Krešimir ŠARAVANJA Ivo ČOLAK

KAMEN ZA OBNOVU STAROG MOSTA U MOSTARU STONE FOR RECONSTRUCTION OF THE OLD BRIDGE
SAŽETAK
U radu su prikazane specifičnosti kamena “tenelija” (vapnenca, klasificiranog kao oosparit) korištenog za obnovu Starog mosta u Mostaru. Ovaj jedinstveni kamen korišten za izgradnju monumentalnih i sakralnih objekata u Mostaru preko pet stotina godina. Znanstvena ispitivanja ovog kamena najviše se vezuju za sanaciju Starog mosta 1963. godine, te za obnovu 2003.-2004. godine. Rezultati ispitivanja pokazuju veoma zanimljive rezultate strukture kamena, unutarnje kristalizacije, tlačnih čvrstoća i upijanja vode, što objašnjava njegovu postojanost u duljem vremenskom razdoblju. U drugom dijelu rada prikazan je kamen alveolinsko-numulitni vapnenac eocenske starosti, korišten za popločavanje kaldrme mosta namijenjene za pješački promet.

SUMMARY
In this paper characteristics of “Tenelija” stone (limestone clasified as oosparit), used for reconstruction of the Old Bridge in Mostar are presented. This unique stone was used for construction of monumental and sacral structures in last five hundred years in Mostar. Scientific testings of this stone mostly are connected to sanation of the Old Bridge in Mostar in 1963, as well as its rehabilitation in 2003.-2004. Results of testings are indicating very interesting results of the stone structure, internal cristalization, strengths and water apsorbation, what are explaining its durability in longer time interval. In the second part of this paper characteristics of alveoline-nummulit limestone from the eocene period used for the construction of pavement are presented.

Mr. sc. Krešimir ŠARAVANJA, dipl. ing. građ., “IGH-Mostar” d.o.o. Mostar, Dubrovačka bb& Građevinski fakultet Svečilišta u Mostaru, Kralja Zvonimira 14, 88.000 Mostar, BiH Doc. dr. sc. Ivo ČOLAK, dipl. ing. građ., Građevinski fakultet Svečilišta u Mostaru, Kralja Zvonimira 14, 88.000 Mostar, BiH

sve do danas. najpoznatiji objekt građen od kamena «tenelija» . a bio je sastavljen od 111 redova (čiji broj je vjerojatno planiran. sitnozrnati vapnenac s lokaliteta Mukoša južno od Mostara.71 m sa sjeverne strane a 28. Stari most u Mostaru. od vremena turske. Slike 1. ali ih karakteriziraju česte obične konstruktivne nepravilnosti iz kojih je bilo moguće primijetiti njihovu materijalnost. kako u suvremenoj primjeni. tako i u obnovi ratom porušenih povijesnih zdanja.95 m i visinu od 80 cm. Površine kamena nisu polirane niti pravilne: one su savršeno izrezane i ručno obrađene. Glavne dimenzije mosta su slijedeće: raspon je bio 28. Nakon revitalizacije kamenoloma Mukoša 1997. preko austro-ugarske vladavine. a nije nasumce dobiven) sastavljenih od 2 do 5 svodnih kamenova (najčešće 3-4). a). Noseći luk imao je dubini oko 3.06 m. To je oolitični. a uzdignutost luka je bila oko 12. kameni most s veoma vitkim i elegantnim oblicima da je bilo teško povjerovati da se ta takva struktura mogla napraviti od ogromnih kamenih blokova.-2. promjenljivih oblika i veličine (prosječni kameni blok dimenzija 40 × 80 × 100 cm).KAMEN ZA OBNOVU STAROG MOSTA U MOSTARU 1. Kamenolom «Mukoša» stari kop i sadašnji kamenolom Većina znanstvenih ispitivanja kamena iz Mukoše u zadnjih pedesetak godina bila su vezana za kamen ugrađen u Stari most. tenelija je nakon više desetljeća ponovno dostupna. Slika 3. te da su napravljene od kamena. godine. UVOD Kamen «tenelija» se u Mostaru intenzivno eksploatira i koristi u graditeljstvu kao arhitektonskograđevni kamen zadnjih pet stoljeća.62 m sa južne strane.

