Professional Documents
Culture Documents
Dananja vozila predstavljaju izuzetan primer primene mehatronike. Najbitniji segmenti vozila su mehatroniki sistemi: Motor i sistem kontrole rada motora Sistem ubrizgavanja goriva Koioni sistem (ABS, ESP) Navigacioni GPS sistem Sistem aktivne i pasivne bezbednosti
POVEANJE
DEFORMABILNI VOLAN
BEZBEDNOSTI
SIV A P
POJAS SA TRI TAKE VEZIVANJA NASLONI ZA GLAVU SISTEMI ZA VEZIVANJE VOZAEV AIRBAG SUVOZAEV AIRBAG BONI AIRBAG AIRBAG ZA GLAVU
NA SI
IVN AKT AS ST O N R I GU
ABS ASR ESP VREME
DANANJICA
I TN N A I IG L E MI OST T IN TE DN SIS ZBE BE
ST O RN U G
PREPOZNAVANJE OKOLINE BUDUNOST FUNKCIJA KOENJE U OPASNOSTI AUTOMATSKO VOENJE U KRIVINAMA AUTOPILOT
IZBEGAVANJE SUDARA
Usisna grana PSK GKC Hidroagregat Pedala Vodovi Metalno crevo Konica na toku
Pritisna poluga
Membrana
Reakcioni element
Pomeranje poluge Pritisak u desnoj komori raste Generie se sila pojaanja Veza sa usisnom granom
Rezervoar
Ventili Rezervoar koione tenosti Krug plivajueg klipa Plivajui krug Krug klipa pritisne poluge Krug pritisne poluge
FGKC
Pritisna poluga
Glavni koioni cilindar prevodi pomeranje pedale koice u koioni pritisak Pritisak se preko dva kruga prenosi do hidroagregata
Izlazi prema konicama PL i ZD Veza sa komorom klipa pritisne poluge Veza sa komorom plivajueg klipa
Hidroagragat, koji je kontrolisan i upravljan od strane upravljake elektronike automobila, Hidroagregat omoguava pomou upravljanih ventila selektivno pojaanje i slabljenje koionog pritiska Hidroagregat omoguava vozno-dinamika podeavanja i upravljanje poput ABS-a i ESP-a.
Nosa Pesnica
Konice na tokovima pretvaraju pritisak proizveden u glavnom koionom cilindru u koioni moment na tokovima Porastom pritiska u konici dolazi do pomeranja klipa sa oblogom ka koionom disku (u levo) Pritisak takoe uzrokuje pomeranje pesnice s tim sa se pesnica pomera u odnosu na nosa u desno pribliavajui disku levu oblogu
ABS (Anti Blocking Sistem) predstavlja upravljani sistem, kao podsistem koionog sistema, koji ima za cilj spreavanje blokiranja tokova pri koenju i time poboljanje upravljivosti i stabilnosti vozila. Osnovni zahtevi koje ABS mora da ispuni su: Odranje stabilnosti vozila prilikom dejstva bone sile na zadnjoj osovini Odranje stabilnosti vozila prilikom dejstva bone sile na prednjoj osovini Smanjenje koionog puta optimalnim korienjem trenja izmeu gume tokova i kolovoza Brzo prilagoavanje koionog pritiska pri promeni koeficijenta trenja izmeu gume tokova i kolovoza, npr. vonja po snegu i ledu Vei komfor zbog manjeg povratnog dejstva pedale konice
1
Upravljana veliina
2
Upravljiva veliina
3
Veliina koja odreuje upravljanje
1 Magnetni ventili 2 Glavni koioni cilindar 4 3 Konica na toku 4 Upravljaka jedinica 5 Senzor broja obrtaja toka
5
Smetnje
1 Glavni koioni cilindar 2 Hidroagregat 3 Priguna komora 4 Povratna pumpa 5 Motor 6 Rezervoar, 7 Ventil za poveanje pritiska Veza sa komorom klipa pritisne poluge 8 Ventil za smanjenje pritiska Veza sa komorom plivajueg klipa
ZL PD
P-prednja, Z-zadnja, Hidroagregat (na slici oivien plavom linijom i D-desna, L-leva ozna en sa 2) se sastoji iz: 2/2 elektromagnetnih ventila (ventili koji imaju dva stanja i dva hidraulina prikljuka) Povratne pumpe Rezarvoara
Prigune komore
Ugaono ubrzanje
Koioni pritisak
Vreme t
1 Pritisak u GKC 2 Pritisak bez promene u programu 3 i 4 Pritisak sa promenom u programu (dve razliite varijante) 5 Pritisak na toku koji proklizava 6 Ugao okretanja volana bez promene u programu 7 Ugao okretanja volana sa promenom u programu
Koioni pritisak
Elektronska kontrola stabilnosti ESP je upravljaki sistem koji koristi koioni i pogonski sistem kako spreio bono zanoenje automobila. ABS spreava blokiranje konica pri koenju, ASR (Antriebsschlupfregler) smanjuje proklizavanje tokova prilikom dodavanja gasa dok ESP onemoguava da se vozilo tokom skretanja zanosi i bude nestabilno. Praktino ESP poboljava prednosti koje imaju ABS i ASR i doprinosi aktivnoj bezbednosti u sledeim stavkama: Aktivno pomaganje vozau u kritinim situacijama pri skretanju Poboljana stabilnost vozila; skretanje i promena pravca u graninim oblastima pri svim stanjima vozila poput potpunog koenja, deliminog koenja, vonje bez dodavanja gasa ili koenja, vonje sa dodavanjem gasa Poboljana stabilnost vozila pri ekstremnim manevrima (panine reakcije) i smanjena mogunost sudara Iskorienost ABS-a i ASR-a podie na vii nivo time smanjujui koione puteve i poboljavajui trakciju to vodi boljoj upravljivosti vozila.
Sistem se sastoji iz: Senzora (1...5) koji daju ulazne veliine. Izvrnih elemenata (6 i 7) preko kojih se utie na ponaanje vozila Upravljakih jedinica koje su rasporeene po hijerarhiji kontrola vozne dinamike kao nadreena i kontrola proklizavanja kao podreena.
ugao klizanja gume, R ugao zaokretanja, SO eljeno klizanje tokova Posmatra Vrednosti veliina kretanja koje procenjuje voza Upravljanje dinamikom vozila Upravljanje plivajuim uglom i brzinom vozila oko vertikalne ose
Kontrola proklizavanja
Da bi se uticalo na koionu silu u trenucima smanjene stabilnosti vozila neophodno je da koioni sistem deluje na odreene tokove bez uticaja vozaa odnosno bez generisanja koionog pritiska od strane vozaa (voza ne pritiska pedalu konice).
Zbog toga se ugrauje pumpa predpritiska sa senzorom predritiska koji su zadueni da obezbede koioni pritisak nezavsino od vozaa
1 Voza skree, dolazi do poveanja bonih sila 2 Smanjenje stabilnosti 3 Okretanje volana na suprotnu stranu (kontra) vozilo van kontrole 4 Vozilo vie nije upravljivo
1 Voza skree, dolazi do poveanja bonih sila 2 Smanjenje stabilnosti, ESP utie na prednji desni toak
4 Smanjenje stabilnosti, ESP utie na prednji levi toak potpuna stabilnost vozila
Pokretaka jedinica
Hidroagregat
HVALA NA PANJI