You are on page 1of 73

POREZNO PRAVO

Predavaĉi: • prof. dr. sc. Hrvoje Arbutina • doc. dr. sc. Tereza Rogić Lugarić

LITERATURA I PRAVNI IZVORI
Knjige: • Arbutina, Rogić Lugarić, Osnove poreznog prava, Društveno veleuĉilište, Zagreb, 2010; • Jelĉić, Lonĉarić Horvat, Šimović, Arbutina, Financijsko pravo i financijska znanost (FP i FZn), Narodne novine, Zagreb, 2008, poglavlje 24 (Oporezivanje u skladu s načelima pravne drţave); Pravni izvori: • Opći porezni zakon (OPZ) (NN 147/08, izmjene i dopune), • Mišljenja Ministarstva financija. Napomena: vaţna i korisna web adresa – Ministarstvo financija, naslovnica, s linkovima: http://www.mfin.hr/

Parcijalno polaganje ispita (tzv. kolokviji)
• Dva parcijalna ispita; • Oba – pisana; • Prvi parcijalni – (19. studenog 2012. god, gradivo: udţbenik (Arbutina, Rogić Lugarić), str. 1-81, plus Jelĉić et al., poglavlje 24; • Drugi parcijalni – od str. 81 do kraja udţbenika; • Datum – naknadno, vjerojatno – 21. sijeĉnja 2013. god.

odnosi koje uspostavljaju meĊusobno pravne osobe ĉesto imaju porezne posljedice. a to su uvijek fiziĉke osobe). . neki od njih vrlo sloţeni za primjenu). specifiĉnosti poreznog postupka u odnosu na opći upravni postupak).Porezno pravo u pravnom sustavu • Samostalna pravna disciplina – sadrţi norme koje reguliraju prava i obveze sudionika porezno-pravnog odnosa. 3) zbog drugih posebnosti (npr. 2) zbog sloţenosti (više poreznih oblika. • Veza s trgovaĉkim pravom i pravom društava . • Veza s upravnim pravom – porezni postupak je poseban upravni postupak.. • Veza s graĊanskim pravom – odnosi koje uspostavljaju meĊusobno fiziĉke osobe nerijetko imaju porezne posljedice. • Porezno pravo potrebno je regulirati zasebno (izvan materije upravnog prava) zbog njegovih specifiĉnosti: 1) zbog znaĉaja za fiziĉke osobe (plaćanje poreza znaĉi smanjenje imovine konaĉnih plataca poreza.

lex generalis (u odnosu na pojedine porezne zakone). viša norma ukida niţu normu (lex superior…). 2. 3. (što to znaĉi. kako to protumaĉiti?) OPZ je 1. . na postupak poreznih tijela u primjeni poreznih propisa primjenjuje se Zakon o općem upravnom postupku. (o ĉemu govorimo: pravila tumaĉenja pravnih normi: 1.Odnos – Opći porezni zakon (OPZ) – Zakon o općem upravnom postupku – pojedini porezni zakoni ODNOS OVOGA ZAKONA (OPZ) PREMA DRUGIM ZAKONIMA Ĉlanak 4. lex specialis (u odnosu na ZOUP). Ako ovaj Zakon ne propisuje drukĉije. kasnije norma ukida prethodnu normu (lex posterior…). ali i 2. posebna norma ukida opću normu (lex specialis…).

OPĆI POREZNI ZAKON .

doprinosi. pristojbe. • (2) Porezi su novĉana davanja i prihod su proraĉuna koji se koristi za podmirivanje proraĉunom utvrĊenih javnih izdataka.I. • (4) Carina je novĉano davanje koje se plaća pri uvozu i izvozu. . TEMELJNE ODREDBE OPĆA ODREDBA Ĉlanak 1. Ovaj Zakon ureĊuje odnos izmeĊu poreznih obveznika i poreznih tijela koja primjenjuju propise o porezima i drugim javnim davanjima. naknade za koncesije. novĉane kazne za porezne prekršaje i sva davanja ĉije je utvrĊivanje i/ili naplata i/ili nadzor prema posebnim propisima u nadleţnosti poreznog tijela. • (3) Drugim javnim davanjima smatraju se carine. ako posebnim zakonima o pojedinim vrstama poreza i drugim javnim davanjima nije ureĊeno drukĉije i predstavlja zajedniĉku osnovu poreznog sustava (sistemski zakon). Porezi se ne smatraju povremenim davanjima (?). OBLICI JAVNIH DAVANJA • (1) Javna davanja u smislu ovoga Zakona jesu porezi i druga javna davanja.

. • (8) Odredbe ovoga Zakona propisane za poreze na odgovarajući naĉin primjenjuju se i na druga javna davanja (u daljnjem tekstu: porezi) propisana ovim Zakonom. • (6) Doprinosi su novĉana davanja koja se plaćaju za korištenje odreĊenih usluga ili ostvarivanja prava. ako ovim Zakonom ili posebnim propisima nije ureĊeno drugaĉije.• (5) Pristojbe su novĉana davanja koja se plaćaju za odreĊenu ĉinidbu ili za korištenje odreĊenoga javnog dobra. za pravo obavljanja djelatnosti od drţavnog interesa te za izgradnju i korištenje objekata i postrojenja potrebnih za obavljanje tih djelatnosti. • (7) Naknada za koncesiju jest novĉano davanje za pravo gospodarskoga korištenja prirodnih bogatstava i drugih dobara za koje je zakonom odreĊeno da su od drţavnog interesa.

tijelo drţavne uprave. nadzora i naplate poreza i drugih javnih davanja. .ili tijelo jedinice lokalne samouprave . .u ĉijem su djelokrugu poslovi utvrĊivanja. Porezno tijelo je .POJAM POREZNOG TIJELA – zakonska definicija Ĉlanak 3.tijelo jedinice podruĉne (regionalne) samouprave .

RAZRADA 1. .podruĉni uredi (po ţupanijama). nadzora i naplate poreza i drugih javnih davanja. Napomena: standardno ispitno pitanje – organizacija Porezne uprave u RH? 2. .Središnji ured (u Zagrebu).” Porezno tijelo je tijelo drţavne uprave…” – odnosi se na Poreznu upravu – samostalna upravna organizacija u sastavu Ministarstva financija.POREZNA TIJELA . .ispostave podruĉnih ureda (u gradovima i općinama). • Organizacija PU: . Ali: porezna tijela su i tijela jedinica podruĉne (regionalne) samouprave ili tijela jedinica lokalne samouprave u ĉijem su djelokrugu poslovi utvrĊivanja.

Koje će se radnje u postupku poduzimati i u kojem opsegu odreĊuje porezno tijelo. (NAĈELO . Porezno tijelo duţno je upozoriti sudionike poreznopravnog postupka na njihova prava i obveze u postupku. (NAĈELO OBJEKTIVNOSTI) (3) Porezno tijelo treba porezne obveznike poticati na podnošenje poreznih prijava. U postupku oporezivanja primjenjuju se porezni propisi koji su bili na snazi u vrijeme nastanka ĉinjenica na kojima se temelji oporezivanje. pri tom je duţno s jednakom paţnjom utvrditi i one ĉinjenice koje idu u prilog poreznog obveznika. (1) Porezno tijelo duţno je zakonito utvrĊivati sva prava i obveze iz porezno-pravnog odnosa. NAĈELA OPOREZIVANJA PRIMJENA POREZNIH PROPISA Ĉlanak 5.II. (NAĈELO ZAKONITOSTI) (2) Porezno tijelo duţno je utvrĊivati sve ĉinjenice koje su bitne za donošenje zakonite i pravilne odluke. (NAĈELO POMOĆI NEUKOJ STRANCI) .ZABRANA RETROAKTIVNE PRIMJENE PROPISA) POSTUPAK POREZNIH TIJELA (neka naĉela) Ĉlanak 6.

porezno tijelo odredit će rok u kojem će porezni obveznik dostaviti ovjerovljeni prijevod isprave na hrvatski jezik i latiniĉno pismo. porezno tijelo prevest će isprave o trošku poreznog obveznika. (NAĈELO TRANSPARENTNOSTI) (5) Ako porezni obveznik predaje ispravu na stranom jeziku i pismu koji nije u sluţbenoj uporabi kod poreznog tijela. suvremen i što lakši pristup informacijama. (KAO I GORE) . objavljujući na svojim internetskim stranicama porezne propise i njihove izmjene i dopune. ovoga ĉlanka u odreĊenom roku.(4) Porezno tijelo duţno je uspostaviti sustav informiranja koji će poreznim obveznicima omogućavati jedinstven. (NAĈELO UPTREBE SLUŢBENOG JEZIKA I PISMA) (6) Ako porezni obveznik ne dostavi ovjereni prijevod iz stavka 5.

5. Zabrana retroaktivne primjene poreznih propisa: u postupku oporezivanja primjenjuju se porezni propisi koji su bili na snazi u vrijeme nastanka ĉinjenica na kojima se temelji oporezivanje. 2. Zakonitost: jedan je od temelja pravne drţave: svi su sudionici u porezno-pravnom odnosu obvezni poštovati sva pravna pravila neovisno o nazivu i vrsti pravnog akta. Objektivnost: prilikom oporezivanja porezna tijela objektivno i savjesno utvrĊuju ĉinjenice bez obzira na to idu li one u prilog ili na štetu poreznog obveznika. ţalba je DEVOLUTIVNI pravni lijek (a ne REMONSTRATIVNI). VoĎenje knjigovodstva i evidencije: obvezuje poreznog obveznika na evidentiranje ĉinjenica relevantnih za oporezivanje sukladno vaţećim knjigovodstvenim propisima. 3. .NAĈELA POREZNOG POSTUPKA – CJELOVITI PREGLED 1. Dvostupanjski postupak: omogućuje poreznom obvezniku pravo ţalbe na porezne akte. 4.

. URH): U Republici Hrvatskoj u sluţbenoj je uporabi hrvatski jezik i latiniĉno pismo. 7. U pojedinim lokalnim jedinicama uz hrvatski jezik i latiniĉno pismo u sluţbenu se uporabu moţe uvesti i drugi jezik te ćiriliĉno ili koje drugo pismo pod uvjetima propisanima zakonom. Gospodarski pristup: porezne ĉinjenice utvrĊuju se prema njihovom gospodarskom znaĉenju. Upotreba sluţbenog jezika i pisma (ĉl.6. Postupanje u dobroj vjeri sudionika porezno-pravnog odnosa: infra (dolje). Dokazivanje: i porezni obveznik i porezno tijelo trebaju dokazati ĉinjenice relevantne u poreznom postupku. što znaĉi da se oporezuje svako ostvareno porezno dobro (novostvorena vrijednost) bez obzira na to je li ono ostvareno pravnim poslom ili na protupravni naĉin. 9. 12. 10. Inspekcijski nadzor: provodi se i za velike i za male porezne obveznike. 8.

3. 2. patente i sliĉno koje su doznale u poreznom postupku. ĉinjenice koje su u poreznom. recepte. prekršajnom ili sudskom postupku doznale o poreznom obvezniku. (1) Sluţbene osobe. Prije donošenja poreznog akta kojim se utvrĊuju prava i obveze poreznog obveznika. porezno tijelo mora poreznom obvezniku omogućiti oĉitovanje o ĉinjenicama i okolnostima koje su bitne za donošenje poreznog akta. . identifikacijske znakove i podatke o poreznom obvezniku koji su pohranjeni u pismohrani. vještaci i sve druge osobe koje su ukljuĉene u porezni postupak duţne su kao poreznu tajnu ĉuvati: 1.PRAVO NA OĈITOVANJE (naĉelo oĉitovanja stranke u poreznom postupku) Ĉlanak 7. OBVEZA ĈUVANJA POREZNE TAJNE Ĉlanak 8. pronalaske.

.(2) lex generalis Obveza ĉuvanja porezne tajne je povrijeĊena ako se ĉinjenice navedene u stavku 1. (3) leges speciales Obveza ĉuvanja porezne tajne nije povrijeĊena: 1. 2. prekršajnog ili sudskog postupka i 4. 3. ako se iznose podaci tijekom poreznog. ako se poreznom jamcu omogući uvid u podatke o poreznom obvezniku. bitne za njegov odnos prema poreznom obvezniku. (4) Ako ovim Zakonom nije propisano drukĉije. ovoga ĉlanka neovlašteno koriste ili objave. ako se ĉlanove društva osoba upozna s ĉinjenicama bitnim za oporezivanje društva. ako se iznose podaci uz pisani pristanak osobe na koju se ti podaci odnose. na obvezu ĉuvanja porezne tajne primjenjuje se Zakon o zaštiti tajnosti podataka.

itd.000.00 kuna za pravne osobe i 3. 2. NN 78/12 Obveza ĉuvanja porezne tajne nije povrijeĊena ako Porezna uprava bez pristanka poreznog obveznika objavi na svojim internetskim stranicama popis dospjelih i neplaćenih dugova po osnovi poreza na dodanu vrijednost. Iznimno.00 kuna za sve ostale porezne obveznike. . veći od iznosa 300. veći od iznosa 100. obveza ĉuvanja porezne tajne nije povrijeĊena ako Ministarstvo financija – Porezna uprava bez pristanka poreznog obveznika objavljuje u sredstvima javnog priopćavanja i na svojim internetskim stranicama podatke potrebne radi ispravljanja netoĉnih ili nepotpunih informacija u sluĉaju ako je netoĉne ili nepotpune informacije porezni obveznik izravno ili neizravno dostavio sredstvima javnog priopćavanja.00 kuna za fiziĉke osobe koje obavljaju djelatnost.ZIDOPZ.. Popis neće sadrţavati podatke o dugovima poreznih obveznika kojima je porezno tijelo odobrilo odgodu ili obroĉno plaćanje duga ili reprogramiranje naplate poreznog duga.000. veći od iznosa 15. ako je ukupni iznos duga: 1.000.

