SENZACIONALNO: SB U POSJEDU VELIKOSRPSKOG MEMORANDUMA 2

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

www.slobodna-bosna.ba

I

portal slobodne bosne

dnevnih vijesti u bIh
www.slobodna bosna.ba

najveca tvornica

SADR@AJ
16 SENZACIONALNO: VELIKOSRPSKA BIBLIJA
]osi}ev zakonik za Milorada Dodika
Slobodna Bosna u posjedu je tajnog velikosrpskog dokumenta Srpske akademije nauka i umjetnosti, u kojem su zacrtani strate{ki ciljevi Srba iz Republike Srpske i Srbije, a koji Milorad Dodik u posljednjih {est godina dosljedno provodi Predsjednik Republike Hrvatske IVO JOSIPOVI] godinama je inzistirao na posjeti KRALJEVOJ SUTJESCI, jednom od najva`nijih mjesta u historiji BiH; reporteri SB pratili su hrvatskog predsjednika tokom njegove posjete samostanu i crkvi koje je napustio odu{evljen nakon {to je vidio blago koje franjevci bri`no ~uvaju u svojim odajama

www.slobodna-bosna.ba

46 BOSNA SREBRENA
Od stolje}a ~etrnaestog

ro|en je u Zenici, {kolovao se u Visokom, Sarajevu, Zagrebu i u Veroni, a za na{ magazin govori kako o vlastitom {kolovanju, tako i o svojoj dosada{njoj vrlo uspje{noj karijeri

22 POLITI^KE I POLICIJSKE ^ISTKE U SIPA-i
Kako je Goran Zubac zaveo teror me|u policajcima
DIREKTOR SIPA-e GORAN ZUBAC, predratni instruktor plesa iz Sarajeva koji je policijsku karijeru gradio zahvaljuju}i politi~koj podr{ci SDS-a i SNSD-a, uspio se za godinu dana mandata rije{iti gotovo svih najbli`ih suradnika; na{a novinarka 54 otkriva kako je samoljubivi, beskrupulozni Zubac u najva`nijoj policijskoj agenciji u BiH proveo nemilosrdnu ~istku nepodobnih kadrova, a potom se posvetio medijskoj samopromociji koja je kulminirala kada je direktor SIPA-e, nakon samo pola godine rada u Agenciji, sam sebe nagradio Zlatnom policijskom zna~kom

SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija

SARAJEVSKA (ANTI)RATNA “KOSA“
20 godina predstave otpora
Autori, muzi~ari i akteri jedne od najpoznatijih bosanskohercegova~kih ratnih predstava, mjuzikla “KOSA“, okupili su se u Sarajevu nakon dvije decenije na inicijativu televizijskog reditelja i snimatelja SLAVI[E MA[I]A; o teatru u ratu, sarajevskoj “Kosi“ i hrabrim, izvrsnim umjetnicima koji su je stvarali govore reditelj i koreograf SLAVKO PERVAN, idejni tvorac predstave SR\AN JEV\EVI], glumica GORDANA BOBAN i SLAVI[A MA[I]

IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LON^ARI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo

26 INTERVIEW
Dodikov “vje~iti rival”
Dragan ^avi}, predsjednik Demokratske partije i lider opozicije u RS-u, u razgovoru za “SB“ govori o aktuelnim politi~kim i 58 ekonomskim prilikama u Republici Srpskoj, komentira zahla|enje odnosa izme|u Banje Luke i Beograda, britko kritizira re`im Milorada Dodika
21.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 BOR BANKA d.d. 1820000000147912 MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

GODINE NEZABORAVNIH USPOMENA
Sasvim obi~an viso(~)ki pijanista
Na predstoje}em “27. muzi~kom biennalu”, koje }e se po~etkom aprila odr`ati u Zagrebu, na{u dr`avu predstavlja}e pijanista BARTOLOMEJ STANKOVI];

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

3

MINI MARKET
ALAL VERA

RASKOL U PDP-u

U Americi uhap{en Oscar Vera, koji je bio umije{an u istragu ubistva doministra MUP-a Joze Leutara
Oscar Vera, ameri~ki vojni obavje{tajac sa sjedi{tem u Pentagonu koji je zbog svoje uloge u “rje{avanju“ slu~aja ubistva doministra MUP-a FBiH Joze Leutara svojevremeno unaprije|en u savjetnika zapovjednika SFOR-a u BiH, uhap{en je u Americi. Svoje {pijunsko-obavje{tajne, a u su{tini, kriminalne tragove, Vera je ostavio u BiH, ali i susjednoj Republici Hrvatskoj. Naime, svojevremeno je Niko Lozan~i}, predsjednik FBiH, od glavnog tu`ioca FBiH Zdravka Kne`evi}a tra`io da se istra`i ko je nezakonito isplatio 250 hiljada eura Oscaru Veri, ameri~kom obavje{tajcu koji je bio umije{an u istragu Leutarova ubistva, a koja je zavr{ila fijaskom. Od spomenutih 250 hiljade eura 135 hiljada ispla}eno je za{ti}enom svjedoku, vi{estrukom prijestupniku i kriminalcu Merimu Galijatovi}u za la`no svjedo~enje i pru`anje informacija kojima je navodno raspolagao. U susjednoj Hrvatskoj Vera se dao u potjeru za tada odbjeglim generalom Antom Gotovinom, a na vezi je bio sa biv{im ravnateljem policije Rankom Ostoji}em, a sada{njim ministrom unutra{njih poslova RH. Podsje}anja radi, zbog sumnjivog tro{enja novca za potragu za Gotovinom u Hrvatskoj je podnesena krivi~na prijava protiv Ostoji}a, ali ne i protiv Oscara Vere. Epilog istra`nih aktivnosti kojima je koordinirao Oscar Vera i u BiH i u Hrvatskoj je isti: novac iz dr`avnih bud`eta dviju zemalja vjerovatno je zavr{io u privatnim d`epovima Oscara Vere i njegovih terenskih kolega. (M.F.)

Izbor gradonačelnika Istočnog Sarajeva zaoštrio frakcijsku borbu u partiji Mladena Ivanića
Prvaci PDP-a vi{e se i ne trude sakriti nezadovoljstvo izazvano odlukama Mladena Ivani}a. U sarajevskoj regiji, sukobi su eskalirali prilikom izbora gradona~elnika Isto~nog Sarajeva, kada je umjesto Vinka Radovanovi}a (PDP) “d`entlmenskim dogovorom” postavljen Nenad Samard`ija (SDS). Zbog ovog poteza Dragi{a Deli}, potpredsjednik PDP-a koji je iz sarajevske regija i jedan od najodanijih saradnika Mladena Ivani}a, podnio je ostavku. Me|utim, Predsjedni{tvo PDP-a na nedavnoj sjednici u Derventi, na prijedlog Mladena Ivani}a, nije prihvatilo Deli}evu ostavku. Deli}eva rezigniranost se prvenstveno odnosi na popu{tanje pod pritiskom iz SDS-a, koji je uspio da isposluje da gradona~elnik i predsjednik Skup{tine Isto~nog Sarajeva Nenad Samard`ija i Miroslav Lu~i} budu iz njihove stranke, a da Vinko Radovanovi} iz PDP-a bude izabran za zamjenika gradona~elnika. Vinko Radovanovi} koji je, kako tvrde dobro upu}eni izvori, miljenik Mladena Ivani}a, u ~etiri navrata obavljao je funkcije na koje ga je postavljala stranka iako nikada nije bio direktno izabran na izborima: dva puta poslanik, jednom zamjenik gradona~elnika i jednom gradona~elnik. Izvor navodi da je bilo ~ak i fizi~kih obra~una u op{tinskom odboru PDP-a zbog manipulacija prilikom obezbje|ivanja skup{tinske ve}ine koja je trebalo da provede naloge Veljka Stupara, predsjednika OO PDP Isto~no Novo Sarajevo. Situacija je eskalirala dotle da je deset ~lanova PDP-a napisalo pismo Ivani}u zbog lo{ih odnosa u lokalnoj organizaciji. ^lanovi PDP-a u Isto~nom Novom Sarajevu, koji su odani politici stranke, smatraju da jedino Ivani} mo`e rije{iti te probleme. U suprotnom, ka`u, PDP u toj op{tini ne treba ni da izlazi na izbore 2014. godine. Istovremeno, nezadovoljstvo tinja i u najve}oj, banjalu~koj organizaciji partije. Latentni sukob izme|u predsjednika gradskog odbora Branislava Borenovi}a i odbornika u banjalu~koj skup{tini Marinka Umi~evi}a, samo je jedan u nizu. Dobar dio ~lanova odbora Borenovi}a smatra odgovornim za debakl na

STRANA^KO JEDINSTVO NA ISPITU
Lider PDP-a Mladen Ivani} prisiljen je miriti posva|ane strana~ke frankcije

lokalnim izborima, nakon kojih PDP vi{e nije druga stranka u Banjoj Luci. Stanjem u stranci nezadovoljni su mnogi, pa i najvi{i funkcioneri PDP-a. Ve}ina njih najodgovornijim smatra predsjednika partije Mladena Ivani}a, koji nije uklonio one koji su svojim djelovanjem pomogli da stranka na izborima podbaci. Me|u nezadovoljnike spadaju Milojko Gruji~i}, Zoran \eri}, Zoran Te{anovi}, Perica Bundalo… Prilikom izbora gradona~elnika Isto~nog Sarajeva potpredsjednik PDP-a Dragi{a Deli} napustio je Skup{tinu kad je na red do{ao izbor Vinka Radovanovi}a za zamjenika gradona~elnika, smatraju}i da se radi o ucjeni SDS-a i izboru koji je suprotan interesima PDP-a. Nezadovoljstvo kompromisima iskazao je u otvorenom pismu: “Sve vrijeme, iako matematika nije bila na na{oj strani, govorio sam i bio iskreno vo|en idejom i principom da mjesto gradona~elnika Grada Isto~no Sarajevo pripada PDP-u, zbog ranijeg kafanskog dogovora koji neki nazva{e i d`entlmenskim. Da, ta~no, sjeli u kafani i dogovorili, nigdje ne potpisali, ali rekli i ve} znali i ko }e biti gradona~elnik i kolika je cijena gradona~elnikovanja, a o gra|anima i narodu koji nas je birao ni rije~i, ni slova.” (M. Dedi})
SLOBODNA BOSNA I 21.3.2013.

4

MINI MARKET
FOTO NEDJELJE
MARIO ILI^I]

KO ]E PRIJE DO LUTRIJE

Rođendan Edina Džeke Poklon djeci BiH

Smijenjeni direktor ZOI 84 Salko Hasanefendi} favorit SDP-a za direktora Lutrije BiH
Na sjednici Nadzornog odbora Javnog poduze}a ZOI ’84, koja je odr`ana po~etkom tjedna, smijenjen je dosada{nji direktor Salko Hasanefendi}. Kao razlozi za smjenu Hasanefendi}a navedeni su neusvajanje Izvje{taja o financijskom poslovanju za pro{lu godinu, poslovni gubitak od 2,2 milijuna KM, zapo{ljavanje novih radnika suprotno Pravilniku... Kako nezvani~no doznajemo, vijest o otkazu nije iznenadila Hasanefendi}a, budu}i da je nakon izbora nove Vlade Kantona Sarajevo o~ekivao gubitak doskora{nje funkcije. Hasanefendi} je, naime, me|u strana~kim kolegama iz SDP-a jo{ ranije po~eo lobirati kako bi po~etkom aprila bio predlo`en za novog direktora Lutrije BiH. No, budu}i da me|u ~lanovima Upravnog odbora te profitabilne kompanije prevagu imaju kadrovi “krnje Platforme“, i uz sve sukobe i podjele u federalnoj Vladi oko izbora ~lanova uprava i direktora javnih poduze}a, Hasanefendi} barem za sada nema velike izglede da se domogne jo{ jednog atraktivnog namje{tenja. (S.M.) Salko Hasanefendi}

Ro|endanska torta Edina D`eke Haris Medunjanin i Miralem Pjani} Tomislav Piplica, Safet Su{i} i Elmir Pilav

Adnan ]ati}

Ognjen Vranje{

21.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

5

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

BOG I [E[IRD@IJE: IZBORI IZ BUBNJA, ILI IZ [E[IRA
Pi{e: SENAD AVDI]

Zar nije poštenije, korektnije, bliže fair playu, da o imenu budućeg sarajevskog gradonačelnika odluči žrijebanje nego glasovi gradskih odbornika? Zašto gradonačelnika Sarajeva ne bi odredila i izabrala sreća a ne nesreća, kakva je, primjerice, Edina Latif, umirovljena urednica najopskurnijih Avazovih izdanja, potpisnica najgroznijih objavljotina, koju je gazda Fahrudin Radončić za dugogodišnju lojalnost nagradio foteljom u Gradskoj skupštini iz “reda ostalih“
rava je grehota i politi~ka {teta {to gradona~elnik Sarajeva nije izabran `rijebom, izvla~enjem iz {e{ira imena jednog od dvojice kandidata za koje je u prvom krugu glasao isti broj gradskih vije}nika Stjepana Kljui}a ili Igora Kamo~ajija. Bio bi to, kako to i prili~i Sarajevu, koje prednja~i u svemu (su`ivotu, toleranciji, umjetnosti, inovacijama...), pionirski iskorak, pokazna vje`ba rje{avanja, (eureka!) svekolikih kriza sve tri razine vlasti koje posljednjih godina potresaju Bosnu i Hercegovinu. Zar nije po{tenije, korektnije, bli`e fair playu, da o imenu budu}eg sarajevskog gradona~elnika odlu~i `rijebanje nego glasovi gradskih odbornika? Za{to gradona~elnika Sarajeva ne bi odredila i izabrala sre}a a ne nesre}a, kakva je, primjerice, Edina Latif, umirovljena urednica najopskurnijih Avazovih izdanja, potpisnica najgroznijih objavljotina, koju je gazda Fahrudin Radon-

P

Ustavnog suda Federacije je... znam da uzbu|enje u publici raste, ali strpite se malo... dakle, ~lan Ustavnog suda iz reda bo{nja~kog naroda je... [AHBAAAZ D@IHANOOOVI]! Molim aplauz.“ (Slijedi aplauz prepun olak{anja). “Molimo sretnog dobitnika ove vrijedne nagrade, gospodina D`ihanovi}a“, trep}e okicama, ne kriju}i profesionalnu nepristrasnost, Man~i}ka, “da iza|e, prisegne i preuzme ovo ogromno priznanje i obavezu.“ I tako redom. Kako se, osim `rijebom, mo`e raspetljati kriza izvr{ne vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine i odrediti ko je predsjednik Vlade Federacije, a ko nije? Predsjednik Vlade Federacije (biv{i, sada{nji, budu}i; ko }e mu ga znati?) Nermin Nik{i} nakon {to ga je, njegova desna ruka, dopredsjednik Jerko Ivankovi} Lijanovi}, na sebi svojstven, mesarski bezdu{an na~in preveslao,

Burazerska uzurpacija, privatizacija
~i} za dugogodi{nju lojalnost nagradio foteljom u Gradskoj skup{tini iz “reda ostalih“. Svaki {e{ir iz kojeg bi se birao gradona~elnik je dostojanstveniji, odgovorniji od svakog vije}nika u sarajevskoj Gradskoj vije}nici! Gradimira Gojera, Mire Lazovi}a... a je Sarajevo dobilo gradona~elnika, eksperimentalnim izborom, `rijebom, “iz {e{ira“, da je taj pokus uspio, da se kojim slu~ajem taj pelcer mogao prenijeti, presaditi, primijeniti i na izbor Ustavnog suda Federacije BiH, ne bi tu bilo potrebno nikakvo neprincipijelno sukobljavanje i neproduktivno iscrpljivanje predsjednika Federacije @ivka Budimira i dvojice potpredsjednika, Mirsada Kebe i Svetozara Pudari}a. Lijepo se uz prisustvo adekvatne komisije, znati`eljne publike u {e{ir stave kuglice s imenima dvojice kandidata, [ahbaza D`ihanovi}a i Izmira Had`iabdi}a. Provrte se kuglice, nakon ~ega i nepristrasna voditeljica, Suzana Man~i} recimo, saop}i uz {iroki osmijeh radosnu, dugo o~ekivanu vijest: “^lan
6

D

izbacio iz fotelje, tra`i pomo} visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka. “Ja se ne `elim mije{ati u odnose dvojice politi~ara koji su prije dvije godine bili u ljubavi, nakon {to je ta ljubav pukla“, elegantno se Inzko ogradio, distancirao od posredovanja i arbitriranja u ovom slu~aju “ljubavi u doba kolere“.

K

ada je formirana federalna vlast, prije dvije godine, na temelju tobo`nje, virtualne “Platforme“ {est zbratimljenih stranaka predvo|enih Socijaldemokratskom partijom BiH, sve je od po~etka ukazivalo da to ni~im produktivnim ne mo`e okon~ati osim, i metafori~ki i su{tinski kazano, burazerskom uzurpacijom vlasti. Bra}e Lijanovi} (M Mladena, Jerke, Slave...), ili bra}e Nik{i} (Nermina u Vladi Federacije, Mirsada u Autocestama Federacije), potpuno je irelevantno. A pri tom podjednako pogubno i neodgovorno. Resori u vladi, ministarstva su dijeljena {akom i kapom, pod jednim uvjetom - da se niko nikome od koalicionih partnera ne mije{a u posao, da se javni resursi jaransko-burazerski
SLOBODNA BOSNA I 21.3.2013.

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
Foto: Milutin Stoj~evi}

BILO JE TO DOBRO VRIJEME
Platforma prije dvije godine nije imala alternativu

dijele. Tako je u federalnoj Vladi napravljena vi{e nego pre{utna konfederacija interesa, ministarstva su pretvorena u svojevrsna privatno-strana~ka akcionarska dru{tva. Hladno je i nezainteresirano vrh SDP-a BiH posmatrao kako koalicioni partneri Lijanovi}i mafija{kim metodama, otmicama, atentatima, ucjenama, korupcijskim ultimatumima (javnim)

upozoriti (recimo, ministar policije Predrag Kurte{) da ni u jednoj iole ure|enoj dr`avi prevarant, serijski plja~ka{ banaka, poslovnih prostora i nekretnina kakav je Vinko Jaki} ne bi bio na slobodi. “Ovdje se radi o poku{aju istih snaga kojima je propao poku{aj ovladavanja novcima Razvojne banke FBiH da se domognu novca“, zavapio je Nermin Nik{i}. Pa, naravno da se radi o tome,

a Federacije, Lijanovi}i, Nik{i}i i (pre)ostali
parama, osiguravaju parlamentarnu ve}inu za izbor vlasti u Federaciji BiH. Nisu se osvrtali ni kada su {irokobrije{ki farmeri Lijanovi}i na odgovorne funkcije u Federaciji postavljali prevarante, probisvijete, “olo{ neopjevan jo{“ (Sidran) poput Petra Jur~i}a, bankara, falsifikatora, u Nadzorni odbor Razvojne banke. Na svaki takav utu`ivi kadrovski izazov Boljitka, SDP je imao jo{ nezakonitiji, manje shvatljiv odgovor-reakciju, kakvo je bilo ovladavanje ERONET-om, restauriranjem kriminogenog, ranije smijenjenog menad`menta i upravlja~ke strukture. Milione je maraka federalni ministar i dopremijer Lijanovi} skr{io u familijarno-strana~ku kampanju “Kupujmo doma}e“, premijer Nermin Nik{i} se nije ni osvrnuo na to utu`ivo kr{enje javnih sredstava - va`nije mu bilo da dio tog markenti{kog kola~a zagrize strana~ko-marketin{ki mastermind Neven Kulenovi}. ali te “iste snage“ su odranije dokazani plja~ka{i, uzurpatori koje je SDP BiH uveo u vlast i `murio na njihovo bezakonje poradi koalicijskog mira u ku}i. U normalnim, prirodnim, zakonskim okolnostima u obra~unu premijera Federacije Nermina Nik{i}a i njegovog zamjenika Jerka Ivankovi}a moralo bi se svrstati na stranu slabijeg, manje korumpiranog Nik{i}a. U nenormalnim, vanrednim situacijama, kakve aktuelna vlast producira, i vlasti prije, naravski, grijeh je uop}e se svrstavati na bilo koju stranu, opredjeljivati se za one koje su Lijanovi}a uveli u vlast ili one koje Lijanovi} hladno ru{i. Ako su takva pravila igre, ako se vlast svodi na mehani~ko-tehnicisti~ki skup konfederacijskih interesa, nema potrebe za demokratskim izborima, tro{enjem para, kampanjama: dovoljan je `drijeb. Poredaju se dva-tri {e{ira, iz jednog, bo{nja~kog, izvadi se npr. Edhem Bi~ak~i}, Ned`ad Brankovi}, Nermin Nik{i}, iz drugog, hrvatskog, Dragan Čovi}, Dragan Vranki}, Jerko Ivankovi}, iz tre}eg, srpskog, sam }e po sebi isko~iti Desnica Radivojevi}. I to je to. Svi su formalni kriteriji zadovoljeni, niko se ne mo`e osje}ati ugro`enim, osim eventualno nekoliko miliona ljudi, gra|ana koji sve to skupa pla}aju...
7

T

ek nakon {to je federalna agencija “Odraz“ od Svjetske banke dobila 110 miliona maraka za pomo} i podr{ku malim i srednjim preduze}ima, Nik{i} i Lagumd`ijin SDP su se dosjetili da je na ~elu “Odraza“ Vinko Jaki}, kadar Stranke za boljitak. Mo`da Nermin Nik{i} ne zna, ali ga je neko morao
21.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK, 14. MART
Sa doktorom DRAGANOM STEVANOVI]EM, {efom internisti~kog odjeljenja Dr`avne bolnice, komentiram izbor novog direktora te bolnice. Dragan je bio jedan od ~etvero kandidata (uz Sebiju Izetbegovi}, Bakira Naka{a i Abuda Sari}a). Naravno da se pobjednik/direktor od po~etka znao pa dr. Stevanovi} mo`e biti opu{ten i na moje ovce na broju - `ao i njemu {to Tina nije bila agresivnija, borbenija, preciznija, barem onako kakav je sino} bio Mirko Filipovi} Cro Cop, u K1 spektaklu u Zagrebu... ziozne nepameti jer sugerira da nasilnike, s jedne strane, amnestira to {to su “maloljetni“, a s druge, jo{ vi{e to {to su “Janjevci“ (dobrovoljne, humano preseljene izbjeglice sa Kosova). U jednim hrvatskim dnevnim novinama danas, u funkciji dizanja nacionalnih tenzija pred nogometnu utakmicu Hrvatske i Srbije, podsje}aju na najve}e hrvatske pobjede nad vje~itim rivalima Srbima. Opri~ava se, do u detalje, veliki hrvatski klupski trijumf: nogometna utakmica Partizan - Hajduk iz daleke 1976. godine na stadionu JNA u Beogradu. Splitski “bili“ su pobijedili 6-1, osvjetlali obraz hrvatskog nogometa, vratili naciji osmijeh na lice golovima Bori{e \or|evi}a (ro|en u Boru, Srbija) i Slavi{e @ungula (Po`arevac). Dao je jedan sjajan gol, dodu{e, Ivan Iko Buljan. Čemu to forsiranje nacionalne nabrijanosti, zao{travanja, radikaliziranja, konfrontiranja? Koliko vidim, iz selekcije koju }e Srbiji suprotstaviti izbornik Igor [timac, jedino Brazilci Eduardo i Sammir nisu naju`e zavi~ajno i obiteljski tijesno povezani sa Bosnom i Hercegovinom...

NEDJELJA, 17. MART
Nije, sre}om, velikog rezultata polu~io apel bora~ke organizacije Trebinja za bojkot sino}nje premijere filma Krugovi beogradskog redatelja SR\ANA GOLUBOVI]A; dvorana je bila puna-prepuna,

pitanje kako je pro{ao odgovoriti {aljivo: “Izvrstan, drugi.“ Doktor Dragan je NEZNATNO optere}en ratnom pro{lo{}u - dok je u sanitetu Armije BiH obilazio rati{ta, rovove... gospo|a Izetbegovi} je krvarila, potucala se po Hrvatskoj brinu}i se ho}e li joj magistarski rad napisati tada{nji ambasador BiH u susjednoj zemlji dr. ASIM KURJAK, ili neko od njegovih najbli`ih suradnika...

PETAK, 15. MART
Jedva sam se do~epao pra{njave knjige dr. IVANA RIBARA (oca Ive Lole) o povijesti jugoslovenskog parlamentarizma izme|u dva velika svjetska rata. Knjiga je {tampana 1946., briljantno napisana, savr{eno svjedo~anstvo, ali je grafi~ki skromna, neuredna, nepregledna, skoro pa ne~itka. Ratno/poratne okolnosti, re}i }e te, valja ih uva`iti. Da, ali kakve su budale, neva`ni, bespredmetni ljudi usred rata u BiH {tampali svoja minorna, nepotrebna svjedo~enja u rasko{nim grafi~kim orkestracijama, bojama i tonovima, koja ni~emu i nikome, osim osobnoj ta{tini nisu slu`ila, niti }e slu`iti...

reakcije Trebinjaca su bile emotivne, dirljive, iskrene; dakle ljudske. To je mali korak za kinematografiju, a ogroman za Trebinje i guslarsko-desetara~ku tradiciju koja je okupirala taj grad u posljednje dvije decenije, oskrnavila mu civilizacijsku fizionomiju. Nije Sr|an Aleksi}, po ~ijoj je tragi~noj sudbini Golubovi} snimio film, ubijen tek tako, slu~ajno, ishitreno, iz nehata, mimo konteksta: zvjerski je zatu~en usred svog grada uz muzi~ku podlogu, dok se okolo guslalo i deralo: “Oj Trebinje, ~ast ti svaka, {to si ~isto od Turaka...“

UTORAK, 19. MART
“Stra{no je {ta nam se desilo, kakve jezive uvrede, kolike nepojmljive psovke smo do`ivjele moje igra~ice i ja na utakmici u Tuzli; meni je ta mr`nja, kao i svaka druga neshvatljiva“, `ali mi se, u povjerenju, VESNA BAJKU[A, proslavljena ko{arka{ica i trener ko{arka{ica sarajevskog @eljezni~ara. [ta Tuzlaci ta~no mrze kad mrze Sarajevo, te{ko je odgovoriti - vlast, geografiju, ljude. Ta je mr`nja za Ginisov rekord, a ne hiljade mladih koje tuzlanske vlasti svake godine izvedu da se ljube, `vale do iznemoglosti!

PONEDJELJAK, 18. MART
Premijer Hrvatske ZORAN MILANOVI] danas je na izvanrednoj press

SRIJEDA, 20. MART
“Nalijepi sino} tebe i jo{ neke novinare Abdulah Sidran na televiziji“, veli mi taksista. “Kojoj televiziji, nemam pojma“, nerado se uklju~im u njegov monolog. “Alfa, kod Zvonke Mari}a.“ “Aha, fino, a je li pitao Zvonku Mari}a kako se ta~no zove.“ “Nije“, produ`ava mi agoniju u trominutnoj vo`nji diktator za volanom. “Onda ni{ta“, ka`em i za{utim. konferenciji osuo paljbu po hrvatskim medijima, osobito javnom televizijskom servisu glede senzacionalizma, povr{nosti, nekriti~ke otvorenosti za govor mr`nje. To je jedna od rijetkih Milanovi}evih intervencija sa kojom se bez rezerve sla`em. Sino}nja vijest na dr`avnoj televiziji da je pravoslavne dje~ake-bogoslove u Kistanju pretukla grupa “maloljetnih Janjevaca“ je sukus povr{nosti, senzacionalizma i tendenSLOBODNA BOSNA I 21.3.2013.

SUBOTA, 16. MART
Odli~an je film “Čefuri raus“ koji je snimio GORAN VOJINOVI], bosanski Slovenac, slovena~ki Sarajlija, po vlastitom, izvrsnom literarnom predlo{ku, istoimenom romanu, tvrdi mi “za{ti}eni svjedok“ koji ga je gledao. Goranov film govori o patogenoj netrpeljivosti, ksenofobiji Slovenaca prema balkanskim useljenicima. Jutros gledam zavr{nicu Svjetskog kupa u skijanju, genijalna Slovenka TINA MAZE za bobu izgubila mali kristalni globus i u slalomu. Mrzovoljan izlazim iz ku}e, naletim na druga, ni njemu nisu sve
8

MINI MARKET
(TELE)KOM OPANCI, KOM OBOJCI

POROZNA OPTU@BA PROTIV GRANITA

Nakon pune dvije godine, Vilim Primorac upisan u sudski rergistar kao predsjednik Uprave HT Mostar
Sutkinja Op}inskog suda u Mostaru Divna Bo{njak nedavno je potvrdila Rje{enje prema kojem je Vilim Primorac upisan u sudski registar kao predsjednik Uprave Javnog preduze}a Hrvatske telekomunikacije Mostar. Biv{i predsjednik Uprave HT-a Mostar Primorac je u sudski registar upisan jo{ 28. januara 2011., ali je prije dvije godine na to Rje{enje `albu ulo`ilo federalno Ministarstvo prometa i komunikacija, pripremaju}i teren za ponovno imenovanje Stipe Prli}a na istu funkciju. Potom je Kantonalni sud u Mostaru donio odluku kojom je `alba Ministarstva prometa i komunikacija uva`ena, Rje{enje o upisu Vilima Primorca kao predsjednika Uprave HTa Mostar poni{teno i predmet vra}en u ponovni postupak. Zanimljivo je, me|utim, da su kantonalni suci kolegama iz Op}inskog suda u Mostaru istovremeno preporu~ili da prilikom novog odlu~ivanja uzmu u obzir Statut HT-a Mostar, te Sporazum izme|u Vlade Federacije BiH i HT-a Zagreb (kao manjinskog vlasnika mostarske kompanije), ~ime su interne dokumente kompanije stavili iznad va`e}ih zakona. No, kako je sutkinja Bo{njak preporuke Kantonalnog suda ignorirala, sada direktor HT-a Mostar Stipe Prli} vr{i pritisak na strana~kog kolegu Envera Bijedi}a, kako bi federalno Ministarstvo prometa i komunikacija ulo`ilo novu `albu i tako, barem zakratko, odgodilo povratak Vilima Primorca. Iz istih je razloga (poku{aja da uti~e na sudsku odluku) Stipe Prli} zaposlio Bojana Zadri}a, sina predsjednika Op}inskog
10

Početak suđenja suvlasnicima “Granita“ pokazao je sve manjkavosti optužnice koju zastupa Jasmina Gafić
Nepune tri godine nakon {to su po nalogu Tu`iteljstva BiH u Jablanici uhap{eni (su)vlasnici i biv{i direktori poduze}a Granit, su|enje optu`enima Muhamedu Mari}u, Nijazu Teletovi}u, Mirsadu Omeriki i njihovim poslovnim partnerima kona~no je zapo~elo po~etkom decembra. I mada je jo{ od samog po~etka bilo nejasno kako je procesuiranje nekada{njih ~elnika Granita dospjelo u nadle`nost Suda BiH (a ne nadle`nog @upanijskog suda u Mostaru), tek je sudski proces pokazao sve manjkavosti optu`nice koju je tu`iteljica Jasmina Gafi} spremala jo{ od 2009. Zbog tu`iteljicine nespremnosti ~ak je reagirao i jedan od ~lanova Sudskog vije}a, sudac Branko Peri}, koji je kolegicu Gafi} na koncu upozorio da bi morala razmisliti o konceptu dokazivanja optu`nice, odnosno u kojem }e smjeru voditi proces. Tu`iteljica je Gafi}, naime, predlo`ila vi{e od pedeset svjedoka, ali je poslije intervencije ~lanova Sudskog vije}a, na kraju pristala na njih tridesetak, i to uglavnom radnika Granita, koji nisu mogli direktno potvrditi navode optu`nice koji se

odnose na financijske malverzacije. No, najve}i je skandal izazvala kada je svjedoka Vahida [ehi}a, ranije predsjednika [trajka~kog odbora radnika Granita, pitala: “Jeste li imali neugodnosti poput krivi~nih prijava“? [ehi} je, da situacija bude jo{ gora, imao vi{e “neugodnosti“- protiv njega je do sada podneseno najmanje pet kaznenih prijava (i sve se odnose na anga`man u Granitu), s tim da je ranije pravomo}no osu|en na uvjetnu kaznu od godinu dana. (S.M.)

ODRON JE KRENUO

Lagumdžija i Nikšić hitno otputovali u Tuzlu kako bi smirili stranačku pobunu
Predsjednik SDP-a BiH Zlatko Lagumd`ija i federalni premijer Nermin Nik{i} hitno su otputovali u Tuzlu kako bi poku{ali smiriti pobunu u tamo{njem ogranku ove politi~ke partije. Naime, 40 vi|enijih ~lanova tuzlanskog SDP-a BiH vratilo je partijske knji`ice i odlu~ilo se na prelazak u novoformiranu Demokratsku frontu, stranku koju vodi @eljko Kom{i}. Nakon ove vijesti, Lagumd`ija i Nik{i} ostavili su sve svoje ranije preuzete obaveze i hitno otputovali u Tuzlu kako bi “sredili“ stanje i poku{ali zaustaviti daljnji odlazak nezadovoljnog ~lanstva. Lagumd`ija nakon sastanka nije htio davati izjave, okupljenim novinarima kazao je kako “mora hitno u toalet“, a neugodne du`nosti poja{njavanja situacije novinarima koji su ~ekali ishod sastanka morao se prihvatiti Nermin Nik{i}. (S.B.)
SLOBODNA BOSNA I 21.3.2013.

MINI MARKET
Priredila: Ma{a ]osi}

PRO ET CONTRA

Podržavate li ideju da novi gradonačelnik Sarajeva bude izabran izvlačenjem iz šešira?
AMARILDO GUTI]
Urednik politi~kog magazina “Crta”

suda u Mostaru Marina Zadri}a, za kojeg je poslije u HT-u Mostar organizirana posebna obuka, jer nije imao ni stru~ne spreme ni znanja za novi posao. Zadri} junior je postavljen na radno mjesto slu`benice HT-a Mostar Ane Kli{anin, koja je prethodno dobila otkaz, iako je bila jedina zaposlena u svojoj porodici. Istovremeno je Bojan jedini nezaposleni ~lan familije Zadri}. (E.H.)

FADILA MEMI[EVI]
Predsjednica Dru{tva za ugro`ene narode

MESUD LAKOTA
Direktor Narodnih du}ana

@IVKO BUDI NEMIR

NE
Politika je postala biznis, te predla`em komercijalizaciju izbora. Zainteresovani za funkciju neka po{alju sms na broj 00xxxx, cijena poruke npr. 10.000 KM. Gradona~elnik }e biti izabran iz baze pristiglih poruka.

NE
Nisam za to da se gradona~elnik bira izvla~enjem iz {e{ira jer ~itava ova situacija dobila je drugu dimenziju. Dobro bi bilo da se stranke dogovore oko izbora kako bi se sve ovo dovelo u neke normalne tokove.

DA
U ovakvoj konstalaciji snaga mislim da bi to bio najbolji na~in da se kona~no izabere gradona~elnik i stavi ta~ka na ovaj teror politi~kih partija.

DINO ABAZOVI]
Profesor FPN-a

ADMIR KAPO MIRO LAZOVI]
Potpresjednik SDU-a Predsjednik Udru`enja “Kupujmo doma}e“

Stranka pravde i povjerenja @ivka Budimira privukla golemi broj doju~era{njih HSP-ovaca
U proteklih petnaestak dana, koliko je pro{lo otkako je @ivko Budimir napustio HSP i najavio osnivanje nove politi~ke stranke, predsjednik Federacije BiH uspio je dobiti podr{ku brojnih pristalica. Me|u osniva~e nove Stranke pravde i povjerenja ve} se upisalo vi{e od 500 ~lanova, me|u kojima je polovina sada ve} biv{ih prava{a, koji su okrenuli le|a Zvonku Juri{i}u. Da @ivko Budimir i njegovi najbli`i suradnici ne}e gubiti vrijeme, potvr|uje najava osniva~ke skup{tine stranke koja }e biti odr`ana za desetak dana, do kada namjerava okupiti tisu}u ~lanova. (S.M.)
@ivko Budimir

DA
Smatram da je to jedna od statutarnih odluka sa obzirom na ove sveop{te blokade koje se de{avaju. Izvla~enje iz {e{ira kandidata koje su predlo`ile stranke koje su dobile mandate jedini je na~in da se ova agonija zavr{i.

NE
Ne podr`avam ideju da novi gradona~elnik Sarajeva bude izabran izvla~enjem iz {e{ira jer smatram da bi gra|ani trebali birati gradona~elnika na neposrednim izborima.

NE
Mi{ljenja sam da takav izbor gradona~elnika ne bi bio fer jer nisu ovo igre na sre}u. Gradona~elnik je ~ovjek koji bi trebao rukovoditi gradom naredne ~etiri godine i mislim da bi se trebalo posti}i neki konsenzus izme|u politi~kih opcija.

SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

by MARIO BRANCAGLIONI

V

21.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

11

HRONIKA (NE)NAJAVLJENE PROPASTI

Lider SDP-a Zlatko Lagumdžija režirao je najdublju političku krizu u državi nakon rata, koja je upravo kulminirala potpunom blokadom vlasti u Federaciji BiH i koja nema izgleda da se završi u skorije vrijeme

FEDERACIJA ĆE PREŽIVJETI POLITIČKU KRIZU, ALI

12

LAGUMDŽIJA NEĆE!

SLOBODNA BOSNA

I 21.3.2013.

NESLAVNI KRAJ POLITI^KE KARIJERE ZLATKA LAGUMD@IJE
Pi{e: ASIM METILJEVI] Foto: MARIO ILI^I]

N

iko sa sigurno{}u ne mo`e utvrditi ni kako }e se ni kada }e se okon~ati kriza koja upravo kulminira u Federaciji BiH, ali se s velikom sigurno{}u mo`e ustanoviti da }e u kona~nici najve}u politi~ku cijenu platiti glavni re`iser krize - autokratski lider SDP-a Zlatko Lagumd`ija. Sli~nu politi~ku dramu kroz koju prolazi Federacija BiH, Lagumd`ija je prethodno re`irao i na razini dr`ave: punih 15 mjeseci nakon parlamentarnih izbora 2010. godine blokirao je konstituiranje izvr{ne vlasti poku{avaju}i preuzeti ~elnu funkciju u Vije}u ministara BiH. Politi~ku cijenu za Lagumd`ijin neuspjeli pohod na Vije}e ministara BiH i blokadu izvr{ne vlasti dugu 15 mjeseci, SDP je ve} djelimi~no platio na lokalnim izborima u oktobru 2012. godine izgubiv{i svakog tre}eg glasa~a. No, puna cijena politi~kog {lamperaja na naplatu }e sti}i u oktobru naredne godine, na parlamentarnim izborima, nakon kojih }e se, sve su prilike, SDP na dulje vrijeme preseliti u opoziciju a njen lider Zlatko Lagumd`ija u politi~ku penziju. Lagumd`ijinu politi~ku karijeru zape~atit }e politi~ka kriza koju je sam re`irao a ~ijih {tetnih posljedica nije ostao po{te|en ni jedan segment bh. dru{tva - od ekonomije, koja se doslovno gu{i pod teretom kreditnih dugova i nelikvidnosti, do potpuno blokiranih euroatlantskih integracija usljed izostanka politi~kog dogovora.

BLOKIRANA VLAST
Kriza oko formiranja Vije}a ministara BiH, duga 15 mjeseci, izravno je utjecala na obaranje kreditnog rejtinga dr`ave, najprije u maju a potom i u oktobru 2011. godine, a sni`eni kreditni rejting dr`ave dodatno je usporio priliv direktnih stranih investicija koje su pale na najni`u razinu u regiji i na najni`u razinu u poslijeratnom razdoblju BiH. Reduciran priliv stranih investicija doprinio je dramati~nom padu broju zaposlenih i jednako dramati~nom rastu broja nezaposlenih, u ~emu je BiH ina~e neslavni evropski rekorder. Efekti krize na politi~kom planu jednako su tragi~ni. Poku{ajem da iz vlasti eliminira dva HDZ-a, Lagumd`ija je na sebe navukao bijes goleme ve}ine hrvatskog naroda, da bi potom jednako razo~arao i preostali dio Hrvata koji su na proteklim izborima glasali za HSP i Radom za boljitak, hrvatske ~lanice propale federalne ~etvero~lane koalicije okupljene oko SDP-ove “Platforme“. I formiranje ~etvoro~lane kolacije “Platforme“ i njeno kasnije ru{enje, “osmislio“ je autoritarni
13

Lagumd`ija nije razumio signale bira~a s posljednjih lokalnih izbora koji su listom okrenuli le|a SDP-u
21.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

HRONIKA (NE)NAJAVLJENE PROPASTI
lider SDP-a Zlatko Lagumd`ija, uprkos jasnim upozorenjima da }e tako bahatim poigravanjem s hrvatskim politi~kim strankama pove}ati politi~ku distancu izme|u Bo{njaka i Hrvata, ali i politi~ku distancu izme|u BiH i Hrvatske koja skrbi o svojim sunarodnjacima u BiH. Uprkos ~injenici da su socijaldemokrati na vlasti i u i BiH i u Hrvatskoj, odnosi izme|u dvije susjedne dr`ave pali su na najni`u razinu u posljednjoj deceniji, o ~emu svjedo~i i ~injenica da se {efovi dvije sestrinske socijaldemokratske partije, Zoran Milanovi} i Zlatko Lagumd`ija, u tri godine mandata nisu niti jednom sreli i razgovarali o rje{avanju otvorenih me|udr`avnih pitanja. IZNEVJERENA OBE]ANJA

SDP bezglavo zadužuje državu
Vlast predvo|ena SDP-om ne mo`e se pohvaliti reformskim uspjesima i pozitivnim promjenama koje je njen lider Zlatko Lagumd`ija grlato najavljivao i obe}avao u predizbornoj kampanji. Pored ostalog, lider SDP-a javno je obe}ao da }e vlast predvo|ena SDP-om preispitati kreditni aran`man s MMF-om, jer je navodno “krajnje nepovoljan za BiH.“ No, samo nekoliko mjeseci nakon izbora 2010. godine, BiH je s MMF-om obnovila kreditni aran`man koji je u me|uvremenu bio raskinut i dr`avu zadu`ila za dodatnih 800 miliona KM! Osim toga, SDP-ova vlast zapo~ela je bezglavo {tampanje vrijednosnih papira, ~ime je bud`etski dug Federacije BiH porastao za dodatnih 300 miliona KM! Tokom trogodi{nje vlasti u Federaciji BiH nije aktiviran niti jedan projekat iz eletroenergetskog sektora, a ~etiri poddionice autoceste 5C, za ~iju je izgradnju prethodna vlast osigurala novac, ko{tat }e 400 miliona KM vi{e od ranije utvr|enog plana!

KAZNA NA LOKALNIM IZBORIMA
Upornim poku{ajima da iz vlasti na svim razinama eliminira SDA, Lagumd`ija je na sebe navukao i bijes golemog dijela bo{nja~ke javnosti, {to je djelimi~no ve} osjetio na lokalnim izborima prije {est mjeseci: SDA je dobila skoro 100 hiljada glasa~a koji su dvije godine ranije glasali uglavnom za SDP, zavedeni slatkorje~ivim
Foto: Milutin Stoj~evi}

obe}anjima Zlatka Lagumd`ije. Gubitak 100 hiljada glasa~a bio je signal Lagumd`iji da se stvari razvijaju u pogre{nom smjeru, no lider SDP-a nije se osvrtao na jasna upozorenja bo{nja~ke javnosti nego je pritisnuo gas do daske i nastavio voziti u smjeru daljnjih me|ustrana~kih konfrontacija koje su upravo kulminirale potpunom blokadom izvr{ne vlasti Federacije BiH. Pri tome je zanemario elementarnu ~injenicu da }e eliminacijom SDA dovesti u pitanje bo{nja~ki politi~ki legitimitet cijele vlasti, na isti na~in na koji je sve vrijeme bio upitan hrvatski legitimitet koalicije stranaka “Platforme“ bez sudjelovanja dva HDZ-a. Razlika je neznatna: HDZ-ima je nedostajao samo jedan glas u Domu naroda federalnog Parlamenta da aktiviraju pokretanje hrvatskog nacionalnog interesa, za razliku od SDA koja i na dr`avnoj i na federalnoj razini kontrolira dvije tre}ine bo{nja~kih delegata i mo`e blokirati usvajanje svih odluka s kojima se ne sla`e.

OSIPANJE SDP-a
PO^ETAK ODRONA
Razlaz Kom{i}a i Lagumd`ije pokrenuo je cijelu lavinu osipanja strana~kih redova SDP-a

SDP-OVA FABRIKA AFERA

Politička zaštita pljačke
U nekoliko krupnih korupcijskih afera koje su obilje`ile SDP-ovu vlast u Federaciji BiH, klju~ni akter ili pokrovitelj bio je lider SDP-a Zlatko Lagumd`ija. Upravo je Lagumd`ija re`irao onu famoznu transakciju s “izvozom“ struje iz Sarajeva u Mostar, na kojoj je beogradska firma Rudnap u vlasni{tvu tajkuna Vojina Lazarevi}a zaradila najmanje deset miliona KM. Cijelom operacijom neposredno su rukovodili Lagomd`ijini ljudi od najve}eg povjerenja: direktor EPBiH Elvedin Grabovica, ina~e Lagumd`ijin asistent na Ekonomskom fakultetu Sarajevo, i Damir Fazli}, zastupnik beogradskog Rudnapa, koji se Lagumd`iji primakao nakon {to je o`enio njegovu blisku ro|aku Amru Had`imehmedovi}.

Lagumd`iji na ruku ne idu ni doga|aji u vlastitoj partiji, ~iji su redovi ozbiljno zaljuljani odlaskom najpopularnijeg SDPovca @eljka Kom{i}a i njegovom odlukom da formira vlastitu stranku socijaldemokratske orijentacije. Za Kom{i}em je krenulo desetak istaknutih SDP-ovih kadrova razmje{tenih na va`nim pozicijama zakonodavne vlasti na svim razinama, {to je u kona~nici rezultiralo padom SDP-ove vlade u Sarajevskom, a potom i u Tuzlanskom kantonu, i {to je ozbiljno poremetilo odnos snaga u Domu naroda federalnog Parlamenta. U bo{nja~kom klubu ovog Doma, SDP je izgubio 50 posto vlastitih delegata, a prema nezvani~nim najavama u Kom{i}evu stranku pre}i }e i svaki tre}i SDP-ov zastupnik u Predstavni~kom domu federalnog Parlamenta!
SLOBODNA BOSNA I 21.3.2013.

14

SENZACIONALO: VELIKOSRPSKA BIBLIJA

Slobodna Bosna u posjedu je tajnog velikosrpskog dokumenta Srpske akademije nauka i umjetnosti, u kojem su zacrtani strateški ciljevi Srba iz Republike Srpske i Srbije, a koji Milorad Dodik u posljednjih šest godina dosljedno provodi

MEMORANDUM 2
PREDVI\A UJEDINJENJE REPUBLIKE SRPSKE I SRBIJE ZA JEDNU DECENIJU!
Pi{e: MIRHA DEDI]

MILORAD DODIK
Izvo|a~ radova na projektu Srpske akademije nauka i umjetnosti

ajni velikodr`avni dokument, koji na{ list ekskluzivno objavljuje, nastao je prije nekoliko godina u krugu srpskih akademika iz Beograda, decidirano defini{e strate{ke velikosrpske ciljeve i daje detaljne upute politi~kom rukovodstvu Republike Srpske i Srbije kako ih operacionalizovati. Rije~ je o Memorandumu Srpske akademije nauka i umjetnosti (SANU) 2 koji se, kao i prethodni, temelji na velikosrpskoj politici “krvi i tla” prema kojoj je Srbija tamo gdje `ive Srbi. Ovaj perfidni plan Milo{evi}evih reaktiviranih akademika naspravljen je sa ciljem da Srbija u miru vrati sve {to je izgubila u ratovima. “Ideja o jedinstvenoj srpskoj dr`avi svih Srba ne sme izbledeti bez obzira na cenu, `rtve i protok vremena. U toj borbi mora biti anga`ovan svaki Srbin, bez obzira na mesto u kome `ivi, posao koji obavlja. Srbija }e i mora biti na ~elu ove borbe. Bosna i Hercegovina je va`niji, ali i mnogo lak{i slu~aj nego Hrvatska i Crna Gora, zahvaljuju}i Dejtonskom sporazumu i ~injenici da iza tzv. jedinstvene BiH stoje samo muslimani i delovi nejedinstvene, zbunjene i bezidejne me|unarodne zajednice. ^injenica da pojedini delovi me|unarodne zajednice ne bi imali ni{ta protiv podele BiH, ekstremno je va`no oru`je koje se mora maksimalno iskoris-

T

titi u realizaciji zacrtanih ciljeva. Ukoliko se to uradi kako treba, za realizaciju ovih ciljeva potrebno je nekoliko godina, najvi{e decenija”, stoji na po~etku ovog strate{kog, dugoro~nog velikodr`avnog dokumenta. Miloradu Dodiku je u njegovom provo|enju, u posljednjih nekoliko godina, svesrdno i nesebi~no, pomagao biv{i srbijanski predsjednik Boris Tadi}, {to ne ~udi budu}i da su njegovi autori Borisov otac akademik Ljubomir Tadi} i njegov najbolji prijatelj Dobrica ]osi}, samoprogla{eni otac nacije, i nekolicina akademika porijeklom iz BiH. U nekoliko poglavlja detaljno su razra|eni osnovni pravci i ciljevi djelovanja politi~ke elite Republike Srpske i Srbije, kako bi se vremenom Bosna i Hercegovina podijelila. Savjetuje se ozbiljno i osmi{ljeno politi~ko i ekonomsko okretanje Srbije i RS-a prema Rusiji i sugeri{e da treba iskoristiti njenu privr`enost Srbima. U istom smislu preporu~uje se fokusiranje na naklonost Gr~ke, Kipra, Italije, [panije, Danske i Norve{ke, ~iji uticaj u evropskim tokovima nije zanemarljiv. Istovremeno se zahtijeva anga`man na omalova`avanju politi~ara iz zemalja koje podr`avaju jedinstvenost BiH.

]OSI]EV PRIRU^NIK ZA MILORADA DODIKA
Da je sadr`aj ovog programa zapravo bio Dodikova “Biblija” ~ijih se na~ela ~vrsto pridr`avao, govore njegova poglavlja o odnosu rukovodstva RS-a prema dr`avnim institucijama BiH. “Koristiti sve mehanizme da se oba doma parlamenta BiH maksimalno onemogu}e u radu, obezvrede i obesmisle na sve mogu}e na~ine. Spre~avati dono{enje zakona koji se ne smatraju bitnim i ne predSLOBODNA BOSNA I 21.3.2013.

16

]OSI]EV ZAKONIK ZA MILORADA DODIKA

Srpski akademici zahtijevaju blokadu dr`avnih institucija u BiH, zabranjuju formiranje bilo kakvih udru`enja na dr`avnom nivou i tra`e strogo ka`njavanje sportista koji nastupaju za reprezentacije BiH
stavljaju nikakvu pretnju RS-u. Ovo je jedno od zna~ajnijih sredstava za dokazivanje teze o nemogu}nosti funkcionisanja zajedni~kih institucija. Generalno, uvek i na svakom mestu insistirati na tome da su ‘dr`avna’ vlast i institucije na nivou BiH nepotrebne, suvi{ne, nemogu}e, skupe i antisrpske.” “Pametno osmi{ljenim i kvalitetnim delovanjem, raditi na konstantnom iscrpljivanju kojim bi se i javnost i vlade tih zemalja dovele u stanje umora od BiH. U tom smislu koristiti sva raspolo`iva sredstva, ~ak i lingvisti~ke varijacije kojima se tako|e mogu posti}i odre|eni efekti.” Rukovodstvu Republike Srpke se sugeri{e da u svakodnevnoj komunikaciji izbjegavaju termin “dr`avne insistucije BiH” i zamijene ga “zajedni~kim institucijama”, ~ime se posti`e psiholo{ki efekat da se RS odri~e dr`avnosti BiH, ali i name}e fraza da je sastavljena iz dijelova i da se vremenom mo`e na dijelove rastaviti. “Maksimalno izbegavati upotrebu termina - Bosna i Hercegovina. Vrlo je bitno da se osim politi~ara, medija, kulturnih i javnih radnika u Republici Srpskoj, ovoga pridr`avaju mediji, kulturni i javni radnici u Srbiji. U slu~ajevima kada je iz nekih razloga neophodno pomenuti taj termin, onda staviti u prvi plan Republiku Srpsku npr. Republika Srpska i ostatak BiH. Vrlo je zna~ajno da politi~ari u RS-u jasno stave do znanja javnosti i me|unarodnoj zajednici da BiH ne smatraju kao jedinstvenu dr`avu, ve} kao zajednicu dvije teritorije koje trenutno ~ine celinu. A tu celinu treba {to ~e{}e nazivati neprirodnom, nametnutom, nemogu}om…”, stoji u ovom velikodr`avnom programu. I{~itavaju}i dalje Memorandum 2, lako prepoznajemo da se Milorad Dodik u posljednjih nekoliko godina pona{ao upravo prema detaljnim uputama akademika iz SANU-a, opstruiraju}i formiranje institucija, slu`bi i agencija na nivou BiH i davao izjave o rastakanju BiH koje su mu napisali akademici iz SANU-a. “Stalno i uvek insistirati da je te{ka ekonomska, privredna i svaka druga situacija u RS-u produkt njenog nasilnog zadr`avanja u BiH. I isticati da bi sve bilo bolje kada bi se RS odvojila”, stoji u ovom dokumentu.

TAJNI SRPSKI PLAN ZA RASTAKANJE BiH
DR@AVNE INSTITUCIJE BiH
Insistirati na tome da su “dr`avna” vlast i institucije na nivou BiH nepotrebne, suvi{ne, nemogu}e, skupe i antisrpske

PARLAMENT BiH
Koristiti sve mehanizme da se oba doma parlamenta BiH maksimalno onemogu}e u radu, obezvrijede i obesmisle na sve mogu}e na~ine

BO[NJACI
Izbjegavati upotrebu termina Bo{njak i uvijek upotrebljavati termin musliman, te ih i na taj na~in definisati kao religijsku grupu, a ne narod

OBAVJE[TAJNO-BEZBJEDNOSNE SLU@BE
Formirati obavje{tajno-bezbjednosnu agenciju RS-a koja bi do osamostaljenja RS-a djelovala diskretno i tajno
21.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

AKADEMIK DOBRICA ]OSI]
Dodikov savjetnik i koautor Memoranduma 2

17

SENZACIONALO: VELIKOSRPSKA BIBLIJA

Po navedenoj matrici potrebno je, prema autorima ovog dokumenta, da se pona{a i dr`avni vrh Srbije, koji javno ne mo`e pru`iti podr{ku rukovodstvu RS-a zbog optu`bi za mije{anje u unutra{nje stvari druge “dr`ave”. Me|utim, mo`e djelovati indirektno, a u javnosti koristiti floskule tipa “dajemo saglasnost Republici Srpskoj za sve ono o ~emu se dogovore narodi i entiteti u BiH”. Upravo je ovo bila naj~e{}a floskula ~elnika Srbije, kako Borisa Tadi}a tako i Ivice Da~i}a u proteklom periodu. Istina, sli~nu izjavu je u svom mandatu dao i aktuelni predsjednik Srbije Tomislav Nikoli}. Akademici su razradili i scenario kako postupiti ukoliko me|unarodna zajednica u BiH nametne neke od institucija na nivou BiH. U tom slu~aju vlasti u RS-u (Dodik i njegovi saradnici) treba da svim raspolo`ivim sredstvima komplikuju i odugovla~e formiranje te institucije, a kada se formira,

ME\UNARODNA ZAJEDNICA
Osmi{ljeno politi~ko i ekonomsko okretanje Srbije i RS-a prema Rusiji, omalova`avanje politi~ara iz zemalja koje podr`avaju jedinstvenost BiH

SRBIJA
Republiku Srpsku i Srbiju uvezivati infrastrukturno i ekonomski, ~vrsto sara|ivati u oblasti elektroenergetskog sistema izgradnjom zajedni~kih hidro i termoelektrana

SPORT
Raditi na uvezivanju sportskih dru{tava iz RS-a i Srbije, a prema sportistima Srbima iz RS-a koji budu prihvatili u~e{}e u zajedni~kim ligama na nivou BiH ili reprezentacije BiH, primijeniti represivne mjere

“Naravno, za to vreme stalno okrivljavati muslimane i njihovu `elju za dominacijom na {tetu Srba koje nastoje obespraviti i svesti na gra|ane drugog reda. Potom tu situaciju koristiti za dokazivanje teze o nemogu}nosti funkcionisanja zajedni~kih institucija. Na istovetan na~in postupati i u slu~aju dono{enja zakona na nivou BiH.” Iako deklarativno tvrdi da se suverenitet susjednih zemalja ne dovodi u pitanje, Beograd ne odustaje od uhodane strategije instrumentalizacije Srba u RS-u. U prilog tome govori slijede}i dio Memoranduma 2:

“NE SMIJE SE DOZVOLITI NI FORMIRANJE UDRU@ENJA P^ELARA BiH”
“Politi~ari i dr`avni funkcioneri Srbije }e, u cilju podr{ke prethodnim stavovima, ubudu}e zaobilaziti politi~are i institucije BiH, {to je god vi{e mogu}e. Politi~ari i dr`avni funkcioneri Srbije trebaju {to ~e{}e imati susrete i sastanke sa politi~arima i funkcionerima iz RS-a, po protokolu definisanom za me|udr`avne susrete. Pri tom trebaju o~igledno i transparentno ignorisati institucije BiH.” Tako|er je navedena preporuka da dr`avni funkcioneri Srbije {to ~e{}e prisustvuju proslavama, politi~kim skupovima i drugim va`nim doga|ajima za Republiku Srpsku, kao {to su “dr`avni” i vjerski praznici RS-a, zatim predizborne kampanje i konstituisanje vlasti. Visoki funkcioneri RS-a, privrednici, umjetnici, sportisti i ostali gra|ani bi tokom boravka u inostranstvu trebali izbjegavati ambasade i konzulate BiH. Ukoliko im zatreba konzularna pomo}, onda bi se trebali obratati DKP-ima Srbije u tim zemljama, bez obzira {to formalno ne posjeduju dr`avljanstvo Srbije. Slu`benici u DKPSLOBODNA BOSNA I 21.3.2013.

da u nju postave odane kadrove koji }e imati zadatak da je u~ine nefunkcionalnom.

MOJ BEOGRADE, ZAGRLI ME
Milorad Dodik `eli nastaviti dosada{nju politiku razbijanja BiH i s novim predsjednikom Srbije Tomislavom Nikoli}em 18

]OSI]EV ZAKONIK ZA MILORADA DODIKA
kako bi se obeshrabrili”, stoji u ovom {ovinisti~kom velikodr`avnom dokumentu. Dobrica ]osi}, koautor ovog dokumenta, kako saznajemo, imao je ~este susrete sa Miloradom Dodikom u posljednjih nekoliko godina. Nedavno ga je okarakterisao kao “borbenog srpskog politi~ara i odli~nog takti~ara”. “On je u mom do`ivljaju hrabar i dostojanstven borac za srpska prava i odbranu Republike Srpske na dejtonskim osnovama. Odli~an je takti~ar”, rekao je ]osi}. “Muslimani pod imenom Bo{njaka nastavljaju da se bore za ’unitarnu Bosnu’ na na~elima Islamske deklaracije Alije Izetbegovi}a, uz izda{nu podr{ku svih dosada{njih ’visokih predstavnika’ i sada{njeg Valentina Incka. Pona{aju}i se kao srpska `rtva, oni verskim {ovinizmom podgrevaju permanentnu i agoni~nu krizu konfederalne dejtonske tvorevine”, kazao je ]osi}.

DUGOGODI[NJA SARADNJA NA [TETU BiH
Milorad Dodik i Boris Tadi} u posljednjih nekoliko godina radili su na realizaciji Memoranduma 2

ima Srbije su, kako stoji u ovom dokumentu, instruisani da u takvim slu~ajevima pru`e pomo} gra|anima RS-a. “Ni po koju cenu ne sme se dozvoliti formiranje bilo kakvih saveza, udru`enja ili asocijacija na nivou BiH. Dakle, ni po koju cenu se ne sme dozvoliti ~ak ni formiranje udru`enja p~elara na nivou BiH, a o drugim va`nijim asocijacijama se ne sme ni razmi{ljati. Čak i povezivanja saveza iz RS-a s onim iz BiH treba izbegavati. Naro~itu pa`nju treba obratiti na sportske saveze, a naro~ito na reprezentativne selekcije na

nivou BiH. Svim silama se truditi da Republika Srpska ima svoja republi~ka takmi~enja u svim sportovima, na svim nivoima, uklju~uju}i i reprezentativni. Raditi na uvezivanju sportskih dru{tava iz RS-a i Srbije, a vremenom ih ujediniti u jedan sportski savez. Onim Srbima iz RS-a koji eventualno budu prihvatili u~e{}e u zajedni~kim ligama na nivou BiH ili reprezentacije BiH jasno staviti do znanja da time izdaju srpstvo i svrstavaju se u red srpskih izdajnika. Ukoliko nastave sa takvim aktivnostima, primeniti druge mere

“POTOKE I MOSTOVE NAZIVATI SRPSKIM, MA KOLIKO TO ZVU^ALO SME[NO”
Ova ]osi}eva formulacija postaje jasnija ako se dovede u vezu s onim {ta je napisao o Bo{njacima u Memorandumu 2. “Politi~ari i ostali funkcioneri u RS-u i Srbiji, kao i svi drugi segmenti dru{tva, trebaju izbegavati upotrebu termina Bo{njak i uvek upotrebljavati termin musliman, te ih i na taj na~in definisati kao religijsku grupu, a ne narod. Koristiti svaku priliku da se istakne da su to zapravo Srbi koji su izdali veru pradedova i prihvatili islam. Uvek i na svakom mestu uz muslimane u BiH isticati islamski fundamentalizam, ekstremizam, radikalizam i posebno terorizam. Naro~ito u tom smislu koristiti medije. Nastojati, podmi}ivanjem ili ucenama, anga`ovati {to ve}i broj muslimana da govore o islamskom fundamentalizmu i terorizmu u BiH, jer njihove izjave o tome imaju ve}u snagu u odnosu na izjave Srba. Uvek i na svakom mestu isticati da je islamski fundamentalizam bio osnovni i jedini uzrok rata u BiH. Da srpski narod nije hteo rat, ali je bio isprovociran stvaranjem islamske d`amahirije. Nagla{avati da srpski narod nije branio samo sebe ve} i Evropu od najezde islamskih militanata.” “Uvek i na svakom mestu isticati ratne zlo~ine d`ihad ratnika nad nemo}nim i golorukim srpskim narodom u BiH u toku rata. Pokolje srpskog naroda u BiH od ruke razularenih pripadnika tzv. Armije BiH maksimalno tretirati kroz medije, knji`evna dela, seminare, izradu spomenika, polaganje cve}a, od{tetne zahteve… Srbija }e u tom smislu odigrati svoju ulogu shodno ranije definisanim stavovima, u {ta }e se osim dr`avnih institucija uklju~iti i mediji, Akademija (SANU), intelektualci, umetnici, gra|ani…”
19

OBAVJE[TAJCI KOS-A NA RASPOLAGANJU DODIKU

“Formirati tajnu obavještajnobezbjednosnu službu RS-a i koristiti neprocjenjivo iskustvo pripadnika KOS-a iz Srbije”
Akademici su se posebno fokusirali na Obavje{tajno-sigurnosnu agenciju u BiH, koja po njihovom mi{ljenju ne smije da za`ivi u punom obimu kao “dr`avna” institucija, a pogotovo ne smije da ima bilo kakav zna~aj u me|unarodnim relacijama. Date su instrukcije da s ciljem njene diskreditacije treba {to ~e{}e proizvoditi afere, kako prema OSA-i u cjelini, tako i prema njenim pripadnicima, “naro~ito muslimanima”. “Istovremeno, sve raspolo`ive kapacitete u RS-u i Srbiji usmeriti na formiranje Obave{tajno-bezbednosne agencije RS-a. U tom cilju maksimalno anga`ovati biv{e pripadnike OBA-e RS-a, Vojne obave{tajne strukture Vojske RS-a i pripadnike Vojno-obave{tajne slu`be Srbije, ~ije je iskustvo neprocenjivo. Tako formirana OBA RS-a bi do osamostaljenja RS-a delovala diskretno i tajno”, stoji u ovom ]osi}evom uputstvu. Paralelne strukture, prema autorima, potrebno je izgraditi i u grani~noj policiji, cariniskoj slu`bi, dr`avnoj policiji, diplomatsko-konzularnoj mre`i, oru`anim snagama i njihove slu`benike obu~iti da mogu funkcionisati “kao zasebna dr`avna struktura osmostaljene Republike Srpske i kao dio sistema Srbije”!

21.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

SENZACIONALO: VELIKOSRPSKA BIBLIJA
POSLJEDNJE DODIKOVO SRBOVANJE U BEOGRADU

Dodik u Beogradu o BiH gradi sliku kao o tragičnoj i nedovršenoj državi
Skoro neopa`eno u na{oj javnosti pro{la je sjednica „Saveta za odnose sa Srbima u regionu“, odr`ana 14. februara ove godine u Skup{tini Srbije. Tom prilikom je Milorad Dodik u prisustvu savjetnika Tomislava Nikoli}a i ~lanova Odbora za dijasporu i Srbe u regionu iznio ~itav niz skandaloznih stavova, koji su me|utim u potpunom skladu sa Memorandumom 2. Njegovo obra}anje u Skup{tini Srbije, gdje su se bili skupili predstavnici Srba izvan Srbije, pretvorilo se prakti~no u predavanje, ~ija je kulminacija bila ponovno potezanje prava na samoopredjeljenje Srba u Bosni i Hercegovini. “Da li je mo`da do{lo vrijeme za reafirmaciju prava na samoopredjeljenje? Kako neko drugi ima pravo na samoopredjeljenje, a mi nemamo? Pravo na samoopredjeljenje imaju narodi. Jesu li Srbi konstitutivan narod? Jesu. Za{to nemaju pravo na samoopredjeljenje? To je zbog nekog vremena koje dolazi”, rekao je Dodik. Za Dodika rje{avanje svih optere}uju}ih pitanja mo`e se provesti ostvarivanjem dva cilja. To su mir u regionu i jaka Srbija. “Ima ovdje ljudi u Srbiji koji misle {ta je tu lo{e u toj pri~i o nekoj Bosni koja je bila prije rata. Koja je bila

DODIK U SKUP[TINI SRBIJE
Skup{tinska govornica kao poligon za omalova`avanje dr`ave BiH

neko oli~enje pri~e o toleranciji i su`ivotu. Ima samo jedna stvar koje tu nema. Nema Jugoslavije. Ako nema Jugoslavije, onda ne mo`e biti ni ne~ega {to smo zvali Jugoslavija u malom.” Strategija za rje{avanje srpskog pitanja, na kojoj insistira Dodik, je slijede}a: “Dr`avljanstvo! Promjenite zakon. Dajte automatizam. Hrvati biraju predsjednika Hrvatske u po Banjaluke. Ja mislim da to nije problem. Moje pitanje je za{to mi ne biramo predsjednika Srbije. Da li se neko mo`da u Srbiji boji da }emo se homogenizovati pa }emo napraviti neku drugu pri~u?”

Marko \uri}, savjetnik predsjednika Srbije Tomislava Nikoli}a, podr`ao je Dodikove stavove i podvukao da je odnos prema Srbima u regionu isto {to i odnos prema sebi samima. \uri} se zalo`io za rje{avanje srpskog pitanja kao jedinstvenog: “Ukoliko `elimo da opstanemo, opsta}emo u celini, bore}i se za na{ narod u celini.” Aleksandar Popov, iz Centra za regionalizam, ka`e da izostanak reakcija iz Srbije na Dodikovo izlaganje u Skup{tini Srbije govori u prilog tezi da upravo Srbija jeste generator BiH krize. “Dodikove izjave su samo nastavak {izofrene politike

koju Srbija vodi prema Bosni i Hercegovini. Mi, s jedne strane, imamo premijera Ivicu Da~i}a koji je bio u poseti Sarajevu. Nedavno je premijer Bosne i Hercegovine bio u poseti Srbiji. Vidi se napor u procesu normalizacije odnosa. Dodikovo izlaganje u Skup{tini dolazi kao hladan tu{. Jedna je stvar ako predsednik Dodik te stavove iznosi u Banjaluci. Ali opet bi se od Srbije na neki na~in o~ekivalo da odreaguje, te da se pojavi kao faktor koji }e ogra|ivanjem od takvih izjava doprinositi stabilizaciji stanja u toj dr`avi, {to od nje o~ekuje i Evropska unija.”

Istovremeno se preporu~uje da politi~ari i visoki funkcioneri RS-a i Srbije {to ~e{}e koriste termin Republika Srpska, a institucije RS-a stalno nazivaju republi~kim. “Koristiti termin Srpska, kako bi se na taj na~in RS definisala isklju~ivo kao srpska teritorija. Pridev ‘srpski’ koristiti u svim mogu}im situacijama, od naziva institucija, slu`bi, ustanova, praznika, gradova, medija, banaka, sportskih klubova, knji`evnika i njihovih dela, sela, zaseoka, reka, mostova i svega drugog, ma koliko to u pojedinim situacijama zvu~alo neobi~no, ~ak i sme{no.”
20

Prema autorima ovog op{tenacionalnog dokumenta, neophodno je Republiku Srpsku i Srbiju uvezivati infrastrukturno i ekonomski, a kao preporuka stoji stvaranje ~vrste saradnje u oblasti elektroenergetskog sistema RS-a i Srbije i to izgradnjom zajedni~kih hidro i termoelektrana, ali i omogu}iti i motivisati kupovinu preduze}a u RS-u privrednicima iz Srbije ili bar osnivati zajedni~ka preduze}a. ]osi} se nedavno u beogradskim medijima “izrekao” da je do sada, pa i sada, obavljao sudbinske du`nosti. Priznao je da je pora`en, zajedno s ostalima koji su se borili za velike nacionalne ciljeve, ali

izgovorio je i sljede}u nedvosmislenu re~enicu: “Ti porazi nisu kona~ni. Jedinu svetlu ta~ku nalazim u Republici Srpskoj koja je dokaz da smo osvojili i neke istorijske pobede.” O~ito je da su “Otac nacije” ]osi} i velika ekipa Milo{evi}evih akademika iz devedesetih reaktivirani i anga`ovani na ovom velikosrpskom projektu. Nesumnjivo je tako|er da je Milorad Dodik, koji je ina~e ]osi}ev sluga pokorni u izvr{enju ciljeva iz “Memoranduma 2”, doslovno prihvatio tezu akademika ]osi}a da je la` su{tina vo|enja srpske politike i najbolji “vid srpskog patriotizma”.
SLOBODNA BOSNA I 21.3.2013.

SKANDAL NEDJELJE

Deblokadu rada federalne Vlade premijer Nikšić nazvao pučem!

Vlada Federacije BiH dužna je raditi do isteka mandata i tu zakonsku obavezu moraju poštovati svi, a prije svih federalni premijer Nermin Nikšić
Pi{e: ASIM METILJEVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

(DE)BLOKADA FEDERALNE VLADE
Federalni premijer Nermin Nik{i} sveo je na minimum rad federalne Vlade

F

ederalni premijer Nermin Nik{i} nije {tedio ni energiju ni vrijeme poku{avaju}i prije nekoliko mjeseci osporiti smjenu federalnog dopremijera iz SDA Desnice Radivojevi}a. Ra~un je bio bio jasan: povratkom Radivojevi}a u ministarsku fotelju, SDP bi osigurao natpolovi~nu ve}inu glasova i mogao bi suvereno upravljati federalnom Vladom i federalnim reursima, ne tra`e}i suglasnost ostatka ministara iz platforma{ke koalicije. U me|uvremenu, dopremijer federalne Vlade Desnica Radivojevi} ponovo je zauzeo mjesto s kojeg je najuren voljom SDA, ali nije zaigrao u federalnom timu SDP-a, kako je bio planirao premijer Nik{i}, nego u timu Narodne stranke Radom za boljitak bra}e Lijanovi}a. Povratkom Radivojevi}a u federalnu Vladu uspostavljen je identi~an odnos snaga kakav je bio i prije smjene dopremijera Radivojevi}a. Nakon {to se premijer Nik{i} u vi{e navrata uvjerio da ne mo`e ra~unati na podr{ku prebjega Radivojevi}a, promijenio je taktiku prema rivalskom taboru na taj na~in {to je rad federalne Vlade sveo na najmanju mogu}u mjeru: sjednice Vlade zakazivao je rijetko i samo onda kada je to odgovaralo strana~kim interesima SDP-a. Ostatak platforma{kih ministara nije se mirio s takvim stanjem pa su na posljednjoj sjednici federalne Vlade ve}inom glasova usvojili poslovni~ke promjene koje iz temelja ru{e nametnutu blokadu federalnog premijera Nik{i}a. Pored ostalog, poslovni~kim promjenama je predvi|eno da sjednicu federalne Vlade, kao i do sada, saziva federalni premijer, ali i jedan od dva dopremijera u slu~aju kada je federalni premijer iz nekog razloga sprije~en. Takav potez doju~era{njih koalicionih partnera premijer Nik{i} je nazvao politi~kim pu~em, mada je cijeli smisao poslovni~kih promjena usmjeren na to da federalna Vlada nastavi s radom u punom kapacitetu do prijevremenog ili redovnog isteka mandata, {to je njena i politi~ka i zakonska obaveza koju su du`ni po{tivati svi, a prije svih federalni premijer Nermin

Nik{i}, koji nije {ef izvr{ne vlasti Federacije BiH nego je prvi me|u jednakim ministrima u Vladi Federacije BiH. Skandalozna je ~injenica da je ve} dulje

vremena blokirana izvr{na vlast Federacije BiH, ali je jo{ skandaloznija ~injenica da se poku{aj deblokade naziva politi~kim pu~em.
21

21.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

POLITI^KE I POLICIJSKE ^ISTKE U SIPA-i

Direktor SIPA-e GORAN ZUBAC, predratni instruktor plesa iz Sarajeva koji je policijsku karijeru gradio zahvaljujući političkoj podršci SDS-a i SNSD-a, uspio se za godinu dana mandata riješiti gotovo svih najbližih suradnika; naša novinarka otkriva kako je samoljubivi, beskrupulozni Zubac u najvažnijoj policijskoj agenciji u BiH proveo nemilosrdnu čistku nepodobnih kadrova, a potom se posvetio medijskoj samopromociji koja je kulminirala kada je direktor SIPA-e, nakon samo pola godine rada u Agenciji, sam sebe nagradio Zlatnom policijskom značkom
Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

oskora{nja glasnogovornica Dr`avne agencije za istrage i za{titu @eljka Kujund`ija posljednja je `rtva samovolje odmetnutog direktora SIPA-e Gorana Zupca, kojem je za samo godinu dana mandata uspjelo da se rije{i gotovo svih najbli`ih suradnika. Nakon biv{eg na~elnika Regionalnog ureda Sarajevo Ra{ida Pali}a, zamjenika na~elnika Financijsko-obavje{tajnog odjeljenja Mije Goluba, zamjenika direktora SIPA-e Marka Dominkovi}a i ranijeg direktora Agencije Mirka Luji}a, Zubac je nedavno pokrenuo disciplinski postupak i protiv dugogodi{nje glasnogovornice @eljke Kujund`ija, ~ija je nasljednica ve} izabrana. I dok je Kujund`ija zvani~no na bolovanju i nedostupna
22

D

GORAN ZUBAC
DODIKOV POLICAJAC NA SPECIJALNOM ZADATKU
medijima, spekulira se da je razlog njezine suspenzije to {to je prije dva mjeseca, poslije posjete ~lana Predsjedni{tva BiH Neboj{e Radmanovi}a SIPA-i, zajedni~ku fotografiju stavila na svoj facebook profil?! kojih se na njegovoj meti na{la i dosada{nja glasnogovornica, zasigurno, posve druga~iji. Predratni instruktor plesa Goran Zubac policijski je zanat u~io od svog prvog {efa Tome Kova~a, ratnog na~elnika policije na Ilid`i (protiv kojeg Posebni odjel za ratne zlo~ine Tu`iteljstva BiH ve} godinama vodi istragu) i upravo njemu valja zahvaliti {to je 1992. postavljen za zamjenika komandira Stanice milicije za kontrolu prelaska
SLOBODNA BOSNA I 21.3.2013.

PRLJAVI PLES RATNOG POLICAJCA
No, sude}i prema dosada{njim potezima Gorana Zupca, objava je fotografije sa slu`benog sastanka direktoru SIPA-e bila samo povod, dok su stvarni motivi zbog

KAKO JE GORAN ZUBAC ZAVEO TEROR ME\U POLICAJCIMA
SNSD-ovi SNSD-ovi KADROVI KADROVI NA NA ^ELU ^ELU SIPA-e SIPA-e ratnog ministra policije RS-a Tome Kova~a. Iako je ro|en i odrastao u Sarajevu, Zubac je poslijeratnu karijeru nastavio u Trebinju - najprije je ‘96. raspore|en na mjesto {efa Odsjeka za protupo`arnu za{titu, da bi u narednih deset godina dogurao do pozicije na~elnika Centra javne bezbjednosti. Na toj je du`nosti Goran Zubac bio punih {est godina, kada je i do{ao u sukob s biv{im na~elnikom Regionalnog ureda SIPA-e u Mostaru a kasnije u Sarajevu Ra{idom Pali}em, a nakon {to je Pali} otvorio istragu protiv njegovih sestri}a, trebinjskih kriminalaca Sr|ana i Branka Kr`i}a. Zubac }e se Pali}u osvetiti u maju 2012., tri mjeseca nakon {to je na inzistiranje ministara iz SNSD-a u Vije}u ministara BiH imenovan za direktora SIPA-e, sa zada}om da od najva`nije dr`avne policijske agencije napravi ispostavu MUP-a Republike Srpske. Prvu odluku o suspenziji Ra{ida Pali}a direktor SIPA-e je donio koncem maja pro{le godine, u vrijeme dok je Pali} po nalogu Tu`iteljstva BiH rukovodio akcijom hap{enja 17 osumnji~enih u akciji “La{va“, koji su se bavili ilegalnom trgovinom duhanom i duhanskim proizvodima. Nakon provedenog disciplinskog postupka ~iji je ishod bio unaprijed poznat, Pali} je krajem jula zbog navodne te`e povrede slu`bene du`nosti koja nikada nije obrazlo`ena, ka`njen smanjenjem pla}e i zabranom napredovanja u slu`bi u naredne tri godine. Potom su protiv njega, dakako po nalogu direktora Zupca, otvorene nove montirane istrage koje }e u kona~nici rezultirati rje{enjem Disciplinske komisije da se na~elniku Regionalnog ureda SIPA-e u Sarajevu 29. januara uru~i otkaz. Odjeljenje za unutarnju kontrolu SIPA-e je zahtjev za pokretanje novog disciplinskog postupka protiv Ra{ida Pali}a podnijelo 14. septembra, uz obrazlo`enje da je kao na~elnik Regionalnog ureda u

Na Na proslavi proslavi desete desete godi{njice godi{njice SIPA-e SIPA-e aktualni aktualni direktor direktor Goran Goran Zubac Zubac uru~io uru~io je je posebno posebno priznanje priznanje jedino jedino prvom prvom direktoru direktoru Sredoju Sredoju Novi}u Novi}u uz uz ~iju ~iju je je svesrdnu svesrdnu pomo} pomo} ii izabran izabran na na sada{nju sada{nju funkciju funkciju

Predratni instruktor plesa Goran Zubac je policijski zanat izu~io kod Tome Kova~a, ratnog {efa policije na Ilid`i, njegova je zada}a da od SIPA-e napravi ispostavu MUP-a Republike Srpske
granice (izme|u dijelova Sarajeva pod kontrolom Armije BiH i Vojske Republike Srpske)! Zup~evi ratni suborci tvrde da je kao kadar od posebnog povjerenja SDS-a, aktualni direktor SIPA-e ~esto boravio me|u pripadnicima Specijalne brigade MUP-a Republike Srpske Ilid`a, iako se
21.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

njegovo ime ne nalazi u slu`benim evidencijama. Od 1994. pa do kraja rata i reintegracije okupiranih dijelova Sarajeva, Zubac je bio komandir Stanice policije i na~elnik Centra javne bezbjednosti u prigradskom naselju Rajlovac, gdje je premje{ten ponovno na preporuku tada ve}

Sarajevu organizirao rad suprotno Strategiji BiH za prevenciju i borbu protiv terorizma. Optu`en je, tako|er, da se nije pridr`avao Pravilnika o unutarnjoj organizaciji SIPA-e, Instrukcija o primjeni posebnih istra`nih radnji, te da je prilikom dono{enja odluka bio isklju~iv i samovoljan u odabiru
23

POLITI^KE I POLICIJSKE ^ISTKE U SIPA-i
izvr{itelja za pojedine poslove i zadatke. Na koncu je Pali}u stavljeno na teret i da je izbjegavao konzultacije s na~elnikom Kriminalisti~ko-istra`nog odjeljenja An|elk om Hrgi}em, kao i da je prijete}i disciplinskim postupcima i premje{tanjem na druga radna mjesta naru{io me|uljudske odnose. ZUBAC JE GLUMAC

KADIJA TE TU@I, KADIJA TI SUDI
Za trajanja izre`iranog disciplinskog postupka, kakvog se ne bi postidjeli ni nekada{nji istra`itelji UDBA-e, ispostavilo se da Strategija borbe protiv terorizma, odnosno Strate{ki plan, uop}e ne propisuju organizaciju rada regionalnih ureda SIPA-e. Osim {to, dakle, nije utvr|eno koje to odredbe iz Strategije Pali} nije primjenjivao, 38 od ukupno 40 saslu{anih svjedoka nije imalo nikakvih primjedbi na rad na~elnika sarajevskog ureda SIPA-e. Zamjenik direktora SIPA-e Marko Dominkovi} je potvrdio da su sva izvje{}a o radu Regionalnog ureda u Sarajevu za 2011. godinu usvojena bez ijedne primjedbe. Drugi svjedok Damir Berberovi}, koji je kao pripadnik Odsjeka za profesionalne standarde pro{le godine vr{io inspekcijski nadzor Tima za borbu protiv terorizma kojim je rukovodio Pali}ev nasljednik Aner Had`imahmutovi}, ponovio je kako na njihov rad nije bilo pritu`bi. Na popisu saslu{anih svjedoka, pored slu`benika SIPA-e koji su uglavnom hvalili Pali}ev anga`man, bili su i dr`avni tu`itelji Sa{a Sarajli} i Dubravko Čampara, budu}i da su s na~elnikom Regionalnog ureda Sarajevo blisko sura|ivali u nekoliko krupnih istraga. I mada nitko od svjedoka, osim dvojice nezadovoljnih policajaca, nije iznio ozbiljne optu`be na Pali}ev profesionalni rad, ~lanovi su Disciplinske komisije, prije nego {to su kolegu ostavili bez posla, povukli jo{ jedan skandalozan potez. Bez ikakvog zakonskog osnova, kr{e}i njegova ljudska prava, Disciplinska je komisija zabranila Pali}u da ga zastupa izabrani odvjetnik Sanel Neziri}, tvrde}i da ga mo`e braniti samo uposlenik SIPA-e. Ta je nezakonita odluka donesena uz obrazlo`enje da se mora za{tititi povjerljivost pojedinih dokumenata, mada Pravilnik o disciplinskoj odgovornosti policijskih slu`benika jasno propisuje da se postupak utvr|ivanja te`e povrede slu`bene du`nosti provodi sukladno na~elima kaznenog postupka, {to podrazumijeva i pravo na slobodni izbor branitelja. Pali}ev je odvjetnik `albu na rje{enje o prekidu radnog odnosa Odboru za `albe policijskih slu`benika BiH podnio 11. februara, ali ni nakon isteka zakonskog roka od mjesec dana nije dobio slu`beni odgovor. Navodno da ~lanovi Disciplinske komisije Odboru za `albe policijskih slu`benika jo{ nisu ni dostavili Rje{enje, premda je predsjednik
24

Goran Zubac se vozi u novom BMW-u vrijednom više od 100.000 KM, prate ga vozač i dva tjelohranitelja
Iako je protiv Mirka Luji}a podnio kaznenu prijavu jer je umjesto 500 KM uzimao tisu}u maraka mjese~ne naknade za stanarinu, tro{kovi Gorana Zupca u proteklih godinu dana dvostruko su ve}i od njegovog prethodnika. Luji} je imao jednog voza~a-pratioca, dok su Zupca u prvim mjesecima mandata pratila trojica pripadnika Jedinice za specijalnu podr{ku. Trenuta~no Zup~evu svitu (koja ga prati na svim slu`benim putovanjima u BiH i inozemstvu) ~ine voza~ i dva “tjelohranitelja“ koji su, dakako, srpske nacionalnosti i njegovi zemljaci iz Trebinja. Jednako je tako Goran Zubac, mada je ured direktora SIPA-e raspolagao s tri luksuzna automobila, inzistirao na nabavci novog BMW-a, navodno za operativne potrebe, koji je pla}en preko 100.000 KM. Pribli`no jednaka suma novca potro{ena je i za glamuroznu proslavu desete godi{njice Agencije, po~etkom oktobra 2012. Tada je Zubac, nakon samo {est mjeseci direktorskog anga`mana, sam sebi dodijelio Zlatnu policijsku zna~ku, koja je trebala biti uru~ena najistaknutijim policajcima, sa vi{egodi{njim sta`om u SIPA-i?! Istodobno je produkcijskoj ku}i Refresh platio oko 15.000 KM za kratki promotivni film o SIPA-i, {to je za nekada{njeg plesa~a, kojem su kamere i medijska promocija ostale trajna opsesija, bila prava sitnica.

NEUKUSNA MEDIJSKA PROMOCIJA
Promotivni film o SIPA-i direktor Zubac platio je 15.000 KM

SLOBODNA BOSNA I 21.3.2013.

KAKO JE GORAN ZUBAC ZAVEO TEROR ME\U POLICAJCIMA
PRVA I POSLJEDNJA @RTVA SAMOVOLJE DIREKTORA
Biv{i na~elnik sarajevskog ureda Ra{id Pali} dobio je otkaz 29. januara, a nakon toga i disciplinsku prijavu zbog gostovanja na FACE TV, dosada{nja glasnogovornica @eljka Kujund`ija suspendirana je zbog objave fotografija na facebooku

Odbora pomo}nik direktora SIPA-e za Kriminalisti~ko-istra`ni odjel An|elko Hrgi}, a jedan od ~lanova novopostavljeni na~elnik sarajevskog ureda Aner Had`imahmutovi}. Dodajmo tome kako se uz Ra{ida Pali}a, na odstrelu na{la i njegova supruga koja je nedavno, odlukom direktora SIPA-e Gorana Zupca, iz Slu`be za materijalno-financijske poslove raspore|ena za referenta u Jedinici za specijalnu podr{ku. Na njezino je radno mjesto postavljena slu`benica koja je u SIPA-i do tada radila kao higijeni~arka.

NAKON SVA\E S ZUPCEM, ZAMJENIK DOMINKOVI] ZAVR[IO U BOLNICI
Za razliku od Ra{ida Pali}a koji je koncem januara ostao bez posla (nije, SUKOB INTERESA

naime, te{ko pretpostaviti kakvu }e odluku donijeti Odbor za `albe pod predsjed avanjem An|elka Hrgi}a), poku{aj Gorana Zupca da se rije{i svog prvog zamjenika Marka Dominkovi}a nije bio jednako uspje{an. Zubac je, nakon podno{enja kaznene prijave protiv biv{eg direktora SIPA-e Mirka Luji}a, zbog zlouporabe slu`benog polo`aja ili ovlasti, prijavio i Dominkovi}a, navodno jer je Luji}u omogu}io stjecanje protupravne imovinske koristi na ime isplata naknada za stanarinu. Me|utim, iako je Tu `iteljstvo BiH kaznenu prijavu protiv Marka Dominkovi}a odbacilo kao neutemeljenu, zamjenik je direktora SIPA-e zbog vi{emjese~nih pritisaka i mobinga, nedavno zavr{io u bolnici, jer mu je

Dok je inspektor SIPA-e Drago Zovko u Hercegovini istraživao kriminalce, njegova supruga Ankica bila član kriminalne grupe iz Čapljine!
Sada ve} biv{i {ef Disciplinske komisije SIPA-e Drago Zovko oti{ao je u mirovinu samo mjesec dana nakon {to je kolegi Ra{idu Pali}u nezakonito dao otkaz. Uz nov~anu nagradu od 1.300 KM koju je dobio od direktora Zupca (pretpostavlja se za dobro ura|eni posao), Zovko je iz SIPA-e ispra}en uz sve po~asti, premda se dvije godine ranije na vol{eban na~in spasio interne istrage nakon hap{enja njegove supruge Ankice Zovko. Dok je, naime, Drago Zovko kao {ef Odsjeka za kriminalisti~ko-obavje{tajni rad u Regionalnom uredu SIPA-e u Mostaru revnosno prikupljao informacije o organiziranom kriminalu u Hercegovini, njegova supruga Ankica je kao aktivan ~lan kriminalne dru`ine iz ^apljine krivotvorila slu`bena dokumenta za uvoz rabljenih vozila. Ankica Zovko je bila optu`ena za udru`ivanje radi ~injenja kaznenih djela i krivotvorenje isprava, ali je priznala krivnju, nakon ~ega je presudom Suda BiH u decembru 2011. osu|ena na uvjetnu kaznu od {est mjeseci zatvora.

poslije sva|e s Zupcem pozlilo. Budu}i da Zubac i Dominkovi} uop}e ne komuniciraju, zamjenik je direktora SIPA-e posve marginaliziran, zatvoren u svom uredu. Četvrti visokopozicionirani du`nosnik SIPA-e Mijo Golub, koji je suspendiran pod optu`bom da je povjerljive policijske informacije odavao kriminalcima, tako|er, jo{ uvijek ne dolazi na posao. “SIPA je u 2012. godini ostvarila najbolje rezultate od svog osnivanja“, izjava je koju vje{ti marketin{ki strateg Goran Zubac svako malo ponovi u medijima, premda ga zvani~ni pokazatelji demantiraju. Istina je, naime, da su za nepunu godinu dana dok je Regionalnim uredom u Sarajevu rukovodio Ra{id Pali}, inspektori SIPA-e oduzeli ili stavili pod kontrolu vi{e od 160 kilograma raznih opojnih droga, a da poslije Pali}eve suspenzije (25. maja 2012.) nije izvedena nijedna zna~ajnija akcija. U isto je vrijeme Kriminalisti~ko-istra`ni odjel SIPA-e kojim rukovodi nositelj zlatne policijske zna~ke An|elko Hrgi}, iako raspola`u boljim resursima, zaplijenio jedva desetak kilograma skunka. I posljedna operacija SIPA-e kodnog naziva “Bela“ izvedena u suradnji s MUP-om Hrvatske, u kojoj je uhap{en navodni vo|a balkanske mafije Suljo [kapur iz Zenice (?) i prona|eno 22 kilograma skanka, nije ni{ta drugo do jo{ jedna, istina, uspjela medijska promocija. Tolike su koli~ine skanka, prisjetimo se, inspektori SIPA-e u isto~nog Hercegovini proteklih godina plijenili gotovo svakog mjeseca. Dodajmo tome da nije slu~ajno {to, otkako je na ~elo SIPA-e do{ao Goran Zubac, na podru~ju Trebinja i Bile}e nije izvr{ena nijedna ozbiljnija policijska akcija.
25

21.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

INTERVIEW

INTERVIEW

Dragan Čavić

neformalni lider opozicije u Republici Srpskoj

Dragan Čavić, predsjednik Demokratske partije i lider opozicije u RS-u, u razgovoru za “SB“ govori o aktuelnim političkim i ekonomskim prilikama u Republici Srpskoj, komentira zahlađenje odnosa između Banje Luke i Beograda, britko kritizira režim Milorada Dodika

Sa Dodikovim autoritarnim re`imom nema pregovora - taj re`im treba sru{iti!
Razgovarala: NA\A DIKLI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

D

ragan Čavi}, koji se 2006. godine povukao sa du`nosti predsjednika SDS-a i RS-a, te za kojeg su prognozirali da je oti{ao u “trajnu politi~ku penziju“, danas, sedam godina poslije, progovara o vremenu tada i vremenu sada. [ta se to promijenilo, za Slobodnu Bosnu govori povratnik s liste otpisanih, ovaj put kao nenametljivi {ef Demokratske partije RS-a i sveprisutni “{ef opozicije“, kako ga u RS-u zovu. Prije nepune ~etiri godine osnovali ste sopstvenu stranku, nakon {to ste napustili SDS, ~iji ste predsjednik bili. Demokratska partija u Skup{tini RS-a ima samo dva poslanika, ali je u RS-u smatraju predvodnikom opozicije, iako je mnogo ve}ih stranaka, tako|er opozicionih, u Skup{tini RS-a. Kako poja{njavate ovaj fenomen? Demokratska partija je i nastala kao odgovor na jednoumlje i idolopoklonstvo koje vlada u RS-u ve} sedam neprekidnih godina. Mi smo odlu~ili da politi~kim sredstvima na demokratski na~in pru`imo otpor personalizaciji RS-a. Iako je u po~etku na{ stav o Miloradu Dodiku i njegovom re`imu bio za mnoge neprihvatljiv, posljednjih nekoliko godina gledanje na iste stvari sve vi{e se mijenja u javnosti RS-a. Svi po~inju da uvi|aju ono
26

{to smo tvrdili od po~etka, da je vlast tamo gdje je personalno Milorad Dodik. Kada je bio predsjednik Vlade RS-a, koncentracija sve politi~ke i institucionalne mo}i bila je tu. Uloga tada{njeg predsjednika RS-a bila je protokolarna. Sada kada je on predsjednik RS-a, uloga Vlade RS-a i njenog predsjednika je tako|e protokolarna. Svih sedam godina neprekidne vlasti re`ima zakonodavna vlast, odnosno Narodna skup{tina RS-a, bespogovorno izvr{ava sve {to se od nje tra`i. Ono {to ja vidim kao fenomen jeste ~injenica da, i pored ovakvog stanja, ostale politi~ke stranke koje ~ine opoziciju ne djeluju potpuno opredijeljeno za ru{enje re`ima, {to na neki na~in u prvi plan izbacuje upravo DP kao politi~ku stranku kod koje

nema dileme da je u opoziciji. SDS je sa SNSD-om u koaliciji na nivou BiH, a PDP je bila u koaliciji sa SNSD-om sve do 2010. godine. Jedino mi iz DP-a nemamo ni dana koaliranja sa SNSD-om, a uz to djelujemo otvoreno i jasno antire`imski.

NISAM @ELIO BITI @IVKO BUDIMIR
Svojevremeno ste obna{ali du`nost predsjednika RS-a i SDS-a. Pojedini mediji u RS-u optu`ivali su Vas da ste “doma}i izdajnik i strani pla}enik“. Sada kada je to poglavlje zatvoreno, da li biste ikada, da ste znali kakvo vrijeme dolazi, dali mandat za sastav Vlade RS-a, tada{njem predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku? Te{ko je boriti se protiv predrasuda. Abraham Lincoln je rekao da se naj`e{}e brane mi{ljenja zasnovana na predrasudama. A stvorena je predrasuda da se mandat za predsjednika Vlade ne mora dati onom ko ima skup{tinsku ve}inu, nego onom ko je iz tvoje stranke, ili iz tvoga bloka stranaka, bez obzira imaju li ili nemaju skup{tinsku ve}inu. Ja sam uradio ono {to je temeljni princip parlamentarne demokratije, dao sam mandat onome koga je predlo`ila skup{tinska ve}ina, a to je bio Dodik. Najbolja ilustracija zna~aja i razumnosti takvog poteza predsjednika entiteta manifestuje se upravo sada u Federaciji BiH. @ivko Budimir ne prihvata ~injenicu da je skup{tinska ve}ina promijenjena i njegovo odbijanje da novoj skup{tinskoj ve}ini povjeri izvr{nu vlast uzrokuje ogromnu politi~ku krizu u FedeSLOBODNA BOSNA I 21.3.2013.

POŠTAR UVIJEK ZVONI DVAPUT: Vlada RS-a od budžetskih prihoda isplaćuje prvenstveno plate, boračke dodatke, invalidnine i grantove fondovima PIO i zdravstva, a sve ostalo se isplaćuje s velikim kašnjenjima

DODIKOV “VJE^ITI RIVAL”

NEKADA PRVI ^OVJEK RS-a RS-a I I LIDER LIDER SDS-a SDS-a
Dragan Dragan ^avi} ^avi} tvrdi tvrdi da da je je njegova njegova Demokratska Demokratska partija partija nastala nastala kao kao odgovor odgovor na na jednoumlje jednoumlje koje koje u u manjem manjem bh. bh. entitetu entitetu vlada vlada ve} ve} sedam sedam godina godina

21.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

27

INTERVIEW
raciji BiH. Da sam ja postupio tada kao Budimir, danas bi i u RS-u politi~ka kriza eskalirala ko zna do kojeg nivoa, a budu}i da je ta 2006. godina bila i izborna godina, u funkciji predizbornih kampanja mogle su se desiti i ozbiljne incidentne situacije, {to ozbiljan i odgovoran ~ovjek mora imati u vidu. Svi zaboravljaju da sam ja u svom predsjedni~kom mandatu morao tri puta davati mandat za sastavljanje vlade i svaka je po svom karakteru bila druga~ija, ali je svaka bila izraz skup{tinske ve}ine. Prvo sam mandat dao Draganu Mikerevi}u jer je ima skup{tinsku ve}inu, i u toj vladi koja je bila ve}inska sve stranke koje su je podr`avale su imale ministre. Drugi put sam dao mandat Peri Bukejlovi}u, koji je tako|e imao skup{tinsku ve}inu, me|utim njegova vlada je bila manjinska jer PDP u njoj nije @ESTOKI POLITI^KI NEPRIJATELJ
Predsjednik DP-a Dragan ^avi} i predsjednik RS-a Milorad Dodik

OPTUŽBE ZA PRISLUŠKIVANJE: MUP RS-a je u vremenu vladavine SNSD-a ustoličio ključne rukovodioce koji su prije svega lojalni stranci na vlasti. Imao sam razloga da optužim ministra Čađu da MUP koristi tehniku za prisluškivanje mojih telefona
imao ministre, ali ju je podr`avao. Tek tre}i madat sam dodijelio Dodiku, tada lideru opozicije, jer je i on imao novu skup{tinsku ve}inu zato {to je PDP povukao podr{ku vladi Pere Bukejlovi}a i izglasali su joj nepovjerenje. Ta tre}a vlada u mom mandatu je bila kohabitaciona jer je stranka kojoj sam pripadao bila u opoziciji, a ne u koaliciji sa Dodikom. Kako sada gledate na taj period? Poznato je da ste kao predsjednik SDS-a bili u sna`nim unutarpartijskim borbama koje su rezultirale Va{om izlaskom iz stranke. Mislite li da je do{lo vrijeme da se u BiH kona~no odvoji du`nost predsjednika partije i predsjednika entiteta ili neke druge izabrane osobe od njene pozicije unutar partije? Taj period je bio izuzetno te`ak i obilje`en intervencionisti~kim i guvernerskim djelovanjem visokog predstavnika u BiH. SDS je bila pod takvim brutalnim me|unarodnim pritiskom i sankcijama da je pravo ~udo da je uop{te pre`ivljen taj period. SDS je bila pod nevi|enim sankcijama, u jednom danu je smijenjeno {est ~lanova Predsjedni{tva SDS-a od ukupno osam, smjenjeno je 28 ~lanova Glavnog odbora od ukupno 77, istovremeno je blokiran ra~un stranke i zabranjeno finansiranje iz bud`eta a donacije su ograni~ene na 200 maraka mjese~no... Ja sam, dok se sve to doga|alo, bio predsjednik SDS-a i istovremeno predsjednik RS-a. Sa ove distance se pitam kako sam
28

uop{te uspio da izvedem SDS iz provalije u koju ga je strpao Paddy Ashdown i ostali me|unarodni imperatori tog vremena u BiH. I kada je sve bilo zavr{eno, u SDS-u sam optu`en kao glavni krivac za izborni poraz te 2006. godine, jer su svi odjednom zaboravili da smo pravim ~udom pre`ivjeli politi~ki masakr. Kada sve ovo sagledam, ~esto se pitam kako bih radio da nisam bio istovremeno i predsjednik stranke i predsjednik RS-a. Da li je istina, kao {to se spekulira po medijima, da ste upali u igru me|unarodne zajednice zdru`ene sa srbijanskom vla{}u da se smijeni Milorad Dodik? To su najobi~nije gluposti koje lansiraju re`imske politi~ke karikature. Re`im kreira teoriju me|unarodne zavjere, i zato i jeste re`im. Mi ho}emo da ih ru{imo, jer se sa re`imom ne pregovara, re`im se ru{i. Njih i brine sve ve}a opredijeljenost da se re`imska pri~a okon~a na izborima 2014. godine. Neka pri~aju {ta god ho}e, moju opredijeljenost ne mogu promijeniti takvim glupostima. Jednako su mi dojadili i stranci i re`im u ovoj zemlji.

Beograd. Mislite li da je u tom periodu bila bolja suradnja izme|u RS-a i Srbije? Ne mislim da su odnosi zahladnili, odnosi su jednostavno postali normalni. Nije bilo normalno to {to su radili socijaldemokrati Dodik i Tadi}. Cijela njihova institucionalna pozicija bila je u funkciji promocije njihovih stranaka. Mnogo vi{e je bilo teatralnosti a mnogo manje sadr`aja. Dodik je odlazio u Beograd zbog svojih glasa~a u RS-u da bi prikazao svoju nezamjenljivost me|u Srbima sa lijeve strane Drine, a Tadi} je dolazio u RS zbog svojih glasa~a u Srbiji da bi se prikazao kao nezamjenljiv me|u Srbima sa desne strane Drine. Plju{tali su retori~ki zajedni~ki projekti, od kojih ni jedan nije realizovan. I onda je Tadi} nestao sa politi~ke scene Srbije, a Dodik je sam sebe doveo u poziciju da o~ekuje saradnju sa Nikoli}em, kojeg je samo dva dana prije njegovog izbora za predsjednika Srbije, usred Beograda, na zavr{nom skupu DS-a, nazvao “politi~kim poba~ajem“. Nema vi{e prazne teatralnosti, odnosi sa Srbijom su vra}eni u institucionalni okvir, tamo gdje su i bili prije dolaska Dodika i Tadi}a. Sada u Banju Luku ne dolaze ni Vu~i} ni Nikoli}. Dapa~e, govori se da bi u Srbiji mogle da budu podignute optu`nice protiv Dodika, jer navodno entitetsko pravosu|e nije u stanju to samo odraditi (slu~aj SIPA Intergral, Zgrada Vlade RS-a spu{teni na Specijalno tu`ila{tvo RS-a i slu~aj zatvoren). Vjerujete li da su srbijanske vlasti spremne tako ne{to uraditi, ako ustanove da postoje dokazi? Nije moje da gledam u kuglu {ta }e biti. To je stvar pravosu|a u Srbiji. Tamo se de{ava ogromna promjena jer, neuobi~ajeno za Balkan, jedan ~ovjek na vlasti javno promovi{e promjenu op{teg do`ivljaja o vladavini prava, a to je Aleksandar Vu~i}. Jako bih volio da uspije, jer je promjena javne svijesti da nema nedodirljivih i
SLOBODNA BOSNA I 21.3.2013.

KAPA DOLJE ALEKSANDRU VU^I]U!
Moram primijetiti da je odnos vlasti RS-a i Srbije dosta zahladnio nakon dolaska na vlast Srpske napredne stranke. Sje}amo se perioda kada su skoro svake dvije sedmice Boris Tadi}, biv{i predsjednik DS-a, i Vojislav Ku{tunica prije njega, dolazili u Banju Luku, a vlast RS-a putovala u

DODIKOV “VJE^ITI RIVAL”
privilegovanih pred pravosu|em i zakonom, najve}i kapital koji Srbija mo`e dobiti. Odmah na po~etku je pokazao da je beskompromisan u namjeri da ono {to govori i realizuje, i zato mu danas cijela Srbija vjeruje. Pred nama je vrijeme koje }e pokazati koliko }e ga institucije Srbije pratiti i podr`avati u afirmaciji jednakosti pred zakonom svakoga i svugdje. Prvi ste upozoravali na nelegalnosti u radu Vlade RS-a. I prije SIPA-e ste tvrdili da je izgradnja Administrativnog centra Vlade RS-a neopravdana, da se novac iz IRB-a RS-a tro{i nenamjenski, da se nepovratnim grantovima koje je Vlada RS-a davala pojedinim medijima u RS-u, kao vid pomo}i, ustvari kupuje njihova lojalnost, te odmah na po~etku svjetske ekonomske krize predvidjeli da }e RS zavr{iti kao Gr~ka. Mislite li da smo sustigli Gr~ku ili smo je prestigli? U vi{e navrata javno sam ukazivao na nenormalne cijene po kojima su kupovani poslovni prostori za potrebe Vlade RS-a od privatnih firmi. Najdrasti~niji primjer je poslovni centar “Integra“ u kojem su kancelarijske prostore kupile institucije RS-a kao {to su Poreska uprava, [ume Srpske, Inspektorat, Geodetska uprava... Cijena kvadratnog metra je bila vi{a nego, recimo, u objektu “Siemens City“ u Be~u, koji je 2010. godine progla{en ekolo{ki najuspje{nijim objektom u svijetu. Siemens je ovaj objekat platio 1.500 eura po kvadratu, a Vlada RS-a je u poslovnom centru Integra pla}ala kvadrat od 2.000 do 3.500 eura. Da li je to normalno? Naravno, ja ne kritikujem to {to institucije rje{avaju svoje smje{tajne kapacitete, ali kritikujem na~in njihove nabavke i visinu cijene. Davanje donacija medijima iz bud`eta RS-a, u visini od oko “NOVI IMPULS“ NOVE PREMIJERKE

Dodik panično traži krivce za svoju pogrešnu politiku
Smjena Vlade i biranje nove, kako nagla{ava predsjednik Dodik, trebali bi unijeti “novi impuls“ u njen rad. O~ekujete li i Vi da nas @eljka Cvijanovi} mo`e spasiti od krize, ako ve} biv{i premijer Aleksandar D`ombi} nije mogao? I {ta je u stvari taj “novi impuls“? Novi impuls je retori~ki spin koji iza sebe nema nikakvu su{tinu. Vrijeme }e to pokazati. Ova nova vlada nastavlja da radi po usvojenoj ekonomskoj politici za 2013. godinu. Ova Vlada }e se baviti kadrovima SNSD-a koji treba da budu `rtvovani i time da se svi proma{aji proteklih godina natovare nekolicini otpisanih. Mo`da neki novi u ovoj vladi i poka`u dobre namjere, ali imaju problem jer nisu izabrani da misle nego da slu{aju. I Vladu RS-a i Narodnu skup{tinu RS-a ustvari vodi isti ~ovjek, a to je Milorad Dodik. Oni koji navodno vode ove dvije klju~ne institucije samo se la`no predstavljaju. To kako su pomeli D`ombi}a koji ih je besprijekorno slu{ao najbolja je poruka svim neposlu{nim. Ne bi me ~udilo da D`ombi}a vrlo brzo optu`e za sve {to nije bilo dobro. Neko mora biti kriv, a zna se ko ne smije biti ni za {ta kriv. Kada {efa boli glava, svi oni piju tablete.

20 miliona maraka za nepune ~etiri godine, ustvari je bila kupovina njihovih ure|iva~kih politika, vrijeme je to pokazalo. Dodik je smatrao da je daju}i novce medijima obavezao urednike tih medija da ne emituju ni{ta {to bi bilo kompromituju}e prije svega za njega li~no. Kad je, recimo, BN TV objavila jedan objektivno benigan

prilog koji se ticao njega i njegove porodice, nazvao je Vladimira Tri{i}a, direktora i vlasnika te televizije, i do te mjere ga izvrije|ao i ispsovao da se ~ovjek mora zapitati da li je Dodik uop{te u tom trenutku bio ura~unljiv. To je najbolja ilustracija {ta je re`im o~ekivao od medija kojima je dat novac za podr{ku u prevazila`enju eko-

VJEČNE PREDRASUDE: Teško je boriti se protiv predrasuda. Abraham Lincoln je rekao da se najžešće brane mišljenja zasnovana na predrasudama. A stvorena je predrasuda da se mandat za predsjednika Vlade ne mora dati onom ko ima skupštinsku većinu
nomske krize i {ta je spreman da uradi kada mu o~ekivanja budu iznevjerena. Tako|er, prvi ste u RS-u skrenuli pa`nju na postojanje paraobavje{tajnih slu`bi koje je formirala aktuelna vlast, a ~ak ste zbog novog sustava prislu{kivanja u MUP-u RS-a napustili skup{tinski odbor za sigurnost. Da li ste Vi ili ~lanovi Va{e porodice imali problema zbog toga? MUP RS-a je u vremenu vladavine SNSD-a ustoli~io klju~ne rukovodioce koji su prije svega lojalni stranci na vlasti. Imao sam razloga da optu`im ministra Ča|u da MUP koristi tehniku za prislu{kivanje mojih telefona. Nisam to tvrdio bez ozbiljnih saznanja. Prije gotovo dvije godine pripadnici Specijalne jedinice MUP-a su zaustavili mog sina koji je sa prijateljicom i{ao pje{ke u blizini ulice u kojoj stanujem i tom prilikom ga je jedan policajac najvulgarnije izvrije|ao i ispsovao i prijetio da }e ga “kad-tad srediti“ jasno
29

OTVOREN I DIREKTAN
U vi{e navrata ^avi} je ukazivao na nenormalne cijene po kojima su kupovani poslovni prostori za potrebe Vlade RS-a
21.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

INTERVIEW
A GDJE JE REFERENDUM

Od upozorenja iz Brisela Dodiku još bride uši
Bii ste pripadnik Vojske RS-a. Milorad Dodik se javno hvali da je “ponosan {to nije uzeo pu{ku u ruke“. No za razliku od njega, Vi niste najavljivali referendum, dok on to radi. Da li je ta ideja o referendumu, po Va{em mi{ljenju, ostvariva ili se samo koristi za manipulaciju masama? Referendum od dolaska Catherine Ashton u Banju Luku vi{e niko iz SNSD-a ne smije ni spomenuti. Jo{ im bride u{i od referenduma koji se pretvorio u Strukturalni dijalog o pravosu|u. Jedva su se izvukli od te{kih poslijedica koje su im bile prezentirane ukoliko nastave sa takvim inicijativama. Kada ste od tada do danas ~uli Dodika da najavljuje referendum? Narodna skup{tina RS-a koja je donijela odluku o sprovo|enju referenduma o Sudu i Tu`ila{tvu BiH morala je sama poni{titi svoju odluku, i to u preciznom tekstu odluke koju je Radoji~i} mrskim zapadom jer smo umjesto ukidanja Suda i Tu`ila{tva BiH dobili mnogo vi{e: Strukturalni dijalog o pravosu|u! Ideja o referendumu jeste ostvariva odmah, ali odmah nastupaju i posljedice takvog posla. Ako ne `elimo dejtonski ure|enu BiH, nego svoju samostalnu dr`avu, odmah mo`emo u}i u realizaciju progla{enja Republike Srpske kao dr`ave. I kada je proglasimo, istog dana }emo se suo~iti sa pitanjem koja je to dr`ava u svijetu spremna da prizna na{u samoprogla{enu dr`avnost? Ali istovremeno, ima}emo i problem zbog kr{enja me|unarodnog mirovnog ugovora jer garanti tog Dejtonskog mirovnog sporazuma ne}e mirno posmatrati njegovo rasturanje. Ali mirni ne}e biti ni ostali dijelovi BiH. Igranje referendumom je ravno paljenju {ibice u barutani.

O REFERENDUMU SE VI[E NE PRI^A
Catherine Ashton, visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku

morao prezentirati Briselu. Moj kolega Gligi} i ja smo glasali protiv odluke o referendumu i rekli smo da ne damo svoj glas ne~emu {to se ne}e dogoditi. Mene su danima pljuvali

re`imski mediji zbog glasanja protiv referenduma. A kada su junaci koji su glasali za referendum klepili u{ima, re`imski mediji su sko~ili da proglase pobjedu re`ima nad

daju}i do znanja da zna da je on moj sin. Tra`io sam od direktora policije da to istra`i i kazni, {to ovaj nikada nije uradio. Saop{tio sam to i Dodiku na jednom sastanku kojem su prisustvovali svi {efovi stranaka i on je to {eretski ismijao kao da je to ne{to {to je normalno. Policijom je najvi{e upravljao Milo{ Čubrilovi} Čubri, dugogodi{nji Dodikov pratilac, a od njega se sva{ta mo`e o~ekivati. [ta ja mogu o~ekivati od takve policije?! Demokratska partija nije podr`ala Ekonomsku politiku i Bud`et RS-a za ovu godinu i ve} tada ste kazali da su nerealni. Mi ve} sada imamo osam posto manje prihode od indirektnih poreza. S obzirom na to, {ta o~ekujete, kako }e RS izdr`ati do kraja godine? Pro{log mjeseca vratili smo tran{u kredita MMF-a od 150 miliona maraka, ali su zato zakasnile pla}e u javnim institucijama, a u pojedinim op}inama ih nema ni po dva mjeseca. Vlada RS-a od bud`etskih prihoda ispla}uje prvenstveno plate, bora~ke dodatke, invalidnine i grantove fondovima PIO i zdravstva. Sve ostalo se ispla}uje s velikim ka{njenjima, kao {to su materijalni tro{kovi, podsticaji u poljoprivredi. Ilustr30

acije radi, podsticaji za mlijeko su najredovniji a kasne 11 mjeseci, dok se ostali podsticaji u poljoprivredi ve} nalaze u zaboravu. Ove godine rate za otplatu dospjelog duga sa kamatama iznose 530 miliona

maraka, a izvorni realni prihodi bud`eta su u visini 1,5 milijardi maraka. Dakle, svaka tre}a maraka iz bud`eta ide u otplatu dugova. Zaustavljanje stend baj aran`mana sa MMF-om bi dovelo do kolapsa bud`eta.

SLOBODNA BOSNA I 21.3.2013.

SARAJEVSKA FARSA

SAMIRU BEJTIĆU, bivšem bezbjednjaku 10. brdske brigade Armije BiH, suđeno je tri puta, a Vrhovni sud FBiH još se nije izjasnio o žalbi koju je prošle godine na oslobađajuću presudu podnijelo Kantonalno tužiteljstvo; Bejtić je, podsjetimo, optužen za ratni zločin protiv civila na Kazanima u Sarajevu i još čeka pravomoćnu sudsku presudu

KAZANI I SUDOVI
Pi{e: \URO KOZAR

iv{i bezbjednjak 10. brdske brigade Armije BiH Samir Bejti}, optu`en za ratni zlo~in protiv civila na Kazanima u Sarajevu, jo{ ~eka pravomo}nu sudsku presudu. Njega je Vije}e Kantonalnog suda u Sarajevu proglasilo krivim i izreklo mu kaznu od 14 godina i {est mjeseci zatvora. Po `albi obrane, Vrhovni sud Federacije BiH ukinuo je tu presudu i nalo`io novo su|enje. Presudom iz 2008. Bejti} je oslobo|en optu`be, ali je Kantonalno tu`iteljstvo ulo`ilo `albu pa je odr`ano tre}e su|enje. Bejti} je ponovo oslobo|en u decembru 2011., a Tu`iteljstvo je u septembru pro{le godine ponovo podnijelo `albu o kojoj se Vrhovni sud FBiH jo{ nije izjasnio.

B

[EST GODINA PRITVORA
Bejti} je nakon vojno-policijske akcije Trebevi} 2 u jesen 1993. u Sarajevu, te hap{enja velikog broja pripadnika 10. brdske i ubojstva njenog zapovjednika Mu{ana Topalovi}a Cace, pobjegao iz BiH i jedno vrijeme se nije znalo gdje se nalazi. Znaju}i za zlo~ine nad sarajevskim Srbima i Hrvatima u zoni odgovornosti spomenute brigade od prolje}a 1992. i ve}im dijelom 1993., Bejti} je izbjegao hap{enje i pod nerazja{njenim okolnostima napustio blokirano Sarajevo. Po Interpolovoj potjernici uhap{en je u Njema~koj 2002. i izru~en vlastima u BiH. Zanimljivo je da je od izru~enja, pa do prve osloba|aju}e presude, Bejti} u pritvoru proveo {est godina. Kantonalna tu`iteljica Aida ]atovi}, uz ostale poslove u Tu`iteljstvu, ve} devet godina bavi se “predmetom Samir Bejti}“. Kad je zavr{ila istragu, u optu`nici je napisala da je biv{i bezbjednjak 10. brdske

ADVOKAT ADVOKAT I I OPTU@ENI OPTU@ENI
Fahrija Fahrija Karkin Karkin ii Samir Samir Bejti} Bejti}

na svirep na~in ubio saborce E rgina Nikoli}a, Du{ka Jovanovi}a i Zorana Vu~urevi}a i pomogao u ubojstvu Predraga [alipura, Branislava Radosavljevi}a i Bo`idara [ljivi}a. Kantonalni sudac Jasenko Ru`i}, predsjedavaju}i Vije}a koje je 2011. oslobodilo Bejti}a, rekao je da su na Kazanima nesumnjivo po~injeni zlo~ini nad Srbima, ali da Bejti}eva krivica nije dokazana van svake razumne sumnje. Tu`iteljica ]atovi}, koja je i sama ranije bila sutkinja, naravno, ne sla`e se ni s osloba|aju}om presudom, ni sa njenim obrazlo`enjem. Ona jedn ostavno smatra da Vije}e, nakon iznesenih materijalnih dokaza i saslu{anja svjedoka optu`nice, nije pravilno ocijenilo dokaze koji terete Bejti}a.

U najmanju ruku indikativno je i pona{anje drugostupanjskih vije}a federalnog Vrhovnog suda koja kao da nisu iz iste institucije i ne rade u istoj zgradi. Jedno poni{ti osu|uju}u prvostupanjsku presudu i predmet vrati na ponovo su|enje, a drugo van snage stavi osloba|aju}u presudu i tako unedogled. Je li realno o~ekivati da ova visoka sudska instanca, nakon posljednje `albe Kantonalnog tu`iteljstva Sarajevo, na koncu prekine ovu trakavicu? Zbog pravde bilo bi dobro da se to dogodi.

ZNAJU, NE @ELE RE]I
Ni nakon 20 i vi{e godina od zlo~ina na Kazanima jo{ nije ta~no utvr|eno koliko je srpskih i hrvatskih civila ubijeno. Do sada je 30-ak tijela ekshumirano, identifikovano

Samir Bejti} izme|u zatvora i slobode
32
SLOBODNA BOSNA I 21.3.2013.

KO ]E PREKINUTI TRAKAVICU

DEVET DEVET GODINA GODINA “PREDMETA “PREDMETA SAMIR SAMIR BEJTI]“ BEJTI]“

Kantonalna Kantonalna tu`iteljica tu`iteljica Aida Aida ]atovi} ]atovi} u u optu`nici optu`nici je je napisala napisala da da je je Bejti} Bejti} pomagao pomagao u u ubojstvu ubojstvu Predraga Predraga [alipura [alipura

Komandant Komandant 10. 10. brdske brdske brigade brigade Armije Armije BiH BiH Mu{an Mu{an Topalovi} Topalovi} Caco Caco

STRAVI^NI STRAVI^NI ZLO^INI ZLO^INI

i sahranjeno. Nije, me|utim, poznato koliko je tijela spaljeno. Na su|enju Bejti}u u Kantonalnom sudu u Sarajevu, naprimjer, neki pripadnici 10. brdske tvrdili su da je tijelo Zorana Vu~urevi}a, nakon ubojstva, spaljeno, a to nije bio usmaljen slu~aj. Svjedoci iz ove brigade izbjegli su me|usobno optu`ivanje i odgovornost su prebacili na svog zapovjednika Cacu Topalovi}a, valjda zato {to vi{e nije me|u `ivima. Fakat je da je Caco bio ideolog ovih ubijanja i plja~kanja, ali i to da sve nije mogao sam i da je imao i pomaga~e i sau~esnike, kao i mo}nike koji su sve to tolerirali. Na prvom su|enju za ubojstva na Kazanima u Okru`nom sudu u Sarajevu,

ČEKAJUĆI KONAČNE PODATKE: Ni nakon dvadeset i više godina od zločina na Kazanima još nije tačno utvrđeno koliko je srpskih i hrvatskih civila ubijeno; do sada je tridesetak tijela ekskomunicirano, identifikovano i sahranjeno

PRIVID PRAVDE

Zašto Tribunal nije htio Kazane
Po zavr{etku rata u BiH 1995. u Sarajevo su dolazili glasovi da bi Ha{ko tu`iteljstvo moglo preuzeti predmet Kazani i jedan dio osumnji~enih procesuirati u Hagu. Me|utim, nakon uvida u spis u Hagu, od te ideje se odustalo. Naime, kako (osim Mu{ana Topalovi}a Cace) nisu imali informacije o drugim `ivim naredbodavcima zlo~ina na Kazanima, kao i o onima koji su sve to tolerirali i zbog toga nisu pozivali na odgovornost osobe iz Zapovjedni{tva 10. brdske - u Tribunalu su ovaj krivi~ni predmet ustupili doma}em pravosu|u. Nekome u tada{njem dr`avnom vrhu o~ito je bilo va`no da se o predmetu Kazani u Ha{ki tribunal po{alje krnja informacija, a da se skupini iz 10. brdske sudi u Okru`nom vojnom sudu u Sarajevu i tako stekne privid pravde.

koje je ovaj autor pratio, optu`eno je 14 pripadnika 10. brdske, ali ne za ratne zlo~ine, nego za pomaganje u ubojstvu i neprijavljivanje krivi~nog djela. Izre~eno im je ukupno 37 godina zatvora. Nijedan od njih nije oti{ao na izdr`avanje kazne: jedni su zatvorske kazne izdr`ali u pritvoru, a drugi su pravomo}nost prvostupanjske presude ~ekali na slobodi. Zbog nedoli~nog pona{anja optu`enih i njihove rodbine spomenuto su|enje pretvorilo se u farsu. Neki su se na klupi izle`avali, drugi neumjesno dobacivali, a dio rodbine je prijetio prisutnim novinarima. U tom mete`u te{ko je bilo pratiti tok procesa. Na pitanja tu`itelja optu`eni su odgovarali neodre|eno, po onoj “nisam, vidio, nisam ~uo”. Stekao se dojam da oni puno toga znaju, ali da to ne `ele re}i pla{e}i se da bi tu`itelj, nakon ovih saznanja, mo`da pro{irio optu`nicu. Predsjedavaju}em Sudskog vije}a [abanu Maksumi}u (sada sudac Suda BiH) tada nije bilo nimalo lako. On je od optu`enih tra`io da se pona{aju adekvatno i pomognu u rasvjetljavanju predmeta Kazani, ali se oni na to nisu obazirali. Bio je to nered u sudnici u gradu koji je bio pod opsadom i gdje se o~ekivalo da se, zbog dostojanstva prema `rtvama, optu`eni pona{aju shodno prostoru u kojem se nalaze. Ovo su|enje se, ipak, nekako privelo kraju i optu`enim je laknulo kad su ~uli koliko su im niske kazne izre~ene i da }e biti pu{teni ku}i.
33

21.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

HIDROGRADNJA I IRA^KI DUG

Prošle sedmice je “Dnevni avaz“ problematizirao isplatu honorara sarajevskom advokatu Ahmedu Žiliću od 130.000 KM koji mu duguje sarajevska građevinska firma “Hidrogradnja“; “Avaz“, međutim, ne piše o spornom ugovoru s privatnom konsultantskom kućom, off-shore kompanijom registrovanom na Belizeu “Keynet Development“, kojoj je isplaćeno više od dva miliona maraka za četveromjesečne “konsultantske“ usluge

HIDROGRADNJA PLA]A I PO “BABI“ I PO “KUMOVIMA“
Kontroverzni biznismen Zoran Janju{evi}, koji je “uvukao“ firmu “Keynet Development“ u naplatu ira~kog duga Hidrogradnje, kum je ~lana Uprave Bakira Arslanagi}a
34
SLOBODNA BOSNA I 21.3.2013.

UZMI AGO, KOLIKO TI DRAGO

KO JE OKLEVETAO ADVOKATA
Advokat Ahmed @ili}, `rtva politi~ki motiviranog procesa

(HIDRO)GRADNJA (HIDRO)GRADNJA I I RAZGRADNJA RAZGRADNJA

Uprava Uprava Hidrogradnje Hidrogradnje na na ~elu ~elu sa sa direktorom direktorom D`emaludinom D`emaludinom Peljtom Peljtom morat morat }e }e objasniti objasniti isplatu isplatu 1,5 1,5 miliona miliona KM KM konsultantskoj konsultantskoj ku}i ku}i Keynet Keynet Development Development

Pi{e: MIRSAD FAZLI]

Dnevni avaz, strana~ko glasilo ministra sigurnosti BiH i predsjednika Saveza za bolju budu}nost BiH Fahrudina Radon~i}a, optu`io je federalnog ministra energije, rudrstva i industrije Erdala Trhulja da je “reketirao“ rukovodstvo Hidrogradnje tra`e}i da se isplate dugovanja advokatu Ahmedu @ili}u po osnovu krajnje “sumnjivog“ ugovora o pru`anju konsultantskih usluga. Avaz je optu`io ministra Trhulja da preko le|a dr`avne kompanije, odnosno “Hidrogradnje“, vra}a 220 hiljada “usluga“ advokatu @ili}u, koji zastupa SDA-ove ministre koji su podnijeli tu`bu protiv premijera Nermina Nik{i}a u vezi s Razvojnom bankom. Ono {to Avaz ne spominje jeste ~injenica da je u augustu pro{le godine “Hidrogradnja“ knji`ila isplatu 1,5 miliona KM na ime pla}anja konsultantskih usluga firmi Keynet Development, registrovanoj na Belizeu.

PRAV(N)A BITKA NA @IVOT I SMRT
No, krenimo redom. Dakle, Nadzorni odbor (NO) “Hidrogradnje“ na sjednici koja je odr`ana 18. januara 2013. godine, a
21.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

kojoj su prisustvovali predsjednik Emir Feli} i ~lanovi Belma Mujadinovi} i Ibro Buljuba{i}, te ~lanovi Uprave, direktor D`emaludin Peljto, izvr{ni direktor Enver Čau{evi}, zamjenik direktora Bakir Arslanagi} i Sead Toli}, direkor Sektora za pravne i kadrovske poslove, raspravljalo se o davanju saglasnosti na sporazumni raskid ugovora “Hidrogradnje“ sa advokatom Ahmedom @ili}em, koji je bio anga`ovan na pru`anju pravnih i konsultantskih usluga u sporovima vo|enim za naplatu starog “ira~kog duga“. Ukupna obra~unata potra`ivanja advokata @ili}a prema “Hidrogradnji“ iznosila su 541.963 KM. Sporazumnim raskidom ugovora “Hidrogradnja“ se obavezala 6. maja 2012. godine isplatiti 100 hiljada KM plus PDV, a ostatak od 130 hiljada KM plus PDV trebao je biti ispla}en najkasnije do 28. februara teku}e godine. Umjesto dogovorene isplate, slijedilo je preispitivanje sporazumno raskinutog ugovora, a pismenu izjavu o razlozima anga`ovanja advokata @ili}a i poslu kojeg je obavio NO morao je dati Semin Ma{i}, savjetnik generalnog direktora i biv{i vr{ilac du`nosti direktora “Hidrogradnje“. Prema Ma{i}evom navodu, prvi susret sa advokatom @ili}em bio je u februaru 2008. godine, a “Hidrogradnja“ je krajem 2007. godine izgubila spor pred pravosudnim organima Slovenije, te je na osnovu pravomo}ne presude bila du`na isplatiti firmama Metalna iz Maribora i Litostroju iz Ljubljane iznos od devet miliona eura sa kamatama i tro{kovima spora. Da problem bude ve}i, ovu presudu priznali su pravosudni organi Austrije pa je sva imovina “Hidrogradnje“ u toj zemlji bila blokirana. Tada{nji direktor “Hidrogradnje“ Mehmed Drina, koji je penzionisan 2008. godine, opunomo}io je odvjetnicu @ivu

Drol Novak na na~in da najprije “prizna osnov i visinu tu`benog zahtjeva“, a potom da “ula`e `albe i vanredne pravne lijekove“. Mehmed Drina sa~inio je nekoliko izjava kojima je priznao osnovanost duga prema “Metalnoj“ i “Litostroju“ iako nije bila ispunjena temeljna pretpostavka - isplata “Hidrogradnji“ “ira~kog duga“ iz osnova Sprorazuma o zajedni~kom izvo|enju radova za HE Haditha u Iraku. Po preuzimanju du`nosti vr{ioca direktora “Hidrogradnje“ krajem marta 2008. godine Semin Ma{i} je od Drine bezuspje{no poku{avao do}i do informacija i dokumentacije vezano za sudske sporove koji su se vodili protiv “Hidrogradnje“ u Sloveniji, Austriji i Srbiji. Zahtjev iste sadr`ine, bez odgovora, bio je upu}en i tada{njoj izvr{noj direktorici Silvani Mari}. Sa druge strane, pravna slu`ba “Hidrogradnje“ nije imala bilo kakva saznanja o tome da je spor vo|en u Sloveniji, a kamoli da je izgubljen! Ugovor o zastupanju i pru`anju pravnih i konsultantskih usluga sa advokatom Ahmedom @ili}em potpisan je po~etkom aprila 2008. godine. Odmah nakon toga uprava “Hidrogradnje”, uz odobrenje NO, podnijela je krivi~nu prijavu protiv biv{eg direktora Mehmeda Drine, a opozvana je i punomo} data advokatici Drol Novak iz Ljubljane. Prvi posao advokata @ili}a bio je da preporu~i referentne advokatske ku}e u Sloveniji i Austriji s kojima je trebalo intenzivno sura|ivati. Na prepruku @ili}a, u Sloveniji je anga`ovana odvjetni~ka dru`ba Miro Senica in odvetniki, a u Austriji advokatsko dru{tvo CMS Reich-Rohrwing Hainz, Rechtsanwalte GmbH. Klju~na spona sa advokatom @ili}em u Hidrogradnji bio je Suljo D`ubur, koji je najbolje poznavao historijat tridesetogodi{njih
35

HIDROGRADNJA I IRA^KI DUG
neuspjelih poku{aja “Hidrogradnje” oko naplate njenih potra`ivanja po osnovu starog “ira~kog duga“. Koliko je uspje{an bio rad advokata @ili}a sa advokatom Senica i CSM-om, najbolje govori ~injenica da Metalna i Litostroj nakon ulaganja pravnih lijekova pred pravosudnim organima Slovenije i koordiniranog nastupa pred pravosudnim organima Austrije nisu vi{e od godinu i po dana uspjeli realizovati izvr{ni postupak pred nadle`nim izvr{nim sudom u Be~u. Zbog uspje{nog pravnog i konsultantskog anga`mana @ili}a i advokatskih ku}a iz Slovenije i Austrije, “Hidrogradnja” je ostvarila neo~ekivanu dobit od 2,75 miliona dolara. Naime, za taj iznos smanjene su obaveze prema “Metalnoj“ i “Litostroju“, a na osnovu zaklju~enog i provedenog vansudskog poravnanja pred pravosudnim organima Austrije. Sklapanjem vansudske nagodbe povu~eni su svi do tada ulo`eni pravni lijekovi u Sloveniji i Austriji, a sredstva “Hidrogradnje” kod Meinl Bank AG Be~, Erste Bank i Bank Oesterreichischen Sparkasse bila su deblokirana. Nakon deoblokade sredstava “Hidrogradnje” u Be~u u presudi privrednog suda u Beogradu uzeto je kao punova`no izmirenje obaveza “Hidrogradnje” prema “Metalnoj“ i “Litostroju“, preko zagreba~ke firme Ingra sa kojom je Hidrogradnja imala potpisan ugovor. Bez ovoga ne bi bilo mogu}e uspje{no realizovati povrat “ira~kog duga“ od oko 45 miliona KM kako je finalizirano presudom Trgova~kog suda u Beogradu. SPORNI SPORNI SAVJETNIK SAVJETNIK

Zoran Zoran Janju{evi}, Janju{evi}, biv{i biv{i DB-ovac, DB-ovac, biznismen, biznismen, savjetnik savjetnik premijera premijera Zorana Zorana \in|i}a, \in|i}a, “pao” “pao” na na 800.000 800.000 eura eura

pa do danas “Hidrogradnja“ zaklju~ila ugovore, a koji se odnose na naplatu potra`ivanja firme po osnovu starog “ira~kog duga“ vezano za sporove koji su se vodili pred Trgova~kim sudom u Beogradu. Uprava “Hidrogradnje“ nikada nije odgovorila na pismeni upit advokata @ili}a, ali nezvani~no saznajemo da je privatnoj konsultantskoj ku}i, off-shore kompaniji registrovanoj na Belizeu “Keynet Development“ za ~etiri mjeseca, koliko je pru`ala konsultantske usluge Hidrogradnji, ispla}eno preko dva miliona maraka. Naime, saglasnost o raspodjeli

sredstava iz napla}enog ira~kog duga dao je premijer Nik{i}, a sredstva su podijeljena izme|u “Hidrogradnje” i Hidrogradnje Pale, firme koja je oti{la u ste~aj. Naravno, 10 procenata od ispla}enih potra`ivanja pripalo je “tajanstvenoj“ konsultantskoj ku}i sa Belizea “Keynet Development”, koja je od “Hidrogradnje” naplatila oko 1,5 miliona KM, a ostatak od pola miliona maraka namirila je propala paljanska “Hidrogradnja”. Isplatu 1,5 miliona KM “Keynet Developmentu” Uprava “Hidrogradnje” “pravda“ ~injenicom da je sam premijer Nik{i} dao

KUME, IZGORI TI KESA
Advokat Ahmed @ili} sporazumno je raskinuo ugovor sa “Hidrogradnjom”, odnosno prestao je pru`ati konsultantske usluge Hidrogradnji po~etkom 2012. godine. Dakle, nakon ~etiri godine pravne borbe za naplatu starog ira~kog duga i deblokiranje ra~una “Hidrogradnje” u Austriji, @ili} se “sporazumno“ povukao. “Hidrogradnja” mu je ostala du`na 130 hiljada maraka plus PDV i to je (ne)o~ekivano postao veliki problem. Zapravo, to je postalo “problemom“ kada je advokat Ahmed @ili} pristao da zastupa osam ministara federalne Vlade iz SDA u pravnom sporu protiv premijera Nermina Nik{i}a, a u vezi s Razvojnom bankom FBiH. A to {to je “Hidrogradnja“ u augustu pro{le godine knji`ila isplatu 1,5 miliona KM na ime pla}anja konsultantskih usluga, to nije nikakav problem. Naime, advokat @ili} je krajem novembra pro{le godine od Uprave “Hidrogradnje“, ~iji je pravni savjetnik i konsultant bio od februara 2008. do polovine aprila 2012. godine, tra`io da mu odgovore na pitanje s kojim je sve konsultantskim firmama ili advokatskim ku}ama nakon 1. septermbar 2011. godine
36

MILIONI TAMO, ’VAMO
Premijer Nermin Nik{i} dao je saglasnost na spornu raspodjelu napla}enog “ira~kog duga”

SLOBODNA BOSNA I 21.3.2013.

UZMI AGO, KOLIKO TI DRAGO
STROGO POVJERLJIVO

SDA-ovi ministri kao članovi Skupštine Razvojne banke nisu dobili Zapisnik Agencije za bankarstvo FBiH o kontroli u toj banci
“Vjerovatno sam usmeno od rukovodstva Hidrogradnje tra`io da isplate dug @ili}u, jer pisanih dokaza nema niti sam to tra`io. Njih zapravo boli {to ta Hidrogradnja danas radi i posluje. Ja sam u toj firmi radio 14 godina i du{a bi me zaboljela da joj se ne{to desi. Naplatom ira~kog duga, na ~emu je radio i @ili}, Hidrogradnja je uspjela rije{iti dosta svojih problema i to je jedino bitno“, ka`e ministar Eldar Trhulj, jedan od klijenata advokata @ili}a u sporu koji se vodi protiv premijera Nermina Nik{i}a. A kad smo ve} kod spomenutog spora, valja ista}i ~injenicu da ministri iz SDA kao ~lanovi Skup{tine Razvojne banke nisu dobili Zapisnik Agencije za bankarstvo FBiH o izvr{enoj kontroli u toj banci. “Ovaj Zapisnik je STROGO POVJERLJIV i njegovo objavljivanje nije dozvoljeno bez prethodnog odobrenja Agencije za bankarstvo FBiH. Razvojna banka FBiH, bilo koji od ~lanova odbora, ~lanovi uprave, zaposlenici ili drugo osoblje ne smije, pod bilo kakvim uslovima, objaviti ili predo~iti javnosti, na bilo koji na~in, ovaj Zapisnik ili bilo koji njegov dio“, stoji u Zapisniku u kojem je, izme|u ostalog, navedeno i to da Nermin Nik{i}, kao predsjedavaju}i Skup{tine Razvojne banke, nije mogao staviti van snage zaklju~ke Nadzornog odbora vezane za izbor nove Uprave banke, niti je mogao produ`iti mandat postoje}oj Upravi banke na ~elu sa Ramizom D`eferovi}em. Ali, to su “strogo povjerljive“ informacije za ~ije objavljivanje moramo imati saglasnost direktora Agencije Zlatka Bar{a.

IGRE BEZ GRANICA

Ramiz Ramiz D`aferovi}, D`aferovi}, direktor direktor Razvojne Razvojne banke banke FBiH, FBiH, morat morat }e }e platiti platiti dugove dugove svojim svojim politi~kim politi~kim pokroviteljima pokroviteljima

saglasnost za raspodjelu sredstava iz napla}enog “ira~kog duga“. Me|utim, kako je uop{te do{lo do anga`mana ove konsultantske ku}e i potpisivanja ugovora s njom, ostaje nepoznato. Navodno, oko naplate potra`ivanja “Hidrogradnje” po osnovu starog “ira~kog duga“ vrzmao se i Zoran Janju{evi}, biv{i Sarajlija koji je radio “u slu`bi bezbjednosti“ u Republici Srpskoj, kao stru~njak za prislu{ne ure|aje pri kabinetu M om~ila Kraji{nika. Janju{evi}a, koji je bio specijalni savjetnik za privredu, a potom i savjetnik za bezbjednost premijera Zorana \in|i}a, navodno je “uvukao“ “Keynet Development” u igru oko naplate starog “ira~kog duga“, a “operacija“ je izvedena preko ~lana uprave “Hidrogradnje” Bakira Arslanagi}a, kojeg sa Zoranom Janju{evi}em vezuje kumstvo. Krajem pro{le godine u Srbiji je podignuta optu`nica protiv Zorana Janju{evi}a, kojeg njegov biv{i poslovni partner Filip Zepter tereti da je o{tetio Kargo logisti~ki centar u Beogradu za 800.000 eura.
21.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

ProCredit Bank ponudila Eko kredite preduze}ima
ProCredit Bank je preduze}ima ponudila Eko kredite u cilju pobolj{anja energetske efikasnosti, ulaganja u obnovljive izvore energije, pove}anja konkurentnosti i pozitivnog uticaja po okoli{.ProCredit Bank Eko kreditima za preduze}a podr`ava ulaganja u pobolj{anje proizvodnog procesa nabavkom novih ili zamjenom postoje}ih ma{ina, kupovinom elektri~ne opreme kao {to su visoko-efikasni elektri~ni motori, kompenzatori reaktivne energije, novi sistemi rasvjete, ku}anski aparati sa oznakom A+ i vi{e. Tako|er, ovim kreditima se finansiraju ulaganja za unaprije|enje sistema grijanja i hla|enja u preduze}ima, kao {to su novi bojleri, te klima ure|aji. Preduze}a mogu unaprijediti i vozni park nabavkom vozila s EURO 4 standardima, ili pobolj{ati poslovne prostore ula`u}i u toplotnu izolaciju krovova i vanjskih zidova, novih prozora, vrata, itd. “Ulaganjem u mjere energetske efikasnosti preduze}a imaju mogu}nost da pove}aju efikasnost i unaprijede proizvodne procese, smanje operativne tro{kove, te doprinesu o~uvanju `ivotne sredine. Karakteristike Eko kredita su da njihov iznos zavisi od plate`ne mo}i klijenata, dospije}e kredita je do 10 godina, a klijenti mogu ponuditi instrumente obezbje|enja u skladu sa svojim mogu}nostima. Ono {to bih posebno naglasila je da nudimo fiksne kamatne stope za kredite do 7 godina“, zaklju~ila je Biljana Had`imustafi} Jevti}, direktorica Sektora za poslovanje sa malim preduze}ima.
37

GENERAL OD KOJEG STREPI SRBIJA

Zbog istrage koja je pokrenuta protiv policijskog generala Bratislava Dikića, Srbiji prijeti pobuna Žandarmerije, najelitnije policijske jedinice na čijem se čelu nalazi ovaj general, a koja broji 3.500 specijalaca; naša novinarka piše za koje se sve skandale veže ovaj general i zašto se državni vrh plaši pobune Žandarmerije

GENERAL BRATISLAV DIKI] ZVANI MALI LEGIJA NAJOPASNIJI JE ^OVJEK U SRBIJI!
Pi{e: MIRHA DEDI]

P

rotiv komandanta @andarmerije, generala Bratislava Diki}a, poznatog pod nadimkom “mali Legija”, ovih dana vodi se intenzivna istraga zbog sumnje da je bio umije{an u ozbiljan kriminalne radnje u Srbiji. U bezbjednosnim krugovima postoji mi{ljenje da je Diki} najopasniji ~ovjek u Srbiji jer se nalazi na ~elu 3.500 do zuba naoru`anih i odanih `andarma, a pored toga kontroli{e Kopnenu zonu bezbjednosti (jug Srbije uz granicu Kosova) u kojoj je @andarmerija strah i trepet. @andarmerija je ina~e elitna jedinica u kojoj se nalazi i veliki broj pripadnika rasformirane Jedinice za specijalne operacije (JSO) ~iji je komandant bio Milorad Ulemek Legija.

POLICAJCI POLICAJCI ILI ILI OPASNA OPASNA KRIMINALNA KRIMINALNA GRUPA GRUPA

Prema Prema dosada{njoj dosada{njoj istrazi istrazi Diki}evi Diki}evi `andarmi `andarmi se se bave bave ucjenama, ucjenama, iznudama, iznudama, reketiranjem, reketiranjem, a a postoje postoje informacije informacije da da su su umije{ani umije{ani u u {verc {verc ii distribuciju distribuciju narkotika narkotika

DIKI]U SE U SNU JAVIO TEKST KOSOVSKE ZAKLETVE
Istragu protiv Diki}a vodi Sektor unutra{nje kontrole koji, pored njegovih vi{egodi{njih sukoba s kriminalisti~kom policijom, istra`uje kojim kriminalnim radnjama su se on i njegov brat u Ni{u bavili. Vlast u Srbiji strahuje da Diki} zbog pokrenute istrage ne organizuje “bijeli {trajk” i na ulice Beograda ne izvede sebi odanih nekoliko hiljada `andarma, po istom scenariju kao {to je to nekoliko mjeseci prije ubistva premijera Zorana \in|i}a izveo Milorad Lukovi} Legija. Aleksandar Vu~i}, prvi potpredsjednik Vlade Srbije i ~ovjek koji koordinira radom svih bezbjednosno-obavje{tajnih slu`bi u Srbiji, nakon zapo~ete istrage protiv Diki}a kazao je da ima informacije po kojima je njegova bezbjednost ugro`ena da ga se odre|eni krugovi `ele rije{iti. Zbog straha da bi mogao biti meta atentatora, Vu~i}u je ovih dana obezbje|enje podignuto na najvi{i nivo. O li~nosti generala Diki}a mnogo govori i njegovo recitovanje kosovske zakletve
38

prilikom obilje`avanja Dana @andarmerije u Maki{u nadomak Beograda koje je {okiralo prisutni diplomatski kor. Ve} tada je I vica Da~i}, ministar policije, bio spreman da ga smijeni, me|utim on mu je objasnio da mu se Bog jedne no}i javio u snu i izdiktirao mu zakletvu, te se on probudio, zapisao je i morao da je izgovori na Vidovdan 2012. godine. Ministar Da~i} je prije nego {to je Diki} izgovorio zakletvu pobjegao sa lica mjesta, dok je direktor policije Milorad Veljovi} ostao zabezeknut ispred govornice. Svi u policiji bili su {okirani i kada je Diki} u januaru podigao spomenik poginulim srpskim `andarmima na jugu Srbije. Spomenik je podignut u selu Lu~ane pored Bujanovca u kojem `ivi stoprocentno albansko stanovni{tvo. Zbog postavljanja ovog spomenika nekoliko hiljada Alabanaca je danima protestovalo. Problemi s Diki}em po~eli su operativnom akcijom Sistem, kada je Uprava kriminalisti~ke policije (UKP) na ~elu sa Rodoljubom Milovi}em otkrila da Diki} prislu{kuje visokopozicionirane funkcione-

VU^I] VU^I] POJA^AO POJA^AO OBEZBJE\ENJE OBEZBJE\ENJE
Aleksandar Aleksandar Vu~i} Vu~i} strahuje strahuje od od pobune pobune @andarmerije @andarmerije

SLOBODNA BOSNA I 21.3.2013.

KO ]E UHAPSITI MALOG LEGIJU
MALI MALI LEGIJA, LEGIJA, NASLJEDNIK NASLJEDNIK MILORADA MILORADA LUKOVI]A LUKOVI]A LEGIJE

Prema Prema optu`bama optu`bama iz iz MUP-a MUP-a Srbije, Srbije, @andarmerija @andarmerija ii njen njen komandant komandant Bratislav Bratislav Diki} Diki} mafija{ka mafija{ka su su grupa grupa koja koja u u Ni{u Ni{u ii jugu jugu Srbije Srbije reketira reketira gra|ane gra|ane ii vr{i vr{i te{ka te{ka krivi~na krivi~na djela djela

re MUP-a Srbije, kao i to da nelegalno oru`je koje je @andarmerija zaplijenila, umjesto u depou suda, Diki} dr`i u svom privatnom {teku. Diki} se ve} du`e vrijeme nalazi u sukobu sa na~elnikom UKP-a Rodoljubom Milovi}em. Mediji spekuliraju kako ovaj sukob mo`e prerasti u obra~un sa te{kim posljedicama, pa ~ak i ljudskim `rtvama. Sukob je nastao nakon {to su Milovi}a, jednog od najve}ih profesionalaca u MUP-u Srbije, Diki}evi `andarmi nekoliko puta tajno pratili na putu od posla do ku}e. Vrhu MUP-a Srbije bi}e izuzetno te{ko da
21.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

rije{e problem s Diki}em, prije svega zato {to vodi najelitniju jedinicu policije koja broji 3.500 specijalaca, koji u svom komandantu vide jedinog {efa, a koji odr`avaju bezbjednost u Kopnenoj zoni bezbjednosti. Diki} ima namjeru da pri ovoj jedinici formira odred za specijalne namjene, od 615 specijalaca, {to je okarakterisano kao formiranje novog JSO-a. Za prijem u ovu jedinicu konkurisali su svi biv{i pripadnici nekada{nje jedinice Milorada Ulemeka Legije, Jedinice za specijalne operacije, koji su ratovali u Hrvatskoj i BiH.

Za pripadnike novog odreda Diki} je spremio nove uniforme, i to ne plave koje tradicionalno nose pripadnici @andarmerije, ve} {arene maskirne sa crvenim beretkama. Tako|er, pedeset luksuznih vozila, raznih boja, po nare|enju generala Diki}a, prefarbano je u crnu boju, specijalno za novi odred. Za jedinicu je naru~eno i specijalno naoru`anje. Diki} je, me|utim, ovih dana demantovao da radi na formiranju ovog odreda i kazao da on i njegov brat nemaju nikakve veze sa kriminalom s kojim ih povezuju mediji.
39

GENERAL OD KOJEG STREPI SRBIJA
Upu}eni ka`u da je Diki} hrabar i zadrt do ivice ludila. Da se nikoga ne pla{i, pokazao je recituju}i ratnohu{ka~ku zakletvu o Kosovu na Vidovdan pred visokim zvani~nicima Srbije i diplomatskim korom. Diki}eva jedinica potpuno kontroli{e jug Srbije, a postoje informacije da po njegovoj naredbi kopaju zlato po isto~nim i ju`nim dijelovima Srbije. Grad Ni{, gdje je Diki}evo sjedi{te, a koji je tranzit za {verc svih vrsta, po~ev od narkotika pa do bijelog roblja, ~etiri godine bio je bez na~elnika policije. Upravo u tom periodu porastao je uticaj generala Diki}a u ovom kraju jer je njegova @andarmerija kontrolisala kretanje “nelegalne robe”. Uprkos svim skandalima u kojima je bio glavni akter, Diki} se u posljednje vrijeme pominjao i kao kandidat za direktora policije i to kao izbor premijera Ivice Da~i}a. Me|utim, srpska policija prije desetak dana kona~no je dobila direktora - Milorada Veljovi}a, koji se na toj funkciji nalazi od 2006. godine. Na taj na~in okon~ana je tromjese~na drama oko izbora prvog policajca u Srbiji. Ina~e, vi{e od godinu dana odga|ano je raspisivanje konkursa, a odugovla~enje izbora direktora doprinijelo je rasplamsavanju sukoba u ve} podijeljenoj srpskoj policiji. Najzaslu`niji za Veljovi}ev reizbor je, kako tvrdi dobro upu}eni izvor, Rodoljub Milovi}, na~elnik UKP-a. Zanimljivo je da javnost nikada nije saznala ko su bila dvojica kandidata koji su sa Veljovi}em u{li u naju`i izbor za izbor direktora. Upu}eni izvori tvrde da je prvi za petama Veljovi}u bio Dragan Terzi}, na~elnik Policijske uprave u Novom Pazaru, ina~e Veljovi}ev pomo}nik i dobar saradnika. Me|utim, izbor direktora na zatvorenoj sjednici Vlade Srbije govori da je zapravo Veljovi} bio izbor Aleksandra Vu~i}a, koji se najvi{e pita kada je rije~ o kadrovskim rje{enjima u bezbjednosnim strukturama. ^I[]ENJE ^I[]ENJE POLICIJSKIH POLICIJSKIH REDOVA REDOVA

Milorad Milorad Veljovi}, Veljovi}, novoizabrani novoizabrani direktor direktor srbijanske srbijanske policije, policije, tra`i tra`i da da se se istraga istraga protiv protiv Diki}a Diki}a izvede izvede do do kraja kraja

General Bratislav Diki}

DIKI]I MORAJU NA SASLU[ANJE
I pored ~vrstih veza sa ministrom Ivicom Da~i}em, komandant @andarmerije i njegov brat mora}e biti saslu{ani 40

Veljovi}, ukoliko `eli uspje{an mandat, mora}e o~istiti svoje redove. Me|u onima koji zaslu`uju poja~anu pa`nju svakako je general Diki}, zbog kojeg je, kako tvrde upu}eni, Veljovi} uveo nova pravila pona{anja. Naime, ~lanovi kolegijuma, me|u kojima je Diki}, ~etvrtkom na sastanke vi{e ne dolaze sa pi{toljem i mobitelom. Upu}eni tvrde da direktora Veljovi}a ~eka gomila poslova zbog kojih mnogima nije na pamet palo da se kandiduju za direktorske funkciju. Pored istraga o velikim korupciona{kim aferama, me|u kojima su provjere 24 sporne privatizacije na kojima insistira EU, tu je i istraga o vezama Ivice Da~i}a i njegovih saradnika s klanom Darka [ari}a. Na listi prioriteta svakako se nalazi i hap{enje Darka [ari}a. Pitanje je koliko }e mu u svemu tome na putu stajati general Diki}, koji je nakon pokrenute istrage promijenio bezbjednosna pravila pona{anja. Naime, Diki} je odmah po povratku sa slu`benog puta iz Njema~ke izdao neformalni nalog posebnoj, antiteroristi~koj jedinici u okviru @andarmerije da podigne nivo gotovosti na najvi{i nivo. @andarmi su poja~ali i obezbje|enje zgrade u kojoj Diki} `ivi. Zbog svega navedenog spekuli{e se da Diki} namjerava da pru`i otpor ukoliko ga Da~i} i Veljovi} budu htjeli uhapsiti. Generala Diki}a je na prelazu granice iz Ma|arske u Srbiju, po povratku sa slu`benog puta, sa~ekalo sedam d`ipova sa pripadnicima njegove @andarmerije koji su ga obezbje|ivali do Beograda. Nakon ovog “incidenta” Ivica Da~i}, ministar policije, sugerisao je da u slu~aju Diki} {to prije treba “spustiti loptu” ali da istragu protiv njega treba provesti do kraja...
SLOBODNA BOSNA I 21.3.2013.

EVROPA, ODMAH EK UVODI NOVE Yamina Benguigui želi da se u po MJERE PROTIV poštovanju prava žena, čime bi z AGRESIVNIH REKLAMA mogle biti isključene iz Organiza
Evropska komisija je najavila niz mjera kojima `eli zaustaviti agresivne reklame u EU kao {to su la`ne “besplatne” ponude ili reklame koje namame kupca proizvodom koji ne postoji pa mu se ponudi skuplji. Pet godina nakon {to je stupila na snagu direktiva o nefer reklamiranju, Komisija je najavila da }e oja~ati propise kako bi pove}ala povjerenje gra|ana u kupnju u drugim ~lanicama EU-a. Kupovinom preko interneta, koja pokriva druga tr`i{ta EU-a, potro{a~i bi mogli birati izme|u 16 puta vi{e proizvoda, ali 60% ljudi i dalje ne koristi tu mogu}nost.

BORBA BORBA ZA ZA @ENSKA @ENSKA PRAVA PRAVA U U FRANKOFONSKIM FRANKOFONSKIM ZEMLJAMA ZEMLJAMA

Yamina Yamina Benguigui, Benguigui, francuska francuska ministrica ministrica za za frankofoniju, frankofoniju, `eli `eli da da pitanje pitanje prava prava `ena `ena postane postane glavna glavna tema tema predstoje}eg predstoje}eg Samita Samita Frankofonije Frankofonije koji koji }e }e se se odr`ati odr`ati u u Dakaru Dakaru 2014. 2014. godine godine

SREDSTVA ZA HRVATSKU NAKON ULASKA U EU
Prema nedavno objavljenom prijedlogu Evropske komisije dopune bud`eta Evropske unije za 2013., koji uzima u obzir hrvatski ulazak od 1. jula, Hrvatska }e za prvih {est mjeseci ~lanstva imati 655,1 milion eura u obavezama, a 374 miliona u pla}anjima

Forum žena frankofona okupio je u Parizu sredinom sedmice nekoliko stotina učesnica iz sedamdesetak država članica međunarodne organizacije Frankofona u kojoj BiH od 2010. godine ima status promatrača

Y
Libor Rou~ek 42

amina Benguigui, francuska ministrica za frankofoniju, inicirala je odr`avanje Foruma `ena frankofona u Parizu 20. marta, na me|unarodni dan frankofonije, ~ime je po prvi put pitanje prava `ena otvoreno unutar me|unarodne organizacije Frankofona. U svijetu danas ima 120 miliona `ena frankofona, a predvi|a se da }e ih do 2050. biti 350 miliona. Prostor frankofonije obuhvata 77 zemalja

koje pored jezika ve`e i sistem vrijednosti temeljen na po{tivanju ljudskih prava i demokratiji. Postoje, me|utim, velike razlike izme|u tih zemalja - me|u brojnim ~lanicama prava `ena se ne po{tuju. Posebno uznemiruje situacija nakon arapskog prolje}a, recimo, porast nasilja nad `enama u Egiptu, u ratnim zonama, Libiji, Siriji, masovna silovanja u Kongu. Ministrica Benguigui kazala je u razgovoru sa
SLOBODNA BOSNA I 21.3.2013.

povelju OIF-a unese član o zemlje koje ta prava ne poštuju acije
sebe dovela u situaciju da bude isklju~ena iz Organizacije”, kazala je Yamina Benguigui. Zanimljivo je da je na Forumu spomenuta i na{a zemlja, ta~nije strahote koje su `ene u BiH do`ivjele tokom rata. Ministrica Benguigui je, ina~e, prije ulaska u francusku vladu, bila anga`irana redateljka ~iji su dokumentarci o imigraciji, nasilje nad `enama i nejednakosti, u vi{e navrata osvajali nagrade. Porijeklom Al`irka, a po ro|enju Francuskinja, izabrana je za vije}nicu 20. arondismana prije pet godina, te potom imenovana za zamjenicu gradona~elnika Pariza Bertranda Delanoe, zadu`enu za ljudska prava i borbe protiv diskriminacije. U vrijeme predsjedni~ke kampanje bila je me|u onima koju su poru~ivali {efu dr`ave da treba uzeti u obzir i glasove imigrantskih `ena. Francuska je proteklih decenija poduzela krupne korake, a bila je i vrlo aktivna na me|unarodnom planu kada je u pitanju za{tita prava `ena i borba protiv nasilja. Izme|u ostalog, doprinijela je izglasavanju rezolucija Vije}a sigurnosti kojima se pozivaju dr`ave da osiguraju ve}u za{titu `ena tokom sukoba i sna`nije u~e{}e `ena u pregovorima o miru. Francuska je, od 2006. godine, zajedno sa Nizozemskom, bila za~etnica rezolucije Generalne skup{tine UN-a o intenziviranju napora za uklanjanje svih oblika nasilja nad `enama, a u~estvovala je i u izradi konvencije Vije}a Evrope za prevenciju i borbu protiv nasilja nad `enama i porodi~nog nasilja i bila jedna od prvih zemalja potpisnica maja 2011. godine. Danas u francuskoj vladi ima isto toliko `ena koliko i mu{karaca, a postoji i ministarstvo za `ene. Zanimljivo je da su glavni kandidati i na lokalnim izborima u Parizu `ene. (D. Savi})
Muzej Quai Branly

za bud`et Unije. Prijedlog Komisije trebaju prihvatiti Vije}e EU-a i Evropski parlament. Izvjestitelj Evropskog parlamenta za Hrvatsku Libor Rou~ek nedavno je izjavio da je Hrvatska dobro pripremljena za ulazak u EU te da }e posljednji izvje{taj o njenoj spremnosti za ulazak u Uniju biti pozitivan.

DOGOVOR O JEDINSTVENOM NADZORU BANAKA
Irsko predsjedni{tvo i pregovara~i Evropskog parlamenta (EP) postigli su politi~ki dogovor o jedinstvenom nadzoru banaka. Ministri finansija zemalja ~lanica EU-a su krajem pro{le godine do{li do na~elnog dogovora o jedinstvenom nadzoru banaka i na temelju toga dogovora vo|eni su i pregovori s EP-om. Pod jedinstvenim nadzorom ne}e biti samo banke iz eurozone nego iz drugih zemalja koje `ele sudjelovati u tom mehanizmu. Sistem jedinstvenog nadzora trebao bi postati operativan od 1. marta 2014. godine, a uspostava jedinstvenog nadzornog mehanizma osnovni je preduvjet za dokapitalizaciju banaka iz Evropskog stabilizacijskog mehanizma, fonda za finansijsku pomo} zemljama ~lanicama.

U EU POSTOJI OKO 3.600 KRIMINALNIH GRUPA
Evropski policijski ured Evropol objavio je da u EU trenutno djeluje oko 3.600 organiziranih kriminalnih grupa. Najaktivniji su me|unarodni krijum~ari droge, a pojavili su se i novi oblici kriminala povezani s ekonomskom krizom i internetom. Neka vrsta novih organiziranih kriminalnih grupa djeluju u vi{e zemlja i kriminalnih sektora. Dr`ave ~lanice EU-a trebale bi, prema Europolu, napore usmjeriti na nekoliko podru~ja, kao {to su suzbijanje ilegalne imigracije, trgovina ljudima, krijum~arenje proizvoda lo{ije kvalitete {tetnih za javno zdravlje i sigurnost, uklju~uju}i prehrambene i medicinske proizvode, proizvodnja sinteti~kih droga i krijum~arenje raznih vrsta droga, kiberneti~ki kriminal te pranje novca.

grupom novinara iz desetak zemalja, me|u kojima smo i mi bili, kako bi `eljela da pitanje prava `ena postane glavna tema predstoje}eg Samita Frankofonije koji }e se odr`ati u Dakru 2014. godine. Na Forumu koji se odr`ava na me|unarodni dan frankofonije, a koji }e zatvoriti francuski predsjednik Francois Holande, u~e{}e je najavilo preko 400 stotine `ena, da bi se pred samo njegovo odr`avanje ovaj broj popeo na 750, me|u kojima su i tri predstavnice iz BiH. Odr`avanje Foruma je, naime, inicijalna ta~ka koja bi vodila ka tome da se frankofonske zemlje obave`u da }e voditi brigu o pravima `ena. “Zala`em se za to da se u povelju OIF-a unese ~lan o po{tovanju prava `ena. Time bi se postiglo da u slu~aju da ga neke od zemalja ~lanica ne po{tuje,
21.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

43

BUSINESS

Priredio: ASIM METILJEVI]

Premijer Nik{i} blokirao pomo} Svjetske banke Evropski sud uva`io `albu Ljubljanske banke Propao jo{ jedan tender za prodaju “Hidrogradnje” Rast privatnih depozita gra|ana BiH
BLOKIRANA BLOKIRANA POMO] POMO] SVJETSKE SVJETSKE BANKE BANKE
Premijer Premijer Vlade Vlade FBiH FBiH Nermin Nermin NIk{i} NIk{i} zatra`io zatra`io je je od od Svjetske Svjetske banke banke da da “do “do daljnjeg” daljnjeg” ne ne realizira realizira pomo} pomo} malim malim ii srednjim srednjim preduze}ima preduze}ima vrijednu vrijednu 110 110 miliona miliona KM KM

Spor štediša i Ljubljanske banke potrajat će dvije godine!
Evropski sud za ljudska prava u Strazburu prihvatio je `albu Slovenije na prvostepenu presudu u kojoj je progla{ena odgovornom za staru deviznu {tednju Ljubljanske banke Sarajevo pa }e o tom slu~aju kona~nu rije~ dati Veliko vije}e ovog Suda. Prvostepenom presudom Evropskog suda za ljudska prava, objavljenom 6. novembra 2012. godine, Sloveniji je nalo`eno da dr`avljanima BiH Emini Ali{i} i A zizu Sad`aku, starim {tedi{ama Ljubljanske banke, isplati po 4.000 eura na ime naknade za nematerijalnu {tetu te nadoknadi sudske tro{kove. Uz to, sud je od Slovenije zatra`io da u roku od {est mjeseci od prvostepene presude prihvati sistemske mjere za isplatu vi{e od 8.000 sli~nih slu~ajeva {tedi{a u BiH, na isti na~in kako je to bilo omogu}eno {tedi{ama Ljubljanske banke u njenim podru`nicama u Sloveniji, jer je rije~ o tzv. pilot-presudi. Slovenija se na prvostepenu presudu `alila u predvi|enom tromjese~nom roku, navode}i da njome nisu pravilno utvr|ene ~injenice. Slovenija tvrdi da devize starih deviznih {tedi{a Ljubljanske banke Sarajevo nisu zavr{ile u Sloveniji te da prvostepena presuda, kojom je odgovornost za neispla}enu {tednju pripisana Sloveniji, odudara od dosada{nje prakse Evropskog suda za ljudska prava u sli~nim slu~ajevima. Osnovna teza Slovenije je da je za staru deviznu {tednju jam~ila biv{a Jugoslavija, da se radi o sukcesijskom pitanju i da bi obveze prema {tedi{ama morale preuzeti dr`ave nastale raspadom Jugoslavije. Kona~na presuda Velikog vije}a Evropskog suda o slu~aju {tedi{a Ljubljanske banke Sarajevo, prema dosada{njem iskustvu iz sli~nih slu~ajeva, mogla bi biti poznata za dvije godine, ocijenilo je slovensko ministarstvo vanjskih poslova.
SLOBODNA BOSNA I 21.3.2013.

Privreda plaća ceh međustranačkog obračuna
Program pomo}i Svjetske banke malim i srednjim preduze}ima BiH, vrijedan 110 miliona KM, skoro pune dvije godine nije realiziran zbog jednostranog raskida kreditnog aran`mana BiH s MMF-om. U me|uvremenu, BiH je sklopila novi stand by aran`man s MMF-om, ali se ispred programa Svjetske banke pojavila nova prepreka - slu`beni zahtjev federalnog premijera Nermina Nik{i}a upu}en Svjetskoj banci da se program suspendira “do daljnjeg” zbog njegove sumnje da bi novac namijenjen malim i srednjim preduze}ima mogao biti zloupotrijebljen! Novac Svjetske banke namijenjen malim i srednjim preduze}ima ve} je trebao le}i na ra~un ovla{tene Agencije OdRaz, ~iji je osniva~ i vlasnik Vlada Federacije BiH, i ~iji je Upravni odbor sastavljen isklju~ivo od federalnih ministara (poljoprivrede, obrta, raseljenih lica, itd.) izabranih “po funciji”. Slu~aj je namjestio da se me|u izabranim ~lanovima Upravnog odbora Agencije “OdRaz” ne nalazi ni jedan ministar iz SDP-a. I to je bio jedini razlog zbog kojeg je premijer Nik{i} zatra`io od Svjetske banke da obustavi realizaciju odobrene pomo}i, ~ime je svoje kolege, federalne ministre anga`irane u
44

Upravnom odboru spomenute Agencije, unaprijed optu`io za zloupotrebu i nesavjesno upravljanje kreditnim sredstvima Svjetske banke. Osim kompromitacije svojih kolegafederalnih ministara, premijer Nik{i} je u o~ima Svjetske banke kompromitirao i cijeli bankarski sistem BiH. Naime, program pomo}i Svjetske banke u operativnom dijelu realizira se isklju~ivo preko komercijalnih banaka koje, bez obzira na izvor novca, po{tuju standardnu kreditnu proceduru, {to prakti~no zna~i da nijedno malo ili srednje preduze}e ne mo`e dobiti kredit mimo standardnih kriterija koje primjenjuju sve komercijalne banke. Pored ostalog, svi kreditni plasmani moraju biti adekvatno obezbije|eni kao i kod bilo kojih drugih kreditnih linija. Pomo} Svjetske banke namijenjena malim i srednjim preduze}ima blokirana je zbog dnevnopoliti~kih interesa SDP-a i njihovog premijera Nik{i}a, koji je i na ovaj, politi~ki rizi~an a za privredu krajnje {tetan na~in, `elio pokazati me|unarodnoj zajednici da ni{ta u Federaciji BiH ne}e i ne mo`e funkcionirati dok se na zavr{i davno zapo~eta rekonstrukcija izvr{ne vlasti.

“Hidrogradnja” ponovo bez kupca
Propao je jo{ jedan poku{aj Vlade Federacije BiH da makar i u bescjenje proda dr`avni kapital (67 posto) u Hidrogradnji, najve}oj gra|evinskoj kompaniji u BiH. Do nazna~enog roka nije pristigla niti jedna ponuda za preuzimanje Hidrogradnje, mada su potencija~lni investitori imali (jo{ jednu) priliku da najve}e gra|evinsko preduze}e u BiH preuzmu metodom slobodne pogodbe, dakle za minimalan iznos novca. Privatizacija preduze}a metodom “slobodne pogodbe” primjenjuje se u krajnjoj nu`di kada se iscrpe sve druge zakonom predvi|ene mogu}nosti prodaje dr`avnog kapitala, kao {to je, primjerice, aukcija, koja podrazumijeva javno nadmetanje vi{e zainteresiranih investitora za preuzimanje nekog preduze}a. Metoda “slobodne pogodbe” ili “daj {ta da{” primjenjuje se kod privatizacije preduze}a optere}enih prekomjernim brojem radnika i dugovima nastalim u ranijem razdoblju i, naravno, onih preduze}a ~ija tr`i{na perspektiva nije pretjerano blistava. Sarajevska Hidrogradnja predstavlja tipski primjer takvog preduze}a: ima 811 uposlenih radnika, vu~e nagomilani dug i prema uposlenim radnicima i prema dr`avnih fondovima i dobavlja~ima, i povrh svega ima malo {anse da se nametne na lokalnom gra|evinskom tr`i{tu koje je {irom otvorilo vrata za prodor inostranih gra|evinskih kompanija. Izgradnja autoceste 5C bila je povijesna prilika za lokalnu gra|evinsku operative da se osovi na noge, da se modernizira i

PROPALA PRODAJA
Investitori nisu pokazali interes za preuzimanje Hidrogradnje

stekne potrebne reference za kasniji izlazak na me|unarodno tr`i{te, ali ta je prilika barem za sada nepovratno pro{la. Lokalna gra|evinska operativa uglavnom je svedena na jeftine podizvo|a~e najbanalnijih poslova za inostrane poslo-

davce. Ako nema investitora koji su zainteresirani da Hidrogradnju preuzmu u jeku ekspanzije cestrogradnje u BiH, onda ih pogotovo ne}e biti nakon dovr{etka izgradnje najve}eg infrastrukturnog projekta u povijesti BiH.

Štednja građana BiH 7,8 milijardi KM
Privatni depoziti gra|ana BiH u komercijalnim bankama kontinuirano rastu po visokim stopama u rasponu od 10 do 15 posto godi{nje. Od januara 2010. do januara 2013. godine, {tednja stanovni{tva BiH uve}ana je za oko 2,2 milijarde KM, sa 5,6 na trenutnih 7,8 milijardi KM. Najmanji rast, od “svega” 400 miliona KM godi{nje, registriran je u razdoblju od januara 2011. do januara 2012. godine, no godinu ranije i godinu kasnije registriran je rast od po 900 miliona KM godi{nje.
21.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

45

BOSNA SREBRENA

46

SLOBODNA BOSNA I 21.3.2013.

OD STOLJE]A ^ERNAESTOG

Predsjednik Republike Hrvatske IVO JOSIPOVIĆ godinama je inzistirao na posjeti KRALJEVOJ SUTJESCI, jednom od najvažnijih mjesta u historiji BiH; reporteri SB pratili su hrvatskog predsjednika tokom njegove posjete samostanu i crkvi koje je napustio oduševljen nakon što je vidio blago koje franjevci brižno čuvaju u svojim odajama

IZ KRALJEVE SUTJESKE SVIJETU
Ivo Josipovi} u posjet kraljevskom mjestu stigao i na poziv Ivice [ari}a i poru~io: franjevci u Bosni stolje}ima ~uvaju ono {to je su{tina ujedinjene Europe

Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILI^I]

“Predsjedni~e, zasvirajte nam orgulje“, zamolio je Ivica [ari}, prvak sarajevske opere i ministar kulture i sporta u Vladi Sarajevskog kantona, hrvatskog predsjednika Ivu Josipovi}a. Nakon kratkog ne}kanja, Josipovi} je pristao, zasvirao je na orguljama koje je 1909. godine izradila firma M. Heferer iz Zagreba i dopremila ih u crkvu Svetog Ivana Krstitelja u Kraljevoj Sutjesci, mjestu gdje je [ari} ro|en. Kratki koncert hrvatskog predsjednika izazvao je odu{evljenje prisutnih, prije svega fratara iz sredi{nje Bosne koji u jednom od njihova tri najzna~ajnija samostana u BiH obitavaju od 14. stolje}a. Hrvatski je predsjednik vjerovatno najvi{i inozemni du`nosnik koji je obi{ao samostan i crkvu. “Ovi na{i uglavnom dolaze prije izbora“, kazuju nam uz smijeh franjevci.

iz njegove rodne Kraljeve Sutjeske vodila na pozornice {irom svijeta. “Ovo je Josipovi}eva privatna posjeta na kojoj je dugo inzistirao“, ka`e nam [ari}. “Čuo je mnogo o ovom mjestu i njegovoj va`nosti i tra`io je da prvom prilikom kada bude dolazio u BiH obi|e samostan i Crkvu.

Iskoristio je ovaj posjet i sretni smo zbog toga, njegov dolazak i pomo} koju Hrvatska daje u o~uvanju samostana mnogo nam zna~i.“ Doma}ini Josipovi}u u obilasku crkve i samostana, pored [ari}a, bili su gvardijan Zoran Jakovi} i glavni vikar provincije Bosne Srebrene fra Marijan Karaula. Hrvatskog su predsjednika upoznali su prebogatim fondom samostanske biblioteke i muzeja. Hrvatski je predsjednik posebno bio odu{evljen posjetom muzejskoj zbirci samostana u kojoj se ~uvaju artefakti iznimne kulturne i historijske vrijednosti. Brojni arhivski dokumenti, dragocjene stare knjige, zbirka slika, te kovinski i tekstilni predmeti umjetni~koga obrta. Najstarija i vjerojatno najvrednija slika jest Poklon kraljeva — Krist pada pod kri`em iz 15. stolje}a, slikana s obje strane na dasci presvu~enoj platnom. Samostanska riznica obiluje kovinskim i tekstilnim predmetima prakti~ne primjene. U njoj se nalazi tridesetak umjetni~ki vrijednih kale`a. Najstariji su kasnogoti~ki, od kojih je jedan datiran u 1416. godinu. Samostanski je arhiv bogat gra|om za izu~avanje crkvene i kulturne povijesti. U njemu se ~uvaju mati~ne knjige od 1641. godine (najstarije u BiH), brojni rukopisi i kronike. Mno{tvo je pisanih dokumenata od 15. do 19. stolje}a, me|u kojima je posebno va`na Darovnica kralja Matija{a Korvina iz 1481., a koja se odnosi na Bosnu i Dalmaciju. Knji`nica samostana po fondu starih knjiga ide u red

SVIRAJTE TO ZAJEDNO
Josipovi}, akademski obrazovani muzi~ar, i Ivica [ari} dugogodi{nji su prijatelji, bliski suradnici. Povezuje ih zajedni~ka ljubav prema muzici koja je [ari}a upravo
21.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

DVA MAESTRA
Na nagovor Ivice [ari}a hrvatski predsjednik zasvirao je na stolje}e starim orguljama 47

BOSNA SREBRENA

DRAG, VISOKI GOST
U Kraljevu Sutjesku Ivo Josipovi} stigao je nakon vi{emjese~nog inzistiranja; posjetio je samostan i crkvu, nacionalni spomenik BiH, razgovarao sa franjevcima iz Sredi{nje Bosne i delegacijom lokalnih hrvatskih predstavnika koji su ga upoznali sa svojim svakodnevnim problemima

najvrednijih i najzanimljivijih u BiH. Muzejski dio knji`nice, s raritetnim izdanjima, broji 4.770 svezaka, dok je ukupan broj knjiga iznad 11 hiljada.

BORBA ZA OPSTANAK
“Sretan sam {to franjevci ~uvaju i njeguju tu vi{estoljetnu tradiciju u Bosni i Hercegovini, to je zajedni~ka ba{tina cijele Evrope koja je locirana u BiH, u franjeva~kom samostanu“, rekao nam je nakon posjeta Josipovi}. Kazao je kako je impresioniran blagom koje se ~uva u samostanskim muzejskim prostorima, ali i onim {to fratri stolje}ima rade u na{oj zemlji. “Prvi put sam u Kraljevoj Sutjesci i impresioniran sam vrijedno{}u i zna~ajem
48

ba{tine koja se ovdje nalazi. Drago mi je da hrvatska Vlada poma`e, znamo da su uz takvu pomo} neke vrlo vrijedne knjige odavde restaurirane i koristim i ovu priliku da zahvalim franjevcima {to rade na dobrobit BiH, na dobrobit crkve i na dobrobit evropske kulture.“ U knjizi utisaka Josipovi} je napisao da su fratri stolje}ima ~uvali ne samo vjeru nego i kulturu. Na{oj generaciji, zapisao je, valja zahvaliti na sa~uvanom blagu i pomo}i da se rad na ~uvanju ba{tine nastavi. U samostanu su ga predstavnici Hrvata u op{tinama srednje Bosne upoznali sa klju~nim problemima lokalnog stanovni{tva. Mato Zovko, na~elnik op{tine @ep~e, razgovor sa Josipovi}em iskoristio

je da pozove privrednike iz Hrvatske da svoje poslove pokrenu u ovom dijelu BiH. “Nezaposlenost je goru}i problem i u Kaknju, Zenici, u Vare{u je uz to izra`en i problem povratka, odnosno ostanka stanovni{tva. Mi Hrvati borimo se da nas ovdje uop}e bude”, naglasio je Zovko. “Ovaj posjet je iznimno zna~ajan za nas fratre koji radimo na njegovanju kulture i tradicije ovog kraja. Nadamo se da }e Hrvatska i dalje pomagati jer blago koje ~uvamo va`no je ne samo za fratre i Bosnu nego i za cijelu Evropu“, rekao je gvardijan Zoran Jakovi} podsjetiv{i da je hrvatska Vlada itekako pomogla u restauraciji vrijednih knjiga sa~uvanih u samostanu, nacionalnom spomeniku BiH.
SLOBODNA BOSNA I 21.3.2013.

RED KOJI JE MIJENJAO SVIJET

Nasljednik Josepa Ratzingera na mjestu poglavara Katoličke crkve odnedavno je JORGE MARIO BERGOGLIO, prvi papa isusovac; reporteri SB posjetili su župu u kojoj obitavaju jedina tri pripadnika ovog neobičnog reda koji je iznimno važan i za historiju, nauku i obrazovanje u našoj zemlji
Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILI^I]

re{imir Djakovi}, Mato Ani} i Luka Lu~i}. Njihova vam imena, vjerojatno, na prvi pogled ne zna~e ni{ta. No, odnedavno se u Sarajevu za njih trojicu raspituju gotovo svi. Kre{imir, Mato i Luka jedina su trojica isusovaca u BiH, pripadnika katoli~kog reda jezuita koji je u `i`u interesiranja javnosti ovih dana dospio nakon {to je jedan isusovac imenovan za papu. Rije~ je, dakako, o argentinskom sve}eniku Mariu Bergogliu koji je uzeo ime Franjo i koji pripada ovom, izuzetno zanimljivom i uticajnom crkvenom redu, redu kome su donedavno u Vatikanu zamjerali {to u teologiji tra`e smisao i put po vlastitoj savjesti zahtijevaju}i od njih da se priklone utvr|enim doktrinama Crkve.

K

ENIGMA JEZUITSKOG REDA
Sve do nedavnog imenovanja Bergoglia za Papu niti jedan isusovac nije bio izabran za pontifeksa maksimusa, tome nikada nije bio ni blizu ~ak i kada je u`ivao veliko po{tovanje Crkve i vatikanske Kurije. Stru~njaci tu historijsku ~injenicu pripisuju njihovoj naobrazbi, tvrde naime da su po vokaciji i obrazovanju intelektualci skloni da misle svojom glavom, {to je do sada izazivalo nepovjerenje i podozrenje autoritarne crkvene organizacije. Me|utim, danas se smatra kako je crkva u dubokoj krizi i da je ba{ takva promi{ljenost njoj veoma potrebna. Me|utim, ono {to je jo{ uvijek nepoznanica jeste kako }e i na koji na~in novoimenovani papa pomo}i reformi crkve kao pripadnik najuticajnijeg katoli~kog reda koji je, iako najmanje zatvoren prema
50

DRUŽBA ISUSOVA U BiH
SLOBODNA BOSNA I 21.3.2013.

JEZUITI SVETOG IGNACIJA

Isusovci su red koji je reformirao crkvu, promovirao nauku i obrazovanje; danas ih u BiH `ive tek trojica
21.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

51

RED KOJI JE MIJENJAO SVIJET
SARAJEVSKA @UPA
Isusovci ve} godinama u naselju Grbavica poku{avaju izgraditi crkvu svojim vjernicima

javnosti u odnosu na druge redove, stolje}ima bio enigma ne samo za javnost ve} ~esto i samoj Svetoj stolici. Smatra se da u vi{e od stotinu dr`ava svijeta, u oko 2.000 redovni~kih ku}a, danas ima 20.000 pripadnika ovog mu{kog katoli~kog reda koji promovi{e skromnost, ~ednost i poslu{nost koriste}i geslo Ad Majorem Dei Gloriam - Sve na ve}u slavu Bo`ju. “Vjerova}u da je bijelo {to vidim crno ako hijerarhija Crkve tako odredi”, pisao je {panski vitez iz Baskije Ignacio Loyola, koji je Dru`bu Isusovu osnovao 1539. kao odgovor na reformaciju koja se {irila Evropom. Red je ve} poslije godinu dana obezbijedio priznavanje tada{njeg rimskog pape Pavla Tre}eg, postaju}i veoma uticajan, dok su njegovi pripadnici bili izuzetno politi~ki aktivni {irom Evrope. Bili su anga`irani u rje{avanju va`nih politi~kih problema, odlazili su u `ari{ta kriza, ali i u misionarstva. Iz nekih od njih u Evropu su donijeli vanilu i druge za~ine. Isusovci su poznati i po svojoj ulozi tokom {panske inkvizicije. Iako, suprotno ra{irenom mi{ljenju, nisu bili njeni osniva~i 1480. godine jer su to bili dominikanci, bili su veoma aktivni sve do raspu{tanja suda Svetog ureda inkvizicije 1834. godine. Neki su im se divili, drugi strahovali od njihove discipline. Papa Klement ^etrnaesti ih ukida 1773. godine, ali ih 1814. papa Pio Sedmi ponovo uspostavlja. Vrhovni poglavar reda je vrhovni general sa sjedi{tem u Rimu. Mo`da je i zato Napoleon svojevremeno govorio da su oni “vojna organizacija, a ne crkveni red” jer je njihov cilj da steknu mo} kontrole nad cijelim svijetom kojim }e vladati jedan ~ovjek, “crni papa, glavni general jezuita”.

okviru “katoli~ke obnove” oduvijek bili anga`irani u {kolstvu i prosvjetiteljstvu. ”Prvi vrhbosanski nadbiskup Josip Stadler, on je bio isusovac. Kada je postao nadbiskup, zamolio je isusovce da do|u u Travnik i da preuzmu sjemeni{te, da preuzmu gimnazijalce koje }e voditi”, ka`e nam pater Kre{imir Djakovi}, `upnik sarajevske `upe nazvane po osniva~u ovoga reda. “Isto tako”, nastavlja Djakovi}, ”pozvao je i bogoslove da preuzmu bogosloviju i do{li su 1892. godine u Travnik. Preuzeli su prvo sjemeni{te a onda i bogosloviju. Kada je okon~ana gradnja zgrade bogoslovije u Sarajevu, tamo su se i preselili.” Isusovci su travni~ko sjemeni{te vodili sve do kraja Drugog svjetskog rata. Nakon rata partizanske ih vlasti tjeraju iz tog grada u koji se vi{e nikada nisu vratili. ”Nakon rata djelovali su u bogosloviji, bili su profesori, bili su duhovnici bogoslovima i djelovali sve do mo`da unazad dvadesetak godina. Vodili su, pogotovo u Hrvatskoj, sve zna~ajnije gimnazije, pa su tako osnovali i hrvatsko sveu~ili{te 1660. godine”, podsje}a Djakovi}. Sveu~ili{te u Hrvatskoj osnovano je na tragu onoga {to su isusovci

u Evropi radili od svoga osnivanja. Tako, recimo, krajem 16. stolje}a dobijaju sopstveno Gregorijansko sveu~ili{te a samo stolje}e kasnije po Evropi postoji vi{e od 500 jezuitskih {kola. Kako stolje}ima, tako i danas, okrenuti su nauci i obrazovanju. Njihov doprinos nauci je nesumnjiv jo{ od vremena Galilea Galileja. Prvi su izumili `ivu kod mjerenja temperature, otkrili pojave vezane za razbijanje boja kroz prizmu, postavili diferencijalni ra~un, izumili dijapozitiv... Tokom 17. i 18. stolje}a veliki broj evropskih intelektualaca poha|ao je neki od njihovih zavoda. Mislilaca poput Ru|era Bo{kovi}a, Molierea, Descartesa, Montesquieua, Balzaca, Voltairea... “Isusovci i danas po svijetu vode poznata sveu~ili{ta, posebno u Americi“, ponosno }e Djakovi}. “Recimo u Tokiju jedno od najpoznatijih sveu~ili{ta vode isusovci. Zove se Sofia, dakle, znanost, mudrost. Isusovci su poznati i po tome {to, za razliku od drugih redovnika, osim tri zavjeta koji svi pola`u, dakle, poslu{nost, ~isto}a i siroma{tvo, pola`u i ~etvrti zavjet. To je poseban zavjet papi koji ih svakog trenutka mo`e poslati kamo PATER KRE[IMIR DJAKOVI]
Isusovci su oduvijek bili ljudi od nauke i obrazovanja

PROTJERANI IZ TRAVNIKA
Isusovci u BiH, ta~nije, u Sarajevu, gdje njih trojica u naselju Grbavica, odmah pored istoimenog stadiona vode `upu Svetog Ignacija, ba{ i ne vole da ih se naziva jezuitima. Oni su, ka`u, isusovci, sve}enici koji su i u na{oj zemlji, kao i u
52
SLOBODNA BOSNA I 21.3.2013.

JEZUITI SVETOG IGNACIJA
ho}e, kamo vidi da je potreba. I oni su spremni po}i.“ A po tom zavjetu papi postao je ~uven i jedan od sve}enika s ovda{njih prostora, Franjo Ksaverski, porijeklom iz Hrvatske. “Bio je jedan od prvih drugova svetog Ignacija, on je kao misionar poslat prvo u Indiju pa zatim i u Japan. On je tamo radio dugo godina i namjeravao je u}i i u Kinu. Ta je zemlja, me|utim, bila zatvorena za strance i niko se nije usudio prevesti ga tamo la|om. Franjo je umro na jednom oto~i}u doslovce gledaju}i u obale Kine. Poslije Svetog Pavla Franjo Ksaverski je najve}i misionar u Katoli~koj crkvi”, poja{njava Djakovi}.

MISA U RADIONICI
Me|u isusovce mogu u}i samo oni koji su najmanje tri godine katolici. Oko tri ~etvrtine isusovaca su sve}enici, ali postoji i oko 2.000 jezuitske bra}e koji preuzimaju ove zavjete, ali nisu zare|eni kao i blizu 4.000 “skolasti~ara”, onih koji u~e za sve}enike. U BiH ih danas, kako rekosmo, ima samo trojica. “Prije rata je bila `upa blizu Vare{a, @upa preobra`enja Isusova, ali evo, nema nas vi{e, sve nas je manje. Pokrivamo tamo gdje je potrebnije, po Hrvatskoj i drugdje po svijetu. Ipak, prisutni smo i ovdje radimo koliko mo`emo i {to mo`emo.” A najvi{e poma`u starijima,

Pater Pater Djakovi} Djakovi} podsje}a podsje}a da da prvi prvi bh. bh. nadbiskup nadbiskup Josip Josip Stadler Stadler bio bio isusovac isusovac

OD OD JOSIPA JOSIPA DO DO KRE[IMIRA KRE[IMIRA

koji su ve}ina od oko 600 ljudi koji pripadaju njihovo `upi. Stisle su godine i siroma{tvo, pa se sve ~e{}e tra`i pomo} u hrani i novcu, nerijetko sti`e i molba da se nekome obezbijedi mjesto u stara~kom domu. “Mirovine su skromne, treba `ivjeti mjesec dana od tristotinjak maraka. Neima{tina je najve}i problem, a onda nemo}, starost. @upi pripadaju uglavnom stariji, ali ima i mla|ih. Imamo obitelj koja ima ~etvero djece i na to smo ponosni ali

U SVOJOJ VJERI, NA SVOJOJ ZEMLJI
@upa Svetog Ignacija danas okuplja oko {est stotina vjernika

takvi su ipak rijetki”, ka`e Djakovi}. Duhovna obnova njihov je najve}i anga`man pa u sklopu toga ve} godinama u Sarajevu poku{avaju izgraditi svoju crkvu. Sada su u ku}i koju su, ‘70-ih godina pro{log stolje}a, kupili od ~uvenog sarajevskog trka~a i automehani~ara Mire Nosseta. Mise odr`avaju u prostoriji koja je nekada bila njegova radionica. Platili su Op}ini rentu i dobili pola od obe}anog novca za kupovinu zemlji{ta. ”Obe}ali su bili Federacija i Kanton Sarajevo da se za zemlji{te plati 236 tisu}a maraka. Federacija i Kanton su dogovorili da plate popola. Federacija je ispunila svoju obavezu, a Kanton jo{ uvijek nije. Čekamo ve} skoro dvije godine da ispune tu svoju obavezu”, ka`e Djakovi}, zaklju~uju}i: “Stalno inzistiramo na tome da se novac uplati. Moram kazati da nam je puno pomogao @ivko Budimir koji je urgirao da Federacija plati preuzeti obavezu. Nadamo se da }e to i Kanton u~initi. Ve} smo platitili rentu od 58 tisu}a maraka i sada ~ekamo po~etak radova. Dakle, potro{eno je skoro 300 tisu}a, a nismo ni{ta ni po~eli graditi. Velik je to novac za dana{nje vrijeme. A tek nas o~ekuje potraga za novcem koji }emo graditi. Ali volje u gradu ima, ljudi `ele pomo}i. Nacrti su gotovi i kada platimo zemlji{te dobi}emo gra|evinsku dozvolu. Izgradi}emo crkvu, uz Bo`ju pomo}.”

21.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

53

SARAJEVSKA (ANTI)RATNA “KOSA”

Autori, muzičari i akteri jedne od najpoznatijih bosanskohercegovačkih ratnih predstava, mjuzikla “KOSA“, okupili su se u Sarajevu nakon dvije decenije na inicijativu televizijskog reditelja i snimatelja SLAVIŠE MAŠIĆA; o teatru u ratu, sarajevskoj “Kosi“ i hrabrim, izvrsnim umjetnicima koji su je stvarali govore reditelj i koreograf SLAVKO PERVAN, idejni tvorac predstave SRÐAN JEVÐEVIĆ, glumica GORDANA BOBAN i SLAVIŠA MAŠIĆ
Pi{e: MAJA RADEVI]

MJUZIKL ZA OPSTANAK
Kosa je bila ~vrst dokaz da je umjetnost bitna ne samo na duhovnom, nego na egzistencijalnom nivou

“Knedla mi je u grlu stala... Obi~no nisam takav emotivac, ali eto... ovo ve~e je stvarno bilo posebno“, ka`e Sr|an Jev|evi}, frontmen Kultur Shocka, Sarajlija sa stalnom adresom u ameri~kom Seattleu, dok sabira utiske nakon susreta sa ekipom mjuzikla Kosa u sarajevskom Ateljeu Figure. Prije ne{to vi{e od dvadeset godina, ta~nije u novembru ratne 1992., predstava Kosa premijerno je izvedena na sceni

SVAKI DOLAZAK NA PREDSTAVU BIO JE ULAZNICA ZA SMRT - ALI I RECEPT ZA ŽIVOT
54
SLOBODNA BOSNA I 21.3.2013.

KOSA

20 GODINA POSLIJE

20 GODINA PREDSTAVE OTPORA
Foto: Zoran Le{i}

Kamernog teatra 55. Za one koji su je stvarali, u njoj aktivno u~estvovali ili pomagali u realizaciji, kao i za sarajevsku publiku, Kosa je bila i ostala vi{e od pozori{ne predstave. Najpoznatiji antiratni mjuzikl na svijetu, koji je na Broadwayu izvo|en jo{ davne 1968. godine, a desetak godina kasnije za`ivio u kultnom filmu Milo{a Formana, Kosa (Hair) je u ratno Sarajevo te 1992. “doputovala“ upravo zahvaljuju}i Jev|evi}evoj ideji.

SEBI^NOST I UTOPIJA
“Otkad znam za sebe imao sam `elju da radim Kosu, a te ‘92. bilo je ba{ nebulozno i ludo da to radimo. Ali eto, stvari su se
21.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

nekako poklopile i odlu~ili smo da se upustimo u tu avanturu, koliko god to i nama samima blesavo izgledalo. U tom momentu bilo je toliko mnogo ljudi u Sarajevu, izvrsnih muzi~ara, koji se nikad ne bi okupili da nije bilo te predstave“, pri~a Jev|evi}. Na Jev|evi}ev prijedlog, koreografije i re`ije prihvatio se Slavko Pervan, zajedno sa korediteljicom Ka}om Dori}. Muzi~ke aran`mane uradili su Amir Be{o Lejzi i Sr|an Jev|evi}, scenografiju Lada Pervan, a kostime Amela Vili}. “Nikada nisam `elio da imamo epitet ‘ratnog’ teatra. Mi nismo bili ratni teatar, niti smo `eljeli da ratujemo protiv nekoga.

Bili smo teatar u ratu, ljudi koji su izvan njihove volje gurnuti u takve okolnosti i nastojali smo da se izborimo i da ostanemo `ivi na jedini na~in koji smo znali — uz pomo} umjetnosti“, pri~a Slavko Pervan. “U to vrijeme planirao sam formirati muzi~ki teatar, a onda mi je Jev|evi} predlo`io da radimo Kosu. Moja prva reakcija bila je smijeh - pomislio sam da mi ne mo`emo postaviti jedan tako veliki mjuzikl u ratnom Sarajevu, da nemamo kapacitete za to... Ali onda sam po~eo razmi{ljati {ta bismo mogli izvu}i iz tog mjuzikla tako da sa~uvamo duh originalne predstave, a istovremeno da je prilagodimo na{oj situaciji. Zamolio sam Marka Ve{ovi}a da nam pomogne u adaptaciji i doradi teksta. U po~etku je odbijao, ali ja sam ga potkupljivao cigaretama i na kraju je pristao“, kroz smijeh se prisje}a Pervan. Vijetnamska pri~a tako je, uz Ve{ovi}evu pomo}, “za~injena“ autenti~nim sarajevskim ratnim haosom. Adaptacija teksta i probe trajale su oko {est mjeseci, prije nego {to je ekipa prvi put stala pred publiku. “Ni{ta nije te{ko kada se posvetite dobrim stvarima, ali bilo je su{tinski te{ko, zbog svega onoga {to nismo imali grijanja, struje, scenografije... Priprema samog teksta je potrajala dosta dugo; trebalo je trosatnu predstavu reducirati na sat vremena trajanja, a da se pri tome sa~uva integritet izvornog djela, {to je meni bilo izuzetno va`no. Osim toga, imali smo mali bend, a Kosa je pravljena za veliki simfonijski jazz orkestar. Bilo je tu pomije{anih stilova koliko ho}ete, ali eto, sve je nekako funkcioniralo jer je su{tina bila pogo|ena, poklopilo se i vrijeme i prostor...“, govori reditelj i koreograf Pervan. Probe su se odr`avale u Kamernom teatru 55: “Dolazili su sa svih strana, neki i pravo s prve linije fronta poput Lejzija, koji je kasnije izgubio oko... Neke je, opet, Caco vodio na kopanje rovova, pa su poslije kopanja dolazili na probe. Moja `ena Divna, koja je tada radila u Oslobo|enju, donosila nam je hljeb iz Oslobo|enja, da izlomimo i pojedemo na probi. K}erka Lada je radila scenografiju - kojom magijom je nabavila materijal i boje, ne znam... Pokojna Amela Vili} je {ila kostime od neke ko`e, koju je negdje prona{la... Tada{nji ministar policije Jusuf Pu{ina dao nam je jednom prilikom pet litara benzina za neki mali agregat koji smo nabavili. Na`alost, nismo do~ekali drugo jutro s tim benzinom i agregatom - neko ga je ukrao. To je valjda ona druga strana Sarajeva, koja je danas, na`alost, postala konstanta.“ Slavko Pervan ka`e da ve} 15 godina nije radio predstavu u Sarajevu. U ono vrijeme, kao i danas, najva`nije mu je bilo, kako ka`e, sa~uvati dostojanstvo: “Moj motiv tada je bio vrlo jednostavan: da
55

SARAJEVSKA (ANTI)RATNA “KOSA”
Foto: Milutin Stoj~evi} Foto: Zoran Le{i} Foto: Zoran Le{i} Slavko Pervan

Igor @eraji}

PREMIJERA PREMIJERA NA NA RATNOM RATNOM “MINUSU” “MINUSU”

Prvoj Prvoj izvedbi izvedbi Kose Kose u u Kamernom Kamernom teatru teatru 55 55 prisustvovali prisustvovali su su ii Zlatko Zlatko Lagumd`ija Lagumd`ija ii Haris Haris Silajd`i} Silajd`i} (sjede (sjede u u prvom prvom redu) redu) Foto: Zoran Le{i}

^ESTITKE AUTORIMA PREDSTAVE
Rediteljica Ka}a Dori} i ratni ministar policije Jusuf Pu{ina

okupim ljude i da sa~uvam njihovo i svoje dostojanstvo. Jednostavno nisam mogao prihvatiti da rat ima smisla. Na~in na koji je vo|en taj rat bio je pora`avaju}i za ljudsko dostojanstvo i gra|ani opkoljenog Sarajeva to dobro pamte.“ Sr|an Jev|evi} ka`e da je jedan od bitnih razloga “nemogu}e misije“ postavljanja Kose na teatarsku scenu usred opkoljenog Sarajeva bila - sebi~nost. Sarajevska (anti)ratna Kosa zauzima posebno mjesto u njegovom `ivotu. “To je predstava koja me je zaista promijenila kao ~ovjeka — sada sam ja JA, a onda sam bio druga~iji ja. Malo je rije~i kojima se to mo`e opisati. U to vrijeme nismo imali nikakvih iluzija i odlu~ili smo da postavimo taj mjuzikl iz ~isto sebi~nih razloga - da bismo mi ostali normalni u nenormalnim okolnostima. I uradili smo to uspje{no, kao {to je to uvijek slu~aj sa ‘sebi~nom’ umjetno{}u. Umjetnost je jedina kategorija gdje je sebi~nost ne{to {to je pozitivno, jer ako radi{ ne{to prvenstveno zato da bi ti bio zadovoljan i sretan, onda si sigurno na
56

Foto: Milutin Stoj~evi}

RETROSPEKTIVNA RETROSPEKTIVNA IZLO@BA IZLO@BA
Lutke Lutke Lade Lade Pervan Pervan u u sarajevskom sarajevskom Ateljeu Ateljeu Figure Figure

SLOBODNA BOSNA I 21.3.2013.

20 GODINA PREDSTAVE OTPORA
KOSA SIJEDI, USPOMENA NE BLIJEDI pokojni Franjo Riti{, a slu`beni fotograf predstave Zoran Le{i}. Na`alost, Kosa je igrana samo krajem ‘92. i u prolje}e ‘93. godine u Kamernom. Uprkos tome {to je predstava izazvala veliku pozornost u cijelom svijetu (o njoj su pisali i najugledniji svjetski mediji poput New York Timesa), a stizali su i brojni pozivi za gostovanja, ekipa Kose nikada nije oti{la dalje od sarajevske ratne scene. “Da nije bilo rata, bilo bi na hiljade odigranih predstava i proslavljali bi se neki drugi jubileji“, govori Ma{i}.

Pričali smo o obnovi predstave, možda ćemo to uskoro i napraviti!
U Ateljeu Figure 17. marta prikazan je i snimak predstave Sarajevska kosa, a doma}in ve~eri, Slavi{a Ma{i}, publici je predstavljao u~esnike predstave. Postavljena je i retrospektivna izlo`ba lutaka Lade Pervan, a cijeli doga|aj organiziran je u okviru festivala Sarajevska zima 2013. A nakon {to su se publika i mediji razi{li, autori i u~esnici Kose razgovarali su, kako saznajemo, o mogu}nosti obnove predstave! “Istina je, pri~ali smo o tome, mada bi bilo jako te{ko ponovo okupiti takvu ekipu na istom mjestu“, ka`e Slavko Pervan. “Mi smo svi pomalo eufori~ni oko toga, ali vidim da bi i publici mnogo zna~ilo, barem ako je suditi prema reakcijama onih koji su do{li da nas podr`e u Figure... Ko zna, mo`da }e i biti, ako to nekome jo{ treba.“ “Mo`da }e ovo blesavo zvu~ati, ali ’nesre}a’ je u tome {to je rat zavr{en, pa vi{e nismo onako zaklju~ani, zatvoreni i upu}eni jedni na druge, a mo`da je jedino iz takvih okolnosti mogla nastati onakva predstava“ , govori Jev|evi}. “Ja sam sada na drugom mjestu, kao i mnogi od nas, `ivot mi se odvija u kombiju i hotelima... Ipak, {to se prije po ~ nemo dogovarati, vi{e }emo imati vremena da isplaniramo i druge obaveze. [to se mene ti~e, tu sam i uvijek }u biti tu“ , zaklju~uje Sr|an Jev|evi}.
Foto: RadioSarajevo.ba Ekipa Ekipa Kose Kose na na obilje`avanju obilje`avanju jubileja jubileja u u Sarajevu Sarajevu

RATNI PROFITERI
“@ao mi je {to sarajevska Kosa nikada nije oti{la na svjetsku turneju. Poziv je stigao, akteri su se ve} spakovali i krenuli u autobus, ali ih iz Sarajeva nisu pustili da iza|u... Bojali su se valjda da }e pobje}i, da se vi{e ne}e vratiti... To mi nikada ne}e biti jasno“, ka`e Slavko Pervan i dodaje: “Neko je to fino rekao: svaki dolazak na na{u probu i predstavu bio je ulaznica za smrt. To nije va`ilo samo za nas, ekipu predstave, nego i za publiku. Iz ove perspektive to mo`da zvu~i prili~no dramati~no, ali onda je bilo upravo tako. Sve {to se doga|alo u i oko te predstave bila je duhovno jaka pri~a, koja je doprla do svakog kraja planete. To je bio veliki, pravi umjetni~ki bunt i na to sam izuzetno ponosan. Na`alost, poruke koje {alju umjetnici danas vi{e nigdje ne ‘prolaze’, ako izuzmemo pop-kulturu. U ono vrijeme postojao je puni intenzitet umjetni~kog, duhovnog, misaonog stvarala{tva, sada toga vi{e nema. Danas najve}i idiot mo`e do}i u Sarajevo i napuniti Skenderiju sa dvije rije~i i par nota koje obr}e lijevodesno u pjesmama...“ “Bilo je najopasnije, najhladnije, najgadnije vrijeme, vrijeme rata, ali su ljudi tada bili puni ljubavi, volje i `elje za `ivotom. Danas je vrijeme druga~ije - `elim vas zamoliti da ne zaboravite na ljubav, razumijevanje i toplinu jedni prema drugima“, rekla je u Ateljeu Figure glumica Gordana Boban. “Ja to nekako posmatram kroz dru{tvene sisteme: prvo je nastala umjetnost, pa je onda do{lo robovlasni{tvo, preko feudalizma i socijalizma stigli smo do kapitalizma, a kada civilizacija bude nestajala, sve }e i}i obrnutim redom. E, to je ono {to je mjuzikl Kosa u ratnom Sarajevu dokazao“, isti~e Sr|an Jev|evi}. “Ta predstava bila je ~vrst dokaz da je umjetnost bitna ne samo na duhovnom, nego na egzistencijalnom nivou. Prije toga - a kao {to vidimo ni kasnije ljude nisi mogao ni pu{kom u pozori{te natjerati! Trebalo je ugasiti struju i TV pa da ljudi zapravo shvate {ta je pozori{te. U tom smislu, u~esnici ove predstave su zaista bili pravi ratni profiteri!” ”
57

PONOVO PONOVO ZAJEDNO ZAJEDNO

pravom putu. Sve ostalo je la`njak“, obja{njava Jev|evi}. Muzi~are i aktere Kose ponovo je u Sarajevu nakon dvije decenije okupio televizijski re`iser Slavi{a Ma{i}, koji je 1992. snimio ovu predstavu za tada{nju TV BiH. Kosa je prvi put emitovana u novogodi{njem programu, za do~ek Nove 1993. “U~esnici i autori ove predstave vjerovali su da }e pozitivni duh i antiratno zalaganje u~initi pomake i da }e bitno uticati na rat. Snimaju}i ovu predstavu za TV BiH i sam sam bio u tom zanosu, euforiji... Lako je iz dana{njeg ugla zaklju~iti da je to bilo utopisti~ki, da ne ka`em glupo“, pri~a Ma{i}. Za jubilej Kose u Sarajevo su iz Amerike doputovali Sr|an Jev|evi} i Amir
21.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

Be{o Lejzi, a te ve~eri u Figurama bili su i Slavko Pervan, Ka}a Dori}, Marko Ve{ovi}, Dragana Ili}, Samir ]eremida, Izudin Kole~i}, \ani Pervan, Zorica Le{i}, Lila [ami}... Do{ao je i ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumd`ija koji je novembra 1992. bio i na premijeri, a njegova supruga Amina tada je bila anga`ovana kao {minkerica na predstavi. U Kosi su glumili Admir Glamo~ak, Suada Topalovi}, Gordana Boban i @ eljko Stjepanovi}, plesali su Jelena Solari}, Emira [ahinpa{i}, Lejla Nezirovi}, Mir~e Hurdubae, Mesud Vatri}, Adnan D`indo i Irma Ugrin~i}, a vokalna postava bila je izvanredna: pored Jev|evi}a i Lejzija, bili su tu Amila Čengi}, Dragana Ili}, Igor @eraji} i Lejla Jusi}. Producent je bio

GODINE NEZABORAVNIH USPOMENA
Foto: Mario Ili~i}

Na predstojećem “27. muzičkom biennalu”, koje će se početkom aprila održati u Zagrebu, našu državu predstavljaće pijanista BARTOLOMEJ STANKOVIĆ; rođen je u Zenici, školovao se u Visokom, Sarajevu, Zagrebu i u Veroni, a za naš magazin govori kako o vlastitom školovanju, tako i o svojoj dosadašnjoj vrlo uspješnoj karijeri
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

VJERAN VJERAN DOMOVINI DOMOVINI

Nakon Nakon zavr{enog zavr{enog postdiplomskog postdiplomskog studija studija u u Veroni, Veroni, Bartolomej Bartolomej Stankovi} Stankovi} vratio vratio se se u u Bosnu Bosnu II Hercegovinu Hercegovinu

a{ kad su, svi oni koji vole ovu dr`avu, glasali za suverenu, nezavisnu, jedinstvenu, nedjeljivu i sekularnu Bosnu i Hercegovinu Bartolomej Stankovi} proslavljao je u Visokom svoj ~etvrti ro|endan. Danas je to stasit i visok momak, kao da je na sastanak s nama u kafi}u Orange u svom gradu isko~io iz prve petorke KK Visoko. No, viso~ki osnovac, sarajevski srednjo{kolac, zagreba~ki diplomac i veronski postdiplomac, vrstan je pijanista, talentovan do beskraja, virtuoz koji se kvalitetno utabanom stazom kre}e ka zvijezdama. Potvrdi}e on sve ove epitete, sasvim sigurno, na predstoje}em 27. muzi~kom biennalu , koje }e se po~etkom aprila odr`ati u Zagrebu. A u program ove ugledne glazbene smotre premijerno odr`ane 1961., na kojoj su nekada sudjelovali i John Cage i Igor Stravinski, njegovo ime uvr{teno je nakon {to je polo`io audiciju na kojoj je odsvirao Metamorfoze, fantasti~no djelo svog sugra|anina Avde Smailovi}a.

B

NEKADA RADOST, A NEKADA TUGA
“Metamorfoze su djelo koje fascinira slu{aoca od prvog zvuka koji se za~uje iz klavira. Za{to ka`em zvuka? Zato {to kompozitor Avdo Smailovi} u ovom djelu pomi~e granice zvu~nosti klavira, te zvuk postaje bit sviranja, putokaz interpretatoru da se posveti istra`ivanju razli~itih boja
58
SLOBODNA BOSNA I 21.3.2013.

SASVIM OBI^AN VISO(^)KI PIJANISTA

“@elim da gledam na Bosnu i Hercegovinu kao na dr`avu u kojoj mogu da `ivim, radim i u`ivam“
zvuka klavira. Uz to, u Metamorfozama, koje su zapravo preobrazbe zvuka, skriveni su i folklorni elementi, koje je kompozitor majstorski utkao u djelo, gotovo neprimjetno, ali ipak prisutno. A Zagreb }e po~etkom aprila postati centar svijeta u savremenoj muzici. Publika }e imati prilike slu{ati poznate interpretatore, koji }e izvoditi vrhunska djela 20. i 21. stolje}a. Izvedba djela Metamorfoze od Avde Smailovi}a bit }e u sklopu bijenalskog projekta EU Inside/Outside, gdje }e biti predstavljena djela kompozitora koji su djelovali ili djeluju u Europskoj uniji i onih izvan EU. Tako je Viso~ak Avdo Smailovi} izabran kao predstavnik savremene muzike Bosne i Hercegovine, a ~ije }e djelo Metamorfoze interpretirati jedan mladi Viso~ak”, obja{njava Bartolomej Stankovi}. Sada smo negdje na samim po~ecima njegove karijere. Zavr{io je Osnovnu muzi~ku {kolu Avdo Smajlovi} u Visokom (kompozitor se zove Avdo Smailovi}, a {kola Avdo Smajlovi}, ko }e ga znati za{to), a profesorica mu je bila B ahrija [abanovi}... “To su godine djetinjstva, godine u kojima sam zavolio muziku i klavir, godine lijepih trenutaka i nezaboravnih uspomena. Profesorica Bahrija mi je prenijela ljubav prema muzici i klaviru. Jer, muzika je iznad klavira. Klavir je, ipak, samo instrument. A muzika, ta divna umjetnost, koja postoji otkako je i ~ovje~anstva, danas je moj `ivot, moja radost, ponekada i moja tuga, a klavir sa svojim crnim i bijelim tipkama vjerni `ivotni saputnik, koji }e strpljivo poslu{ati svaku moju misao, bilo ona vesela, tu`na, vatrena, bezvoljna, ogor~ena ili ushi}ena. Profesorica Bahrija mi je bila i ujedno profesorica solfeggia i teorije te je svojim znanjem i iskustvom izgradila takav temelj znanja iz te oblasti, da do kraja svog studija nikada nisam imao pote{ko}a ni u jednom teoretskom predmetu”, ka`e na{ sagovornik i odgovara na pitanje kome ima zahvaliti za ljubav i intenzivan odnos prema tom instrumentu: “Svima, ponajvi{e mojim roditeljima, porodici i profesorima. Ali i onima koji su me znali isprovocirati. Zahvaljuju}i i onima boljim od sebe, koji su mi bili i ostat }e, nada, da uvijek mogu bolje i da se trebam neprestano truditi, a tim istim
21.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

BARTOLOMEJSKA MOĆ
KAO DOKUMENTARNI FILM

Moje “Multimedijalno koncertno predavanje” do sada se nije pojavilo na našim prostorima
Vrlo je atraktivno, ka`u nesvakida{nje, Stankovi}evo Multimedijalno koncertno predavanje: Klavir - kroz historiju i gra|u, za koje je dobio Rektorovu nagradu Sveu~ili{ta u Zagrebu. “Razvio sam predavanje do toga da izgleda kao dokumentarni film, kojeg publika gleda u`ivo. Osim {to pri~am o historijskom razvoju klavira i njegovoj gra|i, sviram i primjere na klaviru - do~aravam utjecaj kompozitora na razvoj klavira. Predavanje prati i video prezentacija sa vi{e stotina slika, kao i video primjera koji prikazuju kako su izgledali i zvu~ali instrumenti koji su prethodili klaviru, te kako se danas izra|uje klavir. A na sceni je postavljen i cjelokupan klavir rastavljen u dijelove, kojeg publika mo`e da vidi, pa je ovo predavanje ujedno i izlo`ba klavira. Kada se sve upakira u jedan doga|aj, dobije se multimedijalno koncertno predavanje, koje se do sada nije pojavilo na na{im prostorima”, govori Stankovi}, koji je predavanje odr`ao u Zenici 11. marta i u Banjoj Luci dan kasnije.
Foto: Privatni arhiv Bartolomeja Stankovi}a

ATRAKTIVNO I “UPAKOVANO”
Sergej Vasiljevi~ Rachmaninoff omiljeni je kompozitor na{eg pijaniste

ljudima pru`iti nesebi~nu podr{ku i biti sretan jer imam prilike da ih ~ujem, vidim i upoznam. A na kraju, ona zrela ljubav, koja je do{la nakon vi{egodi{njeg u~enja i rada, nakon hiljada sati provedenih uz instrument i nakon vi{e stotina hiljada odsviranih nota, proiza{la je iz same muzike koju sviram, iz djela genijalnih kompozitora koji su nam ostavili u amanet brojne kompozicije. A mi danas imamo ~ast da o`ivimo te genije i da u`ivamo u ~aroliji muzike.”

A onda Srednja muzi~ka {kola u Sarajevu, u klasi profesorice Angeline Bojovi}Pap. Iako je vozario svaki dan od ku}e do {kole, tvrdi da nije bilo te{ko: “Bilo je uzbudljivo upoznavati nove ljude u autobusu, a bilo je i vremena za napisati neku zada}u ili pro~itati knjigu ili BUG ~asopis. Prelazak sa ~asova klavira kod profesorice Bahrije, na ~asove klavira kod profesorice Angeline bio je svojevrstan {ok. Novi na~in sviranja, vatren temperament
59

GODINE NEZABORAVNIH USPOMENA
Foto: Mario Ili~i}

beogradske profesorice, putovanja u Sarajevo, novi ljudi... sve je to zahtijevalo vrijeme prilago|avanja i sje}am se da sam ~asove klavira zavolio tek pred kraj prvog polugodi{ta. Za Srednju {kolu me ve`u lijepe, ali i tmurne uspomene.” A {ta je prevagnulo pa se odlu~io upisati na Muzi~ku akademiju u Zagrebu? “Ljubav za muziku. Planirao sam da idem u Zagreb jo{ za vrijeme tre}eg razreda srednje {kole, samo to nisam nikome govorio. Najvi{e me privla~ila dvorana Vatroslav Lisinski u kojoj gostuju velika imena me|unarodne muzi~ke scene, kao i velike mogu}nosti i prilike studiranja u glavnom gradu Hrvatske. Snovi se ostvaruju, jedan po jedan, pa je tako i san o studiranju u Zagrebu postao stvarnost jednog krasnog julskog dana, kada sam saznao da sam polo`io prijemni ispit na Muzi~koj akademiji u Zagrebu i to u klasi renomirane hrvatske pijanistice prof.em. Pavice Gvozdi}“, veli Bartolomej. Nisu to bile, tvrdi, te{ke i naporne godine, mada je bilo puno odricanja: “Studij je bio lak{i od srednje {kole. Te godine naravno jesu bile te{ke u smislu te{kog gradiva na klaviru, ozbiljnih priprema za nastupe i ispite, ali koncerti koje sam posje}ivao su unosili radost u moj `ivot i ni{ta mi zapravo nije bilo te{ko. Bilo je tu i odricanja u svakom pogledu, no u `ivotu se mora puno dati, da bi se puno dobilo. Jedno bez drugog ne mo`e. I tako koliko god sam dao sebe, toliko se to, pa ~ak i vi{e, vra}alo nazad k meni. Pozitivno ili negativno, sami odlu~ujemo. Svakako da sam stekao mnoga znanja na Muzi~koj akademiji u Zagrebu, zahvaljuju}i vrsnim profesorima, ali bih svakako istaknuo svoju profesoricu Pavicu Gvozdi}, koja je u meni prepoznala talent i volju za radom, te me nesebi~no u~ila svih pet godina studija klavira.”

Bartolomej Bartolomej Stankovi} Stankovi} svojim svojim najdra`im najdra`im koncertom koncertom smatra smatra onaj onaj koji koji je je odr`ao odr`ao u u Dubrovniku Dubrovniku 4. 4. juna juna 2010. 2010. godine godine

SNOVI SNOVI SE SE OSTVARUJU OSTVARUJU

BiH JE DIO SVIJETA
Bartolomej Stankovi} diplomirao je 2011., a zajedno sa svojom mentoricom, profesoricom Pavicom Gvozdi}, odabrao je i pripremio dva monumentalna djela klavirske literature: Sonatu u h-molu Franza Liszta te Slike s izlo`be ruskog kompozitora Modesta Petrovi~a Mussorgskog. “Dva djela koja zajedno broje gotovo 50.000 nota, pripremao sam pola godine i vrlo uspje{no interpretirao pred stru~nom komisijom, ali i meni uvijek najdra`om - publikom, koja je do{la da podr`i moj rad i u`iva u zvucima Lisztove Sonate i interesantnih komada sabranih u djelo Slike s izlo`be”. Prije tri godine svijet je obilje`io dvjestotu godi{njicu ro|enja Frédérica Chopina i Roberta Schumanna, a prije dvije godine i maloprije spomenutog Liszta.
60

Krije li se me|u ovim imenima i neko od njegovih uzora, i kao kompozitor, ali i kao izvo|a~? “Sva tri kompozitora su bili i vrhunski pijanisti, i od svakog se i dan danas mo`e jako puno nau~iti. [to iz njihovih djela, {to iz raznih zapisa o njihovim nastupima, anegdotama, `ivotima. Svakako najvi{e me fascinira Franz Liszt. On je bio vizionar, oti{ao je daleko ispred svog vremena, utro put Richardu Wagneru i mnogim drugim kompozitorima koji su do{li nakon njega. Od svega, najvi{e volim osje}aj promjene, kada nakon nekoliko mjeseci divljenja prema Lisztu, otkrijem Schumanna, ili pak Chopina, ili nekog sasvim drugog kompozitora, a onda kre}e istra`ivanje njegovih djela, harmonija i `ivota”, odgovara na{ pijanista. Sve, sve, ali ipak Chopin i takmi~enje mladih pijanista koje se njemu u ~ast svakih pet godina odr`ava u Var{avi: “ Chopin takmi~enje u Var{avi je takmi~enje tradicije i svakako da je `elja svakog pijaniste da nastupi na takvom svjetskom doga|aju. Volim Chopina, ali nije moj najdra`i kompozitor, bez obzira {to sam se i rodio na isti dan kao i veliki poljski pjesnik klavira. Ne znamo {ta nam donosi budu}nost, pa tako ni ja ne znam da li }u imati prilike nastupiti na tom presti`nom takmi~enju nekad u budu}nosti.” Nakon {to je diplomirao na Muzi~koj akademiji Bartolomej je zavr{io Piano

Master studij na pijanisti~koj akademiji Steinway Society del Garda u Veroni kod Federica Gianella. I, magistar se vratio u Visoko. Za{to? “S Sergej Vasiljevi~ Rachmaninoff jednom je rekao: Pijanist je gra|anin svijeta. A Bosna i Hercegovina je dio svijeta. Ja `elim da gledam na BiH kao na svoju domovinu i kao na dr`avu u kojoj mogu da `ivim, radim i u`ivam. Vremena su te{ka, pogotovo se to osjeti kod nas, ali ne `elim biti dio stereotipa koji prije svega nagla{ava ~injenicu da sve {to valja za `ivot ~ovjeka se nalazi van na{ih granica. A isto tako, muzika je ta koja mi poma`e da mogu biti bilo gdje na svijetu, u mislima”, isti~e viso~ki umjetnik. Kompozitor kojeg Bartolomej Stanko vi} mo`da i najvi{e voli je Sergej Vasiljevi~ Rachmaninoff, a nastup koji }e zauvijek pamtiti je onaj odr`an 4. juna 2010., kada je u Dubrovniku izveo Koncert za klavir i orkestar u b-molu Petra Ilji~a Čajko v skog u z Dubrova~ki sim fonijski orkestar . Trenutno se, jedan sasvim obi~an pijanista iz Visokog, priprema za nastup u Zagrebu. A kakav i treba biti nego - obi~an. Neobi~ne pijaniste, pak, majke prate na koncerte i kada su u ~etrdesetim godinama `ivota, kao ruskog pijanistu i jednu od najve}ih svjetskih zvijezda E vgenyja Kissina.
SLOBODNA BOSNA I 21.3.2013.

KRATKO I JASNO

Ženski duo LEIFERT nedavno je promovisao svoj istoimeni prvijenac; album je to za glazbene sladokusce, koji ne misle kako je svijet nastao njihovim rođenjem

POZITIVNO, DRSKO, ODRJEŠITO
“Leifert je duo koji je unio neki novi glazbeni zamah u u~malu glazbenu svakodnevicu“
alternativnim temama tekstova čini vrlo neobičnu, ali kvalitetnu glazbenu cjelinu. Istina, djevojke ne bježe od činjenice da se žanrovski dobrano naslanjaju na zvuk synth popa s konca osamdesetih tih godina, ali to svakako može biti samo pozitivno jer je razdoblje s kraja prošloga stoljeća bilo i najplodonosnije u razvoju toga žanra. Petra je u jednom intervjuu izjavila kako je bivši
Pi{e: MARIO ILI^I]

N

a ovim stranicama nastavljamo predstavljanje mladih bandova i glazbenika iz regiona, koji po svemu učinjenom i odsviranom zaslužuju da ih se promovira. Ovoga puta pokušat ćemo približiti radove dvije mlade dame iz susjedstva, točnije iz Rijeke.

spolova, prosvjed protiv mana u društvu koje nas okružuje uz kratke pjesme, od svega dvije do tri minute, recept su od kojeg se Leifert ne odmiče. Dodajmo kako svih dvanaest autorskih pjesma na albumu ne prelaze 35 minuta. Riječke djevojke su ipak za opciju kratko i jasno, što u njihovom slučaju zvuči pozitivno, drsko i odrješito. Leifert je pravo ALFA I OMEGA
Petra Bari~evi}, pjeva~ica, skladateljica i vo|a dua Leifert

BEZ DLAKE NA JEZIKU
Riječ je o novom bandu na regionalnoj glazbenoj sceni pod nazivom Leifert. Njihova glazbena karijera započela je prije nekoliko godina kada su se tri djevojke udružile u band Larve i objavile tri studijska snimka: List, Razum i Bubimir. Već tada se naziralo kako se radi o skupini djevojaka bez dlake na jeziku, koje pršte mladalačkom energijom i koje će, ako potraju, ostaviti dublji trag na sceni. Istina, Larve se nisu održale. Od početne trojke koju su činile Petra, Dunja i Vida, ostala je samo Petra, koja je oformila novi band Leifert. Prije nekoliko dana Leifertice su objavile prvi, istoimeni album, koji čini dvanaest skladbi a otvara ga pjesma Lepota. Radi se o mješavini electro synth popa i alternativne glazbe, žanru koji generalno baš i nema dublje uporište u zemljama nastalim raspadom Jugoslavije, pa je stoga njihova glazba još zanimljivija. Prije objave prvijenca, Leifert je na internet plasirao spot za pjesmu Ništa, koji je trebao poslužiti kao neka vrsta singla kojim bi se najavio dugosvirajući nosač zvuka. Nedugo nakon izlaska albuma Riječanke su objavile i drugi video uradak. Radi se o videu za pjesmu Jegulja, za čiju su podlogu odabrale kadrove iz filma Fire In My Belly iz 1987. godine. Petra Baričević je pjevačica, basistica i klavijaturistica, dok za Giu kaže, u šali, kako joj samo pravi društvo svirajući klavijature. Odlika prvog albuma riječkih cura je sintetički zvuk koji dominira podlogama njihovih pjesama, a koji pomiješan s
21.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

band Larve ipak bio trio koji nije mogao uspjeti jer su se glazbom bavile onako usput iz hobija, amaterski, te kako je tek nakon razlaza sa curama iz Larvi, uz pomoć Gie glazbu počela ozbiljno shvaćati, što je na koncu rezultiralo objavom prvog albuma.

RECEPT ZA USPJEH
Možda ono što rade cure iz Leiferta najbolje oslikava pjesma Žena u godinama. Prava je to underground pjesma sa synth podlogama i protestnom tekstualnom notom u stihovima: “Ja sam žena, oslovi me na vi.” Vječita borba za jednakopravnost

osvježenje na regionalnoj glazbenoj sceni, u što se već mogla uvjeriti publika u slovenskim i hrvatskim klubovima od Rijeke, Karlovca, Zagreba do Ljubljane i Maribora. Prvijenac Leifert, pak, zatvara pjesma Stoljetna mladost, oda mladalačkoj postojanosti. U konačnici, Leifert je duo koji je unio neki novi glazbeni zamah u učmalu glazbenu svakodnevicu. Njihov prvijenac zasigurno nije za mainstream publiku, već za probrano slušateljstvo koje voli drugo i drugačije... Za glazbene sladokusce koji ne misle kako je svijet nastao njihovim ro enjem, a takvi su danas, nažalost, manjina.
61

BOSANSKI STE]AK U CANBERRI

U australijskom gradu Canberri prije nekoliko dana otkrivena je impresivna skulptura - bosanski stećak, rad akademskog kipara ADISA FEJZIĆA, poklon Bosne i Hercegovine građanima Australije povodom obilježavanja 20. godišnjice diplomatskih odnosa dvije zemlje; za “SB“ Fejzić objašnjava kako je nastao prvi prekookeanski stećak od “tuđeg“ kamena, te govori o tradiciji skulpture u srednjovjekovnoj Bosni i njenom novom životu

TERRAAVSTRALIS
PRVI STEĆAK PREKO OKEANA

Pi{e: MAJA RADEVI]

vanaestog marta ove godine obilje`ena je stogodi{njica postojanja glavnog australijskog grada Canberre, a istog dana odr`ana je sve~ana ceremonija obilje`avanja dvadeset godina diplomatskih odnosa izme|u Australije i Bosne i Hercegovine. Ispred veleljepne zgrade australijskog Parlamenta, u prisustvu najistaknutijih tamo{njih politi~ara, parlamentaraca, diplomatskih predstavnika i ~lanova bh. zajednice, kao poklon Australiji otkriven je bosanski ste}ak — umjetni~ko djelo koje te`i vi{e od {est tona rad je sarajevskog skulptora Adisa Fejzi}a. Ste}ak koji }e kao spomenik bosanskohercegova~ke kulture trajno ostati da krasi jedan od najljep{ih parkova u Australiji, nastao je kao rezultat Fejzi}eve saradnje sa Ambasadom BiH i na{im ambasadorom u ovoj zemlji Damirom Arnautom. Ovu prekrasnu, impresivnu skulpturu, kako ju je na svom Twitter profilu opisao Bob Carr, ministar vanjskih poslova Australije, Fejzi} je nazvao B&Hierophany@terraAvstralis. MMXIII.Addis.

D

Imao Imao sam sam ideju ideju da da se se tradicija tradicija ste}ka ste}ka pro{iri pro{iri ii na na ovaj ovaj dio dio svijeta svijeta kao kao oblik oblik kamene kamene skulpture skulpture koji koji }e }e povezati povezati ono ono {to {to je je nekada nekada postojalo postojalo u u Bosni Bosni sa sa savremenom savremenom skulpturom, skulpturom, ka`e ka`e Adis Adis Fejzi} Fejzi}

POPULARIZACIJA POPULARIZACIJA BOSANSKOG BOSANSKOG NASLIJE\A

INTIMAN SKULPTORSKI IZRAZ
“Imenom povezujem davno pro{lo vrijeme i ovo sada{nje u kojem `ivimo, igraju}i se latinskim jezikom i modernim na~inom komuniciranja. S druge strane, ovaj ste}ak je zaista predstava Bosne i Hercegovine u jednom, uslovno re~eno, spiritualno-simboli~kom smislu, izvedena u komadu terraAvstralis - u prepoznatljivom australskom kamenu pje{~aru“, obja{njava Adis Fejzi}. Bosanski ste}ak u Canberri prvi je napravljen nakon ga{enja srednjovjekovne skulptorske tradicije u BiH, a da nije u pitanju replika ili neka pseudovarijanta
62

ste}ka. Na ovaj na~in Fejzi} `eli, kako ka`e, o`ivjeti tu bogatu tradiciju i povezati je sa kontekstom kamene skulpture 21. vijeka. To je ujedno i tema njegove doktorske disertacije koju priprema na univerzitetu u Brisbaneu. “Bavim se ste}cima u smislu da ih poku{avam istra`iti i predstaviti vi{e kao fenomen u svijetu skulpture, jer su u istorijskom kontekstu ve} manje-vi{e obja{njeni, mada tu ima jo{ mnogo otvorenih pitanja. Me|utim, ta pitanja su rijetko postavljana u nekim drugim disciplinama. Bosanski ste}ak jo{ uvijek nije istra`en kao jedna skulpturalna tradicija, niti je obja{njeno njegovo zna~enje u tom smislu“, ka`e na{ sagovornik. “Imam jednog mentora skulptora ovdje u Australiji koji mi poma`e, a zajedno sa mnom rade i istori~ar Dubravko Lovrenovi} i Hariz Halilovi}, antropolog iz Melbournea. Od samog po~etka imao sam

ideju da se tradicija ste}ka pro{iri i na ovaj dio svijeta kao oblik kamene skulpture koji }e povezati ono {to je nekada postojalo u Bosni sa savremenom skulpturom, na na~in da sve to funkcioni{e u ovim uslovima. To je jedan vrlo li~ni, intiman umjetni~ki i skulptorski izraz. [to se ti~e samog ste}ka kao poklona Australcima, to je prvi kam nakon srednjeg vijeka koji o`ivljava tradiciju tako {to se dr`i njenih standardnih zakonitosti - ali istovremeno je i revitalizira i dodatno oboga}uje sadr`ajem i estetikom vremena koje je u me|uvremenu proteklo, od 15. stolje}a pa do danas.“ Ste}ak iz Canberre objedinjuje nekoliko razli~itih aspekata skulpture na figurativnom, simboli~nom i apstraktnom nivou. “Frontalna strana nosi ono {to ja u svojoj interpretaciji nazivam Abrahamov pe~at (u jedan simbol upleteni Davidova zvijezda, kri`/krst i polumjesec, op.a.) uz dodan
SLOBODNA BOSNA I 21.3.2013.

POKLON OD [EST TONA

Frontalna Frontalna strana strana nosi nosi Abrahamov Abrahamov pe~at pe~at (u (u jedan jedan simbol simbol upleteni upleteni Davidova Davidova zvijezda, zvijezda, kri`/krst kri`/krst ii polumjesec, polumjesec, op.a.) op.a.) uz uz dodan dodan australski australski symbol symbol of of Southern Southern Cross, Cross, koji koji je je ovdje ovdje predstavljen predstavljen sa sa pet pet polusferi~nih polusferi~nih oblika, oblika, takozvanih takozvanih jabuka jabuka

SIMBOLI SIMBOLI I ZNA^ENJA ZNA^ENJA

21.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

63

BOSANSKI STE]AK U CANBERRI
australski symbol of Southern Cross, koji je ovdje predstavljen sa pet polusferi~nih oblika, takozvanih jabuka koje imamo na ste}cima“, obja{njava Fejzi}. Njegova skulptura ujedno je prvi rad ove vrste koji je nastao od “tu|eg“ kamena i “preko okeana“. Adis Fejzi} `ivi izme|u Bosne i Australije od 2005. godine. U Sarajevu je 1988. zavr{io Srednju {kolu primijenjenih umjetnosti, odsjek grafika, a na Akademiji likovnih umjetnosti diplomirao je kiparstvo 1997. “Sve moje teme — od maturskog rada do ovog doktorata — bile su vezane uz kamen kao materijal“, govori Fejzi}. “To je jedan kontinuitet koji postoji u mom radu ve} godinama, premda se u nekakvom komercijalnom ili privatnom segmentu bavim i drugim materijalima. U Australiju sam prvi put do{ao prije osam godina i od tada sam nekako na relaciji izme|u Sarajeva i Brisbanea. U na{em jeziku postoji ta rije~ nostalgija, ali {to se mene ti~e, vi{e mi odgovara engleski izraz homesick, jer ja sam stvarno bolestan za Bosnom. Vrijeme mi otprilike stane kad se odlijepim sa butmirske piste i ponovo se nastavi kad sletim na tu istu pistu. Bez namjere da uvrijedim familiju i prijatelje koje imam ovdje u Australiji, sve je tu fino i lijepo, ali d`aba kad sam ja od takve japije, a valjda ve} imam i dovoljno godina IMPRESIVNO IMPRESIVNO DJELO DJELO

Fejzi}ev Fejzi}ev ste}ak ste}ak odu{evio odu{evio je je australijske australijske politi~are, politi~are, predstavnike predstavnike diplomatskog diplomatskog kora kora ii druge druge goste goste koji koji su su prisustvovali prisustvovali sve~anoj sve~anoj ceremoniji ceremoniji 12. 12. marta marta u u Canberri Canberri

pa se ne mogu ba{ tako lako naviknuti na neke nove `ivote...“

TRAG U VREMENU
Na Griffith univerzitetu u Brisbaneu Adis priprema doktorsku disertaciju od 2010. godine. “U posljednjih nekoliko godina, kad god sam u Bosni i kad god imam priliku, poku{avam do}i do politi~ara, na~elnika raznih op}ina, predstavnika

ODNOS PREMA SPOMENICIMA I KULTURNOJ BA[TINI

Nadamo se da će stećci ući na popis svjetske kulturne baštine, a u isto vrijeme ih puštamo da propadaju
Za svoj skulptorski rad Fejzi} je dobio brojna priznanja, izme|u ostalog, na konkursu za Spomenik ubijenoj djeci Sarajeva sa svojim idejnim rje{enjem osvojio je drugo mjesto, a svojevremeno je konkurisao i za spomenik papi Ivanu Pavlu II u Sarajevu, te za spomen-obilje`je Davorinu Popovi}u i Mirzi Deliba{i}u. “Bilo bi neprili~no da govorim o vlastitom radu, ali generalno mi je `ao {to na takvim konkursima u na{oj zemlji mnoge dobre stvari i projekti ne prolaze, iz ko zna kojih razloga... Recimo, kada je bio konkurs za spomenik djeci Sarajeva, organizatori su najavili da }e predstaviti izlo`bu svih radova, posebno pobjedni~kih projekata sa konkursa, te da }e `iri javno obrazlo`iti svoje odluke. Me|utim, to se nije desilo, a da jeste, mo`da bi sve bilo transparentnije i jasnije“, smatra Adis. O odnosu prema skulpturi danas i spomenicima kulturne
64

ba{tine u BiH generalno, Fejzi} ka`e: “Nadamo se da }e se ste}ci uskoro na}i na popisu svjetske kulturne ba{tine UNESCO-a, a u isto vrijeme, zaista je tu`no gledati kako sve to na na{e o~i propada, nestaje kao da je od papira... I nije tako samo sa spomenicima, nego sa kulturom op}enito. Te{ko je uop{te govoriti o tome kad ljudi danas u Bosni i Hercegovini `ive lo{ije nego ikada ranije, a pri tome mislim prvenstveno na starije generacije, na penzionere. Mladost }e se sna}i - najve}i problem mladih je u tome {to su pod nekakvom kolektivnom anestezijom, niko nigdje ne mrda niti mu pada na pamet da uradi bilo {ta, nego se prili~no konformisti~ki pona{aju, a penzioneri koji su omogu}ili da ~itave generacije na ra~un njihovog novca i izdvajanja dobiju obrazovanje danas su prinu|eni da kopaju po kontejnerima...“

kulturnih institucija i zainteresovati ih za skulpturu kroz razli~ite projekte, kao ne{to {to bi ostalo u trajno naslije|e Bosancima i Hercegovcima“, pri~a Fejzi}. “Nudio sam da radim neke stvari maltene i besplatno, jer `elim kao ~ovjek i umjetnik ostaviti nekakav trag i ne tra`im za to nikakav novac. Me|utim, kod na{ih predstavnika vlasti to jednostavno ne prolazi. Onda se tu malo pokoleba{, izgubi{ motivaciju, ali opet poku{ava{ kroz neko vrijeme... To je moja profesija koju sam odabrao, ono ~ime se bavim i {to `elim raditi i svjestan sam da uprkos svim te{ko}ama na koje nailazim, moram istrajati do kraja. I u jednom od tih mojih snivanja naglas, upoznao sam dr. Damira Arnauta, spomenuo sam mu neke svoje ideje, njemu se to svidjelo i tako je i do{lo do realizacije ovog projekta. On je obavio najve}i dio diplomatskog dijela zadatka, a ja sam pripremio ideju za skulpturu i isklesao je, pomogao je i moj univerzitet u logisti~kom i tehni~kom segmentu posla, kao i mnogi na{i ljudi koji `ive ovdje u Australiji. U kreativnom smislu, to je jedna kolektivna donacija svih nas, poklon Bosanaca i Hercegovaca Australcima.“ U svojim radovima Adis Fejzi} ~esto koristi motive i likove srednjovjekovne Bosne. Ka`e da je to za njega neiscrpna tema. “Momentalno sam potpuno u tom svijetu zbog doktorata koji radim, ali ~ini mi se da }e to zapravo biti po~etak jedne {ire pri~e. Imam osje}aj da sam se ‘zarazio‘ takvim motivima i to }e potrajati... Upoznao sam se i sa Gor~inom Dizdarom, koji u Kanadi tako|er radi doktorat vezan za ste}ke, ali iz jednog sasvim druga~ijeg ugla. Bez obzira na to, teme su nam komplementarne, tako da mi je veoma drago {to imam priliku razmijeniti iskustva s njim“, zaklju~uje ovaj umjetnik.
SLOBODNA BOSNA I 21.3.2013.

VELIKI I MALI FORMATI

Nova izložba slavnog bosanskohercegovačkog umjetnika MERSADA BERBERA od 21. marta postavljena je u Palači “Milesi” u Splitu; tamošnja publika ima priliku vidjeti djela nastala u posljednje dvije godine Berberovog života

ala~u Milesi u Splitu, od dana kada ovaj broj Slobodne Bosne bude u prodaji, krase djela Mersada Berbera nastala u posljednje dvije godine `ivota slavnog umjetnika. Milan Be{li}, likovni kriti~ar koji je zajedno sa Berberom pripremao ovu izlo`bu, ka`e da su “monumentalna djela iznena|enje i za najbolje poznavaoce Berberovog slikarstva”.

P

Pi{e: TONI SKRBINAC

LONDONSKE IZLO@BE
Prepoznatljiv je genijalni Berberov potez, prepoznatjiva, mada nova i originalna, je i kompozicija, a iznena|enje je umjetnikovo posezanje za novim tehnikama i na~inima izra`avanja. U pomenutoj pala~i bi}e izlo`eni veliki formati, ukupno tridesetak djela, dok }e desetak manjih slika na}i svoje mjesto u splitskoj Galeriji Kula. Izlo`ba se organizira pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i traja}e mjesec dana. Cijeli pak projekat, za ~iju realizaciju su trebale dvije godine, u tehni~ko-organizicionom smislu vodio je stariji Berberov sin Ensar. Nakon iznenadne smrti Mersada Berbera, 7. oktobra 2012., obitelj je odlu~ila obustaviti prodaju ulja koja su nastajala posljednjih godina njegovog `ivota, tako da su u posjedu velikog broja slika dostatnih za najzahtjevnije izlo`bene prostore. U tom smislu treba pomenuti dvije londonske izlo`be koje, u saradnji sa Ensarom Berberom, priprema jedan od najpoznatijih svjetskih likovnih kriti~ara Edward Lucie Smith.

NEOSTVARENI SAN
Po{tovalac djela, ali i prijatelj Mersada Berbera postavi}e dvije tematski razli~ite izlo`be. Jedna }e biti posve}ena Srebrenici, dakle sadr`ava}e ciklus slika koje pripadaju jednom od najimpresivnijih Berberovih ostvarenja, a druga }e biti sastavljena od djela koje }e premijerno vidjeti splitska publika. Berberov neostvareni san, odnosno projekat koji je dugo i pripremao i pri`eljkivao, jeste i velika izlo`ba u Sarajevu. @elio je cijelu svoju likovnu pri~u postaviti u milje Zemaljskog muzeja BiH, u ~ijim prostorima je ~esto u naslagama prohujalog vremena tra`io i nalazio svoju inspiraciju. Kako je Zemaljski muzej, na`alost, zatvoren, malo je izgleda da }e ova izlo`ba biti postavljena u skorije vrijeme. No, pri~a sa povratkom Berbera u Sarajevo kroz veliku reptrospektivnu izlo`bu ostaje otvorena. Ensar Berber ka`e da bi svakako `elio da ostvari i tu o~evu `elju, ali za ostvarenje je potreban adekvatan senzibilitet i interes bosanskohercegova~ke kulturne zajednice i odgovaraju}ih institucija.
65

MONUMENTALNA
Milan Be{li}: “Splitska izlo`ba iznena|enje je i za najbolje poznavaoce Berberovog slikarstva“
21.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

DJELA

LAJPCI[KI DNEVNIK

CIJELI LEIPZIG JEDNA KNJIŽARA

Više od 2.000 izdavača iz 44 države predstavilo je svoja izdanja na ovogodišnjem SAJMU KNJIGA u Leipzigu, koji je zatvoren 17. marta; naš saradnik, sarajevski književnik i novinar, boravio je u tom njemačkom gradu tokom četiri dana trajanja Sajma, gdje je i zvanično predstavljen, a za naš magazin piše o najinteresantnijim događajima vezanim za drugi po važnosti, a prvi po brizi za knjigu i autora, “buchmesse” u Bundesu

[to se nas iz BiH ti~e, zajedni~kog {tanda nije bilo ni ove godine
66
SLOBODNA BOSNA I 21.3.2013.

BURE BEZ DNA I SNA
DIVNO, IZ O^AJA

Prevodilačke radionice i antikvitetne prodaje
U vrijeme Sajma cijeli Leipzig se, zapravo, pretvara u knji`aru s podijumom gdje se odvijaju ~itanja, okrugli stolovi, prevodila~ke radionice, antikvitetne prodaje. Ove godine je snije`no vrijeme pomalo pokvarilo ugo|aj ~itanja na otvorenim prostorima, ali su programi i izvan Sajma bili sjajno posje}eni. Jedno od najstarijih kina u Evropi UT Connewitz ugostilo je na dvije sajamske no}i: Adria Nacht i Balkan Nacht, oko 1.000 posjetilaca. U programima su se predstavili pisci iz regije: Jeton Neziraj, Ognjen Spahi}, Zoran Feri}, Sa{a Ili}, Renato Bareti}, Stevan Tonti}, Mile Stoji}, Galina Zlatareva, Ermis Lafazanovski, Monooka, Barbi Markovi}. Komentar jednog njema~kog bra~nog para na jednom lajpci{kom trgu pri susretu s pjesnicima iz BiH mo`da najbolje odr`ava percepciju tih programa, i op}enito onoga {to se ovdje pi{e: “Bili smo sino} u UT Connewitz. Pjesme su vam pisane iz o~aja. Ali su divne.”

Ognjen Spahi}

Zoran Zoran Feri} Feri}

Ogromni Ogromni svodovi svodovi ii hiljade hiljade ljudi ljudi koji koji mile mile izme|u izme|u {tandova {tandova ii polica polica iz iz pti~ije pti~ije perspektive perspektive izgledaju izgledaju futuristi~ki futuristi~ki

MJESTO MJESTO SUSRETA SUSRETA

“podvu~en `utim”, odnosno brojkama: Leipziger Messe je, izme|u ostalog, preko 2.800 doga|aja na 365 ({to ti je n(j)ema~ka preciznost, za svaki dan u godini po jedan!?) mjesta, pa bi vam za barem povr{an uvid u Sajam trebala ili bilokacija koju “prakticiraju” razni religijski gurui lavord`ije, ili mo} transmisije iz “Blakeove sedmorke” jedne od prvih science fiction TV serija koje smo imali priliku gledati u nekada{njoj Jugoslaviji.

ZNA^AJ PISANE RIJE^I
Ogromni svodovi i hiljade ljudi koji mile izme|u {tandova i polica iz pti~ije perspektive izgledaju futuristi~ki; kao nekakva Aleksandrijska biblioteka budu}nosti: rijeka ljudi koja te~e izme|u analognih, digitalnih i 3D izdanja. Ali, izme|u tih stotina hiljada ljudskih i bibliote~kih jedinica uvijek se kriju i mala iznena|enja. Osim {to su “drugi najve}i u Njema~koj” ({to vjerovatno zna~i i u Evropi), {to se trgovine ti~e, doma}ini ovdje njeguju i odnos prema autoru, knjizi, i poku{avaju anticipirati budu}e knji{ke trendove. Leipzig je, dakle, mjesto susreta, u kojem temeljni, ljudski odnos prema zna~aju pisane rije~i jo{ uvijek postoji: ako

Pi{e: AHMED BURI] (Leipzig)

“Drugi po veli~ini u Njema~koj”, tako se doma}ini iz nekada{njeg DDR-a diskretno vole pohvaliti svojim Sajmom, velikim ponosom grada Leipziga. Jer, koliko god da ste pameti skupili `ive}i, rade}i i pi{u}i u nekoj malenoj zemlji seljaka negdje izme|u Alpa i Karpata, pri prvom susretu sa velikom dvoranom Kongresnog Centra i jo{ ~etiri ogromne hale, obuzme vas onaj kafkijanski osje}aj vlastite bezna~ajnosti (ako o sebi, naravno niste umislili da ste Najve}i @ivi i Mrtvi),
21.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

bi se mogla povu}i paralela s filmskim svijetom Frankfurtski sajam knjige, najve}i po opsegu i zna~aju, je zapravo ono {to je u filmskom svijetu Filmski festival u Cannesu, a lajpci{ki u svijetu izdava~a, knji`ara i pisaca figurira kao Berlinale, filmska smotra koja jo{ uvijek dr`i do autorskog i intelektualnog pe~ata, ma {ta to u dana{nje vrijeme moglo zna~iti. Za sve nas iz (jugo)Isto~ne Evrope najvi{e posla, kao i u proteklih nekoliko godina obavila je Mre`a Traduki. Alida Bremmer, koordinatorica programa Autori i autorice iz Jugoisto~ne Evrope 2013., uz pomo} svojih suradnika, me|u kojima vrlo zna~ajno mjesto zauzima Sarajka Hana Stoji}, kontinuiranim radom i pa`ljivim selekcijama donekle su uspjeli zainteresirati njema~ko tr`i{te za neke od autora s ovda{njeg govornog podru~ja. [to u moru izdanja nije nimalo lako. Op}a ekonomska kriza, reklo bi se, prvo “udara” kulturu, a sve skupa se referira na izdava{tvo. Velikim tira`ima i op}enito velikim uspjehom mogu se pohvaliti samo pojedini autori i izdava~i ovjekovje~eni glavnim njema~kim nagradama. Sve ostalo osu|eno je na povremene bljeskove, od kojih se ba{ i ne mo`e `ivjeti. Zagarantiranu prodaju i velike cifre ove
67

LAJPCI[KI DNEVNIK
godine mogu o~ekivati samo laureati. Glavnu nagradu Sajma, Leipziger Buchpreis zur Europäischen Verständigung (Lajpci{ka knji`evna nagrada za evropsko razumijevanje) dodijeljena je KlausuMichaelu Bogdalu za djelo Cigane izmi{lja Evropa, o perspektivi imenovanja Roma kojima je Zapad, zapravo, i dao pogrdno ime. Laudaciju povodom nagrade dr`ao je Feridun Zaimoglu, njema~ki knji`evnik turskog porijekla. Na zelenu granu jo{ }e, eventualno, stati i dobitnici nagrada u tri kategorije: David Wagner za knjigu @ivjeti u kategoriji beletristike, zatim za nonfiction Helmut Böttiger, za naslov Gruppe 47, te Eva Hesse za prijevod Die Cantos ameri~kog velikana prve polovine 20. stolje}a Ezre Pounda. [to se nas iz BiH ti~e, zajedni~kog {tanda nije bilo ni ove godine. Ponovila se praksa u kojoj su jednostrano i mimo dogovora nastupili izdava~i iz Republike Srpske, a svoje {tandove su imali i Slovenija i Srbija. No, bosanskohercegova~ka knji`evnost je od ove godine bogatija za jedan naslov: radi se antologiji suvremenog pjesni{tva iz BiH, knjigu su priredili Hans Thill i Hana Stoji}, a u njoj je {est njema~kih pjesnika u okviru edicije Poezija susjeda prevelo {est autora iz BiH: Tatjanu Bijeli}, Tanju Stupar-Trifunovi}, Marka Ve{ovi}a, Milu Stoji}a, Stevana Tonti}a i Faruka [ehi}a.

NEKA ^UDNA SVIJEST
Ipak, valja re}i da su od “biv{ih Jugovi}a” najvidljiviju poziciju u Leipzigu imali autori i izdava~i iz Hrvatske: razumljivo, reklo bi se, tim vi{e {to pa`ljiv rad na njihovoj promociji traje negdje desetak godina, a bum je postignut 2008. godine. Ove godine, pak, na njema~kom jeziku su se pojavili hit-roman Osmi povjerenik Renata Bareti}a, Kalendar

MIKRO USPJESI: Opća ekonomska kriza, reklo bi se, prvo “udara” kulturu, a sve skupa se referira na izdavaštvo; velikim tiražima i općenito velikim uspjehom mogu se pohvaliti samo pojedini autori i izdavači
Maja, vrlo popularnog prozaista Zorana Feri}a, zatim knjiga Slobo{tina Barbie Ma{e Kolanovi} i naslov Grimalda Edija Mati}a. U okviru raznih programa nastupili su, izme|u ostalih, filozofi N ade`da Ča~inovi}, Boris Buden i Sre}ko Horvat, a

Mile Stoji}

Faruk [ehi}

sve je pratio izbor iz programa festivala Kroatien Kreativ 2013., koji se odr`ava tokom cijele godine, a posve}en je ulasku Hrvatske u EU. I tako, ~ovjek se iz Leipziga vrati pun utisaka i neke ~udne svijesti o vlastitoj (ne)bitnosti. Jer, najve}a gre{ka koju mo`ete u~initi pri posjeti velikom sajmu ili festivalu jeste da pomislite da upravo va{e gostovanje, ~itanje ili ono {to }ete re}i u diskusiji nakon predstavljanja autorskog rada mo`e bilo {ta promijeniti na tako velikoj i ozbiljnoj stvari kakav je Sajam knjiga u Leipzigu. Ipak, u okviru programa Evropsko zgusnuto iskustvo: {ta je poezija za banke?, na kojem je u~estvovao sa slovena~kim piscem Andrejem Blatnikom, va{ reporter je na pitanje “otkud eksplicitan prijezir nacionalne knji`evnosti u va{oj poeziji?”, odgovorio sljede}e: @ivim u podijeljenoj zemlji, ~ija je podjela besmislena, ba{ kao {to je, nakon nekog vremena, bila besmislena i podjela Njema~ke u kojoj danas govorimo. Veoma mali broj ljudi u svijetu iz kojeg dolazim nema misao o vlastitoj izuzetnosti. Ne spadam u takve, jer vrijeme je pokazalo da {to je vi{e onih koji se smatraju izuzetnima - pogotovo u knji`evnosti - ta dru{tva i ta pisma bivaju sve vi{e obezglavljena i vi{e tonu u ispotprosje~nost. U Leipzigu je Sajam jedne velike kulture, na kojem punih plu}a i ~istog obraza mo`ete re}i takve stvari. I, na kraju, slu`i za ono ~emu bi pisanje trebalo slu`iti: zacjeljenju rana i o~uvanju du{e. Male kulture su sva|ala~ke i pljuva~ke. Zato je barem ponekad dobro udahnuti malo svje`eg zraka, kojeg nosi ledeni vjetar sa Sjevernih mora. I uvjeriti se da izvan te pljuva~nice, te “male” kulture, ipak, imaju {ta pokazati.
SLOBODNA BOSNA I 21.3.2013.

68

KULT MARKET
TORI AMOS

MUZIKA “What About Now”, novi studijski album grupe “Bon Jovi”

Gold Dust
Tori Amos ili pravim imenom Myra Ellen Amos, ameri~ka je pjeva~ica i skladateljica koja je od 1999. do danas snimila ~etrnaest studijskih albuma. Najnoviji, Gold Dust ili po na{ki Zlatna pra{ina sadr`i ~etrnaest pjesama. U bogatoj karijeri Tori je ~esto lutala u `anrovima. Od baroknog popa preko klasike sve do alternativnog rocka.

... Što sad?

UZALUDNO I[^EKIVANJE
Album What About Now ameri~kog rock banda Bon Jovi nije opravdao o~ekivanja

THE GRAVIATORS

Evil Deeds
The Graviators je {vedski band osnovan 1992. godine. Na slu`benim stranicama isti~u kako su sljedbenici rock’n’rolla s konca sedamdesetih godina pro{loga stolje}a, naslanjaju}i se na glazbu Black Sabatha. Graviatorsi su snimili novi studijski album pod nazivom Evil Deeds, koji ~ini deset pjesama, a izdava~ je ku}a Napalm Records.

CULT OF LUNA

Vertikal
Jo{ jedan neobi~an band iz [vedske. Radi se o post rock bandu Cult of Luna, koji je upravo objavio novi studijski album pod nazivom Vertikal. Njihov {esti po redu studijski album sadr`i devet pjesama. Zanimljivo je kako su {vedski depresivci za temu albuma uzeli film Metropolis iz 1927., koji je kriti~ki prikazivao moderni svijet i sve oko njega.

Nakon {to je pro{lo skoro ~etiri godine od albuma The Circle, jedan od najve}ih ameri~kih hard rock bandova Bon Jovi objavio je studijski album pod nazivom What About Now. Podsje}anja radi rije~ je o bandu iz New Jerseyja, koji je u dosada{njoj karijeri prodao vi{e od 130 milijuna primjeraka nosa~a zvuka diljem kugle zemaljske. I ne samo to, od osnutka 1983. do danas objavili su dvanaest studijskih albuma. Na {esnaest svjetskih turneja odsvirali su 2.700 koncerta pred oko 37 milijuna fanova. Okitili su se desecima nagrada. Mo`da najzna~ajniji datum u bogatoj povijesti banda je ulazak u Rock‘N’Roll ku}u slavnih 2006. godine. Osniva~ i frontman banda Jon Bon Jovi, rame uz rame s fenomenalnim gitaristom i skladateljem Richijem Samborom nizali su uspjehe. Pored udarnog dvojca, tu su jo{ bubnjar Tico Torres i klavijaturist David Bryan, dok im trenuta~no ritam sekciju dopunjava basist Hugh Mc Donald. Dakle, rockeri iz Jerseyja imaju novi album, koji ~ini ~ak {esnaest pjesama. Na prvo slu{anje lako je zapaziti kako je Bon Jovi zadr`ao visoku kvalitetu produkcije, koja je kroz duga~ku i plodnu karijeru postala svojevrsni za{titni znak banda. A na What About Now ima svega. Od ne{to br`ih pjesama poput That‘s What The Water Made Me do balada kao {to su Amen i Thick As Thieves. Najsna`niji dojam ostavlja pjesma Beautifull World, prvenstveno zbog bass dionica koje pjesmi daju neophodnu energiju koju nadopunjuju pjevljivi refreni. Na albumu se nalaze i zanimljive pjesme

Room At The End of the World koja dijelom vu~e na rane zvuke U2-a i potencijalni hit With These Two Hands. Vrijedi izdvojiti i najavni singl Not Running Enymore, koji zvu~i kao da ga je napisao i uglazbio Bob Dylan. Album, pak, zatvara ne{to `ivlja pjesma Every Road Leds Home To You. Op}i je dojam da album nema hit i da je band nakon ~etiri godine ipak mogao napraviti bolju selekciju pjesama. Jo{ jedna gre{ka je prevelik broj nabacanih pjesama na albumu. ^ini se kako se de~ki pod stare dane sve vi{e okre}u baladama, akusti~nim gitarama i mekanim aran`manima. Ipak, milijuni fanova naviknuli su na ~vrste riffove, sirovu energiju i pjevljive refrene, {to na novom albumu grupe Bon Jovi zasigurno ne}e ~uti. (M.Ili~i})
TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)
1. 2. 3. 4. Non Tiq: Love Machine Foals: Inhaler Blaudzun: Flame on my head The Postal Service: A tattered line of string 5. The Bronx: Ribcage 6. Prince: Rock and Roll Love Affair (JamieLewisStrippedDownMix) 7. Unknown Mortal Orchestra: Swim and sleep (like a shark) 8. The Virginmarys: Dead Man’s Shoes 9. Jamie Cullum ft Roots Manuva: Love for sale 10. Skepta ft. Megaman: We begin things

70

SLOBODNA BOSNA I 21.3.2013.

KULT MARKET
KINO KRITIKA Film “Hitchcock” (SAD, 2012.), reditelja Sache Gervasija
KOD FOTOGRAFA

“Psycho” se isplatio!

Vatroslav Mimica
Animirani film iz produkcije Zagreb filma iz 1959. godine. Scenarij i re`iju potpisuje veliki Vatroslav Mimica. Fotograf, nakon {to je na razne na~ine neuspje{no poku{ao da nasmije mu{teriju, donosi odluku da }e je fotografirati s ozbiljnim izrazom lica. Ali... Ocjena: 4

SNAGA PODR[KE
U fokusu filma Hitchcock je ljubavna pri~a izme|u slavnog reditelja i njegove supruge Alme Reville

AEROGRAD

Hitchcock je dugometra`ni igrani film koji je re`irao Sacha Gervasi. Bavi se dijelom biografije velikana umjetnosti Alfreda Hitchcocka, to~nije periodom pred, za vrijeme, te nakon realizacije produkcije za njegov slavni Psycho. U fokusu je i ljubavna pri~a izme|u Hitchcocka i njegove supruge A lme Reville. Film veli~a snagu partnerskog ljubavnog odnosa, snagu podr{ke. Radnja se odvija tijekom rada na Hitchcockovom remek-djelu Psycho. Svi dobro znamo kolika je autorska filmska veli~ina, no kakav je bio kao mu{karac, ljubavnik, suradnik, suputnik... Scenarij je temeljen na istoimenoj knjizi Stephena Rebella iz 1990. godine. A glumac koji je dobio priliku da tuma~i ovaj veliki filmski karakter je Anthony Hopkins. Naravno, autori filmske maske i {minke imali su za odraditi veliki zadatak. Helen Mirren tuma~i lik Alme Reville, supruge legendarnog re`isera i producenta. Scarlett Johansson tuma~i lik ameri~ke glumice Janet Leigh, najpoznatije upravo po ulozi Hitchcockove heroine iz Psycha Marion Crane, tajnice iz Arizone, koja pobjegne s ~etrdeset tisu}a dolara i bude nasmrt izbodena pod tu{em u motelu Bates. Biografski film o velikom britanskom filmskom autoru bavi se pri~om o razli~itim preprekama, problemima raznolike prirode s kojima se susretao u financiranju svog psiholo{kog trilera, koji je nastao 1960. godine. Ne zna puno ljudi da Psycho nije proizvod studijske produkcije, ve} nezavisni film koji je Alfred Hitchcock sam financirao vlastitim sredstvima, zalo`iv{i i svoju imovinu. Bud`et filma je bio 806 tisu}a funti. Da film nije uspio, izgubio bi mnogo toga. Snimanje nije i{lo glatko, unato~ tome {to dobro
21.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

znamo detaljnu pripremu koju je Hitch pravio prije same egzekucije, samog snimanja filma. Za njega ne tako uobi~ajeno, bilo je mnogo ponavljanja. Slavna, svima poznata scena pod tu{em koja traje tri minute, snimala se ~ak {est dana. Pri~a se da je voda namjerno bila hladna da bi Leigh uvjerljivije vri{tala. Zanimljiv je i segment filma u kojem posmatramo njegov odnos s cenzorima, kako kreativno prevazilazi prepreke koje mu sustav stvara, te kako pronalazi rje{enja. Psycho se na kraju isplatio. Postao je veliki film. [ok i strah su se potvrdili jo{ jednom djelotvornim na masu. Iako je film o velikanu, mu{karcu, Hitchcocku, po meni ovo je zapravo film o velikoj `eni, njenom talentu i snazi, o njenom djelovanju iz sjene, doprinosu koji je ogroman. (D. Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE
1. Oz the Great and Powerful (Sam Raimi) 2. The Call (Brad Anderson) 3. The Incredible Burt Wonderstone (Don Scardino) 4. Jack the Giant Slayer (Bryan Singer) 5. Identity Thief (Seth Gordon)

Aleksandr Petrovi~ Dov`enko
Crno-bijeli film Aleksandra Petrovi~a Dov`enka iz 1935., koji potpisuje i scenario i re`iju filma. Direktor fotografije je bio Dmitrij Kabalevski. Aerograd je sovjetska baza s aerodromom. Nalazi se u isto~nom Sibiru. Napetost izme|u radnika i religijske skupine koji govore da }e potporu dati samurajskim ratnicima koji se bore za to podru~je, ote`ava rad Aerograda. Japan i Rusija zao{travaju svoje odnose... Ocjena: 4

PRE@IVJET ]EMO: PUT SUZA

Chris Eyre
Dokumentarni film iz 2009. godine. Scenarij je napisao Mark Zwonitzer, a direktor fotografije je Paul Goldsmith. Cherokee domoroci su od Vrhovnog suda dobili priznanje svog suvereniteta. No, ipak se nisu uspjeli oduprijeti prisilnom iseljavanju iz svog zavi~aja. Mnogobrojni pripadnici domorodaca prisiljeni su bili na opasni put u Oklahomu. Ocjena: 4

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. Sammy 2: Morska Avantura (Ben Stassen, Blitz film & video) 2. Hotel Transilvanija (Genndy Tartakovsky, Columbia Pictures, Blitz film i video) 3. Skyfall (Sam Mendes, Columbia Pictures, Continental film) 4. Bez zakona (John Hillcoat, Weinstein Company, Blitz film i video) 5. Dredd (Pete Travis, Blitz film & video)

71

KULT MARKET
AUTOMOBILI

SPORT Prvo biznis pa tek onda sport

Dacia

Kriza Formule 1
FINANSIJSKA NEIZVJESNOST
Stru~njaci tvrde da u ovo doba recesije tek pet ekipa iz Formule 1 nema problema sa novcem; jedna od njih je i Ferrari

Pomalo u sjenci blje{tavih premijera na Sajmu u @enevi ostala je prezentacija karavanske verzije novog Logana. Auto du`ine 4490 mm ima zapreminu prtlja`nika od 573 l, odnosno 1518 l sa obaranjem naslona zadnjih sjedi{ta.

MOTOCIKLI

Moto Guzzi
Nasljednice motociklisti~ke ikone iz 1921. godine, California 1400 Touring i Custom ru~no su izra|ene u gradi}u Mandello del Lario, a svojim inovacijama i stilom predstavljaju prekretnicu u povijesti Moto Guzzija, jedne od najstarijih i najuglednijih marki u povijesti motociklizma.

DESIGN

Mercedes
Nova Mercedesova S klasa fotografirana je bez ikakve kamufla`e tokom snimanja promotivnog materijala, nekoliko mjeseci prije zvani~ne premijere. Mercedes je ranije najavio da }e S klasa imati promociju u Hamburgu 15. maja.

Kimi Raikonen je naravno zadovoljan nakon prve pobjede na po~etku sezone Formule 1. Ovaj voza~ u timu Lotus je rekao da je imao dobar osje}aj uo~i po~etka utrke u Melbourneu, da ga je bolid dobro slu{ao, te da se isplatila taktika da u boks za promjenu guma svrati jednom manje od konkurencije iz drugih timova. Svi ve} sada govore o uzbudljivim utrkama koje predstoje u novoj sezoni. No Formuli 1 o~ito ne ide tako dobro kako se to prodaje javnosti. Michael Schmidt ve} 30 godina za ugledni sportski tjednik Auto, Motor und Sport prati sve {to se doga|a oko najunosnijeg sportskog natjecanja na svijetu. I on tvrdi: “Formula 1 je u krizi, samo toga jo{ nije u potpunosti svjesna.” On najve}i problem vidi u lo{oj financijskoj pozadini mnogih mom~adi koje startaju ove godine. “Mo`da je samo pet mom~adi solidno financirano. Ostali ovise o jednom financijskom faktoru. Ako on nestane, nestaje i mom~ad zajedno s bolidom”, ka`e Schmidt. Kojih su to pet nije te{ko pogoditi: Red Bull, McLaren, Williams, Mercedes i prije svega Ferrari. Sve ove mom~adi raspola`u s najmanje 200 milijuna eura bud`eta godi{nje. Ostale mom~adi niti s polovinom te svote. I tu je ve} drugi problem: Formula 1 se sve vi{e pretvara u dru`enje neravnopravnih takmaca. “Me|u timovima koji godi{nje raspola`u sa 100-tinjak milijuna eura vlada bezna|e. Kako oni uop}e mogu konkurirati s velikima poput Ferrarija. U toj situaciji je te`e prona}i i nove sponzore“, tvrdi Schmidt. Svaki tjedan u godini mom~ad jedne “{tale” stoji oko jedan i pol milijun eura. I

to samo u slu~aju da se ne uvode neke zna~ajne inovacije. I zbog toga upravo veliki, koji si to mogu priu{titi, nemaju interesa za uvo|enje gornje bud`etske granice, o ~emu se sve ~e{}e govori. Svi konci se ionako povla~e iz Londona. Ovdje u jednoj neupadljivoj zgradi sa staklenom fasadom sjedi mozak Formule 1 Bernie Ecclestone. Njegovo pretvaranje Formule 1 u najunosniju marku dana{njice traje desetlje}ima. A koku koja nosi zlatna jaja se ne ubija pretjeranim reformama. U Londonu `ivi i Xander Heijnen, koji je od 2003. do 2008. obna{ao funkciju glasnogovornika proizvo|a~a automobila unutar Formule 1. Zbog nezadovoljstva smjernicama kojima se Formula 1 kre}e, Heijnen je poku{ao osnovati novu seriju utrka, ali bez uspjeha. “Problem s Formulom 1 je taj da ovdje vlada zakon d`ungle, zakon ja~ega. Svako je sebi najva`niji i iako mom~adi mogu koji put biti i solidarne, kada netko propadne, za njim se dugo ne prolijevaju suze”, ka`e Heijnen. Formula 1 je prije svega biznis, a nakon toga sport. To se vidi i iz odnosa prema novim stazama. Vlasnici ovih skupih poligona u Aziji, Bliskom Istoku ili Indiji po utrci pla}aju 50 milijuna dolara, daleko vi{e nego u Europi. Tu je jasno da se na neke stvari zatvaraju oba oka, poput slu~aja s emiratom Bahreinom gdje su se pripreme za utrku odr`avale usporedo s krvavim gu{enjem prosvjeda za vi{e demokracije. Na kraju je utrka ipak odgo|ena, no kritike javnosti nisu nestale. 2014. Formula 1 po prvi put dolazi u, kad je demokracija u pitanju, vrlo spornu Rusiju. No najve}i problem jest i ostaje “kanibalizam” me|u mom~adima gdje ja~i gutaju slabije. (Priredio: N. Hasi})
SLOBODNA BOSNA I 21.3.2013.

72

KULT MARKET
LIFESTYLE Skromnost je vrlina - ali ne i u Vatikanu
SAD

Death Wish
Jedan ameri~ki proizvo|a~ proizveo je “idealnu kafu“ za po~etak radnog dana. Kafa pod nazivom Death Wish (Smrtna `elja) smatra se najsna`nijom organskom kafom na svijetu. Pakovanje “ukra{eno“ mrtva~kom glavom s prekri`enim kostima sadr`i oko 200 posto vi{e kofeina od obi~ne kafe.

Nova moda novog pape

SRBIJA
JEDNOSTAVAN ^OVJEK
Novoizabrani papa Franjo odbija luksuz u kojem su u`ivali njegovi prethodnici

Bolnice
Vi{e od 90 odsto pacijenata je zadovoljno lije~enjem u bolnicama u Beogradu, a najvi{e primjedbi se odnosi na ishranu i uslove smje{taja, pokazalo je istra`ivanje Ministarstva zdravlja i Gradskog zavoda za javno zdravlje Beograda. Anonimni anketni upitnik popunila su 2.793 pacijenta, koji su od 3. do 7. decembra 2012. otpu{teni sa bolni~kog lije~enja, a prosje~na ocjena zadovoljstva bolni~kim uslugama je 4,29.

Prstenje od punog zlata, pla{tevi od bar{una i krzno hermelina u Vatikanu vi{e nisu u modi. U modi je poniznost. Kako pi{e AFP, novoizabrani vrhovni poglavar Katoli~ke crkve, papa Franjo, odbija da se povinuje tradiciji luksuznih odjevnih predmeta njegovih prethodnika i uvodi jednostavni stil. Od trenutka kada je iza{ao pred okupljene vjernike ispred Sikstinske kapele kako bi ih pozdravio kao novi papa, razlika izme|u Jorgea Marija Bergoglija i njegovog prethodnika Benedicta XVI bila je zapanjuju}e jasna, pi{e AFP. Njegova bijela odora bila je jednostavna, bez ~ipke i nabora, a umjesto tradicionalnog zlatnog kri`a izabrao je `eljezni, koji nosi otkako je imenovan za pomo}nog biskupa Buenos Airesa 1992. godine. Papa je tako|er izabrao skromni papinski prsten od srebra, koji je izra|en prije nekoliko stolje}a, umjesto da dozvoli da se izradi prsten specijalno za njega, {to je do sada bila tradicija. Papinski ili ribarev prsten je neizostavno bio od zlata sa slikom Svetog Petra u ~amcu, koji baca mre`u i s imenom pape koji ga nosi. No, Bergoglio je izabrao prsten od srebra koji je izradio kipar Enrico Manfrini, a na kojem je ugraviran lik Svetog Petra koji dr`e klju~eve raja. “Papina odluka da se odrekne dragocjenih predmeta i izbjegava materijale kao {to je zlato u skladu je sa njegovom `eljom da naglasi vjersku simboliku tih predmeta“,
21.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

kazao je zlatar iz Rima Paolo Picciotti. Iako to nije dobra vijest za njega i njegove kolege, Picciotti ka`e da je to ipak jedna mo}na poruka da papa `eli krenuti u smjeru obnove Crkve. Odabirom jednostavnih odjevnih predmeta, papa Franjo odaje po~ast i svom imenjaku Franji Asi{kom, koji je odbio porodi~no bogatstvo i odlu~io da `ivi jednostavnim `ivotom. Novi papa je tako|er odbio stari obi~aj da nosi crvene cipele koje simboliziraju katoli~ke mu~enike. Umjesto toga odlu~io je zadr`ati cipele crne boje koje mu je poklonio prijatelj. Kako je saop}eno iz Vatikana, biv{i nadbiskup Buenos Airesa Bergoglio je na konklave do{ao probu{enih cipela. Prijatelj mu je rekao da s takvim cipelama ne mo`e nigdje, pa mu je kupio nove. Na inauguraciji papa Franjo je nosio sve~ano odijelo koje mu je sa{io Paolo Serpone iz Napulja. “U skladu sa papinom `eljom, dizajnirali smo jednostavnu odoru od jeftinog materijala“, izjavio je Serpone. Ve} prvi potezi novog pape pokazali su njegovu namjeru da mnogo toga promijeni unutar Katoli~ke crkve. Nakon {to se obratio gradu i svijetu (urbi et orbi) s balkona pro~elja bazilike sv. Petra, papa se nije vratio u hotel Santa Marta u pripremljenom automobilu kako je bilo predvi|eno, nego se s ostalim kardinalima vozio u autobusu. (Priredila: M. Radevi})

FRANCUSKA

Traume
Oko 40 pacijenata u svijetu koristilo je inovativnu terapiju koja djeluje na traumati~na sje}anja ~ine}i ih prihvatljivim, a na kojoj od 2007. radi laboratorija u Toulouseu. Radi se o propranololu, lijeku koji se ina~e koristi kao beta-blokator, a za koji istra`iva~i vjeruju kako mo`e znatno pomo}i u ubla`avanju simptoma PTSP-a i drugih posttraumati~nih poreme}aja.

73

KULT MARKET
ENGLESKA

CRVENI FENJER Hotel za prostituciju

Leah Francis

Maloljetne prostitutke Medellina
MEDELLIN, KOLUMBIJA
Maloljetnim prostitutkama u terapiji poma`u njema~ke studentice

Njezino ime je Leah i itekako je poznata mu{karcima diljem svijeta. ^esto pozira za goli{ave ~asopise, a ni ovog puta nije odoljela.

NORVE[KA

Triana Iglesias

Ova ljepotica je norve{kog i {panskog porijekla, radi kao model, hostesa, a bila je i biv{a reality zvijezda. Za novo izdanje Playboya skinula je sve sa sebe.

ENGLESKA

Kelly Brook
“Vrijeme je za Fiji“, napisala je 33godi{nja ljepotica uz fotografiju koja je prikupila mno{tvo komentara. Jedan od njih glasi: “Bog je zaista mnogo vremena posvetio stvaranju ove `ene.“

Prostor koji 14-godi{nja Liliana ima na raspolaganju za pre`ivljavanje je velik samo nekoliko kvadratnih metara. Ona mora dnevno pla}ati oko pet eura za iznajmljivanje sobe u hotelu za prostituciju. Ako to ne mo`e, ona mora no} provesti na o{troj hladno}i Medellina. Ovaj grad u Kolumbiji je kao sredi{te tamo{njih kartela krijum~ara droge i kao grad nasilja ve} poznat u cijelom svijetu. “Ja `ivim na ulici jer ponekad ne mogu zaraditi dovoljno novca za platiti sobu. Svi te plja~kaju, kad god mogu“, pri~a ova djevoj~ica. Od ku}e je pobjegla zbog problema i nasilja u obitelji, a onda je zavr{ila na cesti i u prostituciji. Sada s drugom djecom stoji na stanici podzemne `eljeznice Prado i ~eka na mu{terije. Kada ima dobar dan, mo`e spavati u hotelskoj sobi. Kada je dan lo{, spava na ulici. Siroma{tvo i rat dr`ave i kokainskih kartela svaki dan donose nove hiljade izbjeglica u slamove Medellina. Gerilske skupine, paravojne grupe i veleposjednici protjeruju ljude iz ruralnih krajeva Kolumbije i oni odlaze u gradske slamove. U Kolumbiji posjedovanje zemlje zna~i isto {to i posjedovanje mo}i: uzgajanje biljaka koke i ilegalno va|enje rudnih bogatstava iz zemlje donose velike profite. Posebno pogo|ene posljedicama sukoba i nestabilnosti su mlade djevojke iz izbjegli~kih obitelji. Socijalni problemi s kojima se prognanici unutar Kolumbije susre}u u

slamovima nerijetko vode do nasilja unutar obitelji. Djeca, da bi to izbjegla, bje`e od ku}e i zavr{avaju na ulicama - mnoga me|u njima na kraju kao ovisnici o drogama ili u prostituciji. To se desilo i Liliani Mariji ona je od ku}e oti{la prije dvije godine, kao 12-godi{njakinja, a danas je trudna. Ovim mladim ljudima malo ko poma`e - me|u onima koji im poku{avaju olak{ati `ivot nalaze se anga`irane studentice pedagogije iz Njema~ke i Kolumbije. Studentice poku{avaju specijalnim obrazovnim programima i pedago{kim igrama djeci na ulici pru`iti izvjesnu promjenu u svakodnevici, dati im priliku da ne{to nau~e i da se zabave. Za djevoj~ice koje se iz dana u dan nude kao tzv. baby-prostitutke na ulici to su ~esto jedini svijetli trenuci. Tako, primjerice, djeca svoja iskustva crtaju na papir. Slika koja je tako nastala je povod za razgovor - djeca su ponekad vrlo otvorena, a njihova su iskustva stra{na. Njima je to ~esto prva prilika da uop}e progovore o onome {to su do`ivjeli. A za budu}e u~iteljice je to prilika do}i u kontakt s djecom s kojom ina~e naj~e{}e nemaju nikakve veze. Za njih je to oblik pro{irenja horizonta. Ponekad se iz tih kontakata s djevoj~icama koje se odaju prostituciji i ovisnice su o drogama stvori mogu}nost razgovora koja ~ak mo`e voditi i do otvaranja puta za izlazak iz bijede. (Priredio: N. Hasi})
SLOBODNA BOSNA I 21.3.2013.

74

KULT MARKET
PREKO EX-YU GRANICA Prvi put na Bijenalu
LJUBLJANA

Anti - Global
PETRIT HALILAJ
Veliki korak za savremenu umjetni~ku scenu Kosova

Kosovski umjetnici u Veneciji

Umjetnica Metka Zupani~ predstavlja se u Centru i Galeriji P74 u Ljubljani izlo`bom Anti - Global? koja problematizira poziciju pojedinca u globalizovanom svijetu. Zupani~ se bavi osje}anjem anksioznosti pojedinca u vanrednim i beznade`nim dru{tvenim, socijalnim i ekonomskim uslovima kasnog kapitalizma - vremenu virtuelne slobode i “spektakla velekapitala“.

BEOGRAD

Strip u`ivo
Godinu nakon smrti Jeana Girauda zvanog Moebius, najpoznatiji srbijanski strip autori u`ivo su crtali u Beogradu u ~ast tog umjetnika, jednog od najve}ih strip crta~a svih vremena. Istovremeno je u Francuskom institutu postavljena izlo`ba Nastavlja se... Tri generacije savremenog srpskog stripa, koja }e biti otvorena do 13. aprila.

Na ovogodi{njem Bijenalu savremene umjetnosti u Veneciji Kosovo }e prvi put nastupiti kao nezavisna dr`ava, a zemlju }e predstavljati mladi umjetnik Petrit Halilaj. Dvadeset{estogodi{nji umjetnik prvi put je privukao pa`nju prije nekoliko godina u izbjegli~kom kampu u Albaniji, kada je odu{evljavao sve oko sebe crte`ima koje je pravio koriste}i istovremeno obje ruke. Njegovo umije}e svjetska publika mo}i }e da vidi i u Veneciji, gdje }e se predstaviti velikom instalacijom koja kombinuje komade zemlje i {uta, `ivih pili}a i njegovih crte`a. Ovo je veliki korak ne samo za Petrita Halilaja, koji `ivi i radi u Pri{tini, Berlinu i Mantovi, ve} i za cjelokupnu umjetni~ku scenu Kosova, jer }e se radovi tamo{njih umjetnika na}i rame uz rame sa svjetskim velikanima. Bijenale u Veneciji ove godine odr`ava se od 1. juna do 24. novembra. “Predstavljanje Kosova je divan i vi{eslojan izazov“, kazao je Halilaj u razgovoru s novinarkom ameri~kog New York Timesa. U tekstu pod nazivom Finding New Ways to Connect in Kosovo , Pulitzerom nagra|ena novinarka Ginanne Brownell opisuje trenutno stanje na umjetni~koj sceni Kosova, koje je osim obnavljanja institucija i galerija obilje`eno i problemima sa povezivanjem umjetnika. “Trebalo je da u~estvujem na izlo`bi u Rusiji, ali nisam
21.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

mogao da idem“, pri~a umjetnik Alban Muja. “ Me|utim, problem nije bio u dobijanju vize, moj paso{ uop{te nije bio priznat.“ Jedan od klju~nih problema je i saradnja sa Srbima koji su ostali na Kosovu. Znak promjena nabolje je projekat koji je krajem pro{le godine okupio umjetnike iz Gra~anice i Pri{tine. “Imali smo viziju da to ne bude samo okupljanje srpske umjetni~ke zajednice, ve} skup razli~itih ljudi“, obja{njava Nenad Maksimovi}, jedan od osniva~a kulturnog centra koji je zadu`en za projekat. Pri kraju je i realizacija mini serije Kosovski reality show na kojoj sara|uju umjetnici iz Pri{tine, Prizrena i Gra~anice. “Ne poznajem mnogo umjetnika iz Gra~anice, ali oti}i }u tamo jer mislim da i oni moraju biti uklju~eni u umjetni~ku scenu“, ka`e kosovski umjetnik Astrit Ismaili. Sli~no kao ve}ina njegovih kolega umjetnika, Ismaili smatra da je Kosovo suvi{e mali prostor za umjetnost koja bi bila podijeljena, te je bolje za umjetnike da se predstavljaju udru`enim snagama. A {to se ti~e predstoje}eg Bijenala u Veneciji, uprkos brojnim problemima i negodovanju Rusije, Kine, [panije i drugih zemalja koje nisu priznale nezavisnost Kosova, umjetnici iz Pri{tine optimisti~ni su i nadaju se da }e sve pro}i u najboljem redu. (Priredila: M. Radevi})

CETINJE

Za Njego{a

Poznati umjetnik Dimitrije Popovi} dovr{io je skulpturu U ~ast Njego{eve misli, koja }e biti predstavljena na sve~anosti proslave 200. obljetnice ro|enja Petra II Petrovi}a Njego{a u maju na Cetinju. A 4. aprila u muzeju Mimara u Zagrebu bit }e promovirana knjiga Njego{ i Hrvati grupe autora, koja govori o pro`imanju hrvatske i crnogorske kulture u doba Njego{a i bana Josipa Jela~i}a.

75

U ^ETIRI OKA
BH. INFO
Izdava~ka ku}a Mon Petit Editeur iz Pariza objavila je roman na{e knji`evnice Jasne [ami} Carstvo sjenki ili, ako }emo se praviti Francuzi, L’Empire des ombres. “Zar smrt nije sudbina sviju nas?”, pita se autorica romana Carstvo sjenki. Ja{taje, kazao bi pametan svijet, dogodilo se to vi{e triliona puta! U Zagrebu je pala prva klapa novog filma Ognjena Svili~i}a Mirni ljudi. “Maloljetni sin Tomica nakon no}nog se izlaska ku}i vra}a pretu~en i zatvara se u sobu s modricama i ozljedama ne `ele}i izi}i”, po~etak je sinopsisa. Poznato? Glavne uloge: Emir Had`ihafizbegovi}, Jasna @alica, Hrvoje Vladisavljevi}. U Narodnom pozori{tu Sarajevo, 23. marta, premijerno }e biti izvedena predstava Tartif, bezvremenskog Molièrea, u re`iji Nermina Hamzagi}a. U predstavi igraju: Ermin Sijamija, Aleksandar Seksan, Vedrana Seksan, Amra Kapid`i}, Mirvad Kuri}, Mediha Musliovi}, Merima Lepi}... I ba{ kad smo zavr{avali ovu rubriku, ali ba{ tad, u Tuzli je trebala biti otvorena redovna, selektivna izlo`ba Udru`enja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine, koja se zove Mali format 2012. Trebala je i vjerovatno je otvorena, nije bilo nikakvog razloga da tako ne bude. Izlo`ba }e, do 29. marta, biti postavljena u Ateljeu Ismet Mujezinovi}. Festival MESS od pro{le godine organizuje Undiplomatic ART, ~iji je osnovni cilj umjetni~ko isticanje zna~aja prela`enja i prevazila`enja svih nametnutih granica. Pa }e tako, od 22. do 24. marta, Sarajevo ugostiti banjalu~ke umjetnike, dok }e se njihove sarajevske kolege u Banjoj Luci predstaviti 29. i 30. marta. O njegovim koncertima izvje{tavali su vode}i svjetski mediji. On je @eljko Lu~i}, Srbijanac je, jedan od vode}ih svjetskih baritona na planeti u ovom trenutku. U Narodnom pozori{tu Sarajevo gostuje 19. aprila. Za ovu priliku samo jo{ jedan podatak: Lu~i} je ostvario ~ak dvadeset i tri glavne uloge u operama Giuseppea Verdija!

Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

MIŠO KOVAČ, pjevač

Ja sam najprodavaniji pjeva~ na Balkanu!
Čudo nevi|eno! To je, otprilike, na{ komentar na informaciju koju smo dobili iz zagreba~ke diskografske ku}e Croatia Records o saradnji Mi{e Kova~a i Arsena Dedi}a. Mada, imalo bi se tu jo{ {to{ta dodati... “Ja sam rekord diskografije. Ne Hrvatske, ona je za mene mala. Ona je Luksemburg. Ne Jugoslavije, ona je za mene mala, nje nema vi{e. Nego na Balkanu sam ja najprodavaniji pjeva~”, ponosan je Mi{o: “Ja ne mislim vi{e snimati. Arsen Dedi} je ~ovjek koji je trebao ve} godinama biti u Akademiji znanosti i umjetnosti jer Arsen Dedi} zna napraviti najbolji tekst i on je najbolji i sad su to dva tipa glazbenika”, kazao je ovo Kova~ nekome u Croatia Recordsu , a oni nama promptno proslijedili, valjda da ga ne ometamo. Povod za kolaboraciju Mi{o-Arsen je pjesma koju je napisao potonji autor, a zove se Mi smo li{}e s iste grane. Snimili su tu kompoziciju, a mi i{~ekujemo rezultat.

VUK PAJKOVIĆ, press koordinator “Festivala dokumentarnog i kratkometražnog filma” u Beogradu

VUK PAJKOVI]
“Za nagrade Festivala takmi~i}e se 48 inostranih i 35 doma}ih filmova, u ~etiri kategorije”

76

SLOBODNA BOSNA I 21.3.2013.

MIŠO AJAZ, unuk Nurije i Devlete Pozderac

Pozderci u Beogradu imaju hrabrosti re}i da su muslimani!
Medalja Pravednik me|u narodima, kojom su po odluci komisije Muzeja holokausta Yad Vashem u Jerusalimu odlikovani Va{i djed i nena Nurija i Devleta Pozderac, primila je u ponedjeljak, 18. marta, u Beogradskom dramskom pozori{tu njihova najstarija k}erka i Va{a tetka Sadeta... Izraelska Vlada, kompletan diplomatski kor, patrijarh srpski Irinej, i mnogi drugi uglednici, odali su veliko po{tovanje liku i djelu Nurije i Devlete Pozderac preko moje tetke Sadete i moje majke Emine. Od muslimana su do{li samo ~lanovi porodice Pozderac, koji danas imaju hrabrosti da ka`u da su - muslimani, zbog ~ega je Hamdija Pozderac 1988. izgubio glavu. Iz Islamske zajednice Srbije u BDP nije do{ao niko, a beogradski rabin se izvinio u ime beogradskog muftije Muhameda Jusufspahi}a, koji je, navodno, bio na putu. Taj “put” je odavno bio planiran, ali ba{ me briga. Uglavnom, nevjerovatno po{tovanje ukazano je tu no} u Beogradu porodicama Pozderac i @ivkovi}. Ko je od direktnih potomaka Nurije i Devlete Pozderac prisustvovao sve~anoj ceremoniji? Svi! Jer, takva prilika se ne propu{ta. Ali, kad treba oti}i na grob Nurije Pozderca na Drago{ Sedlo, onda je to podaleko, a i ne valja put, pokvari}e se auto, znate. Tamo idem samo ja, pa tako i ovog 15. januara, na godi{njicu njegove pogibije. Uporno se brkaju ~lanovi familije: Nurija i Devleta Pozderac nisu pradjeda i prabaka premijera USK Hamdije Lipova~e, naprimjer... Ni blizu! Mada to mo`emo pro~itati u Dnevnom avazu 20. marta, kao {to mo`emo pro~itati i da Lipova~a napada Vuka Jeremi}a koji je, kakav god bio, ipak direktni potomak Nurije i Devlete Pozderac! Po{aljite im faxom porodi~no stablo, od Murat-age pa razgranajte... Ho}u! Pradjeda Hamdije Lipova~e zvao se Mehmed. A pradjeda Vuka Jeremi}a zvao se Nurija Pozderac i Mehmedov je brat. Vuk Jeremi} nije primio medalju Pravednik me|u narodima, kao {to se to moglo ~uti i pro~itati prethodna dva dana. Nego je izraelski ambasador u Srbiji ustao, uzeo mikrofon, do{ao do moje tetke i Vukove nene Sadete koja je u kolicima, izljubio je, zahvalio joj se u ime izraelskog naroda te joj uru~io veliko priznanje.

U kom{iluku “Kom{iluk”
Mada osnovan u Puli, Festival dokumentarnog i kratkometra`nog filma }e ove godine u Beogradu “proslaviti” {ezdeset godina svog postojanja. I jedan je od najva`nijih festivala u Evropi u tim formatima. Bi}e odr`an od 2. do 6. aprila. “Za nagrade Festivala takmi~i}e se 48 inostranih i 35 doma}ih filmova, u ~etiri kategorije: dokumentarni, kratki igrani, animirani i eksperimentalni film. Doma}i takmi~arski program }e, pored standardno dobrih ostvarenja doma}e nezavisne produkcije, Fakulteta dramskih umetnosti, Akademije umetnosti, Doma kulture Studentski grad i Filmskog kampa Interakcija, premijerno predstaviti beogradskoj publici dva filma koja su postigla zapa`eni uspeh na nedavno odr`anom Berlinaleu, animirani film Rabbitland i dokumentarni film Ja kada sam bila klinac, bila sam klinka”, najavljuje Vuk Pajkovi}, press koordinator Festivala dokumentarnog i kratkometra`nog filma. Filmovi }e u pet dana trajanja Festivala biti prikazani u Domu omladine, Dvorani Kulturnog centra i u kinu Fontana. “Kratki metar }e, pored takmi~arskog programa, imati ~ak osam prate}ih programskih celina. Beogradska publika ima}e priliku da pogleda izabrane filmove sa Festivala Short Shorts u Tokiju u programu Made in Japan. Program London Calling predstavi}e najbolje filmove sa London Short Film Festivala, dok }e se program Kontrasti Rusije: Patriote i bludnici, fokusirati na opre~nosti moderne Rusije, od politi~kog fanatizma do raskala{nog no}nog `ivota. Sa istoka nam sti`e i program Angry Ukrainians, sastavljen od filmova istoimenog pokreta filmskih autora, koji se bave problemima moderne Ukrajine. Ljubitelji muzike i dokumentarnog filma ima}e prilike da u programu Rockumentary Revolutions pogledaju film Otroci socijalizma, o istoimenoj slovena~koj punk grupi i film How we played the revolution o litvanskoj raspevanoj revoluciji. Ostvarenja iz regiona bi}e predstavljena u programu Kom{iluk”, veli Pajkovi}.
77

21.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

by DINO BAJRAMOVIC

VLADO KRESLIN, slovenački muzičar: p” “Svakako nije loše biti glu

1. Je li va`nija savremena ili moderna umjetnost? Ona koja je malo starija.

2. Da li ste kao m ali sanjali da }ete biti Bosanac? Nisam sanjao niti da }u bit Slovenac .
rajevu?

3. Kako se osje}ate u Sa Odli~no.

13. [ta uradite kad vam preko puta pre|e crna “Me~ka”? Uhvatim se za nov~anik.
14. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne biste u~inili? Ne bih se ponovo kandidirao. 15. Opi{ite Janeza Jan{u u tri rije~i? Sve pro|e, uglavnom. 16. S kim biste voljeli otplesati tango? Makar i s konobarom u ~etiri ujutro u restoranu u Buenos Airesu.

4. [ta ne morate imati u fri`ideru? “Radensku”. 5. Koga biste poveli na pusto ostrvo? Svoj band, da kona~no zavr{imo album. 6. [ta obavezno nosite na pla`u? Sunce. 7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili? Jedna moja pjesma ka`e: “Micka ili Franc, Amerikanec ili [panc?”
8. [ta ste bili u pro{lom `ivotu? Bubnjar grupe “The Shado ws”.

9. Gdje ste do~ekali smak svijeta pro{le godine? Ba{ upla}ivao loto. 10. Jeste li meteoropata? Ako je to ne{to moderno, da! 11. Koliko ima istine u izreci: “Ne dade se usranom do potoka?” E, to moram pogledati u rje~nik. 12. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ru`an i glup? Pa kol’ko vidim okolo, svakako nije lo{e biti glup.

17. Osoba koja vas `ivcira? @iv~ana.

18. [ta obla~ite kada `elite izgledati moderno? Jedne stare traperice na trapez.

19. Tange ili ba di Ako je badi} ne }? {to {to nisu tange, onda ba di}.
20. A, begova ili {kembe ~orba? Sirna pita. 21. Poruka ~itaocima na{eg magazina? Sakrivena u odgovorima.

78

SLOBODNA BOSNA I 21.3.2013.

KLIN ^ORBA

SHIITAKE SINDROM
Pi{e: FADILA NURA HAVER

Ovako ja, dođe mi dan, uglavnom više uzastopnih dana, mislim o nepreglednoj masi vlastitih padova, koji su nekako, kao onaj leptir što zamahne krilima i pokrene cijeli lanac promjena u nekom novom smjeru, bitno uticali na živote mojih bližnjih, posebice na vlastitu djecu

K

}erka me jutros zove, veli: E, mama, sanjala sam da si sebi na{la momka. Lijep ~ovjek, onako korpulentan, s velikim crnim brkovima. Eto {to ti je ro|ena k}i, slobodi vlastitog izbora odana i subverzivnoj umjetnosti sklona: uvijek i iznova `eli ~uti maj~ino fuj! svim macho stereotipima, a koje bi (to fuj) zapravo blagoslovilo njenu vlastitu sklonost umiljatim i nje`nim plavu{anima. Ali, eksperimenta radi, dam sebi nekih dva-tri minuta vremena da se pa`ljivije zagledam u tu sliku, nadnaravni spoj s nekim nabildanim (fizi~ki i mentalno) crnim brkom. [ta je na toj slici manjak a {ta vi{ak, gdje se krije kobnih sedam gre{aka u precrtavanju, {ta je moje {ta je tvoje a {ta na{e u zbroju mase, vremenitosti i neizbje`ne bremenitosti svih pojedina~nih iskustava unesenih u zajedni~ku anamnezu? Dobar smo par, zaklju~im uskoro: kao Dva Bruhelova majmuna, skladno zveckamo lancima u snu Wislawe Szymborske. I usput se pravimo da drijemamo. Ili, da dodatno malkice zakompliciramo: sniva~ici se samo ~ini kako se mi pravimo da drijemamo. ema na~ina da ispravimo povijest umjetnosti a kamoli `ivotopis, osim u snu, a i tu je jedini na~in da nas neko na strate{kim ta~kama opstanka prepoznatljivim znakom podsjetiti kako smo upravo uletjeli i fatalnu gre{ku. Kao {to, evo, meni moj genetski materijal, u vidu k}eri, pri`eljkuje popraviti biv{i `ivot, ukrstiv{i me sa sna`nijim, dakle, u prirodnoj selekciji po`eljnijim primjerkom koji bi u njenoj sada{njosti i budu}nosti otklonio sve one pjenu{ave, nestabilne elemente od kojih je sazdana. Ovako ja, do|e mi dan, uglavnom vi{e uzastopnih dana, mislim o nepreglednoj masi vlastitih padova, koji su nekako, kao onaj leptir {to zamahne krilima i pokrene cijeli lanac promjena u nekom novom smjeru, bitno uticali na `ivote mojih bli`njih, posebice na vlastitu djecu. Tad stanem iza prozora, ili s ovu stranu ra~unara, gledam i vidim: ~ini se da stvari teku jednako kako bi tekle da mene nikad nije ni bilo u ovom prostoru i vremenu. Izuzmem sebe, obri{em vlastite zamahe nevidljivim krilima. Ni{ta se ne sru{i, ne razbije se i ne raspline slika svijeta, sve stoji kako stoji, samo ja ne razumijem za{to svi moji izbori istovremeno ~ine i sveukupni vlastiti osje}aj krivice za svaku nevolju koja me spopadala i spopada. Potom se po~nem pitati: Da sam

N

svaki svoj korak napravila u smjeru suprotnom onome u kojem sam se kretala, da li bi to ukinulo nepreglednu kolonu (samo)optu`uju}ih pitanja: Za{to ba{ to, za{to ba{ tako, za{to tad, za{to za{to za{to? Napokon odustanem od svih pitanja, i odem u kuhinju, jedini prostor u kojem suvereno vladam i eksperimentiram do mile volje. Danas }u kuhati ri`oto s gljivama, {to samo po sebi nije vrijedno spomena. Me|utim, sino} sam bila u jednoj jedinoj vrsti {opinga koji me relaksira, a to je kupovina prehrambenih namirnica. Kao i obi~no, za svoj sam omiljeni ri`oto kupila nekoliko vrsta gljiva: bukova~e, zlatne {ampinjone, su{ene lisi~arke i vrganje i, po prvi put Shiitake. Eh, poenta je ba{ na toj trun~ici puta kad prvi put promijeni{ svoje uobi~ajene izbore u stvarima koje ti se oduvijek podrazumijevaju kao bogomdane. Hrana, kao jedan od vode}ih izvora ~ovjekovih u`itaka, za razliku od emocionalnih i erotskih zadovoljstava, u sebi ne krije stupice kona~nih izbora. Probati ne{to novo, druga~ije? Za{to da ne? Novi okus, miris, tekstura, svje`ina, egzotika, afrodizija~ki efekti... Sva ~ula u`ivaju, i tako to. Mo`e, mo`e.

O

nda stanem pred ogledalo i pitam onu nepoznatu puna~ku `enicu u njemu: Od ~ega si se ti tako nadebljala? [ta da ti ka`em, veli ova ljutito, ponajvi{e od tvog zadrtog fuj! crnim, korpulentnim, brkatim, nabildanim, samozadovoljnim i inim, u krajnjoj instanci svim mu{kim primjercima koje si iz svog svijeta istisnula pomo}u arti~oka, lososa, {kampa, tartufa, kavijara, svih ikad stvorenih plemenitih sireva, vina, prstaca, maslina, kamenica, ~okolade, avokada, jegulja... Jednom rije~ju: Shiitake sindrom. Hajde, bje`i mi ispred nosa, otrese me aseksualna i, ako }emo pravo, samo virtualna spodoba iz vlastitog zrcala. Nemoj tako, krenem se braniti, moja k}i je sanjala... Mo`da jo{ nije kasno. Evo, recimo, od ponedjeljka mogu na dijetu. Samo bobice, pahuljice, trava, tri litra vode, ~orba od mladog kupusa, meditacija, duhovne i tjelovje`be... Probala sam to ve} prethodnih prolje}a. I zna{ {ta, i sad mi se pla~e kad se sjetim tvojih o~iju u ogledalu koje su tako duboko i sveobuhvatno i nepovratno gledale na Onaj Svijet.
79

21.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

PETA BRZINA
Pi{e: Nedim Hasi} Foto: Mario Ili~i}

[koda Rapid 1.2 TSI: Nepretenciozan i pouzdan

O

dmah na po~etku da se izjasnimo. I mi u SB, kao i ve}ina na{ih kolega, ali i “obi~nih“ voza~a mrzimo downsizing. Dakle, narastaju}i trend u automobilskoj industriji koji nudi automobile te{ke i po tonu i pol, s gomilom elektri~ne opreme, klima ure|ajima i sli~nim dodacima uz motor od 900 pa do 1200 kubika. Nama, jednostavno, takav koncept pogona vozila nije jasan a jo{ je manje privla~an. ^ekali smo petnaestak dana da na test dobijemo potpuno novi model iz [kode. Rije~ je, dakako, o dugo ~ekanom Rapidu, vozilu koje je u ponudi ~e{kog proizvo|a~a, koji polako, ali nezaustavljivo postaje uzdanica Volkswagen koncerna. Ovaj model zauzima mjesto izme|u Fabije i Octavije, dakle dva veoma popularna modela u BiH. Rapid dolazi sa nekoliko potpuno novih VW motora a nama je na test do{ao ba{ onaj koji tako ne volimo. Turbo benzinski motor sa 1200 kubika i 84 KS Iskreno, ve} nakon prvih kilometara ta je predrasuda polako po~ela blijediti. Rapid se vozi kao da pod haubom ima mnogo vi{e kubika i mnogo vi{e KS. Rije~ je o veoma `ivahnom agregatu, nimalo lijenom koji ipak, zbog svoje kubika`e, zahtijeva ~e{}e mijenjanje brzina. Rapid dobro vu~e, rupa turbine se gotovo ne osjeti i preticanja i usponi nisu neki ve}i problem, no potreba za ni`im stepenom prenosa izra`ena je prilikom kretanja u strani kada auto jednostavno nema snage da krene u ve}oj brzini prenosa. Ono {to nas je ipak najvi{e odu{evilo bio je

prtlja`nik. Jednostavno, nakon prvog otvaranja poklopca ostali smo zapanjeni koliko u njega zapravo mo`e stati stvari. U Rapidu potrebe za spu{tanjem sjedi{ta nema. Sve {to nosite sa sobom, od vre}ica, torbi, kolica... jednostavno stavite u prtlja`nik i zaklopite peta vrata. I jo{ vam ostane prostora. Na autocesti prema Kaknju Rapid smo bez ve}ih problema dovezli do brzine od 160 kilometara na sat. Onda se malo mu~io (da, downsizing) ali je uspio kazaljku na satu dovesti do brojke 200. I ne tro{i puno, prosje~na potro{nja po sarajevskim ulicama i nakon toga autocestom do Kaknja i natrag bila je jedva iznad pet litara. Dakle, maksimalno brzo i{li smo do 200 km/h, no ve} na 160 km/h osjetili smo ne{to {to je mo`da i najlo{ija strana ovoga automobila. Naime, i pri ni`im brzinama ulazak u krivine nije nam mamio osmijeh na

lice, jer je zadnji kraj bje`ao i ljuljao se. Na autocesti taj je osje}aj postao jo{ gori. Rapid se prilikom brze vo`nje neugodno ljulja. OK, tome su vjerojatno doprinijeli udari vjetra, mo`da i preuske gume, no ljuljanje ne stvara osje}aj povjerenja, a {to br`e vozite, to ja~e morate ~uvati upravlja~ kako auto ne bi klizio iz trake u traku. Kada su materijali u unutra{njosti u pitanju, oni su u skladu sa o~ekivanjima, mada smo utiska da bi mogli biti mrvicu kvalitetniji. Sve {to vam treba od prekida~a je logi~no razmje{teno i nadohvat ruke, ali izgleda spartanski i tvrdo. No, “pouzdano tvrdo“, kako je definirala jedna od osoba koju je, prilikom testne vo`nje, zanimalo sve o ovom modelu. Presuda: radi se o dobrom automobilu. Vozilu koje je u zlatnoj sredini ponude u tom segmentu i koje }e sasvim sigurno, zahvaljuju}i brandu i popularnosti [kode kod nas ali i u regionu, osvojiti dobar dio tr`i{nog kola~a. Kada bismo ocjenjivali od jedan do pet, bila bi to jedna dobra trojka, gotovo pa ~etvorka. Dakle, skoro pa idealan za prosje~nu bh. porodicu kojoj treba nepretenciozan, jednostavan, pouzdan i prostran automobil.

80

SLOBODNA BOSNA I 21.3.2013.

REAGIRANJA
DOK-ING deminiranje Uredni{tvu

DOK-ING deminiranje je nevladina neprofitabilna organizacija za humanitarno deminiranje, ne radi se o komercijalnoj kompaniji
(“Srpski monopol na miniranje i deminiranje”, SB, br. 853) Voljeli bi da prije bilo kakvih izno{enje informacija u javnost provjerite ta~nost istih kao i kredibilitet informatora. Nije u redu da nekoga prozivate u javnosti na osnovu “rekla-kazala”. DOK-ING deminiranje je nevladina neprofitabilna organizacija za humanitarno deminiranje. Nije ta~no da imamo ikavog vlasnika niti suvlasnika, ne radi se o komercijalnoj kompaniji. Na{a NHO organizacija DOK-ING egzistira jo{ od 2008. godine u BiH. Od 2008. do 2011. godine radili smo na poslovima deminiranja za Handicap International kako bi stekli reference u BiH i mogli u~estvovati na tenderi-

ma. Za obavljanje na{e djelatnosti veoma dobro smo opremljeni i imamo sva potrebna sredstva kako bismo mogli provoditi aktivnosti deminiranja. Za sve to mo`ete kontaktirati Handicap International, Centar za uklanjanje mina BiH i informisati se o na{oj stru~nosti i opremljenosti kao i donatore, Vladu Njema~ke, i ata{ea koji su prisustvovali primopredaji ura|enih i o~i{}enih lokacija u Lukavcu, Grada~cu, Jajcu itd. Nakon ste~enih referenci ostvarili smo pravo da u 2012. godini u~estvujemo na svim tenderima u BiH. Na{a organizacija ima trenutno 30 uposlenika. Uposleni su iskusni demineri i mislimo da smo primjer kako treba da posluje jedna deminerska organizacija. Sve ove neistine objavljene u va{im ~lancima su vjerovatno rezultat nesposobnosti va{ih informatora da prihvate zdravu konkurenciju. Nije ta~no da projekt menad`er Josip Tuli~i} nema radnu dozvolu u BiH, ista se izdaje svake godine na period od 12 mjeseci. Josipu Tuli~i}u je 22.02.2013. godine izdata radna dozvola koja va`i do 21.02.2014. godine. Molimo Vas da primite k znanju da je sve ovo {to smo Vam napisali istina i da sljede}i put provjerite ta~nost informacija o nekome ili ne~emu, prije objave u javnosti.

Sredstva Evropske Unije koja su predvi|enja za deminerske aktivnosti, predvi|ena bud`etom, moraju se utro{iti samo za projektne aktivnosti i ni u kakve druge svrhe se ne}e, niti mogu tro{iti. Utro{ak navedenih i predvi|enih sredstava podlije`e kontinuiranim provjerama. Ljubazno Vas molimo da se pri~a na ovome zavr{i i da nas ubudu}e ne reklamirate na takav na~in, jer je na{a `elja da nastavimo provoditi aktivnosti humanitarnog deminiranja kako bi dali svoj doprinos za bezbjedan `ivot u BiH. DOK-ING deminiranje

21.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

81

U[TEDITE NOVAC!
PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE
Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!! Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna! Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un: 502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon. Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 180 EUR Polugodi{nja: 90 EUR Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba www.slobodna-bosna.ba

Vi znate za{to smo najbolji!

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful