Sindik, J., Vukosav, J., Frančešević,D.; Šimunović, I. (2010). Spolne razlike u zastupljenosti čimbenika povezanih s poticanjem samopoštovanja predškolske djece.

Naša škola, 54 (224): 37-53.

SPOLNE RAZLIKE U ZASTUPLJENOSTI ČIMBENIKA POVEZANIH S POTICANJEM SAMOPOŠTOVANJA PREDŠKOLSKE DJECE dr. sc. Joško Sindik dr. sc. Joško Vukosav Visoka policijska škola, Zagreb Dijana Frančešević, dipl. psiholog Ida Šimunović, dipl. psiholog

Sažetak
Samopoštovanje, važan aspekt samopoimanja, termin je kojim se izražava globalno vrednovanje sebe. Koordinirano stimuliranje razvoja djetetova samopoštovanja djece od strane roditelja i predškolske ustanove, važan je preduvjet djetetova cjelokupnog psihofizičkog razvoja. Cilj ovog rada bio je ispitivanje razlika u različitim aspektima interakcije stručnjaka u dječjem vrtiću, roditelja i djece, vezano uz poticanje sampoštovanja djeteta, s obzirom na spol djeteta. Sudionice istraživanja bile su prigodni uzorak od 102 majke koje su u prosincu 2009. godine imale djecu uključenu u programe predškolskih ustanova u Hrvatskoj. Primijenili smo Upitnik o roditeljskoj percepciji poticanja samopoštovanja u dječjem vrtiću. Pokazalo se da ne postoje statistički značajne razlike u roditeljskoj percepciji načina pomoći od strane vrtića u razvoju samopoštovanja djeteta, roditeljskom korištenju različitih izvora znanja o razvoju samopoštovanja koje koriste u odgoju djeteta, načinima koje roditelji koriste pri poticanju samopoštovanje djeteta, te vrstama informacija koje roditelji dobivaju od strane odgojiteljica o djetetu, s obzirom na spol djeteta. Ključne riječi: djeca, samopoštovanje, spolne razlike, dječji vrtić, roditelji
Abstract

Self-esteem, an important aspect of self-concept, is the term which expresses the global evaluation of oneself. Coordinated stimulation of child's development of self-esteem of children by parents and kindergarten is an important prerequisite for a child's overall mental and physical development. The aim of this study was to examine the differences in various aspects of interaction between experts in kindergarten, parents and their children, regarding to the child's self-esteem encouraging, considering the sex of the child. Participants were occasional sample of 102 mothers who had children involved in preschool programs in Croatia, in December 2009. We applied the Questionnaire about parental perception of encouraging self-esteem in kindergarten. The results showed that there were no statistically significant sex differences in parents' perception of how the assistance of the kindergarten can help children in developing self-esteem; no differences were found in parents' use of various sources of knowledge about the development of self-esteem used in rearing the child, as same as in the ways that parents used to encourage self-esteem of the child and in regard to the type of information that parents receive from the educator of the child. Keywords: children, self-esteem, sex differences, kindergarten, parents

1

fleksibilniji su i maštovitiji. Njegova studija je rezultirala tumačenjem socijalnih uvjeta i subjektivnih iskustava koji su u vezi s povećanjem ili smanjenjem samopoštovanja. 1982. Ispitanici s visokim samopoštovanjem otporniji su na utjecaje okoline koji nisu u skladu s njihovim vlastitim opažanjima. asertivnija. otpornija na utjecaje okoline koja nisu u skladu s njihovim vlastitim opažanjima. 1994) ustanovio da oba čimbenika (i roditelji i institucionalni predškolski programi) imaju važnu ulogu u životu djece te da razvojni potencijal odgojno-obrazovnih situacija raste u skladu s brojem podržavajućih veza između te situacije i drugih konteksta koji uključuju dijete ili osobu odgovornu za njegovo podizanje. govorimo o diskontinuitetu u odgoju. Darling i Steinberg. Tako je npr. U današnje vrijeme. 1984). formira stavove. Bronfenbrenner (1979. 2 . Ključna uloga roditelja u razvoju samopoštovanja nije iznenađujuća s obzirom da je obitelj prva društvena grupa u kojoj se dijete nalazi nakon rođenja i u kojoj stječe prva iskustva. Istražujući faktore koji utječu na samopoštovanje. što ukazuje na stupanj uvjerenja pojedinca u vlastite sposobnosti. količina roditeljske pažnje i zanimanja za dijete u značajnoj korelaciji sa samopoštovanjem djeteta (Rosenberg. Mnoga znanstvena istraživanja u području proučavanja djelovanja suradnje obitelji i dječjeg vrtića na odgoj i razvoj djeteta pokazuju da jake veze između ta dva socijalna konteksta podržavaju djetetove razvojne potencijale. važnost. uspješnost ili vrijednost. te probleme rješavaju na originalnije načine od pojedinaca s niskim samopoštovanjem. Obitelj je značajan faktor razvoja i zbog dugog vremenskog perioda njenog utjecaja na dijete. ne razmjenjuju informacije o djetetu i djeluju potpuno odvojeno. fleksibilnija te probleme rješavaju na originalnije načine od djece s niskim samopoštovanjem (Lacković-Grgin. 1965. 1995). Suprotno. Subjektivna procjena samopoštovanja povezana je. Rosenberg (1965) definira samopoštovanje kao pozitivan ili negativan stav prema sebi. Na temelju niza istraživanja. Vrtić predstavlja društveni resurs koji bi trebao pomagati i poticati roditelje u odgojnim nastojanjima. 1999). utvrdio je da djeca koja iskazuju visoko samopoštovanje su kreativnija. 1989). osiguranje kontinuiteta i uzajamnog povezivanja obitelji i predškolske ustanove ima perspektivu veće kvalitete odgojnog utjecaja na dijete (Peterson i Rollins. 1991. razvija svoje osobne potencijale i interpersonalne odnose (Collins i Russell.Uvod Samopoštovanje je termin kojim se izražava opće vrednovanje sebe. prema Edeiman. te je tako vrtić preuzeo značajnu odgojnu ulogu u životu djeteta. Coopersmith (1967) pod samopoštovanjem podrazumijeva evaluaciju kojom pojedinac odražava stav ne/ prihvaćanja sebe. U istraživanju koje se bavilo spremnosti roditelja na suradnju s predškolskim ustanovama rezultati pokazuju da se roditelji u velikoj mjeri zanimaju kako im djeca provode dan u dječjem vrtiću i u kojim aktivnostima sudjeluju (Petrović-Sočo. ako obitelj i dječji vrtić ne uspostave suradnju. 1987). Drugim riječima. dakle s različitim manifestacijama ponašanja pojedinaca (Rosenberg i Pearlin. Današnji trend i dinamika života roditelja su rezultirali time da dijete veći dio svog vremena u budnom stanju provede u vrtiću. U studijama u kojima se bavio proučavanjem odnosa socijalnih uvjeta i subjektivnih iskustava sa samopoštovanjem. Rosenberg (1965) je utvrdio je da je količina roditeljske pažnje i zanimanje za dijete u značajnoj korelaciji sa samopoštovanjem. Tako je npr. 1993). U takvom je slučaju opravdano pretpostaviti da će se diskrepancija u odgojnom djelovanju odraziti nepovoljno na djetetov razvoj. utvrđeno je da ključnu ulogu u razvoju samopoštovanja ima atmosfera u roditeljskom domu i neposrednoj socijalnoj okolini (Felson i Zielinski. te je jedan od najvažnijih autora ranih empirijskih studija o faktorima koju prethode samopoštovanju. 1968) Rosenberg (1965) definira samopoštovanje kao pozitivan ili negativan stav prema sebi. 1978). još jedan značajan socijalizacijski faktor u životu djeteta je vrtić (Harter.

2003). roditelja i djece. odupirati se negativnim utjecajima. pasivne su i prati ih dominantan osjećaj pesimizma. prema Keresteš. Neka istraživanja pokazuju da se roditelji različito ponašaju prema djeci različitog spola. 3) Ispitati postojanje razlika u roditeljskoj percepciji načina pomoći od strane vrtića u razvoju samopoštovanja djeteta obzirom na spol djeteta. Litovsky i Dusek. a više kontroliraju djecu muškog spola. odnosno ženskoj djeci u kontekstu razvoja samopoštovanja. biti sretna i osjećati zadovoljstvo u životu. a očevi se više bave sinovima nego kćerima. Cilj i problemi istraživanja Cilj ovog rada odnosi se na ispitivanje razlika u različitim aspektima interakcije stručnjaka u dječjem vrtiću. Donedavno se smatralo da postoje spolne razlike u samopoštovanju u smjeru da osobe muškog spola imaju veće samopoštovanje od osoba ženskog spola. 2005). Pri istraživanjima spolnih razlika u samopoštovanju. prema Budimir. u ovom radu namjera nam je ispitati postoje li razlike u pristupu roditelja prema muškoj. Neka istraživanja ukazuju i na interakciju spola djeteta i spola roditelja. vezano uz poticanje sampoštovanja djeteta. 2) Ispitati postojanje razlika u načinima koje roditelji koriste pri poticanju samopoštovanja djeteta obzirom na spol djeteta. te Lamb (1977.. 1999 ). rezultati su nedosljedni. 1999) navode da roditelji šestogodišnje i sedmogodišnje djece pokazuju više emocionalnosti u interakciji s djevojčicama. prema Keresteš. brzo odustaju i vrlo su samokritične. što bi potencijalno moglo uvjetovati kasnije razlike u razini samopoštovanja ili domenama u kojima će pojedinci iskazivati niže/više samopoštovanje. Rezultati o utjecaju spola djeteta na ponašanje roditelja nisu konzistentni. U drugim istraživanjima – npr. Schludermann i Schludermann. prema Budimir. vodstvu i sposobnosti govorenja (Zuckerman.. rezultati ne ukazuju na utjecaj spola djeteta na roditeljsko ponašanje. muškarci se više procjenjuju na ljestvici matematičkih i znanstvenih sposobnosti. Privremene neuspjehe doživljavaju kao trajna nepodnošljiva stanja. S obzirom na navedeno. 1999) nalaze da u dojenačkoj dobi majke više pričaju i osmjehuju se djevojčicama nego dječacima. Takve osobe teško pronalaze rješenje za probleme.uvelike će ovisiti o razini samopoštovanja. U skladu sa ciljem istraživanja formulirani su slijedeći problemi: 1) Ispitati postojanje razlika u korištenju izvora znanja o razvoju samopoštovanja koje roditelji koriste u odgoju djeteta s obzirom na spol djeteta. osobito ako se radi o prvorođenom djetetu. 4) Ispitati postojanje razlika u vrstama informacija koje roditelji dobivaju od strane odgojiteljica obzirom na spol djeteta 3 . Rezultati tih istraživanja govore da su roditelji više prihvaćajući prema djeci ženskog spola. a više dominacije tj. Kako će osoba rješavati konfliktne situacije. s obzirom na varijablu spol djeteta. Pojedincu koji ima nisku razinu samopoštovanja izazovi u životu izvor su nezadovoljstva i frustracija odnosno predstavljaju prijetnju. Russell i Russell (1987. prema Keresteš. Parke i Tinsley (1987. Danas se tvrdi da muškarci i žene imaju podjednake rezultate na skali općeg samopoštovanja (Zuckerman. 1999). Nema razlike između muškaraca i žena u općem samopoštovanju i njihovom interpersonalnom samopouzdanju. a to ponašanje će oblikovati njenu socijalnu stvarnost i socijalnu stvarnost ljudi oko nje (Baumeister i sur. međutim. 2005). prihvaćati izazove. No pokazano je da muškarci imaju veće samopoštovanje vezano uz postignuće. 1985 (sve prema Keresteš.Premda je samopoštovanje subjektivna realnost te ne govori ništa o tome kakva osoba uistinu jest. 1985. a žene vezano uz socijalne vještine. 1983. asertivnosti u interakciji s dječacima. te u radu Šavor (2001). ono će oblikovati njeno ponašanje. 1985.

u trećem dijelu upitnika su četiri pitanja koja se odnose na samoprocjenu uspješnosti roditeljskog poticanja samopoštovanja kod djeteta (0=nimalo.Pretpostavili smo da ne postoje statistički značajne razlike u roditeljskoj percepciji načina pomoći od strane vrtića u razvoju samopoštovanja djeteta. da li vrtić čini dovoljno u pogledu razvoja samopoštovanja djeteta (0=ne. 1=djelomično. 1=jesmo. a koja pohađaju predškolsku odgojno-obrazovnu instituciju. načinima koje roditelji koriste pri poticanju samopoštovanje djeteta. koja je oglašena na stranicama Rode (www. 2=da.0. zadovoljstvo razinom samopoštovanja njihova djeteta (0=nismo. i nešto obrazovanije. roditeljskom korištenju različitih izvora znanja o razvoju samopoštovanja koje koriste u odgoju djeteta. 1=ne znamo. U obradi podataka. Rezultati i rasprava U tablici 1 vidi se da je prosječna dob djece čije su majke ispitane bila nešto manja od 5 godina. nikad): a) izvori znanja o razvijanju samopoštovanja kod djece (5 čestica) b) vrsta pomoći od vrtića u razvoju samopoštovanja (5 čestica) c) roditeljsko poticanje samopoštovanja kod djeteta (4 čestice) d) informacije koje roditelji dobivaju od odgojiteljica o djetetu (4 čestice). Premda je postojala realna mogućnost da upitnik ispunjavaju majke koje su nešto motiviranije u odnosu na istraživanu tematiku. koristili smo diskriminacijsku analizu za utvrđivanje spolnih razlika. 2=povremeno. odnosno majkama. 1= ponekad. praktički sve distribucije statistički značajno odstupaju od normalne distribucije.hr) u prosincu 2009. 1=rijetko. Predviđeno vrijeme ispunjavanja upitnika je bilo ograničeno na tjedan dana. Podaci su obrađeni statističkim paketom SPSS 16. Upitnike su majke ispunjavale online. s obzirom na spol djeteta. Upitnik se sastojao od više dijelova. Konačno. smatrali smo opravdanim koristiti parametrijske metode obrade podataka (diskriminacijsku analizu). 2=u potpunosti). Mjerni instrumenti Upitnik o roditeljskoj percepciji poticanja samopoštovanja u dječjem vrtiću sastavila je Šimunović (2007). uz temeljne deskriptivne pokazatelje (atimetičke sredine.roda. Cjelokupni upitnik nalazi se u PRILOGU. ali bi voljeli da im jedijete upornije. zbog njegove veličine. Međutim. Sudionici Sudionice istraživanja bile su prigodni uzorak majki koje su u prosincu 2009. primjenom webaplikacije Survey Monkey. 2=jesmo). 2=da). spol). s obzirom da distribucije nisu bimodalne i simetrične su. Za glavne varijable istraživanja. Metode Istraživanje je korelativnog tipa. raspršenja te test normaliteta distrubucije). Ukupno je u istraživanju sudjelovalo 102 majke. da što iskrenije odgovaraju na pitanja iz upitnika. te vrstama informacija koje roditelji dobivaju od strane odgojiteljica o djetetu. 4 . Prvi dio je sadržavao temeljne demografske podatke o djetetu (dob. godine imale djecu uključenu u programe predškolskih ustanova u Hrvatskoj. u kojoj mjeri vrtić informira roditelje o razini i poticanju samopoštovanja djece (0=gotovo nikad. U drugom dijelu bila su pitanja s Likertovom ljestvicom u rasponu od 1 do 3 (3=često. uzorak možemo smatrati donekle reprezentativnim za populaciju majki djece koja su školski obveznici u hrvatskoj urbanoj sredini. redovito). Postupak i metoda obrade podataka Istraživanje je provedeno anonimno i sa smjernicom roditeljima.

66 0.01 <0.51 0.53 2.38 2.955 Značajnost <0.01 <0.544 2.79 0..73 0.82 KolmogorovSmirnov Z 1.655 3.713 2. najbolji pokazatelj djetetova samopoštovanja.69 0.01 <0.74 0.64 0. a potom kroz često i kvalitetno davanje informacija roditeljima o ponašanju djeteta u dječjem vrtiću. U pogledu preostalih varijabli upitnika. zajedno sa saznanjima iz stručne i popularne literature.05 2.52 0.01 <0.01 <0.593 3. 5 . Međutim.01 <0.22 Standardna devijacija 1.89 1.996 2.71 1..217 2. Deskriptivna statistika za sve čestice unutar mjernog instrumenta Skup varijabli Dob djeteta Izvor znanja o razvoju samopoštovanja.816 3.804 2. a što ne.01 <0. Procjena činjenja vrtića u pogledu samopoštovanja je nešto niža nego procjena vlastitog (roditeljskog) doprinosa poticanju samopoštovanja.84 1. dakle roditelji su u principu vrlo zadovoljni razinom poticanja samopoštovanja njihova djeteta.085 4.64 0. i u ovom aspektu moguć je najveći napredak. ali je iznad teorijskog prosjeka.266 3. davanje do znanja djetetu što je dobro.01 <0.49 2..U pogledu prosječnih vrijednosti. među izvorima znanja o samopoštovanju djeteta. Zadovoljstvo općom razinom samopoštovanja djeteta je još veće. Tablica 1.01 <0. Pomoć od vrtića u razvoju samopoštovanja najveća je kroz pravilno postupanje odgojiteljica prema djeci (vjerojatno u smjeru primjerenog poticanja djetetova napredovanja u psihofizičkom razvoju). Najmanji broj roditelja smatra da im pomoć vrtića nije potrebna u poticanju razvoja samopoštovanja kod djece (dakle..76 1. te samostalnost djeteta. dakle roditelji smatraju da djeca u razmjerno visokoj mjeri imaju razvijeno samopoštovanje.70 1. Odgojiteljice najčešće daju informacije vezano uz odnos djeteta s drugom djecom u odgojnoj grupi vrtića.63 0.01 Pomoć od vrtića u razvoju samopoštovanja kroz. roditeljska samoprocjena uspješnosti poticanja samopoštovanja nešto je iznad teorijskog prosjeka.216 2.. Relativno manju ulogu imaju odgojiteljice u dječjem vrtiću te članovi stručnog tima.75 0.28 2.45 0. majke percipiraju da je roditeljska «intuicija».58 2.01 <0.789 4. Odgojiteljice daju informacije vezano uz. malo tko negira važnost odgoja u vrtiću na razvoj samopoštovanja djeteta). a najmanje vezano uz uspjehe i neuspjehe djeteta (vjerojatno iz razloga pribojavanja negativnih reakcija roditelja u situacijama nepoželjnog ponašanja djeteta odnosno neuspješnog izvršavanja zadataka) Roditeljsko poticanje samopoštovanja procijenjeno je najuspješnijim kroz iznošenje svog mišljenja. i preostala dva načina roditeljskog poticanja samopoštovanja procijenjena su kao vrlo djelotvorna. Konačno.01 <0. jedino je razina do koje odgojitelji informiraju roditelje o samopoštovanju djeteta u dječjem vrtiću nešto ispod teorijskog prosjeka..31 1. a najmanju samo roditelji i njihov način odgoja djeteta.01 <0. Varijable roditelji i njihov način odgoja stručna i popularna literatura roditeljeva intuicija odgojiteljice u vrtiću stručni tim pravilno postupanje odgojiteljica prema djeci često i kvalitetno davanje informacija savjetovanje od stručnog tima roditeljski sastanci na određenu temu nije potrebna pomoć vrtića rješavanje zadataka i trud samostalnost Aritmetička sredina 4.

665 4.981 0. Premda su te razlike minimalne.67 1.01 <0. Međutim.50 0.01 <0.65 0.316 2.. Drugim riječima.82 0.999 0. a nešto su skloniji informirati se kod odgojiteljica u dječjim vrtićima o djevojčicama.01 <0.84 0.932 0.307 4.470 2. što dijete radi davanje do znanja što je dobro postavljanje realnih očekivanja Roditeljska samoprocjena uspješnosti poticanja samopoštovanja Zadovoljstvo općom razinom samopoštovanja djeteta Procjena činjenja vrtića u pogledu samopoštovanja Razina do koje odgojitelji informiraju o samopoštovanju djeteta u vrtiću 1.63 0. ne razlikuje dječake i djevojčice u odnosu na izvore znanja o razvoju samopoštovanja kod djeteta.049 Aritmetička sredina Dječaci Djevojčice 1.36 0.01 <0.73 1. koja je statistički neznačajna.22 1. Diskriminacijska analiza grupiranja rezultata na dimenzijama dijela upitnika Izvor znanja o razvoju samopoštovanja kod djeteta s obzirom na spol djeteta Diskriminacijska analiza Karakteristični korijen Wilksov Lambda Kanonička korelacija χ2-test (stupnjevi slobode) 4.113 p >0.882 3.69 1.01 Spolne razlike U tablici 2 je uočljivo da diskriminacijska funkcija.72 2.119 1.377 <0.954 Standardna devijacija Dječaci Djevojčice 0.65 1.215 Korelacija s diskriminaci jskim faktorom 0.95 2.01 <0. o razlozima možemo samo spekulirati (npr.999 0.59 2.75 0.156 -0. bili oni dječaci ili djevojčice.63 0.49 2. nešto češće vjeruju odgojiteljicama kad govore o samopoštovanju djevojčica.804 0. nego o spolu njegova djeteta.25 2.01 <0.41 0.918 4. 51 2.731 0.49 0.753 0.67 0.062 0. na temelju rezultata ANOVA-e u odnosu na diskriminacijsku funkciju.20 Značajnost (p) 0.01 <0.01 <0.168 0. neovisno o tome da li je dijete dječak ili djevojčica.47 2.49 0. Tablica 2.39 0.reakcije na uspjeh i neuspjeh odnos s drugom djecom Roditeljsko iznošenje svog poticanje mišljenja samopoštovanja ulaganje truda u ono kroz.72 0.65 0.38 0. podjednako se zanimaju za samopoštovanje djece. a to više ovisi o ličnosti roditelja.825 5.973 -0.630 0.255 0. s kojima se lakše mogu identificirati).85 2.19 1.01 <0.40 1. Analogno. da roditelji.58 Wilksov Lambda 0.67 0..837 2.997 0. roditelji koriste vrlo slične izvore informacija o samopoštovanju djeteta.31 2.575 0.53 0.100 0. najčešće majke.634 (5) F-test Varijable roditelji i njihov način odgoja stručna i popularna literatura roditeljeva intuicija odgojiteljice u vrtiću stručni tim 0.65 0.174 3.18 0. možemo uočiti da primjerice roditelji nešto češće traže informacije u stručnoj i popularnoj literaturi o dječacima.74 2.53 0.150 2.72 1. Najvjerojatnije tumačenje ovakvih rezultata je sljedeće: roditelji u prosjeku ili brinu ili ne vode posebno računa o samopoštovanju svog djeteta.757 6 .

Najvjerojatnije tumačenje ovakvih rezultata je sljedeće: roditelji u prosjeku ili brinu ili ne vode posebno računa o samopoštovanju svog djeteta.20 Značajnost (p) 0.404 0. Premda su te razlike minimalne.93 1.U tablici 3 je uočljivo da diskriminacijska funkcija. Drugim riječima. roditelji smatraju da se vrlo slične informacije koje roditelji dobivaju od odgojiteljica o samopoštovanju djeteta.69 0. možemo uočiti da primjerice roditelji nešto češće dobivaju informacije o odnosima s drugom djecom kada su u pitanju dječaci. koja je statistički neznačajna.148 0.991 0. više ovisi o ličnosti roditelja.996 1.58 0.017 p >0.65 1. o razlozima možemo samo spekulirati (npr.569 0. dok su skloniji dobivanju čestih i svakodnevnih informacija o djetetu.58 2. pa je svakodnevno informiranje o njima nešto potrebnije).25 1.84 1. pa su takve i vrste informacije koje se o njima povremeno dobivaju).926 1.51 2. ne razlikuje dječake i djevojčice u odnosu na oblike pomoći dječjeg vrtića u razvoju samopoštovanja djeteta. Diskriminacijska analiza grupiranja rezultata na dimenzijama dijela upitnika Pomoć vrtića u razvoju samopoštovanja djeteta obzirom na spol djeteta Diskriminacijska analiza Karakteristični korijen Wilksov Lambda Kanonička korelacija χ2-test (stupnjevi slobode) 5.78 0. Drugim riječima.053 Aritmetička sredina Dječaci Djevojčice 2.002 U tablici 4 je uočljivo da diskriminacijska funkcija.338 0. na temelju rezultata ANOVA-e u odnosu na diskriminacijsku funkciju. možemo uočiti da primjerice roditelji nešto češće traže pomoć savjetovanjem u vezi problema djeteta od strane članova stručnog tima kad su u pitanju djevojčice.275 -0. neovisno o tome da li je dijete dječak ili djevojčica. Najvjerojatnije tumačenje ovakvih rezultata je činjenica da su odgojiteljice s jedne strane. možda je savjetovanje s članovima stručnog tima vrtića način dugoročnog rješavanja problema samopoštovanja kod djevojčica. o razlozima možemo samo spekulirati (npr. što. I u ovom slučaju.65 Wilksov Lambda 0.85 1.983 0.59 0. iskustveno je vjerojatnije da su dječaci u problemima ponašanja u dječjem vrtiću ali i oscilacijama samopoštovanja „problematičniji“ u odnosu na djevojčice. neovisno o tome da li je dijete dječak ili djevojčica. S druge strane. koja je statistički neznačajna.40 1. Premda su te razlike minimalne.191 0.56 2. na temelju rezultata ANOVA-e u odnosu na diskriminacijsku funkciju. u prosjeku vjerojatno skloni 7 . U ovom slučaju.949 Standardna devijacija Dječaci Djevojčice 0.78 0. vjerojatnije je da su dječaci u problemima ponašanja u dječjem vrtiću i u konfliktima s drugom djecom „problematičniji“ u odnosu na djevojčice. ne razlikuje dječake i djevojčice u odnosu na informacije koje roditelji dobivaju od odgojiteljica o samopoštovanju djeteta.077 (5) F-test Varijable pravilno postupanje odgojiteljica prema djeci često i kvalitetno davanje informacija savjetovanje od stručnog tima roditeljski sastanci na određenu temu nije potrebna pomoć vrtića 0. I u ovom slučaju.72 0. kao što smo spomenuli.730 0.73 0.527 0. kad su u pitanju dječaci.968 0. a roditelji s druge.000 -0. Tablica 3.73 0.167 -0.63 0.701 0.416 0.225 Korelacija s diskriminaci jskim faktorom 0.68 0. roditelji percipiraju vrlo slične oblike pomoći dječjeg vrtića u razvoju samopoštovanja njihova djeteta.999 0. nego o spolu njegova djeteta. potrebna im je podjednaka vrsta pomoći vrtića i kod dječaka i kod djevojčica.

ne razlikuje dječake i djevojčice u odnosu na načine na koji roditelji potiču samopoštovanje kod djeteta obzirom na spol djeteta. kad su u pitanju djevojčice.985 Korelacija s diskriminaci jskim faktorom 0. Diskriminacijska analiza grupiranja rezultata na dimenzijama dijela upitnika Informacije koje roditelji dobivaju od odgojiteljica o djetetu obzirom na spol djeteta Diskriminacij ska analiza Karakteristični korijen Wilksov Lambda Kanonička korelacija χ2-test (stupnjevi slobode) 1.77 0.22 1.43 0. što vjerojatno više ovisi o ličnosti roditelja.05 2.21 2.85 0.20 Značajnost (p) 0.616 0.978 0. Najvjerojatnije tumačenje ovakvih rezultata je ono koje vrijedi za većinu problema ovog istraživanja: roditelji se u prosjeku skloni ili brinuti ili ne voditi posebno računa o samopoštovanju svog djeteta.016 Aritmetička sredina Dječaci Djevojčice 2. o razlozima možemo samo spekulirati (npr.20 Značajnost (p) 0.000 0.997 0. Drugim riječima. bez obzira na spol.040 Aritmetička sredina Dječaci Djevojčice 2. koja je statistički neznačajna. roditelji vrlo slično potiču samopoštovanje kod djeteta.195 Wilksov Lambda 0.79 0.71 0.962 Standardna devijacija Dječaci Djevojčic e 0. I u ovom slučaju. te na ulaganje truda u ono što dijete radi. koje najčešće i daju ili ih traže.00 2.421 0.78 Wilksov Lambda 0. na temelju rezultata ANOVA-e u odnosu na diskriminacijsku funkciju.05 2.80 0.33 2. možemo uočiti da primjerice roditelji nešto češće potiču dijete na iznošenje svog mišljenja.29 0.052 -0.984 Standardna devijacija Dječaci Djevojčice 0.947 0.127 Korelacija s diskriminaci jskim faktorom 1. Tablica 4.631 1.489 8 . nego o spolu njegova djeteta.preferirati određene vrste informacija o ponašanju djeteta u vrtiću. Tablica 5. i u tablici 5 je uočljivo da diskriminacijska funkcija.253 0. onima vezanim uz očekivanja vezana uz spolne stereotipe). U ovom slučaju.225 1.797 (4) F-test Varijable iznošenje svog mišljenja 0.614 p >0.85 0. neovisno o tome da li je dijete dječak ili djevojčica.000 0. Diskriminacijska analiza grupiranja rezultata na dimenzijama dijela upitnika Načini na koji roditelji potiču samopoštovanje kod djeteta obzirom na spol djeteta Diskriminacij ska analiza Karakteristični korijen Wilksov Lambda Kanonička korelacija χ2-test (stupnjevi slobode) 3. Premda su te razlike minimalne.92 2.81 0. S druge strane.84 0. podjednako stimuliraju razvoj samopoštovanja kod djeteta i kod dječaka i kod djevojčica.001 0. kad su u pitanju dječaci.592(4) F-test Varijable rješavanje zadataka i trud samostalnost reakcije na uspjeh i neuspjeh odnos s drugom djecom 0.994 0. roditelji više potiču djevojčice na postavljanje realnih očekivanja.021 p >0.652 Konačno.20 0.393 -0.005 0.91 2.

Također.507 0.512 0. Na taj način bismo mogli uključiti više varijabli i dobiti kompletniju sliku o konstruktima. U kontekstu ovog rada.76 2.ulaganje truda u ono što dijete radi davanje do znanja što je dobro postavljanje realnih očekivanja 2. dob majke. u kojoj se mjeri samopoštovanje mijenja u vremenskom odmaku. uvjetovana ličnošću i „savjesnošću“ roditelja. razina njene stručne spreme.70 2. Na ovakav rezultat može se gledati pozitivno (ravnopravnost spolova i podjednako vođenje računa o djeci. vrste informacija koje roditelji dobivaju od odgojiteljica o djetetu. Premda je u osnovi najbitnije da su roditelji savjesni u smislu uviđanja potrebe razvijanja djetetova samopoštovanja. dok u realnosti univerzalnog obrasca nema. možda bi dobro bilo diferencirati određene postupke.72 2. načine na koje roditelji potiču samopoštovanje kod djeteta. te da li roditelji i odgojitelji istovjetno procjenjuju razinu samopoštovanja djece. a ne ovisi o spolu njegova djeteta.63 0.65 2. te usporedili rezultate kako bismo vidjeli da li ovakav vid edukacije utječe na samopoštovanje djece i primjenu primjerenijih odgojnih postupaka. utjecaja bioloških datosti. te kvalitetno građenje odnosa. koji su možda diferencirani i u odnosu na spol. da li se s vremenskim odmakom mijenja samopoštovanje dječaka i djevojčica. Odnos roditelja prema samopoštovanju djeteta vjerojatno je stabilna karakteristika. a sve sa svrhom kako bi djeca izrasla u kvalitetne osobe. Praktičnu primjenu ovih rezultata vidimo u svrsi edukacije roditelja i odgojitelja. 9 .45 0. sredstva informiranja. posebno u funkciji njihova odrastanja.51 0. traži se idealan obrazac za postupanje u neugodnim situacijama.476 -0.311 0. kada interakcijom biološkog i socijalnog.996 0.54 2. uz njegovanje ravnopravnosti spolova u msislu njihovih jednakih prava. A tada bi odnos prema samopoštovanju i njegovom primjerenom stimuliranju svakako trebalo diferencirati.990 0.991 0. Jedna od mogućnosti je da se buduća istraživanja usredotoče na konstrukte samopoštovanja i roditeljskih postupaka zasebno. uzimajući u obzir da se dječaci i djevojčice i fiziološki i psihološki razlikuju. Moglo bi se odgovoriti na pitanja o faktorima koji djeluju na predikciju samopoštovanja kod djece. trebalo bi spolno diferencirati i izvore znanja o razvoju samopoštovanja kod djeteta. posebno tijekom djetetova odrastanja. neovisno o spolu). ali i manje pozitivno. Veliki nedostatak ovog istraživanja je mali broj sudionika. na svakodnevno postupanje s djecom.47 0. ali i socijalnih utjecaja (spolni stereotipi). procijenili bismo odgojne postupke i samopoštovanje djece. život u (ne)cjelovitoj obitelji vjerujemo da su u međuzavisnosti s doživljajem stresa i nekim karakteristikama ličnosti roditelja. korisno bi bilo otkriti da li se postupci u odgoju razlikuju kod odgojitelja i roditelja. Varijable roditeljskih postupaka.346 Glavni nalaz istraživanja je da odnos roditelja prema interakciji dječjeg vrtića i djetetova samopoštovanja ne ovisi o spolu djeteta. Isto tako. nismo uzeli u obzir potencijalno relevantne demografske podatke kao što su: dob i spol djeteta.443 0. Kod roditelja valja pomaknuti fokus pažnje s rješavanja problema kada oni već nastanu. (ne)zaposlenost majke. ovisno o spolu djeteta.895 0. oblike pomoći dječjeg vrtića u razvoju samopoštovanja djeteta. Prije i nakon edukacije. a s ciljem koordiniranih napora u stimuliranju djetetova samopoštovanja.335 1. longitudinalnim istraživanjem bi mogli vidjeti da li se roditeljski postupci mijenjaju u funkciji dobi djeteta. stjecanje samopoštovanja poprima različite forme kod dječaka i djevojčica.57 0.48 0. pa bi bilo korisno i to istražiti. Uz to.036 0.52 0. Naime. (ne)zaposlenost. O uspješnom roditeljstvu se danas puno govori. Ovakav način educiranja i sklop aktivnosti mogli bismo iskoristiti za buduće istraživanje. trebalo bi diferencirano odgojno djelovati u odnosu na spolne uloge. (ne)cjelovitost obitelji djeteta. oblike informacija.

Developmental Review. G.D.F. 96-117). Harter. & Steinberg. Edeiman. Vohs.a developmental perspective.. happiness. 51:727-735. Inc. G. Mother–child and father–child relationship in middle childhood and adolescence: A developmental analysis. U: The antecedents of selfesteem (Poglavlje 6..A. Campbell. (1993). Keresteš. Child Development Center.Zaključak Pokazalo se da ne postoje statistički značajne razlike u roditeljskoj percepciji načina pomoći od strane vrtića u razvoju samopoštovanja djeteta.(1994). K. (2003). Children’s self-esteem and parental support. S. Agresivno i prosocijalno ponašanje školske djece u kontekstu ratnih zbivanja: provjera posreduju_eg utjecaja roditeljskog ponašanja. Zagreb: Filozofski fakultet. or healthier lifestyles? Psychological science in the public interest. No. te vrstama informacija koje roditelji dobivaju od strane odgojiteljica o djetetu. Ovi rezultati pokazuju prvenstveno da roditelji pokazuju interes za razvoj samopoštovanja kod djece. N.. 11:99–136. R. 39 Ideas for Involving Parents in Program for Young Children. L. načinima koje roditelji koriste pri poticanju samopoštovanje djeteta. S. J.A. A pritom postupaju podjednako.. & Russell. Doktorska disertacija. R.B. L. Coopersmith. Psychology Bulletin.D. Krueger. San Francisco: Freeman. The construction of the self. (1989). vol. W. (1967). Darling. roditeljskom korištenju različitih izvora znanja o razvoju samopoštovanja koje koriste u odgoju djeteta. (1999). važnost predškolske ustanove. neovisno o spolu djeteta. i da u tome percipiraju važnost vlastite (roditeljske) uloge. interpersonal success. Parental characteristics related to self-esteem. 10 . Does high self-esteem cause better performance. C: Georgetown University. Felson.1 Collins. Odsjek za psihologiju . New York: Guilford Publications. s obzirom na spol djeteta. Journal of Marriage and the Family. M. (1999). str.4. J. (1991).. Literatura Baumeister. 113(3):487 – 496.I. Washington D. Sve četiri hipoteze su potvrđene našim istraživanjem. & Zielinski. Parenting style as context: An integrative model. ali i koordinacije zajedničkog napora roditelja i predškolske ustanove u funkciji poticanja djetetova samopoštovanja.

The self in social interaction. Zagreb: Filozofski fakultet. Diplomski rad. K. Šavor. (1965). Odsjek za psihologiju. Psychological selectivity in self-esteem formation. (1982). American Journal of Sociology. dimenzija roditeljskog ponašanja i eksternalnosti djece. (1994). Social class and self-esteem among children and adults. B. str. & Pearlin. K. 11 . Society and the adolescent self-image. Gergen (ur). Samopoimanje mladih . L.B. M. Jastrebarsko : Naklada Slap Peterson. Steinmetz (ur. Princeton. Problemi istraživanja utjecaja otvorenih oblika roditeljskog Lacković-Grgin. New York: John Wiley & Sons. Ispitivanje stavova roditelja o suradnji s dječjim vrtićem.U. (1968). Parent – child socialization. Petrović-Sočo. M. (2001). (U: M.I. Povezanost sociodemografskih varijabli.Lacković – Grgin. U: C.C.W. Rosenberg. New York: Plenum. 84. 53-77. Rosenberg. 471 – 507). (1995). Zagreb: Filozofski fakultet. G.).J. (1978). & Rollins. Rosenberg. Gordon & K. NJ: Princeton University Press. Handbook of marriage and the family. M. M. B. Sussman & S.. (1987).

1=povremeno. no voljeli bi da nam je dijete više uporno Nismo Čini li vrtić dosta u pogledu razvoja samopoštovanja djece (zaokružiti jedan od odgovora): a) Da b) Ne znamo c) Ne Da li vas odgajatelji informiraju o razini razvoja. nismo sigurni da li to dobro radimo ili možemo nešto poboljšati c) Nimalo. načinim poticanja samopoštovanja Vašeg djeteta u vrtiću (zaokružiti jedan od odgovora): a) Da. nikad): a) Pravilnim postupanjem odgajateljica prema djeci u vrtiću 2 1 0 b) Češćim i kvalitetnijim davanjem informacija o našem djetetu 2 1 0 c) Savjetovanjem od strane stručnog tima 2 1 0 d) Roditeljskim sastancima na određenu temu 2 1 0 e) Ne trebamo pomoć vrtića 2 1 0 Kakve informacije o Vašem djetetu Vam daju odgajateljice (zaokružiti KOD SVAKOG odgovora: 2=često. ne znamo što trebamo raditi Jeste li a) b) c) zadovoljni samopoštovanjem Vašeg djeteta (zaokružiti jedan od odgovora): Jesmo Jesmo. da li se trudio/la 2 1 0 b) Da li je samostalan/la 2 1 0 c) Kako reagira na uspjeh i neuspjeh 2 1 0 d) Kakav mu je odnos s drugom djecom 2 1 0 Kako potičete samopoštovanje kod Vašeg djeteta (zaokružiti KOD SVAKOG odgovora: 2=često. 0=rijetko. 2007) Dob djeteta: _______________ Spol: M Ž Iz kojih izvora dobivate znanja o razvijanju samopoštovanja kod djece (zaokružiti KOD SVAKOG odgovora: 2=često. nikad): a) Kako je riješio/la neki zadatak. nikad): a) Potičemo ga/ju da iznese svoje mišljenje 2 1 0 b) Potičemo ga/ju da ulaže mnogo truda u ono što radi 2 1 0 c) Jasno mu/joj damo do znanja kada je nešto krivo i dobro napravio/la 2 1 0 d) Postavljamo realna očekivanja za ono što može postići s obzirom na svoju dob 2 1 0 Koliko smatrate da ste uspješni u tome (zaokružiti jedan od odgovora): a) U potpunosti b) Djelomično. 0=rijetko. 0=rijetko. 1=povremeno. 0=rijetko.PRILOG – Upitnik o roditeljskoj percepciji poticanja samopoštovanja u dječjem vrtiću (Šimunović. redovito b) Ponekad c) Gotovo nikad ili nikad 12 . 1=povremeno. 1=povremeno. nikad): a) Radimo onako kako su radili i naši roditelji 2 1 0 b) Čitamo puno stručne i popularne literature o odgoju djece 2 1 0 c) Vodimo se intuicijom u odgoju pa tako i u tome 2 1 0 d) Od odgajateljica u vrtiću individualnim informiranjem ili roditeljske sastanke 2 1 0 e) Od strane stručnog tima kroz pisani oblik ili roditeljske sastanke 2 1 0 Kako vidite pomoć u razvijanju samopoštovanja Vašeg djeteta od strane vrtića ( zaokružiti KOD SVAKOG odgovora: 2=često.