(naĉelo transparentnosti) .OBVEZA POSTUPANJA U DOBROJ VJERI Ĉlanak 9. Postupanje u dobroj vjeri znaĉi savjesno i pošteno postupanje u skladu sa zakonom. Porezna uprava na svojim će web-stranicama objavljivati porezne propise i druge obavijesti koje su od utjecaja na obraĉunavanje. (2) Kako bi porezni obveznici što lakše ostvarivali svoja prava i obveze. (1) Porezni obveznik ima pravo unaprijed biti obaviješten o svojim pravima i obvezama u postupcima koji se vode pred poreznim tijelom te u tu svrhu moţe postavljati pismene upite ispostavama i podruĉnim uredima Porezne uprave. utvrĊivanje i naplatu poreza. GOSPODARSKOJ CJELINI TE OBRASCIMA PRIJAVE ĈINJENICA ZA KOJE POSTOJI OBVEZA PRIJAVLJIVANJA I IZJAVE O IZVORIMA STJECANJA IMOVINE (NN 59/09) POSTUPANJE U DOBROJ VJERI SUDIONIKA POREZNO-PRAVNOG ODNOSA Ĉlanak 2. PRAVILNIK O POSTUPANJU U DOBROJ VJERI SUDIONIKA POREZNO-PRAVNOG ODNOSA. Sudionici porezno-pravnog odnosa duţni su postupati u dobroj vjeri. Ministar financija će pravilnikom propisati naĉin postupanja u dobroj vjeri.

Ĉlanak 3. (naĉelo pomoći neukoj stranci) (3) Porezno tijelo duţno je paziti da zaštita prava poreznog obveznika ne narušava javni interes. (naĉelo zaštite javnog interesa) . (naĉelo pomoći neukoj stranci) (2) Porezno tijelo pouĉit će poreznog obveznika o pravu da ima pomagatelja ili poreznog savjetnika ako ocijeni da nepoznavanje propisa ili nestruĉnost poreznog obveznika ili druge osobe koja sudjeluje u poreznom postupku moţe biti od utjecaja na ostvarivanje prava poreznog obveznika. (postupanje u dobroj vjeri obveze poreznog tijela) (1) Tokom postupka porezno tijelo pouĉit će poreznog obveznika o pravu na podnošenje zahtjeva u svrhu ostvarenja na zakonu osnovanih prava poreznog obveznika.

(2) Porezni obveznik duţan je poreznom tijelu davati istinite i potpune podatke o svim ĉinjenicama koje su poreznom tijelu potrebne za obraĉun.Ĉlanak 4. utvrĊivanje i naplatu poreza. na naĉin i u roku sukladno propisu ili nalogu poreznog tijela.obveze poreznog obveznika) (1) Porezni obveznik duţan je obraĉunavati i plaćati porez u iznosu. . (postupanje u dobroj vjeri .

(1) Porezne ĉinjenice utvrĊuju se prema njihovoj gospodarskoj biti. 8/6: Obveza ĉuvanja porezne tajne nije povrijeĊena u sluĉaju kada porezno tijelo bez posebnog zahtjeva dostavlja drugom tijelu javne vlasti podatke za koje je saznalo tijekom voĊenja poreznog postupka. Ĉl. Ĉl. ako postoji sumnja u postojanje kaznenog djela. (2) Ako je prihod. porezno tijelo utvrdit će poreznu obvezu u skladu s posebnim zakonom kojim se ureĊuje pojedina vrsta poreza. (3) Ako je u kaznenom ili prekršajnom postupku pravomoćnom odlukom izrečena zaštitna mjera oduzimanja imovinske koristi ostvarene protupravnom radnjom. smatrat će se poreznim obveznikom za porezne obveze koje proistjeĉu iz korištenja ili raspolaganja tom imovinom. kršenje zakona ili drugog propisa za ĉije je provoĊenje nadleţno neko drugo tijelo javne vlasti. porezni akt kojim je utvrĊena porezna obveza poništit će se na zahtjev poreznog obveznika.GOSPODARSKI PRISTUP Ĉlanak 10. dohodak. 16/5: Tko stvarno koristi ili raspolaţe tuĊom imovinom bez pravne osnove. dobit ili druga procjenjiva korist ostvarena bez pravne osnove. .

tada je za utvrĊivanje porezne obveze osnova prikriveni pravni posao. Ako se prividnim pravnim poslom prikriva neki drugi pravni posao.PRIVIDNI PRAVNI POSLOVI Ĉlanak 11. .

POREZNO-PRAVNI ODNOS .

(1) POREZNO-PRAVNI ODNOS u smislu ovoga Zakona je ODNOS IZMEĐU POREZNOG TIJELA I POREZNOG OBVEZNIKA koji obuhvaća njihova prava i obveze u poreznom postupku. POREZNI BROJ (OSOBNI IDENTIFIKACIJSKI BROJ. (2) Porezna uprava koristi osobni identifikacijski broj za povezivanje i objedinjavanje podataka iz sluţbenih evidencija koje vode tijela javne vlasti te podataka prikupljenih na drugi naĉin o imovini koju posjeduje fiziĉka osoba. OIB) Ĉlanak 14. . POREZNI OBVEZNIK Ĉlanak 13. (1) Poreznim brojem za potrebe oporezivanja smatra se osobni identifikacijski broj propisan posebnim zakonom. (2) SUDIONICI POREZNO-PRAVNOG ODNOSA su porezno tijelo i porezni obveznik te osobe koje prema odredbama ovoga Zakona jamĉe za plaćanje poreza. POREZNI OBVEZNIK je svaka osoba koja je kao takva odreĊena zakonom kojim se ureĊuje pojedina vrsta poreza.Ĉlanak 12.

Obavljanje djelatnosti poreznog savjetnika ureĊuje se posebnim zakonom. . Pomagatelj nije ovlašten u ime poreznog obveznika poduzimati radnje u poreznom postupku kao njegov zastupnik. Izjava pomagaĉa smatra se izjavom poreznog obveznika samo ako porezni obveznik danoj izjavi odmah ne proturjeĉi. Ako nastupa i kao opunomoćenik poreznog obveznika mora imati punomoć za obavljanje tih poslova.OPUNOMOĆENIK. POMAGATELJ I POREZNI SAVJETNIK Ĉlanak 15. (2) Opunomoćenik je osoba koja zastupa poreznog obveznika u okviru dobivene punomoći i u njegovo ime moţe poduzimati radnje u poreznom postupku. (3) Pomagatelj je osoba koja nastupa uz nazoĉnost poreznog obveznika i pomaţe mu savjetima. pomagatelja i poreznog savjetnika. (1) Porezni obveznik moţe imati opunomoćenika. (4) Porezni savjetnik je osoba koja obavlja poslove savjetovanja poreznog obveznika u poreznom postupku pred poreznim tijelima.

OBVEZE ZAKONSKIH ZASTUPNIKA, UPRAVITELJA IMOVINE I OSOBA S PRAVOM RASPOLAGANJA IMOVINOM
Ĉlanak 16.

(1) Zakonski zastupnici fiziĉkih i pravnih osoba i poslovodne osobe udruţenih osoba radi ostvarivanja prihoda i imovinskih masa bez pravne osobnosti moraju ispunjavati porezne obveze osoba koje zastupaju. (2) Ako udruţene osobe bez pravne osobnosti (u daljnjem tekstu: udruţene osobe) nemaju poslovodnu osobu, obveze u smislu stavka 1. ovoga ĉlanka moraju ispunjavati ĉlanovi udruţenja. Smatrat će se da je svaki ĉlan udruţenja porezni obveznik. (3) Za imovinske mase bez pravne osobnosti koje nemaju zakonskog zastupnika, poreznim obveznicima smatrat će se svi njihovi vlasnici. (4) Ako imovinom upravlja druga osoba, smatrat će se poreznim obveznikom za porezne obveze koje proistiĉu iz imovine kojom upravlja. (5) Tko stvarno koristi ili raspolaţe tuĊom imovinom, bez pravne osnove, smatrat će se poreznim obveznikom za porezne obveze koje proistiĉu iz korištenja ili raspolaganja tom imovinom.

ZASTUPNIK PO SLUŢBENOJ DUŢNOSTI
Ĉlanak 17. (1) Porezno tijelo će po sluţbenoj duţnosti iz reda poreznih savjetnika ili odvjetnika postaviti zastupnika: 1. poreznom obvezniku nepoznata sjedišta, prebivališta ili uobiĉajena boravišta, 2. nepoznatom vlasniku imovine koja je predmet poreznog postupka, (2) Ako je porezni obveznik fiziĉka osoba koja nije poslovno sposobna i nema zakonskog zastupnika, porezno tijelo podnijet će zahtjev nadleţnom sudu za postavljanje zastupnika. (3) Za zastupnika po sluţbenoj duţnosti moţe se postaviti porezni savjetnik, odvjetnik ili druga osoba koja ima potrebno struĉno znanje za obavljanje zastupanja. (3) Zastupnik iz stavka 1. i 2. ovoga ĉlanka ima pravo na nagradu i nadoknadu troškova zastupanja. Nagradu i nadoknadu troškova utvrĊuje i isplaćuje porezno tijelo prema propisanoj tarifi. (4) Porezno tijelo ima pravo na povrat sredstava isplaćenih za nagrade i troškove zastupnika od poreznog obveznika.

POREZNO-DUŢNIĈKI ODNOS

Ĉlanak 12. .1. (2) SUDIONICI POREZNO-PRAVNOG ODNOSA su porezno tijelo i porezni obveznik te osobe koje prema odredbama ovoga Zakona jamĉe za plaćanje poreza. (1) Porezno-duţniĉki odnos u smislu ovoga Zakona je dio porezno-pravnog odnosa u kojem sudionici porezno-duţniĉkog odnosa ostvaruju svoja prava i obveze. (2) Sudionici porezno-duţniĉkog odnosa su porezno tijelo. OPĆE ODREDBE POJAM POREZNO-DUŢNIĈKOG ODNOSA Ĉlanak 18. porezni duţnik i porezni jamac. (ponovljen!) (1) POREZNO-PRAVNI ODNOS u smislu ovoga Zakona je ODNOS IZMEĐU POREZNOG TIJELA I POREZNOG OBVEZNIKA koji obuhvaća njihova prava i obveze u poreznom postupku.

2. poreza. 2. novĉanih ĉinidbi po osnovi odgovornosti iz poreznog jamstva. kamate na porez koji je plaćen bez pravne osnove . kamata i novĉanih kazni. (2) Porezni obveznik ili osoba od koje je bez pravne osnove porez naplaćen ima pravo na: 1. (1) Porezno tijelo u porezno-duţniĉkom odnosu ima pravo na naplatu: 1.PRAVA IZ POREZNO-DUŢNIĈKOG ODNOSA Ĉlanak 19. 3. povrat poreza koji je plaćen bez pravne osnove.

(1) Obveze iz porezno-duţniĉkog odnosa za poreznog duţnika mogu podmiriti i treće osobe. stavka 1. Svaki solidarni duţnik obvezan je podmiriti cjelokupni porezni dug. Porezno tijelo odluĉuje od kojeg će solidarnog duţnika naplatiti porezni dug i u kojoj visini. (2) Osobe od kojih svaka ima obvezu podmiriti isti porezni dug su solidarni duţnici. . ovoga Zakona od dana dospjelosti traţbine po osnovi poreza. (2) Porezni obveznik ili druga osoba u porezno-duţniĉkom odnosu ima prava iz ĉlanka 19. (1) Porezno tijelo u porezno-duţniĉkom odnosu ima prava iz ĉlanka 19.NASTANAK PRAVA IZ POREZNO-DUŢNIĈKOG ODNOSA Ĉlanak 20. stavka 2. ovoga Zakona. od dana kada je porezno tijelo primilo od poreznog obveznika ili druge osobe iznos preplaćenog poreza ili poreza plaćenog bez pravne osnove. PODMIRENJE OBVEZA IZ POREZNO-DUŢNIĈKOG ODNOSA OD SOLIDARNOG DUŢNIKA I TREĆE OSOBE Ĉlanak 21. (3) Ispunjenjem obveze jednoga solidarnog duţnika prestaje porezno-duţniĉki odnos svih solidarnih duţnika.

(1) Prava iz porezno-duţniĉkog odnosa. (3) Vrijednost naslijeĊene imovine utvrĊuje porezno tijelo na osnovi trţišnih cijena. zaloţiti i zaplijeniti. (2) Ustupatelj prava iz stavka 1. kao što su pravo na povrat poreza. USTUP. (2) Nasljednici su duţni platiti obveze iz porezno-duţniĉkog odnosa do visine vrijednosti naslijeĊene imovine. ZALOG I PLJENIDBA PRAVA IZ POREZNO-DUŢNIĈKOG ODNOSA Ĉlanak 23. . (1) Univerzalni pravni sljednik u cijelosti preuzima pravni poloţaj pravnog prednika. (3) Ugovor o ustupu obvezujući je za porezno tijelo osim ako se nad ustupateljem prava provodi ovrha.POLOŢAJ PRAVNIH SLJEDNIKA Ĉlanak 22. pravo na povrat iznosa koji je na ime poreza za duţnika platio porezni jamac i pravo na povrat kamata. osim obveza po osnovi izreĉenih novĉanih kazni ostavitelju. mogu se ustupiti. ovoga ĉlanka duţan je dostaviti ugovor o ustupu poreznom tijelu u roku od tri dana od dana njegova sklapanja. osim obveza po osnovi izreĉenih novĉanih kazni pravnom predniku.

. • prijebojem.PRESTANAK PRAVA I OBVEZA IZ POREZNO-DUŢNIĈKOG ODNOSA Ĉlanak 24. (1) Prava i obveze iz porezno-duţniĉkog odnosa prestaju: • plaćanjem. • otpisom • i u drugim sluĉajevima odreĊenim ovim Zakonom. (2) Prava iz porezno-duţniĉkog odnosa prestaju zastarom (zašto samo prava? što je s obvezama? naturalis obligatio!).

• istovrsna (npr..PRIJEBOJ (KOMPENZACIJA) UVJETI ZA PRIJEBOJ: Potraţivanja koja imaju porezno tijelo i porezni duţnik moraju biti: • uzajamna. . novĉana). • dospjela (dospjelost – trenutak od kojega porezni vjerovnik ima pravo zahtijevati isplatu svojeg potraţivanja od poreznog duţnika).

POREZNA ZASTARA .

2. troškova ovrhe i novĉanih kazni • ZASTARIJEVA za tri godine raĉunajući od dana kada je zastara poĉela teći.Ĉlanak 94. 3. i Pravo poreznog obveznika na povrat poreza. kamata. • troškova ovrhe • i novĉanih kazni. st. . utvrĊivanje porezne obveze i kamata. naplatu poreza.: Pravo poreznog tijela na: 1. pokretanje prekršajnog postupka. • kamata. 1.

POSTUPKA (2) Pravo poreznog tijela na pokretanje prekršajnog postupka zastarijeva kad proteknu tri godine od poĉinjenja prekršaja. OBVEZE I POKRETANJE PREKR. .POČETAK ZASTARE – UTVRĐIVANJE POR. 3) Zastara prava na utvrĎivanje porezne obveze i kamata poĉinje teći nakon isteka godine u kojoj je trebalo utvrditi porezne obveze i kamate.

(porezna prijava – do konca veljaĉe 2007). . 3. treba utvrditi u 2007. god. god.PRIMJER: Obveza poreza na dohodak: • dohodak je ostvaren u 2006. god. • primjena ĉl. sijeĉnja 2008. st. dakle – poĉinje teći 1. 94. • poreznu obvezu za 2006.: zastara poĉinje teći istekom god. u kojoj je trebalo utvrditi poreznu obvezu (to je 2007.). godini.

: . obv.. npr.. npr. obveze (a ona nastaje. • zastara poĉinje teći po isteku godine u kojoj je trebalo utvrditi poreznu obvezu.ALI: • Porez na promet nekretnina: • porezni obveznik (stjecatelj nekretnine) mora prijaviti nastanak por. zastara poĉinje teći istekom godine u kojoj por. tj. sklapanjem ugovora o kupoprodaji) u roku od 30 dana od njezina nastanka. obveznik prijavi nastanak oporezivog dogaĊaja. • dakle. a nju porezno tijelo utvrĊuje temeljem prijave por. sklapanje ugovora o kupoprodaji nekrentine.

B je u zakašnjenju s prijavom poreza. travnja 2010. oţujka 2008. 2. . travnja iste god. godine. do 15. god. • B prijavi ugovor 25.PRIMJER: • A proda nekretninu B-u koji postaje porezni obveznik (stjecatelj). • B mora prijaviti porezni dogaĊaj u roku od 30 dana od sklapanja ugovora (dakle.). Zastara teĉe od 1. ugovor je skopljen 15. sijeĉnja 2011. • Posljedice: 1..

kamata i troškova ne nastupa ako je traţbina osigurana zaloţnim pravom ili hipotekom koji su upisani u javnu knjigu. .ZASTARA – NAPLATA POREZA ITD. kamata i troškova ovrhe poĉinje teći • istekom godine u kojoj je porezni obveznik sam utvrdio poreznu obvezu • ili nakon isteka godine u kojoj je porezno tijelo utvrdilo poreznu obvezu. kamata i troškova ovrhe poĉinje teći istekom godine u kojoj je porezni obveznik stekao pravo na povrat. (6) U vrijeme zastare raĉuna se i vrijeme koje je proteklo u korist prednika poreznog obveznika.. (5) Zastara prava na povrat poreza. POVRAT POREZA ITD. (7) Zastara prava na naplatu traţbine po osnovi poreza. (8) Ako ovim Zakonom nije drukĉije propisano na poreznu zastaru primjenjuje se Zakon o obveznim odnosima. PRIMJENA ZOO (4) Zastara prava na naplatu poreza.. U tom sluĉaju traţbina će se naplatiti iz opterećenih stvari. kamate i troškove ovrhe.

PREKID ZASTARE Ĉlanak 95. odnosno prava na naplatu poreza. ili 2. koja je dostavljena na znanje poreznom obvezniku. i 5. kamata i troškova ovrhe nastupa za šest godina raĉunajući od dana kada je zastara poĉela prvi put teći. ovoga ĉlanka zastarni rok poĉinje ponovno teći. (3) Nakon poduzetih radnji iz stavka 1. (2) Apsolutni rok zastare prava poreznog tijela na pokretanje prekršajnog postupka nastupa za šest godina od dana kada je zastara poĉela prvi put teći. kamata i troškova ovrhe. naplatu poreza. stavka 3. (1) Apsolutni rok zastare prava poreznog tijela na utvrĊivanje porezne obveze i kamata. 4. ovoga Zakona. a prema odredbama ĉlanka 94. kamata i troškova ovrhe prekida se svakom radnjom poreznog obveznika dostavljenom na znanje poreznom tijelu radi ostvarenja prava na povrat poreza naplaćenog bez pravne osnove ili više plaćenog poreza. (1) Tijek zastare prava na utvrĊivanje. APSOLUTNA ZASTARA Ĉlanak 96. . kamata i troškova ovrhe te prava poreznog obveznika na povrat poreza. kamata i troškova ovrhe. (2) Tijek zastare prava na povrat poreza. kamata i troškova ovrhe prekida se svakom sluţbenom radnjom poreznog tijela usmjerenom na utvrĊivanje ili naplatu poreza.

OPĆE POSTUPOVNE ODREDBE .

.NADLEŢNOST POREZNIH TIJELA • Nadleţnost je u objektivnom smislu definirana kao djelokrug poslova odreĊenog tijela. U subjektivnom smislu nadleţnost je pravo i duţnost odreĊenog tijela da postupa u odreĊenoj pravnoj stvari ili da poduzme samo odreĊenu radnju.

odreĊenje vrste poslova koje je ovlašteno obavljati odreĊeno porezno tijelo. preko upravnih organizacija u svom sastavu (Porezne uprave.Stvarna nadleţnost tijela . . .Zakono o poreznoj upravi. .a) poslove u vezi s utvrĎivanjem i naplatom poreza te b) s primjenom ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja obavlja Min. (KOMENTAR: naĉelo ekonomiĉnosti) .2) poslove u vezi s utvrĊivanjem i naplatom poreza koji su propisani odlukama predstavničkih tijela jedinica područne (regionalne) samouprave i tijela jedinica lokalne samouprave obavljaju njihova porezna tijela. podruĉni uredi i ispostave podruĉnih ureda . Obavljanje tih poslova moţe biti povjereno Poreznoj upravi na temelju suglasnosti ministra financija.1) regulirana opća stvarne nadleţnost u vezi s oporezivanjem .dvije razine: .STVARNA NADLEŢNOST • Pravila o stvarnoj nadleţnosti: . Carinske uprave i Financijske policije). fin. • Stvarna nadleţnost .razgraniĉenje djelokruga poslova izmeĊu tijela različitog ranga unutar Porezne uprave.Središnji ured.

STVARNA NADLEŢNOST POREZNIH TIJELA Ĉlanak 44. Stvarna nadleţnost pojedinih poreznih tijela propisuje se posebnim zakonom ili drugim propisom donesenim na temelju zakona. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva financija. 43/05 i dalje) . NN br.. (npr.

za odreĊenje mjesne nadleţnosti u njihovom sluĉaju mjerodavno mjesto na kojem oni u . koje je s obzirom na svoju vrstu i rang stvarno nadleţno.rezidenti pravne osobe – sjedište.rezidenti fizičke osobe .nerezidentni porezni obveznici . odnosno mjesto stvarne uprave. odrediti – koje svojstvo poreznog obveznika rezultira oporezivanjem od strane stvarno i mjesno nadleţnog tijela Porezne uprave.za podruĉja općina i gradova – ispostave područnih ureda.prema tome . . odnosno sjedište ili mjesto uprave na podruĉju RH .MJESNA NADLEŢNOST • Pravila o mjesnoj nadleţnosti . . . . . • Za potpuno mjesno (teritorijalno) odreĊenje obuhvata porezne obveze definirati i drugu stranu porezno-pravnog odnosa. • Struktura Porezne uprave . biti ovlašteno i duţno odluĉivati u konkretnom poreznom predmetu.koje će teritorijalno odreĎeno tijelo Porezne uprave.i mjesna nadleţnost tijela u njezinom sastavu.u skladu s teritorijalnom organizacijom drţave.prebivalište ili uobičajeno boravište. .nemaju prebivalište ili uobiĉajeno boravište.za podruĉja ţupanija mjesno nadleţni područni uredi.

.POZITIVAN SUKOB O NADLEŢNOSTI • Ako dva ili više poreznih tijela smatraju da su mjesno nadleţni rješavati u nekoj poreznoj stvari pozitivan sukob o mjesnoj nadleţnosti. ali: • porezno tijelo koje je pokrenulo postupak ustupit će predmet poreznom tijelu koje je prema novim okolnostima postalo mjesno nadleţno ako se time poreznom obvezniku bitno olakšava sudjelovanje u poreznom postupku (izuzetak od osnovnog naĉela .doći će do promjene mjesne nadleţnosti in favorem poreznog obveznika). • OPZ: porez utvrĊuje ono porezno tijelo koje je prvo pokrenulo postupak (temeljno naĉelo).

Odredbe o odgovornosti • ODGOVORNOST – NEPOSREDNA I TEMELJEM JAMSTVA • JAMSTVO – U PRAVILU SUPSIDIJARNO (RAZLIKA: SUPSIDIJARNO – SOLIDARNO JAMSTVO) .2.

ODGOVORNOST ZASTUPANIH OSOBA Ĉlanak 25. obustavljati. Zastupane osobe odgovaraju za neplaćeni i manje plaćeni porez i odgovarajuće kamate koje su posljedica neizvršavanja obveza iz porezno-duţniĉkog odnosa. uplaćivati i prijavljivati porez u ime i za raĉun druge osobe. . ODGOVORNOST ZA NEPLAĆANJE POREZA PO ODBITKU Ĉlanak 27. solidarno jamĉi za taj porez. Tko je duţan obraĉunavati.

. 25. • tada se zastupnik smatra jamcem za manje plaćeni porez i kamate. Ako su • zakonski zastupnici fiziĉkih i pravnih osoba i poslovodne osobe udruţenih osoba i imovinskih masa bez pravne osobnosti. • u obavljanju poslova poĉinili kazneno djelo utaje poreza • ili sudjelovali u utaji poreza • ili bespravno ostvarili smanjenje poreza ili druge porezne povlastice za zastupane osobe.ODGOVORNOST ZASTUPNIKA Ĉlanak 26. • Pitanje: zašto zastupnik samo jamĉi? • vidjeti ĉl.

(Opći porezni zakon) Tko • sudjeluje u ispostavljanju neistinitih i nevjerodostojnih isprava • ili u neurednom. jamĉi za iznos manje plaćenog poreza i za odgovarajuće kamate koje su posljedica takva njegova djelovanja. prikrije. kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina. • ili trgovaĉke ili poslovne knjige ili poslovne isprave koje je obvezan ĉuvati uništi. u većoj mjeri ošteti ili na drugi naĉin uĉini neuporabljivim. . • ili ih tako vodi da je oteţana preglednost poslovanja ili imovinskog stanja. digresija: POVREDA OBVEZE VOĐENJA TRGOVAĈKIH I POSLOVNIH KNJIGA Ĉlanak 287. neistinitom i nepravodobnom voĊenju poslovnih knjiga.ODGOVORNOST ZA VJERODOSTOJNOST POSLOVNIH KNJIGA Ĉlanak 28. (KAZNENI ZAKON RH) Tko • ne vodi trgovaĉke ili poslovne knjige koje je po zakonu obvezan voditi.

. porez koji se plaća po odbitku (porez na dohodak od nesamostalnog rada) pod uvjetom da je obveza plaćanja tog poreza nastala u godini u kojoj je izvršen prijenos vlasništva gospodarske cjeline. odredba stavka 1. stjecatelj se smatra poreznim jamcem za: 1. ovoga ĉlanka ne primjenjuje se na stjecanje u steĉajnom i ovršnom postupku.ODGOVORNOST PREUZIMATELJA GOSPODARSKE CJELINE Ĉlanak 29. (1) Pri prijenosu vlasništva gospodarske cjeline. 2. (2) Jamstvo stjecatelja ograniĉeno je vrijednošću steĉene imovine. (3) Iznimno. toĉke 1. porez ĉija se obveza plaćanja temelji na poslovanju gospodarske cjeline prije stjecanja.

Porezno tijelo pozvat će poreznog jamca na plaćanje poreznog duga. . (2) Odredba stavka 1.).A.A. prim.ODGOVORNOST POREZNOG JAMCA Ĉlanak 30. H. ovoga ĉlanka ne primjenjuje se ako porezni jamac odgovara kao jamac platac (solidarno jamstvo. (1) Porezni jamac odgovara za porezni dug ako ga u roku nije platio porezni duţnik (supsidijarni jamac.) ili je sam utajio porez ili je sudjelovao u utaji poreza. prim. H.

drugih propisanih doprinosa ili davanja. ili druge ĉinjenice koje su od utjecaja na utvrĊivanje ovakvih obveza. o predmetima ili o drugim ĉinjenicama koje su od utjecaja na utvrĊivanje iznosa ovakvih obveza. .digresija: Utaja poreza i drugih davanja Ĉlanak 286. • a iznos obveze ĉije se plaćanje izbjegava prelazi deset tisuća kuna. (KAZNENI ZAKON RH) Tko • s ciljem da on ili tko drugi • izbjegne potpuno ili djelomiĉno plaćanje poreza. doprinosa mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. koje je po zakonu duţan prijaviti. kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. odnosno predmet. • daje laţne podatke o zakonito steĉenim dohocima. • ili tko s istim ciljem u sluĉaju obvezne prijave • ne prijavi zakonito steĉeni prihod.

ODGOVORNOST VLASNIKA STVARI I PRAVA Ĉlanak 31. . (1) Ako • su stvari i prava koja sluţe za obavljanje djelatnosti trgovaĉkog društva • u vlasništvu osobe koja ima većinska ĉlanska prava. • Odgovornost se odnosi samo na poreze koji su nastali • u vrijeme u kojem je ta osoba imala većinska ĉlanska prava. • tada vlasnik stvari ili prava odgovara tim stvarima odnosno tim pravima • za one poreze koji se odnose na poslovanje tog društva. ovoga ĉlanka • ima osoba koja • izravno ili neizravno ima više od polovice temeljnog kapitala trgovaĉkog društva. (2) Većinska ĉlanska prava • u smislu stavka 1.

bitno – imovina u većinskom vlasništvu) • onda vlasnik odgovara (rutinski moraju iskoĉiti pitanja – kako odgovara. ĉime odgovara.Primjer – uĉenje – prethodna norma – st. pogledati ranije opću normu – ĉl. 30. koji će obuhvatiti sve gornje elemente . za što odgovara. i moraju biti jasni odgovori) • tom imovinom (ĉime) • za poreze koji su u vezi s tim društvom. s njegovim poslovanjem (za što) • odgovornost – samo za vrijeme trajanja većinskog udjela (logiĉno – cijela je norma sagraĊena oko ĉinjenice većinskog vlasništva). • Ako je imovina td-a u većinskom vlasništvu (dakle. Vjerojatno će biti od koristi: konstruirati vlastiti. 1. primjer. norma se odnosi na vremensko ograniĉenje odgovornosti (pitanje: koliko traje odgovornost) • pitanje – kako odgovara – nije u ovoj normi – treba misliti komparativno – je li to već bilo – tj. što je moguće jednostavniji.

• jamĉi za taj manje plaćeni ili utajeni porez i pripadajuće kamate. .ODGOVORNOST UTAJIVAĈA POREZA I POMAGAĈA Ĉlanak 32. • umanji ili ne iskaţe poreznu obvezu. Tko • zbog utaje poreza • ili pomaganja ili prikrivanja utaje.

GOSPODARSKA CJELINA.3. I NJEZINA PROCJENA .

GOSPODARSKA CJELINA Članak 33. NAPOMENA: kako shvatiti “gospodarski” u ovim normama? Kao materijalnu i/ili nematerijalnu imovinu koja ima trţišnu vrijednost (kao što će kasnije i norma indirektno pokazati) . (2) Ministar financija pravilnikom propisuje što se u pojedinom slučaju smatra gospodarskom cjelinom. (1) Gospodarska cjelina je sva imovina i obveze što u poslovnom i organizacijskom smislu čini samostalni subjekt. odnosno subjekt sposoban za samostalno poslovanje.

• ima pravo raspolaganja gospodarskim dobrom • na način da moţe vlasnika gospodarski isključiti od utjecaja na to dobro. . a ne vlasnik. Ako • neka druga osoba. Kod fiducijarnih (povjereničkih) odnosa smatra se • da gospodarska dobra pripadaju fiducijaru (povjereniku).PRIPADNOST GOSPODARSTVENIH DOBARA Članak 34. • tada se u poreznom smislu smatra • da to gospodarsko dobro pripada toj drugoj osobi.

pactum fiduciae) je ugovor pri kojem jedna stranka (fiducijant) prenosi neko pravo na drugu osobu (fiducijar) i pri tome ugovara da poslije postizanja odreĊenog cilja fiducijar ponovno prenese to isto pravo natrag na fiducijanta. . ugovora o vraćanju prava.Fiducija (njem. Zapravo se tu radi o dva ugovora: o ugovoru o prijenosu prava i o ugovoru o ograniĉenju gospodarskog uĉinka prijenosa. Praktiĉna primjena ovog instituta je ustupanje (cesija) radi osiguranja potraţivanja. tj. Treuhand. lat.

tada se vrijednost gospodarske cjeline dijeli prema veliĉini udjela svake osobe. njezina se vrijednost utvrĊuje u cjelini. smatra se da je svaka osoba vlasnik zajedniĉke gospodarske cjeline u jednakom dijelu. . ovoga ĉlanka ne sudjeluju u poreznom postupku kao jedan porezni obveznik.UTVRĐIVANJE VRIJEDNOSTI GOSPODARSKIH CJELINA U VLASNIŠTVU VIŠE OSOBA Ĉlanak 35. (1) Ako je neka gospodarska cjelina u vlasništvu dviju ili više osoba. (3) Ako udio u vrijednosti zajedniĉke gospodarske cjeline nije odreĊena. (2) Ako osobe iz stavka 1.

(1) Vrijednost gospodarske cjeline procjenjuje se prema trţišnoj cijeni.TRŢIŠNA VRIJEDNOST Članak 36. Neuobiĉajeni popusti u poslovanju ili osobni popusti ne uzimaju se u obzir. (2) Trţišnom se cijenom smatra ona cijena koja bi se mogla postići u uobiĉajenom poslovnom prometu. .

odnosno upisnik.4. onda se utvrĊuje prema mjestu gdje je nastao povod za voĊenje poreznog postupka. ovoga ĉlanka. (2) Ako se mjesna odreĊenost ne moţe utvrditi prema stavku 1. za pravne osobe prema sjedištu upisanom u sudski registar ili drugi registar. (1) Mjesna odreĊenost poreznog obveznika utvrĊuje se: 1. MJESNA ODREĐENOST POREZNOG OBVEZNIKA Ĉlanak 37. . 2. za fiziĉke osobe prema prebivalištu ili uobiĉajenom boravištu.

. smatra se da ima prebivalište u tuzemstvu. (1) U smislu ovoga Zakona smatra se da porezni obveznik ima prebivalište ondje gdje ima stan u vlasništvu ili posjedu neprekidno najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine. (4) Uobiĉajeno boravište u smislu ovoga Zakona ima porezni obveznik u onome mjestu u kojem se zadrţava pod okolnostima na temelju kojih se moţe zakljuĉiti da on u tome mjestu ili na tom podruĉju ne boravi samo privremeno. Boravak u stanu nije obvezan. a za poreznog obveznika samca prema mjestu u kojem se preteţno zadrţava ili prema mjestu iz kojeg preteţno odlazi na rad ili obavljanje djelatnosti. (2) Ako porezni obveznik u Republici Hrvatskoj ima u vlasništvu ili posjedu više stanova.PREBIVALIŠTE I UOBIĈAJENO BORAVIŠTE Ĉlanak 38. Uobiĉajenim boravištem u smislu ovoga Zakona smatra se stalan ili vremenski povezan boravak u trajanju od najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine. prebivalište mjerodavno za oporezivanje utvrĊuje se prema mjestu prebivališta obitelji. Za odreĊivanje uobiĉajenog boravišta nisu vaţni kratkotrajni prekidi boravka koji ne traju dulje od jedne godine. (3) Ako porezni obveznik ima prebivalište u tuzemstvu i inozemstvu.

dohotka. dobiti ili drugih gospodarski procjenjivih koristi. (PITANJE: zašto definirati poduzetnika?) (2) Gospodarskom djelatnošću u smislu stavka 1. dobiti ili drugih gospodarski procjenjivih koristi. . ovoga ĉlanka smatra se razmjena dobara i usluga na trţištu radi ostvarivanja prihoda. PODUZETNIK I GOSPODARSKA DJELATNOST Ĉlanak 39. (1) Poduzetnik u smislu ovoga Zakona jest svaka fiziĉka ili pravna osoba. dohotka. trajno i radi ostvarivanja prihoda. udruţene osobe ili imovinska masa bez pravne osobnosti koja gospodarsku djelatnost obavlja samostalno.5.

sjedište uprave. gradilište odnosno graĊevinski ili montaţni projekt koji ĉine stalnu poslovnu jedinicu samo ako traju dulje od šest mjeseci. podruţnica. 6. (posl. 5. radionica. . 3. 2. jed. 4. – subjekt bez svojstva pravne osobnosti – dio svoga osnivaĉa). 7. naftni ili plinski izvor. (2) Poslovnom jedinicom inozemnog poduzetnika. smatra se osobito: 1. poslovnica. (1) U smislu ovoga Zakona stalnom poslovnom jedinicom smatra se stalno mjesto poslovanja preko kojega se poslovanje društva obavlja u cijelosti ili djelomiĉno.Stalna poslovna jedinica Ĉlanak 40. tvornica. kamenolom ili bilo koje drugo mjesto iskorištavanja prirodnih bogatstava. rudnik. nerezidenta.

stalnoj poslovnoj jedinici pripisuje se ona dobit koju bi mogla ostvariti da je pod jednakim ili sliĉnim uvjetima obavljala svoju djelatnost kao samostalni poduzetnik.Obračun dobiti stalne poslovne jedinice Ĉlanak 42. (KOMENTAR: izjednaĉavanje SPJ s td-ima) . Ako se utvrĊuje dobit stalne poslovne jedinice.

(1) Ugovori i poslovni odnosi izmeĊu povezanih osoba porezno će biti priznati samo onda ako bi i druge osobe koje nisu u takvom meĊusobnom odnosu pod istim ili sliĉnim okolnostima utvrdile takve ugovorne uvjete ili uspostavile takve poslovne odnose. (3) Na ugovore i poslovne odnose izmeĊu fiziĉkih osoba koje su poslovno povezane primjenjuju se odredbe ovoga ĉlanka. (2) Povezane osobe u smislu ovoga Zakona jesu pravno samostalna društva kod kojih jedno društvo u drugom društvu ima izravno ili neizravno više od 50% udjela ili ima izravno ili neizravno većinska ĉlanska prava. .Porezno priznavanje ugovora i poslovnih odnosa Ĉlanak 41.

1. parcijalni – primjeri pitanja .

.PITANJE (opisno): Uobiĉajeno boravište prema OPZ-u • Uobiĉajeno boravište prema OPZ-u • ima porezni obveznik u onome mjestu u kojem se zadrţava • pod okolnostima na temelju kojih se moţe zakljuĉiti da on u tome mjestu ili na tom podruĉju ne boravi samo privremeno. • Za odreĊivanje uobiĉajenog boravišta nisu vaţni kratkotrajni prekidi boravka koji ne traju dulje od jedne godine. • Uobiĉajenim boravištem smatra se stalan ili vremenski povezan boravak • u trajanju od najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine.

PITANJE (višestruki izbor) Porezni nadzor moţe biti obavljen: a) kod svih poreznih obveznika. c) kod poslovnih partnera poreznog obveznika. b) kod osoba koje ne raspolaţu ĉinjenicama i dokazima bitnim za oporezivanje. d) kod osoba koje raspolaţu ĉinjenicama i dokazima bitnim za oporezivanje. .