Danas znamo da ti metalni elementi nisu bili neophodni za stabilnost i otpornost mosta. pješačka staza na mostu je strma i nagnuta na način da svi arhitektonski elementi. metalne spone mogle su doprinijeti otpornosti objekta na eventualne bočne seizmičke sile i sile uzrokovane riječnim poplavama. znatno viši od obližnjih razina ulice (2. Korištenje kovanog željeza za ojačanje građevine je svojstvenost mosta i primijenjena je skoro na svaki njegov element slijedeći različite metodologije sklapanja. . prilično efikasan sistem povezivanja. Ipak. potapanje do ugradnje. TEHNOLOGIJA ZIDANJA MOSTA TENELIJOM Luk mosta i čela su napravljeni od kamena. a ograničeni su na vrhu drugim vijencem (gornji vijenac) uspravnog. kao kamen čela. a da bi dobar sloj morta. osigurao svakako dugotrajnost mosta.70 m). Zidovi mosta su odvojeni od luka vijencem (donji vijenac) koji je slijedio krivulju luka. Ova tehnika je dopustila. Faze rada sa “tenelijom” (klesanje. Izgleda da su bili svjesni krhkog ponašanja kamena na vlačna naprezanja i da je primjena istegljivog materijala kao kovano željezo bilo sredstvo da se dobije prikladniji i otporniji objekt. a vezivanja su izvedena korištenjem morta. na vrhu.2. parapeti i gornji vijenci slijede te pravce do vrha. podizanje i ugradnja bloka) Budući da je luk mosta. zajedno sa korištenjem morta. Slike 4.-9. ali nagnutog profila. te željeznih spojnica: klanfi i spona koje su bile ankerirane u kamene blokove u namjenski urađene žlijebove u koje je ulijevano rastopljeno olovo radi blokiranj cijelog sistema. s periodičnim održavanjem spojnica. Stare tehnike korištene u to vrijeme bile su nedvojbeno napredne.

mnoga sredstva za ojačanje su bila prisutna da se osiguraju djelotvorne spojničke veze. Rupe za smanjenje težine su pokrivene kamenom pločama. .redovi svodnog kamena su montirani sa obje strane mosta.-14 Aksonometrijski izgled u presjeku kamenih elemenata mosta (lijevo).-11.sloj morta je bio korišten da se kombinira obližnji svodni kamen (kao što se dešava u uobičajenoj obradi kamenogradnje). Susjedni redovi .spojnice između svodnog kamena koji pripada jednom redu.nosivi luk je bio sastavljen od 111 redova svodnog kamena u debljini od 395 cm. Između zidova i rebrastog ukrućenja postoje šupljine za smanjenje težine koje su doprinijele smanjenju opterećenja na luku. Da se bolje razumije kako je svodni kamen sklapan mora se naglasiti slijedeće: . ukrućeno djelovanje cijelog mosta. zajedno sa čeonim zidovima. . rebro za ukrućenje red luka potporni zid 30° luk/ svod potp.gore. Osnova (lijevo) i aksonometrijski pogled presjeka mosta (desno) Preko nosivog luka postoji kameno rebro s važnom konstruktivnom funkcijom koja je dopuštala. dok je punilo razložno bilo korišteno samo blizu remenika luka da se stabilizira struktura i svod. ploča šupljina za raster.voussoir pokrov od k.kaldrma /podina ograda parapet gornji vijenac zid od kamena donji vijenac noseći luk kamen luka . zid vijenca Slike 10. . su bile pomaknute u poređenju s prethodnim redom (kao što se dešava u uobičajenom rasporedu kamenogradnje). Slike 12.otvoreni pogled strane: ugrađeni red .svaki red mogao je sadržavati 2-5 komada svodnog kamena (prosjek 3-4). . .dodatni metalni elementi su bili montirani preko spojnica. . red koji se treba sklopiti – dolje (sredina) Aksonometrijski izgled nosivog luka tijekom faze sklapanja (desno) Obzirom da svodni kamen luka predstavlja elemente nosivog luka te je stoga najvažniji dio mosta.

njihov raspored nije izveden nasumice budući da. Svaki luk kamena je bio povezan s jednim ili dva svodna kamena prethodnog reda s jednom ili više metalnih spona. FIZIKALNO-MEHANIČKA SVOJSTVA KAMENA Opsežniji podaci o fizikalno-mehaničkim i mineraloškim svojstvima ovog kamena dobiveni su prilikom sanacije i konzervacije temelja i svoda Staroga mosta 1963. U ležištu “Mukoša” kod Mostara su uočene dvije vrste kamena: «tenelija» – oolitični vapnenac i «miljevina» – sitnozrnati vapnenac. Parapeti su bili sklopljeni preko gornjih vijenaca slojem morta i sponama za koje se je pretpostavljalo da će se prethodno montirati na donju ivicu parapeta i ubaciti u žlijebove gornjih vijenaca: sve je to povezano nalivenim rastopljenim olovom u namjenski izrezane kanale preko vijenaca.. klanfe i klanfe zasvođa. Pločice i slojevi kamena su sklopljeni pažljivo na ravnom i homogenom pripremnom sloju uz pravljenje što je moguće bližih spojeva te njihovim zaptivanjem da se izbjegne infiltracija kišnice. Bočne klanfe bile su prilično pravilne. sličnog oblika i veličine i one nisu imale mnogo izmjena duž nosivog luka.tri različita metalna sredstva za ojačanje su bila korištena za l kamen luka: spone. Kaldrma je napravljena od kamena vapnenca (tvrdi i otporni kamen vapnenac sličan mramoru).metalni elementi.-16. U . su imali dimenzije i veličine potpuno promjenljive u strukturi mosta. godine. kako je zamišljen. ispitani su uzorci na lokalitetu Mukoša i prišlo se zamjeni oštećenih blokova na mostu. Spone su bile primijenjene na kamene blokove u namjenski urezane žlijebove (rupe). Na vršnom rubu parapeta smještene su neke druge klanfe koje su presijecale bočne spojnice (također povezane mortom). Slike 15. Obližnji svodni kamen svakog reda je bio povezan dvostranim klanfama koje presijecaju spojnice. podina je sklopljena na sloju morta koji ima. mora pomoći da kišnica oteče. Nesumnjivo da je svodni kamen bio dobro povezan jedan sa drugim. najvjerojatnije vodonepropusnu funkciju zajedno s donjim slojem načinjenim od crvenice (“terra rossa”). Kaldrma je precizno ograničena kamenim parapetima i čak je izvršeno zaptivanje tih spojnica. ako pomislimo da je. Faze ugradnje kamena “Opine” u kaldrmu mosta 3. Kaldrma se sastoji od slojeva kamena i kamenih pločica. Tada je proučen kamen ugrađen u Stari most. . čak nakon rušenja mosta. i namjenski urađeni žlijebovi koji ih ugošćuju. Obje predstavljaju dobru sirovinu za proizvodnju AG kamena. a rastopljeno olovo je ulijevano u žlijebove da se povežu metalni i kameni elementi. većina izvađenog kamena luka još uvijek bila sklopljena u ogromne blokove. čak u ovom slučaju klanfe su bile povezane za kamen rastopljenim olovom koji je nalijevan u namjenski urađene žlijebove. a koji je karakteriziran poprečnim rebrastim stepenicima da se izbjegne klizanje.

sredina. poroznosti ili boji. Homogene je teksture i visoke poroznosti. a ponegdje je među njima prazan prostor. Kod tenelije nema značajnih odstupanja u čvrstoći ovisno o pravcu opterećivanja. U Tablici 1. Očito je da su uvjeti sedimentacije varirali rezultirajući različitom raspodjelom kamenih struktura unutar slojeva.mehaničkih svojstava tenelije iz ostataka Starog mosta. U sklopu projekta rekonstrukcije Staroga mosta obavljena su obimna ispitivanja fizikalno. Tenelija je kamen žućkaste boje kad je tek izvađena iz kamenoloma i svijetlo smeđe boje u vlažnom stanju. Miljevina je znatno zastupljenija od tenelije. 1998. ekstremno porozan i velikog upijanja vode. Zagreb). Oolitična struktura tenelije (SEM snimka . Nürnberg. a vremenom i starenjem svijetlo sivu i sivu boju.-19.LGA). Na mikroskopskom izbrusku tenelije vidljiva je koncentrična unutarnja struktura ooida. Tenelija je cjenjenija i skuplja od miljevine. Pod mikroskopom se uočavaju gusto pakirani ooidi ujednačene veličine zrna.o. od 0. s detaljem (desno) Da se zaključiti da stijena u Mukoši pokazuje devijacije i varijacije u gradaciji veličine zrna i stupnju zbijenosti.d. kao i tenelije izvađene iz kamenoloma Mukoša («Zavod za geotehniku i fundiranje Građevinskog fakulteta». Veoma su velike varijacije u čvrstoći i poroznosti ovisno o mjestu uzorkovanja. Prilikom realizacije projekta revitalizacije kamenoloma na lokalitetu Mukoša po narudžbi privatnog poduzeća ''Dent'' (danas «Kamen Dent» Mostar). zbog čega se posebna pozornost posvećuje odabiru kamena u odnosu na vizualno uočljive varijacije u građi. Zagreb i u ''IGH-Mostar'' d. . Uzimajući u obzir i rezultate nekih ranijih ispitivanja tlačna čvrstoća tenelije se kreće između 25 i 45 MPa. dat je pregled fizikalno-mehaničkih svojstava tenelije dobivenih na uzorcima iz kamenoloma Mukoša u Centralnom laboratoriju «IGH-Mostar» u lipnju 2002. Sušenjem dobiva bjeličastu. Sarajevo. međusobno se smjenjuju kao proslojci i teško ih je razdvojiti na terenu. srednje težak. godine. tj. Ooidi su negdje zgusnuti.d. kao i pregled rezultata prethodnih I kontrolnih ispitivanja vapnenca iz nalazišta Opine kod Mostara. Slike 17. ispitivanja tenelije izravno iz nalazišta su rađena u «IGH» d. tj. kao i poroznosti. i «Geotehnički institut LGA». Tenelija (lijevo).2 do 0. što je dovelo do sadašnjih mikro i makro razlika među susjednim slojevima.ležištu su međusobno interkalirani.o. 2000/01). Mostar (1998). Prema kategorizacijama AG tenelija spada u kamen vrlo niske čvrstoće.5 mm. prosječnog promjera 300 µm. Tenelija je klasificirana kao oosparit (prema ispitivanju mineraloško-petrografskog sastava provedenom u Cestovno-građevnom laboratoriju «IGH» d.

uzorci tenelije su prethodno zasićeni vodom postupkom kuhanja u vodi.712 2. prazni prostor u strukturi tenelije može primiti vodu. Fizikalno-mehanička svojstava “tenelije” i vapnenca “Opine” za kaldrmu SVOJSTVO TENELIJA Gustoća [g/cm3] 2. Koeficijent habanja po Böhme-u [cm3/50 cm2] 48 OPINE 2.08 postojan 13-18 155-159 138-155 130-135 21 Veliko upijanje vode ima izravan utjecaj na smanjenje tlačne čvrstoće u uvjetima kvašenja i na otpornost prema mrazu. Tenelija spada u izrazito mekan kamen: za teneliju je rezultat otpornosti na habanje prema Böhme-u iznosio 48 cm3/50 cm2.4 Pod atm.8 (27. Dakle.616 Prostorna masa [g/cm3] 1. kojim se u slučaju tenelije postiže za 33 % veća ispunjenost pora vodom u odnosu na postupak zasićivanja vodom pod atmosferskim tlakom. ali je ubrzo ovo objašnjenje uzeto s rezervom. povećanu kemijsku i mehaničku otpornost. O svojstvima i trajnosti tenelije najbolje svjedoči ugrađeni kamen u građevinama iz bliže i dalje prošlosti. ciklusa smrzavanja/odmrzavanja. Sušenjem kamena soli zajedno s vlagom migriraju prema površini . koji je rezultat kristalizacije kalcita iz vode koja sadrži kalcijhidrokarbonat. koja može sadržavati rastvorene soli. gdje se kasnije može iskristalizirati prevlaka-korica od raznih minerala. na kraće zadržavanje vode u strukturi kamena. zaobljavanju oštrih bridova i sl. Već nakon trećeg ciklusa smrzavanja/odmrzavanja došlo je do pojave pukotina.11 Koeficijent zasićenja 0.705-2.67 nepostojan Postojanost na mrazu Pad čvrstoće poslije 25 ciklusa (%) U suhom stanju 37.Tablica 1. tj. što jasno govori o njenoj postojanosti. Uzorci tenelije ispitivani tim postupkom./odmrz. Iz ranijih ispitivanja vrijednosti koeficijenta vodopropusnosti tenelije odgovaraju redu veličine za sitne pijeskove (približno 10-4-10-3 cm/s). Očito je da se postupkom zasićivanja kuhanjem u vodi postiže veća ispunjenost pornog prostora vodom i da ne preostaje prostora za širenje leda što dovodi do razarajućih vlačnih naprezanja unutar kamena. voda se brže iscijedi iz kamena.7-36. Također. tlakom 9.47 Upijanje vode [%] Kuhanjem u vodi 14. Većina prijašnjih istraživanja tenelije su rađena na kamenu ugrađenom u Stari most. zbog njene krupnozrnate strukture.06-0. zadobili su prsline nakon 22.707 0.710-2. kod tenelije.1 (32.0) Tlačna čvrstoća [MPa] U vodomzasićenom stanju 30. To se najprije objašnjavalo gubitkom kristalne vode. Prilikom ispitivanja postojanosti prema mrazu. Nepovoljni rezultati o postojanosti tenelije su dobiveni na uzorcima svježe izvađenim iz stijenske mase. Ovim procesom kamen može dobiti novu nijansu boje.18 0.9-45. čemu u prilog govori i velika razlika u upijanju vode postupkom kuhanja u odnosu na upijanje pod atmosferskim tlakom. Blokovi tenelije u Starom mostu su skoro 4.2) Poslije 25 ciklusa smrz. što u ugrađenoj konstrukciji znači sklonost mehaničkom trošenju. na kojem je primijećeno da tenelija vremenom dobiva na čvrstoći. pa i plinove.977 Poroznost [%] 24.5 stoljeća odolijevali atmosferskim utjecajima i zemljotresima. Najzanimljiviji je podatak o uočenom prirodnom procesu zacjeljenja pukotina. ali prethodno zasićeni postupkom zasićivanja pod atmosferskim tlakom. Zbog visoke poroznosti tenelija kada je tek izvađena iz kamenoloma sadrži veliku količinu vlage.

2001. Galić. Sarajevo. Tako se starenjem uz formiranje patine na površini poboljšavaju mehanička svojstva.Šaravanja. S. srednje visoke tlačne čvrstoće. V. Mostar.: Characteristics of 'Tenelija' and 'Miljevina' stones.: Elaborat o klasifikaciji. . III. S.General engineering s. K. . 1988.kamena gdje kristaliziraju stvarajući patinu.: Resursi i svojstva građevnog kamena Hercegovine za obnovu graditeljske baštine/Stone's resources and properties in Herzegovina region for the reconstruction of the architectural heritage. kompaktan (male poroznosti). Rudarsko-geološki glasnik.Bilopavlović.. K.. veoma malog upijanja vode. Karakterističan izgled s bijelim pjegicama.LGA Geotechnical Institute: Reconstruction of the Old Bridge over the Neretva in Mostar. pa je kao takav prema mišljenju «IGH-Mostar» pogodan za izradu kaldrme mosta. Slike 21. Također. kod visokoporoznih vapnenaca s međusobno povezanim pornim prostorom voda lako prodire u unutrašnjost pa kišnica s ugljičnim dioksidom pretvara kalcit u rastvorljivi kalcij-hidrokarbonat.: Ispitivanje petrografskih i fizičko-mehaničkih svojstava kamena tenelije i miljevine. Sarajevo.Bilopavlović. Firenca. formacijskog naziva alveolinsko-numulitni vapnenac eocenske starosti.: Prilog izučavanju svojstava kamena tenelije i kamena miljevine korištenih u izgradnji i obnovi građevina u Mostaru. Šaravanja. .. Rudarsko-geološki glasnik br.. Mostar. 2001.Bilopavlović.: Prikaz rezultata ispitivanja kamena s područja Hercegovine. Diplomski rad. IX. K. LITERATURA . V. Bilopavlović. Nuremberg. 2004.Šaravanja. koji sušenjem migrira prema površini gdje ponovo kristalizira kao kalcit tvoreći čvršću koricu.. S. K. Blok kamena vapnenac “Opine” (lijevo). Smoljan. 2002.. 1997. Seminar on Restoration Principles in Počitelj. Pekić. V.Bilopavlović. Rudarsko-geološki glasnik 1. V. Sampling and Testing of stones (Ancient and new stones). A. Mostar.: Architectural and techical stones in Herzegovina region (plenary paper). s detaljem (desno) 3. The Swedish Foundation for Cultural Heritage without Borders. N. K. Šaravanja. .r. 2004.Šaravanja.l. 2001. 2002. . . .Pekić. European Conference on Raw Materials and Coal – New Perspectives. koje krase brušenu površinu simbolizirao je kaldrmu Starog mosta u Mostaru.završni arhitektonski projektni izvještaj. 5-6. 2002. Pekić.: Faza B . 5-6. P. gdje su se okamine isticale zahvaljujući uglačanosti površina nogama prolaznika. . Marijanović. otporan na djelovanje i vrlo dobre otpornosti na habanje. Počitelj-Čapljina. European Conference on Raw Materials and Coal – New Perspectives.. . . Mostar. V. Mostar. Kamen vapnenac iz Opina korišten za kaldrmu mosta i za kamene ploče koje pokrivaju šupljine za rasterećenje.: Pet stoljeća građenja tenelijom. br. Determiniran je kao bioklastični vapnenac tipa floatstone do rudstone. kategorizaciji i proračunu zaliha arhitektonskograđevnog kamena oolitičnog vapnenca (tenelije i miljevine) na istražnom prostoru ''Mukoša'' u Mostarskom polju..

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful