Rimske vile Istre i Dalmacije, I.

dio: pregled lokaliteta

Roman Villas of Istria and Dalmatia I
Izvorni znanstveni rad Antička arheologija

Dr. sc. VLASTA BEGOVIĆ
Institut za arheologiju Ulica grada Vukovara 68 HR - 10000 Zagreb

Original scientific paper Roman archeology
UDK/UDC 904:711.424(497.5Istočni Jadran)“-00/03” Primljeno/Recieved: 27. 05. 2002. Prihvaćeno/Accepted: 13. 06. 2002.

Dr. sc. IVANČICA SCHRUNK
University of St. Thomas St. Paul, Minnesota, USA

Rimske ranocarske vile ujedinjuju italsku graditeljsku tradiciju, razigrani luksuz i eleganciju helenističke arhitekture i impozantni egipatski stil. Građevine su redovito na izabranim lokacijama, potpuno prilagođene krajoliku u pogodnim dubokim uvalama ili na povišenim položajima na brežuljku, sa širokim vizurama prema okolnom terenu i prilazima. Na području rimske Istre i Dalmacije mnogo je ubiciranih lokacija vila, ali vrlo malo istraženih 1 lokaliteta. Ključne riječi: rimske vile, villa rustica, maritimna vila, villa suburbana, rimska arhitektura, istočna obala i otoci Jadranskog mora, od 1. st. pr. Kr. do 4. st. po Kr. Key words: Roman villas, villa rustica, villa maritima, villa suburbana, Roman architecture, st th Eaast coast and islands of Adriatic Sea from 1 century BC until 4 century AD.

UVOD
U razdoblju između Cezara i Flavijevaca događale su se bitne preobrazbe kulturnog krajobraza i prirodnog zemljopisa istočnog Jadrana. Osnivanje kolonija i podjela zemljišta stvorili su nove socijalne, ekonomske i ekološke stvarnosti. Proces urbanizacije kolonija i romanizacija koju je taj tijek donio, sustavno je obradio M. Suić (1976.). Romanizacija krajolika je tekla usporedno s urbanizacijom. Novi način korištenja zemljišta i novi tip ruralne gradnje prenosi se iz Italije na drugu obalu Jadrana, koja u potpunosti postaje druga strana rimskog mora. Izgradnjom vila i uređenjem poljoprivredne okolice dolazi do bitne promjene izgleda krajolika obale i otoka kao i kraških polja u unutrašnjosti. Prvi koji je detaljno obradio vile na našoj obali i otocima je M. Zaninović (1988. i 1995.). Intenzivna poljoprivreda i uzgoj novih kultura mijenjaju pejzažna obilježja. Posebno je pojačan uzgoj maslina i vinove loze, a smanjuju se površine šuma i pašnjaka. Organizacija prostora i korištenje zemljišta teži prema profitabilnoj poljoprivrednoj proizvodnji i iskorištavanju prirodnih resursa. Intenzivira se eksploatacija kamena i proizvodnja soli. Uz nalazišta gline razvija se i masovna proizvodnja amfora i građevinskog materijala. Ekonomsku povijest Istre i Dalmacije obradili su detaljno R. Matijašić (1998.) i A. Škegro (1999.). Proizvodnja je namijenjena potrebama vila, ali i gradskim tržištima. Širenjem rimske države otvaraju se i nova, udaljena vojna i civilna tržišta. Stvara se provincijalna elita u rimskim kolonijama koja razvija velike ekonomije i dalje potiče javnu i privatnu gradnju u urbanim središtima, ali i luksuznu gradnju vila na posjedima. Rimske vile izvan gradskih cjelina možemo podijeliti na nekoliko osnovnih tipova - villae rusticae, suburbane i maritimne vile. Nadalje, prema građevinskim značajkama dijele se na vile s prostorijama grupiranim oko središnjeg dvorišta, portikus i peristilne vile, te kombinaciju tih tipova. Osim toga, rimske vile mogu biti građene na povišenoj umjetnoj zaravni, na ravnom terenu ili gradnja može biti razvedena na više terasa. U pravilu, vile se prilagođavaju zadanom terenu i majstorski koriste sve prednosti određenog položaja. Izbor mjesta za izgradnju vila je uvijek vrlo brižljivo odabran, kao što su pogodne, duboke uvale i povišeni položaji sa širokim vizurama (dobrim pogledom nad okolnim terenom i prilazima). U određenoj mikrolokaciji karakterizira ih prirodno najpovoljniji smještaj, otvoreni pogledi prema moru ili zelenilu brežuljaka i livada, najpažljivije izabrane prednosti insolacije, blizina izvora pitke vode ili cisterne za skupljanje kišnice i građene ceste, te sigurne prirodne luke (s valobranima) za najjednostavniji prijevoz poljoprivrednih proizvoda morem do tržišta.

1

Ovo je dio sintetskoga većeg rada koji će biti objavljen u dva dijela.

113

). raste upotreba lukova. g. palaestra. ). poznata posebno u Napuljskom zaljevu (Stabiae. s umetnutim polikromnim slikama (amblemima). st. Taj je tip svojstven za rimsku Kampaniju i južni Lacij. 1994. 19/2002. 656. 2).) možemo razlikovati dva tipa bogatih ladanjskih rezidencija. Drugi tip je maritimna (priobalna) vila s lebdećim porticima. i nek ih Za imanjima silnim želja mori Bojne nek trube tjeraju od njih Blagi. čiji su još uvijek integralni dio. Baiae. Vile su tradicijski ideal Rimljana koji još uvijek poljoprivrednu proizvodnju smatraju jedinim časnim izvorom prihoda (S UIĆ. nimfeji. 1986. s naglašenom težnjom da se poveća reprezentativnost pročelja. Inst.od dolaska Augusta na vlast do provale Kvada i Markomana za cara Marka Aurelija). Možemo ih označiti kao rezidencijalne komplekse koji se otvaraju prema krajoliku. Zagrebu. po Kr. AYLWARD. Ta se dva tipa javljaju između dviju tradicija . ocrtava epikurejski pogled na život i težnju za profinjenim prostornim sklopovima. bazilikalne dvorane za audijencije u stilu velikih javnih građevina. Kr. I. te velike figiline prelaze krajem 1. Šop. Najzorniji primjeri su Neronova palača Domus Aurea i flavijevska palača Domus Augustana u Rimu. (Tibul. te ravnih stropova.uključuju mnogo otvorenih prostora (hortikulturno uređenih vrtova) u svoje tkivo. pr. prostrani atrij i peristil sa zelenilom i šetnicama primjereno njihovu ugledu i dostojanstvu. svetišta . do 41. Sorrentum i Capri). ali i za posebno oblikovanje s efektima unutarnjeg i vanjskog prostora da zadivi posjetitelja. Klasični sadržaji takvih kompleksa su rezidencijalni prostori vrlo visokih standarda s hortikulturno uređenim peristilima i unutarnjim vrtovima (xystus). koristeći sve prednosti zadanog i suptilno se eksponiraju u njemu. Stropne konstrukcije su katkad tako raskošne i blještave kao npr.. a u upotrebi je i sofisticirana kombinacija mramornih ploča i mozaika u tehnici opus scutulatum (Vižula kod Medulina).-96.. te ravni stropovi. kao i prerada olova i željeza. U unutrašnjosti vila prpošna potreba za izabranim luksuzom. strop u obliku piramide sa svođenim stranicama. u carsko vlasništvo . 113. preporučujući “udobne i prostrane kuće za ‘ljude od utjecaja’ kojima se trebaju graditi prostrani ulazni prostori u velebnom stilu.-130.). 660. LA ROCA. Fasade dobivaju monumentalni karakter u odnosu prema krajoliku..). Vižula kod Medulina). do 167. 1986.).). 1965. Rudnici.). jer su velike ekonomije bile izvan grada. g. Od početka izgradnje u vilama je prisutna više urbana kultura nego ruralna. SCHRUNK.). Arhitektonski sklopovi su prozračni .-14. a također da pruži maksi- 114 . te monumentalne zgrade kao gymnasium. kao egipatski oecus. a njihovo značenje je višestruko. Katkad ona predstavlja mjesto stanovanja. g. Drugi nek blago gomilaju. A meni nek ostane suđeno da život provodim Na malome svome imanju. U vrijeme cara Augusta (27. Ruralni moćnici bili su ujedno i urbana elita i opskrbljivali su grad prijeko potrebnim proizvodima (W HITTAKER. niti po dimenzijama (primjer vile u uvali Verige na Brijunima). Vrlo važna funkcija vile je rezidencijalna. Mozaici su još pretežno crno-bijeli. po Kr.. g. Vile su u prvom redu bile središta ekonomske moći Rimskog Carstva. načinjene npr. str.. g. jer se u takvim kućama održavaju javni sastanci. i u 2. 136. 111. Uz mnoge luksuzne vile nalazimo i potpuno utilitarne sadržaje.V.) i Marka Aurelija (V ERZAR BASS. građene oko središnjeg dvorišta s porticima. pr. ne manje vrijedne niti po položaju. Radionice velikog mjerila figilinae. De Architectura libri decem. 1986. I. To su strateški važni produkti za opskrbu rimske vojske. Poznate su i mozaične slike na teguli koje se dobivaju gotove i ugrađuju u pod. 1990. Pril. Vila se uređuje s mnogo smisla za praktičnost. dodavanjem sklopova kojima postupno raste razina luksuza (Brijuni. Kvaliteta mozaika razdoblja julijsko-klaudijske dinastije takva je da su trajali uz minimalne preinake do razdoblja kasne antike (VERZAR BASS. teatri. 2001. Takvi ljudi također trebaju biblioteke.. Rimske ranocarske luksuzne vile ujedinjuju italsku graditeljsku tradiciju. fullonicae. 1994. st. VI. 5. Mramor različitih boja i teksture služi i kao obloga podova i inkrustacije na zidovima. Spoj tih dviju tradicija u gradu rezultira zatvorenom kućom s atrijem i peristilom. pr. Za neke ranocarske rezidencijalne komplekse u Istri je poznato da su prošli razvojnu fazu od skromnih objekata tipa villa rustica do građevinskih kompleksa velikih površina. arheol. a ponekad mjesto samo povremenog boravka gospodara. . Od razdoblja cara Nerona do Flavijevaca (54. g. Velike vile grade se uz glavne prometnice i plovidbene pravce (L AFON. galerije slika. dok izvan gradova imaju tendenciju otvaranja objekta prema krajobrazu. U vrijeme Kaliguline vladavine jača utjecaj egipatske arhitekture. svodova i kupola u rimskoj arhitekturi. Arhitektura klasične Grčke pretežno je utjecala na rimsku arhitekturu od Augusta do Kaligule (od 27. g. uz mali svoj stan. U poljskom radu neka mi prolazi svaki dan. a upotrebu svoda nalazimo uglavnom u substrukcijama.tradicije italske kuće s atrijem i poznatog tipa helenističke kuće. izvan urbanih središta. a lokalni majstori rade vjerojatno samo borduru (vila u uvali Verige na Brijunima). Rimski arhitekt Vitruvije sažeo je zakone novog doba. često vrlo nekonvencionalnim (S OREN . “S Tibulove oranice” – prijevod N.jedan urbani helenistički opus prenesen u pejsaž (CIMA. Kr. Od toga razdoblja počinje razvoj rimskih ladanjskih vila. 1976. U konstrukcijama prevladavaju stup i greda. BEGOVIĆ.). Kr. RIMSKE VILE ISTRE I DALMACIJE. Jedan tip je relativno kompaktan oblik vile građene na platformi s dugačkim porticima. metalske radionice nalaze se u sklopu vila. Primjer je i takva sofisticirana izvedba kao Kaligulina ploveća palača na Lago di Nemi. 112. DIO: PREGLED LOKALITETA. uz koje se redaju parkovi s paviljonima koji su namijenjeni razonodi.) umjesto klasične konstrukcije stupa i grede. po Kr. profinjeni luksuz helenističkih palača i egipatski velebni stil.. uključujući sve više teatralnost i scenografiju koja je bila tradicionalno aleksandrijska. bezbrižni san. privatna suđenja i dogovori prije arbitraža” (Vitruvije.dokumentirano za razdoblje Flavijevaca (S TARAC. Takve vile oblikuju ekstrovertiranu arhitekturu svojstvenu za razdoblje pax Romana (27.

223. Jerolima i opisu njegovih villulae na raštrkanom prostoru.). str. 1981. 97. napetost kulturne atmosfere i veliki zahtjevi carskog dvora morali su učiniti seoski način života. Gospodska gomila. 1986. Ali.arhitektonska dekoracija. I. 1999. VERZAR BASS. BEGOVIĆ. što čini predah od vojne službe u kojoj je Rimljanin bio praktički cijeli svoj život. 656.Gospodska gomila . Vila na posjedu jedino je mjesto gdje je rimski građanin još mogao biti slobodan i gdje je apsolutni gospodar.. Batalaža. 138. 1 Villa in Sorna near Poreč 115 . 1995. te poljoprivredne površine zasađene drugim kulturama koje su predstavljale ponos svojim vlasnicima. a također i specijalizacija u proizvodnji.. s jednom vilom u kojoj je bila rezidencija tamošnjih Euzebijevaca (druga pol.). Vila u Sorni kod Poreča (Girardi Jurkić. Moguća je međusobna zavisnost. “Prenapučenost i besmislene zabave u glavnom gradu. 4. Jasno definirane manje vile nalazimo u spisima sv.ukazuje na sjedište lokalnog dominusa. 1. arheol. 1976. RIMSKE VILE ISTRE I DALMACIJE. st. tjelesnu očvrsnulost. Vile su vrlo često grupirane na određenom prostoru i posjedu. nepomućeni san i ugodnu samoću u lijepoj okolini vrlo poželjnim.-130.) Fig. Pril. oslikani zidovi. Zbog velikih temperaturnih razlika skladišta su bila građena u substrukcija- Sl. 113. nesputan pravilima hijerarhije i velikim zahtjevima carskog dvora. Mediteranski način prerade i proizvodnje čini skladište središnjom strategijom preživljavanja (PURCELL. DIO: PREGLED LOKALITETA.).. Potpuno jednaki sadržaji i kvaliteta gradnje su primjerni za domus u gradu i za vilu na selu kao i njezina unutarnja oprema koja je često vrlo raskošna .. U uvali Caskoj na otoku Pagu gdje se nalazila antička Cissa pronađeni su ostaci najmanje triju većih rustičnih vila . SCHRUNK. 19/2002. Vile su također bile mjesto na kojem se mogao u potpunosti i individualno razviti slobodarski rimski duh. Inst. 435. 1984.Muline. Rt Supetar (SUIĆ. Osnovna gospodarska funkcija vile je u skladištenju poljoprivrednih proizvoda.V. Na velikim posjedima.. te ladanjske vile imale su funkciju poljoprivredne i stočarske proizvodnje i bile također izvor velikih prihoda” (MC KAY. Vila je imala tendenciju da posebno naglasi skladišni prostor.. Istraženi primjeri takve podjele funkcije na nekoliko vila nalazimo na Brijunskom otočju (BEGOVIĆ. 169.) (SUIĆ. mum komfora stanovnicima. I.).). Postoje manje vile koje su dio cjeline i zavisne od jedne glavne vile u kojoj je povremeno boravio gospodar imanja. Zagrebu. SCHRUNK .. Od njih jedna . uz reprezentativne vile izgleda da su istu vrijednost u krajobrazu imali hortikulturno uređeni vrtovi kao i nasadi vinograda i maslina. 1995.. mozaični podovi.

141.. Maritimna vila na poluotoku Katoro kod Umaga je samo djelomično istražena.) (sl. uvala Verige na Velom Brijunu). Inst. g. prema Schwalbu. 1982. 113. pr.. Kovačića.-655. Stječe se dojam da su te vile bile središta posjeda međusobno povezanih veleposjednika. Sorna kod Poreča. pripadnika istoga kulturnoga i ekonomskoga kruga rimskog društva (TASSAUX. a druge. 1986. 124..). Vila u Valbandonu. kombinacija je peristilne i portikus vile. a dio zimskom boravku. većinom u zaljevima. 115. Nikole na Malom Brijunu. Među vilama ovog područja posebno se izdvaja luksuzna vila na otočju Brijuni u uvali Verige.) Fig. R. 169. 4. u luci Brijuni. ka- Sl. st..) ili cella vinaria vile u uvali Verige na Brijunima . 1983. kaže kako vile na njima blistaju daleko i široko. I. u vili se nalazi velika uljara. 656. izgrađeno niz značajnih maritimnih vila. st.približno 80 dolia (PURCELL. 4. 1998.).) (sl. imaju i velike proizvodne pogone (Loron. 1998. st.. i u 1. U kasnoj antici u vili se nalaze pogoni fulonike (V ERZAR BASS.). i u 3. osobito na poluotocima. Zaokružena gospodarska cjelina sastojala se od intenzivnog uzgoja vinove loze i maslina. prerade i skladištenja odvoze prema najbližem gradskom središtu ili brodovima prevoze na udaljena tržišta. Prema žigovima na amforama. u zaljevu Ribnjak.). Kr. isključivo su bile ladanjske (Katoro.) (sl. st. Schwalb je pretpostavio da je dio vile namijenjen ljetnom. vlasnica je bila Calvia Crispinilla. no vidljivo je da luksuzna arhitektura i krajolik čine jednu cjelinu. i 1988. sebno hvaleći istarsku obalu i dojmljive otoke. st. Neposredno iznad Barbarige kod mjesta Betika nalazi se antička vila rustica s cisternom.. prešao u carsko vlasništvo (MATIJAŠIĆ. 1986..). gdje su nađene istarske amfore (BRUSIĆ. 1995. 1. U drugoj polovini 1. 1902. Uz sve te promjene.-130. Pril. Intenzivna proizvodnja koju Rimljani uvode od 1. Skladišta su nastojala djelovati impresivno. Velika antička vila u Barbarigi iz julijsko-klaudijskog razdoblja koju je istražio i opisao H. 1998. 19/2002. PREGLED LOKALITETA U Istri je tijekom 1. Na području Brijuna ubicirane su i djelomično istražene rustične vile: u uvali Sv. vila u Verigama posebno se izdvaja svojim luksuzom i kao središte posjeda na kojemu postoji niz manjih vila. Posebno oblikovana kružna dvorana govori o razdoblju druge polovine 1. 2.). 3-5). pogledom na redove dolia koje su zapremale unutarnji prostor. npr. Istraživanja pod vodstvom V.). Kasiodor (537.). pokazuje raskošnu arhitekturu luksuzne antičke vile.. prije nego je pogon. Kr... Prema Tassauxu u posjedu senatorske obitelji Laecanii (T ASSAUX. 2 Villa in Barbariga ma ili orijentirana prema sjeveru i sjeveroistoku. Isti je slučaj s mnogo bolje istraženom vilom na prevlaci poluotoka Sorna kod Poreča (MATIJAŠIĆ. i 2. na lokalitetu Kolci: (sl. 1995.). po Kr. Prema veličini skladišnog prostora može se zaključiti važnost pojedine vile kao i veličina zemljišnog posjeda na kojem je građena. SCHRUNK. arheol. 12.).blizu 80 dolia (BEGOVIĆ DVORŽAK. 3. smještene kao biseri na ogrlici (Variae. 22. pr. 1986.. Vižula kod Medulina). na području Istre i Dalmacije dovode do gomilanja poljoprivrednih viškova koji se nakon skupljanja. što pokazuje i pomorske prometne linije. Zagrebu. Proučavanja prometa i trgovine poljoprivrednim proizvodima moguća su posebno iz rezultata hidroarheoloških istraživanja amfora. Schwalb. Najvjerojatnije ti posjedi u razdoblju julijsko-klaudijske dinastije kreiraju veliku uspješnu ekonomiju za određeni broj imperatorova unutarnjeg kruga rođaka i prijatelja. Koliko je do sada istraženo (MATIJAŠIĆ. kao na primjer cella vinaria u Boscoreale kod Pompeja . (VERZAR BASS. po- 116 . Vila u Barbarigi (Schwalb. str. RIMSKE VILE ISTRE I DALMACIJE. dolazi do zaostajanja izgradnje. neke od tih luksuznih vila. Valbandon. 260. gdje je smještena luksuzna vila koja je imala i proizvodne pogone figiline. Od sredine 2.). I. 2. Barbariga. a na vilama se smanjuje broj robova kao i broj ukupnih stanovnika vezanih uz posjed. st. DIO: PREGLED LOKALITETA.-145. 654. u luci Polače na Mljetu. Matijašića i F. te proizvodnje amfora za njihovo spremanje i prijevoz (figilina u Fažani). vila ipak ostaje glavni arhitektonski element u pejzažu Jadranske obale i otoka do u kasnu antiku. koncipirana uz obalu dubokog zaljeva. a možda i vila. Fažana. figilina prelazi u carski posjed.-128. u zaljevu Madona. 1988. BEGOVIĆ.V.). U ranoj antici. Tassauxa su u tijeku na Loronu kod Poreča. npr. To je još jedan primjer kombinacije luksuzne vile i poduzetništva. Rastu gradovi. 656. a negdje i do napuštanja reprezentativnih dijelova objekata (VERZAR BASS.-1984..

BEZECZKY. BEGOVIĆ. i 1. 135. 94. Kuje jugoistočno od Medulina . 259. DIO: PREGLED LOKALITETA. SCHRUNK ..). 1967. 3 Villa in Valbandon ko je dokumentirano žigovima amfora (S TARAC. Na početku poluotoka nalazi se kasnoantičko groblje Burle (JURKIĆ GIRARDI. 1994. st.rimska vila s kupališnim traktom na kojemu je izgrađena starokršćanska crkva (MARUŠIĆ. Istraženi su sljedeći lokaliteti: Tar Valeta.. Ostale vile u Istri uz morsku obalu i u unutrašnjosti su sudeći po skromnijoj arhitekturi i dekoraciji pripadale maloposjednicima ili su bile u sklopu velikih posjeda. mada samo djelomično istražena. I. Kr. Nova Vas kod Brtonigle. 1998. st.) (sl. arheol.) (sl. Matijašić.). uvala Paltana (MATIJAŠIĆ. g. 117 . Vila na poluotoku Vižula kod Medulina.. Komercijalna iskorištavanja dva prirodna resursa soli i kamena nastavljena su i možda su se pojačala nakon opadanja proizvodnje vina i ulja.). Vila u Valbandonu (Gnirs. Pretpostavljamo da je proizvodnja soli na Brijunima bila glavna. 1999. Zambratija. UJČIĆ. st. Novigrad . st. 1999...). 7. 1994. 136. područje Borasa u Rovinjštini (STARAC.). kojim biskup Eufrazije daruje trećinu brijunskih solana svome kleru (ZANINOVIĆ.). Zagrebu.-98. Rudela. I. Nađen je jedini nalaz na području Istre i Dalmacije vrlo sofisticiranog poda koji kombinira mramorne ploče geometrijskog oblika s kockicama crnog mozaika (opus scutulatum).)..) Fig.. RIMSKE VILE ISTRE I DALMACIJE. pr. 1995. 6.Karpinjan. 1991. 5. 113. U drugoj polovini 1.-130. 97. dograđuju se raskošne terme (sl. pruža mnoge podatke o luksuznim vilama iz 1. Vila u uvali Verige izgrađena je u 1. Lakuža kod Marića (MATIJAŠIĆ. 75. 19/2002. (DŽIN. 1981. Sl. po Kristu. Banjole. 3. Inst.V.-4.).). a to je jasno naglašeno kada su brijunske solane spomenute u dokumentu iz ranoga srednjeg vijeka (543. 1998. Pril.. 1995. str.).

Na otoku Pagu rimske vile pronađene su na mjestima: Novalja. vila u blizini crkve Sv. Lucije. 19/2002. 1908. Fizela (Pula) (MATIJAŠIĆ. Šimuni. Lucije i srednjovjekovnog samostana (FUČIĆ. Dabovim stanima. Također.1982.-38.). 1981.).) (za sve navedene lokalitete vidjeti M ATIJAŠIĆ .). U Selcu ispred hotela “Slaven” nađeni su ostaci antičke arhitekture. Borovićevim stanima. Petra . Na otočiću Sv.istraženi ostaci arhitekture sastoje se od dvije cjeline.. 113. 1989.ostaci arhitekture i mozaika (NEDVED. 5. I. I. a nađeni su i ostaci kamenih antičkih košara “za pčele” na Vrani (BOLONIĆ. Kolan. 9. Pril. 10. Baška na otoku Krku.). 5 Luxury villa in the Verige Bay. u Lunskoj luci Tovarnele. RIMSKE VILE ISTRE I DALMACIJE.). 8. st. Sl.). 4 Remines of villa rustica on Kolci hill. Na otoku Krku ubicirane su rimske vile još u Njivicama.). Zamet kod Starog grada Paga (SUIĆ. DIO: PREGLED LOKALITETA. 1953. kraj Lopara (u loparskom polju) na lokalitetu Ivin vrtal. Velika Šaraja (Peroj).. Marija Galižana. (ČUS RUKONIĆ. ŽIC. otočje Brijuni (Gnirs. Inst. 9.-144..). Sl.ostaci arhitekture i podni mozaici). vjerojatno rustične vile. Na otoku Žirju nađena je rustična vila. rimska vila je ispod crkve Sv.. 1982. Novalja. Labinci kod Kaštelira (kod Poreča) (sl. 134. zaljev stara Povljana. villa rustica nađena je na Velom Ruinu ostaci arhitekture i nalaz novca cara Konstantina (4.).) Fig. 1977. Starac . u Rovanjskoj i u Jurjevu. Vodnjan. st. Zagrebu. 1989. U Jurandvoru.neobjavljeno).). 1980.). ŠONJE. nađeni su ostaci veće građevine s tri mozaična poda (Z ANINOVIĆ. Červar Porat kod Poreča ... U Vidovacu. Petar jugoistočno od Lošinja su ostaci rimske vile i benediktinskog samostana iz 11. Šankovim stanima. ŠKUNCA. Pag. 1998. Brijuni islands Šijana kod Pule (sl. 27. Brijuni (Begović Dvoržak. U Jadranovu na poluotoku Havišće uz morsku obalu otkriveni su ostaci rimske vile (istraživanja R. Na otoku Rabu locirani su ostaci rimskih vila u Supetarskoj Dragi (kraj samostana Sv. str. 1998.) Fig. Radeki (Muntić kod Pule). Miral na poluotoku Kaštelin u Kamporskoj dragi. 1960. SCHRUNK. Pinezićima i Puntu. 30.-17. vila ispod romaničke crkve Sv. 4.. 157. arheol. Povljana.V. Maritimna vila u uvali Verige. Na sjeverno-jadranskim otocima i u Hrvatskom primorju ima malo istraženih lokaliteta. i kraj Barbata na lokalitetu Grce ili Grcerija . Ostaci rustične vile na brdu Kolci. (sl. Brijuni 118 . Novalja. 3 km istočno od Karlobaga.-130. Na poluotoku jugozapadno od naselja Unije na otoku Unije uz more nalaze se ostaci zidova rustične vile. 1998. BEGOVIĆ..

FADIĆ 1985. U njezinom sastavu nalaze se pogoni za tiještenje maslina i proizvodnju maslinova ulja (SUIĆ. Zagrebu. 1987.) (sl.) Sl.. Gospodska gomila na Murteru. Pakoštane . cisterna i terme (F ABER.. 13. 478. Rustična vila u Šijani kod Pule (Gnirs. 1999.). Vila Banjole (Gnirs. BEGOVIĆ.-108. 114. Drugi lokaliteti na zadarskom području su: rt Supetar i Batalaža na otoku Ugljanu. apsida.Hamlac nedaleko Nerezina.). 7 Villa Banjole Fig. Sl. 103. 1982. 1995.). zapadno i južno od Lošinja (Č US RUKONIĆ. 1908. 113. 244. 7. arheol. Pril. 9.) Fig 8 Villa rustica in Šijana near Pula 119 . Vilišnice i Zidine Rogovske . 1976. 167.). Istraženi dio vile na poluotoku Vižuli kod Medulina (Džin. DIO: PREGLED LOKALITETA..). 8.rimska vila na kojoj je izgrađena starokršćanska crkva s krstionicom (ŠKEGRO.. 1998. Bošana kod Biograda na moru.nađeni lučki uređaji. 6. Lokaliteti vila zabilježeni su i na otočiću Male Srakane i otočiću Sv. nešto povišenim dvorištem i velikom cisternom s mozaičnim podom. 1956. str. I. Filip-Jakov. 6 Investigated part of the villa on the Vižula Peninsula near Medulin Na otoku Cresu su lokaliteti . Kumenat kod Biograda na moru. Pridraga i Puntamika. 186.. vila na poluotoku Murteru od koje su istraženi portikati. Vila u Mulinama na južnoj strani otoka Ugljana građevina je sa središnjim. 1990. 1915. ZORIĆ.. Soline blizu Biograda na moru. vila na raskrižju Benkovačke i Murvičke ceste i uz rt Vitrenjak. 1999. Crkvine Sl. I. Petar.. te Diklo i Dračevac kod Zadra (SUIĆ.. a na otoku Lošinju u uvali Liska. 12.14. Privlaka kod Nina (ŠKEGRO.. Begovača kod sela Kašića nedaleko Zadra.) (sl.) (sl. RIMSKE VILE ISTRE I DALMACIJE. 19/2002. 1999.. Mala Proversa između Dugog otoka i Katine.V. Miholašćica i Martinšćica.Sv.-130.) Fig.).-17. Inst.). vila suburbana u Danilu kod Šibenika (R ENDIĆ MIOČEVIĆ. SCHRUNK . Ivinj (Šibenik) .

koja je poznata pod nazivom “palača namjesnika provincije” (KIRIGIN. Mirje.. Jurjević. a tu su još: Postire.Gornja Jagodna. Rupotine.). Bičine palača. MARIN. Na otoku Šolti ubicirane su antičke vile na lokalitetu Mirine i Studenac kod Donjeg Sela. st. Raštević . 1995. na lokalitetu Bunje ili banda i Starine kod Gornjeg Sela. I. mozaika i keramike. što bi ovaj iznimni lokalitet koji je ujedno ugrožen novom izgradnjom.-147. Nedavno je otkrivena rimska vila na Vranjicu u Splitu (istraživanja obavljena 2000.). Inst. 182. Nerežišće . ispred koje je veliki ribnjak po kojoj je uvala dobila i ime (piscina vivaria ). DIO: PREGLED LOKALITETA.-61.). str. RIMSKE VILE ISTRE I DALMACIJE. 1989. 1971.. 1995. Jadre u nerežiškome polju pronađen kameni reljef s prikazom Pana i nimfi (ZANINOVIĆ .). Dio objekta nalazi se danas ispod površine mora. Sutivan. Na otoku Braču ostaci vila nalaze se na Zlatnom ratu na Bolu (gdje je pronađen kameni reljef Neptuna). hipokaust i cisterna.. Stobreč.pronađen žrtvenik posvećen bogu Liberu. 1985.-130.uz crkvu Sv. 9. sa zidovima mjestimično očuvanim 4-5 m.).-23. Antički lokalitet u Povljima na sjeveroistoku otoka Brača u kasnoj antici dobiva dogradnju starokršćanskog komplek- Sl.).prostorije s mozaikom. tu naselio veterane rimskih legija). Na istočnom kraju uvale Lovrečina nalaze se ostaci ranocarske vile razvedenog tlocrta.-491. Pod Mihovil u polju između Donjeg i Srednjeg Sela. Pril. nađeni su ostaci monumentalne gradske vile s luksuznim podnim mozaicima s prikazom Apolona.). 161.). U okolici Splita poznati su lokaliteti vila: Žrnovica. 49. g. u Rogaču (uvala Banje) i u Nečujmu (uvala Piškera). 93.. 1990. Grudine . 93. 1999.). BEGOVIĆ. Supetar. Marije. Resnik. Majdan. Veleševo Benkovac (GLUŠĆEVIĆ. a nalazila se na trasi rimske ceste koja je vodila od Omiša (Oneum) prema Saloni (OREB. 19/2002. Libovac (JARUGA. MARIN. 113. Pučišća. Poljud. nedaleko Porta Caesarea. Benča na južnoj strani Vranskog jezera. Lora i Spinut u Splitu. (Klaudije je u prvoj polovini 1. 1981. MARIN. 125.ostaci antičkog ljetnikovca s otkrivenom arhitekturom i mozaicima. 1998. I. st. Tarace zapadno od Trogira (ZANINOVIĆ. Bunje kod Novog Sela na sjeverozapadnom dijelu Brača (ŠKEGRO. 89. Škrip . Dvije istražene cjeline vile u Červar Portu kod Poreča (Girardi Jurkić.). 145. Gomilice . Vrana .). 123. MARIN. ostaci cisterne i mozaika.) (sl. SCHRUNK. 445. Velika luksuzna vila posebnog tlocrta nalazi se u uvali Stari Trogir.. Ostaci vila nađeni su u Docu u Kaštel Gomilici i na području Mira u Klobučcu (Š KEGRO. Orlić kod Knina . Na njoj je nadograđena crkva Sv.) Fig.-2000.. Donji Humac. 9 Two investigated villa complexes in Červar Porat near Poreč 120 .-124.antička arhitektura. Gračić.kula Janković . st. Rižinice. arheol. s ostacima zidova. 441. što upućuje na trobrodnu starokršćansku baziliku (KIRIGIN. Zidovi vile građeni su od vrlo pravilnih blokova kamena (K IRIGIN. Na temeljima antičke vile izgrađen je u kasnoj antici starokršćanski kompleks od kojega su danas očuvani dijelovi velike polukružne apside i dio južnog stilobata s nekoliko baza stupova in situ. Tritona i Orfeja. datirana je u 4.Donji Kašić. Kasnoantička villa rustica na lokalitetu Polača u Strožancu kod Postrane. Splitska. Na području antičke Salone. Tlocrtom podsjeća na dijelove Neronove vile Domus Aurea u Rimu... 21.. 1989..Islam Grčki. Crkvine . prema JELIĆU. 1989.). Zagrebu. 15.). svakako zavređivao (K IRIGIN. a naziva se još i Dioklecijanov ribnjak (O REB.V. Tinj. Na lokalitetu Bijaći u kaštelanskom polju (poznat u antici pod nazivom Siculi) nalazila se antička vila iz 1. Dosad nisu obavljena sustavna arheološka istraživanja. uvala Crvena luka nasuprot otočiću Oštrije (ILAKOVAC... 1980. 1999. 1999.)..

1976. 156.. dio suspenzure hipokausta. mnoštvo obrađenog kamenja. uvala Kale (dio zida građen tehnikom opus incertum). 159. crkva Sv. 113. 1989. Konopjica. ali se ne razaznaje tloris objekta.) Fig. Zlampolje. 19/2002. ŠKEGRO. arheol. 51. Klement na Paklenim otocima (ZANINOVIĆ.tragovi rustične vile na površini 50 x 30 m. U kasnoantičkoj fazi lokalitet je sakralno središte (FISKOVIĆ. na zapadnom dijelu Blatskog polja. Kuzme i Damjana izgrađena u antičkoj vili. Vrban kod Jelse. Prapratna . razbacana keramika. nad plažom Trstenice u Orebićima. SCHRUNK .Žrnovska banja očuvani sklop antičkih građevina. 1995. Ivana i Teodora u Bolu nalazi se na mjestu antičke vile (položaj kod samostana dominikanaca) (Z ANINOVIĆ . zidovi i ulomci antičke grube i kuhinjske keramike. turnjačica.Mirje zauzima veći prostor od 4 ha. Soline. 92. 10.). Prižba. Sl. na sredini lokaliteta je prirodni bunar s pitkom vodom.hipokaust.). 1995. nekoliko djelomično istraženih vila između Starigrada i Jelse u hvarskom polju...).-157. Potirna . Mala Krtinja. 162.-74.Sutudar . te dva nadgrobna natpisa. Pliskom polju i Vinopolju (ZANINOVIĆ. rt Sv. Predromanička crkva Sv. 1999. 120 x 50 m.). mozaični podovi i keramika. Rustična vila u Labincima kod Poreča (Babudri.. 1996.. I.. st. Bradat . uvala Kneža dijelovi rustične vile . Zavala kod Jelse. u Zamošću kod Kučišća.Lumbarda nalazi se neistražena luksuzna vila koja se danas nalazi ispod nasada 121 .. u uvali Mlaska kod Sućurja (ŠKEGRO. Čara . Andrije.Mirje.). Poljica. 10 Villa rustica in Labinci near Poreč sa s baptisterijem koji je gotovo u cijelosti zadržao izvorni izgled.43.).Humac. kosturni grobovi i urne. Pitavska plaža. na otoku Sv. 1997./5.). Lokaliteti vila na otoku Korčuli: otočić Gubeša. u Ratu u Sreseru kod Janjine (ŠKEGRO.-130. dio pitosa s oznakom volumena i amfore. MARIN.-148. Lovišta (ZANINOVIĆ. Trpanj. Istočno od krstionice nalazi se antička građevina za koju se pretpostavlja da je cella poganskog hrama (KIRIGIN. Zagrebu. U Starigradu na Hvaru istražena je villa urbana (JELIĆ RADONIĆ. Borovu polju. Stagnjica (Vrboska). Podobavje. pronađeno postolje torkulara..). I. Bogomolje. na trasi antičkog puta zidovi. Dol kraj Podvlaštice. (RADIĆ.. Sućuraj. 149.. Vile na otoku Hvaru: Kupinovnik kraj sela Dol.Bobovišća. DIO: PREGLED LOKALITETA.). str. te Kutac zapadno od Jelse. gradnjom ceste u dužini 30 x 6 m presječen antički objekt. MARIN. Lokaliteti vila na poluotoku Pelješcu: Trstenice. Smokovu polju. Orebić. Sić. Zastražišće. na otoku Šćedru.). te više zidova koji se spajaju pod pravim kutom. nađena dva rimska natpisa.Mirje. uvala Banja ..V. Gdinj. Žuljana (Predium Iulianum). uvala Soline na južnoj strani zaseoka Vlake. Zlopolju. Blatsko polje ispod Lisca. Na otočiću Majsan otkrivena je kupaonica. 1999. uz crkvicu Gospe od poja otkriven dio rustične vile. Sevca. Potirna . pogon za preradu maslina. Na otoku Lučnjak nađen je dio rimske stele i bazilika iz 4. 2001. Beneficij. 2001. Donje polje.. Zmalovčica . nadsvođena cisterna i pogon za preradu maslina (RADIĆ. Vrbovica. kod Gospe od Karmela blizu Orebića.. RIMSKE VILE ISTRE I DALMACIJE. 92. U Ostrovici nađena je rustična vila na kojoj je determinirano i kasnoantičko razdoblje.Rudodma. antička arhitektura i dijelovi suspenzure hipokausta. Vela Luka . cisterna i kuhinja. Na otoku Visu tragovi antičkih vila nalaze se: u Velom polju. Gospino poje III. uvala Poplat (dno piscine pokriveno mozaikom). Viganj. 1995. kraj Divovića vlake zapadno od Orebića. Na lokalitetu Velo poje . 93. 41. Pril.mjestimice su vidljivi donji dijelovi antičkih zidova.). 1989. Višnja polje . u zavali Granica u Vignju. 2001. 1999. 36.). KIRIGIN. Ivana (F ISKOVIĆ. 147. BEGOVIĆ. Inst.. 1920. u Pokučju kod Sresera. Dračevica između sela Smokvice i crkve Sv. vidljiv dio zida u dužini 18 m. Njive istočno od grada Hvara.

197. str. arheol. u Sobri. Vila iz 1. 113. JELIĆ RADONIĆ. Sl.. Metkovića i Makarske: villa rustica na položaju Zadje kao zaseoka Tomaševići u blizini Ploča. 91.).. Baška voda jugoistočno od položaja Gradina. 1995. I. natpis koji je ovjekovječio osnivanje naseobine (RADIĆ. Gorož.. plodnosti i polja.). FISKOVIĆ. 42. 1995. 1995. Hram se nalazio uz vilu vjerojatno na mjestu kasnije starokršćanske crkve u kojoj je i pronađen (Z ANINOVIĆ. Mirine Donja Vala Drvenik. Ostaci rimskih vila nađeni su na otoku Mljetu: u luci Pomena ispod današnjeg hotela Odisej (GUŠIĆ. Okuklji i u uvali Polače (Z ANINOVIĆ.zaštitniku vina.. uvala mala Duba. U luci Polače nađeni su mnogobrojni podmorski nalazi vinskih amfora i druge keramičke te metalne robe u razdoblju od 1.). Ploče Gradac na položaju Crkvina. RIMSKE VILE ISTRE I DALMACIJE. 92.. Zidovi građeni tehnikom opus reticulatum protežu se u dužini približno 93 m.). st.).). Istraženi dio približno 25 x 15 m. Bratuš Zakuće. Složena je struk- 122 . BEGOVIĆ. Villa suburbana na lokalitetu Erešove bare pokraj antičke Narone. Kasnoantička palača u Polačama izgrađena je neposredno uz vilu iz ranocarskog razdoblja..). Nalaz sekundarno upotrijebljene antičke ploče s natpisom ukazuje na postojanje rimskog hrama s trijemom posvećenog staroitalskom božanstvu Liberu . tamo gdje se cavtatska luka pruža prema poluotoku Sustjepanu. Na otoku Lastovo (antička Ladesta) u luci Ubli nalaze se ostaci antičke vile iz 1. Na njoj je u kasnoj antici izgrađena starokršćanska crkva. 1980. I. st. SCHRUNK.. ostaci rimskih vila nađeni su na položaju Šipčine. na čijem području je izgrađeno kasnoantičko naselje i starokršćanska crkva (5. st. Na krajevima objekta nalaze se dvije kule./6. JURIĆ. Na poluotoku Koludrt pokraj Lumbarde nađena je lumbardska psefizma. na padini brijega uz morsku obalu. 1990. Na području Cavtata (u blizini antičkog Epidaura) nađene su dvije vile (ZANINOVIĆ. 149. Zagrebu. Prva vila na južnom dijelu poluotoka Sustjepana u uvali Cavtat građena je na tri terase. 19/2002. st. Zaostrog (MEDINI. 730..). do 6.. pr. Kr. Inst. 1970. 11 Comparison of the areas Latium and Campania in Italy and southern Istria vinograda.-95.-164.. 8. 2001. DIO: PREGLED LOKALITETA. 1988.. 11. Borovci (ČAČE. 16. 2001. zapadna 25 x 29 m i istočna 24 x 27 m (Z ANINOVIĆ.).V.-219. Područje luke Ploče.). Usporedba područja Latium i Campania u Italiji i južne Istre Fig. nalazi se na uzvišenju iznad mora i kontrolira ulaz u Pelješki kanal.). Pril. (sl. 91. 92. Također je poznat nalaz rustične vile iznad Skrivene luke na južnom dijelu otoka Lastova i na otočiću Sušac u uvali Portić (zapadni otočić Lastovskog arhipelaga) (Z ANINOVIĆ. st.-130. 1995. Tučepi Grad.

BEGOVIĆ. Maksimijana. cubiculum. U Mlinima je nađena antička arhitektura . Popova luka Mirine. Konstantina I. g. 97. glava i ulomci njegove statue. I. Sl. ima ostatke masivnih zidova i cisterne. Zagrebu. heliocaminus (vrsta solaria).). 12 Villa in Muline on the island of Ugljan Na Lopudu ulomak antičkog natpisa i mitričkog kulta ukazuje na postojanje antičke građevine. academia). cryptoporticus. s lijepim pogledima.). Oda I. Druga vila u uvali Tiha. Grobni nalazi vrlo su značajni . arheol. ulomci keramike i narukvica od crne staklene paste (ZANINOVIĆ. adoptivni nećak Plinija Starijeg. I. 92. namijenjena za odmor. Horacije opisuje svoje Sabinsko imanje i izražava posebnu ljubav za svoju skromnu vilu .). RIMSKE VILE ISTRE I DALMACIJE. str.Caius Plinius Caecilius Secundus (61. nekoliko stotina metara od sjeverne cavtatske luke. 1988. radio je za vladavine Nerve i Trajana u državnom trezoru kao curator. 1976.. SCHRUNK . Laurentinsko imanje na plaži južno od Ostije i drugi na apeninskim brežuljcima Tuskanije (Tuscos meos).-565. 1988. Ston Bare. livada i brežuljaka.-113. 95.V. Plinije Mlađi). Ima četiri namjene: 123 . 19/2002.) (ZANINOVIĆ.pod od mramornih ploča. 12. 1976. Dingače rt Ruzmarin (FISKOVIĆ. Lokaliteti vila utvrđeni su na još nekoliko područja: Duba stonska Crkvine. atrium. odmor i meditaciju i bila je različitih oblika. Na otoku Šipanu u luci na položaju Fratija nađena je antička građevina.. 17. gata i skladišta. pulvinus.zlatna naušnica ukrašena safirom i akvamarinom i 12 brončanih novčića cara Justinijana (527. ali tekstovi rimskih pisaca pružaju opise koji odražavaju način života i interpretiraju pojedine arhitektonske cjeline rimskih vila (npr.). g. 113. Ston uvala Prapratno. tura zidova koji se terasasto uzdižu od mora. Uz more su ostaci cisterne.). Portikat nađen na prvoj i drugoj terasi. 1988. Propercije. Arheološka istraživanja dala su fragmentarnu sliku rimskih vila.-98.jer “Veliko je umijeće života kako željeti malo” i “Graditelj velikih vila uz more često uzaludno pokušava pobjeći od briga i zašto bih onda ja poželio promijeniti svoj skromni dom za bogatstvo koje je samo teret” (Horacije. Visoko obrazovani Plinije Mlađi.. areola. 1988. Dragocjeni su opisi Plinija Mlađeg .. vjerojatno rustične vile (ZANINOVIĆ.. On opisuje dijelove svojih vila . vestibulum. Diaeta je imala posebnu zonu za spavanje. xystus. opreme i položaja od jednoprostorne do razvedenog objekta s mnogo prostorija. 97. Male je i veličanstvene konstrukcije.. 97. DIO: PREGLED LOKALITETA. Vila u Mulinama na otoku Ugljanu (Suić. 1988. U kasnoj antici vila je pregrađena. i Konstancija II.imao je 14 diaetae u svoje dvije vile.) Fig. stibadium i hypodromus. Posebni dijelovi vila bili su: gestatio. antički novci Galerija.tablinum. jelo. antička keramika i amfore (ZANINOVIĆ. 95. Najsažetiji opis namjene vila dao je upravo Plinije Mlađi napisavši: “Vila je jednostavno kuća na selu. Ciceron opisuje mnoštvo prozora na vilama s kojih se pružaju prekrasni vidici na obalu mora ili zelenilo vrtova. Ciceron. U Molunatu su nađeni ostaci villae rusticae s dvojnom cisternom četverokutnog oblika.). u prirodi namijenjena povremenom boravku vlasnika. Posebna Plinijeva ljubav bila je diaeta . Imena koja je Ciceron nadjenuo pojedinim dijelovima svoje vile evociraju urbani prostor Grčke (gymnasium.).od vjetra zaklonjena omiljena mjesta za odmor (Ciceron “Ad familiares”). mozaici. paviljon.. dok su pojedini čudni kutovi koje arhitektonske cjeline zatvaraju između sebe .).) i njegovi komentari u 10 knjiga-pisama. Pril. 1988. Horacije.-130. palaestra. Na otoku Koločepu u luci Donje Čelo locirani su ostaci antičke građevine 40 x 5 m na kojoj su otkrivene cella vinaria i cella olearia (ZANINOVIĆ. Nalazi antičke keramike i stakla datiraju vilu u ranocarsko razdoblje (sl. Herkulija. Inst.-94./62.. u Slanom su ubicirani antički zidovi i četiri kasnoantička ili ranokršćanska sarkofaga (po svemu sudeći rustična vila) (ZANINOVIĆ. a nalazi su iz kasnoantičkih grobova uz vilu. Tu je nađen natpis u čast namjesnika Dalmacije Publija Kornelija Dolabele. 1-4) u kojima pokazuje onodobnu uočljivu razliku između vila i raskošnih maritimnih kompleksa. Opisuje svoja dva posjeda.

od kojih je u posljednje vrijeme mnogo objavljeno. SCHRUNK. 1995. 18. Valbandon. egzotični flautisti. svjetla i prolaza ljudi. područje koje možemo usporediti s Napuljskim zaljevom (antičke Stabiae. Vidjeti i biti viđen . 1990. 13 Villa on Murter 1. 2. Vila mora imati i prilaze s kojih posjetitelji imaju pogled na reprezentativne dijelove arhitekture. možemo shvatiti iz Propercijevih stihova s opisom Mecenine gozbe: “Kuća s vrtovima. mnoš- tvo koje pobuđeno iz zanosa iznenada strepi od buke koja slijedi dolaskom Cinzije blage” (CIMA. posebno četvrtoga Pompejanskog stila . pokušavaju temeljem rezultata arheoloških istraživanja. Vižula). 113. 1986. Kako je izgledao život u luksuznoj vili. Sadržaji luksuznih vila ipak su prilično standardizirani. rijetko bilje. LA ROCA. sklopova i kompozicija) nalazimo na području vrtova vila (unutarnjih i vanjskih).definiraju vilu kao prostor za mentalno i fizičko zdravlje. kupanje. Baiae. Inst. Maritimne vile bile su tako koncipirane da pružaju poseban dojam posjetitelju koji dolazi s mora. 13. 1988.s pročelja vile uz more ili na brežuljku pružaju se daleki pogledi i široke vizure. Capri) Sl. 4. primjenom Vitruvijevih pravila gradnje (Vitruvije “De Architectura libri decem”) i proučavanja tekstova rimskih pisaca.). ukratko mnoštvo otvorenih i zatvorenih prostora slobodnih za dnevna zanimanja (otium) . Otvorenost i pokretnost . RIMSKE VILE ISTRE I DALMACIJE. Veličanstven je broj od 257 lokaliteta na kojima su ubicirane ili istražene rimske villae i villulae na području Istre i Dalmacije. 416.obilježja su tih vila. meditaciju.. arheol.) Fig 14 Rewaines of the bath and villa urbana in Rider . 19/2002. Sobe za disanje . vino od metimna i kristalne čaše.. tiha noć rasvijetljena treptavim svjetlom. Sl. Barbariga.).dočarati izgled pojedinih vila (sl.V. 19. I. npr. 14. I.). pa čak i prostorima zatvorenim staklom i grijanih hipokaustom. 3. Njihova gustoća i broj ukazuje na važnost područja.-130. u južnom dijelu Istre uz antičku Pulu nalazi iznimni broj luksuznih vila (Brijuni. BEGOVIĆ. Sorrentum. Ostaci termalnog postrojenja i gradske vile u Rideru Danilo kod Šibenika (Rendić Miočević. dok luksuzne vile često pokazuju mnoštvo nekonvencionalnih detalja u izgledu i međusobno se razlikuju. te izučavanjem rimskoga zidnog slikarstva. Poseban izbor maštovitih detalja (pojedinačnih objekata. ruke koje pljeskaju u ritmu muzike. Iz tih rekonstrukcija vidljivo je da su villae rusticae prilično standardizirane u izgledu i sadržaju. Vile su opskrbljene dvoranama i prostorima za vježbanje. Kuću i vrt čine zatvoreni i otvoreni prostori koji se isprepliću i posebni su rimski dijalog arhitekture i prirode (BERGMAN.). Filida koja pleše. pokušavajući vjerojatno zadiviti posebnim efektima i sklopovima (sl. str.visoka osvijetljenost i slobodna cirkulacija zraka. Idealne rekonstrukcije rimskih vila. 3..) Fig. stoga vila treba imati portikate i tornjeve. Zagrebu. Pril.Danilo near Šibenik 124 . Vila na Murteru (Faber. pa se tako. DIO: PREGLED LOKALITETA.

Neke vile na području Dalmacije dobro su istražene i prezentirane. Marin. arheol. Pril. gradske vila na području Salone i u Starigra- du na Hvaru. Lovrečina i Povlje na Braču. Sl. DIO: PREGLED LOKALITETA. 1989. te na plodnim kraškim poljima. I u okviru ovog rada nisu navedeni svi poznati lokaliteti. 15 Luxury villa in the bay of Stari Trogir (sl.. I. BEGOVIĆ. te vila na poluotoku Sustjepanu kod Cavtata. 19/2002. Inst. II) u kojem će biti iznesen razvoj rimskih vila i tipologija.V. Ivinj kod Šibenika. prema Jeliću) Fig. vila u Mulinama. što će se djelomično ispraviti u sljedećem prilogu pod istim naslovom (br. Valbandon.. dok je u Dalmaciji mnogo ubiciranih lokaliteta. Na području Istre više je istraženih vila na kojima su definirani i tlocrti vile. Također je veća koncentracija vila uz magistralne ceste i važne plovidbene pravce. a broj lokaliteta nije ni približno konačan. kao npr. 125 . Zagrebu. Polače na Mljetu. 15. Budući istraživači imaju veliki posao. Podaci potvrđuju Whittakerovu teoriju da su ruralni moćnici bili ujedno i urbana elita. vezana uz antičke gradove. Bijaći u kaštelanskom polju.-130. SCHRUNK .). Polače na Mljetu i još neka mjesta). vila u uvali Stari Trogir. te promjene na vilama do kasne antike i ranoga srednjeg vijeka. Na mnogim lokalitetima nisu razdvojene ranocarske i kasnoantičke faze (iznimku čine vila u Barbarigi. ali znatan broj je bez provedenih sustavnih arheoloških istraživanja (tako da tlocrti lokaliteta nisu ni približno iscrtani). Naronu. 11. Epidaur. str. RIMSKE VILE ISTRE I DALMACIJE. 113. uvala Verige Brijuni. Sličnu povećanu gustoću reprezentativnih vila nalazimo uz Salonu. Lumbarda na Korčuli. Luksuzna vila u uvali Stari Trogir (Kirigin. I.

1988. Vila na poluotoku Sustjepanu kod Cavtata (Zaninović. Sl. str. 17 Villa on the peninsula of Sustjepan near Cavtat 126 . Inst. Ranocarska vila i kasnoantička palača u Polačama na otoku Mljetu (Fisković. SCHRUNK. RIMSKE VILE ISTRE I DALMACIJE. 113. 16. Pril. 16 Early Empire villa and late antique palace in Polače on the island of Mljet Sl. I. arheol. 19/2002.-130. DIO: PREGLED LOKALITETA. Zagrebu. 17.) Fig. BEGOVIĆ. I. 1999.) Fig.V..

19/2002. Zagrebu. Engleska (Boethius. Gloucestershire.) Fig. SCHRUNK . DIO: PREGLED LOKALITETA. RIMSKE VILE ISTRE I DALMACIJE.. 1970. 18. Sl. str. arheol. 113. Pril.V. Reconstruction of a villa in Chedworth.-130. Ward Parkins. England (Boethius. Idealna rekonstrukcija vile u Chedworthu . I. I. 18. Inst. Ward Parkins 1970) 127 . BEGOVIĆ.Gloucestershire.

SCHRUNK. Inst. Dvoržak 1994) 128 . DIO: PREGLED LOKALITETA. 113. Idealna rekonstrukcija vile u uvali Verige. Sl. I. RIMSKE VILE ISTRE I DALMACIJE. Pril. Brijuni (Begović. I. Zagrebu.) Fig. arheol. BEGOVIĆ. str. 19.-130.. Brijuni (Begović Dvoržak. 19 Reconstruction of a villa in the Verige Bay.V. 1994. 19/2002.

Topografija otoka Korčule.-84.-164. The consumer city revisited: the vicus and the city. BEZECZKY. 9. 1999.. 90. J... M.. A. D.. FISKOVIĆ.. Apports recents de l’epigraphie a l’histoire economique et sociale de Brioni. SUIĆ. HistriaAntiq 1.. Istria. KUNLIFFE. 110. Krk .. RadCenJAZUZadar 18/1971. 1901. antičko i starokršćansko razdoblje na otoku Šolti. The Laecanius amphora stamps and the villas of Brijuni. 1980. 21. UJČIĆ.. JAR 3. FADIĆ... 61. F.. 24. JURIĆ. Pril.. 1981. FADIĆ.. Zagreb SUIĆ.. AYLWARD.-2000.-439.-491..... Carski posjedi u Histriji. C. New York. Zagreb. Prilozi arheološkoj topografiji Pelješkog kanala IzdanjaHAD 20... Tonbridge BEGOVIĆ DVORŽAK. 1990. Rovigno TASSAUX.. J. ŠKEGRO. 149.. Diklo kod Zadra. WARD PARKINS. 1986. ZANINOVIĆ. Brijuni. B... Trieste. 1995. OpuscA 23-24.. A.. 15. B. Ann Arbor. I. 1995.-161. AttiCMTrieste 13/2. V. 1982. I. ObavijestiHAD 31.. B. 1999.. 77... 1986.. 1999. SenjZbor VIII.. Roman estates on the island of Brioni. Rome MATIJAŠIĆ.. 197. JAR 13/2000.. JURIŠIĆ. 73. 89.. Makarska MLAKAR. 97.. ranokršćanska bazilika s krstionicom. GUŠIĆ.-105. arheol. Potomje . A. 47. 253. Otok Krk kroz vjekove . Rimska villa urbana u Starom Gradu na Hvaru. JAR 10. A.. Goveđari ILAKOVAC.Episcopus Cessensis. MZK 27..-130. 1975. Antiquite 94. 1981. 1996.70.. 1983. F.. Zagreb. I. HistriaAntiq 1. 1989. I. The roman villa and the landscape of production. M.-67. Zagreb. GNIRS. villa rustica.-264. ROFFIA. B. 1997.. PERCAN..-108. 2001.. Sol u antici naše obale. MARIN. N. Inst. Societa Romana e impero tardoantico. Hudson NEDVED. LA ROCA. Antička naselja ispod Velebita. Ž. Wien BOETIUS.. Šibenik.-96.-74. 29. Padova. Z ORIĆ . Recerches sur une famille senatoriale d’ Istrie..... JURKIĆ GIRARDI. Zagreb. R. Zadar JARUGA. 1975. 1990. W. IzdanjaHAD 13. V.. Ivinj. Roma. Pula.-28.. DE FRANCESCHINI. 149. Attiemem XI. 1982. ARadRasp 12. Zagreb. Wien. Villae rusticae u pejzažu otoka i obale antičke Dalmacije. 103.-1982.-44. 1988. Baudenkmale aus der Zeit ostromischen Herrschaft auf der Insel Brioni Grande. E. Crkva Majke božje od Kuj u Ližnjanu i prijedlog uređenja. Roman and Etruscan Architecture. Ljubljana. 1986. Makarsko primorje u antici. M. Zagreb. 1911.-215... BERGMAN. Rimsko naselje u Murteru. SCHRUNK . Diadora 9/1980. Le transformazioni agrarie tra Adriatico nordorientale e Norico. V. STARAC. 1987.. M. Wien GNIRS.. 2001. 1953. L’ ubicazione della sede del vescovo di Cessa.. B. ZANINOVIĆ. 1976. Arheološki vodič po srednjoj Dalmaciji. A. Zagreb CIMA. Zagrebu.-82. 1996..Dubrovnik . Pula MC KAY. PrilInstArheolZagrebu 13/14..-220. OpuscA 23-24. Ville Romane sul lago di Garda. HistriaHisto 4/2.-85.. Otok Mljet.. T.. J. A. England LAFON. Pula. The villa at San Giovanni in Lucania. Pelješac u protopovijesti i antici. 25. A. 1995. Ann Arbor. 99. E. TASSAUX.. Villae rusticae na području Epidaura... 227. B. Dračevac kod Zadra. 79..-108.. J. A.-17. F.. Historijat arheoloških istraživanja na šibenskom području./1997. HistriaAntiq 1...-164. Vranska regija u rimsko doba. M. SCHRUNK. L’implantation territoriale des grandes Familles d’Istrie sous le Haut Empire romain. uvala Verige. Maidenhead. 1990. Prethistorijsko. Zadar SUIĆ. 1987. Ž. Pula. Vizualizing Pliny’s Villas.. M. LITERATURA ARTHUR..-100. DIO: PREGLED LOKALITETA.. 1980.. IzdanjaHAD. Urban Society in Roman Italy. T.. OREB.. 2001. Zaštitno arheološko istraživanje na lokalitetu Veleševo kod Benkovca. ZANINOVIĆ. S. GNIRS.. I.. Rome and Empire. 113. JAR 8/1995. Rimsko naselje u Ublima na Lastovu.. Antički grad na istočnom Jadranu . Zagreb. Stoljeće arheologije na šibenskom području.. 193. VERZAR BASS. Zagreb. 1990. J. Zagreb. BEGOVIĆ. Archaeology 47. Pelješki zbornik... The Roman Campagna in Classical Times .. Le tranquile dimore degli Dei: La Residenza imperiale degli Horti Lamiani. Suffolk BOLONIĆ.... E. ArhPregl 26. Uberreste romische Ansiedlungen in der Gegend zwischen Pola und Rovigno. Houses.. Senj. TASSAUX.. 598.. 47... 129 . Otok Šolta... 1915. Jesu li Polače na Mljetu bile sijelo vladara Dalmacije.. Zadar. F. ArhPregl. R. M. 1998. B. ŽIC. A.-485. GLUŠĆEVIĆ. Zagreb. july-august. Zagreb. 255. 2001. Macerata...Zagreb.. X.. F.V. 9. 1998. OpuscA 18. 1970. Spomenički nalazi i projekt eko-arheološkog parka Vižula kod Medulina. Ljubljana. Villas and Palaces in the Roman World.. F. I..-56.. ZborABH.-196. Zagreb ŠONJE. 1989. PURCELL. WHITTAKER.. str. 86. M... I.. 1977..-130. 445. 1995. B EGOVIĆ. 1995. 77.. 1997.-1984.. ČUS RUKONIĆ. Venezia ČAČE.-611. S. 1970. 100.. IzdanjaHAD 20. Felix Arba. KIRIGIN.. 647. 1994. Zagreb.. ArhPregl 28. B.-276. 1980. 1970. 1987. 406. D. RIMSKE VILE ISTRE I DALMACIJE.-80. OREB . Diadora 8. 1998.-229. MakarZbor I. M.-91. 128. Il municipium Riditarum (Rider) in Dalmazia Nelle recenti ricerche.Korčula. Zagreb. I. Wien. M.-99. M. A. Zagreb. ORLIĆ. M.-2000. Ann Arbor. IzdanjaHAD 19. 51. Villae rusticae na Brijunskom otočju.. 425..-269. Bilješke o arheološkim spomenicima u okolici Metkovića. villa rustica. F.-118.. Zagreb.. 1999.. Pula. 1997. 1978. Srednjovjekovni kameni spomenici na području Biograda. Gospodarstvo antičke Istre. Brescia SCHRUNK. M.. FISKOVIĆ. Rimska vila u Strožancu nedaleko Splita.-99... Grčka podjela zemljišta na otoku Visu..-883.. Fortifikacijska arhitektura na otoku Brioni “Bizantski kastrum”. A.. ZANINOVIĆ. Ann Arbor. ARadRasp 10. Pula MEDINI.. Epigrafia romana in area Adriatica. 441..-23.Baphium Cissense . Sarajevo. FABER...-78... Arheološka topografija otoka Cresa i Lošinja. I. Pag. Roma DŽIN. 1985.. 185. 97. IzdanjaHAD 13. Le ville romane della X Regio (Venetia et Histria). Gospodarstvo rimske provincije Dalmacije. Villa maritima. FISKOVIĆ. C. 471. 1998.. IzdanjaHAD 20. Split KRNČEVIĆ.-50. FISKOVIĆ. Ljubljana. 1971. Š.. 1994... Dazzling Spaces.. 2000..-145. 1999. RENDIĆ MIOČEVIĆ. antička Luka. 1995. Laecanii. ASHBY. Forschungen uber antiken Villenbau in Sudistrien.. 133. Zadar. Cissa Pullaria . 19/2002. Histriaarch 6-7. V..-53..-449. C. Jahrbuch fur Altertumskunde. OpuscA 21. Archeologico Epigrafiche. 1995. M. Pula. HistriaAntiq 1.-420.. Z ANINOVIĆ . JELIĆ RADONIĆ... R.. JÖAIBeibl 18. ObavijestiHAD 1. JELIĆ RADONIĆ . SOREN... Rezidencijalni kompleks u uvali Verige na Brijunima: primjer ekstrovertirane maritimne vile harmonično uklopljene u krajolik.. M. G. 1976. BEGOVIĆ.. K. 187.. 151. Zagreb. 1976. Građevinski kontinuitet rimskih gospodarskih vila. New York.-179. RADIĆ.

Valbandon.). the Korčula Island (a particularly important large luxury villa with opus reticulatum in Lumbarda). either investigated or partly investigated. RIMSKE VILE ISTRE I DALMACIJE. in Pridraga.. Rab and Murter. in Barbariga and Fažana. there is a larger concentration of villas along important roads and sailing routes. Vižula). Inst. They were built in favorable natural bays or on gently inclined slopes with an open view of the surrounding area. Puntamika and Kašić near Zadar. a large luxury villa with a specific ground plan from the second half of the 1st century in the bay of Stari Trogir and in Bijaći (Sicula) near Salona. Červar. 19/2002. in Orlić near Knin. 113. Nečujam etc. as well as a larger number of villas in the surroundings of Slano and Ston. The number of 233 sites at which villas or villulae were identified or investigated in the area of Istria and Dalmatia is rather impressive. the elegance and luxury of Hellenistic architecture and the imposing Egyptian style. Two luxury Roman villas are situated near Epidaur (in the Tiha Bay and on the Sustjepan Peninsula). safely built harbors and a position along important roads or sailing routes. 130 . A similarly larger density of representative villas is found in the vicinity of large urban centers – Salona. Capri). SCHRUNK. str. Cres. Narona and Epidaur. but only a small number of localities have been researched. 4th century) have been identified. on the islands of Krk. Hvar (particularly in Hvarsko Polje between Starigrad and Jelsa). in Biograd and Benkovci areas. Baiae. arheol. Pril. in Muline on the island of Ugljan. representing an area which can be compared to the bay of Naples (antique Stabiae. Porat and Sorna near Poreč.-130. I. DIO: PREGLED LOKALITETA. Unije. Zagrebu. Brač (particularly important Povlja. They are generally built on well-chosen locations and fully match the landscape. Lopud and Šipan. An urban villa close to Porta Cesare in Salona is famous under the name the Province Governor’s Palace. Pag. which defines their outlines as well as their height articulation. The data confirm Whittaker’s theory that members of the rural power structure were at the same time urban elite. Thus in the southern part of Istria near antique Pula there is an extraordinary large number of luxury villas (Barbariga. Sorrentum. in Roman Dalmatia. In the territory of Dalmatia and Istria many sites of villas and villulae (Jerolimo. Their density and number point to the significance of the area in which they are situated. They are characterized by good communications with the closest urban centers. Brijuni. Lovrečina. I. Bol). BEGOVIĆ. A villa suburbana in Erešove bare near Narona on the Pelješac Peninsula (particularly important Žuljana and Orebić). Summary Roman Villas of Istria and Dalmatia I Roman villas of the 1st century combine old Italic architectural tradition. are found in Histriae: Loron. Banjole and Vižula (Medulin) near Pula. Also. along the coast beneath the mountain of Velebit.V. Many villas were located along the Makarska coastline. Significant villas. Numerous villa ruins are found on the island of Šolta (Rogač-Banje. luxury villas on the Brijuni Islands. in Valbandon. Villas were investigated on the islands of Koločep.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful