sre`e jedan kanton sa srpskom ve}inom, federalni SAO koji bi se zgodno mogao }orati za MAO Srebrenicu, ako oni koji su izmislili nekakav genocid nastave raditi na parcijalnoj sje~i po jedino legalnoj i legitimnoj |uture odsjecivoj Republici Srpskoj.

Utom, kuga sje~e pu~e po Starome Andri} Travniku. Posjeko{e 70 ljeta stare vrbe na Plavoj vodi. Nekakav biolog iz Zavi~ajnog muzeja rekao da su starice-vrbe prijetnja gra|anima Travnika. [ap‘tom pale, k‘o onomad sva Bosna, al‘ se ipak od neka doba po~elo pitati, pa na~elnik Admir Had`iemri} kaz‘o: Vrbe su bile truhle! A sugra|anin mu dopisao:... pa smo hin mi honda na{im halatom poshekli. Sad se nemo}ni uskome{ali, kao i u svim prethodnim slu~ajevima, da nekako posje~ene vrbe ponovo natakare na stare panjeve i vrate unatrag osaka}enu sliku ~uvene Plave vode, u inat tom svom SDA na~elniku koji u svojoj staroj ku}i dr`i staru fotografsku radnju “FOTO-HAZIM”. Uzbu|eni i poneseni sje~om kijametskih razmjera, Travni~ani na internet portalima nastavljaju {irenje zaraze najprizemnije sje~e, porukom: Ko se nakon ovoga uslika u na~elnikovoj radnji, dabogda mu ta slika za smrtovnice bila! ma se uvijek u ovoj ozlogla{enoj Bosni na|e i poneko kome iz u{iju novo vrbovo {iblje raste, pa taj u jeziku, ovom na{em tro-imenom, uspije iskopati sve nje`ne rije~i svijeta i poslati poruku kojom nas podsjeti na {to svaka na{a sje~a podsje}a: Dragi na{ na~elni~e, jeble ih vrbe, ionako vas nisu izabrali Travni~ani. Vi lijepo recite da vas je oporba nagovorila na taj sramotni ~in, okrivite SDP, HDZ ili koga god, recite da }ete posaditi jo{ starije vrbe ako vas izaberu i u slijede}em mandatu. Najnovije, ili atomska bomba bh. sje~e, je vijest da Koalicija Jedinstvo predla`e ukidanje Predsjedni{tva i Doma naroda BiH. Time bi se, tvrde koalicioni partneri nevladinih organizacija, jednim udarcem implementirala presuda Sejdi}-Finci i zna~ajno smanjili tro{kovi za ionako neefikasne dr`avne organe, a sve u skladu sa zaklju~cima Venecijanske komisije. Jednom rije~ju: Sijeci! A {ta ka`u “foruma{i”, s ponedjeljka na utorak, dok jo{ vreo kesten nije ni skinut s vatre: Ukini Republiku Srpsku i Federaciju BiH, njihove predsjednike i vlade. Ovdje ne mo`e{ ni portira ukinuti, a kamoli Predsjedni{tvo Bosne i Hercegovine! Brdovita je ovo i {umovita zemlja. Epidemija sje~e tek se zahuktava. Na{iljite olovke, nao{trite bradvine... Po~inje gola sje~a.
79

