- ELEKTRIČNA KOLA SA VREMENSKI PROMJENLJIVIM STRUJAMA ( by: M.Omerkić ) 1.

Osnovne razlike između električnih kola sa vremenski konstantnim i vremenski promjenljivim strujama. El.kola sa konstantnim (jednosmjernim strujama) sastoje se od tri elementa: el.izvora(naponskog ili strujnog generatora), provodne veze i potrošača(otpornik). U slučaju vremenski konstantih struja Kirhofovi zakoni su egzaktni tj. formulisani bez bilo kakvih aproksimacija. Ako bi se strogo posmatralo, I Kirhofov zakon bi važio, pod uslovom da je specifična provodnost dielektrika koji okružuje provodnike jednaka nuli. Naravno,ovaj uslov nikada u potpunosti nije tačan. Pored toga,oblik provodnika kojima su međusobno povezani el.elementi kola, ne utiče čak ni teorijski na jačinu struje u granama el.kola. El.kola sa vremenski konstantnim strujama često se koriste u tehničkoj praksi. Ipak,mnogo češće,u raznovrsnim primjenama, susreću se el.kola sa vremenski promjenljivim strujama. Prenos el.energije od mjesta proizvodnje (nuklearne,termoelektrane...) do potrošače obavlja se uglavnom vremenski promjenljivim strujama. U slučaju radija,televizije...prenos signala se ostvaruje uglavnom pomoću vremenski promjenljivih struja. Vremenski promjenljive struje uvijek su praćene pojavom vremenski promjenljivih indukovanih el.polja. Ovo indukovano el.polje indukuje ems u provodnicima koji se u njemu nalaze. Zbog svega toga, svako el.kolo sa vremenskim promjenljivim strujama, predstavlja izuzetno složen sistem za analizu, jer postoji međusobna sprega između svih grana el.kola, koja se ostvaruje podsredstvom indukovanog el.polja. Prema tome, ova međusobna sprega zavisi od oblika grana i njihovog međusobnog položaja. Zbog toga zaključujemo da jačine struja,u svima granama kola sa vremenski promjenljivim strujama, zavise od geometrijskog oblika kola. U velikom broju slučajeva, indukovana ems,usljed sprege između grana kola, mnogo je manja od napona između krajeva elemenata u grani. 2.Uporediti uticaj oblika provodnika/kola na jačinu struja u granama kod el.kola sa vremenski konstantnim i vremenski promjenljivim strujama. - Kod el.kola sa vremenski konstantnim strujam oblik provodnika kojima su međusobno povezani el.elementi kola, ne utiče čak ni teorijski na jačinu struje u granama el.kola. - Svako el.kolo sa vremenskim promjenljivim strujama, predstavlja izuzetno složen sistem za analizu, jer postoji međusobna sprega između svih grana el.kola, koja se ostvaruje podsredstvom indukovanog el.polja. Prema tome, ova međusobna sprega zavisi od oblika grana i njihovog međusobnog položaja. Zbog toga zaključujemo da jačine struja, u svim granama kola sa vremenski promjenljivim strujama, zavise od geometrijskog oblika kola. 3.Površinski – Skin efekat. Površinski efekat predstavlja pojavu neravnomjernog raspoređivanja naizmjenične struje po poprečnom presjeku provodnika, i to tako da je gustina struje u središtu provodnika manja od gustine struje na njegovoj površini. Ova raspodjela smanjuje aktivnu površinu poprečnog presjeka provodnika i povećava njegov otpor. Ako kroz provodnik protiče jednosmjerna struja, gustina struje je ista u svim tačkama poprečnog presjeka provodnika. Međutim,ukoliko kroz provodnik protiče naizmjenična struja i, raspodjela po presjeku je neravnomjerna,i to tako da je najveća na površini,a najmanja u središtu provodnika.

1

Naizmjenična struja obrazuje promjenljivo magnetno polje, odnosno promjenljiv magnetni fluks. Zbog pojave promjenljivog fluksa,unutar provodnika se indukuje promjenljiva ems,pod čijim se uticajem uspostavlja gustina struje,koja se potiskuje prema površini provodnika. Zato se ovaj efekat naziva površinski, ili skin efekat,odnosno površinki efekat prve vrste.Odnosi se na usamljeni provodnik kroz koji protiče promjenljiva struja,i po prirodi je simetričan. Skin efekat je veći ukoliko je brzina promjene fluksa veća. Pored ovoga, postoji i površinski efekat druge vrste, ili efekat bliskosti. Odnosi se na dva provodnika koja su blizu jedan drugom.Npr.provodnici dvožičnog el.voda,kod kojih je I1= -I2. Ako se posmatra raspodjela magnetnog polja dobija se takva raspodjela gje se u jednom dijelu raspodjela prvog i drugog polja podudaraju,a u drugom dijelu su suprtnih smjerova. Pošto je raspodjela nesimetrična,i efekat bliskosti je nesimetričan efekat. 4.Šta su to kvazistaciona stanja u el.kolima? Pored međusobnog uticaja grana el.kola u kolima sa vremenski promjenljivim strujama, postoji još jedan efekat, kojeg nema u kolima sa vremenski konstantnim strujama. To je efekat konačne brzine prostiranja struje duž grana el.kola Duž nekog trakastog voda,zanemarljive podužne otpornosti, em talas (a time i talas struje duž voda) prostire se brzinom jednakoj brzini prostiranja svjetlosti u vakuumu. Može se pokazati da se približno istom brzinom prostire talas struje duž svakog provodnika, koji povezuje elemente el.kola.Ovo znači da u jednom trenutku vremenski promjenljiva struja nije istog intenziteta duž grane. Ovaj efekat primjetan je samo ako je pri datoj brzini promjene struje, grana dovoljno duga. Ako su promjene jačine struje dovoljno spore,da se efekat konačne brzine prostiranja struje duž grana kola može zanemariti, kaže se da je stanje u kolu kvazistacionarno. Riječ "kvazi" je na latinskom "nalik na". 5. Osnovni elementi el.kola sa vremenski promjenljivim strujama. Objasni pojam referentnog smjera u slučaju vremenski promjenljivih struja i napona. U el.kolima sa vremenski promjenljivim strujama, koristi se veliki broj elemenata različitog karaktera, kao što su npr. poluprovodničke diode,el.cijevi,transformatori,zavojnice-kalemi sa i bez feromagnetnog jezgra,tranzistori,kondenzatori sa običnim i nelinearnim dielektrikom,linearni i nelinearni otpornici itd. Neki od ovih elemenat pretvaraju neku drugu vrstu energije u energiju vremenski promjenljivog el.polja (el.cijevi,tranzistor) i njih nazivamo aktivnim elementima.Drugu grupu elementa el.kola čine elementi u kojima se el.energija pretvara u druge oblike energije. Ovo su tzv.pasivni elementi. Osnivna tri elementa u ovakvim el.kolima su otpornici,zavojnice(kalemi) i kondenzatori. Otpornost R simbolizuje proces pretvaranja el.energije u toplotu. Induktivnost L predstavlja karakteristiku pasivnog elementa, i jednaka je odnosu sopstvenog fluksa i struje koja ga je izazvala tj. L = Ф/I . U kalemu (zavojnici) dolazi do nagomilavanja magnetne energije Wm = ½ LI 2. Pad napona na kalemu jednak je nuli UL=0,a to znači da se u kalemu pretvaranje primljene energije,tj.kalem se ponaša kao kratko spojen element u el.kolu. Kapacitivnost C predstavja osnovnu karakteristiku kondenzatora i izražava vezu opterećenja Q i napona na oblogama kondenzatora tj. Q = CUC .Unutar dielektrika kondenzatora dolazi do nagomilavanja el.energije WC = ½ CUC 2.Ne predstavlja prekid kola. Kod vremenski konstantnih struja i napona, referentni kraj potrošača se smatra onaj u koji struja «utiče». Ako se na kraju računa dobije jačina struje,odnosno napona, sa negativnim

2

predznakom,zaključili smo da struja,odnosno napon, ima suprotan smjer od predpostavljenog. Za generatore smo usvojili obrnutu konvenciju. Pojam referentnih smjerova za napon i struju uvodi se i u slučaju vremenski promjenljivih struja,ali je smisao tih ref.smjerova drugačiji. Pod vremenski promjenljivom strujom se podrazumijeva struja koja u toku vremena mijenjabilo intenzitet ili smjer, ili oboje. Za takvu struju kažemo da je pozitivna u onim vremenskim intervalima u kojima joj se stvarni smjer poklapa sa referentnim, a da je negativna u onim vremenskim intervalima u kojima joj je stvarni smjer suprotan od referentnog. 6. Kako bi glasile jednačine u(t) = Ri(t), u(t) = L di(t) i i(t) = C du(t) kada bi se dt dt usklađeni referentni smjerovi za napon i struju odabrali tako da referentni smjer «izlazi» iz referentnog naponskog kraja elementa. ( - ???????????? -) 7. Objasniti pojam trenutne vrijednosti neke vremenski promjenljive veličine. Vrijednost neke promjenljive veličine u nekom trenutku se naziva trenutna vrijednost te veličine. Trenutne vrijednosti se pišu malim slovom, da se pokaže njihova vremenska zavisnost. Npr. uR(t), iR(t), uL(t), iL(t), uC(t), iC(t).... R,L,C pokazuju da li se radi o struji kroz otpornik,zavojnicu ili kondenzator,odnosno o naponu na njihovim krajevima. 8. Osnovne zakonitosti procesa u el.kolima sa vremenski promjenljivim strujama. (Odgovor - pitanje br. 9) 9.Objasniti fizikalnu suštinu ponašanja elemenataR ,L ,C u kolima s vremenski promjenljivim strujama. Uporediti sa stanjem kada se ovi elementi nalaze u el.kolima sa vremenski konstantnim strujama. Ilustrovati odgovore sa vremenskim dijagramima napona i struje. U kolima sa vremenski promjenljivim strujama, ponašanje elemenata R,L, i C bitno se razlikuje od ponašanja u kolima sa vremenski konstantnim strujama. Otpornost R u ovim kolima karakteriše isti proces pretvaranja el.energije u toplotnu, sa tom razlikom, što je sad brzina pretvaranja energije(snaga) vremenska funkcija. Ovo je posljedica vremenske zavisnosti struje kroz otpornik i napona na njegovim krajevima UR(t)=R iR(t). Po ovoj jednačini, napon između krajeva otpornika je u svakom trenutku proporcionalan jačini struje kroz njega. Ako se jačina struje i napon predstave u zavisnosti od vremena, na istoj slici, to su slične krive i to takve da između njihovih vrijednosti u svakom trenutku postoji stalan odnos.Napon u(t) između krajeva nekog otpornika R, i jačina struje i(t), prikazani su na slici. u(t) i(t)
u(t) i(t)

t

3

kojeg karakteriše induktivnost L. koji na krajevima kondenzatora izaziva promjenljivo el. data jednačinom diL(t) u (t) = L L u(t) dt i(t) i(t) 0 t u(t) a) u(t) i(t) u(t) i(t) b) 0 t Slikama su prikazana dva primjera napona između krajeva zavojnice(kalema) koji odgovara oblicima jačine struje kroz zavojnicu.polje u dielektriku. U el. uL(t) =L di(t)/dt. Promjena opterećenja referentne elektrode kondenzatora za dq(t). ove promjene su stalno prisutne u svim vremenskim trenucima. induktivni kalem u kolu sa vremenski promjenljivim strujama ne predstavlja kratki spoj.kolu. te je ova ems stalno prisutna i opire se promjeni struje.koja se permanentno protivi promjenama u el. veza između napona uL(t).Pod induktivnim kalemom (zavojnicom).kolima sa vremenski konstantnim strujama.uz referentne smjerove. podrazumijeva se takav element za koji je. elektrode kondenzatora izložene su djelovanju napona uc(t). U ovakvom kolu se uspostavlja naponsko ravnotežno stanje uL(t) + eL(t) = 0. a koje je posljedica opterećenja promjenljivog u vremenu qc(t) na elektrodama kondenzatora qc(t) = C uc(t).između njegovih krajeva. usuštini znači da je kroz njegove priključke protekla za to vrijeme količina elektriciteta dq(t). Ovo je posljedica ems samoindukcije.kolima sa vremenski promjenljivim strujama. Za razliku od pojava u el. i jačine struje iL(t) kroz njega. C + ic(t) ic(t) +q(t) -q(t) uc(t) 4 .

ali ipak postoji promjenljiva struja u njemu.kondenzator ne predstavlja prekid kola.čiji dielektrik nije vakuum.iako kroz njegove priključke postoji vremenski promjenljiva struja.dolaki do vremenski promjenljive polarizacije.tj.tj.kroz njegov dielektrik.može se zaključiti da u el.kada se govori o struji kroz kondenzator. Zašto? Opterećenje se zadržava na elektrodama kondenzatora.tj. i(t) u(t) i(t) b) 0 t 10. U slučaju kondenzatora.strujno kolo sa kondenzatorom nije zatvoreno.kada se govori o struji kroz kondenzator.tj.opterećenja zbog deformacije atoma i molekula dielektrika. podrazumijeva se struja kroz priključke kondenzatora. Na osnovu predhodnih analiza.nije galvanski povezano.dok je u kolima sa jednosmjernom strujom zatvoreno. Na slikama su prikazani oblici promjene jačine struje kroz kondenzator koji odgovaraju nekim tipičnim oblicima promjene napona na njegovim krajevima. Na osnovu predhodnih analiza.nema struje.može se zaključiti da u el. i(t) u(t) i(t) a) t Jednačina između vremenski promjenljivog napona i jačine struje u slučaju otpornika. Prema tome. Kroz sam kondenzator. 5 . do kretanja el. podrazumijeva se struja kroz njegove priključke.nema struje. Opterećenje se zadržava na elektrodama kondenzatora. U slučaju kondenzatora. Prema tome.koja je u svakom trenutku povezana sa naponom na njegovim elektrodama-oblogama.Struja koja protiče kroz granu sa kondezatorom je promjenljiva struja i data je jednačinom: i(t) = dq(t) /dt = C duc(t)/dt.opterećenja zbog deformacije atoma i molekula dielektrika.i struja teče kroz granu u kojoj je kondenzator.kolu sa vremenski promjenljivom strujom.čiji dielektrik nije vakuum. Kroz granu sa kondenzatorom protiče promjenljiva struja.dolaki do vremenski promjenljive polarizacije.kroz njegov dielektrik. podrazumijeva se struja kroz njegove priključke.kondenzator ne predstavlja prekid kola. Kroz sam kondenzator.i struja teče kroz granu u kojoj je kondenzator.koja je u svakom trenutku povezana sa naponom na njegovim elektrodama-oblogama. do kretanja el. data je kao linearna zavisnost i(t) = u(t)/R.iako kroz njegove priključke postoji vremenski promjenljiva struja.kolu sa vremenski promjenljivom strujom. Kada se govori o struji kroz kondenzator. Kroz granu sa kondenzatorom protiče promjenljiva struja.

odnosno U0 .pomoću Kirhoffovih zakona ne možemo dobiti takav. n Neka se u čvoru stiče n struja (grana). Kakav je fizikalni smisao? Pojavljuju li se ove konstante u slučaju prostoperiodičnih napona i struja? di(t) Za induktivni kalem napon na njegovim krajevima dat je jednačinom.u svakom trenutku.11.napon između njih je nula. postojaće i neka vremenski konstantna struja struja I0.i matematički komplikovan.kolu jednak je uAB(t) = { ∑ u(t) }od A do B . sadržavao i njihove izvode. Usvajamo da je struja sa pozitivnim predznakom ako je ref.kola sa vremenski promjenljivim strujama. Ovdje bismo dobili takav sistem.Pored neke vremenski promjenljive struje i(t). struju i(t) možemo odrediti 1 i(t) = u(t) dt + I0 L I0 je konstanta koja najviše zavisi od toga na šta je kalem priključen.koje se stiču u čvoru. kao sumu svih napona duž grana el.smjer od čvora. n II Kirchoffov zakon za el. u(t) = L dt Iz ove jednačine.kola sa vremenski konstantnim strujama Kirchoffovi zakoni su omogućavali da se napiše sistem linearnih algebarskih jednačina. U principu kondenzator može biti priključen istovremeno na vremenski promjenljivi i konstantni napon U0.kolu može smatrati kvasistacionarnim.pored nepoznatih jačina struja kroz grane. napon između bilo koje dvije tačke A i B u el. pojedini sabirci sa lijeve strane jednačine mijenjaju u toku vremena svoju vrijednost.koji bi. Kirchoff-ovi zakoni za el.kola u svakom trenutku za zatvorenu konturu.kolu važi. U slučaju vremenski promjenljivih struja. ali im je suma u svakom trenutku jednaka nuli. U tom slučaju.otpornika.kolu sastavljenom od generatora. jačine struja kroz grane el. U slučaju vremenski promjenljivih struja. Analogno tome Iz jednačine i(t) = C duc(t)/dt. I Kirchoffov zakon. bilo od čvora. Predpostavimo da se el.znači od oblika napona koji vlada na krajevima induktivnog kalema. 12. U ovim jednačinama.napon između krajeva elemenata jednak je razlici potencijala između tih krajeva. odnosno napona na krajevima kondenzatora javlja se konstanta I0.smjer ka čvoru. U slučaju linearnih el. Kada se tačke A i B poklope.kolo sastoji od proizvoljnog broja elemenata i da je brzina promjene ems naponskih i strujnih generatora takva da se stanje u el.kola od A do B naiđe na referenti kraj elementa. Za svaki čvor u el. 6 .kola bile su nepoznate veličine. prvi Kirchoffov zakon vrijedi pod uslovom da su referentni smjerovi struja u svim granam. Prilikom izračunavanja struje kroz induktivni kalem.kalemova i kondenzatora. Prema tome.a negativna ako je ref. tada vrijedi ∑ i (t) = 0 k=1 C ∫ k Ovako napisan.kolo sa promjenljivim strujama možemo dobiti kao ∑ u (t) = 0 k k=1 Tj.ukupna jačina struje kroz neki kalem bi sada bila i(t)+I0. dolazimo do jednačine za napon na krajevima kondenzatora 1 uc(t) = i(t)dt + U0 ∫ Objašnjenje je isto kao i predhodno. taj napon se uzima sa pozitivnim predznakom. Ako se pri kretanju duž grana el.odnosno integrale u vremenu.bilo ka čvoru. Način određivanja tih struja bi bio znatno otežan. isti u odnosu na čvor.relativno prost sistem jednačina. U nekom el.

7 .sila izvora. 14.rada. u tom vremenskom intervalu el. Neka je i(t) jačina struje kroz priključke potrošača ili prijemnika. p(t) = dAel. kroz potrošač protekne količina naelektrisanja dq(t) = i(t) dt.Za bilo koji čvor u kolu naizmjenične struje može se definisati i primijeniti prvi Kirhofov zakon. ∑e = ∑u Napon na krajevima osnovnih parametara povezan je sa strujom koja protiče kroz njih jednačinama: Za aktivni otpor R: uR = R i . Prema definiciji napona. Za kapacitet C : uL = L uc = 1 C di dt i dt i naziva se induktivnim padom napona. i kada se primijeni na veliku površ koju provodnici presijecaju daleko od čvora. Brzina pretvaranja el. ∫ 13. U intervalu vremena dt. Posmatrajmo neki potrošač priključen na izvor napona u(t).jednaka je nuli. u kojem stanje nije kvazistacionarno? Odgovor ilustrovati primjerom za sljedeća dva slučaja: kada se prvi Kirhoff-ov zakon primijeni na malu površ. Ili algebarska suma svih trenutnih vrijednosti ems izvora duž proizvoljne zatvorene konture el. ∑ u = 0. Drugi Kirhofov zakon glasi: Algebarska suma trenutnih vrijednosti napona na svim elementima duž proizvoljne zatvorene konture električnog kola jednaka je nuli. Da li je taj zakon u takvom slučaju apsolutno tačan ? 15.ili rada el.kola.kola jednaka je algebarskoj sumi trenutnih vrijednosti padova napona na svim elementia dotične konture. Snaga u električnim kolima sa vremenski promjenljivim strujama . Za induktivitet L: .koje se stiču u bilo koji čvor kola. Koje su sličnosti i razlike između drugog Kirhoff-ovog zakona n i tog ∑ u (t) = 0 zakona k k=1 za električna kola sa vremenski konstantnim strujama ∑E .sile(t) / dt = u(t) · i(t) . naziva se snaga. Objasni pri kojim uslovima važi drugi Kirhoff-ov zakon ∑ uk(t) = 0 k=1 n za električna kola sa vremenski promjenljivim strujama.∑RI = 0 ? 16.sile(t) = u(t) · i(t)dt. Da li prvi Kirhoff-ov zakon vrijedi za svaki čvor el.sile izvora izvršile su rad dAel. i naziva se kapacitivnim padom napona. ∑ i = 0.koji glasi: Algebarska suma trenutnih vrijednosti struja u granama. koja jedva obuhvata čvor. i naziva se aktivnim padom napona.

Za veličinu.snaga u pojedinim vremenskim intervalima. U intervalima kada je el. Pošto period predstavlja neki vremenski interval.dio dobijene energije vraća izvoru. naziva se njen period.odnosno vrijednost prostoperiodične funkcije. Matematički izražena ova veličina bi bila: i(t) = Im sin (ωt + ψi). za razliku od vremenski konstantnih struja.. i(t) = i ( t + T ) = i ( t + 2T ) = . gdje je n-cijeli broj.početni fazni ugao prostoperiodične struje.kolima u praksi su vrlo različiti. Kod vremenski promjenljivih struja poseban značaj imaju periodične struje. i one imaju najvažniju ulogu u elektrotehnici.od značaja su el. . Ako je u pitanju samo jedan ciklus f = 1/T. Na dijagramu tačka b označava maksimalnu vrijednost koju veličina može dostići.a koje se kasnije periodično ponavljaju.struje. gdje je Im amplituda. Prema tome.a tn vrijeme za koji se ti cikluse izvrše.čiji je period jednak 1sek.snaga vremenska funkcija.snaga uvijek bila pozitivna i vremenski konstantna veličina (P=RI2).= i ( t + nt ). 17. 8 . potrošač se ponaša kao generator. el. Interval T poslije koga se vrijednosti periodične funkcije ponavljaju. gdje je N broj ciklusa.. SAD 60Hz.... Prema tome. 1Hz(herc).Zaključujemo da je el.gdje je el. koju u svakom trenutku karakteriše trenutna vrijednost p(t). Periodične struje su one el.koja je u toku jednog perioda izvršila sve svoje promjene.) 1Hz predstavlja ušestanost periodične struje. Ugao ψi predstavlja početnu fazu. Ipak.čiji se karakter egzaktno ponavlja nakog određenog perioda. Obilježavamo je sa αi(t). Jedinica za frekvencij je 1/s tj..čije se vrijednosti u jednakim vremenskim intervalima ponavljaju. Ove struje se nazivaju prostoperiodične el. Jednaka je proizvodu trenutnih vrijednosti napona u(t) i trenutne vrijednosti struje i(t). može imati i negativnu vrijednost. Oblici promjene napona i struje u el.faza opisuje trenutni izgled.kaže se da je izvršila jedan ciklus.a izraz u zagradi definiše trenutnu vrijednost faznog ugla ili faze prostoperiodične struje. Osnovni pojmovi o periodičnim i prostoperiodičnim veličinama i karakteristične vrijednosti prostoperiodičnih veličina . Pod vremenski periodičnim veličinama podrazumijevaju se veličine.struje čije se karakteristične veličine mijenjaju po prosto-periodičnom zakonu (sinusnom ili kosinusnom).za period se može reći da predstavlja dužinu trajanja jednog ciklusa periodične funkcije.. a ° ° b Im ° ° Im a’ b ψi 0 T -Im Broj ciklusa u jednoj sekundi definiše učestanost pojave ili frekvenciju f = N/tn ... «Faza» je grčka riječ i znači izgled ili pojava.i naziva se maximalna vrijednost ili amplituda.snaga potrošača negativna. U slučaju vremenski promjenljivih struja.. (Evropa 50Hz.i on je vrijeme.struje ili harmonijske ili sinusoidalne..tj.čija ke jedinica sekunda s..

odnosno da struja prednjači naponu. kašnjenje ili prednjačenje jedne u odnosu na drugu . Napon i struja su različite fizikalne veličine. Kašnjenje. U analizi ponašanja prostoperiodične veličine tokom cjelokupnog intervala to i nije baš najpogodnije. Srednja vrijednost prostoperiodičnoih veličina . U tom slučaju neophodno je definisati drugu veličinu. [rad/s] 18. Fazna razlika jednaka je razlici njihovih početnih faza. Kada je θ <ψ slučaj je obrnut tj.odnosno vrijednost koja omogućava analizu periodične veličine u toku nekog cjelokupnog vremenskog intervala.uglom.kroz koji protiče struja i(t) i na čijim krajevima vlada napon u(t). Ima li smisla porediti njihove početne faze? Ima li onda smisla porediti njihove amplitude? 20. što znači da je kriva napona u(t) pomjerena ulijevo u odnosu na krivu i(t). 19.kola. Tada kažemo da napon u(t) prednjači nad strujom i(t). Kada je θ >ψ.čijim sabiranjem vrijednosti.odnosno prednjačenje jedne veličine u odnosu na drugu se ne izražava vremenom. Za određivanje karaktera neke prostoperiodične veličine. Objasniti fizikalnu suštinu «fazne razlike» vremenski promjenljivih veličina.početni fazni pomak). vremenski interval se podijeli na n segmenat. neophodno je poznavati osnovne parametre koji definišu ovu veličinu (maksimalna vrijednost-amplituda.ω ugaona ili kružna učestanost. ω = dα(t)/dt.nego faznom razlikom. To znači da će se vremenske promjene struje i(t) javiti kasnije. odgovarajući maximum i nule napona u(t) nastupaju nešto ranije od onih za i(t). Radi dređivanja srednje vrijednosti.čak i najsavremenijim sredstvima. fazna razlika između napona i struje jednaka je φ = αu(t) – αi(t) = θ – ψ. Na primjeru nekog elementa el.tj.kriva napona u(t) je pomjerena udesno u odnosu na krivu i(t) i kažemo da napon kasni za strujom. Srednja vrijednost prostoperiodične veličine predstavlja algebarski određenu prosječnu vrijednost u toku nekog vremenskog intervala.ugaona učestanostfrekvencija. za vrijeme koje odgovara faznoj razlici φ.za vremenskim promjenama napona u(t). Maksimalna vrijednost prostoperiodične veičine predstavlja najveću vrijednost koju veličina postiže u bilo kom vremenskom trenutku.i dijeljenjem sa sa ukupnim brojem segmenata n se dobija prosječna vrijednost analizirane veličine u nekom vremenskom intervalu. i n Isr t 0 T/2 T 9 .

srednje vrijednosti struje. √2 10 . Isr = 2/T (od 0 do π/2 ) i(t)dt. Zbog čega je efekat periodične struje.uvrštavnjem u jednačinu za efektivnu vrijednost.jednaka je nuli.čija je visina jednaka dužini presječne duži vrijednosti struje Isr. o punjenju akumulatora.Ako uočimo pravougaonik. Ako se vrijednost struje mijenja po zakonu i(t) = Im sinωt.od interesa je poznavanje tzv.čije se negativne i pozitivne vrijednosti poslije svake poluperiode mijenjaju.najjednostavnije ga je proračunati ako se koristi efektivna vrijednost napona ili struje.7o7 Im Koja će se od karakteristika periodične struje ili napona koristiti.a početni fazni pomak u tom slučaju nema značaja. Ako se postavlja pitanje može li neki kondenzator da izdrži određeni periodični napon. u slučaju elektrolize. Efektivna vrijednost prostoperiodičnih struja. Srednja vrijednost takve veličine izračunava se sljedećom jednačinom: Isr = 1/T (od 0 do T ) i|(t)|dt. Ove dvije jednačine uspostavljaju vezu između srednje vrijednosti i maksimalne vrijednosti prostoperiodičnih veličina. Srednja vrijednost svake periodične veličine. Naizmjenična struja i(t) izvrši rad u otporniku R za vrijeme T isti kao i jednosmjerna struja I u tom istom otporniku za isto vrijeme T. Na osnovu kojih zaključujemo da je srednja vrijednost prostoperiodičnih veličina jednaka nuli.punjenja akumulatora i određivanja srednjeg momenta magnetnih sila na strujnu konturu u homogenom. Primjeri korištenja efektivne vrijednosti u praksi .vremenski konstantnom magnetnom polju. Vezano za srednju vrijednost neke veličine. srazmjeran srednjoj vrijednosti prostoperiodične struje ? Odgovor: Pitanje 22 22.dobićemo I = 0. U tom slučaju svejedno je hoće li se algebarsko usrednjavanje vršiti za poluperiod ili period prostoperiodične veličine.a osnovica koja je jednaka dužini T/2. Ako se radi o elektrolizi ili npr.onda nam je potrebno poznavati maksimalnu vrijednost tog naizmjeničnog napona.uvodi se i pojam apsolutne vrijednosti te veličine koji se od predstavljenog oblika krive razlikuje po tome što je negativni polutalas prebačen iznad ose.onda je površina ovog pravougaonika S'=Isr T/2. Kad se radi o zagrijavanju provodnika. pri čemu je vrijednost ove struje određena jednačinom: ___________________________ ∫ ∫ I= √1/T ∫ I= ____ m (od 0 do T) i2(t)dt Ova vrijednost struje se naziva efektivna vrijednost struje. 21. Vrlo je važno istaći da svi laboratorijski elementi pokazuju efektivnu vrijednost prostoperiodičnih veličina. zavisi od toga šta se posmatra.

gdje je Φm-max.te je magn. A ako polje nije homogeno Φ = ∫BS cosα. Najprostiji izvor. ems=0.znači da i fluks zavisi i mijenja se za svaki vremenski trenutak. (1.položaj rama α=ωt=π/2 odgovara trenutku kada linije magn. Φ.odnosno namotaja. koji se obrće konstantnom brzinom ω u homogenom magnetnom polju. Ako je ram u homogenom magnetnom polju. Em=N·2πf·Φm .fluks. izvide se sljedeći zaključci: 1. Kod realnih generatora u praksi. E = Em /1.koji je se razlikuje za svaki položaj rama.polja ne presijecaju površinu rama.indukcijom.položaj rama α=ωt=0. u tom slučaju je indukovana ems e=Nω·Φm·cosωt. karakteriše položaj kada on zahvata maksimalan fluks.zbog toga što su vektori normale i linije indukcije kolinearni vektori suprotne orijentacije. 2. Magn.a ems je maksimalna.pri čemu je sada ukupni fluks Φuk = NΦ = N·Φm·cosωt .fluks u tom trenutku jednak nuli. 5.fluks fazno prednjači indukovanoj ems za π/2 . tada za sve elementarne površine ds vrijednost magnetne indukcije konstantna pa je Φ = BS cosα.položaj rama α=ωt=2π odgovara početnom položaju.41 = 4.promjena magnetnog fluksa kroz zatvorenu konturu ima za posljedicu pojavu indukovane ems po zakonu dΦ e= .e Em π/2 e Φ ωt π 3π/2 2π Analizirajući oblik krivih koje su date na slici.odnosno generator prostoperiodičnog napona predstavlja jedan pravougaoni ram (okvir). Princip rada generatora prostoperiodične struje .ems je jednaka nuli. ωt=α-ugao između normale i magn.a ems = 0.linija.23. U skladu sa Faradejevom em.koristi se njih N.dt e = ωΦm sinωt. Zaključak je da između magn. U toku okretanja ram prolazi kroz različite položaje i u svakom trenutku njegov položaj u odnosu na linije magnetnog polja je drugačiji.41 je korijen iz 2) 11 .položaj rama α=ωt=3π/2 odgovara nultoj vrijednosti fluksa.fluksa i indukovane ems postoji fazni pomak u iznosu od π/2. Time se mijenja njegov fluks.a indukovana ems ima maksimalnu negativnu vrijednost.44 fΦmN.fluks je maksimalan. Φm=BS. e(t) =Em sinωt. 3.položaj rama α=ωt=π odgovara maksimalnoj negativnoj vrijednosti fluksa. umjesto jednog rama. 4. oko ose koja je normalna na linije magnetnog polja. Pošto se vremenom mijenja položaj rama.

koja protiče kroz kolo. Na vremenskom dijagramu napon i struja izgledaju tako što je početni fazni pomak ovih veličina jednak nuli. tj.kolo sa otpornikom R kroz koji protiče promjenljiva struja i(t).koji odgovara jednom punom obrtaju rama.a kada se promijeni znak napona izvora. da se u njemu vrši nepovratno pretvaranje el. i(t) Ako se napon mijenja po zakonu u(t)=Umsin(ωt+θ).energije u toplotu na aktivnom otporniku otpornosti R. Proticanje el. Za ovo el. 24.ako se u jednoj minuti ima n obrtaja rama. El.struje u kolu ima za posljedicu pretvaranja el. Njena maksimalna vrijednost se određuje po Omovom zakonu Im = Um / R.tj. Ovi odnosi daju važne karakteristike el.tada će broj ciklusa promjene ems u jednoj sekundi biti f = n/60. Za analizu energetske pojave neophodno je odrediti funkcijuj trenutne snage.a otpornik u el.kola sa aktivnim otporom u kolu naizmjenične struje karakteriše energetski proces pretvaranja el.struja u ovom kolu prati promjene priključenog napona tj. Ovaj zaključak upućuje da se u ovakvom el. to se poređenjem ove dvije jednačine dobija Im = Um/R . Otpornik u električnom kolu prostoperiodične struje . a da struja dostiže maksimum kada je i napon maksimalan. Prosto el. Ψ=θ. Induktivni kalem-zavojnica u električnom kolu prostoperiodične struje . Ovo znači da je smjer kretanja energije od izvora ka potrošaču.zaključujemo da je u svakom vremenskom trenutku snaga pozitivna.i da naizmjenična struja i(t).Za vremenski interval. Srednja snaga ovog kola je Psr = U·I = U2/R ≠ 0. El.i gdje vlada napon u(t) prikazano je na slici.ima isti fazni pomak kao napon Ψ = θ.energije u toplotu na otporniku R. Vrije dnosti U i I su efektivne vrijednosti napona i struje.a to je da je maksomalna vrijednost struje određena odnosom maksimalne vrijednosti napona i otpornosti provodnika. Sa dijagrama se čita i to da u kolu nema struje kada je napon jednak nuli.po Omovom zakonu bi struja u ovom kolu bila jednaka: i(t) = u(t) Um = sin(ωt+θ) R R + R Kako je opšti oblik promjene struje dat jednačinom i(t)=Im sin(ωt+ψ). Srednja snaga se još baziva i aktivna snaga. koja izaziva pojavu promjenljivog 12 . Kada se induktivni kalem(zavojnica) nađe u kolu naizmjenične struje pod djelovanjem promjenljivog napona.kolo se kaže da su struja i napon u fazi.kola sa otpornikom R.otpornik R se zagrijava.mijenja se i predznak struje. Analizirajuću zadnju jednačinu.koja se na otporniku R pretvara u toplotu. Prema tome.kolu odigravaju aktivni procesi.kolu. pR(t) = uR(t) i(t) = Um sin(ωt + θ)· Im sin(ωt + Ψ) = Um Im sin2 (ωt + θ) = = U I [1-cos(2(ωt + θ)] ≥ 0. naziva se aktivni otpornik. 25.energije u toplotu.prati promjenu napona.za razliku od omskog otpornika u kolima stacionarne struje. ems učini jedan puni ciklus promjene u trajanju jednog perioda T. javiće se u kolu promjenljiva struja.

polja kalema.i i el p(t) u t 0 π/2 U prvoj četvrtini perioda su napon i struja pozitivni. Struja raste do maksimalne vrijednosti. Ta otpornost se naziva induktivna otpornost ili induktivni otpor XL=ωL [Ω] UL=XLIL –efektivne vrijednosti. Indukovana ems samoindukcije se protivi promjeni struje kroz kalem.magnetnog fluksa. Dakle. Fluks u kalemu indukuje ems samoindukcije. Druga jednačina pokazuje da u ovom slučaju struja i napon nemaju isti početni fazni stav. Snaga p(t)=UI sin 2ωt .prema tome. u. čiji je smjer suprotan uzroku nastanka.ali pod uslovom da imenilac ima karakter otpornosti.do njenog vraćanja izvoru (negativna snaga). Na krajevima kalema javiće se promjenljivi napon koji se određuje jednačinom: diL(t) uL(t) = L dt Ako predpostavimo da se priključeni napon mijenja po prostoperiodičnom zakonu u(t)=Umsin(ωt + θ) tada iz jednačine za napon na krajevima induktivnog elementa određujemo struju kroz zavojnicu.To znači da struja fazno zaostaje za ugao π/2.nema nepovratnog pretvaranja el. i(t) U i(t) = m sin (ωt + θ – π/2) ωL i(t) = Im sin (ωt +ψ) L u(t) uL (t) Im = Um ωL ∫ Prva jednačina podsjeća nas na Omov zakon.promjena snage u ovakvom kolu je dva puta brža od promjene napona.sila izvora prelazi u energiju magn.odnosno u drugoj četvrtini perioda.θ=0. U drugoj polovini perioda proces se ponavlja. U ovoj jednačini I0 predstavlja moguću. Opadanjem struje dolazi do opadanja magn. Ovo praktično znači da energija 13 .Za čisto prostoperiodični režim ova konstanta je jednaka nuli. iz ove druge jednačine proizilazi da je početni fazni stav struje ψ= -π/2.odnosno struje.sve do maksimalne vrijednosti Wm=½LI2m.energije. koja je jednaka struji kroz čitavo kolo i(t)=1/L u(t)dt + I0 . usljed čega dolazi do kašnjenja struje u odnosu na priključeni napon. a rad el. komponentu struje kroz induktivni kalem.vremenski konstantnu. Ako predpostavimo da je početni fazni stav napona jednak nuli.energije u toplotnu (kao kod R).samo što su sada suprotni smjerovi napona i struje. Psr = 0 ukazuje da se u zavojnici ne razvija aktivna snaga.

iz druge jednačine proizilazi da je u tom trenutku početni fazni stav struje ψ=π/2. Ems kondenzatora se protivi priključenom naponu.koja predstavlja struju punjenja i pražnjenja kondenzatora.Ovo ukazuje da struja kroz kondenzator fazno prednjači naponu na njegovim krajevima za ugao π/2 .Kondenzator je priključen na izvor promjenljivog naizmjeničnog napona. Znači. UC = XCIC . i(t) + u(t) C uc (t) Kondenzator u el. dq (t) du(t) i(t) = c = C dt dt Poređenjem jednačina promjene napona po prostoperiodičnom zakonu i struje u kolu.kolu naizmjenične struje ne predstavlja prekid u kretanju elektriciteta.kolu će proticati naizmjenična struja. 1 Xc = [Ω] . pod uslovom da imenilac ima karakter otpornosti. pri djelovanju priključenog promjenljivog napona. ωC Ova otpornost izaziva uticaj ems kondenzatora na struju kroz kondenzator.te će se kondenzator periodično puniti i prazniti. Snaga se mijenja dvostruko bržom učestanošću: p(t) =UI sin2ωt.energija se periodično privremeno deponuje u kalemu i u sljedećem vremenskom intervalu se cjelokupna vraća izvoru. Nema nepovratnih gubitaka energije u kalemu. Rad el. Uz predpostavku da je početni fazni stav napona θ=0. Im = 1 ωL Prva jednačina podsjeća na Omov zakon.sila izvora se pretvara u elektrostatičku energiju el. on održava struju u kolu. Induktivni kalem je reaktivni potrošač. On se naziva kapacitivna otpornost. Struja fazno zaostaje za naponom za π/2.i u ec p(t) i ωt 0 π/2 Sa slike možemo zaključiti: Kad napon izvora raste od 0 do max. Kondenzator u električnom kolu prostoperiodične struje .a u el. Ove oscilacije karakterišu se tzv.vrijednosti. Kod druge jednačineψ = θ + π/2 . u.polje. 26. Um dobijamo sljedeće: ψ = θ + π/2 .odnosno za ¼ perioda.struje. reaktivnom snagom.polja 14 .ems kondenzatora takođe raste i sve ovo kao rezultat daje da se u kondenzatoru pojačava el.osciluje između izvora i kalema. a u el.te kroz granu(priključke) dolazi do proticanja el.kolu nema aktivnih procesa i nema nepovratnih gubitaka energije. vidjeli smo da struja i napon nisu u fazi i nemaju isti početni fazni stav.

kola sa reakivnim elementima (L i C) nema nepovratnog pretvaranja el. U drugoj četvrtini perioda napon opada. U ovom kolu nema nepovratnih gubitaka energije. Ovi elementi su priključeni na izvor promjenljivog napona u(t)=Umsin(ωt + θ).pretvara se u rad. Kondenzator pri dovoljno visokim učestanostima predstavlja kratak spoj. dt 1 1 uC = idt = I cosωt = XC Im sin(ωt – π/2).i time se smanjuje elektrostatička energija kondenzatora. uL =L di =Lω Im cosωt = XL Im sin(ωt + π/2) . P=Psr=0. Razmatramo slučaj kada je početni fazni stav struje jednak nuli. Električna energija se periodično privremeno deponuje između obloga kondenzatora u ¼ perioda.a elektrostatička energija kondenzatora se mijenja po zakonu: Wcm=½CU2cm . U ovom periodu kondenzator se prazni.kondenzatora. nema aktivnih procesa. R L C i(t) uR(t) uL(t) uC(t) + u(t) Na slici je prikazano jedno redno vezano el. Pod djelovanjem ovog promjenljivog napona u el.redno el. koji se predaje izvoru. zaključujemo da čisto aktivno.kolu će se pojaviti struja.kolo sadrži elemente sa aktivnim i reaktivnim karakteristikama.induktivnim kalemom i kondenzatorom .ili čisto reaktivno kolo predstavlja idealan slučaj nekog realnog el.kolo sastavljeno od aktivnog otpornika otpornosti R.induktivnog elementa-zavojnice induktivnosti L i kondenzatora kapaciteta C. Električno kolo sa otpornikom.a već u sljedećoj četvrtini se vraća izvoru.nego ga karakteriše i određeni iznos koeficijenta samoinduktivnosti.energije u toplotnu. 27. Zbog toga se za kondenzator kaže da je reaktivni prijemnik-potrošač.koja se mijenja po zakonu i(t)=Imsin(ωt + ψ).već ona osciluje između izvora i reaktivnih elemenata. ωC m C ∫ I= 2 U √R +(X -X ) L C 2 Z= √R +(X -X ) 2 L C 2 Impedanda (prividna otpornost) 15 . Snaga izvora je pozitivna.tj.kondenzator prima energiju od izvora i ponaša se kao prijemnik (potrošač) (prva četvrtina perioda). Dakle. uR =R·i(t)=RImsinωt .i ovdje imamo oscilovanje energije između izvora i kondenzatora. Na krajevima svakog od ovih elemenata ima se napon ima se poseban napon. Dakle. S obzirom na to da svaki aktivni element nije idealan. Kod el. pa se može koristiti za «razdvajanje» periodične struje od jednosmjerne. i(t)=Imsinωt.kola.

Da li su u slučaju rezonancije naponi između krajeva kondenzatora i kalema jednaki nuli ? Pod prostim rezonantnim kolom podrazumijeva se redna ili serijska veza otpornika.nego mogu biti i znatno veći od napona izvora na koji je el. Npr. U tom slučaju naponi uC i uL se nazivaju prenaponi.ali je njihova suma jednaka nuli. Rezonanca na latinskom znači odjek.kolo priključeno. Pri ovoj učestanost fazna razlika između napona i struje je jednaka nuli (φ=0).zbog čega se ova rezonanca i naziva naponska rezonanca. napon između krajeva kondenzatora i kalema nisu jednaki nuli. U tom cilju paralelno sa potrošačem vežemo redno rezonantno kolo. 2. ako u nekom kolu djeluju generatori dvije učestanosti. a za kolo se kaže da je u rezonanciji. XL<XC – pretežno kapacitivno kolo –π/2 < φ < 0 .po kojoj je efektivna vrijednost struje kroz kolo najveća.L i C važno je proučiti tri karakteristična slučaja: 1.čija je rezonantna učestanost jednaka učestanosti napona napona koji želimo da odstranimo. Primjena: Prosto rezonantno kolo se često koristi u praksi. 3. Naponi između krajeva kalema i kondenzatora ne samo da nisu jednaki nuli u slučaju naponske rezonance. Do pojave prenapona dolazi u suštini zbog velike (teorijski) maksimalne struje kroz el. U slučaju rezonance naponi izmeđuz krajeva kondenzatora i kalema nisu jednaki nuli. XL-XC = 0.Rezonantne pojave se koriste u tzv. U tom slučaju ima se najveća efektivna vrijednost struje kroz kolo I = U/R .Za analizu el.kolo. Kada je ωL - √ 16 . Redno rezonantno kolo. Kaže se da je kolo u rezonanciji. 28. 1 1 ω= ω2 = LC LC Ovo je ugaona učestanost. Ovaj treći izaziva pojavu tzv.filterima za propuštanje signala određenih učestalosti.naponske rezonance.kola sa parametrima R. Zadatak je da nekom potrošaču dovedemo napon samo jedne učestanosti.zbog čega se ova rezonanca i naziva naponska rezonanca. U slučaju rezonancije. XL=XC – čisto aktivno kolo.ali je njihova suma jednaka nuli. XL>XC – pretežno induktivno kolo 0 < φ ≤ π/2 . Pošto za svoju rezonantnu učestanost redno rezonantno kolo predstavlja skoro kratak spoj.kalema i kondenzatora. ωC Tada je najveća vrijednost struje definisana jednačinom I = U/R.pa se ova učestanost i naziva rezonantne ugaona učestanost. tj. Prema jednačini za struju u ovakvom kolu I= 2 U √R +(X -X ) L C 2 1 = 0.napon između krajeva potrošača one učestanosti koju želimo odstraniti biće jednak nuli. što ne znači da je napon između krajeva kondenzatora i krajeva kalema jednak nuli. a to znači da je ωL – 1/ωC = 0.

Fizikalno objašnjenje: Energija sadržana u antirezonantnom kolu razmjenjuje se između kondenzatora i kalema. u kolu se izvjesna količina energije pretvori u toplotu. U toku svakog perioda prostoperiodične struje. Objasni razlog pojave prenapona u kondenzatoru i kalemu prostog rezonantnog kola .magn.kroz zajedničku granu zbog toga ne može da bude struje.jedna za π/2 unaprijed (kroz granu sa kondenzatorom).kada je jačina struje maximalna. a ovaj slučaj el. Neka je R=0 (što praktično nikad ne može biti). Gubici u dielektriku kondenzatora se mogu približno uzeti u obzir. Učestanost tog napona mora biti ista kao učestanost oscilacija struje u kolu kada tog napona nema. ali R može biti vrlo malo. Paralelno rezonantno kolo. Recipročna vrijednost impedanse Z biće realna.otpornost R nije nula.to znači da kroz obje grane teče struja.nasuprot rezonanci rednog kola.tj.i oscilacije bi prestale. promjenom otpornosti R otpornika u grani sa kalemom.kola se naziva antirezonancija. U realnom slučaju. koji je u fazi sa naponom izvora.Tu ulogu ima napon U.zbog čega se ova rezonanca i naziva naponska rezonanca. Pošto su obje grane priključene na naponU.naizmjenično se pretvara u el. Zašto se ovaj slučaj naziva strujna rezonanca? Dati fizikalno objašnjenje ove pojave.ali je njihova suma jednaka nuli. 31.Pri antirezonanciji. Ova rezonancija često se naziva i strujna rezonancija. Očigledno.29.ove su pomjerene u odnosu na napon. Pri učestanosti ω = ω0 jačina struje kroz zajedničku granu je skoro minimalna. Nacrtati vremenski i fazorski dijagram struje i napona između krajeva sva tri elementa za rednog RLC kola u slučaju da je kolo u a)rezonanci i b)van rezonance .pa je njihova suma jednaka nuli. Kada kolo ne bi bilo vezano za napon U.koji predstavlja izvor energije.kolu. U I= Z Najčešće je otpornost R znatno manja od reaktanse ωL. U tom slučaju jačina struje I kroz zajedničku granu jednaka je nuli.1 = 0.2.energiju. Svaki rezonantni sistem karakterišu dvije energije: 1.energija koja je sadržana u sistemu. ωL ω0 = 1 U Rp L C √LC Ova ugaona učestanost naziva se antirezonantna učestanost. Oscilacije će postojati jedino ako se se nadoknađuje energija pretvorena u toplotu. Međutim. obje ove struje su jednakog intenziteta.ako je ωC .a druga za π/2 unazad (kroz granu sa kalemom). U slučaju rezonance naponi između krajeva kondenzatora i kalema nisu jednaki nuli. energija sadržana u kolu ubrzo bi se pretvorila sva u toplotu. Pri tome između krajeva kondenzatora i kalema postoji promjenljivi napon. 30.energija koja se u sistemu gubi u toku jednog perioda. 17 .mada postoji struja u samom el.Što je njihov odnos veći. + I Otpornost grane sa kondenzatorom je obočno veoma mala i može se zanemariti.sistem može duže da osciluje.

Trenutna vrijednost snage iznosi p=ui=UI 2sinωt sin(ωt + φ)=UI [cosφ – cos( 2ωt+ φ)].kolu kasni.koja je zajednička za oba parametra. i 30. Maximalna vrijednost napona se dobija kao Um2=URm2+ULm2. Srednja snaga je jednaka: Psr = U I cosφ . Jedinica su reaktivni voltampermetri Var. Prividni otpor ili impedansa Z se dobija iz relacije: √R +(ωL) Z = √R +(ωL) = √ R +X Um/Im = U/I = 2 2 2 2 2 2 L Fazni stav φ napona i struje mijenja se od nule do π/2 . sinφ predstavlja faktor reaktivnosti. a u paralelnom kolu «strujna rezonanca» ? Rezonansa predstavlja režim na dijelu kola. prednjači. i L induktivni pad napona na zavojnici uL = L di/dt.za ugao φ.Naponi između krajeva kalema i kondenzatora ne samo da nisu jednaki nuli u slučaju naponske rezonance. Prividna snaga: S =UI = P2+Q2 √ Jedinica je voltampermetar. a početni fazni stav φ.nego mogu biti i znatno veći od napona izvora na koji je el. 18 .VA.kolo priključeno. da li je prikladan naziv za rezonancu u rednom kolu «naponska rezonanca». Ako su reaktivni otpori pri rezonansi XL = XC>>R. ili je u fazi sa naponom ? i R Prikazana je serijska(redna) veza optornika i kalema. Detaljnije: Pitanje 28. u kome je fazni stav između napona i struje jednak nuli.kolo (detaljnije u pitanju 28.postoji i reaktivna snaga Q =UI sinφ. Pored aktivne snage P. Faktor snage: cosφ= Psr /UI. U opštem izrazu za trenutnu vrijednost napona napajanja. Q predstavlja snagu koja se u procesu uspostavljanja struje nagomilava u magn. Imajući u vidu da riječ «rezonanca» znači «odjek». u tom slučaju naponi uC i uL se nazivaju prenaponi. –koeficijent manji od jedinice. Do pojave prenapona dolazi u suštini zbog velike (teorijski) maksimalne struje kroz el.polju zavojnice. u kolu će se uspostaviti naizmjenična struja. Redna (serijska) veza otpornika i kalema priključena je na prostoperiodični napon. Jedinica je vat W. a ULm=ωLIm . Da li struja u takvom el. u=Um sin(ωt+ φ). fazno prednjači struji.koji pokazuje koliki se dio od ukupne snage nepovratno pretvara u snagu Džulovih gubitaka. u Gdje su URm=RIm . prirodno je predpostaviti da napon u odnosu na referentni položaj struje.) 32. koji se u skladu sa drugim Kirhofovim zakonom uravnotežuju sa naponom napajanja u: u = uR + uL = R i + L di/dt = RIm sinωt + ωLIm cosωt = =URm sinωt + ULm cosωt. i = Im sinωt. Kada se kolo priključi na izvor naizmjeničnog napona. iz tg φ= ULm/ URm . Uspostavljena struja na aktivnom otporu stvara pad napona uR = Ri. 33.

Paralelna veza otpornika i kondenzatora priključena je na prostoperiodični napon. . u skladu sa drugim Kirhofovim C zakonom uravnotežuju sa naponom napajanja u.kolu kasni. Ova struja na aktivnom otporu izaziva pad napona: uR= R i. 35. . fazno zaostaje u odnosu na struju.tj. . iz U 1 tgφ= . koji se.za fazni stavφ. Da li struja u takvom el. u=uR+uC = . a početni fazni stav φ. Maximalna vrijednost napona se dobija kao Um2=URm2+UCm2 = Z2Im2 . i kapacitivni pad napona na kondenzatoru: u C 1 uC = i dt. u odnosu na referentni smjer struje. Im Gdje su URm=R Im . u=Um sin(ωt+ φ). -Trenutna vrijednost snage kod ovog kola je data relacijom : p = u i = UI 2sin(ωt + φ). Da li struja u takvom el. Redna (serijska) veza otpornika i kondenzatora priključena je na prostoperiodični napon.34.Cm = URm ωCR Um cosφ = R Im . ωC Prirodno je predpostaviti da napon.prednjači ili je u fazi sa priključenim naponom ? 36. p = UI [ cosφ – cos( 2ωt + φ )].kolu kasni. -Srednja vrijednost snage Psr = UI cosφ. . u kolu će se uspostaviti naizmjenična struja: i=Im sinωt. Da li struja u takvom kolu kasni.= URm sinωt – UCm cosωt. . Paralelna veza otpornika i kalema priključena je na prostoperiodični napon.prednjači ili je u fazi sa priključenim naponom ? i R Kada se kolo priključi na izvor naizmjeničnog napona.prednjači ili je u fazi sa priključenim naponom ? Im ωC ∫ 19 . Um sinφ = .UCm = Pa je Um2=Z2Im2. i UCm= .

Y= √G B2=(BL – BC )2 . odnosno.a sa B reaktivna provodnost ili supceptansa. Npr: -kolo je induktivnog karaktera ako je BL > BC .čiji je opšti izraz za trenutnu vrijednost: i = Im sin(ωt + φ). važi: G= 1 R 2 u ∫ . ako je B>0.Um cosωt = -ILm cosωt L ωL iC = C du= ωC Um cosωt = ICm cosωt dt iL = Maksimalne vrijednosti struja u granama su: Um Um IRm = . 20 . ukupna struja i jednaka jesumi trenutnih vrijednosti struja u granama: i = iR + iL + iC . C U skladu sa prvim Kirhofovim zakonom. R ωt Im I 1 = = koji predstavlja recipročnu vrijednost impedanse ima dimenziju Um U Z Provodnosti. 1 1 1 Y= =[ +( . +B 2 B= 1 = ωC = BL – BC ωL . ako je B<0. ICm = ωCUm . onda će se uspostaviti i sinusoidalna raspodjela struje.ωC)2 ] ½ Z R ωL Odnos Ako se sa G označi aktivna. i označava se štampanim slovom Y. Otpornik. u Um iR = sinωt = IRm sinωt = R R C u dt = . -kolo je kapacitivnog karaktera ako je BL < BC .37. procjenjuje se karakter kola. ILm = . Na osnovu dobijenog i još nekih specifičnih podataka. -kolo ima aktivni karakter ako je BL = BC. Ovako dobijena provodnost naziva se prividnom provodnošću ili admitansom kola. Da li struja kroz zajedničku granu može da bude u fazi s naponom ? + i iR R L iL Ako se kolo napaja sinusoidalnom raspodjelom iC napona: u = Um sinωt. odnosno.odnosno. ako je B=0.kalem i kondenzator vezani su u paralelno na izvor prostoperiodičnog napona.

gdje je R komponenta koja se nanosi po realnoj osovini. j2 = -1 . X=Z sinφ. To je konpleksan broj. Simbolička metoda. i naziva se realnom komponentom.38.kola prostoperiodičnih struja u kompleksnom obliku. Z = R + jX.napona.a argument početnom faznom stavu struje. Ili npr. I = |I| e jψ Iz kompleksnog broja neke prostoperiodične veličine može se odrediti trenutni oblik. vidimo da je Z = R2+X2 √ +j Z φ 0 -j R X r. I= Z 21 . Ova metoda omogućava da se vektori naizmjeničnih veličina struje. za kompleksni oblik struje. i(t) = Im sin( ωt + ψ) Im = e jωt (*) Im = |Im| e jψ Ovaj izraz predstavlja kompleksnu amplitudu struje.o.kao: Z= (cosφ+jsinφ) Z.čiji je moduo jednak maksimalnoj vrijednosti struje. i(t) = Im dio { Im ejωt} . Predstavljanje prostoperiodičnih veličina kompleksnim brojem. U matematici se imaginarna jedinica označava sa i. Osnovni zakoni el. i u elektrotehnici omogućava jednostavnije rješavanje el.pa da ne bi dolazilo do zabune. a ugao φ = arctg X R Realna i imaginarna komponenta kompleksnog broja se mogu predstaviti i pomoću modula i argumenta: R=Z cosφ. može i pomoću Eulerovog obrasca cosφ + sinφ = e jφ.kola. kojim je predstavljena ta veličina. dok se u elektrotehnici označava sa j. Predstavljanje prostoperiodičnih veličina kompleksnim brojem naziva se simbolička metoda. svi ranije razmatrani zakoni el.snage predstavljaju kompleksnim brojem. za Z : Z = R + jX. Omov zakon u kompleksnom obliku je dat jednačinom: U (za efektivne vrijednosti) . Koristeći simboličku metodu. kompleksna efektivna vrijednost. i to zbog toga što je i rezervisano za struju. U elektrotehnici se češće umjesto kompleksne amplitude prostoperiodične veličine uvodi tzv.dok je X komponenta koja se nanosi po imaginarnoj osovini (±j) i naziva se imaginarnom komponentom. trenutni oblik neke prostoperiodične veličine jednak je imaginarnom dijelu kompleksnog broja.kola mogu se predstaviti u kompleksnom obliku. pa se kompleksni broj može prikazati i u trigonometrijskom obliku. trenutni oblik određuje se nalaženjem njegovog imaginarnog dijela tj. Sa fazorskog dijagrama impedanse Z . Tako npr.ems. Prema tome. Kompleksni broj Z bi se mogao prikazati i u eksponencijalnom obliku: Z = Ze jφ 39.dat jednačinom (*). Tako npr.

Aktivni 22 . koji predstavlja izraz prvog Kirhofovog zakona u kompleksnom obliku. dobija se: Σ Jk [ Imk e jφ i e jωt] = Σ Jk [ Imk e jωt] = 0 .Σ u i = 0. Ako se uvede pojam kompleksne efektivne vrijednosti Σ Imk = 0 . dobijena formula k=1 se jednostavno svodi na oblik: n k=1 ________________________________________________________________ n struje i. Prvi Kirhofov zakon definiše da je algebarska suma struja koje se stiču u neki čvor el. Kompleksna efektivna vrijednost struje I . znajući ___ Σ Imk = 0 . k=1 i=1 n m n m k=1 i=1 U kompleksnom obliku se predstavlja jednačinom: Σ Ek = Σ U i k=1 i=1 n m (nepotpuno) 41. koja se uspostavlja u kolu je ista kroz sve elemente kola.kola jednaka nuli. UL i UC. Drugi Kirhofov zakon je definisan jednačinom Σ ek = Σ u i ili u obliku: Σ ek .kola jednaka je algebarskoj sumi trenutnih vrijednosti padova napona na svim ostalim elementima te konture.kola jednaka nuli: n Σ ik = 0 . Ili Odnosno k=1 k=1 e jωt [ Σ Imk ] =0 k=1 n da je odnos maksimalne i efektivne vrijednosti√2 . k=1 Ako se trenutna vrijednost struje izrazi pomoću imaginarnog dijela njene kompleksne n n predstave. II Kirhofov zakon : Algebarska suma trenutnih vrijednosti svih ems izvora duž proizvoljne zatvorene konture el. uravnotežena je sa kompleksnim efektivnim vrijednostima pa dova napona UR. I U R L C Kompleksna efektivna vrijednost napona napajanja U.I Kirhofov zakon definiše da je algebarska suma struja koje se stiču u neki čvor el. 40. n Izraz Σ Ik = 0 . Izvesti jednačine za prvi i drugi Kirchoffov zakon u kompleksnom obliku . Taj zakon bi u kompleksnom obliku izgledao: k=1 Σ Ek = Σ U i k=1 i=1 n m Gdje su Ek i U i kompleksne vrijednosti ems i napona. Izvesti jednačine za napon na krajevima kondenzatora u kompleksnom obliku . pa je U = UR+UL+UC . predstavlja prvi Kirhofov zakon u kompleksnom obliku. u kome je Ik = Ik e jφ.

....Izvesti jednačine za napon na krajevima induktivnog kalema u kompleksnom obliku . u skladu sa drugim Kirhofovim zakonom.+Zn) = ZeI.. 45... Pošto za svoju rezonantnu učestanost redno rezonantno kolo predstavlja skoro kratak spoj.. UL = ω L I e jπ/2 = jωL I ...+ Yn ) U = Ye U .. + Yn U = ( Y1 + Y2 +. U = Z1 I + Z2 I + ..... gdje je: Ye = Σ Yi = Σ ( Gi – jBi ) = ΣGi – jΣBi = Ge – jBe ..napon između krajeva potrošača one učestanosti koju želimo odstraniti biće jednak nuli...filterima za propuštanje signala određenih učestalosti.tako da se kompleksni izrazi za padove napona mogu prikazati u obliku: UR = R I . pitanje 41......... U nekom el.. Redna(serijska) ..a kapaciticni fazno zaostaje za π/2.......koje se stiču u nekom čvoru. induktivni pad napona faznom prednjači struji za π/2.. napon na krajevima je isti za sve admitanse... Zadatak je da nekom potrošaču dovedemo napon samo jedne učestanosti.. Kod serijske veze. UC = 1 1 j I e –jπ/2 = I = I ωC jωC jωC 42..... u skladu sa prvim Kirhofovim zakonom: I = I1 + I2 + ... gdje su: Ze = Σ Zi = Σ (Ri + jXi) = ΣRi + jΣXi = Re + jXe Re = ΣRi .....kolu analizirati posebno za jednu i drugu učestanost. a zatim stvarno stanje dobiti sabiranjem ta dva stanja ? Prosto rezonantno kolo se često koristi u praksi.+ Un. U = U1 + U2 +.. Npr.. ako u nekom kolu djeluju generatori dvije učestanosti. neprostoperiodične ? 44.Rezonantne pojave se koriste u tzv. _________________________________ Kod paralelne veze admitansi Y1....... Može li prvi Kirchoffov zakon u komleksnom obliku da se napiše ako su jačine struje...+ In = Y1 U + Y2 U + . dok je struja.......(nepotpuno) 43...Yn ..kolu sa linearnim elementima djeluju generatori napona dviju učestanosti. Može li se stanje u ovom el. U tom cilju paralelno sa potrošačem vežemo redno rezonantno kolo. dok je napon. i Xe = ΣXi . struja je ista kroz sve impedanse.pad napona je u fazi sa strujom. odnosno 23 ...čija je rezonantna učestanost jednaka učestanosti napona napona koji želimo da odstranimo.Y2..paralelna i mješovita veza impedansi . jednak sumi padova napona na impedansama....+ZnI = (Z1+Z2+..

Z2 I = Z2+Z3 1 . Izvesti izraze. Za prikazani spoj trougao-zvijezda važe analogni odnosi: Spoj trougao: 1 Z1Z2 Z12 = Z1 + Z2 + Z3 ZZ Z12 Z1 Z31 Z23 = Z2 + Z3 + 2 3 Z1 Z2 0 Z3 Z3Z1 Z31 = Z3 + Z1 + 2 Z2 Spoj zvijezda: Z1 = Z3 = Z12 Z31 Z12 + Z23 + Z31 Z23 Z31 Z12 + Z23 + Z31 .Ge = ΣGi . _________________________________ Za mješovitu vezu sa slike. Z2 = Z23 3 Z12 Z23 Z12 + Z23 + Z31 . Z3 I = Z2+Z3 1 . Transfiguracija trougla impedansi u zvijezdu i obrnuto. Be = ΣBi . . 24 . Z3 Z1Z2 + Z2 Z3 + Z3Z1 Z2 Z1Z2 + Z2 Z3 + Z3Z1 U U 46. Prvo treba riješiti Z1 paralelne grane : I I 1 1 I2 U Z2 I3 Z3 = U Ze Y23 =Y2 + Y3 = Z23 = 1 1 Z +Z + = 2 3 Z2 Z3 Z2Z3 1 Z2Z3 = Y23 Z2+Z3 Z2Z3 Z2+Z3 Ekvivalentna impedansa kola je: Ze = Z1+Z23 = Z1 + Pa su struje: I1 = I2 = I3 = U = Ze Z2+Z3 Z1Z2 + Z2 Z3 + Z3Z1 U. poznate su impedanse i napon napajanja.

U praksi su potrošači rijetko čisto aktivni ili čisto reaktivni.47. Zbog čega je reaktivna snaga potrošača od interesa u praksi ? Reaktivna snaga opisuje razmjenu energije između potrošača i izvora-generatora. a argument φ = arctg Q P Ako se umjesto konjugovano-kompleksne struje upotrijebi konjugovano-kompleksni napon. φi = φu –φ. Izvesti izraze za snagu u kompleksnom obliku . El. Poznato je da snaga zavisi od proizvoda efektivnih vrijednosti napona i struje. posljedica su razmjene energije između potrošača i izvora-generatora duž voda. u kolu se uspostavlja struja: i = Im sin ( ωt + φu –φ ) = Im sin ( ωt + φi ). Da bi se ostvarili takvi izrazi u kompleksnoj predstavi napona i struje.motor je primjer u kojem je potrošač uvijek i aktivan (el. Moduo kompleksne prividne snage je S = √P 2 +Q 2 . Q = Im { S } = U I sinφ .polju kondenzatora. i reaktivan(zbog induktivnosti namotaja motora). dobija se: U *I = U I cosφ – U I sinφ = P – jQ. i fazne razlike između njih. Cilj je da se ovi gubici eliminišu ili svedu na najmanju moguću mjeru. zbog relativne snage potrošača. Ovi gubici. Odnosno izraz za kompleksnu prividnu snagu treba prikazati u obliku: S = U I* = U I e jφu e –jφi = U I e j (φu – φi) . 25 . Pod uticajem napona. Pa se za snagu dobija: S = U I e jφ = U I cosφ + j U I sinφ. u napojnom vodu se javljaju dodatni gubici. treba upotrijebiti konjugovano-kompleksni izraz za struju: I* = I e –jφi . kojima se potrošač napaja (npr. nagomilava u magnetnom polju zavojnice i u procesu uspostavljanja napona.energetski vodovi dugi više km). 48. Relativna snaga je mjera koliko su ti dodatni nepotrebni gubici. gdje je φ fazni stav između napona i struje.čas u drugom smjeru.U* I ) cosφ –faktor snage potrošača 2j P = Re { S }= U I cosφ . Reaktivna snaga predstavlja snagu koja se u procesu uspostavljanja struje. Kompleksna efektivna vrijednost struje se može prikazati u obliku: I = I e jφi . Ova razmjena energije vrši se podsredstvom struja duž provodnika. ili S = U I* = P + jQ. u el.energija se pretvara u mehaničku). čas u jednom. a rastu kad se ona povećava. čija je efektivna vrijednost U = U e jφu . kojih nema ukoliko je relativna snaga nula. jer je φ = φu – φi . Aktivna i reaktivna snaga u tom slučaju iznosi: S 1 Q P= ( U I* + U * I ) φ 2 P 1 Q= ( U I* . Zbog ove komponente struje. Neka u kolu naizmjenične struje djeluje napon u =Um sin ( ωt + φu ).

uobičajeno se ona naziva aktivnom snagom. Šta je aktivna snaga potrošača ? Pošto se na aktivnom otporu energija nepovratno pretvara u toplotnu. koji je manji od jedinice i koji pokazuje koliki se dio od ukupne snage (UI) nepovratno pretvara u snagu Džulovih gubitaka.49.7 do 0. varira između 0 i 1.) 50. u cilju povećanja faktora snage. cosφ se kreće u granicama od 0. Može se definisati odnos: cosφ = UI Faktor snage predstavlja koeficijent. Ovo dodavanje reaktivnih elemenata.ustvari.pri sinφ = 26 Q UI . Da li faktor snage potrošača može biti negativan ? Faktor snage ne može biti negativan. i uprocesu uspostavljanja napona u el. Za el. 53.očigledno je da srednja snaga predstavlja. 51. Šta predstavlja kompleksna snaga potrošača i generatora? Zašto se kompleksna snaga ne računa kao U I. 0. 52. nego kao U I* ? (pitanje 47.otporni potrošač je jednak nuli. Za čisto reaktivni potrošač (kondenzator i kalem) je jednak nuli. Pošto se transformacija ostvaruje u aktivnom parametru R kola.motore.polju kondenzatora.koji treba da bude što bliže jednak jedinici.9.koji se mogu prikazati kao redna veza otpornika i kalema.tada se dodatnim reaktivnim elementima postiže faktor snage cijelog sistema (stvarni potrošač i dodatni reaktivni elementi). cosφ –faktor snage potrošača S φ P Q Kada je faktor snage potrošača mali npr.7 aktivna snaga znatna nekoliko kW.i definisana je relacijom: Q = U I sinφ Reaktivna snaga predstavlja snagu koja se u procesu uspostavljanja struje nagomilava u magnetnom polju zavojnice.snagu Džulovih gubitaka. i označava se sa P.a za čisto aktivni. Šta je reaktivna snaga potrošača ? Reaktivna snaga se označava štampanim slovom Q. Faktor snage i popravka faktora snage . naziva se popravka (projekcija) faktora P snage.

... 56 Objasniti postupak rješavanje električnih kola prostoperiodičnih struja metodom konturnih struja . proizvoljno treba odabrati smjer obilaska konture. Kondenzator i kalem su reaktivni potrošači.kola sa vremenski konstantnim strujama.kolima sa prostoperiodičnim strujama.koji je istovremeno i pozitivan smjer konturne struje...čemu se faktor snage sinφ naziva faktorom reaktivnosti. Ovo znači da za složeno el.....+ Znn In = Enn 27 .kolu jednoznačeno su definisana...kola sa vremenski promjenljivim strujama..efektivnim vrijednostima ovih veličina..... Pri proračunu struja u el. Na ovaj način sve korištene metode kod el.. Prije konstituisanja jednačina. I tog oblika treba preći u algebarski oblik jednačina. ravnotežna stanja u el.treba napisati isto toliki broj jednačina u kompleksnom obliku: Z11I1 + Z12I2 + . Ako se pozitivni smjer obilaženja konture podudara sa smjerom djelovanja EMS..metode konturnih struja. koristile su se različite metode.+ Z2n In = E22 .kolo sa prostoperiodičnim strujama mogu biti primijenjene iste metode proračuna. Naravno. Za svaki vremenski trenutak..Broj nezavisnih kontura nk složenog kola sa nč čvorova i ng grana je: nk = ng – (nč – 1) U skladu sa ovom metodom. Postupak je identičan sa onim u kolima jednosmjernih struja.. Postavlja se pitanje da li se ove metode mogu koristiti pri proračunu stanja u el. Skuo jednačina u kojima egzistiraju trenutni oblici prostoperiodičnih veličina težak je i nepogodan za rješavanje. 54.ako se ne podudaraju..mogu se koristiti i kod proračuna struja u el.. On pokazuje koliki se dio ukupne snage pretvara u energiju magnetnog i električnog polja.superpozicije.onda EMS u jednačinama imaju pozitivan predznak. Jedina razlika je u tome što su vrijednosti napona i struja izražene kompleksnim..ekvivalentnog generatora. .počevši od Kirchoffovih zakona. Zn1I1 + Zn2I2 +. do metoda napona čvorova.... U kolu sa n nezavisnih kontura.. Zašto? Može li se desiti da paralelna veza otpornika.imaju negativan predznak. primjenom drugog Kirhofovog zakona..kolima sa vremenski konstantnim strujama... Struje u zajedničkim granama za dvije ili više kontura dobijaju se kao sume kompleksnih izraza konturnih struja.....ove metode uključuju vezu trenutnih vrijednosti napona i struja duž pojedinih grana kola.pod uslovom da je zadovoljen prvi Kirhofov zakon u čvorovima kola.što se ostvaruje primjenom simboličke metode.....i sl. u jednoj konturi protiče samo jedna struja i naziva se konturna struja. kalema i kondenzatora bude "čisto"aktivan potrošač ? 55. Metode proračuna stanja složenih električnih kola sa prostoperiodičnim strujama.. i što se otpornosti u ovim jednačinama pojavljuju kao kompleksne vrijednosti impedanse.i obrnuto. primjenom drugog Kirhofovog zakona..odnosno kompleksnog računa.+ Z1n In = E11 Z21I1 + Z22I2 +.... Primjena metode konturnih struja svodi se na primjenu drugog Kirhofovog zakona na nezavisne konture kola.

. j = 1.. E11.pri čemu se EMS.....odnosno..Y1n Un = I1 -Y21U2 + Y22U2 -....n.In konturne struje prve..Enn suma svih EMS prve.druge...Kapacitivnom ili dielektričnom spregom preko kondenzatora C...._________________________________ gdje su I1..I2. pri čemu..struja Is se uzima sa pozitivnim predznakom.Yn2U2 -....Električna kola sa induktivnom spregom(magnetno spregnuta)kola..uzimaju sa pozitivnim predznakom...n I j = ( Σ E Y )j suma proizvoda EMS generatora u granama koje se stiču u čvor j sa admitansom odgovarajuće grane.druge.2..a one koje su svojim djelovanjem orijentisane od čvora sa negativnim predznakom.dok impedanse tipa Zkp= Zpk predstavljaju impedanse zajedničkih grana.. j = 1..n-te konture..E22.+ Ynn Un = In __________________________________ gdje su U j napon čvorova j.. Z11.kola međusobna veza između njih ili njihovih pojedinih dijelova može se ostvariti na tri načina: 1.odnosno n-te konture.....Znn ukupne impedanse prve... Objasniti postupak rješavanje električnih kola prostoperiodičnih struja metodom napona čvorova ... j = 1.2...... Ova metoda. j≠k... koje su.čije je električno djelovanje orijentisano prema čvoru. 2. primjenjuje se na (nč – 1) nezavisnih jednačina.a u slučaju da je orijentisana od čvora j..2.. koje treba konstituisati u skladu sa prvim Kirhofovim zakonom....uzima se sa negativnim predznakom. Yn1U1 ...... Kod sčoženih el. u slučaju da kolo sadrži samo naponske generatore oblika: Y11U1 ..koja je posebno prikladna za složena kola..Z21. Yjk – suma admitansi svih grana između čvorova j i k. u kolu djeluju i strujni generatori.Y12I2 ...tada važi: I j = ( Σ E Y )j + ( Σ I s )j .n.......druge.... ako je referentni smjer struje Is prema čvoru j.Induktivnom spregom preko magnetnog fluksa. Ukoliko pored naponskih..Galvanskom ili konduktivnom vezom preko otpora R ili induktiviteta L....... Yjj – suma kompleksnih admimtansi svih grana koje se stiču u čvor j.. ..Osnovne karakteristike..... 58...Y2n Un = I2 . 3.u kojima je broj grana znatno veći od broja čvorova. Φ1 Φ12 Φ1r N1 u1 N2 28 . 57............odnosno n-te konture...

kao: di1 e = .magn.i druga koja ima N2 zavojaka. galvanski odvojene.Induktivna sprega između dva kola ili njihovih pojedinih dijelova može se razumjeti iz definicije sopstvenog i međusobnog fluksa dva el.tj. Negativan znak u jednačini slijedi iz osnovnog zakona el. Magnetne linije su spregnute u obje zavojnice. koji je jednak razlici ova dva fluksa nazivamo fluks razipanja prve zavojnice Φ1r . i šta sve na taj znak utiče ? Koeficijent međusobne induktivnosti M može biti i pozitivan i negativan. Magn.koji će težiti da smanji fluks kroz prvo kolo.zavojnice u homogenoj i izotropnoj sredini. ona će u prostoru oko sebe stvarati neki ukupni promjenljivi fluks Φ1.Proticanjem promjenljive struje dovodi do pojave Faradejeve el.jer su smjerovi fluksa i struje koja ga stvara uvijek usaglašeni. ona teži da izazove struju i2. Definisati koeficijent uzajamne-međusobne induktivnosti M. indukcije.M12 dt Koeficijent sopstvene induktivnosti L je uvijek pozitivan.ova da izazove fluks Φ2.koja se može izraziti u zavisnosti od promjene struje i1. Jedan dio ovog fluksa prolaziće kroz zavojnicu 2. induktivna sprega dva kola ne dovodi do prenosa energije iz jednog u drugo kolo.zavisno od izbora referentnog smjera struje u primarnom i sekundarnom namotaju i načina na koji su oni namotani. Ovaj fluks je za zavojnicu sa linearnom karakteristikom magnetiziranja.proporcionalan struji koja ga izaziva. Sličan proces odigraće se i za slučaj kada kroz drugu zavojnicu proziče struja i2. Ovaj fluks se naziva sopstveni fluks. Ovdje je M12 uzajamna ili međusobna induktivnost između dvije zavojnice.jer nastaje usljed proticanja struje kroz prvu zavojnicu sa N1 zavojaka.s tom razlikom što će zavojnica2 zahvatati sopstveni fluks Φ2.zavisno od izbora referentnog smjera struje u primarnom i sekundarnom namotaju i načina na koji su oni 29 .što se može označiti sa Φ12. Iz predhodne jednačine dobijamo.pa će ukupni fluks prve zavojnice biti Φ1= Φ1r+ Φ12. N1 Φ 1 L i L1 = Φ1 = 1 1 i1 N1 Ovdje smo sa L1 označili ukupnu induktivnost prve zavojnice.Kada kroz namotaje zavojnice protiče jednosmjerna struja. Indukovana ems je izvor u drugoj zavojnici.dok koeficijent međusobne induktivnosti M može biti i pozitivan i negativan.indukcije. i pošto Φ12 linearno zavisi od struje izraz ne mora biti napisan u diferencijalnom obliku: Φ12 Φ21 M12 = N2 M21 = N1 i1 i2 Koeficijent međusobne induktivnosti M može biti i pozitivan i negativan. Zavisi od geometrijskog oblika prve i druge zavojnice. Jedan dio fluksa.(henri) 60.i pošto su obje zavojnice z vazduhu može se napisati N1 Φ1=L1i1. Unutar druge zavojnice dolazi do pojave ems.te njihovog međusobnog položaja.a određeni broj magnetnih linija zahvataće i prvu zavojnicu Φ12. Jedinica mu je 1H.što za posljedicu ima pojavu indukovanih ems u zavojnici.fluks se mijenja linearno sa strujom.te se na taj način kola 1 i 2 mogu posmatrati kao dva induktivno spregnuta kola. Jedna koja ima N1. Predpostavimo da postoje dvije. Ako prvom zavojnicom protiče promjenljiva struja i1(t). 59. Objasniti smisao algebarskog znaka uzajamne-međusobne induktivnosti M.kola.μ=const.magn.

dobijamo: ____ 2 N Φ N Φ N Φ N Φ M = k M √L L 1 1· 2 2= 1 1· 2 2= L1L2 = . L 1 = N1 L 2 = N2 M = √L L 1 2 i1 i2 Posljednja jednačina predstavlja idealan slučaj magnetne sprege. i ako sa Φ1 označimo primarni fluks. Međusobna induktivnost dva zavojka je M12.(a Φ1r je fluks rasipanja) onda je: Φ12 Φ12 Φ21 Φ21 k1 = = k2 = = Φ1 Φ1r+Φ12 Φ2 Φ2r+Φ21 21 Ovaj koeficijent k1 predstavlja karakterističnu veličinu primara i naziva se sačinilac sprege. Ako sa Φ12 označimo dio fluksa koji obuhvata sekundarni namotaj. Pokazati da je međusobna induktivnost tanka dva voda jednaka nuli.namotani. Definisati sačinilac sprege induktivno spregnutih kola .obrazlažući to na dva načina: preko magnetnog fluksa i preko indukovane ems . Ako se sopstveni fluksevi podudaraju sa fluksevima međusobne indukcije. kao i L od geometrije magnetnog kola i broja navojaka. Međusobna induktivnost M zavisi. Kada će i pod kojim uslovima indukovan ems e2 u drugoj-sekundarnoj zavojnici biti maksimalna ? 62. Da li samoinduktivnost može biti i pozitivna i negativna ? Koeficijent sopstvene induktivnosti L je uvijek pozitivan. Međusobna induktivnost može biti pozitivna i negativna. Dakle zavisi od referentog smjera struja.jer su smjerovi fluksa i struje koja ga stvara uvijek usaglašeni. Ako napravimo proizvod jednačina L1 i L2.ako bi imali jedan sa N1.koga je u praksi teško postići. a k2 je od sekundara. Dokazati jednakost M12 = M21 = M ? 63.i obratno. 65. a drugi sa N2 tijesno priljubljenih zavojaka tanke žice? Odgovor obrazložiti na dva načina: preko magnetnog fluksa i preko indukovane ems . Kolika bi bila međusobna induktivnost dva tanka kalema istog oblika i isto postavljena jedan u odnosu na drugi. 1 2 i1 i2 k1 i1 k2 i2 k1k2 M k = ____ √L1L2 30 . Dva dvožična voda prelaze jedan preko drugog («ukrštaju se») pod pravim uglom.a stvoren je od primarnog namotaja. 61. 64. 66.znak će biti pozitivan. Zavisi i od toga da li porast struje i2 povećava ili smanjuje ukupni fluks. jer postoji uvijek određeno rasipanje fluksa na primaru i sekundaru. Međusobna induktivnost M zavisi. kao i L od geometrije magnetnog kola i broja Φ12 Φ21 ____ navojaka. i smjerova flukseva.dok koeficijent međusobne induktivnosti M može biti i pozitivan i negativan.

Linearni transformator se odlikuje osobinom da se može opisati linearnim algebarskim i diferencijalnim jednačinama. Uređaji.šemama namotaje prikazujemo ukršteno.kola ne koristi se ovaj način utvrđivanja krajeva spregnutih namotaja.. i1=i1max.feromagnetni materijali.impedanse Z. U el. i1 ● ● i2 di dt i1 di dt i1 ● ● i2 e =+M i1 ● ● i2 ● ● i2 e = -M 68. U suprotnom slučaju ems ima negativan predznak.u šemama el. njihovo djelovanje u odnosu na zajednički fluks se podudara.za magnetno kolo se biraju materijali sa najvećom magnetnom propustljivošću.a jedan od njihovih krajeva sa tačkom ili zvjezdicom. Načini označavanja spregnutih namotaja . i2=i2max ). Da bismo odredili znak ems međusobne induktivnosti. Oko jezgra su.sekundar. Princip rada i osnovne osobine linearnog transformatora pod opterećenjem se mogu analizirati M na primjeru dvonamotajnog transformatora sa željeznim jezgrom. Pri ovome se uzimaju sljedeća pravila: Ako struje i jednog i drugog namotaja ulaze u krajeve označene sa punom tačkom (zvjezdicom) ili izlaze iz krajeva označenih punom tačkom.nazivaju se transformatori.blisko jedna drugom.99. R1 R2 ● i i1 ● 2 u1 L1 31 L2 u2 Z . i2≠0 ). 67.koji imaju osobinu da mijenjaju iznos napona i struje sa jednog na drugi nivo pri istoj učestanosti. Transformator predstavlja induktivnu ili magnetnu spregu dva el. U njemu se vrši promjena naizmjeničnih napona i struja induktivnim putem.tj. i režim pod opterećenjem ( Z ≠ 0.a indukovana ems ima pozitivan predznak..itd.tercijar. Linearni transformator . režim kratkog spoja( Z = 0. i1≠0. potrebno je posmatrati smjerove namotaja.kola. kao i smjerove struja u namotajima. Njegova vrijednost se kreće kod transformatora do 0. i2=0).a time i ostvarila i bolja trasformacija struja i napona.i uvijek je manji od jedinice. Međutim.Sačinilac sprege je bezdimenzionalan broj. Da bi se pojačala magnetna sprega. Za transformator su karakteristična tri režima: Režim praznog hoda( Z = . i1=i0.namotani primar.

70. Pod ekvivalentnom šemom transformatora podrazumijeva se konduktivno spregnuta šema. koja je nastala iz induktivno spregnute šeme.pri čemu se energetski odnosi u kolu.u odnosu na napojni sistem. Uproštena ekvivalentna šema i linearni transformator definisan sa L i M . di1 d( i1-i2) u1 = R1i1 + ( L1-M ) + M Vezano za sliku iznad: dt dt di1 d( i1-i2) .kola k<<1.69.u2 = R2i2 + ( L2-M ) + M dt dt 32 .ne mijenjaju. R1 L2-M i1 i2 L1-M a R2 c u1 M u2 b d Na slici je prikazana ekvivalentna šema. Ekvivalentna šema linearnog transformatora .koja je pogodna za transformatore bez željeza tj. R1 R2 I1 L11 I1' I2 L22 I0 Ia Im E1 E2 ● ● U1 U2 Z Na slici je prikazan idealni transformator.za nedovoljno spregnuta magn.

ali različitih faznih pomaka u zavisnosti od ugla pod kojim su pomaknuti fazni navoji.trofazni sistemi posjeduju konstantnu snagu. Trofazni sistemi . u njima se indukuje ems istih učestanosti.ali različitih faznih pomaka. Višefazni sistemi. U praksi se inače koriste dvofazni.imao njih tri pod uglom od 2π/3 i obrtali bi se u magn. Trofazni sistem predstavlja udruženo djelovanje tri el. Međutim. predstavlja el. Obrtanjem ovih namotaja u homogenom magn. Obrtanjem rotora.koji proizvodi jednu ems.bolje rješenje generatora je ako su namotaji postavljeni nepokretni na statoru.omogućava snažno i konstantno usmjereno obrtno magn.a ako prednjači u odnosu na predhodnu-inverzan.u kojima djeluju ems istih učestalosti. gdje je m broj faza.polje.polje presijeca namotaje na statoru. Veliki doprinos u njihovom otkrivanju dao je Tesla.kod kojih el.kola.i u njima indukuje ems. Ove ems mogu se dobiti pomoću generatora.VIŠEFAZNI SISTEMI 1.magnet.kola.pod uglom 2π/3. indukovane ems će u njima biti jednakih amplituda i njihove efektivne vrijednosti će biti međusobno jednake.kod prenosa i distribucije el. .sjeverni magn. Kroz ova el.kola protiču struje istih učestalosti. Višefazni generator je analogan jednofaznom. Ako se predpostavi da su svi namotaji jednake konstrukcije. Višefazni sistemi naizmjenične struje predstavlja udruženo djelovanje više el. .njegovo magn. Prednosti višefaznih sistema u odnosu na jednofazne.koja dostiže maksimalnu vrijednost Em.koji se sastoji od određenog broja faznih namotaja međusobno prostorno pomaknutihč.struju izaziva generator ems.trofazne mašine i aparati su jednostavnije konstrukcije i ekonomičniji su u eksploataciji.koji se napaja jednosmjernom strujom i obrće na osovini generatora.umjesto jednog rama sa prstenovima. 3.tj.međusobno pomjerenih za ugao 2π/m.rotor.s tim da bi ovaj.ali su i one međusobno fazno pomjerene.polju ugaonom brzinom ω. Za razliku od jednofaznih el.višefazni generatori proizvode više ems sila istih učestalosti.48-fazni sistemi.energije postižu se značajne uštede materijala za el. U datom trenutku.a obrtni dio.a uglovi između njih takođe jednaki. Ovakav generator se naziva simetrični generator. 2. .kola naizmjenične struje.polju brzinom ω.kao kod jednofaznih kola. U tom trenutku i na tom mjestu je magn. Maksimalna vrijednost ems u drugom namotaju nastaje kad se 33 .u kojima djeluju ems iste učestanosti i međusobno fazno pomjerene za ugao 2π/3.trofazni. A ako svaka naredna ems fazno zaostaje za predhodnom.ovakav simetričan sistem se naziva direktan.šestofazni.pol N rotora se nalazi naspram prvog namotaja.12-fazni.polje najjače i uprvom namotaju indukuje ems e1. .vodove. 2π/m.

Zaključujemo da između ovih ems koje se indukuju u namotajima statora. Ukupna ems ovako vezanog el.npr.E2 i E3 . 5. Simboličkom metodom dobijamo ems u kompleksnom obliku: E1 = E e j0 E2 = E -j2π/3 E3 = E e -j4π/3 = E j2π/3 – direktni E1 = E e j0 E2 = E j2π/3 E3 = E e j4π/3 = E j2π/3 .4π/3).radi jednostavnijeg kompleksnog prikazivanja osnovnih parametara.tada su i max.j√3/2 a3 = e j6π/3 = 1 ______________________________________ Sabiranjem E1. U tom slučaju napajanje trofaznog potrošača ne mora se izvoditi sa šest 34 .nulti sistem .postoji fazna razlika od 2π/3 ili vremenska od 1/3 perioda (T/3).zatim izlaz namotaja druge.uvodi se u račun kompleksni operato a : a = e j2π/3. a pošto je 1 + a + a2 = 0. Ako su namotaji statora identični sa istim brojem zavojaka.na ulaz namotaja treće faze.vrijednosti ems jednake. Vezivanje namotaja generatora u trougao režim generatora se ne mijenja i ne remeti se rad bilo kojeg namotaja.½ .vrijednosti ems jednake.a njihove trenutne vrijednosti su: e1 = Em sinωt e2 = Em sin (ωt . Obrazložite načine spajanja namotaja trofaznog generatora .inverzni j0 E1 =E2 =E3 =E e . iako svaki namotaj ima svoju ems i svoju struju. zaključak je da je zbir trenutnih vrijednosti ems u sistemu jednak nuli. Dokazati za trofazni sistem da je zbir trenutnih vrijednosti ems u sistemu jednak nuli .. Ako su namotaji statora identični sa istim brojem zavojaka. Tada se sistem može napisati u obliku: E1 = E e j0 E2 = a2E ______________________________________ a=e a =e 2 j2π/3 E3 = a E (direktni) = .kola biće nula. Kada se vežu tri namotaja generatora.rotor obrne za 2π/3 i sjeverni pol N dođe naspram drugog namotaja. Zaključujemo da između ems koje se indukuju u namotajima statora.2π/3) e3 = Em sin(ωt .a njihove trenutne vrijednosti su: e1 = Em sinωt e2 = Em sin (ωt .4π/3).Ovakav način vezivanja namotaja naziva se veza u trougao. Kod trofaznih kola.tada su i max.2π/3) e3 = Em sin(ωt .tako da se izlaz jednog namotaja. 4.a u trećem kad se obrne još za 2π/3.prve faze veže na ulaz namotaja druge faze.½ + j√3/2 _ j4π/3 = .čije su vrijednosti različite od nule.i na kraju se izlaz namotaja treće veže na ulaz namotaja prve.postoji fazna razlika od 2π/3 ili vremenska od 1/3 perioda (T/3). za direktni sistem: E1 + E2 + E3 = ( 1 + a + a2 ) E = 0. Isto tako ukupna vrijednost ovako vezanog kola biće jednaka nuli.

druge i treće faze su označeni slovnim oznakama U. Svaki namotaj generatora. a ems i pad napona na krajevima namotaja je fazna ems i fazni napon. Linijski provodnici su označeni brojevima 1. Objasniti da li je moguće kod veze potrošača u trougao definisati fazne napone . Struja u namotaju je fazna struja i označava se sa If. Ovakav način vezivanja se naziva veza ili spoj u zvijezdu. 8. Drugi krajevi istih faznih namotaja izvode se na priključke generatora na koje se spaja potrošač. Izlazi namotaja prve. Pri ovome se rad svakog namotaja pojedinačno.2 i 3. A B C p(w) N zvijezda trougao Namotaji generatora se najčešće vezuju u zvijezdu. Da li je u slučaju veze potrošača u trougao (generator je uglavnom vezan u zvijezdu) moguće definisati fazne napone . 9. U spoju zvijezda su linijske i fazne struje jednake.zvjezdište generatora ili neutralnu tačku.čime je označen polaritet. Tačka 1 je na višem potencijalu od tačke 2.provodnika. Struje u trofaznom simetričnom kolu su pomjerene za isti fazni ugao u odnosu na napon odgovarajuće faze. 6. Objasniti zbog čega je poželjno da fazni sistem bude simetričan . struje koje protiču kroz linijske provodnike nazivaju se linijske struje.W.(zato što je suma struja jednaka nuli-I Kirchoffov zakon).naziva se fazni namotaj. U trofaznim kolima. Trofazno električno kolo vezano u zvijezdu. 17. Mogu li se kod veze trofaznog generatora u trougao definisati fazni naponi ? 7.tako da je suma struja u svakom trenutku jednaka nuli. Ova osobina praktično znači da se sva tri ulaza (ili izlaza) namotaja trofaznog generatora mogu zajedno vezati u jedan čvor. x y z Uf1 Uf2 Uf3 U V W 0 1 2 I1 I2 I3 (1) (2) (3) P ● Čvor 0 je zvjezdište ili nulta tačka.nego samo sa tri.i označavaju se Ef i Uf.zato što su provodnici linije 35 .kao nosilac jedne faze.V.i generatora u cjelini nije poremetio. Krajevi faznih zvjezdišta se spajaju u jednu tačku tzv.

. Linijski napon je fazno pomjeren u odnosu na fazni napon za ugao π/6. Odavde se izvodi vrlo važan zaključak za simetrično trofazno kolo.tj. U ovom spoju linijski naponi nisu jednaki sa faznim naponima.jer se kod manjih vrijednosti linijskih struja koriste provodnici manjeg presjeka. Amplituda linijske struje je za √3 puta veća od amplitude fazne struje i fazno je pomjerena u odnosu na faznu struju za –π/6. Znači.). 1 z● I 31 ● ●u U12 I1 (1) U31 I2 U23 w● 3● I 12 P (2) I 23 ●x 2 ● I3 (3) Očigledno je sa slike da je fazni napon na krajevima faznog namotaja generatora ujedno i linijski napon između linijskih provodnika. Odavde zaključujemo da je za isti prenos el.dok su kod zvijezde ove struje jednake.zato što je linijski napon određen rezlikom vektora faznih napona. 18.vezani u seriju sa namotajem generatora..(U12 = U1 – U2.koji vežu odgovarajuće krajeve generatora sa potrošačem.a to je da je linijski napon jednak faznom.efektivna vrijednost linijske struje je√3 puta veća od efektivne vrijednosti fazne struje. Veza u zvijezdu je ekonomičnija. Trofazno električno kolo vezano u trougao. 19.energije moguće upotrijebiti približno √3 puta manje materijala. Kod veze u trougao struja kroz vodove je √3 puta veća od fazne struje. posebno kod utroška materijala prenosnoih vodova.fazno zaostaje za njom. Linijske struje jednake su razlici dvije fazne koje se stiču u jedan čvor. 36 . Amplituda linijskog napona za √3 puta veća od amplitude faznog napona. Uporediti veze trofaznog kola u zvijezdu i trougao.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful