NUMIZMATIKA

NOVAC je zlo. → Bolje bi bilo da je sve ostalo u naturi. NOVAC je platežno sredstvo u razmjeni dobara za čiju vrijednost žigom jamči onaj koji ga je izdao. NUMIZMATIKA je znanstvena disciplina o postanku, razvoju i uporabi novca i to kovanog i lijevanog, papirnatog i svih drugih oblika i materijala u kojima je izdan. Numizmatika utvrđuje vrijeme, mjesto nastanka, ima vladara, slike i natpise, te način izrade. 1. TERMINOLOGIJA Termin moneta je vezan uz epitet Junone (Junona Moneta) uz čiji je hram na Kipitoliju bila kovnica (moneo,2.-opominjati). Rimljani su novac nazivali NUMUS (od grčki NUMISMA)-kovanica (lijevanjem ili rukom oblikovani komad čiju vrijednost garantira vladar svojim likom, s država pečatom). U numizmatici je važna interdisciplinarnost: epigrafika (instrumenta domestica), heraldika (Atenjani prije novca sa sovom kuju heraldički novac s prikazom njihovih plemićkih grbova, Ptolomeji kuju novac s orlom s raširenim krilima u obliku munja), metrologija (znanost o težinama i mjerama; grčka vrijednost novca je težinska!, tek od rimskog doba pojavljuju se oznake vrijednosti novca). Numizmatička nomenklatura: AVERS (Av)-naziv za lice tj. prednju stranu novca. Na njemu se prikazuju glave božanstava, simboli grada…u antici. U helenizmu se pojavljuje lik vladara. U Rimu je u carsko doba na aversu lik cara ili nekoga iz njegove uže obitelji. REVERS (Rv)-stražnja strana, naličje novca. Tu je sekundarna predstava, manje važni prikaz. Na rimskom su novcu tu božanstva, scene iz života, mitologije, građevine, personificiranje općih vrlina, provincija… ODSJEČAK (EGZERK)-donji dio jedne strane novca, najčešće reversa, odvojen vodoravnom linijom. Tu se najčešće nalazi neko slovo ili kratica kovnice koja je izadala novac (od Dioklecijana). NOMINALA-naziv za vrijednost novca, u antici odgovara njegovoj stvarnoj vrijednosti (čistoća, kvaliteta i težina metala). EMISIJA NOVCA-grupa novca, serija koja se zajedno kuje (npr. za vrijeme vladanja jednog vladara). OČUVANOST NOVCA-patina na novcu nastaje zbog oksidacije. Dva su načina čišćenja: mehaničko i kemijsko. Postoji pet stupnjeva očuvanosti kvalitete. QUADRATUM INCUSUM-kvadratić ili češće pravokutnik koji je udubljenje na reversu starijeg novca koji nema prikaz na aversu. Kasnije se usavršava i nadopunjuje znakom, slovom, likovima, a zatim i nestaje. INCUS (inkuzni novac)-novac koji ima istu predstavu i na aversu i na reversu, samo je na aversu ispupčena, a na reversu udubljena. Najčešći je kod gradova Magnae Graeciae 6. i 5.st. (npr. novac Metaponta s prikazom žitnog klasa). KRATICE ZA MATERIJAL Au-zlato (s malo više-manje srebra) Ar-srebro (s malo bakra) Ae(s)-bakar ili bronca Bi-bakar s primjesom srebra Kod ostalih metala piše se puni naziv (cink, platina…) El-elektrum Fe-željezo (rijetko) Pb-olovo (ne novac, već bedževi)

2. POVIJEST NUMIZMATIKE Numizmatika se može podijeliti na tehničku (vrijednost, kupovna moć i pravne uredbe vezane uz novac) i primijenjenu (obrađuje numizmatički materijal…). Numizmatikom se ljudi počinju baviti u 14.st. u Italiji. Njome su se bavili Petrarca, Ciriak iz Ancone. Brojni feudalci, knezovi, kraljevi, carevi, bankari, razni uglednici sakupljaju novac. U 18.st. formiraju se glasovite numizmatičke zbirke koje nastaju baš iz kraljevskih zbirki: Münzkabinet u Beču (iz zbirke Maksimilijana I. (1496-1515.), Kabinet za medalje u Parizu (formiran za Ludovika XIV), Münzkabinet u Berlinu (iz zbirke markgrofa Willhelma), u Londonu iz sred.17.st., Ermitaž (osnovala ga Katarina II). Kod nas su zbirke poznate zbog veličine one: Eduarda Maretića i Ignaca Kristijanovića. Naši poznati numizmatičari su Mijat Sabljar, Šime Ljubić, Josip Brunšmid. U novije vrijeme kod nas se numizmatikom bave: Ivan Mirnik, Zdenka Dukat, Maja Bonačić (Split).

3. PREDMONETARNA RAZMJENA I POJAVA NOVCA Prvotna razmjena bila je robna. Prva od svih dobara u razmjeni bila je stoka (prva konkretna vrijednost). Riječ pecunia,ae,f. u latinskom (rupa na sanskrtskom, feo ili vieh u germanskim jezicima) znači novac, imovina, a nastala je iz riječi pecus,pecoris,n.-stoka, blago (pecus,pecudis,f.-ovca). Vrlo rano ulogu stoke u razmjeni preuzimaju metali koji pokazuju niz prednosti (stoka zbog velike vrijednosti nije bila svima dostupna, nije se mogla dijeliti, metal se nije kvario, zauzimao je manje prostora, lako se prenosio…). U Mezopotamiji se plaćalo metalom koji se pri trgovanju mjerio-ŠEKEL je naziv i za mjerenje i plaćanje i novac. Metal (željezo, bakar, bronca) u početku je bio u vidu neobrađenih blokova. Nije sasvim sigurno kada se na metalu javio žig, oznaka čime je metal dobio fiktivnu vrijednost. Na nalazištu Mehenjo Daro u Indiji nađene su bakrene poluge sa znakovima koje se datiraju u 3.tis.pr.Kr. Po Herodotu prvi novac kovan je u Lidiji u zapadnoj Maloj Aziji. Tamo se krajem 8. i poč.7.st.pr.Kr. počelo obilježavati male komade metala čime se jamčio sadržaj i vrijednost. To su bili okrugli ili jajoliki komadići elektruma. Elektrum je prirodna legura od 4/5 zlata i 1/5 srebra koja se nalazila u Maloj Aziji u pijesku nanosa rijeka Hermos i Paktol, u planinama Tmolos te u Trakiji na brdu Pangeju i u rijeci Strumi. Ovaj novac nema posebnih prikaza već samo na reversu kvadratno udubljenje. Lidijski su kraljevi, posebno Krez (Kandol, Giges, Alijat pa Krez (561-546.)) postali čuveni po svom bogatstvu. Krez je prvi napustio kovanje od elektruma. On je kovao KREZEIDE od čistog zlata. Maloazijski su Grci napustili elektrum i počeli kovati novac od srebra. Grčki je novac uglavnom srebreni. Poslije se i na prostoru klasične Grčke kuje novac od zlata i srebra sa grbovnim oznakama grada (razne aluzije ili simboli grada: Aegina-morska kornjača, Milet-lavlja glava, Efes-pčela i jelen, Kizik-tuna, Naksos-vinova loza, Melos-jabuka, Selinunt-divlji celer, Rodos-ruža), a od helenizma i portret vladara. Prvi europski grad koji je kovao novac je Egina. Na grčkom se novcu vrlo dobro ogleda i razvoj njene umjetnosti. 4. GRČKI NOVČANI SUSTAVI Stavljanjem žiga jamčila se vrijednost tog metala. Žigosani komad metala morao je imati određenu težinu. Vrijednost su određivali i metal i težina koja je trebala biti usklađena s određenim sustavom. Na prostoru stare Grčke postojali su brojni novačni sustavi (povezani s trgovačkim težinskim sustavom). Tri su osnovne težinske jedinice: talent, mina i stater ili drahma. TALENT (grč.vaga)-je najveća i najrasprostranjenija težinska i novčana obračunska jedinica u staroj Grčkoj. Jedan talent se koristio samo kao obračunska jedinica jer se zbog težine nije mogla kovati → za Solona iznosi 26,195 kg, za Aleksandra Makedonskog 25,9 kg 1 talent = 60 mina = 6 000 drahmi = 36 000 obola MINA-obračunska težinska jedinica, postoje različite, ali najčešća je atička koja za Solona vrijedi 436,6 g. 1 mina = 50 statera = 100 drahmi = 1/60 talenta STATER-grčka težinska jedinica (kasnije ga je za svoj novac uzeo niz država; 8,1-8,6 g; približno težina dvostruke drahme. 1 stater = 1/50 mine DRAHMA-starogrčka novčana jedinica. S kovanjem se počinje u 6.st.pr.K. u različitim državama o čemu ovisi težina. Najrasprostranjenija je bila atička drahma (to ovisilo o političkoj i vojnoj snazi Atene) koja je bila teška 4,25 g. Naziv dolazi iz doba prije pojave novca u klasičnom obliku kad su se za plaćanje koristili kovani metalni štapići. Šest štapića = 1 drahma. 1 drahma = 1/100 mine = 6 obola OBOL-naziv za srebreni, a kasnije i bakreni novac u Grčkoj. Vrijednost mu je 1/6 drahme ili 0,73 g. Stater može biti osnova (težinskog) sustava i kod zlata (pretežno) i kod srebra. Novčani sustavi su osnovani na srebru. Osnova je drahma. Stater i drahma se rijetko javljuju u istom novčanom sustavu. Novačani sustavi se temelje ili na zlatu i srebru (stater) ili na srebru (drahma). Najvažniji novčani sustavi: MILETSKI-najstariji novčani sustav, iz 7. i 6.st.pr.Kr., najstariji novci gradova Jonije od elektruma, u ovom sustavu stater je 14 g. FOKEJSKI-paralelan je miletskom, stater je 16 g. PERZIJSKI-zlatni stater je 8,1 g, a srebreni 5,1 g.

jer su ostali novci izuzetno rijetki) pa imamo: TRIOEMORIUM (3/4 obola. HEKTA (1/6). DIOBOL (2 obola. Postoji DIHALK. MISHEMIHEKTA (1/24).. 1/48 drahme).Na srebru su bazirani sljedeći novčani sustavi: EGINSKI-iz 7. 2/3 drahme). glave konja. do sred. NOVAC ATENE Usprkos dobroj proučenosti samo se pretpostavlja da kovanje novca u Ateni počinje u rano 6. a reversu sova. Nominale su: DIDRAHMA (dvije drahme). Još treba izdvojiti KORINTSKI sustav (u principu eubejski) kod kojeg se stater ne dijeli na dvije već na tri drahme (2. HEMIHEKTA (1/12). NOVAC GRČKIH POLISA Od sred.6. Bizant). U 4. TETRADRAHMA (četiri drahme). TRIHALK i TETRAHALK. abderski. trgovca i kupca. Niže jedinice od drahme su: PENTOBOL (5 obola. Filip Makedonski kuje zlatni stater (8. Postojali su i: fenički.Kr. 1/8 drahme). Od njegova se vremena ustaljuje karakterističan prikaz uz legendu AT. Na aversu je glava Atene.Kr. Osnova je srebrena drahma koja se dijeli na šest obola. dolazi do političkih promjena. DEKADRAHMA (10 drahmi.3.21 g).st. komemorativni karakter). korintski). 1/24 drahme). HEMIOBOL (1/2 obola.196 kg 1 mina = 100 drahmi = 436.. Stater se dijelio na: HEMISTATER (1/2). HEMITETRAMORION (1/8 obola. Razlog ovako velike produkcije je potreba zadovoljenja (oooh.pr. Kreti i dalje je upotrebi bio eginski sustav. a na reversu sova. Megaru i religiozno-kultna središta (Olimp i Delfi). GRČKI BAKRENI NOVAC Osnova grčkog nakrenog novca je HALKOS ili HALK. Na Peloponezu. 5/6 drahme).st. kako lijepa riječ) razmjene između proizvođača. TRIHEMIOBOL (1. *Novac od željeza je rijetkost (Sparta. Odnos vrijednosti je: 1 talent = 60 mina = 26.. Pizistrat je još prije nego je postao tiranin kovao novac u Pangeju. TRITE (1/3). 1/12 drahme).pr.6 g). Novac male vrijednosti je služio samo za lokalnu trgovinu i nije služio izvozu. za Solona. Odnos s obolom u Ateni: 1 obol = 8 halka (drugdje i 12 i 16). u grčkom je svijetu 1 400 gradova i 500 vladara kovalo novac.st. skarabeja. ljudskog oka… Isti prikazi poznati su i na štitovima crnofiguralnih vaza pa je zaključeno (štitovi su prikazi grbova aristokratih porodica) da su ti prikazi na novcu prikazi grbova atenskih obitelji Eupatrida pa se uveo pojam heraldički novac (wappenmünzen).6 g 1 drahma = 6 obola = 4. Mnogi su nam gradovi i vladari poznati jedino preko novca kojeg su kovali. Samo su neke vrste novca bile rasprostraanjene u međunarodnim razmjerima (atenski. 1/16 drahme). rodoski… Bez obzira na sustav stater se dijelio na manje dijelovi (stvarno bili kovani ili obračunske jedinice). 1/2 drahme). Drugi razlog goleme produkcije je iskazivanje autonomije jer su posebnom emisijom novca gradovi i vladari utvrđivali svoju autonomiju i vlast. hioski. U upotrebi je i na Siciliji. 5.366 g 1 obol = 0. TRIHEMITETRAMORION (3/8 obola. u doba Pizistrata s novcem kojem je na aversu glava Atene. .st.7. bika. sjevernu i srednju Grčku. 1/4 drahme) i OBOL (1/6 drahme).728 g.5 obola. Glavna nominala je tetradrahma koja je kao veća uspjela potisnuti sa tržišta eginski novac s kornjačom.st. Aleksandar Makedonski kuje i zlatne statere i srebrene drahme u odnosu: 1 zlatni stater = 20 srebrenih drahmi = 5 srebrenih tetradrahmi. Nominala je didrahma.14 g. TETRAMORION (1/4 obola. TETRAOBOL (4 obola. 1/3 drahme). Prema drugima kovanje počinje ∼560. sustav se proširio na Kiklade. Obol se opet dijeli na manje vrijednosti (važne. TRIOBOL ili HEMIDRAHMA (3 obola. Razvijeniji i složeniji sustav nominala se razvio tamo gdje je osnova bila srebrena drahma. stater teži 12. Ovo je najrašireniji sustav. No najstariji novci Atene nemaju te prikaze već prikaz amfore. EUBEJSKO-ATIČKI-za Solona zamjenjuje eginski sustav. Peloponez.

196. Za Aleksandra Mekedonskog prestaje se kovati atenski novac. kaciga Atene je ukrašena lovorovim vijencem (u čast pobjede na Maratonu). NOVAC GRČKIH AUTONOMNIH GRADOVA U RIMSKOM CARSTVU Ovaj se novac kuje od osvajanja Ahaje od strane Rima i naziva se GRČKI IMPERIJALNI NOVAC. osiromašenje motiva i pad umjetničke vrijednosti. Događa se postupna dekadencija stila.st. a na reversu razni prikazi. NOVAC KORINTA Korint počinje kovati novac početkom 570ih.Kr. κ). Češći je prikaz ljudske figure.). Oni su podnosili vlast Atene sve do sloma Atene na Siciliji 413. kad je Atena primorana kovati zlatni novac od zlata sa kipova s Partenona (to je prvi zlatni novac iz atenskih kovnica).pr.) Novac dobiva okrugli oblik i predstavu na obje strane. 660.pr. Na aversu je lik rimskog imperatora. Knid. a na diobolu dva mala pegaza. Atena ponovno počinje kovati novac u tzv.pr. Posljednji put je Atena kovala zlatni novac kada ju je opsjedao Demetrije Poliorket (296-294. Tenosu. PREDSTAVE NA GRČKOM NOVCU Na prvim novcima (oko kraja 7. Popularni naziv za korintski stater je poloi-konjići. Milet. Na aversu su ukočeni i uglati motivi. na poludrahmi pola pegaza. Novci Atene (glauks-sova) su se proširili Mediteranom kad je Atena nametnula (pod vodstvom Konona i Aristida) Delski savez velikom broju grčkih polisa. Na Andosu. “novom stilu”. Korint i njegove kolonije koriste korintski sustav u kojem stater teži 8. Taj je novac plosnatiji. kuje brončani novac. I ovdje su se nominale ralikovale u detaljima (naravno. Očituje se daljni pad kvalitete. Samos.Kr. 5. Principi uzimanja lika: 1. umjetnički siromašniji. Na drahmi je ženski lik bez kacige (možda Artemida). Dioklecijan 296. a unutar njega predstave brižljivije izvedene. Atena je umanjila i strogo kontrolirala kovanje novca članova Atičko-delskog saveza.) koje su kovali kolonisti iz Jonije javljaju se jednostavni žigovi jajolikog oblika koje tijekom stoljeća zamjenjuju figuralni motivi.) Nakon smrti Aleksandra Makedonskog njegovo se carstvo raspada na više država. a na reversu su tipizirani likovi božanstava. Prikazi su iz svih oblasti života te iz mitova. Novac izrađuju slavni umjetnici (Sirakuza). u Egini na prvim novcima javlja se kornjača. Na diobolu su dvije sove. uzima se lik životinje čije ime ima isti korijen kao i ime grada .st. Kuju se i dekadrahme i manje nominale.pr. Naksosu. Na njima je na reversu također sova. ali raširenih krila. Jalisos… su kovali samo sitni novac. Na Eubeji u Eretriji i Karistu kovane su samo drahme. Lezhos i Hios bili su po tom pitanju ravni Ateni pa su kovali i tetradrahme. Za Eginom se povode i drugi gradovi.Kr. “agonistički” novac. ukida posljednje autonomne grčke kovnice. Teška kriza se očituje 407. HELENIZAM (336-146.) Osnovna značajka novca je nepravilan oblik.Na tetradrahmi Atene iz 490. Kos je samo prilikom igara kovao tzv. Likove božanstava zamjenjuju prikazi vladara. Najkarakterističniji prikaz na korintskom stateru je glava Atene s kacigom korintskog tipa na aversu. Stalnim ponavljem lik postaje simbol tog grada (najstalniji je lik sove na atenskom novcu-prvi svjetski novac antike). uz veličinu i težinu). 406. KLASIČNO (415-336.Kr. a oko en face). a na obolu sova poluotvorenih krila.5 g i vrijedi tri drahme. 6. a na reversu pegaz (saga o Belorofontu koji je uz Ateninu pomoć svladao Himeru) ispod kojeg je slovo kappa (K. LIKOVI ŽIVOTINJA Likovi životinja nalaze se na novcu gradova Male Azije već od 7. Na aversu je sova na amfori. PRIJELAZNO RAZDOBLJE (480-415.Kr. Quadratum je pravilniji. ARHAJSKO (650-480. Povijest kovanja antičkog grčkog novca dijeli se na nekoliko velikih razdoblja (kao i umjetnost): 1. Na reversu je prazno ili je utisnut kvadratni incusum. Na njemu su imena magistrata. Izrada je na visokoj umjetničkoj razini. a poslije biljke i životinje te ljudska figura (dama u profilu. 3. a na reversu lovorov vijenac. Halikarnas. Parosu… kovanje je sasvim prestalo. 4. 2.) Dogodilo se poboljšanje. a na reversu je sova i kraj nje polumjesec. Melos se protivio te je nastavio kovanje srebrenih statera pa se zbog toga pokajao.pr. PRIKAZI 1.

a na novcu Rodosa je ruža. Tarent KORNJAČA-Egina (prvo morska-thalassita. Velija na Siciliji SVINJA-Klazomena TULJAN-Fokeja TUNA-Agrigent. Maroneja u Trakiji. Regium (lavovska glava)… LISICA-Alopecones u Trakiji MAZGA-Mesina (zaprega mazgi) MEDVJED-Mantineja u Arkadiji MIŠ-Metapont u Lukaniji ORAO-Kroton. Tir u Fenikiji. Sirakuze. Sirakuza. BILJKE Javljaju se kao simboli gradova i pokrajina. naše primorje) JABUKA-Melos KLAS ŽITA-Metapont. Regium MASLINA-Atena ORAH-Kime u Eoliji RUŽA-Rodos SILFION-Kirena ŽIR-Laos u Lukaniji . kasnije kopnena-testudo graeca) KOZA-Paros KOZOROG-Kilikija KRAVA-Apolonij. Samos (lavovska koža). Dirahij. Klazomena PAS-Motia. Samos (glava bika)… CVRČAK-Mesina na Siciliji ČAPLJA-Selinunt GAVRAN. Lezbos 2. Mesina i Regium na Siciliji ZMIJA-Efes. grozd i klas. Naksos i drugi gradovi vinorodnih krajeva i otoka (Sicilija.jabuka pa je jabuka na novcu Melosa. zec u trku). Milet. Kizik VUK._______ u Trakiji HOBOTNICA-Eretrija na Eubeji JARAC-Enos u Trakiji JELEN-Efez u Joniji. Lezbos. LOVOR-Mesina. Herakleja u Trakiji. Kliunta. Sibarisa. Panoramos i Segesta na Siciliji PČELA-Efes. Kos RIBA-Agrigent RODA-Kroton na Siciliji SKAKAVAC-Metapont u Lukaniji SOVA-Atena. Fokeje. Sirakuza. celer je selos pa se nalazi na novcu Selinunta. Lamnija? u Tesaliji CELER-Selinunt GROZD-Tened. Sirakuza.2.________ u Argolidi ZEC-Agrigent (orlovi rastežu zeca. Velija? na Siciliji KOKOŠ-Himera na Siciliji KONJ-Larissa u Tesaliji. Leontina. Biljke svojim imenom označavaju grad: melos = grč. Kaulonija. uzima se lik životinje koja ima važnu gospodarsku ulogu u tom kraju (konj na novcu gradova u Tesaliji. Eritreja i Karistos (tele doji kravu) LABUD-Klazomena u Joniji LAV-Akant. Sinopa u Paflagoniji (morski orao napada delfina) OVAN-Salamina. Pojedini prikazi biljaka su aluzija na prirodno bogatstvo nekog grada npr. Arat? PIJETAO-Kales u Kampaniji RAK-Agrigent na Siciliji. Sifnos. BRŠLJAN-Naksos i Segesta na Siciliji. Velija. koza na gradovima Isse i Pharosa…) BIK na novcu Akanta u Trakiji. uzima se lik životinje božanstva zaštitnika grada (sova-Atena Palada) 3.

VIŠA BOŽANSTVA ZEUS-glava mu je prikazana sa bujnom. Korint KRILATI VEPAR-Klazomena PEGAZ-Korint. PRIKAZI PREDMETA. Karija. onda su simboli grada i slično. Sirakuza. ORUŽJA. KUĆNI I KULTNI PREDMETI AMFORE. Predmete iz svakodnevnog života dijelimo na: • kućne i kultne • oružje • brodovi i dijelovi brodova • građevine. MITOLOŠKA BIĆA Ova su bića nastajala u mašti grčkog naroda. Sirakuza. Ponticapeum (grifon u čeljusti drži koplje). Korint.3. Fokeja.otoci. Teos HIMERA-Sikion na Peloponezu KRILATA PANTERA-Ponticapeum.Atena-amfora sa sovom) TRONOŽAC-upotrebljavan kao platežno sredstvo u predmonetarno doba. na glavi je lovorov vijenac. Smirna. KANTAROSI-simboli vinorodnih krajeva (Trakija.6. Neapolis u Kampaniji GORGONA (žena sa zmijama na glavi)-Himera i Motija na Siciliji GRIFON-Abdera u Trakiji. Delos. Lik Zeusa Amariosa je na novcu Ahajske lige. sve do pada država. Nalazi se i na novcu Arkadskog saveza (Zeus sa brda Likeja). Glave božanstava su na aversu. LIKOVI BOŽANSTAVA Ovi se prikazi javljaju već sred. na reversu su rijetke. u ruci orao. . LABIRINT-Knosos na Kreti PRISTANIŠTE-Zankle 5. Ako se božanstva pojavljuju cijela božanstva onda su na reversu. kovrčavom kosom i bradom. sve su češći (uskoro i najčešći). Gorgoni… BIK S LJUDSKOM GLAVOM-Gela i Laos na Siciliji. u lijevoj štit.Kr. Sard) LIRA-vezana uz Apolona. Halkidička liga FRULA-vezana uz Pana. HERA-na aversu je glava s kapom ili dijademom s ukrasima. vepru. najčešće samo pramac na kojem stoji Nike. Dijele se na: • viša božanstva • niža božanstva • polubogovi i heroji. konju.st. Naksos-kantaros. Lampsakos SFINGA-Hios u Joniji SFINGS (bik sa čovječjom glavom)-gradovi Jonije 4. U klasici je čest njegov prikaz. Egina-pramac broda GRAĐEVINE Prikazi hramova i oltara nisu bili česti. Kroton CISTA MISTICA-škrinja s vijencima ruža. Na novcu Kirene je Zeusova glava s rogovima egipatskog boga Amona. sjedi na prijestolju. u lijevoj dugo žezlo ili je prikazan u stavu napada-u desnoj ruci u zamahu drži strijele. Arkadija GORUĆA BAKLJA-vezana uz Artemidu ORUŽJE TOLJAGA-vezana uz Herakla LUK I TOBOLAC-Pergam-cista iz koje izlazi zmija i tobolac DVOSTRUKA SJEKIRA TROZUB-vezan uz Posejdona BRODOVI Ovakav prikaz je poprilično rijedak.pr. Kizik. BRODOVA I GRAĐEVINA Ako su ovi prikazi glavni.. Na reversu je znatno rjeđi. Efes. okružuju je zmije (Pergam. lice dostojanstveno. Krila su se dodavala panteri. a kraja 5.st. Rijetko je na reversu. Kizik. Megara. a ako nisu glavni onda su znakovi kovničara.

PERZEFONA-na novcu Kartage i gradova južne Italije. Javlja se težnja ujedinjenja svih gradova na Siciliji. jaše na dupinu. 7. APOLON-predstavlja svjetlo i nebo. lagano odjenutih. Lauka. On je 480. Anaktorion. kosa prekrivena velom. stoji. Nakon njega vlada njegov brat Hieron I. ćelav i debeo čovjek koji jaše na magarcu. MUZE-vrlo rijedak prikaz. prikazani su ležeći ili plivajući ispod personifikacije grada. SATIRI-čovjek s nogama jarca.pr. Simonid i Pindar. ima strelice i baklju. liječnike i umjetnika. na glavi mu je plitka kapa s kuglicama. NOVAC GRČKIH GRADOVA NA SICILIJI NOVAC SIRAKUZE Sirakuzu su 734. stariji. HEFEST-slabo mu je razgranat kult u Grčkoj. Kaulonija (Apolon u stojećem stavu s ispruženom rukom). HESTIA-kućna zaštitnica. Halkidička liga (Apolon s lovorovim vijencem). gorske i šumske nimfe).pr. vrlo rijedak prikaz. Čest su prikaz na Siciliji (Aretuza na novcu Sirakuzenajljepši portret ženske glave na novcu uopće). često ja na pramcu broda (leti iznad četveroprega-na Siciliji). mladolika lica s kacigom s lovorovim vijencem. MINOTAUR-na Kreti. sjedi ili koraća.Kr. ponekad nosi veo (Fokida). na reversu je goli Dioniz koji sjedi i u ruci drži kantaros (Naksos).Kr. Na reversu je nema. glava mlade žene s vijencem. lavlja koža). Glava je s malim polumjesecom ili lovorovim vijencem. s velom. Lik na reversu je u stavu napada. obično u liku mladih djevojaka. cvijeća ili bršljana (tračka tetradrahma). AFRODITA-nije česta na grčkim novcima unatoć obilju kipova i druge plastike. HERMES-samo u Enosu u Trakiji. Klazomena. NIKE-na novcu svih krajeva i vremena. HELIJ-Rodos-glava mladića iz koje izviru zrake sunca. bradati likovi. rijetko u umjetnosti. DIONIS-na novcu svih vinorodnih krajeva. a to ne uspijeva ni za kasnije demokracije jer to . Omiljen je prikaz na novcima svih grčkih gradova. Kizik… PAN-sličan je satiru. kojem na dvoru borave Eshil. HERAKLO-svi važniji događaji iz života (toljaga. SIRENE-rijedak prikaz.Kr. Ponticapeum. Češće se nalazi na reversu. ATENA KALINITIS-korintske su kolonije (Korint. Česta je na otocima. TRITON-Triton s morskim zmijama na novcu Itanosa.pr. NIMFE-čest su prikaz. a na aversu je prikazana s blagim izrazom lica i vijencem od klasja i maka. rijetko prikazivan. prikaz joj i nije čest (Histia na Eubeji). ARTEMIDA-čest prikaz. 485. pokrivena velom. na aversu je glava mladog Dioniza sa bujnom kosom i vijencem od vinove loze. s cvijećem (vodene. DEMETRA-plodnost. SILAN-Mende. učvrstio svoju vlast u Sirakuzi.POSEJDON-vrlo omiljen. RIJEČNI BOGOVI-stari. AMFITRITA-u Tarentu. Simbol je mladenačke ljepote i skladnosti. Na reversu je gol s ogrtačem preko ramena i lukom i strijelom ili u ogrtaču ženskog kroja s lirom u ruci. Ambrakija. HAD-nije baš prikazivan jer je bog podzemlja. Brzo postaje najveći i najznačajniji grad i trgovačka sila Sicilije. Glava mu je s bujnim uvojcima okrunjena cvijećem (na aversu). čest je u Kampaniji i Siciliji. Artemida Laufrijska je na novcu Ahajske lige. glava žene s velom. Nimfa Europa na novcu Gortina na Kreti. Štovao se na Delu. Heraklo davi zmije na novcu Atenske lige. prikazan je kao dječak s krilima. osnovali Korinćani na mjestu ranijeg feničkog emporija. NIŽA BOŽANSTVA EROS-Pestum u Lukaniji. Dirahion) kovale novac kojem je na aversu glava Atene Kalinitis s korintskim šljemom. PALADA ATENA-od Pizistrata na novcu Atene je glava Atene s kacigom i tako ostaje sve do rimske okupacije. Glava je mirnog izgleda s bujnom kosom i bradom ili je prikazan u stavu napada s trozubom (Posidonija u južnoj Italiji). Uz nju je često pas. ARES-bog rata (Trakija). nakon što je zajedno sa ženinim ocem Teronom iz Akragasa pobjedio Kartažane kod Himere. na novcu nikako. Kad je cijeli lik prikazana je kao lovkinja u kratkoj suknji i lovačkim čizmama s lukom i tobolcem. jedna na vrhu. Knosos. vladarem Sirakuze proglasio se je Gelon iz Gele.. a na reversu je pegaz.

NOVAC HIMERE Himeru su osnovali Jonjani s Halkide.pr. naselili Dorani s Rodosa i Krete.Kr. on ju je progonio pa ju je Artemida pretvorila u izvor. 396.Kr. NOVAC GELE Gelu su 688. U 5. NOVAC SELINUNTA O njegovoj povijesti se zna vrlo malo.pol.Kr.. U kasnijem razdoblju slijedi cvat kovanja.Kr.pr. a vrhunac je na prijelazu iz 5.pr. Četveropreg se prikazuje u punoj pokretljivost. Ponovno je obnovljena pa ponovno razorena. a on se pretvorio u rijeku i došao do Sicilije sve do izvora). grad su razorili Kartažani.pr.pr. Na tom je novcu na aversu orao (Zeusov kult). Nakon pobjede nad Kartažanima ona je od poraženih dobila zlatni vijenac od sto talenata.pr. NOVAC MESANE Mesana se prvotno zvala Zankle prema sikulskoj riječi za mač-po prirodno srpastom obliku luke. Na aversu je riječni bog Gelos.pr. Brigilos. Kovanje novca u Sirakuzi počinje oko 530. Kovanje novca počinje 520. Od 405.Kr.pr.Kr. osvojio ju je Anaksil iz Regija. ali nimalo ne zaostaju po umjetničkoj vrijednosti. Sirakuza doživljava gotovo dvjesto godina slobode i bogatstva. Na novcu je prvo prikaz dupina s izvijenim tijelima poput srpa. na reversu. razorili su ga Kartažani. a u Olimpiji je pobijedio u utrci. Razorio ju je Teron iz Akragasa. Prvo je samostalan.Kr.Kr.pr. Već te prve kovanice. kasnije kvadriga. a svakako je najljepši grad (opjevao ga je Bindar). Od 405. Zec je aluzija na Anaksila koji je po Aristotelu počeo uzgoj zečeva na Siciliji. Te se dekadrahme zovu Demareteioni po Gelonovoj ženi Demareti koja je. Na reversu je skoro bez iznimke glava izvorske nimfe Aretuze (po mitu u nju je bio zaljubljen riječni bog Alfej. plaća danak Kartagi.st. Na tetradrahmi je Atena koja upravlja kvadrigom (umjetnik Eksakestidos).Kr.Kr.st. Na aversu je celer (ta biljka je rasla na obalama rijeke Selinos. a na reversu riječni rak. Od 479. Vladar Teron do 2. a na reversu izvorske nimfe koje simboliziraju ljekovitost gradskih termalnih izvora.Kr.Kr. Na aversu tetradrahme i dekadrahme je četveropreg s Nikom iznad njega.pr. Vrhunac su kovanice koje izrađuju umjetnici: Eumenos. ali nije dostigao raniji sjaj.Kr. Oko glave su joj delfini-božica vode. Od 466. a kasnije postaje ovisan o Sirakuzi. imaju veliku umjetničku vrijednost.pr.pr.Kr.Kr. no nije došlo do ujedinjenja jer Kartažani zauzimaju druge veće gradove na Siciliji. Kovanice su joj prilično rijetke. celer je sporedan. NOVAC KAMARINE Kamarinu je osnovala Sirakuza 598. U sukobu s Atenom pobjeđuje Sirakuza 413. a kasnije je došlo do neprijateljstva. Kovanje novca počinje 490. zauzima je i pljačka Marcel.pr. a na drugoj zaprega. Hedera). Osnovali su ga Dorani 628. Na tetradrahmama je četveropreg. Najljepši primjerci su iz razdoblja 413-406.smeta Ateni. Uz Sirakuzu je najsnažniji.pr.pr. a kasnije je na jednoj strani zec koji trči. u 4.pr.pr. 212. NOVAC AKRAGASA Akragas je osnovan 581. Glava Aretuze se prikazuje puna života. Tada na novcu imamo prikaz Herakla kako vodi bika što simbolizira pobjedu nad prirodom-gradnja nasipa i isušivanje močvara oko rijeke. plaća danak Kartagi. to su već prava umjetnička djela.5. Na tetradrahmama je četveropreg s Apolonom i Artemidom.pr. Na ranijim novcima je pijetao koji kukuriče (grč. uz druge žene.st. Poslije ga je naselio Timoleon Sirakuški. ali je i njega istopila te napravila dekadrahme koje slave tu pobjedu.. ima ljekovita svojstva).pr. dala svoj srebreni nakit za kovanje.Kr. a razorili su ga Kartažani 408. 406.pr. Njegov prednji dio tijela je bik s bradatom ljudskom glavom što simbolizira snagu te rijeke. iako arhajske. Tek pri općem raspadu ulazi u Rimsko carstvo. Na reversu je riječni bog Selinus koji prinosi žrtvu.Kr.Kr. Ime joj je sikulskog porijekla.Kr. Kovanje novca je počelo 550. održava savezništvo sa Sirakuzom. na didrahmama konjanik. Eukleidas i Kimon.Kr.pr.Kr. .

476.st.pr. a na reversu grozd ili satir. Osnovali su je 745.) je glava Dioniza. za Hierona stanovnici sele u Leontinu. Na aversu novca (520.Kr.NOVAC NAKSOSA Naksos je najstarija grčka kolonija.Kr.Kr.(?) Jonjani s Naksosa. u njemu vlada Gelon.pr. . Od 5. Dionizije ga razara (bio je na strani Atene).pr..pr.Kr.

Apolonova glava na aversu. as je sveden na polovicu svoje vrijednosti te je uspostavljen sistem as semi-libral.pr. već su bile samo obračunske jedinice. Novac koji ne nosi lik imperatora naziva se “kvazi autonoman”. Manje jedinice od asa su: SEMIS-1/2 asa. Herodot u Halikarnasu… 9. a česte su na novcu i personifikacije gradova. orla.Kr. Demosa-Naroda u vidu mladog golobradog čovjeka sa vijencem ili dijademom ili zrelog bradatog čovjeka koji stoji ili sjedi. decussis. a na reversu Nike. Na aversu je Janus s dva lica (bradata). pritana. a u ruci drži rog izobilja. ali i imena lokalnih vlasti. velikog svećenika i druga. kvestora. Tu je težinu zadržao do kraja Carstva. As se dijelio na 12 uncija. zatim bista gradskog vijeća. Na njemu se nalazi alegorična bista rimskog Senata u vidu čovjeka u punoj snazi ili mlade žene pod velom. 3 uncije. 8. GRČKI IMPERIJALNI NOVAC Ovo je novac grčkih polisa koji su nastavili kovanje i nakon što je Grčka došla pod Rim i postala rimska provincija.Kr. Naseljavaju ga Sirakužani. a osvajaju ga Kartažani. quadrussis.st. ponovno je kovan i tada je as imao težinu 1/3 uncije. Na njemu su: imena prokonzula.88 g). lik Herakla SEXTANS-1/6 asa.pr. kralj Mida u Primesu u Frigiji. 89. a 15. a na reversu kvadriga. Još u doba kraljeva nastala je potreba da se taj metal oblikuje i da se na njemu označi čistoća metala pa je nastao AES SIGNATUM-lijevane pravokutne ploče najčešće s likom goveda.pr. oznaka vrijednosti su dvije kuglice. ali većina njih nije nikad lijevana. Kasnije je na strani Atene. 1 uncija.pr. Često su gradovi na novac stavljali lik slavne osobe koje potječu iz tog grada: Homer na novcu Amastrise.pr. Bruz u Bruzu u Makedoniji.pr. On (brončani novac) više nije imao stvarnu vrijednost. na aversu je glava Jupitera TRIENS-1/3 asa. NOVAC CATANE Osnovali su ga Jonjani. . a iznad pramca broda stajalo je ROMA. pšenicu. Znanstvenici se slažu da se ovaj sistem as libral može datirati oko 300. arhonta. tripondius. (bitka kod Trazimenskog jezera) as je težio (i vrijedio) samo jednu unciju. I njegovi stanovnici za Hierona sele u Leontinu. gramata. Za demokracije stanovništvo se vraća. ali na njima nalazimo i trozubac. Prvi robni ekvivalent bila je stoka-pecus od čega dolazi riječ pecunia kao naziv za novac. 4 uncije.Kr. POČECI RIMSKOG NOVCA I NOVAC REPUBLIKANSKOG DOBA Rimljani su kao i drugi Italici do 5. oznaka vrijednosti su četiri kuglice. carskog legata. Pergamon u Pergamu. nakon kojeg je došao as triental čije niže jedinice nisu lijevane nego kovane. težina je postala nevažna. Oznaka vrijednosti nalazila se na obje strane.NOVAN LEONTINE Kovanice Leonitine na aversu imaju Apolonovu glavu okruženu sa četiri zrna ječma (plodnost polja).Kr. Prvi pravi novac je AS (AS LIBRALIS) koji je težio jednu oskičku libru (272. Uskoro robni ekvivalent postaju neobrađeni komadi bronce ili izliveni u štapiće-AES RUDE. Oko 1 500 gradova je tada imalo aktivne svoje kovnice i oni se dijele u dvije grupe: • rimske kolonije u kojima je jezik bio latinski i • grčke gradove koji su na grčki prevodili imena i titule imperatora na novcu. Hipokrit na Kosu. božice bogatstva na čijoj se glavi nalazi zidana kruna s tornjevima. lik Belone Veće jedinice (umnoženi as) su: dupondius. pljačka ga Dionizije. namjesnika. Na aversu je androkefalni prikaz bika. lik Merkura UNCIJA-1/12 asa. 286.Kr. Od tada se sav novac kovao. Kovanje tog novac bilo je ukinuto pod Sulom.pr. je zakonom Lex Plaucia Papiria asu određena težina od pola uncije. oznaka vrijednosti je S. 2 uncije. oznaka vrijednosti su tri kuglice. 6 uncija. riječni bog Amenanos. lik Rome QUADRANS-1/4 asa. a poslije 461. stratega. Za Aitnaia je Zeusova glava.Kr. oznaka vrijednosti je jedna kuglica. 217. a na reversu pramac broda (to je prikaz i na ostalim reversima iz sistema as libralis). Lik koji se često nalazi na novcu je lik mitskog osnivača grada: Pitanej u Pitani u Meziji. trgovali vršeći razmjenu. Na ovom se novcu nalaze vrlo opširni natpisi. kaducej… Ti su komadi dosta nepogodni za upotrebu zbog svoje težine (5 libra-1000 do 1830 g). Tezejevi sinovi u Sinadi… Česta su božanstva-zaštitnici gradova te božica Roma kao Zaštitnica cijelog Carstva. propretora.Kr. Gradovi su na novcu najčešće prikazani u obliku Tihe.

Brut…)… 7. slon). 5. dva i po asa). Tada je podignuta kovnica na Kapitoliju.Kr. otmica Sabinjanki. XXX. Dioskuri napajaju konje poslije bitke kod Regiskog jezera. 40 i 20 sestercija. Senat je izgubio svoju vlast nad kovanjem novca (dotad je na njega stavljao svoj znak-SC ili još jasnije EX S(senatus) C(onsulto)).Kr. Vrijedio je jednu didrahmu. Njegovi manji dijelovi su KVINARI (pola denara. SPOMENICI-aquaeduct Aqua Martia. Na njoj je lik Victorie. zlatni i srebreni novac kovan je samo za održavanje vojske. 5 asa) i SESTERCIJE (1/4 denara. statua Sule na konju… 6. 2 i 1 skrupul (1 skrupul = 1..-TRESVIRI AERE. a to je 3. OSNUTAK RIMA-vučica doji Romula i Rema.pr.Kr. Kada je August došao na vlast 31. oslanjajući se na to da je zapovjednik vojske što mu omogućava da emitira novac u svoje ime..Kr. borba bikova na Aventinu… 2. Imali su ove oznake vrijednosti: LX. SCENE IZ RIMSKOG ŽIVOTA-trka s bakljom.Kr. Pietas-milost. Denar je vrijedio 10 asa (oznaka X) i težio je 1/72 libre tj. PORTRETI-zaslužne osobe iz javnog života. se uzima kao godina početka kovanja DENARA. Victoria-pobjeda…). August je. pokraj hrama Junone Monete. Fortuna-sreća. Rađen je po istom sistemu kao i ilirski novac i bili su u opticaju u trgovini s Ilirikom.Kr.Kr. kontrolirao zlato i srebro te je svojim likom i imenom na novcu potvrđivao vlast Rima do najudaljenije provincije. Članovi tog kolegija su postepeno uzurpirali prostor aversa zamjenjujući tradicionalne likove svojim znakovima.pr.55 g. 220.) kovani su AUREI. Tek od 44. a na reversu dva ratnika koji vrhovima svojih mačeva dodiruju svinju koju drži svećenik koji prinosi žrtvu. Kvirin. bitka kod Panorme (251. Između prvog i drugog punskog rata emitiran je VICTORIAT-drahma koja vrijedila 3/4 denara. na aversu mu je bio golobradi Herkul (grč. zakoni dopuštaju da se na novac može staviti slika čovjeka koji je još živ. osvajanje Sicilije (212. LEGENDARNI KRALJEVI-Romul. Victoria).pr.Prvi rimski srebreni novac bile su drahme. Među najupadljivijim je bio onaj sa statuom Sule na konju kojeg je 81.pr.pr. Sekst Pompej. hram veste.Kr). Vercingetoriks. Brut i Kasije su odmah zatim na Orijentu kovali novac sa svojim likom. predavanje glasačkih listića. RAZNE PERSONIFIKACIJE-provincija ili apstraktnih duhovnih stvari (Concordia-sloga. Antonije i Oktavijan pojavili su se na zlatnom novcu L.pr.pr. 11. trijumfi… 3.).Kr. Prvo su to bili njihovi inicijali u ligaturi.137 g).Kr. a zatim monogrami. 268. najčešće vojskovođe (i neprijatelji-Scipion Afrički. Ovo vojno kovanje novca ukinuto je 27. Numa Pompilije.pr. se pojavljuju denari nazvani SERRATI jer dolazi do “kvarenja” srebra pa su oni nazubljeni kako bi se dokazala čistoća srebra (kasnije su Germani narezivali rub rimskog novca da provjere valjanost metala). Za Sule (87. FLANDO FERIUNDO. Radi se o novcu koji je Rim emitirao u raznim kovnicama za podmirivanje ratnih izdataka Rima u ratu protiv Pira 279. Prvi zlatni novac kovan je u vrijeme ratova s Hanibalom (217-212. Oni su imali ulogu afirmiranja tiranskog autoriteta. AURO.Kr. Na kraju republike rimska kovnica je zatvorena. a taj je novac vrijedio 6 i 3 skrupula. a vrijednost asa nitko nije znao.). Nakon bitke kod Akcija on je nastavio emitirati zlatni i srebreni novac radi plaćanja svojim vojnicima na Orijentu. Tijekom Republike zlatni se novac kuje rijetko. a na reversu je vučica koja doji Romula i Rema. kontrolom i odgovornosti kolegija koji je ustanovljen 289.Kr. cijelo ime i događaji po kojima je bila slavna njihova obitelj. ARGENDO. protektorat nad Egiptom. a na reversu Dioskur na konju (na mlađim primjercima tu je Dijana. POLITIČKI I VOJNI DOGAĐAJI -građanski rat (92-89. . Kovane su dvije serije. 4. Na aversu im je bila glava Rome s kacigom. iskovao konzul A.pr. Heraklo). Cezar bi bio prvi koji bi to napravio da ga nisu prije toga ubili. Jedna je čisto rimska s glavom bradatog Marsa i na reversu orla. Na aversu je bila glava Janusa. razne igre (ludi)… 4.Manlije. Jugurt.pr. Druga serija kovana je izvan Rima. PRIKAZI NA RIMSKOM REPUBLIKANSKOM NOVCU 1.).pr. Taj novac nosi natpis Romano ili Roma. Trijumviri Lepid.Masidija 39. NOVAC U CARSKO DOBA Pitanje novca je jedno od važnijih pitanja koje se postavljalo na početku carstva. poslije pobjede kod Akcija. Klaudije Marcel. U isto je vrijeme u Italiji u opticaju bio srebreni novac koji se nazivao QUADRIGAT s prikazom glave Janusa i kadrigom.pr. podjela zemlje veteranima. XX što znači da su vrijedili 60.Kr. Zlatni se novac pojavio dosta kasno. 10. Anko Marcije. pobjeda Marija nad Cimbrima i Teutonima. Honosčast. pobjeda kod Pidne (168.pr. Njegovo sustavno kovanje počinje od Augusta. NOVAC RIMSKE REPUBLIKE kovan je pod vlašću.

Efezu. Mediolanumu (za Galijena) i Ticinumu (za Aurelijana). Svi skupa su činili familia monetalis.pr. Taraku (Španjolska). U svim ovim kovnicama kovan je novac istih tipova koji se međusobno razlikuju samo po inicijalima kovnice. težak 1/72 libre. Karakala uvodi novu monetu-ANTONINIANUS. Sisciji. Konstantin Veliki provodi nove novčane reforme. Septimije Sever je ponovno uveo centralizirano kovanje. semis i kvadrans od čistog bakra imaju glavu cara s lovorovim vijencem. Bizantu. Trieru. Aureus je težio 1/45 libre. Arelati. Zakonom o maksimima cijena. To je trajalo do 12. Lungdunumu. Kovao je zlatni novac nepravilne težine i mekani srebreni novac. Septimije Sever u Iliriku. August kuje zlatni i srebreni novac dijeleći odgovornost sa Senatom. Bio je težak 5. došavši na vlast. . a Kaligula je ponovo otvorio kovnicu u Rimu. maximo pretio. nastavio s kovanjem novca u Antiohiji. Vitaliju u Germaniji. 19. Novac ne prestaje gubiti svoju vrijednost. Financijske neprilike nisu ometale kovanje zlatnih medaljona.pr. Umjesto aureusa uvodi SOLIDUS (do 11. Nikomediji. Kiziku. Aureus je vrijedio 25 denara.Kr. Oni su emitirani u malom broju primjeraka i dijelili su se važnijim ličnostima iz careve okoline i nikad nisu bili u opticaju. tračkoj Herakleji. Veliku monetarnu reformu napravio je Dioklecijan 296. približno iste finoće i težine kao Neronov denar te bakreni FOLIS opran u srebru koji je nalikovao asu ranog Carstva.. 1/1728 libre). ali ovo preuzimanje tog prava bilo je samo privremeno. Kad je Neron ponovo ugrabio kovanje novca od skupocjenih metala proveo je novu reformu. Aurelijan je pokušao reformom uvesti red u monetarni sustav no nedostajala mu je zaliha skupocjenog metala da bi mogao revalorizirati novac. 2 silikve) i SILIQUA (1/24 solida. officinatores su upravljali kovnicom. Imperijalne su kovnice od tada bile sistematski organizirane u provincijama: Londonu. As. Galbi u Španjolskoj. a as 1/4 uncije.23. Ticinumu. i 15. Maloj Aziji i u Siriji. nummularii su bili knjigovođe i mjenjači.). Dioklecijan uvodi dvije nove nominale: srebreni ARGENTEUS. kao ni kvinariji nakon Gordijana III. Glavne nominale bile su: MILIARENS (1/18 solida. Kovanje novca u vrijeme ranog carstva bilo je u rukama činovnika koji su u tome imali različite uloge: procuratores su vršili kontrolu.pr. ali je zadržao kovnicu u Antiohiji (i njegovi nasljednici). Ovaj je novac iskovan kao široka ploča sa zrakastom krunom na glavi cara. Lungdunumu. Mogonciakumu. gdje je trajalo više od jednog stoljeća. Novi aureus bio je težak 1/60 libre koja je vrijedila 50 000 denara srebra. Dioklecijan se pokušao oduprijeti podizanju cijena. ubrzo je istisnuo aureus kao standardni zlatni novac Carstva. (prekidi kovanja u Rimu 14. Ustanovljen je novi brončani novac. Provincijske su kovnice zatim zatvorene i kovanje je centralizirano u Rimu. Tada je August preselio kovnicu u Lungdunum (Lyon). Kiziku. Klodije Albin u Lungdunumu). Druge zlatne nominale koje je uveo Konstantin su SEMISS (pola solida) i SCRUPULUM (jedan i po solid). 215. pružili su priliku za kovanje mnogim pobunjenicima: Vindeksu u Galiji.Kr. denar 1/96 uncije. Prvi put je kovan 310. a ono se odrazilo u otvaranju kovnica u Antiohiji. Serdici.).pr. Kölnu. Kartagi. a denar četiri sestercije. Za Neronove maloljetnosti Senat je ponovo dobio izgubljeno pravo. Tada je ponovno kovan zlatan i srebrni novac sa slovima EX SC.Kr. Poslije Komodove smrti ponovno su nastali neredi i unutrašnji ratovi (Pescenije Niger kuje zlatni i srebrni novac u Antiohiji. scaltores gravirali kalupe. Antoninianus koji je zadržao malu količinu finog srebra zamjenio je denar koji nakon Maksimina nisu više bili kovani. Lungdunumu (Lyon) i Akvileji.st. Vespazijan je. malleatores kovali novac. Klodiju Maceru u Africi. Antiohiji i Aleksandriji. Kasnije tijekom vladavine počinje kovati nove nominale srebrenog novca.Kr. August sjedinjuje dvije titule-imperium koji mu daje vlast van Rima i tribunicia potestas što mu daje vlast u Rimu. Serdici. Solunu.LIBEL koji je vrijedio 1/50 000 dio libre. Od Valerijana slijedi raspadanje koje je ugrozilo Carstvo.18 g i vrijedio je dva denara. Pojavio se i jedan novi metalorihalk-prirodna legura bakra i bronce i od njega je Senat kovao sestercije i dupondiuse na kojima je car s zrakastom krunom. Druga kovnica u dunavskom području bila je otvorena u Viminacijumu za vrijeme Gordijana III. Građanski ratovi 68-69. i Filipa. Kovnica u Lungdunumu je radila do pred kraj Tiberijeve vladavine. flaturarii su topili metal. Vrijednost sestercija utvrđena je na 1/5 000 dio libre.

preživio je pad Zapadnog Rimskog carstva u izvornom obliku.18. a kasnije (307. ali ostaje u upotrebi do 11.93 g) s prikazom cara sa zrakastom krunom na glavi i polumjesecom ispod poprsja carice. QUINARIUS – pola denara.06 g. težak 4. Za Trajana Decija. malo se mijenja nakon smrti Justinijana I. U početku je težio 10.01 g.) POLUARGENTEUS – kovan 294-324.. Težio je 1. do ukinuća senatskog kovanja za Galijena (260. poslije se as javlja u vrlo malim količinama za Klaudija II.64 g. Težio 2. u početku je težio 10. Oznaka vrijednosti II.72 g. 2 silikve ili 4. od sve lošijeg srebra. u Bizantu se održala i nakon Anastazijeve reforme. kovan i u Bizantu SCRUPULUMA – jedan i pol solid.72 g DENARIUS – novčana jedinica za srebreni novac od Augusta do Trajana Decija (248.59 g.89 g. težio 3. a do Galijena pao je na 10. uveo ga je Konstantin TRIENS – 1/3 solida. u upotrebi 340-355. do 294. posebno obilježje mu je zrakasta kruna na glavi cara. SOLIDUS – zlatni novac koji je nakon reforme Konstantina Velikog zamijenio aureusa. Konstantin ga je zamijenio solidusom. kovan je od čistog bakra s tankom srebrenom prevlakom. 1. težila 1. od Konstantina do Gracijana teži 1.pr. Težila 2. Teži 5.41 g izgubiši postepeno svoj srebreni sadržaj tako da je te godine to bio bakreni novac s tankom srebrenom prevlakom. a postepeno pada do 20 g.12.Kr.91. a kasnije bakreni novac male veličine. Težio je 2. ANTONINIANUS – uveden je 215.. Njegovo obilježje je lovorov vijenac na glavi cara. SEMISS – polusolid.13 g MAIORINA – bakrena novčana jedinica. KENTENIONARIS – 345.. u malim količinama. uveden je za Augusta i kovan je sve do ukinuća senatskog kovanja (260. uveo ga je Konstantin. uvodi je Konstancij II. K-pola folisa.) nadalje imale polumjesec ispod poprsja. u doba Augusta težio je 4. SESTERCIUS – najveći brončani novac.45 g. od bakra s tankom srebrenom prevlakom. od Teodozija I. uveo ga je Dioklecijan.72 g. do 248. Do Karakale težio je 27.). u doba Konstantina 2. prati pad aureusa.54 g ili 1/72 libre. 1/1728 libre). uvode ga Konstancije II. a na kraju 8. Od 248.st.28 g. a na reversu pramac broda. Vrijedio je dva asa. Kovao ga je Senat od 23. 260-294. a ubrzo je istisnuo aureus kao standardni zlatni novac Carstva.03 g. a poslije pada na 3. TERMINOLOGIJA CARSKOG NOVCA AUREUS-zlatnik koji se kovao od Augusta do Konstantina.82 g.7 g. . (565. Takav se zadržao do Konstantina.).45 g. QUADRANS – najčešće kovani brončani.).7 g čistog srebra FOLIS – bakreni novac s tankom srebrenom prevlakom. 1 aureus = 25 denara = 100 sestercija = 400 asa = 1/40 libre. Prvi put je kovan 310.. je pao na 3. održao se sve do Valentinijana II (375392. (1/24 solida.72 g. vrijednost folisa izražena je slovima: M-1 folis.94 g.) SILIQUA – srebreni novac. te Aurelijana koji ga definitivno ukida.Kr. uvodi je ponovno Valentinijan 366. i Konstans kao pola maiorina. Na aversu je Minerva ili Roma.61 g. a za Dioklecijana 5. POLUSILIQUA – kovana 379-476.pr. novčanom reformom cara Karakale. dok su carice od Orbijane (222. a u Bizantu do Heraklija I. kao ni kvinariji nakon Gordijana III. DUPONDIUS – brončani novac srednje veličine.) pada na 6. Iskovan je kao široka ploča sa zrakastom krunom na glavi cara. kovan je vrlo rijetko i to od čistog bakra s tankom srebrenom prevlakom. težio 1. nalikovao je asu ranog Carstva. LIBEL – novi brončani novac. težio 2. AS – bakreni novac srednje veličine.. 348. kovan od 23.) pao na 3. POLUAUREUS = 1/2 aureusa. 264. Senat iznimno kuje sestercije duple težine (40. Antoninianus koji je zadržao malu količinu finog srebra zamjenio je denar koji nakon Maksimina nisu više bili kovani. do Galijena.. U Augustovo doba težio je 13. POLUANTONINUS – kovan 294-324.54 g.Kr. Kovan je od 27. što je palo na 1. Težio je 1.51 g MILIARENS – srebreni novac u vrijednosti 1/18 solida. vrijedio je 1/50 000 dio libre.). (615.41 g. I-četvrtina i E-osmina folisa. uveden za Aurelijana.18 g i vrijedio je dva denara. U početku je težio 8. ARGENTEUS – srebreni novac kojeg uvodi Dioklecijan. u početku teži 3. 1 aureus = 24 argenta 1argent = 5 folisa 1 folis = 5 denara Od Anastazija I. Bio je težak 5.23 g. Kovan je od Nerona do Hadrijana.41 g.pr.).23 g. za Konstantina (318.7 g. kovan od Konstantina do Leona (457-474. i kasnije stalno gubi na vrijednosti pa je stavljan u vrećice određene težine.

bijeg iz Troje. Neptun. rog izobilja u drugoj). Eskulap. Od Domicijana (81-96. koji nije kovao senat. Genetrix). u istom mjestu za vojne na Perziju (242.13. Eneja. pridržavali su se svi carevi toga utvrđenog prava. Lucina. drži Merkurov štap. u ruci drži palicu i rog izobilja). Invictus). Martialis). No bilo je i nešto brončanog novca. Atlas. PREDSTAVE NA RIMSKOM CARSKOM NOVCU Predstave na rimskom carskom novcu su mnogobrojne. s grančicom i rogom izobilja). te neznatan broj manjih bakrenih novaca. Trajanov stup…). mladi čovjek u togi. koju je otvorio Neron. kada je Oktavijan postao imperator te dobio pravo kovanja zlatnoga i srebrnoga novca (15. Scila. veo na glavi. Honos (Vojnička vrlina. Fides (Vjernost). Afrika (s kapom od slonove kože i lavom ili škorpionom). povratak. Veritas (Istina). PERSONIFICIRANI APSTRAKTNI POJMOVI: Annona (Izobilje-drži u ruci Amaltejin rog). Reversi carskog novca čine pravu kroniku. na kurulskoj stolici. Circus Maximus. Pacifer). koje su od vremena do vremena kovali carevi.) kovao je u Lyonu. Ostija… Na reversu je često natpis na sredini vijenca ili na štitu što ga drži Victoria. Svi ti novci. kako carski tako i senatski. Fortuna (Sudbina. Druza. Ilirik.).) nema kovanja carskog novca u provincijama.C.) do Komoda (180-192.).). Italija. DOGAĐAJI IZ ŽIVOTA GRADOVA-povorke mladića i djevojaka u čast Apolona i Dijane. Na novcu koji su kovali carevi nije bilo nikakvih specijalnih oznaka koje bi isticale carsko pravo. Germanija (gospodarica svijeta drži globus)… I RIJEKA-Dunav. Tako je ponovno otvorena kovnica u Antiohiji u vrijeme vojne Septimija Severa protiv Parta (197-199. Nerona…). Arijadna. To su u prvom redu veliki bakreni i brončani novci koji se nazivaju medaljonima. Iuventus (Mladost. Jan. Karakaline terme. Apolon. Salus (Zdravlje). 1. Judeja (plače ispod palme). scene iz ratova… 6. BOGOVI DVANAEST VELIKIH BOGOVA: Jupiter (Capitolinus. Pax (Mir). 293-476 (Bartol Zmajić) Od početka Carstva. Spes (Nada). I veliki vojni pohodi rimskih careva na razne narode te gomilanje vojnih jedinica na perifernim područjima Carstva uzrokovali su su povremeno otvaranje nekih kovnica van Rima. Trajnov forum. Španjolska (s klasjem i zecom). Egipat (drži Izidin sistrum i ibisa na nogama). Među tim provincijskim kovnicama spominje se kovnica u Lyonu. hram Juno Martialis (na novcu Trebonijana Gala). Senatu je preostalo pravo kovanja bakrenih i brončanih novaca) pa sve do strahovlade cara Galijena (260268. Vječnost. Celestis. Reversi su na tom novcu narativni plitki reljefi gdje je umjetnički izraz žrtvovan potrebi da se nešto dokaže. ponekad s uzdignutim rukama). (Senatus consulto). Za građanskog rata nakon smrti cara Pertinaksa (193. Giganti. Libertas (Sloboda). kovani su u Rimu. statue (Artemide iz Efeza. Minerva. No carevi su prema potrebi kovali u kraćim razdobljima manje količine novca i izvan Rima. Arabija (s devom). GRAĐEVINE. Rajna. ljubavna scena Marsa i Reje Silvije… 3. MITOLOŠKE SCENE U VEZI S OSNIVANJEM GRADA : Enej se sa sinom Askanijem i ocem Anhizom iskracava u Laciju.) u Bizantu i u Antiohiji. Ara Pacis (Neron). RIMSKE CARSKE KOVNICE OD GOD.Hram Jupitera Kapitolinskog (na republikanskim denarima). Ovi natpisi su zapravo molitve za spas Republike. HEROJI I POLUBOGOVI: Ahil.. Mars (Conservator. Vesta. Felicitas (Sreća. polaže ruku na kandelabr). Venera (Felix. Hilaritas. VOJNI DOGAĐAJI-legije. hram Jupitera Ultora (na novcu Aleksandra Severa). Herkul. Koloseum. Bakh. Pietas (Milost. a za Gordijana III. hasta i patera)… 4. Okean. Klodije Albin (193-197. Nil. žrtvena košara ili maslinova grančica u ruci). Patientia (Strpljivost). Clementia (Velikodušnost prema pobjeđenom neprijatelju). Fulgerator. Titani 2.) otvorili su pretendenti na prijestolje kovnice u sjedištima svoje vlade pa su proradile kovnice Pescenija Nigera (193-194. Propugnator. dijadema i veo na glavi. Tiber. mostovi (Trajanov most na Dunavu. Dioskuri. Od senatskih su se novaca oni razlikovali (osim u kovini) samo time što su senatski novci nosili na reversu kraticu S. vučica s Romulom i Remom. Gracije. Dijana. Iustitia (Pravda. od koga se je rijetko odstupalo. Saturn. Telus. Britanija (s kopljem i štitom). Cerera i Vulkan. slavoluci (slavoluk Augusta. Virtus (glava s konjem i štitom s raznim prikazima). pobjedu imperatora… 14. Merkur. PERSONIFIKACIJE PROVINCIJA-u vidu žena s raznim atributima: Ahaja. hram Concordije (na Tiberijevu novcu). Claritas. Roma. a radila je do Domicijana. . Sfinks. za sreću. Kibela. gdje je s kovanjem novca nastavio i njegov pobjednik Septimije Sever. Elijev most…). Concordia (Sloga. scene prinošenja žrtava… 7. Junona (Regina. Invictus. Eufrat… 5.

najprije Maksencija.). Kartaga i Aleksandrija. koji su se neprestano dizali protiv njega u raznim provincijama. sin Konstancija Klora. Pravo kovanja prešlo je isključivo na cara.) i cezarima Konstancijem Klorom i Galerijem.). a Galerij u Tesalonici (TS. kasnije u onom dijelu Galije koji je pod njegovom vlašću.) otvarali novih kovnica. otvorene su slijedeće: Akvileja.).) počinju se na novcima javljati oznake oficina. Za Dioklecijanove vlade djelovalo je u carstvu 15 kovnica. bio prisiljen otvorili što veći broj kovnica van Rima (koji je i dalje fingirao kao glavna kovnica). Dioklecijan je zadržao broj i raspored kovnica sve do 293. dvije kovnice u: Londiniumu (L. koji su se odcijepili od Rima. Za Maksimijana kovao je Ticin (T.) (Perint. pa su u svakom od četiri dijela Carstva dolazile po dvije na svakog augusta. London) i Camoludunumu (C i CL. osnovana je u njemu glavna kovnica za Istok. .HER. te je tom prilikom zatvorena. one u Ostiji (OST) kod Rima (307.Od Filipa I. te su bile obvezane da stalno kuju novce samo s oznakama. Kizik-CM. u kojima su oni vladali. koji se je proglasio carem u Rimu) dok su druge prestale raditi.LN. Sofija (Serdica)-SERD i Pavia (Ticinom)-T. U Galiji su kovali novce najprije galski car Postum (255267. Antiohija-ANT i SMA. do 305. Za Tacita (276-277.. zatim Maksimina II. što neka novija djela tumače kao Arelate (Arles). Nakon njegove smrti došlo je do ponovne diobe carstva među njegova tri sina pa su pojedine kovnice opet dospjele pod razne gospodare. Trier). Poslije smrti Karauzijeva nasljednika Alekta (296. u Rotomagusu (R i OPR. za vlade Maksimijanova sina Maksencija. Likvidacijom Galskog carstva i ujedinjenjem čitavog teritorija Carstva pod Aurelijanom (272-276. (244-249. Jedino se uz spomenute kovničke šifre javljaju varijante kao: Sisak-SMS (Sacri Moneta Sisciensis).LON. Svi ti novci ne razlikuju se od ostalih carskih novaca po tipu (jedino im je stil likova poseban).) i uspostavljanja vlasti cara Maksimilijana u Britaniji prestalo je djelovanje tih kovnica. a možda i u Trieru. Kiziku (260. Zauzimanjem provincija. Colchester).). dok je Konstancij Klor kovao u Trevirima (TR. no najčešće ih nisu uopće označivale. koji je u počast cara dobio novo ime Constantinopolis (330.) ne otvaraju Aurelijanovi nasljednici ni jednu novu kovnicu (osim Arlesa). Kroz čitavo vrijeme Konstantinove samovlade (326-337. Lyon-L. a osobito radi velike potrebe novca radi isplata vojsci i činovnicima. koje su kovale gradske novce s grčkim ili latinskim napisima. Do dolaska Dioklecijana na vlast (284-305.).) i možda u Tripolisu (Fenikija). Za cara Aurelijana radile su slijedeće kovnice. Konstantin I. Obje zadnje kovnice otvorene su u to doba. ne samo u Lyonu nego i u Kölnu.) radilo je samo 17 kovnica. a jedna na svakog cara. Solun). Tako je npr. odlučio je Konstantin Veliki. Reforma je zahvatila i kovnice. Konstantinovi sinovi nisu za vrijeme suvladarstva (337-350. U tom vremenu javljaju se prvi počeci označavanja kovnica na novcu pomoću kratica. Na početku Dioklecijanove vladavine “britanski car” Karauzije otvorio je na svom području još od 287. a na kraju Licinija. S prijenosom carskog sjedišta u stari Bizant. Do tog vremena kovnice nisu označivale svoje novce karakterističnim slovima (početnim) nego samo brojkama.Pavia) i novootvorena kovnica Akvileja (AQ). Rouen).). kada je razdijelio Carstvo na četiri dijela i podijelio vlast s augustom Maksimilijanom (293-307. Trakija) i Nikomediji (N.) i uspostave mira u čitavom Carstvu. Kizik-C. Milan-M. nego su povremeno otvarali neke od zatvorenih. Još u doba suvladavine s Licinijem osnovao je Konstantin radi tadašnjih potreba kovnicu u Sirmiumu (SIRM) oko 320. I ta je novoosnovana kovnica postala žrtvom stabilizacije 326.. Nakon poraza i zarobljavanja Licinija (324.. Tako je ponovno otvorena kovnica u Sirmiumu (346.). Od 296. Lyon-LUB.NIK) (Ismid u Turskoj). koja će raditi neprekidno do pada Istočnog Rimskog carstva (1453. da neke od kovnica zatvori. MC i K. jer više nije bilo potrebno kovanje tolikog novca.).). Milanu (255. kada su se svi nosioci tetrarhije povukli s prijestolja ili umrli. došlo do zatvaranja kovnice u Akvileji u razdoblju 324-333. a poslije njegovi nasljednici do Tetrika (261-213. poslije 272.) broj aktivnih kovnica nije se smanjio nego se povećao otvaranjem kovnice u Serdici (Sofija. da provede reformu novčanog sistema. Za Dioklecijana kovalo se je u novim kovnicama: Herakleji (H. Nakon definitivnog uništenja svih uzurpatora. Galijen je u borbi s uzurpatorima. eliminirao je postepeno sve svoje takmace. Uz ovu mjeru uslijedila je i druga-za Galijena prestale su s radom (postepeno) sve kovnice.) pojavljuje se na nekim njegovim novcima šifra A. Došlo je do otvaranja kovnica u Sisku ( Siscia 259. Do definitivnog obračuna s Licinijem nastavljeno je u njima s kovanjem novca u Konstantinovo ime. Uz stare kovnice otvorene su i neke nove. koje se po inicijalima na pojedinim novcima stvarno mogu utvrditi: Rim s kraticom R. Borba Dioklecijanovih zakonitih nasljednika s raznim pretedentima izazvala je otvaranje nekih novih kovnica npr. Car Galijen je nakon zarobljenja svog oca Velerijana od Perzijanaca odlučio Senatu oduzeti pravo kovanja. preuzeo je Konstantin i njihove kovnice. Sve su postojeće kovnice došle u rang rimske dobivši ostale oznake poput nje. kao ona u Kartagi i Serdiki (311. Iz svih tih razloga. odlučio je Dioklecijan. To dvojstvo pri kovanju carskog novca potrajalo je do 360.

da si pridruže kao suvladara mladog Gracijana. To su isto za uzvrat činili istočno-rimski carevi. Među prvima zatvara se opet kovnica u Sirmiju (395.st. Po odlasku Gracijana kovnica je ponovno zatvorena. te se lokaliziraju uz bok samog lika. Do smrti Teodozija I. Q (quarta). Takav raspored ostat će na solidima nepromijenjen do propasti Zapadnog Carstva. dok druge. te iza njih inicijali u latinskoj ili grčkoj abecedi od A do D i od A do Q. Nakon diobe carstva na zapadno i istočno (395.. Rim (RM) i Trier (TR). Lyon (LG). poput svog oca zatvoriti neke nepotrebne kovnice. Kod srebrenih novaca pojavljuje se kao dodatak iza kovničke šifre oznaka PS ili rjeđe PU. S vremenom gube ove šifre mjesto na podnožju lika. dok šifra CONOB zauzima opet svoje mjesto na podnožju. Da dade veću važnost svome rodnom mjestu Ambianum Magnencije je tamo otvorio kovnicu. Talijanske su kovnice kovale. opet proradile. dok se na triensima neće dugo održati.) započeo je proces raspadanja.). i ostalih protucareva. kada su Valentinijan I. Radi veće sigurnosti pred barbarima preselio se je car Honorije zajedno s dvorom u Ravenu. otvorio je njegov suvladar Gracijan ponovno kovnicu u Sirmiju. Za razliku od spomenutih održala se je kovnica Arelate (Arles) uz prekide do 461. Broj kovnica ostao je nepromijenjen sve do 367. Kod zlatnih novaca uz čestu kraticu CONOB nalazimo i ANOB. koji je zadnji put ujedinio Carstvo.) uz tipična početna slova pojedine kovnice nalaze se pred njima kratice kao: SM (Sacra Moneta). Od vremena Dioklecijanove reforme novca (296. Do njegove smrti (383.) ni jednog.) ostao je Konstancij II. . U Galiji radile su kovnice u Lyonu i Arlesu kao i u Trieru (Belgica) te kovale novce u ime Konstantina III. ipak je njezino djelovanje moralo nesumnjivo završiti 409. preveo preostatke legija iz Britanije u Galiju. Tada je došlo do promjene u sistemu kovanja novca i zatvaranja kovnice u Sirmiumu. TROB (OB-obryziacum). jedini zakoniti vladar. S (secunda).) prestaje radom zadnja preostala zapadno-rimska carska kovnica. Oni su kovali novce u kovnicama područja u kojem su vladali. koje su djelovale 367-423. U vrijeme rata između Teodozija i protucara Eugenija otvorena je ponovno kovnica u Sirmiju (394. radilo je u Carstvu 15 kovnica.).st. Ovakve “bočne” kratice nalaze se na novcima slijedećih kovnica: Aleksandrija (AL). Kiziku. kada je britanski protucar Konstantin III. uz novce s likovima svojih vladara također i novce za istočno-rimske careve. Ova se kratica nalazi na novcima svih kovnica.). koja je radila do njegove katastrofe (353. Nakon poraza rimske vojske kod Drinopolja. do sada poznatog novca. U njoj se od te godine ne kuje nikakav novac nego lijevaju samo zlatne šipke. koji mu je služio kao glavni stan u operacijama protiv Gota. koje su kroz neko vrijeme bile obustavljenje. Ako je ta kovnica radila i nakon tog vremena. Ravena (RV). a rjeđe slova pojedinih pododjela (officina) kao P (prima). Uz ove pojavljuju se i nove kratice. To većina numizmatičara tumači s “posulatum (argentum) = pročišćeno srebro”.5. Mitrovica (SM). u kojoj se zadnji zapadno-rimski car Romul August predao pobjedniku barbaru Odoakru.). T (tertia).). na čijem području u razdoblju do 476. održalo se je u cjelini koliko-toliko ustrojstvo i djelovanje postojećih kovnica. osobito do sred. Iz kovnice u Londonu nemamo poslije novaca cara Magna Maksimina (383-388. (421. Arles (ARC).).). a zatim Vetranio. Antiohiji i Aleksandriji. dok je sisačka kovnica prestala s radom već 387. ili M (Moneta).. TESOB. koji je povremeno kovao solide s likovima istočno-rimskih careva Zenona i njegova nasljednika Anastazija sve do kraja 5. 361. U mnogim se provincijama carska vlast više nije mogla održati pred navalom barbara pa dolazi do postepenog zatvaranja carskih kovnica u provincijama van Italije. i Valens odlučili. osim Milana. (476. koja radi neprekidno do propasti zapadno-rimskog carstva (476. u kojem se nalazilo sjedište vojske. S padom Ravene. osim Carigrada rade još kovnice u Solunu. (395. sina Valentinijana I.Smrću cara Konstansa (350. AQOB.) broj carskih kovnica ostaje isti. iza nje odmah u Akvileji (403. Ukinuta je tek osnovana kovnica u Amiensu. U Italiji radile su kovnice u Rimu i Mediolanumu (Milano) do propasti zapadno-rimskog carstva. dok su zadnji poznati primjerci kovnice u Lyonu iz vremena cara Konstancija III. Akvileja (AQ). Posljednji poznati primjerak novca kovanog u Trieru nosi lik protucara Johannesa (423-425. Iste se godine digao u Britaniji protucar Magno Maksim i otvorio ponovno kovnica u Londonu.). Milano (MD). koja je operirala protiv Eugenija. Nakon eliminiranja svih protucareva odlučio je Konstancij II.). Najprije Magnencij i njegov brat Decenij. U doba spomenutih reformi u kovanju i kod emisija novca pojavljuje se i kod oznaka kovnica (šifre) na reversima novaca promjene u kraticama. kada je poginuo i car Valens (378. No odmah se pojavilo nekoliko uzurpatora. Antiohija (AN).). gdje je odmah otvorena kovnica (395.

Viminacium. JULIJAN (360-63. Nakon Dioklecijanove reforme 293. prestaje kovanje zlata. 317. postao je glavni grad Panonije. Iliri su ponovno zaposjeli grad. Antiohija.). Kovani su zlatnici i antoniniani. 262. ženska figura s ispruženim rukama.) Kovnica nazaduje. Bakreni antoniniani i aurei su prvi novci što ih je kovnica kovala.2. Za Batonovog ustanka. Na reversima nisu zabilježeni carevi boravci u Sisciji. Siscia postaje glavna kovnica u Rimskom carstvu.) Julijan Panonski se 285. a poslije je zauvijek ugašena. a poč. Britanija). niti pobjede nad Germanima i Gotima. pa je samo prema natpisu na reversu moguće utvrditi koji je lik trebao predstavljati vladare. a Galijenu prepušta obranu zapadnih provincija.Kr. Najveći razvitak doživljava u 2. Konstancijan II…).15. Kuju se i brončani denari (1/4 folisa). 270.) Kovnica je 270.) 253. velike glave i široka vrata. GALIJEN (253-268. tip PROVIDENTIA s kulom. a 380. Od tada do kraja 4. prestaje izrada argentarija.) Valerijan vlada sa sinom Galijenom.). Nakon toga razvija se u vojni i upravni centar Panonije. proglasio se za protucara i stoluje u Sisciji. zbog reforme. Pod Flavijevcima (69-96. Kuje zlatnike i antoniniane. Uvode se novi tipovi novca i to srebreni argentarius i posrebreni brončani folis. postao je i .3. Kovanje radionice dijeli se po Alföldiju u tri perioda: • stil kovnice Roma (262-64)-Rv.) dobio je rang kolonije. Iberija. Zlatni novac kuje se stalno. Izgradnjom ceste postaje važno prometno središte. kovnica se zbog kuge skoro zatvara. Broj officina se povećava (6-7). pri obrani Carstva. SISCIA AUG (personifikacija grada na Kupi) • rani siscijski stil bez oznaka na reversu (264-66.st. 16. Vladar je prikazan šablonski. KONSTANCIJE I (305-306. Kovnica kuje jedan tip zlatnika.) Kovanje antoniniana prestaje krajem 294. vrlo su male. SI KLAUDIJE II (268-70. Galijen osniva kovnicu u Sisciji sa kovanjem u dvije officine (djeluje do 420ih) (po Bartolu Zmajiću od 259. PROB (276-82. RIMSKA KOVNICA NOVCA U SISCIJI (Nikola Šipuš) VALERIJAN (253-260. Neki su se tu i rodili (Trajan Decije. Prob. vraća im imovinu i tako carstvu vraća unutarnji mir. kovnica prestaje raditi kada je osvaja Magnus Maxim. Emisije novca nakon 375.) Pada kvaliteta novca. Klaudije II. u carstvu djeluju četiri kovnice: Roma.) Kuju se zlatnici i folis. Dva su tipa folisa: HERVLI VICTORI (za sve vladare) i PROVIDENTIA DEORVM (u čast Dioklecijana i Maksimilijana). DIOKLECIJAN (284-305. To je vrijeme najvećeg uspjeha kovnice.pol. ali ne i argenteus. ispod personifikacija Save. Obnovila je rad za Honorija (408-423. PERSONIFIKACIJA SISCIJE-žena s hastom i rogom izobilja. Smanjio se broj officina. Aurelijan. Zbog pobune kovničara u Rimu i ugušenja pobune. Ostaju samo dvije officine. postaje prolazno središte careva.) Officine se označavaju grčkim oznakama. do 387.pr. a 305.) Rv. riječno božanstvo se pojavljuje ispod sjedeće figure s velom te još dva riječna boga sa strana. Kuju se dva tipa folisa: tip GENIUS i tip SACRA MONETA. zatvorena i preseljena u Köln.).) • zreli siscijski stil s oznakama na reversu (267-68. AURELIJAN (270-75. 364. Prvi kristogram na rimskim novcima iskovan je u Sisciji kao ukras kacige Konstantina Velikog (319. Privremeno priznaje Galsko Carstvo (Galija. popunjena kovničarima Mediolanuma te kuje kvalitetne antoninijane i zlatnike. Mediolanum. kovanje srebra. Galijen obustavlja progone kršćana.st. Zbog nesigurnosti kovnica u Viminaciumu je 258. a 324. kuje se novac tipa VICTORIAE LAETAE. sa svih strana carstva prodiru neprijatelji. Valerijan vodi vojsku protiv Perzijanaca. JULIJAN PANONSKI (285. KOVNICA U SIRMIUMU Rimljani su Sirmium osvojili 35. 387. Tada kuje najnekvalitetniji novac.st. Novac kuje i njegova žena carica Severina. Broj officina je četiri.

Savia (Sisak) i Valeria (Pečuh). Trajan Decije. Nakon poraza rimske vojske kod Drinopolja (378. a Dioklecijan je od nje odvojio južni dio koji je postao provincija Praevalitana s glavnim gradom Skodrom. Hrvatsku istočno od Risnjaka i Kapele i južno od Drave do donjeg Pounja. quaternio (četverostruki aureus). te je prvotno organizirana kao jedna provincija. a od 260. Glavni grad je bio Poetovio.Mitrovica). Bosansku Posavinu s Mačvom.) otvorio je Gracijan ponovno kovnicu u Sirmiju. Po odlasku Gracijana kovnica je ponovno zatvorena. Marko Aurelije. Pod rimsku vlast pada 59. te je tom prilikom zatvorena. personifikacija kolonije Viminacium ( → P(rovincia) M(oesia) S(uperior) COL(onia) VIM(inacium) AN(no)) 18. Trajan. 17..1. Nakon diobe carstva na zapadno i istočno (395. Kovnica u Sirmiumu radi: 320-26. a kasnije je podijeljenja na dvije provincije: Donji Ilirik ili Panoniju i Gornji Ilirik i Dalmacija.Kr. Zlatni medaljoni u doba Augusta tzv. a na reversu kao i prikaz na novcu. Prvi je to učinio Tit (79-81. Još u doba “suvladavine” s Licinijem osnovao je Konstantin radi tadašnjih potreba kovnicu u Sirmiumu (SIRM) oko 320. Služili su za nagrađivanje saveznika. na reversima nekih rimskih carskih novaca javljaju se imena i personifikacije pojedinih dijelova i provincija Rimskog carstva.) kuje bakrene medaljone. RESTITUCIJSKI NOVAC Obnovljeni su novac kovali sljedeći carevi: Tit.st. Konstantinovi sinovi nisu za vrijeme suvladarstva (337-350. koja je operirala protiv Eugenija. istočni dio Austrije.). bista i lovorov vijenac Rv-PM SC .sjedište vojnog zapovjednika za cijeli Ilirik (praefectus praetorio Illyrici).). 346-67. . Tako je ponovno otvorena kovnica u Sirmiumu (346. Secunda (S. sestercius-Galba. Lucije Ver. 378. Na aversu je poprsje ili glava cara. istočnu Štajersku. nego su povremeno otvarali neke od zatvorenih.) otvarali novih kovnica. Konstantin I je porazio Licinija i oteo mu Sirmium. Trajan (105-107) dijeli Panoniju na Gornju ili Superior i Donju ili Inferior (granica je Blatno jezero-Drava-ušće Vrbasa). je došlo do promjene u sistemu kovanja novca i zatvaranja kovnice u Sirmiumu. Panonija je zauzimala zapadnu Mađarsku. Slavoniju sa Srijemom.pr.st. sestercius-Klaudije. 19. Dalmacija nije zastupana personifikacijama na novcu nego samo aluzijom EXERCITUS DALMATICUS-dalmatinska vojska. cijelu Kranjsku. 394-395. KOVNICA U VIMINACIUMU (Kostolac u Gornjoj Meziji) Viminacium je dobio od cara Gordijana III (238-44. MEDALJONI Rimski carski novac svih kovina koji se veličinom i ljepotom izrade izdiže iznad novca. AN IIII.Zmajić) Na poč. koji mu je služio kao glavni stan u operacijama protiv Gota. U njoj se od te godine ne kuje nikakav novac nego lijevaju samo zlatne šipke. 20. U vrijeme rata između Teodozija i protucara Eugenija otvorena je ponovno kovnica u Sirmiju (394. as-Agripa. 367. Puni procvat kovanja medaljoni doživljavaju u vrijeme od Konstantina I do Tiberija I. Ta je novoosnovana kovnica postala žrtvom stabilizacije 326. kao mito. Domicijan. 314. IMENA I LIKOVI ILIRIKA I PANONIJE NA RIMSKIM CARSKIM NOVCIMA (B. Kuju se do Honorija (423. Obnovio je: sestercius-Divus Augustus. i svog ostalog novca. u kojem se nalazilo sjedište vojske. VIM. Restitucijski novac je vjerna kopija novca cara čiji se novac ponovno izdaje s tim što se na reversu nalazi ime cara koji ga kuje i skraćenica REST ili riječ RESTITUIT.).) naziv kolonije i pravo emitiranja svoje monete. Među prvima zatvara se opet kovnica u Sirmiju (395. Car Komod (180-92. Sve do Galijena (253-268. Dalmacija se protezala od Raše do Lješa u Albaniji. Kovanje obnovljenog novca imalo je za cilj obnoviti sjećanje na ranije figure koje su se nekad kovale.).) ovdje se kuje novac od bakra i aureusi za potrebe te provincije. Antonin Pio. Nerva. posebno potkraj 4. Av-IMP CAESAR GORDIANUS AVG. Dioklecijan je dijeli na četiri dijela: Prima (Savarija). Pravo kovanja medaljona isključivo je carsko.).OL.) u mnogim se provincijama carska vlast više nije mogla održati pred navalom barbara pa dolazi do postepenog zatvaranja carskih kovnica u provincijama van Italije. Provincija Ilirik dobila je ime po Ilirima. sestercius-Tiberije.

Novac Pharosa u svojim najstarijim vrstama oponaša revers s novca matičnog grada Parosa (Zeus-koza) i stariji je od novca jednakih vrsta emitiranih u Issi. Pismo je na grčko-ilirskom novcu grčko. genius Illyrici. Pharos. oko 300. uglavnom kratice imena gradova ili dinasta koji su ih emitirali. osnovala koloniju Issu. Hadrijan kuje bakreni novac veličine sestercija s likom žene (Panonija) u dugoj haljini sa zidnom krunom na glavi. 3. U to vrijeme Issa je bila pod vlašću Dionizija Starijeg (sirakuška kolonija).Kr. genius exerctus Illyriciani.st.) prvi put se javlja personifikacija Panonije. Dirahijski novci. u desnoj ruci drži lovorovu grančicu. Jonjani doseljavaju s egejskog otoka Parosa i osnivaju Pharos. Herakleia i Pharos.st. Herakleja. DIOKLECIJAN (284-305. a može ga se naći čak u Dačana.Kr. a prikazan je rimski car u vojnom ruhu. srna. ako ne i o ilirskom.Kr. Najranije isejske emisije novca bile su bliske sirakuškom metalnom novcu i nisu pripadale autonomnom gradu.pr. Magna Graecia) i s istoka (Egejsko otočje i Mala Azija).Kr.pr. na ilirskom području monetarnu aktivnost razvijaju ilirski gradovi Lissos. ili je to bila Sirakuza koja je tek poč. To su kovnice i emisije koje još uvijek ne možemo pobliže locirati. Skodra i Rhizon poznate su samo kao kovnice ilirskog novca. U doba TRAJANA DECIJA (249-251. Postupna ilirizacija tih grčkih kolonija i sve veći broj ilirskih imena na tom novcu daje nam za pravo da o tom novcu govorimo kao o ilirskogrčkom. ILIRSKIH I GRČKO-ILIRSKIH KOVNICA UVOD Kolonizacija istočne jadranske obale uglavnom je došla iz dvaju pravaca: s juga odnosno jugozapada (Sicilija. 21. a ispod njega je galija s pet veslača. jašući na konju. Osim natpisa ΔYP (simbolizira kovnicu) na tim drahmama je ime i vladarska titula. natpis na novcu je VIRTUS ILLYRICI. Posebni fenomen u antičkoj i ilirskoj povijesti posve je nepoznati vladar Balej (Ballaios) koji je emitirao golemu količinu novca. Od 4.st. a nakon njegove smrti osamostalila se i postala neovisni grad sve do građanskog rata između Cezara i Pompeja. genija i Panonije.) je rodom iz Sirmiuma. U doba HADRIJANA (117-138. A to su i emisije s poznatim ili potpuno nepoznatim ilirskim vladarima. Već u 4. (268-270. Pannoniae. Issa.). dinastima i kraljevima.). novac počinju kovati i Iliri. a u južnoj Iliriji grčke kolonije Dyrrhachion (oko 430. koji je imao koloniju na današnjem otoku Korčuli (Korkira Melania). NOVAC IZ GRČKIH. ali su u prometu rimski novci. u doba Rimljana na ovom području ih nema. na novcu je natpis VIRTUS ILLYRICI.) opet se pojavljuje Ilirik i Panonija na novcu s natpisima: exercitus inlycus. brata Klaudija II. Uz grčke gradove Epidamnos (Dyrrhachion). a na reversu Alkinojev vrt. AURELIJAN (270-275.) iz Dalmacije.) i Apollonia. a u lijevoj bojni znak. Ilir nije na novcu ostavio spomen Ilirika ili Panonije. a Lissos.4. grozd i kantaros ili amfora. natpisi su kratki. a po mjestu najbrojnijih nalaza ti novci potječu iz kovnica na otoku Hvaru i iz Rhizona. Natpis ispod lika: PANNONIA.).pr. te su posebno važni povijesni i ekonomski fenomen. 4. Klaudije II.pr. desnom rukom drži koplje i trofej 5.st.3. U doba KVINTILA (270. u ilirskom gradu Damastionu (400-280. . Skodra i Rhizon.st. Taj novac ubrzo postaje vrlo raširen u Ilira. srebrene drahme su jednake istovrsnom novcu matičnoga grada Korkire-na aversu je lik krave koja doji tele. To se odnosi na novce koji u natpisu otkrivaju imena poznatih ilirskih plemena Labeata i Daorsa. U tom stoljeću novac kuju i grčke kolonije na Jadranskom moru. Kovnice Lissosa i Skodre poznate su po Gencijevim emisijama novca (197-168.st.Kr.Kr. a u lijevoj ruho.) kuje se srebreni novac vrlo dobre kvalitete koji ne zaostaje za grčkim uzorima. te Mitila. a kovom i oblikom nalikuju na grčki novac. Iako kratka vijeka jedna od najdjelatnijih grčkih kovnica na Jadranu bila je u Herakleji. Isti tip drahmi ova će kovnica emitirati i s imenom kralja Monunija. to više što se u seriji novca što se kuje u Dyrrhachionu pojavljuje novac ilirskih vladara Monouniosa i njegova nasljednika Mytilosa (poč. kao i jezik. Grčko-ilirska numizmatika ima niz neriješenih pitanja što dovodi do različitih interpretacija novca. koje se bakreni antoninijan s natpisom Panoniae i likom žene u dugoj haljini s dijademom i velom na glavi. Issa i Pharos poznate su kao grčke kovnice aktivne od ranog 4. Najtipičniji su simboli autonomnog novca grčkih gradova u Dalmaciji-koza. u desnoj ruci drži koplje spušteno nadolje. 2.. To su personifikacije ratnika. a tada na otoku Visu dolazi i do emisije kovanog Ionios novca. Ti su novci različite težine i veličine. U desnoj ruci drži bojni znak. koloniji nepoznata porijekla. Dok su grčki gradovi-polisi na Jadranskom moru imali više kovnica novca. no potekle su uglavnom iz već spomenutih grčkih i ilirskih kovnica. aktivne od 3. ali se što se ilirske sredine tiče ona se time ne iscrpljuje. a možda i još koji anonimni polis.. Issa.).pr.pr. Na aversu je goli Mars s lepršavim plaštom na leđima. Temelj kolonizacije Jadrana zasnovao je maloazijski Knidos.1.

između nogu slova M-E.) (Mimica) Dirahijski novci-tri srebrene drahme poznate su kao prve emisije potekle iz istočnojadranske kovnice. HELENISTIČKI TIP MONUNIJEVA NOVCA Druga serija pripada tipu srebrenih tetradrahmi koje je kovao Aleksandar Veliki i njegovi nasljednici (diadosi) na bazi tipova iz Heraklove ikonografije (herosov lik na aversu) i fidijske umjetničke baštine i tradicije (lik sjedećeg Zeusa u reversu). 300-280. varijanta Av-isti prikaz Rv. Av-Apolonova glava okrenuta nalijevo Rv-Tronožac s lavljim šapama. lijevo vrh koplja. Monunijeve vladarske emisije uključuju dva različita tipa novca. U najpoznatijim emisijama srebrenog novca Dirahija preuzet je “korintski” tip ukrasa. Drač. NOVAC DIRAHIONA (Dyrrhachion. Tipovi su preuzeti od novca matičnog grada Korkire (Korkyra.pr. Većina smatra da je riječ o dvije različite osobe od kojih barem jedna pripada dardanijskoj kraljevskoj kući.Kr. Natpis odozdo prema gore ΔAMA 2. dvije različite vrijednosti te dva posve različita geografska i kulturna područja kojima pripadaju obje emisije. desno odozgo prema dolje TINΩ. Kalen. eponimnog magistrata koje se i inače javlja na reversu. O vremenu vladanja i samoj osobi ima više različitih mišljenja. Retrogradno između srednje i desne lavlje šape TIN. BACIΛΕΩC. lijevo odozdo prema gore ΔAMA. Av-Apolonova glava s lovorovim vijencem okrenuta nadesno Rv-Tronožac nagnut udesno. položenog klasa (Apolonija). Također se uz glavu krave može javiti prikaz stojećeg klasa (Monunijeva emisija).NOVCI GRADA DAMASTIONA (kovani 360-330.Alkinojev vrt. Natpis odozdo prema gore ΔAMAΣ. s lavljom kožom (protomom) preko glave (u liku Herakla) Rv-unutar točkaste kružnice Zeus s orlom u ispruženoj desnoj ruci. Monunios. lik guštera ili dupina te legenda ΔY (Dirahion) ili ime magistrata → Baton (Apolonija). legenda bez oznake kovnice V. MONOYNIOY II. desno (Heraklova) toljaga. Prikaz Alkinojeva vrta se prvi put javlja na novcu Korkire.Kr. natpis desno odozgo prema dolje [Δ]AMA i lijevo odozdo prema gore TINΩN. legende BA]ΣIΛΕΩ[Σ (lijevo). D. zamijenilo je ovdje samo ime vrhovnog. legenda bez oznake kovnice Prema Rendiću-Miočeviću iznad prikaza na aversu javljaju se razni simboli: zvijezda ili rozeta (Korkira). Mimica) Monunios je ime ilirskog kralja koji je kao otac (?) i prethodnik Mitilov vladao oko 280.Alkinojev vrt. desno odozgo prema dolje INΩN. otoku mitskog Alkinoja. Neobično je samo to što je uz Monunijevo ime i dalje zadržava oznaka legende ΔYPsimbol autonomije. DIRAHIJSKI TIP MONUNIJEVA NOVCA (najvjerojatnije se kovao u Dirahiju) Prva serija se odnosi na emisije srebrenih statera. odnosno tridrahmi (> 10 g). sigla Ф (Kalenov novac). drugačija legenda kovnice (ΔYPPA) IV. varijanta Av-isti prikaz Rv. Av-Apolonova glava okrenuta nadesno Rv-Tronožac s lavljim šapama. Za razliku od ostalih emisija tog tipa. Av-unutar točkasto izvedene kružnice portret mlađeg muškarca orlovskog nosa. varijanta Av-isti prikaz Rv-Alkinojev vrt uz nešto drugačiju legendu kovnice (Δ-Y) III. varijanta Av-isti prikaz samo je krava nalijevo Rv-Alkinojev vrt i desno (Heraklova) toljaga. nadesno. Monunijevo ime s titulom.) (Mimica. Mimica navodi pet varijanti: I. 4. MONOYNIOY (desno).pr. Numizmatički izvori koji ga spominju različiti su po tipologiji i mjestu emitiranja. Dazia… (Dirahion). legende ΔY-P. EY (u ligaturi). . Genthios. sjedi na prijestolju. koje nazivamo autonomnim. u aversu nije označeno ime monetarnog funkcionera. Av-Apolonova glava okrenuta nalijevo Rv-Tronožac. između nogu slova M-E. Mjesto kovanja ovog tipa je nepoznato (negdje u Makedoniji ili Trakiji). varijanta Av-krava okrenuta nadesno oblizuje tele koje je doji Rv-Alkinojev vrt (unutar kružnice dvostruko profiliran četverokut okomito podijeljen na dva polja sa stiliziranim florealnim ukrasom). Krf) Av-krava koja doji tele Rv-četverokut sa stiliziranim florealnim ukrasom → Alkinojev vrt NOVCI ILIRSKOG KRALJA MONUNIJA (Monounios) (Rendić-Miočević. oslonjen uzdignutom lijevom rukom o žezlo. 3.Rendić-Miočević) Srebrene tetradrahme kovane u više varijanti (4) 1.

Mimica) Postojanje Skilaksove ilirske Herakleje utvrđeno je na temelju dviju vrsta novca. Prvom razdoblju faroskog kovanja pripada uz poprilično velik broj velike brončane nominale i njene polovine s glavom Zeusa (avers) i kozom (revers).2. HPAK.pr. više nema heraklejskog novca. RendićMiočević) Mytilos je ilirski vladar. tobolac. Opet se pridigao i sačuvao urbani karakter. a drugdje se jedva pojavljuju. niti točno mjesto gdje se nalazio. dok su domaći istraživači (Nisiteo i za njim Ljubić) mislili na južnoilirski Dimal koji su odmah poistovjetili s kasnijim Delminijem na Cetini u sjevernoj Iliriji. U vrijeme obnavljanja grada nakon rušenja 219. kovan je novac s kantarosom na reversu. koje je vrlo brzo izgubilo samostalnost. HPAKA. Brončani novac: Av-nejasni lik Rv-natpis. nepoznate kovnice. novci kralja Baleja na koje je naknadno udaren faroski žig (Balejeva glava ulijevo na aversu. luka i toljage (na reversu.st.pr. Susjedni su barbari na Grke utjecali tako da su i sami postali polubarbari. Duje Rendić-Miočević smatra da je treba tražiti na jadranskoj Korkyri.. heraklejskog i Jonijevog novca.. ili 2. bio je najbogatiji novcem. pripadaju lakši novci s glavom Perzefone i s glavom Artemide. jer su svi ili gotovo svi novci te emisije. u seriji s kantarosom imamo niz loših radova.Kr.st. Ona spada među najstarije na našem području. Pogrešno je bilo pokušati ovaj novac odrediti po imenima poznatih lokaliteta. Mimica) Ovdje se radi o autonomnom gradu o kojem izvori inače šute. za koji uzor treba tražiti u korkirskom novcu. koji po načinu izrade i težini odgovaraju sirakuškom novčanom sistemu stariji su od drugog tipa s prikazom ženske glave i dupinom.. U ranorimsko doba prefektura salonitanske kolonije.Kr. dok se to za kasnije više ne može tvrditi. od kojih je veća jednim dijelom prekovana na isejskom novcu s glavom nimfe i zvijezdom.Kr. Ta se vjerojatnost povećava činjenicom što su njegovi novci isključivo prekovi faroskog. pri čemu na Faros otpada najveći dio.Kr.st. U 3. a jednim dijelom čak i prije.Kr. i u tom slučaju može se pretpostaviti da se uskoro nakon osnivanja ujedinio s Farosom u jedinstvenu zajednicu. Zadnja emisija istog novca sigurno pripada vremenu nakon 168. Faros sigurno više nije kovao novce.pr. FAROS (Brunšmid. luk buzdovan. među grčkim kolonijama na Jadranu jedina posvjedočena jonska kolonija.pr. Prvi su kovani u dvije nominale. i vrlo rijetki srebreni novac od kojeg su nam za sada poznate tri emisije. no daleko odatle je ne treba tražiti. Već i jedan dio novca s glavom Zeusa i Perzefone pokazuje brzi pad vještine izrade u umjetničkom smislu. što bi se moglo zaključiti zbog velike količine njenog novca nađenog na Hvaru (Zaninović). Treba utvrditi je li grad zaista bio na Farosu. Pravom kovanja novca koristio se od početka. DI ( NOVCI FARSKOG TIPA S LEGENDOM DI(M) ) (Brunšmid.2.pol. Brojniji novac s prikazom Heraklove glave prekrivene lavljom kožom (na aversu). dirahijska kovnica) (Mimica.pr. koje se u velikoj količini nalaze na dalmatinskoj obali. pa je najvjerojatnije da tada ove grčke zajednice više nije ni bilo.NOVCI ILIRSKOG KRALJA MITILA (Mytilos) (oko 270.pol. bronca) nalazi se ime tog vladara s kraljevskom titulom (ΒΑΣΙΛΕΩΣ ΜΥΤΙΛΟΥ).Kr. a njegovi rezači kalupa nisu morali dokazivati svoju umjetničku vještinu podcjenjujućim probnim radovima..st. na reversu kantaros između slova Φ i Α). koja . ali je vjerojatno aktivnost faroske kovnice prestala i prije. Kako je najviše tog novca nađeno na Farosu.st. Grad je pri izdavanju svoga prvog (teškog) novca slijedio sirakuški novčani sistem koji mi nalazimo i u istovremenih heraklejskih i neznačajnih mlađih novaca Isse i DI… novaca. Faroski je novac velikim dijelom služio kao kovna pločica za DI novac. Sestiniju je bio dovoljan natpis prvog kova da novac pripiše Faranima. Nakon uspostavljanja rimske provincije Ilirika. Kraju 4. vjerojatno sin i nasljednik kralja Monunija. sredina ili na poč.4. Novac Herakleje pripada 4. Mimica) Faros. tako da ne možemo utvrditi ni njegovo puno ime. Vladao je oko 270. čini se najvjerojatnijom pretpostavka da se grad nalazio na istom otoku. legenda: ΜΥΤΙΛΟΥ HERAKLEJA (Brunšmid. Budući da su DI novci jedne te iste emisije Brunšmid pretpostavlja da pripadaju nekom malo važnom grčkom naselju iz sred. Umjetnički najstariji novci su vrlo dobri. Osnovali su ga jonski Parani s otoka Parosa. i 3.. Izgubio je samostalnost i bio porušen za ilirskih ratova krajem 3.st. može se i grad samo tu tražiti. HPAKΛE). Na jednom primjerku dirahijskog novca (Heraklova glava. Budući da su se njegovi novci nalazili samo u Dalmaciji. Neumann je novac pripisao Daorsima. ispod natpis HPA.pr.

iznad slova IΣ II. tip Av-glava Atene okrenuta nadesno Rv-jarac. spadaju već u 1. nađenom u Visu (metrički natpis iz 2. Jonijeve emisije. Među novcem se posebno ističu tzv.Rendić-Miočević i B. primjerci s dvostrukim tipovima na aversu i reversu . Na koncu je kao i u Farosu kovan novac s kantarosom (tip V.Kr. Utemeljili su je poč. G. Na spomenutom novcu ime Jonija nalazi se u genitivu i označava Jonijevo. nalijevo Rv-srna u skoku nadesno.4.. koje su i najstarije. Brunšmid.st. bila neko vrijeme u sjeni Farosa.Ljubić. Issa je kovala vlastiti novac. iznad IΣ Rv-grozd III. a potvrdila je i kasnije taj status. tip Av-glava mladolika muškarca nadesno Rv-delfin.Novak.) kolonisti iz Sirakuze (Dionizije Stariji).) koji. kao i drugi grčki gradovi na Jadranu. nadesno.2.pr.pr. On smatra da je teško da bi jedan sasvim nepoznati grčki grad na Hvaru. tip Av-glava mladog muškarca. kralja Iliride ili sin Diraka. je izgubila samostalnost.st. Mimica) Issa je od početka najvažnija među grčkim kolonijama u Dalmaciji. Od Dionizijeve smrti do građanskog rata između Cezara i Pompeja Issa je nezavisan polis. imena jednog nepoznatog lokalnog dinasta koji se kraće vrijeme domogao vlasti na Hvaru. a možda i na susjednim otocima. čiji je broj povećala osnivanjem potkolonija. tip Av-amfora. otprilike krajem 4. spadaju novci s glavom nimfe i zvijezdom.). nadesno IV.pr. Ipak mora upasti u oči nedostatak pobliže oznake grada koji kuje novac. Ovi se novci pojavljuju u dvije skupine: • izvorni. Ne može se dokazati je li Issa kovala novac nakon 168. Umjetnička je izrada isejskog novca čak i u najboljim vremenima bila manjkava. što se može objasniti time da tada nije bilo upitno iz koje kovnice potječe ovaj novac. Nakon osnivanja salonitanske kolonije vjerojatno je autonomna prefektura te kolonije. izgleda. pored Pharosa uživao takvu autonomiju da je kovao vlastiti novac koji nisu kovali ni neki poznatiji gradovi upravo zato jer nisu bili autonomni. samostalni kovovi • prekovi tj. a po novcima kojima raspolažemo to baš i nije vjerojatno. F. dok Imhoof-Blumer i Brunšmid smatraju da je riječ o domaćem heroju. Potom bi slijedili kovovi s amforom i grozdom (tip II.) koji podsjećaju na korkirske te grubo izrađeni novci s prikazom jelena kako leži na reversu. a sada su relativo rijetki jer je na njima prekovan faroski žig s glavom Perzefone. Kao 'loνίυ νησος (“Jonijev otok”) spominje se otok na jednom natpisu na bazi.pol. Š.st. a pripisuju se heroiziranom isejskom dinastu (Ionios).st. Grad je bio podignut na brežuljku koji danas nosi naziv Gradina.Mimica smatraju da je Jonije povijesna osoba.inače nije postojala možda zbog okolnosti što je novac iz faroske kovnice na ilirskom dijelu Jadrana bio glavno opticajno sredstvo (osim novca Dirahija i Apolonije). Mimica) Prema jednoj predaji Issa je bila rodno mjesto heroja Jonija koji je dao ime Jonskom moru. sa strana I-Σ ISEJSKI IONIOS NOVCI (Rendić-Miočević.st. bi pripadali novci s prikazom Paladine glave. 46.Kr. 3. tip Av-glava Atene. U drugo razdoblje djelovanja isejske kovnice. Stanovništvo mu je bilo dorskog plemena. od kojih bi oni grublje izrađeni s kozom (tip I. a jedno vrijeme mu je i Jadran bio pribrojen. Bakreni novac: Av-Zeusova glava Rv-prekov preko koze s legendom ΔIM ISSA (Brunšmid. (389. ali prema kraju djelovanja kovnice pokazuje se žalosna slika propadanja. koji su prvotno bili prekovani.Kr.Kr. Još u doba Republike javlja se kao zajednica rimskih građana (Issa civium Romanorum).st.pr. a u tim je krajevima bio vladar (Teopomp). nadesno Rv-kantaros. Mimica navodi da su slova ΔIM početna slova nepoznatog antroponima tj.. D. a onda postaje municipijem.Rački daje dvije mogućnosti: “predstojnik hvarske kovnice” ili ime koje prati mitski lik. iznad slova IΣ V. Samo je koncem 3. eponima grada Dirahija ili je Jonije Ilir rodom iz Istre. Po antičkim piscima Jonije je sin Adrije. tip po Mimici). Mimica izdvaja pet tipova bakrenog novca Isse: I. ”rodom Iliru”. Život je nastavila i u doba rimske vladavine. po Mimici) bili nešto mlađi od onih lakših s jelenom (IV.

KORKIRA MELAINA (Brunšmid) Od Froelicha nadalje numizmatičari su.IZVORNI KOVOVI TIP I. a najvjerojatnije i s Pharosom i Heraklejom te kolonijom Kniđana na otoku Korčuli čija je lokacija još uvijek nepoznata.pr. a njemu se može pridodati i jedan što ga je Mionnet smjestio u Korkiru. u Starom Gradu na Hvaru pronađeno je preko 50 komada novca koje su obradili Š. nadesno. Novac. no smatra se da se radi o prekovima koji su se vršili u pharskim radionicama. okrenuta nalijevo-lavlja glava). nad stiliziranim morskim valovima TIP III. a rjeđe se na farskim i heraklejskim prekovima javlja (glava Herakla-buzdovan i luk) tip IV. nalijevo. Av-glava mladolikog muškarca.Ljubić. TIP I. Trgovačke veze između Krfa i ilirskih grčkih gradova i barbara objašnjavaju veliku količinu ovog novca u Dalmaciji. Slika glave na aversu je sirova.Rathgeber razlikuje tri tipa. heraklejskog i Di(m) novca. G. nalijevo s legendom IONIO. To je međutim bilo netočno. okrenuta nadesno. uključujući Neumanna i Steinbüchela. pripisati ovom gradu. bradata glava. Navodni novac Crne Korkire u nekadašnjoj zbirci Unger u Grazu pripada Farosu. bez legende Rv-glava lava.Kr. Posejdon ili Zeus). ispred legenda IONIO. vrijeme kovanja kojega je trebalo biti oko 2. koji je jedan rijedak novac iz svoje zbirke pripisao Korkiri Melaini. (glava muškarca. ostatak legende (Ф) koji pripada emisiji s bradatom glavom TIP II. i pojavu sistematskih prekova tog novca s legendom IONIO → promjena vlasti na otoku koja se pripisuje domaćem dinastu Joniju (Bulić navodi da je Jonije Ilir rodom s Visa). nalijevo. i II. nalijevo Rv-dupin.4. Najčešće su bile kombinacije heraklejskog i Ionios-novca (tip II). nadesno Prema prekovima (poznat samo u prekovima) morao je postojati još jedan tip → TIP IV. nadesno TIP II.st. nalijevo. Av-isti kao kod prvog tipa Rv-koza. 1836.pr. a po Brunšmidu i na novcu Isse. jer se bez sumnje radi o kovovima Krfa. Dok su Herakleja i Faros uz nominalu tešku oko 16 grama emitirali i njenu polovicu.4. nadesno.Kr.. a koji se obilno nalazi po Dalmaciji.st. Pharos i Di(m) novca te Pharos i Ionios novca (tip I. to se ne može potvrditi i za novce s Jonijevim likom u Issi.st. Dionizije Mlađi nije pokazivao veći interes za već stečene kolonije. Na reversu su prikazani naizmjence ili dupin ili lavlja glava okrenuta nadesno ili koža lavlje glave okrenuta naprijed.Nisetić. bez legende Rv-dupin. i neodrživo. pokušavali novac s legendom KOP. tip II). . Jonije je na političku scenu mogao doći nakon smrti Dionizija Starijeg 367. a na reversu lavlju glavu. P. nalijevo Rv-koza. nadesno. što posebno vrijedi za način izvedbe oka i vrata. Av-glava nešto starijeg bradatog muškarca (Heraklo. nadesno (bez tragova ranije legende) TIP III. nadesno. Pretpostavka da Issa tu nominalu nije emitirala nije baš vjerojatna. uklapa se dobro u novčani sistem grčkodalmatinskih kolonija kao polovica teške brončane nominale. Av-glava mladolikog muškarca (Apolon ili Hermes).Kr. Pharosa. Av-glava muškarca. Prekovi s farskim tipom (Zeus-koza) javljaju se uglavnom tipovi I. PREKOVI IZ GRČKO-ILIRSKIH KOVNICA (Mimica) U grčko-ilirskim kovnicama nailazimo na niz varijanti prekivanja novca. vjerojatno ih treba smjestiti malo prije ili oko sred. bradata glava. Samim tim emisije Ionios novca mogle bi se direktno vezati s emisijom vladara Jonija. nadesno. koji je na aversu imao glavu starijeg bradatog muškarca. dupin.pr. a tadašnji direktor bečkog Muzeja Steinbüchel je utvrdio prekove i do tri puta na jednom novčiću. Heroj je predstavljen ili kao mladić bez brade ili kao bradati muškarac. jer njegov sin. nalijevo Navedeni novac nije sačuvan. Jonijevi su dakle nešto raniji. Ovi nalazi upućuju na prestanak kovanja novca s tipovima Zeus-koza koji se kovao od poč.pol. Av-glava muškarca. okrenuta nadesno. morski valovi i nad njima dupin.4. PREKOVI Jonios tipovi u prekovima se javljaju na velikom brončanom novcu Herakleje. Tu je slabost Jonije iskoristio i zavladao Issom. Više opravdanja izgleda ima identifikacija ImhoofBlumera. ispred legenda IONIO (od gore prema dolje) Rv-dupin.

s veoma širokim obodom = KAUSIA (varijanta sa štitom makedonskog tipa preuzeta je s aversa skadarskog novca iz prve faze). u najmanju je ruku vjerojatno da su u Skodri i bili kovani. tzv. Svi poznati Gencijevi novci imaju u legendi na reversu njegovo ime s oznakom vladarske titule (bazileus Gencius.Kr.-Mimica) Genthios je posljednji vladar ilirskog kraljevstva.) (D. a jedan novčić ima nešto drukčiji prikaz: Av-poprsje muškarca u ogrtaču sa šeširom drugačijeg tipa Rv-ilirska lađa. ali i na novcu Lissosa. i naoružani prišli Rimljanima. iznad natpis ΔΑΟΡΣΩΝ . Gencijevi novci su identični autonomnim samo što se umjesto legende s imenom grada javlja ime Gencija i njegova vladarska titula (štit. nadesno Rv-ilirska galija. Na reversu se javljaju tri vrste prikaza: • kaciga sa štitnicima za obraz. Oni imaju relativno bogatu tipologiju (vladarev portret.st. što su im ga Rimljani dopustili kovati. odnosno štita (Skodra). uz jedan izuzetak gdje se na jednom sitnom primjerku javlja legenda ΒΑΣΙ ΓΕΝ.pr. ΒΑΣΙΛΕΩΣ ΓΕΝΘΙΟΥ).Kr. u sjeveroistočnoj Albaniji pronađena su četiri primjerka novca plemena Labeata (bakreni). Bakreni novac: Av-glava muškarca sa šeširom. ispod nje lik dupina.pr. SKODRA I NOVAC KRALJA GENCIJA (Brunšmid) Po novcu s grčkom legendom i grčkim imenima magistrata možemo zaključiti da je u 2. Skodra je bila uobičajena rezidencija kralja Gencija.NOVAC ILIRSKOG KRALJA GENCIJA (181-168. nadesno Rv-ilirska lađa između natpisa ΛΑΒΙA-TΑΝ Novac je istovjetan s likovima Gencijeva novca skodranske kovnice. 168.Rendić-Miočević. a iznad legenda ΛΑΒΙ-ATΑΝ DAORSI (Brunšmid. Novac Daorsa kovan je poslije 168. makedonski štit-galija. javljaju se tipovi s likom vladara (Lissos. Gencije preuzima vlast nad Skodrom i Lissosom nakon pobjede rimske vojske nad Makedoncima kod Kynoskephala 197. a na reversu ilirska galija (javlja se po prvi put kao prikaz na novcu) i legenda.Kr. Lissoski novac prikazuje Gencijevu glavu pod kacigom. pobjeđen je i odveden u ropstvo 168. Aversi Gencijeva novca nisu isti. Skodra). Mimica) Labeati su ilirsko pleme koje je živjelo oko Skadarskog jezera. uz novac kralja Gencija. Gencijeve emisije novca se razlikuju od tzv. ilirska kaciga. Što je za vrijeme makedonske vlasti u južnoj Iliriji (211-197) Skodra kovala vlastite autonomne grčke novce. Umjesto imena grada ili magistrata (Skodra) u genitivu.pr. NOVAC ILIRSKOG PLEMENA LABEATA (2. čiji tipovi potpuno odgovaraju istovremenima Filipa Makedonskog. što su ga tada nadgledali Makedonci. 1971. Položaj grada u zaleđu na barbarskom području i mala vjerojatnost da je ilirski kralj odabrao grčki grad kao svoju rezidenciju govore u prilog tome da ne možemo razmišljati o jednom čisto grčkom naselju u Skodri.pr.Rendić-Miočević. su od Rimljana dobili autonomiju. dok se drugi tip javlja na novcu druge autonomne faze. Lissoski novac → svi primjeri predstavljaju jedinstven (tip) prikaz na aversu i reversu.pr. između dvaju dijelova legende • snop munja. Njegovo ime s vladarskom titulom javlja se na novcima kovanim u Skodri i Lissosu.Kr.st. Na temelju ove autonomije iskoristili su svoje pravo na kovanje novca. budući da su napustili Gencijevog brata Karavancija. dokazuje samo to da je u gradu. nadesno (Skodra) • ilirska lađa na lijevo. Taj tip na reversu ima isti prikaz kao i novac Skodre kovan nakon Gencijeva pada. kod Gencijevih se emisija novca javlja njegovo ime s titulom u genitivu. a skadarski ga predstavlja u odjevenom poprsju. Tipovi ovog novca poklapaju se u stilu i načinu izrade s lissoskim u zagrebačkom muzeju. u Skodri u južnoj Iliriji bio grčki element jako zastupljen. Tri novčića imaju isti prikaz: Av-glava muškarca sa šeširom. Mimica) Daorsi su bili ilirsko pleme nastanjeno uz Neretvu. Na drugom se tipu na aversu nalazi Gencijevo poprsje u ogrtaču s duguljastim i širokim šeširom (KAUSIA). Nakon mira u Tempama.-D. ali različite legende. u Kukëru. između dvaju dijelova legende ΒΑΣΙ ΓΕΝ (Lissos) Prvi tip je poznat na novcu Skodre u njenoj prvoj autonomnoj fazi. kao i s novcem Skodre i Gencija. kaciga). dominirao grčki element koji je možda čak nekad bio i vodeći.Kr. munja). Drugi tip je poznat i na novcu Daorsa. autonomnih u prvom redu po legendi. što dokazuju i dva rijetka primjerka u bečkom Hofmuzeju i jedan u berlinskom muzeju. Zbog toga što prvi novci imaju potpuno isti tip kao i spomenuti autonomni Skodrini. s poznatim makedonskim štitom. kovan 197-168.

što su ga tada nadgledali Makedonci.) IV-autonomne emisije nakon Gencijeva pada Islami ne nalazi u Lissosu Prvim trima fazama pripada pet tipova novca bez varijanti. AUTONOMNI NOVCI RHIZONA (Rendić-Miočević. između dva dijela legende Albanski arheolog Islami je zahvaljujući većem broju primjera novca Lissosa iznio nešto drugačiju kronologiju: I-emisije iz 2.) i nakon 168.pr. (kod Mimice prije 181. nakon raspada Gencijeve države. II-emisije nakon 186. faza-autonomna Av-koza. Rendić-Miočević) Av-glava ispod legende ΡΗΔΩ (RHEO. središte i uporište kraljice Teute.pr. On razlikuje šest osnovnih tipova novca od kojih se mnogi javljaju u varijantama (20 varijanti zbog razlika u legendi) Najbrojniji je novac iz II. nalijevo.B. Brunšmid) Autonomni novci Skodre kovani su u dvije serije: 211-197. (kod Mimice prije 181. Kovala je novac tek kasno i jako štedljivo. III-Gencijeve emisije (181-168. I.Kr. II-emisije nakon 186.pol.Kr. iznad ostaci legende .PH ΔN Rv-ilirska galija. III-Gencijeve emisije (181-168.) i nakon 168.. Rendić-Miočević. faza-autonomna (pod Rimljanima) Av-glava muškarca (Hermes?) s petasosom. Brunšmid) Lissos je kolonija koju je vjerojatno osnovao Dionizije Stariji.pr. faza-autonomna Za vrijeme makedonske vlasti u južnoj Iliriji (211-197) Skodra je kovala vlastite autonomne grčke novce.) Rv-galija i natpis ΛΙΣΣITAN RHEO je vjerojatno ime osobe u genitivu (nominativ Rhednos) što bi moglo upućivati na lokalnog dinasta koji je vladao Lissosom. III. Islami Gencija. dominirao grčki element koji je možda čak nekad bio i vodeći. Autonomni novci Lissosa kovani su u dvije serije: 211-197. nadesno Rv-snop munja između legende ΛΙΣΣI-TAN. .Kr.Kr. I. U ovoj fazi postoji jedan tip novca koji je kovan u dvije varijante: Av-makedonski štit s rozetom u sredini i šest polurozeta na rubovima Rv-šljem sa štitnikom za potiljak i obraze nadesno. emisije na čijem se novcu javljaju imena magistrata na grčkom jeziku (Islami razlikuje 16 varijanti). AUTONOMNI NOVCI SKODRE (Mimica.) IV-emisije nakon 168.. što dokazuje samo to da je u gradu. III.st. čiji tipovi potpuno odgovaraju istovremenima Filipa Makedonskog. U liku muškarca na ovom novcu Brunšmid i Evans prepoznaju Hermesa. Između njih u Skodri su kovane emisije kralja Gencija. a Ceka domaćeg ilirskog heroja ili božanstvo dok Jubani Rhednosovo ime veže uz “namjesnika” prve ilirske legije stvorene nakon propasti Gencijeve države. Mimica) Rhizon je današnji Risan u Boki Kotorskoj.) Av-glava Zeusa nadesno Rv-ilirska galija između natpisa ΔΛ-ΝΟΣ-ΣΚΟΔΡΕΙ-ΝΩΝ Islami je zahvaljujući većem broju primjera novca Skodre iznio i ovdje nešto drugačiju kronologiju: I-emisije iz prije 250-181. Evans daje tipologiju novca kovanog u risanskoj kovnici: I-autonomni novac II-novci kralja Baleja s legendom B.pr. RHEDON EMISIJA IZ LISSOSKE KOVNICE (Mimica.Kr. faza-autonomna (nakon 168.AUTONOMNI NOVCI LISSOSA (Mimica.3. Između njih u Lissosu su kovane emisije kralja Gencija.pr.Kr. Uz rub novca lovorov vijenac. Rendić-Miočević. Σ-ΚΟ-ΔPI-NΩN Druga varijanta je identična prvoj samo nema legende s imenom grada. pod okriljem Rima. nadesno.pr.pr.Kr.

najvjerojatnije ta slova predstavljaju emisiju nekog novca ili officinu. ali je možda taj ilirski vladar posjedovao jedan dio na 70 km dugom otoku. Mimica. a na reversu je božanstvo koje bi na rhizonskom novcu moglo predstavljati Medonra. sa strana legenda [PIZONI]-TAN NOVAC KRALJA BALEJA (Brunšmid. Brunšmid sumnja u točnost Evansove tvrdnje da je Risan bio Balejeva rezidencija iz čije su kovnice izlazili novci s kraljevskom titulom. Balejev novac nije mogao biti kovan prije 228.F. Neumann je prvi uočio njegov ilirski karakter. ali isto tako ne isključuje mogućnost da je on vladao i prije kao dinast užeg ilirskog područja. Mimica navodi dvije varijante autonomnog bakrenog novca Rhizona koji je kovan oko 168. koje su od 228. ali ne i sa Evansovim tvrdnjama o Risanu kao Balejevoj rezidenciji). Rendić-Miočević. Primjerak novca sličan emisijama novca grada Sikiona u Ahaji sa prikazom golubice raširenih krila u letu. koji se povezao s Rimljanima kad je Gencije pristupio Perzeju. Balej također nije mogao biti gospodar Farosa prije 219.) i pretpostavlja da je Balej Gencijev suvremenik.pr. a na reversu Artemidu u hodu (nadesno). gdje je i kovnica kovala njegove novce bez kraljevske titule. Mimica) O ovom ilirskom vladaru šute pisani izvori. tip (186-168. tip Av-volovska glava (BUKRANIJ) Rv-zrakasta zvijezda (epirski grad Kasope) Većina primjeraka ovog novca obilježena je siglama (obično 1 do 3 slova) za koje je Pink smatrao da određuju pripadnost određenom gradu (E-Epirus. Kenner je prvi skoro pravilno odredio vrijeme Baleja ističući jedan zgodan povijesni trenutak. oslobođen poreza u rimskoj Iliriji (izvori kažu da su Rhizoniti od Rima dobili slobodu i da su priključeni jednoj od tri regije na koje je podijeljeno Gencijevo kraljevstvo). dakle.Kr..).pr. . (sa prikazom konjanika na konju u punom trku. a malo je vjerojatno da bi Rimljani dopustili podizanje samostalnog kraljevstva na teritoriju koji je ovisan o njima pa Brunšmid misli da je Balej bio član ilirske kraljevske kuće koji je došao na vlast u dijelu dalmatinske Ilirije koja je ostala slobodna nakon Gencijeva poraza. a na reversu je u vijencu od maslinova lišća legenda ΣΙ (ostaci legende). kao i Evans navodi da je Balej vladao nakon Gencijeva poraza (nakon 168.varijanta Av-Zeusova glava nadesno Rv-unutar maslinova vijenca legenda PI-ΣΟ II. kovane odgovarajući na tada uvedeni rimski viktorijat težine 3. prije Gencija i za to navodi povijesne i numizmatičke potvrde. jer je Risan od 167. Brunšmid smatra da nije vjerojatno da je Faros pripadao Balejevom kraljevstvu jer je on i dalje kovao vlastite novce. tip Av-makedonski štit Rv-zrakasta zvijezda (Issa. zaštitnika Rhizona što bi upućivalo na domaću izradu). jer je tada tamo vladao Demetrije.varijanta Av-Zeusova glava nadesno Rv-Artemida. Kenner točno primjećuje da Rimljanima nije moglo biti u interesu potpomagati nekog tiranina na otoku prije II. Za njegove usluge mogli su mu Rimljani mirno prepustiti u posjed otok Hvar. nadesno. nadesno.. Korkira) III. I.Maya tvrdi da je on vladao između 195-175. odmah nakon Gencijeva poraza (Brunšmid se slaže s tom datacijom.Kr. makedonskog rata (171-168. Prema tome.III-barbarska izopačenja Balejeva kova IV-novci nekog Balejeva nasljednika (s tragovima rimskog utjecaja) koji su na aversu imali portret ženskog božanstva (Atena?) pod kacigom. Evans je spustio još niže njegovo vrijeme.) Av-makedonski štit Rv-pegaz II. Jedan od primjeraka ima analogije u novcu sicilskog grada Morgantina kojeg su kovali najamljenici oko 211. No. On je upozorio na to da težina srebrenog novca ovog vladara odgovara mlađim drahmama Dirahija i Apolonije. P-Rhizon). Pink novac kovan u risanskoj ili nekoj drugoj kovnici u blizini dijeli na tri tipa: I. Njegovo postojanje potvrđeno je samo velikom količinom novca koji je nađen najviše u Risnu i na otoku Hvaru. između 167-135.41 g.M. možda je povećao jedno malo kraljevstvo koje je obuhvaćalo neka mjesta i pojas uz obalu. U posljednje je vrijeme u Rhizonu pronađeno nekoliko primjeraka novca koji je najvjerojatnije import ili je nastao pod utjecajem izvana. a novac je mogao prestavljati neku vrstu “saveznog novca”.Gorini koji na osnovu prijašnjih istraživanja numizmatičara J. Drugu teoriju o Balejevu vladanju iznio je G.

s rimskih republikanskih denara. nalijevo Rv-kao kod prethodne varijante HVARSKI TIP Najviše se nalazi na otoku Hvaru.Kr. Ovi novci imaju na aversu glavu Atene i Libertas. varijanta Av-vladareva glava s orlovskim nosom Rv-isti revers Kod bakrenog novca izdvaja četiri varijante. uz napomenu da ih postoji još. Hvarski tip je uvijek samo od bronce (bakar-Mimica). nalijevo Rv-Artemida u pokretu. Razlog je vjerojatno u tome što se Balej na novcu hvarske kovnice (istih je tipova kao i onaj iz risanske kovnice samo je inferiorniji) javlja u nešto drugačijoj funkciji (s određenom kronološkom razlikom) – možda kao dinast koji je došao u efemerni (privremeni) posjed otoka i okolnog područja. Balejev novac i novac njegovih navodnih nasljednika najvećim dijelom pripadaju risanskom tipu. nalaziti puno barbarskih imitacija Balejeva novca. ali i kao imitirani novac. Evans je u Risnu našao i jedan veći broj neotkovanih pločica pa je smatrao da je Risan bio Balejeva rezidencija i jedna od kovnica. i time da je ilirski vladar posjedovao jedan dio otoka. Emisije balejevog novca risanskog tipa javljaju se u vrhunskoj izradi. Brunšmid smatra da nije vjerojatno da je grad pripadao Balejevom kraljevstvu. kovrčave kose. Ovo je jedini primjer u ilirskoj numografiji gdje se vladarevo ime izražava na dva načina. ima malu kovnu pločicu.Kr. Jedan prijelazni tip s Artemidom koja je zakoraknula. u kratkom potpasanom hitonu i visokim čizmama. (slično tesalskim i akarnanijskim emisijama s likom Artemide koje se datiraju između 200. a iznad lijevog ramena je lovačko koplje. nadesno. i 175. Av-Balejeva glava Rv-Artemida s bakljom u desnoj ruci.pr. legenda BAΣIΛΕΩΣ BAΛΛAIOY II.pr. samo BAΛΛAIOY). Evans pretpostavlja da natpis MYN na ovim novcima pripada imenu nepoznatog vladara pod rimskim protektoratom. u desnoj ruci drži goruću baklju.Duje Rendić-Miočević također smatra da se emisije Balejeva novca nisu mogle kovati u risanskoj kovnici u autonomnoj fazi koja se javlja nakon 168. ostalo kao kod prethodne varijante IV. uzima vrijeme uspostave rimske provincije Ilirika.pr. nalijevo s vlažim crtama lica Rv-lik Artemide između legende II. varijanta Av-vladareva glava.Kr. a da je druga bila na otoku Farosu koji je također trebao pripadati njegovom kraljevstvu. a na reversu Artemidu. kao i Balejevi novci. Po načinu izrade odgovara novcima seleukidskih kraljeva 3.st. Na aversu je glava kralja. NOVCI BALEJEVIH NASLJEDNIKA (Brunšmid) U južnoj Dalmaciji trebalo bi se. One se razlikuju samo u orijentaciji vladareve glave na aversu i položaja legende na reversu. gdje je i kovnica kovala njegove novce. On navodi da se Balejev novac kronološki može smjestiti između 195. a na reversu prikazanu Artemidu koja stoji okrenuta naprijed.pr. u kojega se već vidi početak rimskog utjecaja. faroskom tipu Balejevog novca. varijanta Av-Balejeva mladolika glava. To što je na otoku nađena velika količina novca može se objasniti.). i 190. ime Baleja s kraljevskom titulom (na reversu. i 2. Budući da je Faros vlastite novce i dalje kovao. Treba primijetiti da nisu rijetki Balejevi novci prekovani faroskim žigom. uz napomenu da ih postoji još: I. . Ako se kao činjenica uzme podatak da je Balej vladao između 195. a Artemida je na reversu dana samo ugrubo. Mimica navodi dvije varijante bakrenog novca iz ove kovnice. i 175. koje on pripisuje neposrednim nasljednicima ovog dinasta. varijanta Av-lik s izduženom bradom. Kao vrijeme prestanka kovanja ovog novca. drži baklju u desnoj ruci. varijanta Av-stariji lik. osim živom trgovinom.Kr. ali bez kraljevske titule po stilu i izradi podudarni su tzv. Prikaz samog Baleja je uvijek vrhunske izrade. bez brade. Mimica izdvaja dvije varijante srebrenog novca iz ove kovnice: I. ime vladara bez kraljevske titule (na reversu. BAΣIΛΕΩΣ BAΛΛAIOY) i Artemidu koja je zakoraknula nalijevo. nadesno Rv-Artemida u blagom pokretu. prema Evansu. tada se njegova vladavina izravno poklapa s godinama vladanja Gencija i njegova oca Pleurata što nikako nije moguće. varijanta Av-stariji lik nalijevo Rv-isti reversi III. Evansu je odmah upalo u oči da postoje dva osnovna tipa novca koji potječu iz različitih kovnica: RISANSKI TIP Ima veću kovnu pločicu od drugog tipa.

London 1962.izdanje). 10. 13. Zadaci i rad numizmatičara. kovnica.st.Mattingly. na istoku Mediterana. Antička numizmatika. 7. Peloponezu. republican and imperial. 8. 4. Mainz am Rhein 1978.Alfoldy. Beotiji. grave ili librale). novac Aleksandrovih nasljednika. u Maloj Aziji. 3. (4. I dio Antički novci.W. Natpisi i novac grčkih gradova na Jadranu • D. Tesaliji. Ljubljana 1990-1991. Definicija novčića ili kovanica. Korkiri. (2..-1918. 5.Sear.R.Rendić-Miočević. Isti. 6. Numizmatika. Atena). Mediaeval & Modern). S. Eubeji. Katalog izložbe. 5. Što je numizmatika. Kovanje novca. London 1982.Carson. London 1977 . Počeci kovanja rimskog novca (aes rude. Milano 1977. London 1978.C. Roman coins and their values. Grčki imperijalni novac. P. 2. Monete romane. Novac rimske republike. London 1979. 15. 7. Numizmatički vjesnik. 14.izdanje). Zagreb. egejskim otocima. 12. u Trakiji. Antike Numismatik.Babelon.. vol. 6. Antička numizmatika. Makedoniji. Byzantine coins and their values. Iliri i antički svijet (Prolongomena ilirskoj numografiji) • B. heraldika. A Dictionary of Roman Coins. Povijest numizmatičkog istraživanja. 2. Fokidi.• J. Denarništvo v antiki na Slovenskem. Korint.Stevenson. II. Kovanje novca na zapadnoj maloazijskoj obali. II Asia and North Africa. Numizmatička nomenklatura. R. Grčki novac izrađivan na obalama Crnog mora. 16. keltske imitacije grčkih kovova. vol. Numizmatika i srodne znanosti (epigrafika. Vijesnik numizmatičkog društva. 14. Natpisi na novcu (ubrajaju se u posebnu kategoriju epigrafa-instrumentum). 15. Nominale. metrologija. D. 19-47. novac helenističkih monarhija). I Europa. 13. 8.Mimica. B. signatum. 10. F. Beograd 1970.) (hrvatsko-njemački tekst). Isti. 11. Greeck coins and their values. 9. J. 4. Definicija znanosti.R.Mimica.Kr. metali od kojih se u antici kovao novac.Brunšmid.Gnecchi.izdanje). 12. Leksikon antičke numizmatike. . Numizmatičke vijesti. i Aleksandar III. Hrvatsko numizmatičko društvo.pr. Carskodobni rimski novac. M. Numizmatika na povijesnom tlu Hrvatske (IV. Novac grčkih kolonija na Siciliji. Novac grčkih kolonija na istočnoj obali Jadrana i ilirski novac. Split. 3. Kreti. Numizmatika na povijesnom tlu Hrvatske (Antički novci) ANTIČKA NUMIZMATIKA Program 1. Etimologija imena. Coins (Ancient. Literatura: 1. Zagreb 1998.Manuale elementare. 9. (4. Novac kovan u helenističko vrijeme (Filip II. Zagreb.Kos. Novac grčkih gradova-država (Egina. Novac kovan u Velikoj Grčkoj. arheologija). 11. London 1987. Počeci kovanja novca. H. Roman coins from the earliest times to the fall of the Westem Empire. u sjevernoj Africi. I.A. London 1988. Rijeka 199 .