A

14.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

PETA BRZINA
Pi{e: Nedim Hasi} Foto: Mario Ili~i}

Mercedes C klase: Onaj osje}aj “s ni{anom” na haubi
eko je to jednom lijepo opisao i bio u pravu. Dakle, postoje automobili kod kojih, kada ih kupujete, gledate i tro{kove servisa i potro{nju i zapreminu prtlja`nika i svaku sitnicu… a postoje i brandovi koji nisu samo brandovi na papiru, nego su i garant kvaliteta, koji dolaze u paketu sa dozom imid`a i zavisti kom{ija. E jedan od tih automobila koji je s pravom svjetski brand svakako je i Mercedes, a posebno njegova C klasa. Rije~ je o vozilu koje je, bez nekog razumnog razloga, kod nas kada je u pitanju prodaja novih automobila, pomalo potcijenjeno. Bez razloga, jer u odnosu na konkurenciju nije nimalo lo{iji, dapa~e, a osje}aj u vo`nji koji imate prate}i onu ~uvenu trokraku zvijezdu, „ni{an na haubi“ je neponovljiv. Mo`da je rije~ o strahu kupaca zbog pogona na stra`nje to{kove po neo~i{}enim cestama i ulicama na{ih gradova, no s dobrim gumama i uz malo iskustva, ni to nije nepremostiva prepreka. Rezultati prodaje u svijetu govore da se radi o veoma po`eljnom automobilu. U protekle ~etiri generacije prodano je osam i po miliona primjeraka C klase. Sada, bh. zastupnik ovog branda nudi po akcijskoj cijeni vozilo u kojem je izmijenjeno, usavr{eno ili pobolj{ano ~ak 2.000 kompo-

N

nenti u odnosu na prethodnika. Najva`niji od svih, jer nema mjesta za pominjanje svake preinake poimenice, jeste unaprije|eni sistem direktnog ubrizgavanja, ~ime je smanjena potro{nja i emisija {tetnih gasova. Tu su jo{, recimo, pobolj{anja u multimedijalnim sistemima, kod kojih sada postoji mogu}nost jednostavne konekcije na internet, ali, ipak, glavni napredak je u segmentu sigurnosti, gdje je od pomo}i voza~u deset sistema. U seriji C-klasa ima start/stop funkciju, ABS, ASR, ESP, BAS sisteme, prednje i bo~ne zra~ne jastuke, zra~ne zavjese, NECK PRO aktivne naslone za glavu, multifunkcijski upravlja~ sa 4 tipke, Audio 20 CD ure|aj s Bluetooth® konekcijom, otvorenim govornim sistemom za mobilni telefon i 17,7-cen-

timetarskim displejom u boji, USB i Aux-in priklju~ak, elektri~ne podiza~e prozora, THERMATIC klima ure|aj s dvije zone klimatizacije, brisa~e sa sensorom za ki{u, putni ra~unar s multifunkcijskim displejom i jo{ mnogo toga. Uh, umorismo se nabrajaju}i. Ali, eto, za one koji su zainteresirani za ovo vozilo, koje je na akciji u bh. predstavni{tvu Mercedesa, dodajmo da u Sport paketu jo{ dobijaju Avantgarde masku hladnjaka, LED svjetla za dnevnu vo`nju, sportsko podvozje, sportski progresivni servoupravlja~ i 17“ aluminijske felge sa 5 dvostrukih krakova. Cijena? Dobro, na prvi pogled ve}ini nama smrtnika malo previsoka. C 200 CDI BlueEFFICIENCY ko{ta 55.990 maraka do registracije. No, kada pogledate u onaj ni{an i izvezete ga na cestu, te kada znate da je cijena sni`ena 20 procenata, onda svakako treba razmisliti o kupovini ove C klase. Recimo jo{ da je u akciji i E klasa, pa kome je nasljednik legendarne 190-ke tijesan, eto prilike za dobru kupovinu. Jer nisu ni u onom hercegova~kom gastarbajterskom selu, koje ima stotinjak mje{tana, blesavi pa tek tako registrirali oko 200 Mercedesa.

80

SLOBODNA BOSNA I 14.3.2013.

REAGIRANJA
Abdulah ]ehovi} - Uredni{tvu

Licemjerno je dovoditi vrh SDA u vezu sa falsifikatima urezanim u tekst na “Spomen obilježju” postavljenom na Drinskom mostu u Goraždu
(“Magnum Crimen i etika umjetnika“, SB, br. 851)

oca Mustafe ]ehovi}a, amid`e Ibrahima ]ehovi}a i jo{ 1.400 bo{nja~kih ratnih `rtava iz Drugog svjetskog rata, urezuje neustavni, nepostoje}i nacionalni identitet “musliman”, umjesto ustavnog nacionalnog identiteta “Bo{njak”. Gdje je Tu`ila{tvo iz Gora`da i “Svjetski bo{nja~ki kongres”, za{to ne reaguje i ne tra`e sankcionisanje odgovornih osoba u op{tinskim institucijama, koje u javnom dokumentu postavljenom na javnom mjestu kr{e Ustavne odredbe o nacionalnom identitetu bh. gra|ana (bo{nja~kih ratnih `rtava i srpskih ratnih zlo~inaca).

napisanog i predlo`enog za “Spomen plo~u” na Drinskom mostu u Gora`du, autor objavljenog reagovanja javnosti nudi svoj urezani “epitaf” sa urezanim falsifikatima ustavnog nacionalnog identiteta bo{nja~kih ratnih `rtava i srpskih ratnih zlo~inaca. Radi najavljene, od direktnih potomaka, tu`be protiv falsifikatora (zamjene) nacionalnog identiteta, Ra{id Sijer~i} podsje}a javnost da je nemoralno i morbidno zloupotrebljavati imena mrtvih osoba, koje su zloupotrijebljene 26.01. 2013., kako bi Bo{njaci iz Gornjeg Podrinja zaboravili bo{nja~ke ratne `rtve i srpske ratne zlo~ince iz Drugog svjetskog rata.

Poslije obavljenog od strane nadle`nih op}inskih organa masakriranja teksta direktnih potomaka bo{nja~kih ratnih `rtava,

Abdulah ]ehovi} sin i brati} ratnih `rtva

U nezavisnoj informativnoj reviji “Slobodna Bosna” od 28.02.2013., broj 851, objavljeno je reagovanje Ra{ida Sijer~i}a pod naslovom “Magnum Crimen i etika umjetnika“ (“Alija Izetbegovi} je Mocart kraj gomile Salierija“, SB. broj 849). U objavljenom regovanju autor se iz sve snage (kao zec) napre`e, da {to dalje sko~i u svoje zamr{ene tragove, kako bi od javnosti sakrio logu u kojoj se nalazi. Ta~no je da je prije 8-9 godina vrh SDA sprije~io Udru`enje da u Gora`du na Drinskom mostu obilje`i masovno strati{te bo{nja~kih ratnih `rtava iz Drugog svjetskog rata, ali je licemjerno dovoditi sada vrh SDA u vezu sa falsifikatima urezanim u tekst na “Spomen obilje`ju” postavljenom na Drinskom mostu u Gora`du, u ~ijoj je kreaciji sa drugima i on u~estvovao 26.01.2013.

Ta~no je da je 26. januara 2013. godine Drinski most u Gora`du dobio “Spomen plo~u” sa urezanim “epitafom” i neustavnim nacionalnim identitetom “musliman”, ure zanim za bo{nja~ke ratne `rtve i neustavnim nacionalnim identitetom “~etnik” , urezanim za srpske ratne zlo~ince. Autor objavljenog reagovanja dobro zna, pa se zato tako i pona{a, da tamo gdje na “Spomen obilje`ju” ne postoje urezana imena ne postoji ni ustavni nacionalni identitet ratnih `rtava i ratnih zlo~inaca. Sve je dobro skontano u re`iji i funkciji vo|enja procesa rehabilitacije na sudu u Beogradu, komandanta srpske fa{isti~ke vojske |enerala Dra`e Mihajlovi}a, samo je neko trebao da i zvani~no ure`e falsifikate na “ Spomen plo~i” “strati{tu” Drinskom mostu u Gora`du”. “Tako ho}e ravnogorci...”

Morbidno je i nemoralno da neko bez saglasnosti jo{ `ivih direktnih potomaka bo{nja~kih ratnih `rtava uzme sebi za pravo da u ime njih na “Spomen plo~u” na Drinskom mostu u Gora`du, strati{tu moga
14.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

81

U[TEDITE NOVAC!

PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE
Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!! Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna! Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un: 502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon. Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 180 EUR Polugodi{nja: 90 EUR Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba www.slobodna-bosna.ba

Vi znate za{to smo najbolji!

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful