You are on page 1of 187

FIT FOR LIFE II

IVJETI ZDRAVO
Harvey & Marilyn DIAMOND

"Nauila sam vie praktinih podataka iz vae knjige nego na satovima o prehrani koje sam pohaala vie od godinu dana. Kad se rezultati provjere na sebi, odmah su vidljivi. Zaista se osjeam bolje ... Moja je energija tu!" D. H. Chicago, Illinois

"Imam 15 godina i bavim se natjecateljskom gimnastikom ... Izgubila sam 4 kilograma i jaa sam no ikad. Prije no to sam zapoela s vaim programom, odlazila bih na satove tjelovjebe i otprilike na pola puta obino potpuno istroila svu energiju. No, jedanput se to nije dogodilo ... Moja je majka poela raditi prema istom programu zajedno sa mnom. Kae da se nikad nije osjeala bolje, a izgubila je 8 kg. J. W. Reno, Nevada

"Sedamdesetih smo godina, umirovljenici ... I zahvaljujemo vam to ste nam ivot uinili lakim i boljim." Gosp. i ga J. H. W. Ocala, Florida

"U sluaju da postoji netko tko sumnja da ovaj nain prehrane i ivljenja dovodi do stanja boljeg zdravlja i ope dobrobiti, osobno mogu posluiti kao primjer za to ... Postao sam zdraviji no to sam bio u cijelomu svom ivotu, imam mnogo vie energije nego itko od mojih poznatih ... Kupit u knjigu ivjeti zdravo svakomu u mojoj obitelji. A.G. Seattle, Washington

Kopije ovih i drugih potpisanih svjedoanstava i preporuka stoje na uvid u uredu izdavake kue Warner Books, 666 Fifth Avenue, New York, New York 10103.

"Hvala vam, mnogo vam hvala za ... ivjeti zdravo ... Osjeam se prekrasno i toliko sam oduevljena svime to sam nauila da moram o tome priati svim mojim prijateljima ... I na kraju, hvala vam to ste nam sve to prenijeli na nain koji razumijemo ... ba kao da ste ovdje i razgovarate s nama." P. N. i J. M. Wooster, Ohio

"Prije etiri godine imala sam rak grlia maternice pa sam proitala mnogo toga o pravilnoj prehrani. Vae su mi knjige zaista pomogle. Osobito sam uivala u vaim receptima ... Moja ki i ja se osjeamo mnogo bolje. Ne mogu vjerovati kakva se razlika na koi naih lica primjeuje... Prekrasno je moi prestati koristiti propisane lijekove." C.R. Rockland, Maine

"Proitao sam obje vae knjige i sviaju mi se. Takoer sam isprobao vau dijetu te izgubio 7 i pol kilograma u tri tjedna i osjeam se kao nov." R.S. Fallbrook, California

"Uistinu sam uivao u knjizi ivjeti zdravo. Prije tri tjedna zapoeo sam s programom i ve osjeam veu ivotnu snagu i krepkost." P.M. W. Amherst, New York

"Izgubila sam 11 i pol kilograma u 7 tjedana! ... Hvala vam, evo jednog sretnika vie na svijetu." J.B. Cocoa, Florida "U obitelji nas ima petero ... Nisam ni sanjala da bismo i mi mogli zaista preuzeti pristup preventivne prehrane za doivotno zdravlje. I jo je neto u svemu tome predivno, a to je da ne moramo sav novac koji smo tedjeli cijeloga ivota potroiti na to da steknemo zdravlje i ivotnu snagu." Winston-Salem, North Carolina

"Toliko sam zahvalna ... Cijeloga ivota imala sam bolove u leima ... Ni moja prekomjerna teina nije mi pomagala! Jedui samo voe ujutro u prvom sam tjednu izgubila 3 i pol kilograma. U idua tri mjeseca izgubila sam ukupno 14 i pol kilograma ... Boli u leima je gotovo nestalo (boli me samo kad se jako umorim), a emocionalno se osjeam poput sasvim nove osobe ... I IMAM TOLIKO MNOGO VIE ENERGIJE!!!" M. M. Clarksburg, West Virginia

EJ.

"Upravo sam proitala ivjeti zdravo i po mome miljenju to je najvanija knjiga o zdravlju i hrani koju sam ikad proitala. Imam 80 godina i namjeravam slijediti prirodan nain hranjenja kako bih ostatak ivota proivjela uravnoteeno." A.W. Santa Monica, California

"Hvala vam to ste mi spasili ivot. Upravo sam proitao vau drugu knjigu, ivjeti zdravo, a vaa me je prva knjiga spasila od smrti i operacije prostate. Moj je urolog bio zaprepaten kad je na nedavnom pregledu ustanovio da moja prostata vie nije uveana. Nije vjerovao da je to mogue." D.S. La Crosse, Wisconsin "Moj suprug i ja ... skloni smo prirodnom nainu ivota. Trenutano sam u sedmom mjesecu trudnoe, to je nae prvo dijete i ja uivam u izvrsnom zdravlju i puna sam energije cijelo vrijeme. Jo trim tri kilometra dnevno, est dana u tjednu." N. L. Midland, Michigan

"Posljednjih 6 tjedana radim prema programu vae knjige ivjeti zdravo i primijetila sam znaajnu promjenu u onome kako se osjeam ... Upravo pokuavam i djecu navesti da tako jedu, a polako uvjeravam i supruga da promijeni nain prehrane." E. M. O'Fallon, Missouri

NA SJEVERU I JUGU, ISTOKU I ZAPADU LJUDI SU PRONALI PRAVI PUT I NAIN DA SE OSJEAJU DIVNO U FIT FOR LIFE II: IVJETI ZDRAVO

ODUEVITE SE
Na pragu ste otkria da ivjeti zdravo nije umjetnost koju moramo uiti, ve jednostavno nain ivljenja prema naim nagonima kojemu se moemo vratiti

"Proitao sam vau drugu knjigu ivjeti zdravo i nisam mislio da je to mogue, ali nadmaili ste Fit for Life ... Nikad u ivotu nisam se osjeao ovako ivim, sretnim i zdravim." R.N.W. Markham, Ontario, Canada

"Nikad vam neu moi dovoljno zahvaliti za sve to ste uinili za mene kao i za tisue drugih. Vi ste mojoj budunosti otvorili nova vrata svjetlosti... Volim se kretati na zraku i spavati s otvorenim prozorima - i vie se ne razbolijevam tako lako niti ne patim od alergija kao prije." A. W. Fort Wayne, Indiana

"Po zanimanju sam medicinska sestra i radim u uobiajenom lijenikom okruenju. Meutim, iskreno vjerujem u prirodne naine ouvanja zdravlja ... Hvala vam za knjigu ivjeti zdravo! I meni i mojoj obitelji ona je bila od neprocjenjive vrijednosti." A.D.W. Austin, Texas

HRANA - Uivajte u neodoljivim jelima koja vas odravaju mladima i pomozite sami sebi stei tjelesnu spremnost. VODA - Ustanovite ega sve ima u vodi iz slavine i koja je voda najbolja za vae tijelo. ZRAK - Nauite disati pa ete doivljavati manje stresova u ivotu. SAN - Otkrijte kako ete svake noi disati duboko i odmorno te zato vas kratak san odrava mladima i zdravima. SUNEVA SVJETLOST - Uzmite od sunca ono najhranjivije i to tako da ne otetite kou. VJEBANJE - Osjetite bolju tjelesnu spremnost kroz jednostavan program koji oslobaa od stresa za sve uzraste i prua vam svakodnevni trening. MEULJUDSKI ODNOSI PUNI LJUBAVI - Neka vjetine iz pradavnih vremena unesu u va ivot vie ljubavi, uine va seksualni ivot punijim i pospjee va duhovni rast.

"Ovaj je program nainio uda s mojim dijabetesom ... Juer sam kupila cijeli ormar nove odjee. Moja je ki ostala zapanjena." F.J. Blakes, Virginia "Cijelog sam se ivota gnjavila s dijetama, ali otkad sam preuzela va program, izgubila sam na teini i odrala je takvom uivajui pritom u svakom zalogaju hrane. Bilo je to neto to sam traila godinama! Blagoslovio vas Bog!!" S. L. P. Seattle, Washington

BRANI PAR DIAMONDS VE JE PREOBRAZIO IVOTE MILIJUNA ITATELJA KNJIGOM "FIT FOR LIFE", KNJIGOM BROJ JEDAN NA PODRUJU PREHRANE SVIH VREMENA TE "FIT FOR LIFE II: IVJETI ZDRAVO OKRENITE MOLIM VAS STRANICU I POGLEDAJTE TO SAMO NEKI OD NJIH IMAJU REI O PROGRAMU IZLOENOM U OVOJ KNJIZI.

ZAHVALE Poduzeu Warner Books elimo izraziti svoju duboku zahvalnost na ustrajnim naporima da u podruje zdravstva unesu slobodni napredak, za profesionalni pristup njihova predanog osoblja, te odajemo posebno priznanje Larryju Kirshbaumu i Nansey Neiman za njihovu snagu i razumijevanje. Mnogo hvala Normanu Brokawu, Melu Bergeru i Irene Webb iz Agencije William Morris na njihovoj stalnoj podrci i savjetima. Takoer moramo posebno spomenuti velike reformatore zdravstva, nae uitelje i prethodnike koji su u tekim uvjetima i sami progonjeni vodili bitku za slobodu izbora u zdravstvenoj njezi: Isaac Jennings, Russell Trail, John H. Tilden, Sylvester Graham, Florence Nightingale, Herbert M. Shelton i svi oni drugi previe brojni da bismo ih ovdje navodili. Svim onim dananjim obnoviteljima bez ijega rada ne bi bilo niti naega dugujemo vjenu zahvalnosti. Naim roditeljima, Irvingu Diamondu koji je u najboljim godinama izgubio ivot jer je jedina pomo koju je mogao zatraiti bio sustav lijeenja koji je zanemarivao njegove bioloke potrebe. Sophieji Diamond ija je ljubav uvijek nala put do nas. I Fran i Bernie Horecker ija nam je pedesetogodinja ljubavna veza i obvezanost na savrenstvo pomogla shvatiti da je ljubav ono neto to sve spaja i dri zajedno. Uz to bismo eljeli izraziti i nau bezgraninu ljubav naoj djeci Beauu, Lisi i Gregu koji su jo jednom na prstima proli kroz svoje ljetne praznike iz potovanja prema radu koji se odvijao u njihovom domu. Hvala vam svima i sve vas blagoslovio Bog ... Bog blagoslovio i Itu koja je uvijek tu i na pomoi.

SADRAJ
PREDGOVOR UVOD

I DIO - Onda i sada


1. Nove informacije 2. Pogled unatrag 3 Zato ovo inimo? 4. Pregled naela

01 03 08 21 24 39 41 53 78 93 114 121 140 146 164 177 179 210 222 238 249 267 275 277 281 288 295 298 310 319 329 338 342 345 348

Za Boga i za svu Boju djecu

II DIO - Elementi zdravlja


5. Uvod u elemente >:dravlja 6. Zrak 7. Voda 8. Hrana 9. Odmor i san 10. Tjelovjeba 11. Suneva svjetlost 12. Odnosi puni ljubavi 13. istoa, ugodno okruje i tihi trenuci

III DIO - Posebne teme


14. Namirnice ivotinjskog podrijetla 15. Za nau djecu 16. Naa djeca imaju tekoer pravo biti FIT FOR LIFE 17. Detoksikacija - to initi za vrijeme krize 18. esta pitanja 19. Dva tjedna zdravog ivljenja

IV DIO - KUHARICA ZA ZDRAVI IVOT


Uvod Dvotjedni jelovnik ivjeti zdravo Sokovi i frapei Vone salate i umaci Salate od povra i preljevi Jela od povra Juhe, sendvii i delikatesni savici Krumpiri i itarice Tjestenina i umaci Kolutii, kolaii i pogaice Riba i piletina Mlijeko od kotunjavog voa, shake-ovi i smrznute poslastice

ZAKLJUAK BIBLIOGRAFIJA

PREDGOVOR
HARVEY I MARILYN: Ovo je knjiga o vaem tijelu i onomu to moete uiniti da biste mu pruili odgovarajuu njegu. To je prirunik koji vas korak po korak vodi praktinom i razboritom nainu odravanja zdravlja. U njemu su za vas skupljeni i preraeni najnoviji podaci iz mnogih podruja povezanih sa zdravljem, on vam prua razumijevanje utjecaja tjelovjebe, prehrane, disanja, sunca, sna, vode, ljubavi, seksa i jo mnogo toga na vae zdravlje. Raiuje zbrku koju moda osjeate i vodi vas s novom odgovornou i pouzdanjem uz tono saznanje o onome to moete uiniti da biste izgledali i osjeali se najbolje to moete. I nikoga ne izostavlja. Od malih, puzavih beba do tinejdera, od roditelja do baka i djedova, ova knjiga svima nudi razumna, SIGURNA rjeenja za kojima ste tragali. Ona je prepuna novih podataka koji e promijeniti va odnos prema tijelu. Poto smo zavrili turneju gotovo dvije godine nakon izdanja Fit for Life u kojoj smo obili 17 gradova, pruila nam se velika mogunost biti svjedocima nevjerojatnih rezultata koje je kod stotina tisua ljudi ponjeo program iznijet u knjizi Fit for Life. Od gubitka teine do znaajnih poboljanja zdravlja, o svemu postoje dokazi. To je neto to za ljude znai dugotrajni napredak, oslobaa ih ovisnosti o lijekovima i lijeenjima i omoguuje im da samostalno uklanjaju mnoge svoje zdravstvene probleme. Izgledajui i osjeajui se bolje no ikad, oni trae jo vie podataka pomou kojih e stei jo veu mo nad svojim tijelima. Ovo je razdoblje velikih napredaka u podruju "samopomoi". Toliko toga ima to moete nauiti initi da biste ivjeli zdravije. Postaje sve oitije da sva lijeenja i "kure" svijeta ne mogu donijete vjeno zdravlje ako sami niste voljni ivjeti zdravije. Godine zlouporabe tijela - puenje, pijenje alkohola, prenajedanje pogrene hrane, nedostatak tjelovjebe - to se samo moe kositi s dobrim zdravljem. Emocionalna nestabilnost je takoer nespojiva s dobrim zdravljem. A kad se rezultati toga oituju u obliku naruenog zdravlja, lijekovi i operacije mogu djelovati samo poput raznih Band-aid akcija. Da biste popravili oteenje ili izlijeili bolest, morate ivjeti zdravije. Ili jo tonije, da biste sprijeili bolest morate ivjeti zdravije. Po svoj prilici vi to ve znate. Ova vam knjiga govori kako treba izgraivati to nagonsko znanje. Danas na svjetlo dana izlazi obilje informacija o onome to sve podrazumijeva zdraviji ivot. I kako dolazite u dodir s tim informacijama postaje oito da ima takoer i mnogo obrazovanih, upuenih ljudi kolovanih u sklopu mnogih razliitih filozofija koji vam pomau u potrazi za vaim oblikom "samopomoi". Svi ti specijalisti - lijenici higijene zdravlja, kiropraktiari, osteopati, medicina, psihologija, akupunktura kao i

fizikalni terapeuti, primalje, homeopati, maseri te specijalisti za tjelovjebu - svi vam oni m o g u p o m o i kad vam je potrebna njihova odreena specijalnost. Nitko od njih ne moze uinit i meutim posao za vas i na nikoga od njih se ne biste smjeli za tako neto osloniti. Za vas se izazov sastoji u tome da odvagnete ono to vam oni imaju rei, iskoristite ono to se ini da se moe primijeniti na vau situaciju i odbacite ono to se ne moe primijeniti. Nijedan se lijenik ne smije smatrati najviim i jedinim strunjakom po pitanju zdravstvene njege. Svaki vam od njih moe pruiti dobrobiti onoga to je sam nauio, ali je na vama da - koristei se svojim zdravim razumom, nagonima, iskustvima iz prolosti, sadanjim potrebama i buduim ciljevima - odluite je li ono to taj lijenik zakljuuje za vas istinito i od pomoi. Na taj nain vi ostajete onaj koji vodi igru. Napisali smo ovu knjigu kao jedan prijedlog, u obliku nacrta za nain zdravog ivljenja. Nakon zajednikog dvadesetogodinjeg prouavanja potreba ljudskog tijela predstavljamo vam obinim rijeima ono to smo otkrili kao nuno da bi se vodio zdrav ivot. Ovdje su takoer i objanjenja o tome kako svoje potrebe za zdravljem moete ispuniti lako i rutinski u sklopu svog uobiajenog naina ivota. Ne radi se o tome da neete nita morati mijenjati - morat ete. Da bi ovaj program vrijedio za vas, morate biti voljni primjenjivati barem jedan njegov dio. I kako budete doivljavali te prve skromne promjene, dobit ete pozitivne rezultate koji e vas potaknuti da uinite jo vei napredak. Mijenjanje je zabavno. I ako moete u mislima doarati svoj novi, zdrav nain ivljenja koji ukljuuje stvaranje novih navika a ne prekidanje starih, osjetit ete se vrlo dobro i uzbueni pred onime to za vas sprema budunost. Premda promjena katkad boli, ona je vrlo vana pojava. "Na tom svijetu stvarna samo mijena jest." Kako je Benjamin Franklin jednom rekao: "Kad se prestanete mijenjati, gotovi ste." Moete li zamisliti kako bi bez promjene va ivot bio stravino jednolian? Postoji samo neto to moe dovesti do svjee promjene, a to su novi podaci. Ne tvrdimo da mi imamo jedini odgovor ili najbolji odgovor. Ono to mi nudimo jest filozofija zdravstvene njege, jedan pristup ivljenju koji se pokazao dobrim za zaista mnoge ljude. Postojalo je vrijeme kad smo i sami bolovali i tragali za ozdravljenjem, a isto tako imali i dovoljno sree to smo stupili u dodir s podrujem prouavanja koje nam je, iako posve novo i strano, donijelo iscjeljenje i dobrobit koje smo tako udno trebali. Kad smo poeli s drugima dijeliti na rad, uoili smo kako i oni postiu svoje ciljeve glede zdravlja. Osobno smo se osvjedoili kako tisue ljudi unapreuje svoje zdravlje koristei se tek manjim dijelom ovih podataka. Izdavanjem nae prve knjige zdravlje milijuna ljudi poelo se poboljavati! Ono to vam predstavljamo jest nain zdravog ivljenja koji u mnogoemu moe poboljati vae zdravlje ako se samo pone provoditi. To je nain ivljenja smiljen za one koji se ele osjeati sigurnijima u

pogledu svoga zdravlja te preuzeti veu mo nad svojom sadanjou i onime to e im budunost donijeti u tom ivotno vanom podruju. Nitko ne eli biti bolestan. Nitko od nas ne uiva u zamisli da moemo postati dio medicinske statistike. To je jednostavan, razumljiv nain zdravog ivota koji vam moe omoguiti da karte porazmjestite na svoju dobrobit. Nae iskustvo govori da nam zdrav nain ivota doista i donosi zdravlje koje svi elimo i cijenimo. Nezdrav nain ivota donijet e i bolesti kojih se grozimo. Temeljna je postavka ovdje da IVJETI ZDRAVO NIJE UMJETNOST KOJU MORAMO UITI, VE JEDNOSTAVNO NAIN IVLJENJA PREMA NAIM NAGONIMA KOJEMU SE MOEMO VRATITI. Stranice ove knjige e putem zdravog razuma i obinim rijeima ovu postavku uiniti oitom! Da, ono to vam imamo priopiti jest drukije! Da, to jest novi pristup. Da, on se suprotstavlja mnogim dananjim uenjima, ali on ubire plodove u vidu mnogostruke dobrobiti za ljude, o emu nema nikakve sumnje. Moda taj pristup nee pruiti odgovor za svakoga, ali se ve odraava na milijune ljudi u pozitivnom smislu, stoga svakako postoji mogunost da ete i vi od njega imati koristi. To je neto ega biste trebali barem biti svjesni, kako biste mogli prepoznati mogunost izbora koja se otvara za vas. A to je upravo to - jedna mogunost izbora. Nadamo se da niste podigli zid prema promjenama zbog previe razoaranja u prolosti, jer taj isti zid koji vas uva od razoaranja vas isto tako uva i od onoga to vam doista moe pomoi i to je vrijedno vae pozornosti. Nitko nema sve odgovore. Niti mi, niti bilo tko drugi. Ono to vam mi nudimo jest MOGUNOST NOVOG NAINA IVLJENJA. Stoga je ovo naa najvanija poruka: SVE TO NAM JE POTREBNO DA BUDEMO ZDRAVI ILI DA POVRATIMO NAE ZDRAVLJE VE NAM JE PRUILA PRIRODA. Ne nudimo vam program lijeenja, ve bolje rei razborit plan ivljenja koji se zbiva prema zakonitostima i uobiajenim uvjetima ivota pa tako nee samo ouvati zdravlje, ve e takoer bolesnima omoguiti da se vrate u zdravo stanje. Predstavljamo vam mogunost razumijevanja jedne zaista neuvene vjerojatnosti: da VI MOETE IMATI POTPUNU MO NAD SVOJIM ZDRAVLJEM! Na vama e uvijek biti odluka elite li to prihvatiti ili ne. Istraite tu mogunost i vidite sami moete li od nje imati koristi kao i toliki drugi. Kakva bi to bila teta propustiti neto to bi iz temelja moglo poveati trajanje i kvalitetu vaeg ivota samo zato to niste tu mogunost istraili i dopustili da vam dokae svoju vrijednost. Svi mi elimo biti sretni i zdravi. Svi elimo sreu i zdravlje onima koje volimo. To je naa zajednika istina. S ljubavlju i potovanjem nudimo vam ovaj nacrt ivljenja kao na doprinos vaem osobnom naporu da postanete sjajan, radostan, pravi ivotni primjer zdravog ivota!

UVOD
HARVEY I MARILYN: Ako ste proitali nau prvu knjigu, Fit for Life, moda ete i vi dati napomenu koja se esto uje: "Aha, postigli su veliki uspjeh pa ga sada pokuavaju iskoristiti u drugoj knjizi koja je zapravo sve to isto samo ima drukiji naslov." Premda je to svakako istina u nekim dijelovima, ivjeti zdravo nije jedna od takvih knjiga. Zapravo, ovo je knjiga koju smo oboje eljeli napisati prvu, ali smo morali, da tako kaem, ispitati vode prije no to smo vam je mogli predstaviti. Fit for Life je samo jedna nit u tapiseriji znanosti o prirodnoj higijeni koja se odnosi na sve vidove izgraivanja i njegovanja zdravlja te spreavanja bolesti. Prirodna higijena dri da ZDRAVLJE NIJE ODSUTNOST BOLESTI, VE PRIJE SAVRENO STANJE TJELESNIH FUNKCIJA. Ono to prirodna higijena ini za nas jest da nas dovodi do tog savrenog stanja. Prije pisanja ove knjige morali smo biti sigurni da su ljudi spremni za pristup zdravstvenoj njezi koristei se skupom netradicionalnih ivotnih naela o kojima se nikad prije nije tako nairoko raspravljalo. Stoga smo odluili ponajprije napisati knjigu koja nee obuhvatiti cijeli golemi predmet zdravstvene njege, ve e se ograniiti na jedno podruje koje se ini toliko vano mnogim ljudima: gubitak na teini. Ako smo mogli imati uspjeha s pristupom koji nije dijeta, ve prua ljudima potpunu mo nad njihovom teinom, s pristupom koji je jednostavan za primjenu, nudi ukusnu hranu i djelotvoran je, ti e isti ljudi svakako postati prijemljivi i za srodne injenice i podatke u svim drugim vidovima zdravstvene njege. No, taj smo odgovor dobili, a naa su najvea oekivanja ostala premaena. Zaista, Amerika jest spremna! Knjiga Fit for Life se do sada u tvrdom uvezu prodala u vie od 2 milijuna primjeraka, na popisu bestselera stajala je vie od godinu dana i izdaje se u etrnaest zemalja. Primili smo tisue pisama sa svih strana svijeta, toliko mnogo da smo pokrenuli dvomjesenu publikaciju kako bismo omoguili ljudima da podijele svoja divna iskustva. Ljudi gube kilograme i osjeaju se prekrasno u svojem novopronaenom blagostanju. to je to omoguilo? Ima li iscrpljenijeg ovjeka od nekoga tko je isprobao svaku zamislivu pomodnu dijetu samo da bi morao potraiti jo jedan program pomou kojeg e skinuti kilograme i odrati takvo stanje. Pristup izloen u knjizi Fit for Life je s uspjehom okonao tu potrebu za dijetama kod stotina tisua takvih ljudi. Kao rezultat toga ona nam je otvorila vrata kako bismo uveli jo mnogo vie od toga istog sustava, prirodne higijene, kako bismo pokazali da ona moe dovesti do izvrsnog zdravlja i slobode od mnotva boljki koje inae opsjedaju ljude. Jer kao to je sigurno da sunce

daje toplinu, tako je sigurno da i primjena naela prirodne higijene djeluje jednako uspjeno za one s ozbiljnijim problemima kao i za one s prekomjernom teinom. Ovdje je izloen sveobuhvatni pristup koji omoguuje pojedincu da dosegne svoje najvie potencijale, najvii stupanj blagostanja. Primjenom naela u ovoj knjizi moete vrlo lako preuzeti nov nain zdravog ivota, unapreujui svoje zdravlje toliko da e svaki dan vaeg ivota biti radost i zadovoljstvo to ivite slobodni od bolesti, napasnih oboljenja i smetnji. tovie, bit ete osloboeni straha da ete patiti od njih. Zapamtite, kad bi se put do zdravlja mogao predoiti kao jedna tapiserija od mnogo niti, knjiga Fit for Life predstavljala bi samo jednu takvu nit. Ova knjiga daje mnogo vie pojedinosti u tomu tkanju. Sada kad postoje uvjerljivi dokazi da je knjiga Fit for Life vrlo djelotvorna u jednoj od glavnijih amerikih preokupacija, smanjenju teine, vrijeme je da spojimo i ostale niti. Ako vam je naa prva knjiga otvorila oi, tada je bolje da sjednete kad budete itali ovu. Mnogo je od onoga to ovdje iznosimo izazovno i proturjeno. No ba kao to vam se u Fit for Life pokazuje da moete preuzeti nadzor nad svojom teinom te da se vie ne morate u tom podruju osjeati nesretnom rtvom, ova e vam knjiga pokazati kako ete tu mo preuzeti nad svojim zdravljem. Uz isto samopouzdanje moete sebi osigurati ivot bez boli i bez bolesti. Ovo su burna vremena. Sve vie ljudi udi biti zdravo i u dobroj tjelesnoj spremnosti pa ine sve to je potrebno kako bi tu spremnost poveali i odrali. Svi su podaci ovdje i vama na raspolaganje i pomo. Uz elju za uspjehom i otvoren duh nita vam nee stajati na putu u dostizanju najvie razine krepkog zdravlja koje je VAE PRAVO PO ROENJU. Napokon, ZDRAVLJE KOJE U NAMA SJAJI I TITRA JE PRIRODNO STANJE NAEG BIA, I ISCJELJENJE JE BIOLOKI PROCES U TIJELU, A NE UMJETNOST KOJA SE IZVODI NA TIJELU. Zdravlje bi trebalo biti ustavljeno pravilo. injenica da toliko mnogo ljudi ima barem neke pritube u vezi sa zdravljem moe dovesti do pogrenog zakljuka da su neke boli, neugode ili oblici naruenog zdravlja pravilo. Da niste u to povjerovali! Nitko nas nikad nee uvjeriti da je Bog koji je u svojoj beskonanoj, nepojmljivoj mudrosti stvorio nas i ovaj velianstveni planet kao dio tog uzvienog poretka stvari ugradio i jedan naum o neprestanoj tjelesnoj patnji od kolijevke pa do groba. Ne elimo vas navesti na pomisao da posjedujemo nekakvu arobnu formulu, ne! Postoji vie puteva do vrha planine, ovo je tek jedan od njih. On se temelji na zamisli da je ZDRAVLJE BESPLATNO I DA IMAMO NA NJEGA PRAVO. Mi i tisue ljudi poput nas smo otkrili da je ovaj put jednostavan, siguran i pouzdan. To moete i vi. Ako mu pruite mogunost, put prirodne higijene moe vas dovesti do vaeg cilja.

PRVO POGLAVLJE Nove informacije


HARVEY: Hajdemo popriati o neemu uistinu uzbudljivom. Zapravo, razgovarajmo 0 onome to je bez sumnje najuzbudljiviji predmet rasprave: nove informacije. "to!" - rei ete. "Nove informacije?" Skijanje na pijesku je uzbudljivo. Sedma igra na Svjetskom prvenstvu - World series 1 je uzbudljiva. Vatromet na Dan nezavisnosti je uzbudljiv. Ali sve to blijedi u usporedbi s novim informacijama. Da ne stoji injenica kako nove informacije uvijek zamjenjuju stare, jo bismo se uvijek bojali brodovima isploviti predaleko od straha da ne bismo pali s planeta. Pogledajte oko sebe bilo to - televizija, automobili, svjetla, telefoni, pisala, kompjutori, knjige, tednjaci, izaberite sami. Bez novih informacija nita od toga ne bi postojalo. Zamislite ako hoete to bi od svijeta nastalo kad bi od danas prestajale postojati nove informacije. U vrlo kratkom vremenu ivot bi postao ustajao, neugodan i nepodnoljivo dosadan. Jednolinost bi bila stalno na dnevnom redu. ivot bi bio alosno nezanimljiv. Stoljeima su ljudi sanjali o letenju, no sve dok braa Wright nisu u Kitty Hawku letenje i ostvarili, ono je bilo upravo to - samo san. Njihov je ureaj za letenje bio nezgrapan i nesavren, ali je njihov doprinos bio u tome to je taj ureaj doveo do ureaja za letenje toliko savrenog da e putovati 27200 km na sat te otii do Mjeseca i natrag. Alexander Graham Bell govorio je pomou jednog ureaja iz jedne sobe u pYugu to je dovelo do razgovora s jednog kontinenta na drugi. Razmislite o eksperimentima Thomasa Edisona s elektricitetom. Pokuajte zamisliti svijet bez elektrine struje. Toliko toga to inimo ovisi o njemu da bismo, kad bi elektriciteta nekako nestalo, teko mogli uope funkcionirati. Astronomske koliine novih informacija bile su potrebne da bi nastalo ono to imamo danas, svijet pokretan elektrinom strujom. Radi se o ovomu: ivot bi bio iznimno teko iskuenje bez novih informacija koje redovito dolaze na svjetlo dana. Mi udimo za njima. Trebamo ih. Mi ovisimo o njima. Mi ih traimol Razmislite o nekom strunjaku u bilo kojoj grani znanosti. Njegova pobuda za istraivanje jest svakodnevna nada da e otkriti nove informacije. Bez izgleda da e osvanuti s novim inoformacijama, ne bi bilo niti znanstvenika. Znajui da je sve to istina, znajui da nove informacije gotovo svatko nestrpljivo sluti i sa udnjom iekuje (bilo da je toga svjestan ili ne), zaprepaujue je da
World series = godinji niz igara izmeu prvaka dviju glavnih liga u bejzbolu u kojemu pobjeuje prva momad koja osvoji etiri igre
1

se kroz cijelu povijest na nove informacije gledalo s negativnou, neprijateljstvom te katkad i uz estoko opiranje. "Ali zato?" moda ete upitati. Hej, to je pravo pitanje. Ako ste otkrili i razuman odgovor, javite i nama. Mi ljudi smo udna vrsta. Odupiremo se onome to najvie elimo. Kao da se sve to je novo mora odbaciti prije no to e se prihvatiti, ak i kada to opiranje uope nema smisla. Glasno zahtijevamo poboljanja, a onda progonimo upravo one ljude koji nam ih donose. Mi smo poput gledatelja koji glasno pozdravljaju i divlje toptajui nogama trae od glumca koji je upravo ostvario fantastinu glumaku izvedbu da se ponovno pojavi na pozornici kako bi ga obasuli trulim jajima. Ba kao to je Zemlja okrugla, nove e informacije neizbjeno zamjenjivati stare. Pa ipak, kad god se one nove pojavljuju, prua im se uvijek isti otpor. Prije tri stotine godina je Galileo uz pomo jednog od prvih teleskopa dokazao Kopernikovu tvrdnju kako se Sunce ne die niti ne sputa ili kree preko nebeskog svoda, nego da se Zemlja vrti na vlastitoj osi to stvara iluziju kretanja Sunca. Je li ova strahovito vrijedna i znaajna informacija donijela Galileu svjetsku slavu i potovanje? Ne, priskrbila mu je boravak u tamnici gdje je imao vremena trljati voruge koje je zaradio od ljudi to su na njega bacali kamenje zbog njegovih bogohulnih izjava. A ipak danas ima vrlo malo ljudi koji ne priznaju istinitost njegovih zapaanja. Prije stotinu godina je lijenik Ignaz Semmelweis iznio svoju zabrinutost da lijenici izlau svoje pacijente dodatnoj opasnosti jer ne peru ruke prije operacije ili izvoenja poroaja. ak bi i neposredno nakon autopsija na bolesnim leevima kirurzi odlazili izravno u drugu prostoriju asistirati pri poroaju ne isplahnuvi ruke. A kako je ta nova informacija primljena? Dr. Semmelweisa su njegovi vlastiti kolege osudili i nemilosrdno oklevetali. Umro je u umobolnici, obeaen i uniten. Znade li tko peru li danas kirurzi ruke prije operacije? Jo ee su nove informacije predmet napadanja ni iz kojeg drugog razloga ve stoga to su one razliite. One uznemiruju lijene umove, osobito ako su ovi svoje zanimanje potpuno predali starom nainu ivljenja. Nauiti neto drukije ini se za mnoge poput zabranjenog ina. No ono to zaista zapanjuje jest injenica da se ono podruje koje smisleno najee traga za novim informacijama ujedno najee i odupire novim informacijama! Nije li udno to skupina koja je na najjasniji nain odana priljevu svjeeg znanja i novih informacija takoer zapodijeva i najveu bitku protiv njih te protiv promjena koje one navjeuju? Ta skupina svodi se na zajedniki naziv: "znanosti". Marilyn i ja smo to ve esto vrlo osobno i doivjeli. Kad je knjiga Fit for Life objavljena prvi puta, predstavljala je veliku koliinu novih informacija. Ne radi se o tome da su to bile novootkrivene informacije, ve su one bile nanovo razotkrivene. U skladu s povijeu bilo je gunanja i nezadovoljstva. Negodovanje je dolazilo od

malene skupine na rubu ustaljene medicine, od nutricionista i dijetetiara. Na sreu, mnogi su lanovi lijenike profesije koji su u tom programu imali uspjeha pruili vie podrke. Profesionalni lijenici su obino oni prvi koji priznaju da u okviru kolovanja za lijenike prehrani nije posveena pozornost koju ona zasluuje. Od 127 medicinskih fakulteta u SAD tek jedna treina nudi prehranu kao predmet, a samo pola od toga zahtijeva i pohaanje. Pa ipak je maleni dio nutricionista i dijetetiara, zamiljajui se uvarima svetog Grala kad se radi o tome kako treba jesti, bez okolianja odbacio nove informacije otkrivene u knjizi Fit for Life - ne zato to one ne bi bile izvedive, ve zato to su bile nove i razliite od onoga to su oni bili nauili. I dalje su uporno prevakavali iste stare besmislice o prehrani koje su u posljednjih nekoliko desetljea nastojali protisnuti niz grlo javnosti. Je li mogue da je prehrana jedino podruje istraivanja koje se ne bi smjelo mijenjati, koje ne bi smjelo uivati pogodnosti od novih informacija? Teko! Pa ipak nove informacije u prehrani rutinski napadaju neki nutricionisti i dijetetiari jednostavno zato to one nisu potekle iz njihovih redova. To nepovoljno stanje novih informacija preesto zapada u okvire scenarija koji je opisao francuski filozof esnaestog stoljea Montaigne. Prema njegovim rijeima: "Kad god se novo otkrie objavi znanstvenom svijetu, oni prvo kau: 'Vjerojatno nije istinito'. Prema tome, kad se istinitost novog prijedloga dokae neupitnom, oni kau: 'Da, moda jest istina, ali to nije vano.' Konano kad ve proe dosta vremena da se ta znaajnost dokae u potpunosti, oni kau: 'Da, svakako to je vano, ali vie nije nikakva novost'." U sluaju knjige Fit for Life ti su se protivnici donekle povukli jer su uli svjedoenja mnogih ljudi. Kad se velik broj ljudi osjea bolje i to zbog uporabe neke nove informacije, teko e vas uzeti za ozbiljno budete li ih uvjeravali da im one ne pomaui. Sve to itko u bilo kojem podruju nastojanja trai od drugih jest poteno sasluanje. Kad se pojavi neka nova informacija koju je moda teko prihvatiti i koja napada uspostavljeni sustav vjerovanja, prvi odgovor i moe biti odbacivanje. No sve nove informacije zasluuju da ih se razmotri s nastojanjem da se uoe njihove mogue vrijednosti. Sve se mora pomno ispitati, vrlo pomno ispitati. A osuivanje bez ispitivanja jesu najvee neznanje i oholost. Za ilustraciju navest u ulomak iz knjige koju je 1912. napisao lijenik Isaac Peeples. Osoba bez predrasuda vjeruje u ono to ini jer vrsto vjeruje da je to istinito te je kao takva spremna raspravljati o tome s bilo kime takoer bez predrasuda. Voljan je to podloiti preispitivanjima i testovima do krajnjih granica, jer
2

podatak se odnosi na razdoblje u kojem je tiskan izvornik (1989.) op. prev.

ne eli vjerovati u ono to bi bilo neistinito, a zna da e istina podnijeti sve prave ispite, te isto tako da e se bolje vidjeti kao istina to se vie bude preispitivala. On doputa da su oni koji se razlikuju od njega iskreni sve dok se ne pokae suprotno te to otkrie o neiskrenosti ne pobije njegove argumente. Ako njegovi argumenti budu i pobijeni, on nee pokuati skinuti sa sebe poraz tako to e objediti svoga protivnika, ve e mu zahvaliti to mu je omoguio da shvati svoje slabosti i nesavrenosti svojih uvjerenja. O, kakav bi to bio blagoslov kad bismo mogli raunati na to da e svi zdravstveni profesionalci zauzeti ovako poten stav. A sada postavimo jasno smisao ovoga govora o novim informacijama te svih ovih primjera iz povijesti koji pokazuju kako nove informacije tako esto doivljavaju teko roenje. Smisao je ovaj: MNOGO TOGA IZNESENOG U OVOJ KNJIZI JESU PONOVNO OTKRIVENE INFORMACIJE. Mnoge zamisli u usporedbi s uobiajenim razmiljanjem izazovne su i proturjene. OVDJE IZNESENE ZAMISLI NAMIJENJENE SU POTICANJU RAZMILJANJA I ISTRAIVANJA. Rijeima Herberta M. Sheltona, jednog od najveih mislilaca u podruju prirodne higijene: "Svaki se napredak koji je ljudska rasa uinila morao suoiti sa starim poretkom i prevladati ga. Kako je stari red stvari bio sastavni dio ustroja umova toga razdoblja, napredak se mogao ostvariti samo putem mentalne revolucije. Ljude je trebalo uiti da vide stvari na drugi nain. Morali su nauiti da napredak ne znai unitenje svemira. Morali su usvojiti novo gledanje na svijet." Prema rijeima lijenika Russella T.Tralla, jednog od oeva prirodne higijene: "Uvijek je jedan od najteih praktinih problema na svijetu bilo kako predstaviti nove istine tako da se ne povrijede stare pogreke, jer su ljudi vrlo skloni smatrati argumente koji su protivni njihovim miljenjima napadima na svoju osobnost, a mnogo je njih koji svoje ukorijenjene predrasude pogreno uzimaju za ustaljena naela." Jo jednom emo se, kao i u Fit for Life, pozvati na sposobnosti kojima smo svi bili obdareni kod roenja kao pomo u preusmjeravanju naih nastojanja da shvatimo nove informacije: to su naime nai nagoni, smisao za logiku i to je najvanije na zdrav razum. Ova su uroena svojstva s nama kroz cijeli na ivot. Ona nam pomau i usmjeravaju nas. Ako jedan strunjak kae jedno, a drugi kae suprotno, to je onda s obinim ovjekom koji se samo eli osjeati dobro, a ne postati dijelom medicinske statistike? Koristei se sredstvima koja je Bog smatrao odgovarajuim za vas te dopustivi sebi da osluhnete to to osjeate je u vaem najboljem interesu, pa tako moete zapoeti ponovno zadobivati svoju prirodnu sposobnost da vodite sami sebe u smjeru koji e donijeti najvie dobrobiti vaem zdravlju i dugovjenosti.

Ne trebate nikakvog "potvrenog strunjaka" koji e vam rei da se osjeate bolje. Vi moete strunjaku rei kad se osjeate bolje. Ako iskoristite pojedine nove informacije i ponete se osjeati znatno bolje, hoe li vas bilo kakvo zastraivanje ili pokuaji nekog takozvanog strunjaka obeshrabriti tako da ete moda i napustiti svoj novi pristup pa se opet vratiti onomu to ste radili i zbog toga se osjeali loe? Svakako se nadam da nee! Nema boljeg dokaza o vrijednosti neega nego to je to uspjenost. Ako se neim okoristite i to za vas ima rezultata, kakve druge dokaze o djelotvornosti toga jo trebate? Ako u jednom razdoblju jedete drukiju hranu pa kronine probavne smetnje od kojih ste godinama patili nestanu i vie se ne vraaju, hoete li prestati jesti na taj nain pokae li vam netko papir na kojemu pie da taj nain prehrane nije djelotvoran u lijeenju probavnih bolesti? Biste li prestali da vas na televiziji neki lijenik ili strunjak za prehranu iji je pokrovitelj tvornica kemikalija koja proizvodi sredstva za probavu pokua prestraiti i odvratiti od vaeg novog naina prehrane kako biste mogli nastaviti podupirati tu industriju od dvije milijarde dolara? Svi smo toliko uvjetovani da se oslanjamo na druge u vezi sa savjetima o tomu kako bismo trebali brinuti za vlastita tijela, da se bojimo vjerovati vlastitim nagonima. Ali vi na tom podruju imate mnogo vee sposobnosti no to ste toga svjesni ili to to vjerujete. Ako se moete dovesti natrag u sklad s vlastitim tijelom, ono e vam rei to ono eli. Jedan od naina na koji se to postie jest da imate vie vjere i pouzdanja u vlastite nagone, prosuivanje i zdrav razum. Dok ovo piem, ispunjen sam golemom zahvalnou to sam imao dovoljno sree nauiti i iskoristiti to u svom ivotu te ponovno zadobiti vlastito zdravlje. Isto tako u meni poiva i neodoljiva elja da drugima pomognem otkriti kako isto tako mogu imati mo nad vlastitim zdravljem. Da bih opisao sposobnost kojom se moe dospjeti od doslovce potpunog neznanja o tome kako tijelo radi ili kako se treba pravilno brinuti za sebe pa sve do toke razumijevanja naina na koje se zdravlje postie i neprestano odrava na visokoj razini, elio bih vam ispriati o svoj putovanju - od boleljivog, neobavijetenog pojedinca koji se boji vlastitog tijela do osobe koja je potpuno sigurna u injenicu da moe poivjeti dugo, bez boli i bez bolesti samo ako to eli!

DRUGO POGLAVLJE Pogled unatrag


HARVEY: Rodio sam se kaljui. Kao maleno djetece leao sam i kaljao u svojem bolnikom pregratku teko naruenog zdravlja koje je na nesreu trebalo postati jo gore prije no to se popravilo. Tek s tri kratka tjedna na ivotu hitno su me vratili natrag u bolnicu na hitnu obradu. Imao sam akutne simptome izgladnjelostil Djeja mjeavina koju su mi prepisali u bolnici bila je strahovito manjkava hranjivim sastojcima pa sam kao rezultat toga u dobi od tri tjedna gotovo izgubio ivot! To ba nije bio poetak s povoljnim znamenjem. Od vremena kad sam bio vrlo malo dijete sve dok nisam navrio dvadeset pet godina patio sam od najjaih oblika trbobolje kad god bih jeo. To je u toj mjeri postalo dijelom moga ivota da sam jednostavno zakljuio kako je to zapravo dio mojeg doivljaja hranjenja. Pojeo bih veeru, desert, dobio svoju trbobolju i podnosio bol sve dok ne bih zaspao. Kao dijete esto bih se od boli budio usred noi i odlazio spavati u kupaonicu s jastukom na krilu. Ujutro bi me jedan od mojih etiri brata pronaao i uzviknuo: "Harv je opet spavao u kupaonici." Radije i nisam nikome govorio o tome kako me boli eludac, jer bi mi inae davali neki Pepto Bismol koji sam uskoro prozvao Pepto Abysmal (nepopravljivo gadan). Pepto Bismol me je privlaio otprilike kao i etnja bez odjee kroz afrike predjele u kojima vlada muha cece. Nikad nisam znao to mi je gadnije, trbobolja ili Pepto Bismol. Uz sve to, uvijek sam imao prehlade - tri, etiri, katkad i est prehlada godinje. Vjeito sam ispuhavao nos. Siguran sam da sam osobno podignuo cijenu dionica Kleenexu. Nisu to bile manje prehlade kod kojih kiete i kaljete nekoliko dana, ispuete nos i gotovo. Bilo je to slinije onome: "Boe, ja umirem?. Moda poznajete vrstu prehlade o kojoj govorim - kad osjeate da ete zaurlali ako jo jednom budete zakaljali onako prodorno da imate osjeaj kao da vam vru brusni papir prelazi preko unutranjosti grla. Svaki put kad zakaljete je kao da vas netko udara po glavi. Sjeam se da sam uzimao toliko lijekova da sam jedva hodao neto za kaalj, neto drugo za mlitavost, neto za glavobolju, neto drugo za "sveope olakanje", a povrh svega toga i dovoljno stranog Nyquila koji bi zaustavio i vodenog bivola u trku. Izmeu prehlade i lijekova osjeao sam se kao da me je pregazio kamion. Kao dijete bio sam kost i koa. Ne mislim samo mrav, mislim bez dovoljno mesa na kostima. Kad bi naiao vjetar, morao sam se zgrabiti za

najblii vrst predmet. U tim godinama nisam ni sanjao da u se ikad morati boriti s problemom teine. Od osamnaeste do dvadeset druge godine sluio sam u zrakoplovstvu Sjedinjenih drava. Posljednju godinu na dunosti proveo sam u Vijetnamu gdje je velik dio hrane koju smo jeli bila preostala doslovno iz Drugoga svjetskog rata. Uistinu, za nekoga poput mene ija se ljubav prema hrani moe pripisati jedino saznanju kako je to kad gotovo umire od gladi to sam doivio kao dijete, ovi su "ostaci" bili gori od straarenja usred noi. Vrlo esto obroci su bili konzervirani. Ako nikad niste jeli jogurt kola, kajganu od jaja u prahu i "odabrano mijeano meso" iz konzervi s oznakom "pakirano 1944.", roeni ste pod sretnom zvijezdom, budite zahvalni za to. Poto sam otputen iz slube, zbog depresije koja me je zahvatila nakon podosta ratnih uasa i pojedenih "mesnih truca" iz malih zelenih limenih konzervi zapakiranih prije no to sam se i rodio, odao sam se hrani kao da su mi rekli: "Nikad vie nee nita dobiti za jelo, danas ti je posljednji dan." Jeo sam ali ba sve i svata to mi je stalo u usta i poeo dobivati na teini bre od sumo hrvaa. Nekada siroto mravo dijete je sada teilo preko 90 kilograma. A onda te kilograme vie nisam mogao skinuti! Nisam to mogao vjerovati, ali BIO SAM DEBEO! Ja! Dijete kojemu bi stranci davali hranu jer su mislili da nisam jeo tjedan dana. Mrzio sam to sam debeo. Sva mi je teina bila izmeu pupka i koljena. Izgledao sam kao divovska kruka s rukama i nogama. Bilo je to poniavajue. Kad sam hodao, bedra su mi se sudarala poput dva kita. Kao i toliko drugi milijuni frustriranih Amerikanaca pridruio sam se vrtuljku s dijetama - izgladnjivao se do granice smrti pa onda opet gomilao kile. Izmeu svakodnevnih bolova u elucu, estih prehlada i prekomjerne teine nisam ba bio najsretnija osoba na svijetu. A onda me je nova svijest, nadola kao rezultat pogubnog dogaaja u kasnim tinejderskim godinama, odbacila u potragu za pomo od koje me vie nijedna sila na svijetu ne bi mogla zadrati: smrt moga oca. Nije se radilo samo o injenici da je on umro, ve kako je umro! Nakon nekoliko godina pritubi na estoke bolove u elucu, umro je od raka eluca. Imao je samo 57 godina. Iskreno govorei nikad nisam imao dobar odnos s ocem kakav sam elio imati. esto smo se razilazili u miljenjima. Meutim, moete biti posve sigurni da sam ga od srca volio. Naalost nikad mu to nisam rekao. Otiao sam u zrakoplovstvo nekoliko mjeseci prije no to je umro, a neposredno prije njegove smrti pozvali su me po hitnom pozivu kui. Nisam ga vidio od odlaska u vojsku. Dok sam letio kui, svjestan da je to posljednji puta to u ga vidjeti ivoga, bio sam prepun nesavladive elje da izrazim svoju ljubav prema njemu. U mislima sam tisuu puta ponavljao to u mu rei: "Tata, volim te. Znam da ti to nikad prije nisam govorio, ali kaem ti sada. Bez obzira to se dogaalo izmeu nas, volim

te zaista duboko i iskreno." Kad sam stigao u bolnicu, osjetio sam olakanje pa ak i radost pri pomisli da u ocu prenijeti svoje najdublje osjeaje ljubavi za njega. U asu kad sam bio na vratima njegove sobe zaista sam bio ushien. Spremao sam se pokopati godine nerazumijevanja i razoaranja. Spremao sam se prosuti nesputanu ljubav - zagrliti ga i nadoknaditi godine proputenog razgovora i podijeliti s njim, ak i ako to bude tek na kratko, iskrene, predane osjeaje. Uavi u njegovu sobu s nagomilanim osjeajima i srcem koje je ludo lupalo, nisam mogao doivjeti vei ok nego da me je tamo doekao sam vrag s podignutim rukama spremnim zariti svoje plamtee vile u moje grudi. Jednostavno nisam bio pripremljen za prizor koji me je doekao. Bio sam razmiljao samo o pozitivnim stranama naeg ponovnog susreta. Nisam znao to su sve uinili mojem ocu tih mjeseci dok sam ja bio u vojsci. Sve su tri znanstvene metode lijeenja koje se jedino smatraju "dokazanima" bile iskuane na mojem ocu. Izmeu operacije kojom su mu odstranili eludac i vei dio crijeva, zraenja od kojeg mu je koa bila sva opeena i lijekova s kojima su ga bombardirali da bi mu ublaili nepodnoljivu bol od kemoterapije sveli su ga na bezbojnu, bezoblinu, praznu olupinu od ovjeka koji ne uje, ne vidi i ne govori. Stajao sam tamo posve okiran, ne vjerujui, a moja je majka doslovce povikala u njegovo uho: "Irving, Harvey je ovdje, Harvey te je doao vidjeti." Kao da me je pogodio plimni val, injenica da ak neu ni dospjeti izgovoriti barem one tri rijei koje sam mu s toliko iekivanja elio rei. Od pogleda na njegovo slomljeno, izmueno tijelo smjesta mi je pozlilo do najdublje nutrine. Istrao sam iz sobe plaui i povraajui. Bio je to posljednji put to sam vidio oca. Rak je uzeo njegov ivot. Lijeenje mu je oduzelo dostojanstvo i vie ga nije bilo. Taj posljednji prizor usjekao se zauvijek u moje pamenje kao uareni ig. Tijekom iduih nekoliko godina mnogo sam se puta s trzajem budio usred noi u lokvi znoja, dok mi je srce kucalo u grlu, iznuren od straha pred ponovnim prizorom oca na samrtnoj postelji uvjeren da u i sam podlegnuti istoj sudbini. Zato ne? Imao sam sve simptome. Pomislite kako sam se osjeao. Moj se otac tuio na strane trbobolje prije no to je umro od raka na elucu, a ja sam imao strane trbobolje svakog Bojeg dana. I eto me, s jedva dvadeset pet godina, umjesto da razmiljam o karijeri ili enidbi, moje su se misli rojile oko raka i boli i patnje. Uza sve to, pretvorio sam se u balon tei od 100 kilograma pa sam i o tome imao to misliti u sluaju da mi ostane kakvih par sati kad me eludac ne boli. No neto se dogodilo. ak niti ne znam tono to. Nije to bilo neto posebno. Iznenada sam umjesto da se osjeam poput bespomone rtve koja oekuje da stvari krenu na gore, postao ljutit, ljutit na cijelu tu zbrku na svoje trbobolje, prehlade, neprestane dijete za gubljenje kilograma i prikazu raka. Bilo mi je svega dosta. Ako zaista moram postati dio statistike o oboljelima od raka, to nee biti bez borbe. Zapravo sam se

zakleo cijelom svemiru da neu dopustiti da se to dogodi. Uinit u sve to se mora kako bih sprijeio svoje postupno propadanje i smrt. Postao sam uzbuen. Znao sam da e to biti dugaka borba, no ve sam se poeo osjeati mnogo pozitivnije. eludac me i dalje bolio, ali se moje gledite mijenjalo. Razmiljanja o tome da postanem lijenik, da pobijedim rak i spasim milijune ljudi inile se su kao dobar poetak. Zapoeo sam istraivanje po raznim institucijama kako bih saznao u kakvu bih se kolu ukljuio, koji bih smjer odabrao, elio sam zdravlje, pa sam elio i studirati zdravlje, ba kao to sasvim sigurno ne bih, da sam htio biti bogat, studirao siromatvo kako bih shvatio naine na koje mogu postati siromaan. Ali dok sam iao od jedne do druge kole ispitujui koji je najbolji nain da se naui predmet zdravlje, svugdje su mi stalno govorili da u za to morati uiti o bolestima. Svi studiji uvijek imaju mnogo predmeta vezane uz patologiju (bolesti), ali nijedan vezan uz zdravlje! Nisam to mogao shvatiti. "Mislite postoji rije za studij bolesti, ali ne i rije koja bi oznaavala studij neega tako vanog kao to je zdravlje? ZATO?" Neto je od mojeg oduevljenja splasnulo. Zapravo sam postao iskreno razoaran. Ono zbog ega sam zaista poeo osjeati da ivot sa mnom zbija neslane ale bile su prigode kada sam odlazio lijeniku da bih dobio savjet o tome to moram initi kako bih poboljao zdravlje. Vrlo esto moji su posjeti bili zakazani s ljudima koji su imali prekomjernu teinu ba kao i ja. Mnogi su bili i elavi, blijede, nezdrave koe pa ak su i puili! Kad sam ih upitao slijede li oni sami svoje savjete, rekli su mi: "Nisam ja pacijent, vi ste." Ah, da, jasno mi je. Postalo mi je oito da tradicionalni pristup iscjeljivanju moda i nije pravi put kojim sam ja elio putovati. Ali nije to ba bilo tako da sam jednostavno mogao u rubrici poslovnih usluga potraiti "Alternativna briga o zdravlju". Ne radi se o tome da takva mjesta nisu postojala, ali tko je ikad za njih uo? Moj je duh pomalo klonuo, ali moja zakletva nije. Osjeao sam kako radnja poprima dramatski snaniji smjer. Odluio sam se "sam baciti u potragu na terenu". Neto mi je reklo da ako putujem otvorenih oiju, ui i uma, moda e ono to traim pronai mene. Upalilo je. Nakon tisua prevaljenih milja po cijelim Sjedinjenim dravama, moji su me putevi doveli do Santa Barbare, samo 150 kilometara od mjesta s kojeg sam krenuo. Tamo je bilo tako lijepo i mjesto mi je prualo tako dobar osjeaj. Premda sam se nalazio na mjestu gdje sam se ba mogao i odmoriti i Ijekariti na suncu, bol u elucu podsjetila me je na onozbog ega sam tamo. Bilo je to ubrzo po mojem dolasku u Santa Barbaru kad sam se susreo s najsjajnijim primjerom zdravog ivota koji sam ikada sreo, a ta mi je nevjerojatna osoba predstavila filozifiju zdravstvene njege koja e moj ivot zauvijek promijeniti na bolje. Ta se filozofija zvala prirodna higijena. Ako ste slini meni, moda mislite: "Dobro, prirodna higijena. Treba prati zube, prati ui,

je li tako?" Ne ba sasvim. Otkrio sam da u prirodnoj higijeni ima mnogo vie od pukoga pranja. Iznijeli smo povijest i pozadinu prirodne higijene u knjizi Fit for Life, u orjeju gubljenja teine i poveanja energije. No prirodna higijena predstavlja toliko mnogo vie od toga. Taj pristup ivljenju takoer nudi razumljivu, jednostavnu i razboritu formulu za dug ivot pun energije time to je usmjeren na svaki vid ivota kao to se odnosi na nae zdravlje i dobrobit. Znao sam da su moje molitve usliane te da sam pronaao ono to e u mom ivotu biti zaista vano. Znao sam to jer je osoba koja me je u taj predmet uvela i izgledala kao utjelovljenje zdravlja: bistre oi, gusta kosa, gotovo prozirna koa, bez vika kilograma te prepun oduevljenja ivotom to nisam vidio dugo vremena. Za mene je toka na i bilo kad sam ga upitao je li ga ikad bolio eludac. Njegov je odgovor bio jednostavno: "Nikada!" Objasnio sam mu kako sam patio od prodornih eluanih bolova svakoga dana tijekom dvadeset godina, da mi je i otac imao iste tegobe te da je doista i umro od raka eluca, i da sam siguran kako i mene eka isti kraj. Dao mi je da se pridravam jednog jednostavnog naela (pravilnog kombiniranja hrane) kako bih vidio moe li se ustanoviti kakvo poboljanje. Bio je to posljednji dan to me je ikad bolio eludac. Da, dobro itate i, ne, ne pretjerujem. U jednom danu dvadeset godina patnji i muka dolo je kraju. Nisam to mogao vjerovati. Oekivao sam da se bol vrati, ali nikad se nije pojavila. A onda sam, kako sam poeo itati vie o tomu predmetu i primjenjivati druga naela prirodne higijene, u kratkom razdoblju prestao imati glavobolje i prehlade i izgubio vie od 20 kilograma i to tako da sam cijelo vrijeme jeo\ Napokon nirvana. Bilo je to 1970. godine. Otada nisam vie patio od ovih problema, niti sam ponovno dobio na teini. Poeo sam vjerovati da to djeluje. Ne moete zamisliti tu radost i oduevljenje koji su me ispunili, niti ar s kojim sam uio i nauio sve to se uope moe znati o prirodnoj higijeni. Dakako, elio sam znati kuda ovjek mora poi formalno studirati taj predmet. Rekli su mi da premda prirodna higijena ima pisanu povijest od 150 godina te da na tu temu postoji vjerojatno vie knjiga no to bih ja ikad mogao proitati, ne postoji kola koja predmet nudi kao studij. Nisam to mogao vjerovati! Bilo je to kao da su mi otkrili mjesto na kojem se nalazi krinja krcata neprocjenjivim blagom, a onda i to da ne postoji nain na koji bih do blaga mogao doi. Kako je to moglo biti da postoji jedan po svojoj primjeni tako djelotvoran i univerzalan pristup zdravlju pa opet toliko nepoznat da ak nema niti ustanove na kojoj bi se o njemu moglo uiti? Kako se to znanje, dragocjeno kao sam ivot, moglo uvati u tajnosti svo to vrijeme? I tako sam prouavao prirodnu higijenu samostalno, proitao svaku knjigu o predmetu koje bih se doepao i druio se s ljudima u Santa

Barbari koji su naela prirodne higijene uklopili u svoj nain ivota. Tri godine poslije smjestio sam se u Los Angelesu i nastavio studije, a neslubeno sam savjetovao ljude po pitanju prirodne higijene. PRIRODNA HIGIJENA: ZDRAVSTVENA ZNANOST KOJA NE ODUMIRE Imao sam dovoljno sree to sam prirodnu higijenu otkrio sam za sebe, unato naporima utemeljene medicine da srui njezin ugled i sprijei njezin razvoj. Nakon osam godina samostalnog prouavanja na moje veliko oduevljenje i zadovoljstvo konano je 1978. godine javnosti postao dostupan cijeli jedan program utemeljen na naelima prirodne higijene. Amerika visoka kola za znanost o zdravstvu osnovana je kasnih sedamdesetih godina. kola nije "priznata". Znate li zato kole koje nude predmete i programe o alternativnom pristupu zdravlju nisu priznate? Poetkom ovog stoljea Rockefeller i Carnegie zaklade su se naveliko upustile u posao dobrotvornog izdavanja stipendija medicinskim kolama. Njihov je cilj bio stvoriti "uglednu" medicinsku profesiju za muke pripadnike vieg drutvenog sloja koja se temelji na filozofiji to zastupa terapiju lijekovima. (Sasvim sluajno su u to vrijeme Rockefelleri ve i bili u poslu trgovine lijekovima.) U tom je povijesnom asu postojala velika raznolikost po pitanju zdravstvene njege te su se lijekovi koristili uglavnom meu bogatim ljudima, a one prirodnije pristupe zdravstvenoj njezi podupirao je vei dio ostatka populacije. Zaklada Carnegie je 1909. godine poslala Abrahama Flexnera na nacionalnu turneju koja je obuhvaala sve kole koje su nudile poduku o zdravstvenoj njezi, od najveih pa sve do najskromnijih. Na Flexneru je bilo, dakle na jednom ovjeku koji predstavlja samo jednu filozofiju, da odredi koje e kole dobiti tu dobrotvornu potporu kako bi postale uspjenije, a koje nee. Flexner je kao primatelje tih velikodunih stipendija izabrao samo vee, bogatije kole koje su bile voljne raditi prema medicinskom modelu lijeenja lijekovima kako su to izabrali Carnegieji i Rockefelleri. Za manje kole te za one s prirodnijim pristupima poruka je bila jasna: "Postupajte u skladu s medicinskim modelom ili zatvarajte kolu." to se Flexnera tie, te kole i nisu bile vrijedne spaavanja. elja stanovnitva za slobodom izbora nije uope ni uzeta u obzir. Danas zloglasni Flexnerov izvjetaj iz 1910.g. pokopao je raznolikost zdravstva u ovoj zemlji. Alternativne kole zatvarali su u velikom broju, ukljuujui osam amerikih medicinskih fakulteta za crnce i sve medicinske fakultete koji su primali ene. One koji su se borili protiv zatvaranja divljaki su razarale i unitile ete plaenih razbijaa. Nova medicinska elita koju su ozakonili Rockefeller i Carnegie zaklade nisu

imale elju dijeliti podruje zdravstva ni sa kime iji bi pogledi na svijet mogli biti drukiji od njihovih, nisu imali ni najmanju namjeru uiniti svoje skupo uenje dostupno crncima, enama ili iscjeliteljima laicima. (U svojem se izvjetaju Flexner ustvari alio da je, kao ishod popularnog tiska u prethodnom stoljeu, svaki "bezobraznik" bio u stanju traiti medicinsko obrazovanje.) Sad su vrata bila zatvorena svima osim mukarcima srednjeg i vieg drutvenog sloja. Kao rezultat toga zakonskog utjecaja koji su zaklade Rockefeller i Carnegie posjedovale donoeni su strogi dravni i savezni zakoni i odredbe o izdavanju doputenja ograniavajui slubeno priznanje omiljenom medicinskom pristupu. Radilo se to putem na brzinu izbacivanih objava o namjeri zapreavanja razliitosti u pristupima zdravstvu u javnosti, to je u biti jamilo monopol na lijeenje u okviru zdravstva. To pojanjavaju ove napomene dr. W. A. Evansa, povjerenika za zdravstvo u Chicagu koje su se pojavile u Dnevniku Amerikog medicinskog udruenja od 16. rujna 1911. godine: "Kako ja to vidim, za medicinsko je zvanje mudro da se postavi ravno usred svakog pokreta zdravstva te da ga opskrbi osobljem. Postavite ih u odjele za zdravstvo, drutva suiara, u odjele socijalne skrbi za djecu, stambena drutva itd. Budunost te profesije ovisi o tome da dri konce u svojim rukama, tako da kad javnost pomisli o njoj, ona automatski pomilja na lijenike, a ne na sociologe ili sanitarne inenjere (njegov naziv za pobornike prirodne higijene). Ova si profesija ne moe dopustiti da ta mjesta zauzme bilo tko drugi osim medicinara." Ova si profesija ne moe dopustiti da ta mjesta zauzme bilo tko drugi osim medicinara? U nadolazeim desetljeima svi su oblici lijeenja drukiji od medicinskog pristupa bili zabranjeni zakonom i stjerani na skrovita mjesta. Homeopatija i primaljstvo bili su protuzakoniti. Prirodna higijena je stavljena izvan zakona. Kiropraktika je ozloglaena do te mjere da je postala gotovo protuzakonita. Danas smo, hvala Bogu, svjedoci velikog pokreta za oslobaanje i slobodu izbora. Ono to je bilo stavljeno izvan zakona je danas zakonito u nekim dravama. I premda joj nemedicinske zdravstvene obrazovne ustanove jo uvijek ne mogu dobiti dravnu potporu ili priznanje medicine (oito), svejedno one danas doivaljvaju procvat jer ljudi odluno zahtijevaju nove odgovore na probleme u kojima nisu pomogla "dokazana" medicinska rjeenja. Uz sav slobodan protijek nemedicinskih informacija koji je danas zamjetan, oito je da se nalazimo usred sveopeg pokreta reforme zdravstva, sloboda govora i sloboda izbora se konano proteu i na podruje zdravstva. Alternativni oblici nisu se ponovno pojavili niotkuda. Javnost ih je traila, a tijekom posljednjih trideset godina mukarci i ene vrstih uvjerenja podnosili su uznemiravanja pa ak i prijetnje zatvorom kako bi zadovoljili potrebe narodnih masa. (Zdravstveni strunjaci poput dr. Herberta Sheltona, dr. Williama Benesha i dr. Gian-Cursia su uistinu i bili u

zatvoru zbog uspjenog lijeenja rtava raka koji su prije bili lijeeni u sklopu tradicionalne medicine te otputeni bez nade u uspjeh ozdravljenja.) Diplomirao sam prehrambenu znanost na Amerikom fakultetu znanosti o zdravstvu u veljai 1983. godine. Ne, taj fakultet nije "priznat" dananji Abrahami Flexneri su se pobrinuli za to - ali to je jedna jedina institucija u cijelim Sjedinjenim dravama koja meu studijima ima ak i predmet prirodnu higijenu. To me dovodi do teme kojoj se treba obratiti i pokopati je: priznanje. Kad je napokon nekim dijetetiarima i nutricionistima postalo oito da su njihovi pokuaji da ocrne podatke u knjizi Fit for Life jednostavno jalovi potezi zato to postoji mnogo ljudi koji oito od nje imaju koristi, odluili su umjesto toga napasti mene, tvrdei kako nemam priznanja ako ti se ne svia poruka, napadni onoga tko poruku prenosi. To je, dakako, tipina poluistina koju nairoko koriste oni koji nisu sigurni u vlastiti status. Ispustili su jednu rije. Ne radi se o tome da nemam priznanja, ve o tome da nemam njihovih priznanja. S njihovim priznanjima veselo bih deklamirao one iste ustajale, prastare mitove o prehrani i zagovarao "one etiri osnovne skupine hrane" koje su nam uporno gurali niz grla potpomaui i potiui time irenje bolesti i patnji koje danas haraju Amerikom. Istina se ne uspostavlja priznanjima! Amerika udruga dijetetiara (American Dietetic Association - ADA) kojemu je propao bijedan pokuaj da amerikom narodu predstavi jednostavan, primjenjiv pristup jedenju koji donosi rezultate pune zdravlja vrlo je ugroeno i neprijateljski raspoloeno prema onima koji uspijevaju tamo gdje oni nisu uspjeli. Postali su strunjaci u nabacivanju dimnih zavjesa u svrhu prikrivanja vlastitih nedostataka, zablaenja rada drugih ljudi i odvraanja pozornosti s glavne teme, njihove vlastite nedjelotvornosti. Njihov cilj ini se odraava razinu javne zbunjenosti koja ljudima oteava da prihvate i zadre bilo kakav novi program jedenja koji se razlikuje od onoga to ADA namee. Meni se ini da su ljudi koje najvie zanimaju priznanja oni koji samo njih i imaju - nemaju novih ideja, nemaju novih informacija koje bi priopili ljudima, nemaju nita od praktine vrijednosti, ali imaju svoje diplome. to je- ADA? Poetkom ovog stoljea postojalo je nekoliko prehrambenih filozofija. Nekoliko se graana slinih pogleda skupilo, izdali su sami sebi diplome i nadjenuti si slubeni, zvuan naziv, Amerika udruga dijetetiara. Otada pa sve do danas pokuavali su potisnuti sve druge filozofije u golemom podruju prouavanja prehrane. Nije ih postavilo nikakvo zakonodavno tijelo. Nisu ih izabrali ljudi. Oni su jednostavno sami sebe proglasili strunjacima i sada tvrde da imaju

posljednju rije u podruju prehrane. Oni vole sami sebi estitati na tome to imaju priznanja i osvetniki napadati koga god nisu primili u svoj klub. Da su ovi priznati dijetetiari imali sve odgovore, bi li se 90% ljudi u ovoj zemlji smatralo debelima? Bi li milijuni ljudi toliko udjeli navaljivati u knjiare po nove odgovore svaki puta kad izae neka knjiga o dijeti? Kako je to apsurdno da takva organizacija uskih pogleda koja slui sama sebi kao to je Amerika udruga dijetetiara smatra da je odgovorna za donoenje odluka o tome tko bi trebao i tko ne bi trebao primiti "priznanje" pa postati kvalificiran da izdaje podatke o prehrambenom podruju. To je gotovo kao da nekoga tko nikad nije uspjeno jedrio na otvorenom moru zatraite da procijeni je li brod vrijedan ploviti oko svijeta. Vjena dimna zavjesa iza koje se skrivaju dijetetiari, taj predmet priznanja ne bi smio uope biti predmet rasprave. Pravi je predmet istina. "PRIZNANJA" SAMA PO SEBI NE INE ISTINU VEOM ISTINOM, A NEIMANJE "PRIZNANJA" NE INI ISTINU MANJE ISTINITOM. Istina je istina tko god je iznosi. Ako vam ovjek koji nije zavrio vie od etvrtog razreda osnovne kole kae da e vam sila tea unititi tijelo ako skoite s vrha Svjetskog trgovakog centra, hoete li bez obzira na to skoiti samo zato to on nema diplomu iz fizike? Bi li netko s diplomom iz fizike tko ne vjeruje u silu teu mogao biti poteen i ostati iv? to to tono znai biti "priznat"' John Bear ima diplomu. Predavao je na glavnim univerzitetima (Iowa, Berkeley, Michigan State). Bio je direktor istraivanja u Bell & Howellovu odjel za obrazovanje, direktor Centra za nadarenu djecu u San Franciscu te savjetnik za velike organizacije kao to su General Motors, Xerox i Encyclopaedia Brittanica. Od 1974. g. dr. Bear je istraivao i pisao o podruju netradicionalnog obrazovanja. Njegova knjiga Bear's Guide to Non-Traditional College Degrees (Bearov vodi kroz netradicionalne akademske stupnjeve) smatra se standardnim tekstom koji istrauje alternativno obrazovanje. Predstavljajui izjavu Carnegiejeve komisije za visoko kolstvo u vezi priznanja i akademskih stupnjeva te netradicionalnih pristupa dr. Bear je rekao: "Jedna od estih pritubi koja se upuuje priznatim tijelima za izdavanje titula jest da one uglavnom vrlo sporo priznaju glavne trendove prema alternativnom ili netradicionalnom obrazovanju." Bez ale! U devetom izdanju knjige dr. Beara, njegove posljednje knjige, on kritizira program Amerikog fakulteta znanosti o zdravstvu. Naznauje kako je u poetku imao nekih sumnji, ali je nakon prouavanja povelike koliine materijala ustanovio da je to "opsean i bez sumnje vrijedan fakultet". On nije jedini koji priznaje tu vrijednost. Pariki medicinski univerzitet, jedan od najuglednijih medicinskih kola u cijeloj Europi preveo je i ugradio taj "nepriznat" pristup u svoj nastavni plan prema kojemu ue njihovi studenti. Zanimljivo je da je odrednice prirodne higijene

vrijedno preuzeti od tako ugledne institucije visokog kolstva, ali ne i od "dijetetskog ureenja" iz Sjedinjenih drava. Klevetnici mogu koliko god hoe pokuavati odvratiti pozornost od istinitih stvari ocrnjujui naa priznanja. To nee pomoi prestraiti ljude kako ne bi istraivali i koristili se vrijednim, ispravnim podacima u vezi s predmetom koji je previe znaajan da bi ga monopolizirala odabrana nekolicina koja je sama sebe proglasila jedinim kvalificiranim osobama koje mogu iriti informacije iz podruja prehrane i to na snazi svojih "viih" priznanja koja su si sami dodijelili. Kakva su to priznanja koja se doista mogu uzeti u obzir? Komad papira na zidu? Ili rezultati u ivotima ljudi? Predmet vjerodostojnosti jest uspjeh knjige Fit for Life po tome to je poboljao ivote stotina tisua ljudi. To su naa priznanja - pozitivni rezultati u ljudskim ivotima. To su jedina priznanja kojima emo mi ikada teiti. Jednom sam upitao g. T. C. Frya, utemeljitelja Amerikog fakulteta znanosti o zdravstvu, zamjera li to su mu rekli da njegov fakultet ne moe biti priznat unato iznimno velikim naporima koje je uloio u razvoj ivotno znaajnog programa studija. Njegov odgovor pokazuje kako je ziasta posebna osoba, ovjek kojega zanima istina, a ne poasti. Ne trepnuvi, rekao je: "Sumnjam da e nam na sudnji dan suditi prema tome kakve diplome nam vise na zidu, ve prije prema oiljcima koje smo zadobili u borbama za ovjeanstvo." To je T. C. Fry u jednoj reenici. Uope mu nije stalo to ga dananji "strunjaci" nisu prihvatili. On jednostavno radi svoj posao i puta da rezultati govore za sebe. U prvim godinama studiranja esto bih se uzbudio kad bi dijetetiari i nutricionisti napadali prirodnu higijenu zato to nije "poteno" podruje. Danas se, dakako, zbog izvanrednog uspjeha knjige Fit for Life, moraju okrenuti na drugu stranu. Mogli biste, napokon, ispasti vrlo glupi ako uvjeravate stotine tisua ljudi da informacije kojima se koriste da bi se osjeali bolje i poboljali zdravlje nisu odrive i to samo zato to se dijetetiari s njima ne slau. Uz fantastine rezultate koje doivljavaju toliki ljudi, ovjek bi pomislio da e dijetetiari to podruje ozbiljno prouiti da bi ustanovili, ako nita drugo, u emu su moda pogrijeili. Niti ne pomiljajte na tako neto! Umjesto da uvide blagodati koje ljudi dobivaju primjenom naela prirodne higijene, dijetetiari ih svim silama pokuavaju proglasiti nezakonitim, strpati u zatvor sve lijenike koji ne spadaju u njihovo drutvo ili ih novano kazniti ako se ne suglase s njihovim stavovima. Tako je! Oni ele da prirodna higijena bude zabranjena, ne zato to ona nema to pruiti - svakako je vrlo ivopisno dokazano sasvim suprotno ve zato to se oni s njome ne slaul Da, tono ovdje u prosvijetljenim, tehnoloki uznapredovalim 1980.-tim godinama vidimo sljedbenike jednog podruja prouavanja kako estoko pokuavaju zabraniti drugo podruje prouavanja da bi ostali sami i neugroeni na tronu koji su sami sebi izgradili. Valjda misle da se napis na naem noviu od dva centa:

"Sloboda govora - korijen demokracije" ne odnosi na nutricionistika i prehrambena pitanja. Moete li zamisliti kako jedna bejzbolska momad zabanjuje drugoj momadi da igra zbog toga to ova druga ima bolju mogunost pobijediti na World Series? I nije ba tako da su dijetetiari toliko usklaeni sa zahtjevima tijela da se njihov pristup ne bi mogao poboljati. Ako elite vidjeti koliko dijetetiari u ovoj zemlji znaju o onome to bismo trebali jesti, posjetite najbliu bolnicu i pogledajte to se nudi bolesnicima. ini se kao da postoji neka zavjera da ih se tamo zadri s obzirom na hranu iju kvalitetu nadmauje ak i bilo koji treerazredni restoran u zemlji. Osobno se ne sjeam nikoga tko je iziao iz bolnice s napomenom: "Ah, kakva hrana! Gotovo bi se radi hrane vrijedilo vratiti u bolnicu!" Sustav bolnike prehrane je djelo ruku samih dijetetiara koji pokuavaju zabraniti svako drugo podruje koje nudi prehrambene savjete! Amerika udruga dijetetiara pokualo se 1984. i 1985. godine kroz privatne razgovore sa zastupnicima u parlamentu pobrinuti da se donesu zakoni koje je predloio izaslanik Claude Pepper (zakoni HR-6049, HR-6050 i HR-6051). Prema njima je trebalo ispasti da je protuzakonito ako netko samo predloi da bi osobi koja umire od ei trebalo pruiti au vode - dakako, bilo bi to nezakonito ako niste lan Amerikog udruenja dijetetiara ili ako vas ono nije oznailo kao "prihvatljivog". Ti su zakoni zamrli na zakonodavnoj skuptini zbog zapanjujueg izljeva bijesa javnosti te zahvaljujui predanom i neumornom radu reformatora zdravstva kao to je Maureen Kennedy-Salaman, predsjednica Nacionalnog zdravstvenog saveza (National Health Federation) u Californiji. Maureen Salaman otila je u Washington, razgovarala sa zastupnicima u parlamentu i skrenula pozornost javnosti na izopaenosti kojima su izloeni. Ovi zakoni, prerueni u zakone "usmjerene protiv nadrilijenitva" koji ne doputaju prijevaru starijih ljudi ukljuuju odredbe prema kojima bi ljudi poput T. C. Frya, M. Salaman, mene i tisue drugih bili kanjeni i poslani u zatvor kroz dugo godina jednostavno zato to irimo informacije koje smo ustanovili kao istinite - ne zbog toga to one ne bi bile istinite, ve zato to su ih lanovi Amerikog udruenja dijetetiara procijenili kao bezvrijedne. Neometana u svojim pokuajima da stekne mo nad cjelokupnim sustavom informacija u podruju prehrane u Sjedinjenim dravama samo zbog pukog prosvjeda javnosti, Amerika udruga dijetetiara nagovorila je zastupnika Peppera da uvede novi zakon, HR-1581, koji e im dati doslovno istu mo koju su se nadali ostvariti putem ona prijanja tri zakona. Dio strategije ADA-e u postizanju apsolutne moi nad cjelokupnim podrujem prehrane jest da napada svaki rad koji se razlikuje od njihova. Razmislite o ovome: Hrana koju jedu naa djeca u koli irom Sjedinjenih drava toliko obiluje masnoama da bi se ona mogla tono istisnuti iz nje. Te kolske rukove odobrila je ADA, uistinu je ADA taj

program i utvrdila. Gotovo svaka kola ima automate za prodaju napitaka, okoladica i ostalu bezvrijednu hranu. Zato nije ADA napala proizvoae koji su odgovorni za taj napad na nau djecu? Zato su njeni lanovi umjesto toga odluili napasti program koji je pomogao milijunima ljudi da ponu jesti vie voa i povra, pomogao smanjiti uporabu soli, eera i konzervirane hrane te smanjiti koliinu masnoa i kolesterola - sve ono to stoji uz bok prehrambenim preporukama Nacionalnog instituta za rak, Amerikog udruenja za srane bolesti i Nacionalnu akademiju znanosti? Jednostavno zato to se ti ljudi vie bave zatitom svojih monih poloaja, nego zatitom ljudi. I zbog tog razloga oni e nastaviti napadati svakoga tko nije primljen u njihov uzak krug odlinika, bez obzira na to ima li osoba koju napadaju informacije koje vrijede ili ne. Budite sigurni u jedno: injenica to Amerika udruga dijetetiara nije presretna s naim radom nas ni najmanje ne brine. Pruili smo im veliku mogunost da se izjasne kako ih zanimaju ljudi, a ne mo. Dokazali su da to nije tako. Mi nismo knjige pisali za ADA-u, napisali smo ih za ljude koji su vrlo jasno pokazali svoje oduevljenje i zahvalnost. ADA moe i dalje ostati zaokupljena pokuajima da sebi osigura monopol moi, a mi emo biti zaokupljeni pokuajima da popravimo tetu koju su prouzroili ljudi iz ADA-e te pomagati ljudima. Vidljivo je da postoje strana proturjeja oko toga tko smije ili tko ne smije "imati doputenje" za dijeljenje prehrambenih savjeta, ali gdje ste u svemu tomu vi dok se strunjaci prepiru? Najvanije je da javnost bude slobodna u svom odabiru izmeu alternativa zdravstvene njege. Ta sloboda izbora mora postojati. To nije zvanje optereeno svojim "slubenim" poloajem, odluno u elji da sauva samo sebe od prigovora koje mi pokuavamo ustanoviti i dokazati. Upravo je javnost ona iju pozornost mi elimo zadobiti, ljudi koji se bore za svakodnevnu brigu o zdravlju. Otkrili smo da su ti ljudi i vie nego voljni uti jednostavne istine koje su uistinu poruke prirodne higijene i koje oni mogu provjeriti osobno za sebe. Javnost mora imati pravo odabrati ono to je dobro za nju. Mi smo potpuno uvjereni da naela u ovoj knjizi mogu podnijeti najpomnija ispitivanja te da e do najmanje pojedinosti dokazati kako su upravo onoliko vrijedne i iznimne kako to mi i navodimo. Nenalik na druge sustave prirodna higijena ne ide za tim da skriva svoju jednostavnu poruku iza zagonetnih i nerazumljivih izraza. Ona nema to skrivati. Ona je otvorena, jasna i jednostavna za razumnijevanje. Ne nudi tajnovite napitke, ne nudi lijekove protiv svih bolesti niti udesne lijekove koji donose zdravlje tamo gdje ono ne moe logiki ni postojati. Mi jednostavno upuujemo za prirodne zakone koji nam svima omoguuju da postignemo i odrimo odlino zdravlje. Sve to se nadamo je da e informacije koje sadri ova knjiga neto znaiti vama, te da ete ih jednostavno isprobati pa vidjeti sami za sebe pomau li vam da doivite viu razinu dobroga zdravlja. Svaki e tekst koji donosi neko znanje, koliko

god znaajan bio, imati i napadae, i mi ne oekujemo da emo izbjei toj sudbini. Ali ono to je doista dobro izdrat e kunju vremena i dokazati svoju vrijednost, samo ako mu se prui mogunost. Prirodna higijena i ne trai nita vie - i nita manje - nego da ima mogunost vama prikazati svoje vrijednosti. Svi napori koje sam uloio u ovo podruje prouavanja nagraeni su na najbolji mogui nain. Uivam u blistavom zdravlju koje mi se nekada inilo izvan domaaja. Vidio sam druge ljude probuene na dodir istog zdravlja koje nam priroda svima omoguuje. A kao krunu svemu, univerzum mi je poslao "svjetlost moga ivota" u obliku najljepe, najosjeajnije i najdrae osobe koju sam ikad upoznao - Marilyn. Godinama smo plivali zajedno protiv struje, borili se da nas uje mamutski sustav koji je odbijao priznati vrijednost informacija koje su nam doslovno obojima spasile ivot. A sada vidimo kako se stvari mijenjaju. Oi javnosti su sve otvorenije za injenicu da je prirodna higijena prola jedini stvarni ispit znanosti: Ona djeluje!

TREE POGLAVLJE Zato ovo inimo?


MARILYN: Kad mi se konano u dobi od trideset jedne godine 1975. pruila mogunost da sjednem na travnjak ispred trgovine zdravom hranom u Veneciji, dravi California i razgovaram s Harvevem, bila sam bolesna i oajna. Vie od dva desetljea patila sam od greva u probavnom sustavu. Jasno se sjeam estokih, prodornih bolova ispod oita koji su me u tinejderskim godinama toliko oslabili da bih se esto na sastanku s dekom ili na kolskom plesu morala ispriati, otii u enski toalet i legnuti na pod jer vie nisam mogla podnijeti muninu. Na fakultetu mi je ta neprestana tjelesna patnja prijeila da sudjelujem u velikom dijelu uobiajenih drutvenih aktivnosti u kojima su drugi uivali. Zbog toga sam postala razdraljiva i napeta, a moji su odnosi s ljudima trpjeli. Na kraju sam s dvadeset godina otila u bolnicu na operaciju, ne eluca ili probavnog sustava kako biste oekivali, ve zbog kroninog oteenja koljena. Na standardnoj Amerikoj prehrani u koju je bilo ukljueno mnogo mesa, mlijenih proizvoda i jaja u koljenima se pojavio toliki manjak kalcija da ih je oba trebalo operirati. Ono to mi je ta operacija pruila bio je osobni doivljaj bolnike njege. U javnoj bolnici koju je podignuo grad New York - bolnici u kojoj su uili polaznici jedne vane njujorke medicinske kole - vidjela sam prizore patnje i te doivljaje jo nosim u sebi. Kirurg koji me trebao operirati bio je specijalist iz June Afrike koji nije imao dozvolu za rad ni u jednoj drugoj bolnici. Ali da nije bilo toga, nikad ne bih imala mogunost vidjeti kroz to sve prolaze ljudi koji si ne mogu priutiti boravak u privatnoj bolnici, i ta je mogunost djelovala na moju budunost vjerojatno vie od bilo ega. U toj javnoj bolnici pacijenti su bili poredani u krevetima toliko blizu jedni drugima da su se mogli dodirivati. Sobe su bile turobne i zaguljive. Ono malo nedovoljno raspoloivog osoblja iznurenog od previe posla i sve samo ne brinog osoblja odgovaralo je na molbe za pomo sedativima, laksativima, sredstvima za ublaavanje boli i za ivce. Pacijenti koji nisu bili vezani za krevet esto su morali pripomagati donosei drugima bolesnike none posude i praznei ih jer nije bilo dovoljno osoblja koje bi to obavilo. Osjeala sam se zarobljenom u toj sobi kao iz none more uz - ona bljetava svjetla iznad glave, sitne prozore s reetkama i uz BOL. A hrana! Dobacivali su nam je ba kao to se u vojsci vjerojatno dostavlja pota. Bilo bi bolje da su je zadrali. Sastojala se od masnih, vodnjikavih umaka preko stinjenog krumpira napravljenog kao od praine, ilavo, sivo meso, bijeli kruh i margarin, vodenasto konzervirano povre, konzervirano voe i ustajale eerne deserte. (Hvala Amerikom

udruenju dijetretiara.) Kako je itko mogao oekivati da e "ozdraviti" uz takav nain prehrane? Gotovo sam umrla od gladi! Kad je moj lijenik konano zakljuio da ne dobivam onu njegu koja mi je potrebna da bih se oporavila, poslali su me kui. Tamo sam idua tri tjedna provela u krevetu, oporavljajui se od operacije / boravka u bolnici. To je iskustvo bilo prekretnica u mom ivotu. Nikad vie nisam imala dobro miljenje o sustavu zdravstvene njege koji doputa toliki nemar u odnosu na temeljne potrebe bolesnih ljudi. Nesvjesrfo, ja sam ve zapoela svoju potragu za nemedicinskim alternativama. Operacija je zaista popravila moja koljena unitena prehranom, ali se bol u elucu nastavila. Nekako sam uspijevala gurati, ali u mojim dvadesetim godinama (bila sam udana, s dvoje djece) ta je bol postala poput noa. A onda se proirila i na lea. Povremeno sam osjeala kao da je srednji dio mog tijela zapaljen! Jedino bi olakanje bilo kad bih uzela Valium3, koji sam uzimala redovito pet godina. Takoer sam redovito mijeala Valium s koktelima, vinom i ostalim lijekovima protiv boli. 1971. godine pruila mi se mogunost preseljenja iz New Yorka u Los Angeles. Tamo sam poela postajati svjesna novih ideja o zdravlju. Poela sam mijenjati nain ivota, uzimala sam cjelovite itarice, smanjila uzimanje alkohola i poela se osjeati vrlo nelagodno u vezi s ovisnou o Valiumu. Prestala sam uzimati taj lijek ne shvaajui da u doivjeti neke vrlo stresne simptome detoksikacije. Postala sam vrlo izgubljena i depresivna, a bol u trbuhu je sada bila neto s ime nisam vie mogla ivjeti. Kad sam toga dana 1975. godine sjela na travu s Harveyem, zagledana u najjasnije plave oi koje sam ikad vidjela, bila sam u najgorem stanju u cijelom ivotu. Tijelo mi se fiziki slamalo, emocionalno i duevno ja sam bila olupina. Ono to sam vidjela u Harveyevim oima i na njegovoj glatkoj preplanuloj koi bio je isto zraenje koje nikad nisam vidjela. On je treperio od zdravlja. Doimao se tako istiml Oko njega je bilo neke lakoe i radosti koja je govorila o ljepoti i jednostavnosti ivota koju nisam poznavala. To "zdravlje" kojemu sam bila svjedok bilo mi je toliko strano da sam se zbog njega osjetila poraenom i posramljenom. Ono je unato tomu predstavljalo izazov i znala sam da taj izazov moram prihvatiti. Poejjela sam tada, vie no ikad u ivotu, nauiti ono to'je Harvey bio nauio. eljela sam sjati od istoga unutarnjeg ara zdravlja prepunog pouzdanja koje sam vidjela u njemu. Znala sam da on ima sve odgovore za mene. Poeli smo gotovo cijelo svoje vrijeme provoditi zajedno, a ja sam poela shvaati da mogu preuzeti mo nad svojim zdravljem. Dva mjeseca poslije Harvey i ja smo se oenili u trgovini u kojoj smo se

upoznali i gdje je on radio. Bio je to obred uz svijee, rano ujutro, uz oroeno, svjee voe i povre svuda oko nas. To mjesto na kojem se zbivao obred bio je za mene jasan znak o tomu to e nam zajedniki ivot donijeti! Unato svemu prve su godine za mene bile bolno iskuenje nae snage i izdrljivosti. Tijekom prve godine moje je tijelo prolo proces prirode detoksikacije od lijekova koje sam bila uzimala velik dio ivota u odrasloj dobi. Oboje smo bili iznenaeni estokim simptomima koje sam doivljavala i koje je bilo teko razumjeti. U to vrijeme nije bilo poznato da su to simptomi zbog neuzimanja Valiuma. Harveyeva nepokolebljivost u razdobljima uspona i padova u mojem oporavku nikad me nisu prestali oduevljavati, ali sada kad ga poznajem, shvaam da je ta ustrajnost zapravo Harveyeva predanost ljudskom zdravlju. U ono su doba prirodnu higijenu jo potiskivali pa se ona nije mogla javno provoditi, ali je unato tomu Harvey slijedio svoj poziv predajui svoje znanje svakomu koga je ono zanimalo. Bile su to teke godine, ali je Harvey uvijek govorio da e na kraju sve biti dobro ako on samo bude ustrajno otkrivao ljudima ono to zna i pomagao im. Najbolje je od svega bilo da je, dok smo radili na programu iz knjige Fit for Life a ja se polako okretala vegetarijanizmu, bol koju sam osjeala u elucu cijeloga ivota - nestala! Poto su prole tri godine, osjeala sam se dovoljno jakom roditi dijete. Na je sin roen kod kue, u razdoblju od jednog sata i dvadeset minuta, na najprirodniji mogui nain. Nisam mogla vjerovati koliko sam energije imala tijekom te trudnoe za vrijeme koje sam slijedila na program. Napisala sam i ilustrirala cijelu jednu djeju knjigu. U tjednu prije njegova roenja radila sam dan i no za ivaim strojem sastavljajui novi prekriva od raznobojnih krpica za na krevet koji je uskoro trebao pruiti dobrodolicu naemu ljubljenom novom lanu. Osjeala sam se tako divno da sam etrdeset pet minuta poto se on rodio mogla ustati i sama ga okupati. Za nekoga ije je zdravlje desetljeima bilo oteeno ovo je bilo izvanredna osobna potvrda da je to moje zdravlje ponovno vraeno. Bila je to takoer potvrda o tome kako se dobro i snano moe osjeati trudna ena koja provodi zdrav nain prehrane. Ljudi su me pitali zato smo se posvetili ovomu radu. Dobila sam drugu ansu u posve novom ivotu zdravlja i zato radim ono to radim. Biti bolestan i ovisan o lijekovima, pod jarmom boli i lien moi nad samim sobom, to je iva nona mora. Nitko tko je bio tako daleko od zdravlja kao to sam ja jednom bila i tko je bio tako blagoslovljen da pronae prave odgovore ne bi mogao odoljeti pozivu da te odgovore podijeli s drugima. Uistinu mi je mrsko saznanje da ljudi nepotrebno pate. Eto zato sam se posvetila ovomu radu. Harvey jest taj rad. Zbog toga se i on posvetio njemu.

Valium = anksiolitik, sredstvo za umirenje ivaca

ETVRTO POGLAVLJE Pregled naela


HARVEY: Najbolji nain da se prikae vrijednost neega, ma to to bilo, jest da se vidi kako to djeluje. Mislim kako zaista djeluje. Prava je ljepota ovih informacija u tomu da nam nita od svega ne morate vjerovati. Doista, molim vas i ne vjerujte* Vrlo lako moete sami ustanoviti koliko je prirodna higijena djelotvorna. Budui da nije sloena, budui da je jednostavna, budui da stoji rame uz rame s nainom na koji u fiziolokom smislu djeluje vae tijelo, moete se vrlo lako sami za sebe uvjeriti koliko e vam dobra ona donijeti. Bez obzira na ono to nastojite postii s vlastitim zdravljem, moete se koristiti odreenim temeljnim naelima. Najosnovnija od njih zasluuju da budu spomenuta. lako su ta naela opisana u pojedinost u knjizi Fit for Life, vano je barem ih navesti. Pristup prehrani koji je predloen i opisan u toj knjizi izraen je s ciljem da se ostvari vitalna funkcija odravanja unutranjosti vaeg tijela istom i u vrhunskoj radnoj spremnosti. Kad je sve u redu iznutra, to se odraava i na vanjtinu. Premda je knjiga Fit for Life upuena na poveanje energije i smanjenje teine, njezin je temeljni cilj proienje tijela. Imajte stalno na umu da vae tijelo kao i sve ostalo moe postati neisto. Ako se unutarnji dijelovi vaeg automobila zamaste i zaprljaju, auto nee raditi dobro sve dok ga ne oistite. To isto vrijedi i za vae tijelo. Rad unutarnjih dijelova tijela moe biti zaprijeen neizbaenim metabolikim otpadom. Moete ih ili proistiti ili se na sve ogluiti. Dakako, ako sve zanemarite, to u biti znai dopustiti da sve postane sve gore i gore, to ima smisla otprilike kao i da skoite pred jurei kamion. Kako vae tijelo postaje tako zaepljeno? Zbog onoga to se zove metabolika neravnotea ili toksemija - otrovanje krvi. Metabolizam je ukupan zbroj svih procesa u tijelu koji se tiu uzimanja hrane, iskoritenja onoga to se moe iskoristiti i oslobaanja svega ostaloga. Postavljeno neto drukije, metabolizam je izgraivanje (anabolizam) i razgraivanje (katabolizam) tkiva u tijelu. Kad se otpad izgrauje bre no to ga tijelo moe izbacivati, vi ste otrovani. to ste vie otrovaniji, to bolesniji moete postati. Svakoga dana vae tijelo razgrauje otprilike izmeu 300 i 800 milijardi stanica. Svakoga dana! One se moraju eliminirati. Zato? Zato to su, uz to to vie ne koriste tijelu, one zapravo otrovne ili toksine za tijelo, a tu se pojavljuje rije toksemija. Potroene stanice su mrtve. Ako im se dopusti da se gomilaju veom brzinom no to ih se tijelo moe rjeavati, onda ete dosegnuti toku u kojoj oni postaju otrov za tijelo i poinju unitavati njegove unutarnje organe. Razgradnja stanica nije jedini izvor

toksine grae. Postoji jo neto to pridonosi razini toksemije i s ime se tijelo mora boriti. Hrana! Tako je, na stari prijatelj kojeg svi znamo i volimo. Ljudi u Sjedinjenim dravama imaju prehranu u kojoj velik dio ini preraena hrana te prekuhana hrana. Budui da tijelo upija neiskoristive ostatke i toksine aditive iz probavnog sustava, ostaci hrane i aditiva (koji su toksini) razgrauju se sporo. Taj otpad zajedno s toksinim otpadom nastalim pri razgradnji stanica je ono to stvara metaboliku neravnoteu ili toksemiju. Vi elite imati sustav koji je to je vie mogue ist i osloboen od toksinog otpada. Klju dugog ivljenja bez bolesti i boli lei u razumijevanju toksemije i smanjenju njezine razine. Dr. John H. Tilden koji je otkrio fenomen toksemije poetkom dvadesetih godina prvi je izloio te nalaze u svojoj znaajnoj knjizi Toxemia Explained (Razjanjenje toksemije). Dr. Tilden je bio lijenik koji se razoarao s pristupom iscjeljenju putem lijekova pa se okrenuo prirodnoj higijeni. Uspjeh koji je postigao primjenom naela prirodne higijene sa svojim pacijentima potpuno ga je uvjerio u vrijednost i odlinost ovog podruja znanosti. Opisao je u kojoj je mjeri toksemija temeljni uzrok mnogih bolesti od kojih ljudi pate. Zorno je prikazao da se preesto dogaa da ONO TO ZOVEMO BOLEU NIJE NITA VIE OD f\ PUKOG NAPORA SAMOGA TIJELA DA SE OISTI OD TOKSINA. Dakako, razliitim su problemima nadjenuta razliita imena, ovisno o dijelu tijela koje se koristi za eliminaciju od toga otpada, te se tako stvara iluzija da postoje tisue zasebnih oboljenja, a uistinu je veina njih jedna i ista - toksemija. Misliti da je svaka pojedina bolest odijeljen i razliit problem jest kao i misliti da voda, rosa, led, mraz i snijeg imaju odijeljenu i razliitu bit. Predoite si golem jarak u kojemu ima mnogo vode. Taj je usjek nainjen od cigala i buke. Zbog neprestanih kinih oluja vodeno tijelo postaje sve vee i vee i vri sve jai i jai pritisak na jarak. Na kraju jarak poinje poputati sve veem vodenom tijelu. Isprva poputa neto buke i voda poinje ukapavati. Zatim iskoi nekoliko cigli i voda poinje prodirati kroz pukotine. S tim prodorom dio same konstrukcije poinje pucati i raspadati se, konano su i temelji podlokani i narueni, a kao rezultat svega dijelovi konstrukcije se rue. Napokon razina vode postaje tako visoka da voda jednostavno prodire potpuno preko cijelog jarka i preplavljuje ga. Problem ovdje nije u ciglama ili buci ili temeljima ili samoj konstrukciji. Problem je neprestani porast, golema koliina vode koje je na kraju bilo vie no to je taj ukop mogao zaprimiti. Nisu postojala etiri problema, ve samo jedan: preoptereenje vodom. Da bismo shvatili to se dogaa kod toksemije, zamislite da je vae tijelo poput toga jarka, a voda je vaa razina toksemije. Bez obzira koliko ste snani, bez obzira to sve poduzimate da biste ostali snani,

razina toksemije koja neprekidno raste e s vremenom uzeti svoj danak. Ona e vas preplaviti i svaliti na vas kakvu bolest. Zbog toga i govorim da je tajna dugovjenosti u odravanju razine toksemije to niom. Kad se jede u skladu s naelima izloenima u knjizi Fit for Life, postiu se tri vana cilja: 1. Doivljaj jedenja jest radostan doivljaj - vi jedete istinski prvorazrednu i slasnu hranu i ne morate slijediti neki dogmatski propisani nain hranjenja koji vam zadaje muke; 2. u vaem se sustavu stvara minimum otrovnih ostataka hrane; 3. postojei toksini otpad se neprestano uklanja iz tijela. Naela je zaista jednostavno slijediti i ona gotovo odmah svjedoe o svojoj djelotvornosti. Jedan od razloga zbog ega djeluju tako dobro jest injenica da su ona u skladu s prirodnim ciklusima vaeg tijela ili onime to se naziva cirkadijanim ritmovima. Cirkadijan znai "tijekom dana". Cirkadijani ritmovi su ritmike pojave razliitih funkcija tijela u odreenim razdobljima svakog razdoblja od dvadeset etiri sata. Nitko ne osporava postojanje tih ritmova. O njima postoje stotine studija, jedan pogled u katalog bilo koje medicinske knjinice navest e doslovno stotine knjiga o cirkadijanim ritmovima. U svojim prouavanjima tjelesnih ritmova dr. Charles Czeisler s Harvardskog medicinskog fakulteta uvjerljivo je prikazao da SE SVAKA FIZIOLOKA TJELESNA FUNKCIJA OBAVLJA UNUTAR ODREENIH JASNO DEFINIRANIH CIKLUSA. to se tie iskoritenja hrane u tijelu postoje tri razliita ciklusa od otprilike osam sati unutar svaka dvadeset etiri sata: aproprijacija (jedenje i probava), asimilacija (upijanje i iskoritenje) te eliminacija (uklanjanje otpada iz tijela te ostataka hrane). Ovi procesi ne iskljuuju jedan drugi, svi se mogu dogaati istodobno. Ipak, u razliitim razdobljima prevladava jedan ili drugi. vedski znanstvenik po imenu Are Waerland je 1940. godine prvi izloio koji sati u danu odgovaraju svakomu ciklusu. Uinio je to tako to je odredio trajanje ciklusa eliminacije. Ako se zna kad je dominantan ciklus eliminacije, lako je odrediti kad e doi na red ostali ciklusi jer oni potuju prirodni redoslijed. Tako ciklus asimilacije mora slijediti ciklus aproprijacije. Ako bi trebalo ispitati krv svaki sat tijekom dvadeset etiri sata, pokazalo bi se da je krvotok najjae optereen izmeu 4 sata izjutra i podneva, to upuuje na poveanje ciklusa eliminacije, jer je krv ona koja odnosi otpadne tvari u etiri kanala eliminacije: crijeva, mjehur, plua i kou. Stoga su tri ciklusa i njihova odnosna razdoblja ova: Ciklus aproprijacije: Ciklus asimilacije: Ciklus eliminacije: 12.00 do 20.00 sati 20.00 do 04.00 sati 04.00 do 12.00 sati

danu. Ciklus aproprijacije je vrijeme u danu kad je tijelo najsposobnije na najdjelotvorniji nain preuzimati i probavljati hranu. Asimilacija je intenzivnija dok spavamo i upravo se tijekom toga ciklusa najbolje iskoritavaju hranjive tvari koje se odvajaju iz hrane i apsorbiraju iz probavnog sustava. Ciklus eliminacije zbiva se kad je tijelo obavilo sve svoje ostale zadatke pa se oslobaa otpada. Eliminacija nije tek pokretanje crijeva, to je cjelokupno izbacivanje otpada iz svih stanica i tkiva u tijelu. Kad se ujutro probudite s onime to se zove "jutarnji dah" ili jezika prevuena tankom opnom, svjedok ste uinaka ciklusa eliminacije. Ciklus eliminacije je neupitno va najvei saveznik u ouvanju zdravlja i spreavanju bolesti. Znam, to je odvana izjava. Ona je meutim tona. Ako se otrovne otpadne tvari koje se gomilaju u vaemu tijelu mogu djelotvorno i redovito uklanjati, va e sustav ostati ist i umjesto bolesti u njemu e se razvijati zdravlje. SVRHA JE CIKLUSA ELIMINACIJE UKLONITI OTROVNE OTPADNE TVARI IZ TIJELA. On je doslovno va ugraeni mehanizam za ienje i on radi svakodnevno, automatski. Ne morate ga prisiljavati na rad ili uzimati neka sredstva da biste ga naveli na rad ba kao to ni sebe ne morate prisiljavati da diete ili trepete. Jedina vaa obveza jest da dopustite tomu ciklusu funkcionirati slobodno te da ga ni na koji nain ne spreavate. Uplitanje u njegov rad je da traite da postanete bolesni. Ubrzo u vam i objasniti naine na koje mu pripomaete ili odmaete. Kao to je ve ranije izneseno, naela iz knjige Fit for Life uzimaju U obzir spomenute fizioloke cikluse i stvorena su da bi omoguila njihov savren rad. Postoje samo tri naela koja se odnose na uzimanje hrane: 1. NAELO HRANE S VISOKIM UDJELOM VODE Zdrav pristup jedenju smiljen je da bi se unutranjost vaeg tijela istila od nakupljenih otpadnih tvari. Vae se tijelo mora proistiti istom onom tvari koju koristite kod ienja bilo ega, bio to va auto, vaa odjea, posuda za smee ili ulazni puteljak do kue - VODA! Bez vode biste teko istili sve ove stvari. (Pokuajte oistiti auto komadom pice.) Voda koja se nalazi u svom vou i povru ima jedinstvenu kvalitetu. Za razliku od iste vode za pie voda u vou i povru igra dvojaku ulogu koja je neprocjenjivo vana. Ponajprije, ona je sredstvo za prijenos hranjivih tvari. Svi se vitamini i minerali te ostali elementi koji su sastavni dio voa i povra dobivaju iz celuloze i vlakna i noeni su vodom u crijeva gdje ih tijelo apsorbira i koristi. Kao drugo, ta ista voda, poto ispusti hranjive tvari, preuzima otpadne tvari i odnosi ih iz tijela. Zbog iznimne znaajnosti ove dvostruke uloge unoenja hranjivih tvari i izbacivanja otpadnih tvari vanost uzimanja dovoljnih koliina hrane^ s visokim udjelom vode (voe i povre) je jasna sama po sebi. U vaoj

lako se svaki od ovih procesa na neki nain uvijek dogaa, funkcija svakog od njih posebno je izraenija i poveana tijekom odreenih sati u

prehrani ne treba biti iskljuivo hrana s visokim udjelom vode, ali je svakako mora biti u poprilinim koliinama. Osoba ija se prehrana sastoji uglavnom od hrane s visokim udjelom vode (za razliku od hrane iz koje je vei dio vode ili ak i sva voda uklonjena konzerviranjem ili kuhanjem ili uz pomo oba procesa) bez sumnje stvara okolinu pogodnu za zdravlje i dugovjenost, mnogo vie nego osoba u ijoj prehrani prevladava hrana s niskim sadrajem vode. Unutranjost vaeg tijela ne zasluuje manju pozornost od vanjskoga dijela. Veina ljudi koje poznam kupaju se ili tuiraju svakoga dana ili barem svakoga drugog dana. Zamislite kakva bi se isparavanja irila iz tijela osobe koja se nije prala recimo, uh, est mjeseci. Znate da bi zadah bio tako ruan, tako neugodan da joj ne biste mogli prii na dva metra, a da vam ne pozli. Uvedite tu osobu u zatvorenu prostoriju i svima e trebati plinske maske. E, dragi moji prijatelji, dan-danas u ovoj zemlji ivi mnogo ljudi koji desetljeima nisu prali unutranjost svojih tijela. Nikakvo udo da od raka i bolesti srca u Sjedinjenim dravama svakoga dana umire 4.000 ljudi. Njihova su tijela iznutra toliko prljava i krcata otpadnim tvarima koje su se nakupljale tijekom godina i godina da ta tijela jednostavno prestaju biti sposobna funkcionirati. Ali ne uzbuujte se ako ste od onih koji su zanemarili redovito pranje svojeg tijela jer nikad nije prekasno da uinite pravu stvar. Ako mu se dade mogunost, vae je tijelo uvijek spremno oistiti se, popraviti se i odravati se. Na stranicama ove knjige bit e vam predstavljena sredstva koja e vam pomoi upravo u tomu. Jedno od tih sredstava, i to ono presudno, jest uzimanje dovoljne koliine hrane s visokim udjelom vode, svjeeg voa i povra. 2. NAELO PRAVILNOG KOMBINIRANJA HRANE Jesti hranu u skladnim kombinacijama je u kemiji probave obvezno za savreno zdravlje. Kombiniranje hrane djeluje ispravno, i to moe potvrditi svatko tko u kratkom razdoblju barem pokua uzimati kombiniranu hranu. Postoje oni - veina ljudi koji to nikad nisu iskuali - koji kau da ovo naelo nije znanstveno, to su prazna naklapanja. Kao rezultat Flexnerova izvjetaja i medicinskog monopola na prijelazu u ovo stoljee, znanost o zdravstvenoj njezi je preko noi definirana kao neto to pripada medicini i odnosi se na lijeenje lijekovima. Kako je to mogue? Zastupnici jedne filozofije u danom predmetu ne mogu jednostavno prigrabiti rije "znanost" i prisvojiti je samo zbog politikog utjecaja! ZNANOST JE ONO TO DJELUJE I IMA REZULTATA! Dakako, ova jednostavna definicija znanosti koja se temelji na zdravom razumu moda je i previe oita za one koji imaju previe obrazovanja ili su obrazovani iznad svoje inteligencije. Unato tomu, pravilno kombiniranje hrane jest znanstveno zato to ono ima rezultata i ne postoji na Zemlji netko tko moe dokazati suprotno.

Kombiniranje, istina je, nema nikakve veze s medicinskom znanou koja se temelji na lijeenjem lijekovima, ali je ono vano naelo u znanosti o prirodnoj higijeni. Isti ljudi koji danas tvrde kako je kombiniranje hrane neznanstveno se prije deset godina nisu slagali s time da prehrana bogata vlaknima moe izlijeiti rak jetre. Za deset godina govorit e vam da morate pravilno kombinirati hranu koju jedete. Zato su ti "strunjaci" uvijek posljednji koji shvate? Nakon vie od dva desetljea nepodnoljivih probavnih bolova pravilno kombiniranje hrane uklonilo ih je kod mene u roku od dvadeset etiri sata, a od izdanja knjige Fit for Life u lipnju 1985. godine primili smo tisue pisama u kojima su ljudi irom Sjedinjenih drava sami od sebe slali svoja svjedoanstva o slinim pozitivnim rezultatima. Ako jo niste podlegnuli umjetnosti kompliciranja, moete poeti s pobiranjem (niste li to ve uinili) mnogih nagrada koje vam donosi kombiniranje hrane prema nainu na koji radi va probavni sustav, a ne prema etiri osnovne skupine hrane. Jeste li se ikad nakon jela osjeali umorno? Jeste li ikad primijetili injenicu da ste nakon jela umorniji to je obrok bio vei? Sjeate li se kako su vam dok ste bili dijete govorili da ne smijete ii plivati nakon ruka jer ete dobiti greve? Razlog zbog kojega ste umorni nakon jela jest taj to probava uobiajene hrane troi strahovite koliine energije. U biti troi i mnogo vie energije no to je potrebno za bilo to drugo. Prema nainu na koji je izraen na eludac hrana mora tamo ostati otprilike tri sata zbog probave prije no to nastavi do tankog crijeva. Pravilno kombiniranje hrane je sredstvo koje osigurava da hrana koju pojedete nee ostati u elucu due no to bi trebala. Ba kao i sve ostalo probavni sustav ima odreena ogranienja. Ja ne bih od vas traio da skoite s trokatnice jer biste se mogli teko ozlijediti. Ne bih vas traio da se s 320 km na sat autom zaletite na nasip jer biste mogli poginuti. Jedan moj prijatelj koji je radio na gradilitu pao je s visine treeg kata i zavrio na rubu bazena, ustao i otiao. Shirley Muldowney, profesionalna vozaica auto-utrka, udarila je 1985. godine u zid pri brzini od 350 km na sat, a godinu dana kasnije ve se pripremala vratiti se utrkama. Tijelo uistinu ima sposobnost preivljavanja kazne, ali zato pretjerivati? Koliko samo padova i koliko sudara moe ovjek oekivati da e preivjeti? Da, ljudi mogu i dalje funkcionirati ak i ako jedu gotovo sve u bilo kojoj kombinaciji dok im god stane u usta. Ali, je li to u redu? Ispitajmo to. Prastara zamisao da moramo jesti namirnice iz svake od etiri temeljne skupine hrane u svakom obroku je vjerojatno odgovorna za vie probavnih potekoa od svake druge prehrambene navike. Ako promotrite bilo koju ivotinju u prirodi, u divljini, vidjet ete da rijetko gdje postoje "obroci od sedam dijelova". Zapravo, toga nigdje nema! Mi smo jedina vrsta na Zemlji koja svoje obroke ini toliko zamrenima. Svugdje u prirodi

su obroci vrlo jednostavni - obino je to jedna vrsta hrane po jedna. Jeste li ikad vidjeli zeca da posee za Rolaidsom? Jeste li ikad vidjeli tigra s Tumsom? irafu s Gelusilom? Ili pandu s Pepto Bismolom?4 Smijeno, zar ne? Zato ljudi u Sjedinjenim dravama potroe vie od 2 milijarde dolara godinje na sredstva za probavu? Zato! Je li to moda zato to hrana u tim ispaenim probavnim sustavima doprinosi problemu? Bi li moglo biti to drugo? Ako stotinu balona bude napuhano jae no to se oni dadu napuhati pa se svi raspuknu, hoete li to pripisati neemu drugome, a ne injenici da su puknuli od previe zraka? Ako deset automobila u savreno dobrom voznom stanju ponete puniti kerozinom umjesto benzinom sve dok svaki od njih postane neupotrebljiv, hoete li shvatiti da je to zato to je upotrijebljena pogrena vrsta goriva? Budui da je prva funkcija ljudskog probavnog sustava prerada hrane (najmanje 50 tona tijekom prosjenog ljudskog ivota) koja se redovito unosi u tijelo, a veina kroninih probavnih tegoba pojavljuje se nakon uzimanja hrane, koliko je potrebno zdravog razuma da se shvati kako je hrana zapravo problem? Pa ipak, vrlo esto nije toliko sama hrana koliko kombinacija razliitih skupina hrane koje se nasumce i bez razmiljanja nabacuju u eludac zajedno i u isto vrijeme ono to uzrokuje potekoe. Evo i zato. Vei se dio probavljanja hrane zbiva u elucu pomou probavnih sokova. Vrsta probavnog soka koji se izluuje za probavu jedne vrste hrane ne vrijedi kod probavljanja druge vrste hrane. Zapravo neki probavni sokovi iskljuuju jedni druge kad se silom prilika nau u dodiru. alosno je to tradicionalni nain jedenja u ovoj zemlji gotovo uvijek stavlja hranu zajedno u kombinacijama koja jame probavne tegobe - na primjer meso i krumpir, riba i ria, piletina i tjestenina, jaja i prepeenac, sir i kruh, itarice i mlijeko. Sada ve moda i govorite: "to time mislite? Jedem takvu hranu cijeloga ivota." I ja sam je jeo dok sam hodao uokolo s osjeajem kao da mi je u utrobu zauvijek usaen neki uareni no. Evo jednostavnog razloga: Svaki pojedinani gore navedeni primjer je kombinacija bjelanevina i kroba, a BJELANEVINE I KROB NE MOGU SE U ELUCU ISTODOBNO PROBAVLJATI NA ZADOVOLJAVAJU NAIN. Bjelanevine, ukljuujui svu mesnatu hranu (znai govedina, piletina, riba, svinjetina, janjetina ili bilo koje drugo meso ivotinje), mlijeni proizvodi i jezgriavo voe zahtijevaju probavni sok koji je po svojoj prirodi kiseo. Ugljikohidrati koji se nalaze u kruhu, tjestenine, itarice, krumpir (kuhani) i itne pahuljice zahtijevaju probavni sok koji je po prirodi lunat.
Rolaids, Tunis, Gelusil, Pepto Bismol =ameriki lijekovi za eluane i probavne tegobe, neki od njih poznati su i na naem tritu

Svatko tko ima najosnovnije znanje o kemiji rei e vam da e kiselo i lunato u zajednikoj kombinaciji neutralizirati jedno drugo. Kad istodobno jedete meso i krumpir i oni zajedno ulaze u va eludac, kiselina se izluuje kako bi razgradila odrezak, a luine se izluuju da bi razgradile i krumpire.' Hrana se nalazi u elucu zbog probave, ali dok kiseline i luine neutraliziraju jedna drugu, za taj zadatak nema djelotvornih probavnih sokova. I to se dogaa s hranom? Sjetite se na koji je nain izgraen ljudski eludac, hrana mora ostati u njemu otprilike tri sata prije no to proe u tanko crijevo. No ako se hrana ne razgradi, ona tamo stoji i, naalost, kvari se. Jeste li ikada pojeli obrok i nakon est, sedam ili osam sati i dalje imali onaj osjeaj "teine" u elucu? To je zato to hrana nije bila probavljena zbog ove ili one neskladne kombinacije, obino je to kad se bjelanevine jedu sa ugljikohidratima. To u elucu stvara tako teke zbrke da bez sumnje poelite da vas nema. Neprobavljene bjelanevine se rapadaju, a neprobavljeni krob fermentira to dovodi do kisele, loe probave, plinova, nadutosti trbuha od plinova, garavice, nervoze eluca ... i eto na! Treba posegnuti za raznim lijekovima: Rolaids, Turns, Gelusil, Pepto Bismol, Digel, Alka Seltzer, Bromo Seltzer, Gaviscon, Gas-X, Tempo, Mylanta, za mlijekom od magnezije, Maalox, Maalox-Plus, Riopan, Amphogel, Simeco5 itd., itd. Sve probavne smetnje koje nas nagone da uzimamo bilo koji od ovih lijekova kako bismo ublaili bol nastaj* u zbog truljenja hrane i fermentacije u elucu. Meutim zbog nekog posebnog razloga nitko od dijetetiara i nutricionista sa elucima punima hrane koja se raspada ne moe podnijeti kad uje da njihova hrana smije tamo trunuti. To im je tako mrsko uti da neki od njih uporno ustraju na tomu da (i to tonom koji bi znaio da oni uistinu znaju o emu govore) "hrana ne smije trunuti u elucu". Dakako, to ukljuuje samo one koji su operacijom uklonili centar za zdrav razum, da tako kaem. (Ne elim time ustvrditi da svi dijetetiari i nutricionisti pobijaju fizioloku istinu. Zapravo su mnogi od nih stupili u dodir s nama kako bi nas izvijestili o uspjenoj primjeni ovih novih informacija.) Svatko tko izjavi da hrana ne smije trunuti u elucu kriv je za krajnje, neoprostivo nepoznavanje fiziologije. Jedno je ako to ustvrdi netko tko vlada podrujem za koje nije potrebno znanje o zbivanjima u ljudskom tijelu, ali za neke navodne strunjake za prehranu takvo je trabunjanje neoprostivo. Pitam se je li itko od tih "strunjaka" ikad povraao. Ta ak i
5

Ameriki lijekovi za eluane i probavne tegobe ' Zapravo se samo malena koliina luina izluuje iz eluca. Meutim kad se u ustima vau ugljikohidrati, slina zasiuje ugljikohidrate luinom koja se tada proguta i dolazi u dodir s kiselinom.

strunjak za prehranu zna da se povraana hrana izbacuje iz eluca - ne iz crijeva ili jednjaka, ve iz eluca. A kad se hrana (koja je trebala iz eluca proi dalje za otprilike tri sata) povraa est, osam ili ak deset sati poto je pojedena, zbiva se neto vrlo pogreno. I kakav miris ta povraana hrana ima? Ugodan ili uasan? Privlaan ili pokvaren? Ona ima pokvaren miris zato to y'esf pokvarena. Nimalo privlano, znam, ali to je istina\ Nevjerojatno je da ak niti dokaz o tomu kako tijelo odbija hranu nije dovoljan da bi uvjerio jo i tvrdoglavije "strunjake" od ovih. Jedan takav sluaj koji je toliko klasian da ga moram ovdje navesti zbio se na nekoj javnoj diskusiji u kojoj sam i sam sudjelovao. Jedan od sudionika koji nije smatrao da hrana smije trunuti u elucu ispitivao je vjerodostojnost kombiniranja hrane pa je izjavio da ne postoje znanstveni dokazi koji bi njezinu osnovanost potvrdili. Istaknuo sam da postoji gomila znanstvenih dokaza u prilog tomu, poevi od dr. Ivana Pavlova, jednog od najveih znanstvenih istraivaa svih vremena, Nobelovca koji je svojim radom utro put istraivanju u tomu podruju, to slui kao potvrda naim informacijama o kombiniranju hrane. Ovo je smjesta bilo odbaeno kao nevano, premda je "strunjak" priznao da o tome nema saznanja klasian primjer stava koji bi saeto bio ovo: "Ja sam svoje rekao, nemojte me zbunjivati s injenicama." Na temelju kojih podataka je ovo pobijanje bilo izvedeno? Sasvim sluajno se izneseno nije slagalo s onime to je "strunjak" elio da bude istina! Pa ipak, do dana dananjeg nije rad dr. Pavlova nikada bio opovrgnut. Bilo je vrlo teko uzeti kao ozbiljno sve to je ta osoba nakon toga imala za rei. Ta koliko biste ozbiljno uzeli osobu koja nikad nije ni vidjela utakmicu bejzola, a govori Reggieu Jacksonu da ima potpuno pogrean stav pri izvoenju udarca? Radi se o tomu da se neki ljudi bez obzira na sve uporno dre uvjerenja koja njeguju i ne osvru se na nedvojbene dokaze koji pokazuju da je istinito upravo suprotno. Ali znate li to? Jo ima ljudi koji tvrde d a j e Zemlja ravna. Ima ljudi koji tvrde da nikad nije bilo Holokausta. A ima i ljudi koji uporno tvrde da hrana ne smije trunuti u elucu. Dobro. Netko mora izvui one milijarde dolara kojima se odrava proizvodnja antacida . Samo nemojte vi biti meu njima. Pustite da eludac boli one "strunjake" koji ne vjeruju u kombiniranje hrane. A to je s onima koji redovito jedu te neeljene kombinacije bez nekih izraenijih probavnih smetnji? No, ljudsko je tijelo izvanredno prilagodljivo. Ono ima tu sposobnost da preivi poprilino mnogo zlouporabe te da i dalje funkcionira s prividnom lakoom. Ali imaju li ti ljudi
' Kem. sredstva koja neutraliziraju ili veu viak kiseline u elucu (soda bikarbona, magnezijev oksid). Op. prev.

ikad kakve druge potekoe? Glavobolje? Obamrlost? Osipe na koi? Bolove u leima? Prehlade? Nesanicu? I ove tegobe mogu biti rezultat oslabljene i nedjelotvorne probave. Posljedica nekritikog kombiniranja hrane koje je proturjeno nainu na koji je probavni sustav izgraen te nainu na koji on djeluje uzima danak meu amerikim stanovnitvom. O tome svjedoe i proizvoai prepisanih i neprepisanih lijekova. No cijela se situacija moe izbjei vrlo jednostavno i lako. tovie, moete u vrlo kratkom roku dobiti i jasne dokaze o djelotvornosti pravilnog kombiniranja hrane. Jednostavno pokuajte ispravno kombinirati. Ako elite pojesti odrezak ili komadi piletine ili ribe, jednostavno se odrecite u tomu obroku uzeti i neto to sadri krob (krumpir, ria, kruh, tjestenina). Kombinirajte s mesom neto iz izbora dobro pripremljenog povra - na pari, pirjanog na rotilju, peeno ili kakvo god povre volite - i nadopunite to s finom mijeanom salatom. Nema potrebe da budete gladni ili da ne uivate u hrani koju volite. Samo nemojte jesti sve u isti as. Ako ste eljni krumpira, odlino! Pojedite peene krumpire ili jam'" kao glavno jelo u tom obroku, s odabranim povrem i salatom. Ili moda elite neko izvrsno jelo s tjesteninom. Nema problema. Neka to bude sa sosom od povra i salatom. Ako ste imalo slini meni, tada jednostavno oboavate stinjeni krumpir s umakom od peenke i dvopekom. O da! Ali, rei ete vi, to tako debljal Pogreno! To deblja samo kad se jede uz peenku ili neke druge n bjelanevine. To je ono zbog ega nastaje problem. Kad ih jedete s povrem i salatom umjesto na tradicionalan nain, moete uivati u "zabranjenim" omiljenim jelima poput ovih pa tako ne morate svjesno unitavati svoje tijelo i dugovjenost tako to pridonosite koliini otrova u svom tijelu. (I neka to bude umak od povra za koji, dakako, ovdje imamo i recept.) Hrana koja se u vaem probavnom sustavu kvari nee donijeti nita hranjivoga, ona e samo poveati razinu vae toksemije. Kombiniranje hrane djeluje, u to moete biti posve sigurni. Ali molim vas, NEMOJTE NAM VJEROVATI. Mi nikoga ne traimo da nam bilo to vjeruje. DOKAITE TO SAMI SEBI. To je izvanredno jednostavno. Q Uzimajte kroz cijeli jedan tjedan sve svoje obroke na tradicionalan nain. Drugim rijeima, pomijeajte sve skupine hrane zajedno u svakom obroku, ba kao to to zagovaraju neki dijetetiari i nutricionisti. A onda tijekom drugog tjedna slijedite prijedlog da se ne- mijeaju bjelanevine i ugjjikohidrati u istom jelu. (ak ni najnazadniji dijetetiar ne bi smatrao da ima neke opasnosti u tome to neete uzeti krumpir uz odrezak.) Na kraju toga drugog tjedna znat ete bez i najmanje mogue sumnje to to pravilno kombiniranje hrane prua. Ako uistinu elite potvrditi koliko je
" Jani = slatki krumpir, batata

kombiniranje hrane djelotvorno, nakon jednog tjedna pravilnog kombiniranja obroka vratite se mijeanju bjelanevina i kroba u vaim obrocima. Tu ete nai nepobitne dokaze. Vidjet ete da to nema nikakve veze s vjerovanjima. To je sasvim jednostavno. To je nain na koji vae tijelo djeluje i im ponete potivati njegove napore, a ne ih izbjegavati i spreavati, dobit ete kao rezultat zdravlje i vitalnost. Vrijedi li kombiniranje hrane za svakoga? Da. Apsolutno za svakoga. Ljudska bia imaju neto to se zove probavni sustav specifian za vrstu. Unutarnji rad svih vrsta ivotinja jednak je nainu rada unutar njihovih vrsta. Probavni sustavi svih pela bilo gdje na svijetu su posve jednaki. Probavni sustavi svih irafa, konja, klokana, tobolara, gorila ili ljudi rade na isti nain kao i probavni sustavi svih drugih unutar njihove vrste. Nigdje neete pronai znanstveni tekst iz podruja fiziologije koji pouava da ljudi imaju meusobno prirodno razliite probavne sposobnosti. Nigdje neete pronai niti najmanji dokaz da se ljudi razlikuju po svojoj biolokoj opremi. Ono to se dogaa u elucu jedne osobe jednako je onomu to se dogaa u elucu bilo koje druge osobe bilo gdje na svijetu. Zato kaem da to nema nikakve veze s uvjerenjima. ak i ako odbijete povjerovati u kombiniranje hrane, ono e i dalje biti za vas djelotvorno, unato vaoj nevjerici. Bit e djelotvorno ak i za one dijetetiare i nutricioniste Jroji su obrazovani toliko iznad razina svojih sposobnosti da znaju mnogo toga to nije dobro postavljeno (iako bi neki radije da ih dograbi neka divlja ivotinja nego da to priznaju). Pravilno kombiniranje hrane ne moe se opovrgnuti i ja pozivam svakoga da uini tako neto. Ovdje, u konanoj analizi, nalazi se ono najvanije. Vama ne ini nikakvo dobro da sluate strunjake kako se nateu o tome tko je u pravu. Najjednostavnije je na svijetu da vam netko kae: "Ja mislim da je to istina", pa ustanoviti kako netko drugi kae: "Ne, nije." Kako znate to je ispravno? Dokaite to sami sebi u najveem laboratoriju na svijetu: vaem tijelu. Ako tjedan dana pravilno kombinirate vae obroke pa osjetite golemo poboljanje te budete sposobni odbaciti sve lijekove za probavne smetnje, hoe li vas ikoji strunjak s bilo kakvim koliinama podataka uvjeriti da se vratite navikama koje su vam prouzroile boli? Ne traimo nita drugo doli vau potenu procjenu u sklopu jednostavnog, jednotjednog pokusa J k o j i s e moe izvesti s najveom lakoom." Zapamtite: N A N ^

Na posljednjoj stranici ove knjige nalaze se upute kako moete nabaviti tabelu pravilnog kombiniranja hrane prema programu iz knjige Fit for Life

3. NAELO PRAVILNOG UZIMANJA VOA Poto ste proitali ovo, moda ete upitati: "Kako to mislite pravilnog uzimanja voa? Pravilno je da ga stavite u usta i provaete." To je istina, ali je takoer nuno shvatiti nain na koji radi va probavni sustav. Postoje vrlo specifini tjelesni uvjeti u kojima se voe moe iskoristiti na najdjelotvorniji nain. Voe ima posve jedinstvenu kvalitetu to se tie njegova probavljanja. Kako sam ve istaknuo u opisu pravilnog kombiniranja obroka, hrana mora ostati u elucu otprilike tri sata. Postoji jedna iznimka: voe. Voe je jedina hrana na svijetu koja ne zahtijeva probavu u elucu. Ono ( sadri svoje vlastite probavne enzime i kad je voe zrelo ono je ve ( gotovo prolo probavni proces te zahtijeva samo oko dvadeset do trideset minuta boravka u elucu prije no to proe dalje u crijeva gdje se hranjive tvari apsorbiraju i budu iskoritene u tijelu. Budite svjesni injenice da voe sadri sve potrebne hranjive tvari koje zahtijeva vae tijelo kako bi odralo ivot. To ukljuuje glukozu iz ugljikohidrata za energiju i vitamine, minerale, masne kiseline te aminokiseline za izgradnju proteina. Ovdje u igru ulazi rije pravilno. Da bi se tijelu omoguila uporaba tih temeljnih elemenata, potrebno je zadovoljiti dva osnovna preduvjeta. Ponajprije se voe zbog svoje prilino istanane strukture mora jesti samo u svjeem, zrelom stanju. Bilo da se radi o vonom soku ili o cijelom vou, jedino svjee moe ono biti znaajno i vrijedno za tijelo. Konzervirano ili kuhano voe ili pasterizirani sok (kao to je sok napravljen iz koncentrata) e fermentirati u vaem elucu pretvarajui se u kiseline te zapravo pridonijeti toksinom optereenju tijela, dok. svjee voe i voni sokovi djeluju tako da pomau tijelu da se oisti od toksinog otpada. , Kao drugo, da bi bre prolo kroz eludac kako to zahtijeva tijelo, VOE SE MORA JESTI SAMO, NA PRAZAN ELUDAC. NE SMIJEMO GA JESTI UZ NETO DRUGO NITI ODMAH NAKON NEKOGA DRUGOG JELA. Tradicionalna navika uzimanja voa uz obrok ili kao desert je upravo razlog to ljudi imaju toliko mnogo pogreno stvorenih pojmova o tomu da voe deblja, da stvara kiselinu, da ima previe kalorija ili da je tetno za hipoglikemiju. Ako voe mora ostati u elucu s drugim vrstama hrane koje se due probavljaju, ono brzo fermentira i uplie se u probavu ostale hrane u elucu. Pod tim uvjetima voe zaista ima negativne posljedice. Meutim ako se uzimaju ispravno, znai sami za sebe na prazan eludac, svjee voe i sokovi mogu imati samo pozitivan utjecaj na vae zdravlje. Dokaite to i sami. Uzmite nekoliko namirnica ukljuujui i voe na kraju svakog obroka, a zatim uzmite nekoliko obroka tako da pojedete najprije voe pa pustite da proe dvadeset do trideset minuta prije no to pojedete ostatak obroka. Uvjerite se da li postoji osjetna razlika u onome kako se osjeate.

Ovdje voe u najveoj mjeri slui vaemu zdravlju i dugovjenosti. Ako jo niste proitali knjigu Fit for Life, eka vas senzacija. Odmah u vam to rei: TRADICIONALAN DORUAK JE JEDNA OD NAJNEZDRAVIJIH PREHRAMBENIH NAVIKA U CJELOKUPNOM POSTOJANJU OVE ZEMLJE. Sve to reklamiranje ideje da je doruak najvaniji obrok u danu je gomila komercijalnih gluposti. Ta je propaganda mamac za svakoga tko ne posjeduje znanje o ljudskoj fiziologiji. Ona slui komercijalnim interesima. ak i dijetetiari i nutricionisti, za koje ovjek oekuje kako su pametniji, pali su kao rtve zavjere koju su skovali proizvoai itnih pahuljica poetkom ovog stoljea kako bi prevarili i zbunili ljude tako da ovi ponu jesti njihove proizvode svakoga dana odmah ujutro poto se probude. Doruak je najvaniji obrok u danu koji treba preskoiti*. Va vlastiti zdrav razum, ono to strano nedostaje dananjim "strunjacima", potvrdit e vjerodostojnost ove tvrdnje. Sjetit ete se kako smo ukazivali na to koliko je energije potrebno za probavljanje uobiajene hrane. Zapamtite, probava troi vie tjelesne energije nego bilo koja druga funkcija. Hrana koja se stavlja u eludac ima najveu prednost, a tijelo mora s probavom odmah krenuti. Ona zahtijeva goleme koliine energije kako svjedoi tradicija popodnevnih siesta i upozorenje da se ne ide plivati nakon ruka kako se energija ne bi morala podijeliti izmeu probave i tjelesne aktivnosti. Kakve su vae uobiajene sklonosti nakon jela? Odmoriti se ili trkarati unaokolo? Moda se sjeate posljednjeg blagdana? Poto ste nekako pronali nain na koji ete strpati u sebe jo jedan zalogaj, jeste li poeljeli raditi neke vjebe skakanja ili malo prijateljevati s leajem? Kad se ujutro probudite, ba tada imate na raspolaganju vie energije nego u bilo kojem drugom dijelu dana. Ako pojedete obilan doruak, iskoristit ete obilnu koliinu raspoloive energije. Tu sada dolazi do izraaja poznata amerika stanka za kavu. Poto ste pojeli tradicionalan doruak koji djeluje kao pljuska naelu pravilnog kombiniranja hrane, tijelo tako teko radi probavljajui ga, iskoritavajui energiju toga doruka da se mora pokrenuti ravno do automata za kavu po ono neto to e vas "podignuti". Tragedija je u tom da je energija koja je zatraena za probavu doruka ona energija koja je trebala biti iskoritena kao gorivo u ciklusu eliminacije. Umjesto toga ona je preusmjerena na eludac i na taj nain teko zapreuje iznimno vaan svakodnevni ciklus ienja. Ako se ovakav scenarij odigrava svakoga dana, to znai da se tom presudnom ciklusu nikad ne doputa obavljati njegove funkcije koje donose zdravlje. Loe zdravlje je tada jedina mogua posljedica. Kad redovito spreavate svoj ciklus eliminacije, zajameno postavljate time temelje naruenom zdravlju. Unesite u prehranu voe, jedinu namirnicu koja gotovo i ne zahtijeva energiju za probavu. To je savreno jelo za jutro. To je jedina hrana koja bi se ujutro trebala jesti. Ako elite da va ciklus eliminacije poteno proisti vae tijelo - a zato to ne

biste htjeli - JEDINA NAJBOLJA NAVIKA KOJU UOPE MOETE RAZVITI JEST NAVIKA UZIMANJA ISKLJUIVO SVJEEG VOA I SVJEIH VONIH SOKOVA OD VREMENA KAD SE PROBUDITE PA > < ; DO PODNEVA. Iskljuivo to! Sve e drugo ostati u vaem elucu i biti zaprekom u vaem ciklusu eliminacije. Dakako, to ne znai da je sve propalo ako se povremeno ne budete drali ove strategije. Ne, ne! Pa ipak, to manje budete krili to naelo, to bolje. ak i ako jedete voe ujutro samo dva ili tri puta u tjednu, to je bolje nego nita. Ali prije no to ovo prihvatite ili odbacite, pokuajte! Kako smo rekli, najlake na svijetu je dokazati istinitost toga za sebe. Ne vjerujte nam. Jednostavno pokuajte kroz jedan tjedan pa idui tjedan ne inite to. Vidjet ete! Ne trebate strunjaka da vam kae kako se vi osjeate bolje. Vi ete to znati! Nita ne uspijeva poput uspjeha, i nema boljeg dokaza o vrijednosti neega od dobrih rezultata. Razlog za kratko prouavanje tri tjelesna ciklusa i ova tri naela uzimanja hrane jest taj to je to sastavni dio razumijevanja i iskoritenja elemenata zdravlja. Kad pogledate zgradu od cigle, neete bez pomnijeg promatranja zamijetiti buku izmeu cigala koja cijelu strukturu dri zajedno. Gore opisana naela su za prirodnu higijenu i elemente zdravlja ono to je buka za cigle. Opirniji opis tih naela molim vas potraite u knjizi Fit for Life.

PETO POGLAVLJE Uvod u elemente zdravlja


HARVEY: Nije li ivot velianstven? Razmislite naas o ljepoti i savrenosti prirode. Pomislite na stalnu sklonost ivota prema onomu to je za ivot najbolje i u biljnom i ivotinjskom kraljevstvu. Svuda oko nas vrvi od primjera neopisive mudrosti i Tvoreve moi, a na samom vrhu njegove tvorevine kao u znak najsjajnije poasti beskonanom stvaraocu nalazi se remekdjelo svega stvorenog - ljudsko tijelo. Kao udo neumornog rada bez prestanka ljudsko je tijelo izgraeno zbog zdravlja i sree. Krajnje postignue ivota na zemlji, postignue vrijedno najvee hvale jest ivjeti ivot radosti i krepke ivotne snage - ivot ispunjen zanosom, blagostanjem, bezgraninom energijom i ivotnom strau koja je stalna i nepokolebljiva. Kakva divota! Je li to mogue? Je li mogue da djeca prolaze kroz svoje djetinjstvo slobodna od muka svakog zamislivog problema, od upala uha do prehlada, od konih osipa do trbunih bolova? Je li mogue da budu slobodna od zlovolje i bijesa? Je li mogue da se adolescenti razviju u odrasle ljude a da prije toga ne pate od glavobolja, bolova u elucu, neiste koe i prekomjerne teine? Je li mogue da budu uravnoteeni i poteeni silovitih iskustava uspona i padova? Je li mogue dosegnuti zrelost i uivati u poznijoj dobi slobodan od stotinu tegoba i bolova koji se pojavljuju kao neizbjeni? Je li mogue ivjeti ivot bez boli, bez stresa i bez bolesti, ivot ispunjen ljubavlju proetim odnosima? Mogue je! Bez dvojbe. I SVI Ml TO MOEMO! MARILYN: Ljudska vrsta ivi na ovom planetu mnogo milijuna godina. Povijest se biljei tek 6000 godina unatrag, a pisana povijest zdravstvene njege stara je samo 3000 godina. Ako vam itko kae da je sve to oduvijek znamo o naem zdravlju obuhvaeno kratkom povijeu od 3000 godina koje suvremena medicina smatra samo svojima, vjerujte mu ako hoete, ali to nije istina. Davno prije znali smo vie o opstanku no to znamo danas. Nai su preci preivjeli kroz sve te milijune godina bez ikakvih "napredaka" u kojima mi danas "uivamo". Da su bili snani i izdrljivi, o tome nema dvojbe. Onaj koji je ukrotio prvog konja nije bio slabi! Da su oni nailazei na izazove prirode gubili, kako bismo se mi nali ovdje? Oni su ivjeli u skladu s prirodom, a ne u raskoraku s njom. Posjedovali su bogatstvo instinktivnog znanja koje im je omoguilo da preive, da se razmnoavaju i podiu svoju djecu.

Kakvo je bilo to instinktivno znanje? Moemo stei o njemu osjeaj kad promislimo kako su ljudi davnih vremena ivjeli: na svjeem zraku i na suncu, pili su istu vodu, odmarali se i spavali kad bi sunce zapadalo, pouzdavali se u hranu koju im je pruala priroda, ivjeli tjelesno aktivnim ivotom u meusobnoj ovisnosti i u zajednitvu. Svi su ti prirodni elementi odredili nagonski nain ivota nae vrste. Mi smo nasljednici onog golemog znanja koje proistjee iz takvog naina ivota i premda je civilizacija izmeu nas i prirode isprijeila silne mase nerazumljive tehnologije, jo imamo ta znanja duboko u sebi. Odvlae nas sve dalje i dalje od naega prirodnog dara i uroenog razumijevanja naina na koji treba ivjeti, ali je unato svemu tomu naa uroena priroda kao vrsta uvijek preivljavala uz katkad zvonke, a katkad slabane glasove one nekolicine koji su, sreom po nas, odbili predati to pradavno sjeanje. Danas su ti glasovi jasni i svi ih moemo uti ako to elimo. U Grkoj se nalaze hramovi koji potjeu iz otprilike 1500 g. pr. n. e., hramovi velikoga grkog iscjelitelja Asklepija. Hramove su vodili sveenici. Bile su to prekrasne, prozrane graevine, istaknute po svojim ljekovitim lokacijama, smjetene na breuljcima iznad mora, u gajevima ili pokraj vruih mineralnih vrela. Te "ondanje bolnice" sluile su stotinama tisua Grka kroz gotovo 1500 godina. One nam pruaju veliki uvid u njegu i lijeenje koje su dobivali bolesni ljudi na vrhuncu jedne od najveih civilizacija u pisanoj povijesti. Mnogi povijesni opisi nam daju jasnu sliku djelotvornih mjera zdravstvene njege kojima su se koristili Grci za svoja savrena tijela, jednom davno iva a danas ovjekovjeena za nas u kamenu. Victor W. Robinson, lijenik, govori nam u Prii o medicini da su hramovi bili smjeteni u tako predivnim okrujima da "je sam prizor sumornom bolesniku esto izmamio prvi osmijeh nade". Kao i nai davni preci sveenici su se znali osloniti na ono to priroda donosi. Oni su shvatili da se prirodne bioloke potrebe ivota koje su dio nasljedstva nae vrste - svje zrak, voda, suneva svjetlost, hrana, odmor i san, mirna i lijepa okolina, tjelovjeba i emocionalna sredina puna ljubavi i podrke - moraju zadovoljiti kako bi se iscijelila neka bolest. A da smo mi u dananje doba to zaboravili opisao je ivopisno u svojoj knjizi Rubini u pijesku dr. Herbert M. Shelton) jedan od onih koji su u ovom stoljeu svojim zvonkim glasom doveli do reforme zdravstva. Tijekom proteklog stoljea smjetali smo nae bolnice usred koara i klaonica i drugih mjesta s kojih su se irili runi mirisi. Danas ih smjetamo u prenatrpane gradove, u prometne ulice gdje koncentracija ugljinog monoksida i prometne buke najvea i u kojima je buno ba kao i vani oko njih. Suvremena je bolnica poput kolodvora, sve sama buka i mete u kojem vrvi od lijenika, medicinskih sestri, bolniara, pacijenata i posjetitelja i svi oni pue. Bezalkoholni napici se prodaju na svakom katu i svi lou te omiljene otrove. Zadah

kemijskih preparata vrijea nos, a sredstva za umirenje zamjena su za tiinu. Sveenici zasluuju vjenu hvalu i slavu to su omoguili da uokolo vlada ugodan miris cvijea umjesto odbojnog mirisa lijekova te glazba umjesto tropota strojeva za ienje po hodnicima. Od vremena propasti Asklepijevih hramova 400. g. n. e. zaronili smo u sve mranije i mranije doba tijekom kojega se na nae tijelo sve vie gledalo kao na neprijatelja. Uili su nas da se usredotoimo vie na ivot poslije smrti nego na ovaj. Nakon mnogo milijuna godina opstanka jedino uz prirodu, u bolesti i zdravlju, kroz najveu civilizaciju u povijesti te kroz razumijevanje uloge prirode u iscjeljivanju, upravo smo u tom mranom razdoblju poeli prihvaati otrove svih vrsta kao neto to nas iscjeljuje. Zatomili smo svoje nagone i emocionalno i intelektualno poeli vjerovati tim otrovima koje su nam prepisivali kao lijek i na ih taj nain pretvarali u udotvorna ljekovita sredstva. Da bismo povratili zdravlje, prije tri stotine godina smo gutali krv imia, konjske i kravlje balege, pele, jegulje, paukove, zmije, mieve, mokrau bikova i koza, ljekovite masti za mumifikaciju, ui, ivotinjska crijeva, ljudsku slinu, ljudsku posteljicu, menstrualnu krv, ljudski izmet i mokrau, lubanje, mozak, kosu, krv, usni vosak, nokte s nonih prsta i prsta na rukama i majino mlijeko. inimo to jo i danas! Tvari kao to su raspadnuti bubrezi majmuna, lijezde i jetra ivotinja, svinjski ili kravlji hormoni, mokraa breih kobila, gnoj zaraenih konja i krava, prepucij novoroenadi, amnionska tekuina, placente, panjolske muhe, zmijski otrov, iperit donedavno su bile u uporabi, a jo se koriste i danas u cjepivima, serumima, "zdravim" dodacima, lijekovima, kozmetikim preparatima za pomlaivanje te u kemoterapiji. I dalje iskuavamo sve vrste otrovnih eksperimentalnih metoda lijeenja na bolesnima, a vrlo, vrlo esto popratni efekti tih "kura" dovode do oboljenja koja su i gora od prvobitne bolesti. Oito je u ime zdravstvene njege naim tijelima uinjeno mnogo toga prilino zaprepaujueg. Stoljeima je putanje krvi bio popularan postupak iscjeljivanja. Primjenjivali su pijavice da bi povratili zdravlje! U prolom su stoljeu lijenici branili da se bolesnicima daje voda smatrajui da bi im ona nakodila. Bojali su se svjeeg zraka. (Doktori higijene borili su se protiv ovoga neznanja i na koncu pobijedili, unato tomu to su ih kao arlatane zlobno napadali lijenici koji se s njima nisu slagali.) Dr. Oliver Wendell Holmes je istiui koliko gluposti ima u lijeenju koje propisuju njegovi kolege lijenici jednom napisao: "Bog je svojim stvorenjima s neba dao svjetlost i zrak i vodu. ovjek ih zatvara u zaguljive brloge i pita se zato mu braa umiru." Kako su neki lijenici vjerovali da voe i povre uzrokuje bolesti, ono je na prijelazu stoljea zabranjeno. Danas se najsmrtonosniji postupak u naem drutvu,

zraenje, koristi kod onih koji su najbolesniji. Mi od toga instinktivno uzmiemo. Intelektualno nas trae da prihvatimo. U Sjedinjenim dravama ima vie bolnica i vie lijenika nego u bilo kojoj drugoj zemlji svijeta. Unato tomu nai radnici vode u svijetu po degenerativnim bolestima! Dvadeset posto nae djece raa se s oteenjima. Nai stari ljudi drogirani su s prosjeno trinaest propisanih lijekova godinje. Presaujemo organe kao da presaujemo voke u naim vrtovima. HARVEY: Kad ovjek razmisli o injenici da se u Sjedinjenim dravama na zdravstvenu njegu godinje potroi gotovo pola bilijuna dolara te da_ unoto tomu bolesti srca i rak jo uvijek odnose 4000 ivota svakoga daria,)rr\ora se upitati gdje smo to pogrijeili. Kad tomu dodate injenicuUa milijuni ljudi pate od artritisa, dijabetesa, emocionalnih slomova i bolesti koe, probavnog sustava, bubrega, jetre, prostate - ustvari od bolesti u svakom podruju tijela - to je dvostruko tee prihvatiti. Naalost, doli smo do toga da na oteeno zdravlje gledamo kao na normalno stanje. To nije normalno! Zdravlje je normalno i takvo bi trebalo i biti. injenica da ono to nije slui kao tuno tumaenje poloaja nae vrste. injenica da se tako nizak stupanj zdravlja tolerira i smatra normalnim jest uvreda naoj inteligenciji. Dobro zdravlje je nae pravo po roenju! Ako ga ne posjedujemo, to nije pogreka naih tijela ili zakona koji naim tijelima vladaju. PRAVI UZROK LOEG ZDRAVLJA LEI U TOME TO SE NE USPIJEVAMO PONAATI U SKLADU SA ZAKONIMA I ZAHTJEVIMA IVOTA. SVI PROBLEMI SA ZDRAVLJEM NASTAJU ZBOG NEPOTIVANJA PRIRODNIH ZAKONA, A NE ZBOG PRAVILNOG KORITENJA TIH ZAKONA. Prirodni se zakoni ne smiju kriti. Moe ih se ne potivati, zlorabiti, zanemarivati, ali ne - kriti. Rei da je netko prekrio prirodni zakon je samo jedan zgodan izraz, kao da kaemo da sunce izlazi i zalazi, to se uistinu ne dogaa. Ako bi ovjek pao sa zgrade od dvadeset katova, on ne bi time krio zakon sile tee, on bi ga time ilustrirao. Kako se prirodni zakon odraava na vas ovisi o uvjetima u kojima on djeluje - o uvjetima koje vi stvarate. Vi, dakle, moete voditi rauna o nainu na koji na vas utjee prirodni zakon. Automobil je fantastian izum. Moete ga ili rabiti ili zlorabiti. Ako vozite svoj auto razborito, on vam moe odlino sluiti. Ako ga odluite voziti tako da ga zlorabite, moda ete se zaletjeti s njime u stablo i ubiti se. Tako je to s prirodnim zakonima. Moete ivjeti prema zakonima stvarnosti i eti nagrade ili zakone zanemarivati i zlorabiti pa trpjeti posljedice. Sve ovisi o tomu kakav ete odnos odabrati prema njima. Zdravlje je spontano. Organi tijela stvoreni su tako da rade normalno i u svrhu zdravog stanja od samog poetka te da tako nastave

tijekom cijeloga ivota. Ako se to ne poremeti ili ne sprijei neime to je rezultat krenja prirodnih zakona, oni e funkcionirati ba tako dobro kao i samo Sunce, na prirodan, ivotan nain, zato to drukije i ne mogu. Uistinu e tjelesni organi obavljati svoje funkcije normalno \ uz manje potekoa nego kad rade nenormalno.^JDajDisJe_js^ manje miia nego da se namrtite. Nije teko disati ili disati pravilno ili dovoljno ili disati svje zrak, ali jest teko suzdrati se od disanja ili disati premalo ili udisati zagaeni zrak. Snaga i prilagodljivost tijela su zapanjujue. esto ono moe nastaviti funkcionirati unato tomu to je redovito zlorabljeno. ak i kad postane bolesno, ono podnosi tu zlouporabu i nastavlja raditi godinu za godinu sve dok se ovjek ne upita kako ono uope ostaje na ivotu. Da bi tijelo smanjilo svoje funkcije u toj mjeri da se dovede do stanja naruenog zdravlja poznato kao bolest, potrebno je da se tijelo dugotrajno i intenzivno zlorabi. ivot je prirodno ^drav! U pravilnim uvjetima ivota zdravlje je neizbjeno poput plime i oseke. Jednostavnije je imati dobro zdravlje no imati loe zdravlje/. Vi se ne razbolite samo tako. Morate na tomu marljivo raditi. Morali biste uporno i dosljedno zanemarivati potrebe ivota da biste se razboljeli. Pa ipak, najvea, najmonija snaga na Zemlji, prirodni zakon, je na vaoj strani da bi vam pomogao postii i odrati najviu moguu razinu zdravlja.-Bilo bi za nas dobro da nikada ne zaboravimo kako smo dio prirode, ne iznad nje i ne odvojeni od nje. Postoje prirodni zakoni koji vladaju ivotom na Zemlji. to vie ivimo prema tim zakonima, to nam je bolje. To je jednostavno pitanje zdravog razuma. Da nismo toliko uvjetovani, obasuti reklamom, pod raznim pritiscima i prinueni na to da zaboravimo i potisnemo nae prirodne sklonosti, bilo bi nam jasno sa/770 po sebi kako se moemo ispravno brinuti za sebe da bismo zaivjeli radostan ivot blagostanja koji zasluujemo. IVJETI NA ZDRAV NAIN NIJE UMJETNOST KOJU MORAMO UITI, VE JEDNOSTAVNO NAIN IVLJENJA PREMA NAIM NAGONIMA KOJEMU SE MORAMO VRATITI! Mi ve posjedujemo ono to nam treba. Ba kao to pela gradi sae a nikada nije studirala graditeljstvo, i kao to krava pretvara travu i ito u mlijeko bez ikakvog znanja o kemiji, tako smo i mi prirodno opremljeni i sposobni ivjeti zdravo, frek izlegnuto pile nitko ne ui o vrijednosti penice ili kako je lisica opasna pa ipak ono zoblje penicu i bjei od lisice. Mi od roenja imamo slian nagonski ureaj koji nas vodi na naem putovanju kroz ivot. Duboko u ljudskom ustroju lee neizbrisivi prirodni zakoni prema kojima bismo se trebali ravnati kako bismo ivot vodili na ispravan nain. Ti su zakoni postojali od poetka vremena i dalje e postojati sve dok ima i ivota. Prije no to su postojali lijenici, prije no to su postojale bolnice, prije no to su postojali nutricionisti i dijetetiari, prije no to su postojale

mnoge proturjene kole i struje, prije svega toga postojao je prirodni zakon. ZNANOST E NAS IZNEVJERITI AKO NAM MOE OBJASNITI UZROK MRLJA NA SUNCU A NE OBJANJAVA NAM ZAKONE IVOTA I POSLJEDICE NEPRIDRAVANJA TIH ZAKONA. Zakoni su zakoni i njih se mora potivati. Oni upravljaju onime to je nama bioloki potrebno. Sve ivue vrste na Zemlji imaju bioloke potrebe. Mi ljudi moramo razumjeti nae bioloke potrebe da bismo ih mogli zadovoljavati. U protivnom postajemo odmetnici od biolokog zakona pa plaamo i kazne u skladu s time. U tom je sluaju kazna loe zdravlje, patnja i prerana smrt. Razumijevanje onoga to nae bioloke potrebu uistinu jesu i onoga emu smo mi bioloki prilagoeni jest klju za zdravlje, krepkost i dugovjenost. Bez obzira na vjeno promjenjiva miljenja i nove sustave te pojavljivanje i nestanak razliitih teorija, potreba ljudskih bia kao vrste su stalne, strogo odreene i nepromjenjive. Radi se o tomu da su naini ivota koji zanemaruju prirodne zakone ivljenja uzroci slabog zdravlja i od tog se zakljuka jednostavno ne moe pobjei. NAIN NA KOJI SE ZDRAVLJE MOE PONOVNO ZADOBITI TE OSIGURATI NJEGOVO OUVANJE JEST U TOMU DA SE IVI NA ZDRAV NAIN. Upravo oni prirodni elementi koji su bili potrebni da nas prije svega izgrade e nas i odrati zdravima i potpomognuti ponovno uspostavljanje naeg zdravlja ako ga izgubimo! Ti su elementi potrebni u stanju krepkog zdravlja, a potrebni su i u stanju naruenog zdravlja, jer su to nae bioloke ivotne potrebel Te potrebe ne ovise o nekim sluajnim otkriima ili o neemu na to se je sluajno nabasalo u slijepom traganju, ak niti o rezultatima pomnih istraivanja. Naprotiv, one ovise o neemu to je vezano uz nas od samog poetka postojanja. Ukorijenjene su u samome ivotu. to je to? To su oni isti elementi o kojima su ovisili nai stari: zrak, voda, hrana, suneva svjetlost, tjelovjeba, odmor i san i ljubav. Jednako su vani i istoa, ugodna okolina i trenuci mira i tiine. Nagrade za pravilnu uporabu ovih elemenata ne mogu kupiti ni prigrabiti niti nabogatiji ljudi na svijetu, a opet njih mogu imati besplatno i najsiromaniji na svijetu. Oni su neprocjenjivo vrijedni. Da se utapate, radije biste jo jednom udahnuli punim pluima nego da vam daju krinju prepunu dijamanata, rubina i smaragda. Da skapate od ei i na rubu ste smrti, radije biste popili au hladne vode nego imali sve zlato Fort Knoxa. Suneva svjetlost je vrednija i dragocjenija od najljepe umjetnosti na svijetu. Kad smo mi bili stvoreni, takoer je stvoreno i sve to nam treba da bismo ivjeli nae ivote na zdrav i sretan nain. Moemo birati da iskoristimo to to nam je dano za nau dobrobit ili zanemariti svoje potrebe i jednostavno se nadati da e sve ispasti kako treba. Osobno, radije bih izuzeo nadu i uinio sve da to bude vie sigurna stvar. To postaje mogue kad ovjek ivi zdravim nainom ivota. Radi se o tomu

da mnogi tragaoci za zdravljem pokuavaju povratiti ili poboljati svoje zdravlje poduzimajui djelomine ili nepotpune mjere. Umjesto sveukupnog programa oni preuzimaju samo jedan ili dva elementa naina ivota koji izgrauje zdravlje i odnose se prema njima kao prema hobiju. Stoga ete naii na ljude koji jedu razmjerno dobro, ali nikad ne vjebaju i ne mogu shvatiti zbog ega se ne osjeaju odlino. Ili na one koji mnogo vjebaju, ali onda odbacuju potrebu da se dovoljno odmaraju te isto tako ne jedu osobito dobro. Misle da bi vjebanje trebalo biti dovoljno da se osigura zdravlje, ba kao to prva skupina misli da e sama ishrana dovesti do toga. To nije tako. Ravnotea svih elemenata zdravlja je ono to se trai u vaem nainu ivota ... neprekidno - to jest, ako elite biti neprekidno zdravi. Za potpuno zdravlje potrebno je - ne, ono to zahtijeva - cjelokupni program zdravog ivljenja, a to znai vie od puke prehrane ili vjebanja ili samo mentalne uravnoteenosti. Nijednu od ovih potreba zdravog ivota se ne smije zanemariti, niti im se treba prekomjerno udovoljavati. Zdrav razum potvruje da je tako a, kako smo rekli i kako emo opet ponoviti, zdrav razum, logika i nagoni su sredstva na koja se nikad ne smijemo prestati oslanjati. Ta se sredstva nikad ne smiju smatrati pukim ostacima prolosti koje treba odbaciti na hrpu otpada proiz davninalosti, o kojima se raspravlja ali koje se ne koristi. Moda i jesu bila potisnuta, ali nisu i iskorijenjena. ovjek ne smije oekivati da e s ikovog grma ubirati smokve. Ako je posadio iak, tada e iak i rasti. Niti bi smio oekivati kako e brati lubenice ako je zasadio divlje rue. Ako je vaa elja krepko zdravlje, tada to mora biti ono to ete i njegovati. ivjeti zdravo danas osigurava i zdravo sutra. Ako svakodnevnim izbjegavanjem elemenata zdravlja njegujete samo sjeme loeg zdravlja, tada je loe zdravlje jedina mogua posljedica. ZDRAVLJE E SAMO PO SEBI SLIJEDITI KAO REZULTAT ZDRAVOG NAINA IVOTA! Previe mnogo ljudi je uvjereno kako mogu svoja tijela dogurati i do samog ruba propasti pa ih onda ponovno uskrsnuti uz pomo pilule ili injekcije ili nekog drugog arobnog napitka koji e ih spasiti od neizbjenog oteenja nastalog zbog njihovih negativnih ivotnih navika. Ali to je jednostavno pitanje logike: ako elite zdravlje, tada morate zdravlje i njegovati. Sluajte svoje nagone. Vi znate da vas otrovi ne mogu uiniti zdravima. Nema vee lude od one koja vara sama sebe. I svakako nema nieg vratolomnijeg nego misliti da se godinama moete uporno odricati elemenata zdravlja, a onda silom nastojati ostvariti zdravlje uz pomo lijekova ili neke druge tetne mjere. Biste li se podvrgnuli lijeenju zraenjem u vrijeme kad se osjeato dobro? Pa zato to onda inite kad ste bolesni? Moramo ponovno uspostaviti nadzor nad naim zdravljem. ini se da smo mi vrsta koja odbija preuzeti odgovornost za svoje probleme. Mi emo zagledati pod svaki kamen, iza svakoga drveta i u svaki mraan

kutak ne bismo li pronali neto na to emo svaliti krivnju za nae bolesti. Mi preuzimamo stav rtve, kao da je tijelo tek bespomona, nesretna rtva nesretnih dogaaja, pogodno tlo ostavljeno na milost i nemilost svakog zlonamjernog bia koje se sluajno nae u blizini. rtva okolnosti? Pogreno! Postoji mnogo toga to moemo uiniti da bismo odredili svoju sudbinu u odnosu na nae zdravlje pa se hitno moramo baciti na taj posao. Upoznajte se sa svojim biolokim potrebama pa ete odvaliti velik komad puta u postizanju toga cilja. Oslonite se na velianstvene prirodne elemente da biste ojaali sami sebe. Svaki se nain na koji djelujete na svoju okolinu odraava i na vae zdravlje. Elementi kao to su hrana, zrak i voda oito e dobiti najveu pozornost jer biste bez njih doslovce nestali. Premda zanemarivanje drugih elemenata nema ovako izravne negativne posljedice, ono e zaista uzeti svoj danak nakon nekog dueg vremena ako se ti elementi ne priznaju, ne njeguju i isto tako ne upotrijebe korisno. Dobro emo promotriti te elemente zdravlja pa vidjeti ne samo kako oni utjeu na svakog od nas pojedinano, ve i kako oni zajedniki pruaju sve to je potrebno da bi se izgradili snani temelji dinaminog i trajnog zdravlja. Dok budete itali opise tih elemenata zdravlja i kako se njima koristiti u ivotu, iznenadit e vas njihova iznimna jednostavnost. Neki su od njih uistinu toliko jednostavni da bi vaa prva reakcija mogla biti i da obezvrijedite mogunost da tako neznatan napor dovodi do takvih golemih dobrobiti. Unato tomu, to i jest ljepota prirodnih darova: jednostavno ali mono. Toliko smo naviknuti oekivati kako e promjene biti teke i sloene da smo, kad se doista sretnemo s onima koje i nisu sloene, skloni sumnjati. Ono do ega ete i sami doi jest da je svaka naa preporuka sama po sebi jednostavna, ali ono po emu su one zaista znaajne jest u njihovu zajednikom koritenju. Njihovo meusobno djelovanje je ono to ih ini tako monima. Ono to se ini beznaajnim samo po sebi postaje iznimno veliko kad se nae u dodiru s drugime. To e vam postati jasno kad ih ponete koristiti u svom ivotu. ENERGIJA - BIT IVOTA MARILYN: Kad jednom shvatimo elemente zdravlja, moemo ih uklopiti u cjelovit program naina ivljenja kako bismo ponovno uspostavili nadzor nad nainom na koji troimo svoju energiju. Zbog ega bismo to htjeli? Zbog toga to je, dragi itatelji, ENERGIJA TEMELJNA BIT VAEG IVOTA. to vie energije, to bolji je ivot. Bez energije nema ni ivota. Svaki proces u tijelu ovisi o energiji. Svaka ivotna djelatnost zahtijeva energiju. Djelatnost koja energiju najvie trai i koja ju vrlo esto ne dobiva jest proces prirodnog iscjeljenja tijela.

Prava je istina i osnovna pretpostavka na kojoj se temelji cjelokupna prirodna higijena da je ISCJELJENJE BIOLOKI PROCES U TIJELU, A NE UMJETNOST KOJA SE NA TIJELU PRIMJENJUJE. Vae tijelo ima tu sposobnost i mo da se bez dodatne pomoi razvija od jednog jedinog oploenog jajaca do odrasle osobe. Sve to je bilo potrebno postii u tom rastu bilo je postignuto bez izvanjskih uplitanja, ve samo uz elemente zdravlja koji se koriste kao sirovina. Vi znate kako to ide. Tijelo raste u skladu sa svojom uroenom inteligencijom koja nadaleko nadmauje nau. Ako rastemo uz obilje dobrog zraka, vode, hrane, odmora, suneve svjetlosti i vjebu, ako nas naue kako da budemo isti, ako nam prue okolinu punu podrke, obasipaju nas ljubavlju i doputaju nam da ivimo u miru, mi rastemo bolje nego ako smo lieni svega toga. Pa ak i da je tako, tijelo ipak raste. Budui ima tu sposobnost da se samo obnavlja, moe li se uope zamisliti da se ono ne bi moglo samo i odravati? Kako bi samo moglo ono posjedovati takvu inteligenciju da bude sposobno rasti pa onda bude ostavljeno na milost i nemilost nekih izvanjskih "iscjeljivakih faktora" u sluaju da se u njemu neto poremeti? Kad se poreete, nije li tijelo ono koje zacijeli ranu? Gotovo biste mogli promatrati kako se stanice koe oblikuju da bi prekrile rez. Kad se slomljena kost namjesti, ne obavlja li tijelo sve ostalo? Kakav gop1 bio problem, tijelo e ga rijeiti. Znam da je ovo teko prihvatiti s obzirom na nau prirodnu sklonost da se bolest "lijei" lijekovima, operacijama i svim vrstama drugih lijeenja, ali je istina da je VAE TIJELO ORGANIZAM KOJI ODRAVA SAM SEBE. Ba kao to e biljka kojoj je oduzeta svjetlost posegnuti za njom iz sve snage prema bilo kojemu moguem izvoru svjetlosti, tako i VAE TIJELO UVIJEK TEI ZDRAVLJU. Razlog zbog kojeg nam se ne ini da je tako lei u nama. Mi se tomu protivimo! Mi se upliemo, naknadno ustanovljavamo to je trebalo initi, inimo sve mogue u nastojanju da ozdravimo, a na nain ivota nam oduzima toliko energije da je u tijelima nikad ne ostaje dosta kako bi se izlijeila sama. Bolest je kriza energije u tijelu. U nainu ivota koji donosi bolest oduzimamo sami sebi elemente zdravlja. A onda se pitamo zato smo bolesni. Nain ivljenja koji donosi rak prouzroit e bolest raka.^ Nain ivota koji donosi SIDU prouzroit e SIDU. Tu nema zagonetke! elite li biti zdravi? Odaberite svoj nain ivota. VAE JE TIJELO JE POTPUNO SPOSOBNO ODRAVATI SAMO SEBE SAMO AKO MU TO DOPUSTITE! Sve se svodi na energiju. Bez energije naa tijela prestaju funkcionirati. Dobar rad svih naih organa ovisi o bogatstvu energije. Mogli bismo se usporediti s automobilom koji je ba kao i naa tijela nainjen od mnogo povezanih dijelova. U automobilu postoji akumulator. Iz njega kablovi i mnoge ice vode u razne dijelove auta - u svjeice, svjetla, okreta, sirenu, upalja, radio i tako dalje. Kad je akumulator pun, auto vozi dobro. Kad okrenemo klju, motor se pokree.

Svjetla se upale. Sirena svira kad je pritisnete. Radio lijepo svira. Ako je akumulator slabo napunjen, motor e se vrtjeti, ali se nee pokrenuti. Zvuk sirene je slab, svjetla su priguena, a radio slabo svira. Bez elektrine energije koju proizvodi akumulator "organi" automobila prestaju raditi. Naa su tijela slina. ivana energija zapoinje u mozgu, a lena modina i ivci prenose je kao hranu svim dijelovima tijela. Ako ivane energije ima u izobilju, organi dobro rade. Probava je uredna, disanje je normalno, cirkulacija na potrebnoj razini, a apsorpcija, asimilacija i eliminacija se zbivaju normalno. Tkiva i tekuine u tijelu su slatki i isti. Stanice su njegovane i mi smo zdravi. Ali ako se dopusti da nae energije kolaju smanjenim protijekom, ako nam je "akumulator" iscrpljen, sve funkcije u tijelu bit e oteene. Probava je slaba, apsorpcija, asimilacija i eliminacija su spore, cirkulacija je ispod normalne, disanje je nedjelotvorno. I znate li to? Sva tkiva i tekuine tijela od slatkih postanu kiseli. Stanice vie ne dobivaju hranu i mi se ne osjeamo dobro. Nae je zdravlje narueno. Bolesni smo! Pa to se ovdje ini najvanijim sastojkom? ivana energija! A to je ivana energija? Nitko uistinu ne razumije njezinu temeljnu prirodu, ali nitko isto tako ne zna tono to je elektrina struja pa je isto tako koristimo. Mi (ili strunjaci za elektroniku) se dodue razumijemo u zakone koji vladaju elektricitetom, pa smo tako i ne znajui to je to sposobni njime se na mnoge naine i koristiti. I premda ne znamo kakva je to ivotna sila u naim tijelima koja se zove energija, poznavanjem zakona koji njome vladaju moemo se ipak njome koristiti. Osobito moramo poznavati zakone koji vladaju potronjom energije - nainom na koji se ona iskoritava. Ako poznajemo te zakone, moemo vladati energijom u svojim tijelima onako kao to strunjaci za elektroniku vladaju elektricitetom. Kad kontroliramo energiju u tijelu, mi kontroliramo nae zdravlje. Kad zadobijemo svijest o tomu da je potrebno znati na koji se nain troi naa energija, poinjemo ivjeti na zdrav nain. Pogledajmo ponajprije kako se energija koristi. Kako je gubimo? ivana energija u ljudskom tijelu troi se na cjelokupan rad koji tijelo obavlja kako bi se odralo. U svim ivotnim procesima - od treptanja do disanja i probave - mi koristimo ivanu energiju. Sluanje, vid, jedenje, cirkulacija krvi, razmiljanje, rabljenje miia, govor i doivljavanje emocija - sve to koristi energiju. Kako se onda ivana energija izgrauje i stvara? Kroz odmor i san. Samo kad ne radimo, samo kad smo pasivni ili neaktivni mogu naa tijela nadoknaditi energiju. Postoji jedan jednostavan, ak i oit matematiki zakon koji se odnosi na energiju. Kad je koliina ivane energije koju troimo vea od koliine koju izgraujemo, dolazi do smanjene opskrbe ivanom energijom u naa tijela. To dovodi do stanja koje se vrlo esto dogaa pa ga je potrebno shvatiti i izbjegavati. To se stanje zove enervacija (ivana iscrpljenost, razdraenost). Kad su nam

ivci oslabljeni, svi procesi u tijelu odigravaju se ispod razine uobiajenih vrijednosti. Organi prestaju djelotvorno raditi i sve se odvija usporeno i tromo. Kad ste ivano iscrpljeni, ulazite u stanje "samotrovanja". Kako je to mogue? To je doista vrlo jednostavno. Kako je opskrba ivanom energijom slaba, nita ne radi dobro. Eliminacija, u kojoj se skupljaju toksini konani proizvodi metabolizma i izbacuju iz tijela, je potisnuta. Toksini otpad se poinje nakupljati jer nema dovoljno ivane energije da ih se izbaci. Taj je otpad otrovan i ini tijelo kiselim. U isto su vrijeme ostali procesi takoer oslabljeni pa ak i obustavljeni jer vie nema dovoljno ivane energije koja e ih provoditi. Tako imamo slabu probavu, slabu asimilaciju ... i mjeavinu samotrovanja za vrijeme dok tijelo apsorbira hranu koja se kvari u tromom probavnom sustavu. Vidite li kako enervacija vodi do toga da se ne osjeamo dobro? Budui da su sve funkcije u tijelu oteane i produenog trajanja, mi se sve vie i vie trujemo. Na kraju to stanje trovanja dovodi do stvarnog sloma u tijelu. Postajemo bolesni. Onaj dio tijela koji je genetski najslabiji ili kojega se je najvie zlorabilo jest podruje u kojemu se bolest oituje. Kako se, dakle, moemo ouvati od enervacije budui da se ona ini uzrokom za to to se ne osjeamo dobro kao to bismo se eljeli osjeati te napokon i uzrokom same bolesti? Kako sam ve spomenula, ivana energija se troi na aktivnosti - sve aktivnosti - aktivnosti tijela za odravanje te aktivnosti koje tijelo obavlja u sklopu svakodnevnog ivota. ivot zahtijeva potronju. To ne znai da bismo morali prestati troiti. Nikako! To samo znai da biste morali biti svjesni naina na koji troite svoju dragocjenu energiju. Energija nije bezgranina vrijednost. Ako ostanete bez nje, osjeat ete se spori i letargini a moete se i razboljeti. Stoga pokuajte ne troiti energiju preko mjere i nerazumno. Ako vam predstoji tjedan u kojemu imate mnogo posla, to je razdoblje u kojemu morate jesti pravilno, redovito vjebati, biti na svjeem zraku i omoguiti sebi dosta sna te odravati emocionalnu ravnoteu. To nije doba za none zabave, za uivanje alkohola, za bavljenje s tuim problemima niti je to as da se uzrujavate zbog pomonika koji kasni na posao po sat vremena. Tajna je u tomu da nauite ivjeti tako da ne potroite svakoga dana vie ivane energije no to je moete nadoknaditi svake noi. Trik je u tomu da se izbjegavaju sve vrste prekomjernosti: previe rada, previe uivanja, previe jedenja, previe rada, seksa, emocionalnih uzbuenja, briga. Ba kao to vrlo savjesno svake noi pazite da ne ostavite svjetla na autu kako vas ujutro kad se probudite ne bi doekao prazan akumulator, morate biti svjesni koliko je vano da zatvorite i dovod vlastite energije kako biste sprijeili da se va osobni akumulator isprazni. Enervacija moe biti i kronina. Neko vrijeme moete biti puni snage, osjeati se odlino, a onda e neto puknuti jer ste pretjerali. Istroili ste se. Ne izgledate i ne osjeate se dobro. Vae je tijelo otrovano

i tromo. Na sreu se uobiajena ivana energija lako moe povratiti. Treba samo zaustaviti sve pukotine kroz koje ona otjee. Nainite popis elemenata zdravlja u svom ivotu. Imate li dovoljno svjeeg zraka, dovoljno iste vode, iste hrane, vjebate li dosta, odmarate li se i spavate li dovoljno, boravite li na suncu, imate li mir i ljubav? Je li vae gnijezdo u redu? Jesu li svi ovi elementi u ravnotei? Ako to nije tako, na vama je da uinite ono to se mora. Nitko to ne moe uiniti za vas onako kako treba. Dolazi kraj vremenu kad smo odlazili nekomu drugomu da bismo na pasivan nain "zadobili zdravlje" ZDRAVLJE DOLAZI JEDINO OD ZDRAVOG IVLJENJA. Mnoge navike svakodnevnog ivota koje uzimamo zdravo za gotovo oduzimaju mnogo vie energije no to smo toga svjesni. Na primjer mnogi ljudi misle da se pred televizirom oputaju. Mnogo toga to se na televiziji daje moe biti vrlo enervantno, kako mentalno tako i emocionalno. Sadraj veernjih vijesti moe pridonijeti enervaciji. Tko to moe porei? Neprekidan govor koji predstavlja golem dio veeg dijela programa moe djelovati suvino u ovom drutvu koje je ve samo po sebi buno. Jeste li ikad promatrali kako se sportski navijai "oputaju" kad njihova omiljena momad gubi? I veina djejih programa je enervantna zbog napasno neskladnih zvunih podloga i pripovijesti prepunih nasilja. Reklame su posve sigurno oblik gubljenja energije. Radi se o tomu da treba biti svjestan onoga to inimo u razdobljima razmjerne neaktivnosti, u vrijeme kada bismo mogli puniti svoje batereije.. Mir i tiina su temelj za odmor i san, a odmor i san su stanja tijekom kojih nadoknaujemo svoju ivanu energiju. Pogreno je misliti da ivanu energiju dobivate iz bilo koje aktivnosti zato to svaka aktivnost zahtijeva potronju ivane energije. Govorit emo vie o odmoru i snu i miru i tiini u kasnijim poglavljima. Za sada treba znati da je najbolji nain da se izbjegne enervacija i lo osjeaj do kojega ona dovodi te njezino akutno stanje (bolest) taj da se usvoji jedan razuman plan ivljenja koji e razinu vae energije odrati na visini dovoljnoj da biste vi mogli neprestano biti u vrlo dobrom stanju zdravlja. Taj je razuman plan ivljenja ono o emu govori ova knjiga. Sada kad razumijete koliko energija utjee na vae dobro zdravlje i blagostanje, nastavimo s razmatranjem elemenata zdravlja i naina na koji oni, u ovom ili onom smislu, utjeu na vau energiju.

ESTO POGLAVLJE Zrak


HARVEY: Mogli bismo zapoeti upravo s elementom bez kojega bismo najmanje mogli opstati. O njegovoj vanosti nema spora. Zrak je nezamjenjiva potreba ivoga tijela u svim moguim uvjetima postojanja. Tjednima je mogue biti bez hrane, danima bez vode, ali est minuta bez zraka pretvorit e vas u le. A znate li to je najlue od svega? Sve do prije otprilike sedamdeset pet godina mnogi su tadanji lijenici smatrali svje zrak opasnim za bolesnike! Zraka su se zapravo bojali, osobito nonog zraka. Prozore su vrsto zatvarali a svi otvori za zrak bili su zaepljeni kako bi se sprijeio ulazak svjeega zraka. Zaista! Ondanje pobornike prirodne higijene (nazvane sanitarnim inenjerima) koji su pokuavali objasniti da je svje zrak poeljan, a ne neto to treba izbjegavati, smatrali su ludima to podupiru takva "neznanstvena" gledita. Kako smo ve istaknuli nove informacije ne nailaze uvijek na jednostavan prijem, a to ukljuuje ak i neto toliko oito kao to je potreba za svjeim zrakom! Na sreu danas ak ni najnazadniji "strunjak" ne bi traio da se provode eksperimenti kako bi se dokazalo da vam je potreban svje zrak, ili bi ustcajao na testovima kojima e se dokazati da je svje zrak vrjedniji od ustajalog, pa se ini da napredujemo. Premda je zrak naa najvea potreba, jer nam je potreban svakog asa u budnom stanju ili dok spavamo, mi ga u potpunosti uzimamo kao gotovu injenicu. Kad se ujutro probudimo, pretpostavljamo da emo moi duboko udahnuti zrak pun ivota. Ne budimo se s mislima poput ove: "Oh, duboko se nadam da e danas biti dovoljno zraka za disanje. Ba imam naporan raspored." Rijetko, gotovo nikada, ne razmiljamo o neizmjernoj vanosti zraka koji udiemo i iako se gotovo sav ivot na Zemlji odrava tek jednim slojem zraka tanjim od tri kilometra, nismo pripravni ostati bez njega. U ovom asu na ovom planetu ima oko 6000 milijardi tona zraka, stoga koliina nije neto zbog ega bismo morali biti zabrinuti. Ali bi se na kvalitetu zasigurno mogla obratiti duna pozornost. Kae se da je sav zrak na svijetu u odreenoj mjeri zagaen. ak je ustanovljeno da su i pingvini na Sjevernom polu kontaminirani. Znate li zato je zrak toliko vaan? Zbog kisika. Vaa krv i bilijuni stanica od kojih je nainjeno vae tijelo koje obavljaju ivotne funkcije moraju se redovito opskrbljivati kisikom, inae nastupa smrt. Oduzmite nekome zrak za jedno kratko vrijeme pa e ubrzo poplaviti. Otprilike 21 posto zraka se sastoji od kisika, a mi se kisikom opskrbljujemo tako to ga

izvlaimo iz zraka koji udiemo u plua. To se zove disanje. Zdrava plua sadre oko milijardu sitnih plunih mjehuria. Ovdje se krv proiuje, opskrbljuje kisikom i odailje u ostale dijelove tijela. Kad izdiemo, mi izbacujemo ugljini dioksid te mnoge druge otpadne tvari. Jednostavno rei da je ugljini dioksid smrtonosan jest kao da kaete da je Grand Canyon tek pukotina u zemlji. Da morate udisati zrak sa samo 3 posto udjela ugljinog dioksida, postali biste vidno pospani. Udahnite i vee koliine od toga, pa vas mogu odvesti na groblje. Svakih dvadeset etiri sata iz vaih se plua izbacuje koliina ugljinog dioksida jednaka grudici ugljena za grijanje koja tei dvadeset dekagrama. Znate li to? Sva gazirana pia ukljuujui soda-vodu, selters (vrsta mineralne vode) i pivo imaju u sebi ugljinog dioksida. Dakako, kao da ujem nekog predstavnika proizvoaa osvjeavajuih napitaka ili piva kako objanjava da biste morali popiti 100.000 galona da u sebe unesete dovoljno ugljinog dioksida zbog kojega biste tek zijevnuli. O da! Za mene je to kao da mi netko kae: "Daj da te opalim po licu sasvim lagano, nee to gotovo niti osjetiti. Morao bih te udariti deset puta po istom mjestu da bi ono barem poplavilo ili pocrnjelo." Hvala, stari, ali ja radije ne bih. Zadri te svoje udarce po mojem licu, ba kao / svoj ugljini dioksid. TO NE VALJA, NE VALJA NI U KOJOJ KOLIINI. Kad uzmete u obzir gotovo nevjerojatnu injenicu da u sebe unosimo vie vrijednosti sa zrakom nego s hranom i vodom zajedno, postaje vrlo oito zato na ljude zagaeni zrak djeluje tako umrtvljujue i zato mi jednostavno moramo poduzeti sve to se moe kako bismo opskrbili plua najboljim moguim zrakom. Zrak u veini gradova sadri toliko zagaivaa da je slian nekoj kemijskoj juhi: ugljini monoksid, sumporna kiselina, solna kiselina, duina kiselina, cijanova kiselina, benzen, metan, amonijak i jo mnogo toga. S obzirom na iznimnu vanost zraka, u prvom redu dobroga zraka, predlaem vam tri naina koji vam mogu pomoi da dobijete ono najbolje te da na najbolji nain iskoristite zrak koji udiete. 1. ODLAZITE TAMO GDJE JE ZRAK NAJBOLJI lako je u dananje doba gotovo nemogue udisati zaista ist zrak, svakako se moemo postaviti u situacije u kojima udiemo najii mogui zrak. Ne postoji jamstvo za najbolji mogui zrak bez obzira to inimo ili bez obzira kuda idemo, ali nije potrebno mnogo da bi se shvatilo kako je zrak na otvorenome i daleko od civilizacije najbolji zrak koji nam se nudi. Na nau sreu priroda ima svoj vlastiti obrambeni mehanizam i ona neprestano proiuje i isti zrak. Kia proiuje zrak. Biljke pretvaraju ugljini dioksid u kisik, a oceani stalno obnavljaju kruni tok zraka te proiuju zrak po cijelom planetu.

Mi moemo birati, i da bi se ivjelo zdravim nainom ivota i osiguralo vlastito postojanje vano je napraviti neke dobre odabire za sebe. Primjer: Gdje se osjeate bolje? U jurnjavi po gradu i auto-putevima, udiui ispune plinove iz tisua automobila koji rigaju ugljini monoksid. Ili u etnji seoskim puteljkom. Nije potrebno odgovoriti. To je kao da vas pitam biste li radije odmor proveli na nekom tropskom otoku ili hodajui bosi po Sibiru. Razlog zato se ovjek uvijek osjea oputenije i obnovljeno nakon etnje po umi je u ljepoti, skladnosti i udesnosti velianstvenog sustava zajednitva izmeu biljaka i ivotinjskog carstva u Majci prirodi . Seoski je zrak svje zato to biljke i drvee koje tamo raste upija na ugljini dioksid i izbacuje kisik. Biljni ivot i ivotinjski ivot neprestano zadovoljavaju potrebe jedno drugomu. Otpadni proizvod jednoga je potreba za onoga drugog. To je prevelianstveno za rijei. Kad god razmiljam o neemu ovako izvanrednom, preplavi me strahopotovanje pred blistavom veliinom i jedinstvenou uzvienog plana svega na ovom planetu. Usporedite koliko vremena provodite na prometnim gradskim ulicama s vremenom koje provedete u etnji plaom, u parku ili kroz umu. Vae je zdravlje jednostavno previe vano da ne biste mislili na to. Razlika u vaem zdravlju kad u plua i krv dobivate svje zrak je strahovito velika i oita. Uinite to! Otiite tamo i obdarite sebe i svoje drage s darom vrednijim od zlata. Vi znate kako se lijepo osjeate kad to uinite, pa ipak se mnogo ee neto drugo uspijeva isprijeiti ovomu to je toliko bitno. Razmislite o tomu to ste ovdje proitali. Razmislite o tomu kako je dobar zrak krajnje vaan. Razmotrite injenicu da je za ivot zrak potreba broj jedan i molim vas unesite u svoj nain ivota etnje tamo gdje je zrak najsvjeiji. To moe samo poveati vae mogunosti za dug ivot bez bolesti. Davno u vrijeme kad su ljudi ivjeli u skladu s prirodom okrueni biljnim ivotom mi smo se sami od sebe prilagoavali kako bismo zadovoljili nae bioloke potrebe za svjeim zrakom. Danas smo toliko udaljeni od razumijevanja svojih istinskih biolokih potreba da se, nakon cijeloga tjedna provedenog u zatvorenom prostoru, onoga jedinog slobodnog dana dobrovoljno zatvaramo u trgovake centre u kojima nema ni daka svjeeg zraka. Postoje i druge, zdravije mogunosti koje bismo trebali iskoristiti.

2. VJEBANJE Vjebanje je drugi element zdravlja. Raspravljat emo o njemu naire neto poslije. Meutim vano je napomenuti da vjebanje u mnogome

pomae kod spajanju s kisikom u cijelom vaem tijelu, osobito aerobine vjebe, koje ubrzavaju rad srca. Ono to bih ovdje elio naglasiti jest da kad god je mogue morate nastojati vjebati tamo gdje je zrak najbolji. Najbolje vrijeme za etnju i vjebanje je rano ujutro. To je vrijeme prije no to se svi automobili pokrenu i ponu se voziti uokolo zagaujui zrak. Ako trite ili odlazite na jogging, pronaite stazu u blizini plae ili parka ili umske staze ili barem u pokrajnjim ulicama. Kad vidim ljude kako tre glavnim cestama, niti dva metra od samoga gustog prometa, sav se sledim. Zgranut sam to je toliko mnogo ljudi izgubilo zdrav razum pa tri i unosi duboko u sebe sav onaj ugljini monoksid izravno iz ispunih cijevi automobila. to bi oni mogli misliti? To je kao da ste saznali kako ste kao nagradu osvojili besplatan put u Europu pa se, kad vas upitaju gdje biste u avionu voljeli sjesti, vi umjesto da odaberete sjediti u odjelu prvog razreda odluite za odjeljak za prtljagu. Odaberite mudro. Ako ve imate tu obvezu redovitog vjebanja, poveajte mnogostruko blagodati od toga tako to ete vjebati na najiem moguem zraku. Vrijednost toga mjeri se duinom vaeg ivota. MARILYN: 3. DUBOKO DISANJE Vrlo malo ljudi u Zapadnom drutvu razumije utjecaj koji disanje ima na svaki vid naeg ivota. Skloni smo zanemariti nae disanje, ponaati se kao da smo od njega odvojeni. Pa ipak nae disanje jest mi: ono je naa ivotna snaga koja ulazi i izlazi iz tijela. Kad disanje prestaje, ivotu je kraj. Kad je disanje duboko i ujednaeno, ivot je moan. Ako je ono plitko i uznemireno, sam je ivot u opadanju i ugroen. Disanje nas opskrbljuje gorivom koje nas odrava na ivotu. Nain na koji diemo utjee na to kako upijamo kisik u naa tijela. Kisik hrani mozak, ivani sustav i svaku stanicu tijela. Meutim ova ivotna tjelesna funkcija koja utjee na samo nae bie se u Zapadnoj kulturi strahovito zlorabi. Disanje se onemoguuje od samoga roenja, i u veini sluajeva, teko oteuje tradicionalnim medicinskim poroajnim postupcima. Kad se dijete rodi, ono jo prije toga nije imalo mogunost upotrijebiti svoja plua. Sav kisik koji mu je bio potreban dobivalo je kroz pupanu vezu kojom je bilo povezano s majkom. Kod roenja plua nisu odmah spremna za uporabu. Postoji jedno iznimno vano prijelazno razdoblje od otprilike etrdeset pet minuta tijekom kojega se djetetu mora dopustiti da se prilagodi disanju vlastitim pluima. Za to se vrijeme pupana vrpca nikako ne smije prerezati. Sve dok dijete ne moe u potpunosti disati samo, ono se jo oslanja na kisik koji mu dolazi od majke. Za vrijeme tog prijelaza dijete treba smjestiti na majin trbuh s

glavom u blizini poznatih otkucaja srca i dopustiti mu da se odmara u tiini dok polako pone disati samo od sebe. Tek tada, poto se iz pupkovine iscrpe sve preostale tekuine bogate kisikom, moe se prekinuti pupana vrpca. To je jedan logian i vrlo est postupak koji provode primalje. Taj postupak uspostavlja temelj za pravilno disanje. A to mi stvarno s druge strane viamo u naim bolnicama? Kao ve ustaljenu naviku vidimo ponaanje prema novoroenadi koje na odvratan nain zanemaruje mehanizam ivotvorne funkcije disanja. U sluaju za sluajem nailazimo da je urba, brzina poroaja, onaj kriterij kojemu se daje prednost pred svime ostalime. Dijete bude izvueno iz poroajnog prolaza to je bre mogue, a ono to se dalje dogaa uspostavlja smetnje u disanju koje utjeu na djetetovo zdravlje za cijeli' preostali ivot. Umjesto da mu se omogui da postupno prijee na samostalno disanje, pupana vrpca se smjesta odstranjuje. Dijete koje nije sposobno disati samo, svojim pluima prevrnu naglavake i lupaju po stranjici, prisiljavajui ga tako da udahne zrak. Prvi udah ivota je uistinu oajniki hropac. Hladan zrak (sjetite se, svi su elementi u djetetovu ivotu do sada odravani na temperaturi od 37 C, na temperaturi majina tijela) uvlai se u njegova nejaka, nespremna plua. Ovo je imbenik koji doprinosi astmi i drugim respiratornim oteenjima poslije u ivotu. Nadalje, ono neuko lupanje lijenika unitava krvne ile u kraljenici, a to u mnogim sluajevima dovodi do sindroma iznenadne smrti novoroeneta. Ono je uzrokom tekih emocionalnih oteenja u djeteta koje je bioloki odreeno da se s njime postupa s krajnjom njenou i blagou od as roenja, a ne da ga se udara! U ivotinjskom svijetu nikad neete vidjeti takve grubosti. ivotinje kod poroaja pokazuju njeno, nagonsko ponaanje puno ljubavi koje smo mi "superiorna" ljudska bia izgubili. Ovi grubi postupci utjeu na nae disanje do kraja naih ivota. Na je prvi udah hroptav i, za veinu nas, svaki je udah iza toga plitak i teak. Kakvo bi trebalo biti nae disanje? Kako tolike mnoge nas od samog doivljaja roenja spreavaju da diemo normalno, na nain na koji smo graeni kao vrsta, mi zapravo moramo "nauiti disati" poslije u ivotu kad postanemo svjesni da diemo nepravilno i kao rezultat toga strano patimo. Kako bismo unaprijedili disanje, Harvey i ja smo s Alanom Fingerom prouavali rad njegovih studija za jogu u Santa Monici, u Californiji i New Yorku. Idua objanjenja ispravnog disanja i vjebe koje smo ovdje iznijeli temelje se na Alanovim uenjima. Obino bismo morali disati trbuno. Trbuni je udah potpun, cjelovit y udah. Tipino je da mi diemo brzo iz gornjeg dijela naih plua. Ne koristimo se cijelim mehanizmom za disanje pa stoga moramo disati bre da bismo unijeli dovoljno zraka. to bre diemo, to smo napetiji. To se moe lako potvrditi. Ako ste uplaeni ili ljutiti, va dah dolazi vrlo brzo i to samo iz gornjeg dijela grudi. Ako ste okirani, vi ustvari dahete - plitkim

dahom iz grla. Ako leite na suncu, odmarate se ili vas netko masira, disanje vam je polaganije i dublje. Vae se disanje izravno odraava na va um. Ako diete brzo i plitko, um vam podivlja, a tijelo je napeto. Ako diete polagano i duboko, um vam je miran a tijelo oputeno. Budui da mnogi od nas mogu zahvaliti svojim poroajnim doivljajima za nemogunost normalnog disanja, moramo sada kao odrasle osobe uiti kako treba initi ono bismo morali izvoditi nagonski. Ponajprije moramo usvojiti intelektualno razumijevanje neega to bi se trebalo dogaati ali se ne moe dogaati - automatski. Jednom kad ste intelektualno shvatili mehanizam uobiajenog disanja, moete ga poeti i provoditi. Nakon mnogo godina nepravilnog disanja uoit ete strahovitu razliku u nainu na koji se osjeate kad ponete disati normalno. Postoje goleme blagodati koje idu uz disanje na nain na koji je vae tijelo izgraeno da treba disati. Ono e se odraziti na cijeli va ivot jer disanje jest ivot, i ako mislite da je ivot ve divan, ekajte samo! Postat e neizmjerno ljepi kad nauite u plua udisati dublje i potpunije. Evo ovako se zapravo izvodi pravilno disanje: ono zapoinje u trbuhu. Mii vaeg oita postavljen je po polovici srednjeg dijela tijela, u grudnom kou, tik ispod plua. Kad udahnete, mii oita koji je oblikovan poput kupole mora se povui prema dolje. Da bi se to dogodilo, trbuh i probavni organi se moraju maknuti s puta. Trbuni mii se i moraju izbaciti kako bi napravili mjesta da bi se trbuni i probavni organi pomaknuli nadolje. Tako se kad vi udahnete, trbuh izbouje prema van, eludac potiskuje prema dolje, a oit se sputa da bi u grudnom kou proizveo usisavanje. To usisavanje u grudnoj upljini stvara vakuum koji tjera plua, koja nemaju miie, da se napune zrakom. To se uglavnom dogaa na donjoj polovici plua koja apsorbira oko 80 posto kisika. Gornja polovica koja apsorbira 20 posto koristi se samo kad se zbiva poseban napor, kad je ivani sustav u stanju stresa ili kad se nalazite u nekoj krajnje opasnoj situaciji. Drugim rijeima gornju polovicu plua morate upotrebljavati samo kad morate nekoga napasti ili od neega bjeati ili kad ste usred iznimnih fizikih napora. Ali to se dogaa samo kao usputna djelatnost uz koritenje preostalog kapaciteta plua. Da morate izvoditi sve one specijalne radnje ne koristei cijeli svoj aparat za disanje ve samo gornju polovicu (to veina nas i ini), vjerojatno bi vam to bilo vrlo teko. Kad ste, meutim, u uobiajenom stanju, morali biste disati trbuno, radei samo s donjim dijelom plua, to e vam dovesti 80 posto zraka koji trebate za normalan ivot. Zbog stresnih poroaja koje smo proivjeli i navika disanja koje smo kao rezultat toga razvili skloni smo dahtanju i prisiljavamo sami sebe preivljavati na sve pliem i pliem disanju. Osim toga, za mnoge od nas je ivot pun dodatnih okova i stresova koji nas neprestano bombardiraju u suvremenom ivotu. I tako zbog toga plitkog disanja koje nae tijelo

baca u stresnu situaciju / zbog stresnih napada izvana ivimo ivot pod stalnim stresom. Veina ljudi danas die potpuno iz grudi. Nikada ne koriste trbuh pa se stoga nikad ne puni donji dio njihovih plua koji bi njihova tijela trebao opskrbiti s 80 posto kisika. Oni ive u odreenom stanju poluguenja i to im je normalno! Neprestano su u prenapetom stanju, pod stresom, puni tjeskobe i mnogi ive na sredstvima za umirenje, a sve to im uistinu treba je zrak\ Onog asa kad naue disati duboko iz trbuha te na taj nain unositi zrak u donji dio svojih plua, stres se u njihovu ivotu znaajno smanjuje. Stres moda izvana i dalje postoji, ali kako je iznutra sve mirno, oni se s tim vanjskim stresovima mnogo lake bore. Upravo to i omoguuje nekim ljudima da veselo brode kroz ludnicu suvremenog ivota dok drugi upaju kose. Disanje i stanje vaeg duha je izravno povezano. Ako vam je disanje kratko i plitko, um vam juri uokolo. Kad usporite i produbite disanje, um vam postaje mirniji. Cijela se vaa svijest mijenja. Umjesto mahnitog, nepovezanog, prividno neracionalnog stanja koje nastaje kao rezultat te jurnjave uma vi postajete svjesniji sebe, sposobniji izdvojiti se na pozitivan nain od pritiska oko vas. Ljudi vrlo esto ustanove da kad se vie koncentriraju na pravilno disanje, taj pritisak i kaos potpuno nestaju i oni shvate kako je cijelo vrijeme te stresove stvarao njihov um. Ovdje je zanimljivo dodati da vas jasan, miran um koji e postati takav kod trbunog disanja nee uiniti manje svjesnim ili aktivnim. Naprotiv, on e pridonijeti tomu da budete jo aktivniji, ali e vae aktivnosti biti tonije i svrsishodnije. Trbuno disanje proiuje va um i oputa vas. Ono vas ne izbacuje iz koloteine. Ono vas uravnoteuje. Trbuno disanje je klju za relaksaciju i za pravilnu opskrbu vaeg tijela kisikom. Bez njega bi neizbjena napetost i uskraivanje kisika pripremile tlo za bolest i bol u tijelu. Druga se blagodat, ako je jo neto i potrebno, odnosi na vae srce. Srce je smjeteno izmeu plua, a kad diete plitko u grudima, pritisak se prebacuje na unutra i gotovo davi vae srce, budui da vae tijelo nije graeno za disanje na taj nain. Trbuno disanje preuzima taj pritisak sa srca, to jo jednom svjedoi o vanosti pravilnog disanja kao zaista izvanrednog kljua naega ivljenja. Trbuno disanje, uz to to nas oslobaa stresa i oputa nas te preuzima prekomjeran pritisak sa srca, ima takoer i izvrstan utjecaj na ivani sustav. Disanje je nesvjesna funkcija autonomnoga ivanog sustava i ono je jedina funkcija tog sustava koju mi uistinu moemo koristiti da bismo sustav svjesno premorili. Vi ne moete znojnim lijezdama rei: "Prekinite znojenje." Nee vas posluati. I ne moete svojim crijevima rei: "Prestanite s probavom." Tim funkcijama autonomnoga ivanog sustava ne moete vladati. Ali promjenom disanja vi moete svjesno zavladati autonomnim ivanim sustavom. U Zapadnoj kulturi mi zovemo taj nenamjerni sklop funkcija autonomnim ili

"automatskim" ivanim sustavom jer se openito smatra da smo nemoni kontrolirati ga. Meutim jogiji ve tisue godina znaju da mi uistinu imamo potpunu kontrolu nad njime putem naeg disanja. Kroz duboko trbuno disanje moemo usporiti sve takozvane "autonomne" funkcije naeg tijela. Sad kad smo intelektualno istraili mehanizam i blagodati trbunog disanja, obratimo pozornost na praktine naine kako moete (i to smjesta) poeti uivati u tim pogodnostima. Naalost, puko znanje o tomu da je trbuno disanje uobiajeno i da bez sumnje donosi blagodati nee automatski i dovesti do toga da se ono i provodi u naim tijelima. Mi moramo dovesti do toga da se ono dogaa i u poetku se moramo koncentrirati na taj cilj kako bismo prekinuli s navikom nepravilnog disanja. U osnovi elimo da se dogodi ovo: elimo da se trbuh proiri dok udiemo, a zatim da se zrak prenese gore u grudi koliko je god potrebno i udobno. To moda uope nee biti vrlo visoko, budui da ovjeku kad je oputen i die normalno ne treba mnogo zraka. (Primijetit ete da se isto zbiva i kad jedete isljuivo v ivu hranu. Toliko od nje dobivate hranjivoga da nije potrebno mnogo jesti. i Vidite uvod u Kuharicu za zdrav ivot, str. ...) Ono emu mi teimo je da disanje bude stalno trbuno te da ne dopustimo da postane plitko Postoje dvije male vjebe koje moete raditi da biste to postigli, koje bi ako je mogue, trebalo raditi svakodnevno. Zapamtite, disanje je ivot. Radei ove vjebe ulaete nekoliko minuta u vlastiti ivot. Stoga ih napravite. Moda e vam se isprva initi nezgodno, ali vjeba dovodi do savrenstva, a dobrobiti su neopisive.

vrlo napeti i pod stresom ili ste proivjeli kakav ok ili strahove zbog kojih vam je dah "zarobljen" u grudima. Smotajte runik za kupanje po duini i stavite ga ispod kraljenice od struka do vrha glave. To e vae grudi prisiliti da se izboe prema gore i proire dok leite na runiku. Ovaj e poloaj takoer automatski potisnuti dah dolje u trbuh. Stavite ruke na trbuh kako je gore reeno i udiite polako i udobno kroz dvije minute, ako moete radite to do pet minuta. Ovo je uistinu najbolja vjeba dubokog trbunog disanja koju moete izvoditi. Dok je budete radili, ustanovit ete da ste postali svjesni naina na koji biste zapravo trebali disati cijelo vrijeme i ta e svijest poeti prodirati i u va svakodnevni ivot. Poet ete primjeivati razdoblja kada ne diete normalno i kad va dah dolazi u kratkim dahtajima iz grudiju a um vam treperi. Automatski ete poeti disati trbuno to e vas odmah opustiti i umiriti va um. NAIZMJENINO DISANJE KROZ NOS Ova druga vjeba disanja se moe koristiti kao vrlo djelotvorno sredstvo za uravnoteenje vaeg ivanog sustava. U svakoj naoj nosnici postoje ivci koji vode u sredite mozga. Mozak ima dvije strane. Desna je strana kreativna, inspirativna i relaksirajua. Lijeva je strana mehanika i odreena za proraune. Jogiji su ustanovili da postoji jedan tjelesni ritam po kojemu svakih sat i dvadeset osam minuta strane mozga naizmjenino preuzimaju dominaciju. Nosnice to odraavaju. Jedna e nosnica takoer biti dominantna u tom razdoblju. Ako je desna strana mozga - strana za iscjeljivanje, odmor dominantna, lijeva e nosnica takoer biti dominantna. Ako je lijeva strana mozga - mehaniki kalkulator - dominantna, desna e nosnica biti dominantna. U naem nainu ivota na Zapadu koji je tipino ubrzan veinu vremena provodimo koristei mehanike i kalkulatorske aktivnosti lijeve strane mozga. U naem je drutvu teko izgraditi ivot prema kreativnim, inspirativnim, iscjeliteljskim i reklaksirajuim aktivnostima desne strane mozga. One se ne poklapaju s osobinama mahnitoga amerikog ivotnog stila, osobito u gradovima. Upravo na nain ivota namee neravnoteu izmeu dviju strana mozga to u mnogome dovodi do napetosti u naem ivotu. Pomou saznanja da je svaka nosnica povezana sa suprotnom stranom mozga i

VJEBA TRBUNOG DISANJA Ovo se moe izvoditi sjedei ili leei. Ako vjebate sjedei, morate drati kraljenicu uspravnom, pa sjednite ravnih lea ili na podu prekrienih nogu s leima uza zid. Dok udiete, stavite ruke na trbuh, jednu iznad pupka a jednu na njemu. Prvo osjetite kako se nadima pupak, a onda osjetite kako se dah polako penje u grudi. Dok izdiete, ruka koja je postavljena iznad pupka e "potonuti", a za njom i donja ruka. Na taj nain moete zapravo osjetiti kako se zbiva trbuno disanje. Diite tako udobno kroz barem dvije minute a vjebu postupno produujte i do pet minuta svakoga dana. Dok izdiete, brojite do etiri, zadrite dva brojanja, a onda otpustite dah brojei etiri. Drugi nain izvoenja ove vjebe je da legnete leima na pod, a to djeluje osobito dobro ako imate loe dranje, ako ste

koristei se tom informacijom u vjebi disanja vi uistinu moete uravnoteiti dvije strane mozga, a rezultat je zaprepaujui osjeaj ravnotee. Sjednite na stolac ili se udobno smjestite na podu s uspravnim leima. U biti je ono to ete u ovoj vjebi radili udisanje kroz jednu nosnicu i izdisanje kroz drugu, zatim udisanje kroz drugu nosnicu i izdisanje kroz prvu. Drugim rijeima, udahnut ete u lijevu nosnicu dok nabrojite do est, pomauii si prstima koji dre desnu nosnicu zatvorenom. Zadrite dah dok nabrojite do tri. Zatim otpustite desnu nosnicu i izdahnite dok nabrojite do est zatvarajui lijevu nosnicu prstom te udiui opet u desnu nosnicu dok nabrojite do est.. Zadrite dah nabrojivi do tri. Zatim otpustite lijevu nosnicu i izdiite dok nabrojite do est. Izmjenjujui protijek zraka kroz nosnice est puta, doivjet ete nevjerojatan osjeaj oputenosti i uinak uravnoteenosti koji e ovo imati na va mozak e biti udesno umiruju. U vae e se bie spustiti golemi mir i sklad. Ovu vjebu moete raditi koliko god elite, ali biste je morali pokuati izvesti barem jednom na dan. Ona je osobito pomae prije nekog sastanka ili kao priprema za neki dogaaj prepun emocija koji bi mogao donijeti stres.

Obje ove vjebe trbunog disanja i naizmjeninog disanja kroz nosnice su izvanredna sredstva u dananjem drutvu u kojemu vlada visoka napetost. Iskuajte ih, imajui na umu da je dah ivot, a ivot moete zajamiti posvetivi mu nekoliko minuta svakog dana. Bila bi to loa usluga prema dobrobitima koje ete sami osjetiti kad bismo vam ih ovdje opisivali. Njih je potrebno doivjeti da bi im se vjerovalo, a vi svakako zasluujete da ih osjetite. HARVEY: Postoji jo jedna situacija u kojoj morate imati svje zrak, a zaprepastili biste se koliko mnogo ljudi koji su te injenice nesvjesni, zapravo prisiljavaju sami sebe disati lo, ustajao zrak. To se dogaa u vremenu dok spavate. esto pitam ljude ima li prostorija u kojoj spavaju otvoren prozor i vrlo esto je odgovor ne! Ovo je jedna od onih jednostavnih, malih mjera koje moete poduzeti da biste proizveli golemu promjenu na bolje. Zapamtite, sa svakim dahom koji izdahnete vi izbacujete otrovni ugljini dioksid ba kao i ostale otrovne otpade. Ako spavate u zatvorenoj sobi est, sedam ili osam

sati, taj ugljini dioksid se nakuplja i vi poinjete neto od njega i udisati. Osim toga, svaki daljnji udah ima manje kisika u sebi. Premda mnoge tjelesne funkcije poivaju dok spavate, mnoge druge rade. Kao prvo, to je vrijeme kad se obavljaju procesi asimilacije, apsorpcije i iskoritenja hranjivih tvari. Djelotvornost ciklusa asimilacije je znatno umanjena kad tijelu koje spava nedostaje svjeeg zraka. Jedan od glavnih razloga zato se ljudi ujutro bude mamurni je taj to su se njihova plua cijele noi morala zadovoljavati ustajalim zrakom umjesto sa svjeim. A ako u prostoriji spava dvoje ljudi, zrak postane ustajao dvaput bre. Hej, imam dobru ideju - otvorite prozori Ako je hladnije doba godine, otvorite prozor samo centimetar, dva i pokrijte se, ako je potrebno, jo jednom dekom. Molim vas ne uzimajte ovaj prijedlog olako. Primijetit ete znaajno poveanje ivotne snage odmah kako ste proveli ovo doista jednostavno, pa ipak iznimno blagotvorno rjeenje. I opet je to pitanje zdravog razuma. Kad god se mora uzimati svje zrak vi iskoristite tu mogunost. ivot je dragocjen dar. Svi koji smo imali dovoljno sree primiti taj dar elimo biti zdravi. Nitko ne eli biti bolestan ili nesretan ili slomljen od boli ili se susresti s preranom smru. Svjesno stavljati ivot u opasnost, namjerno ugroavati svoje dobro stanje tako to ete namjerno sudjelovati u opasnim navikama za koje se zna da ubijaju jednako je najbezumnijim potezima. ivot je jednostavno previe poseban da bi ga se tratilo. Kako bez sumnje znamo da je zrak pri vrhu popisa biolokih ivotnih potreba te da su naa plua ureaj koji se koristi za pretvaranje zraka u na ivot, zato, zato bi itko namjerno unitavao svoja plua? U ovo moete biti sigurni: Svako uplitanje u funkciju vaih plua donijet e odgovarajue iscrpljenje vae ivotne snage i skratiti vam ivot. PUENJE I ZDRAVLJE Ni na koji se nain ne moe raspravljati o vanosti zraka i plua a da se ne dotakne predmet opake, smradne, rune, gadne, bolne, neprirodne, neivotne navike puenja koja je kako fiziki tako i emocionalno, stvaralaki, intelektualno i duhovno tetna. U jeziku ne postoji dovoljno runih rijei koje bi primjereno opisale ovu odvratnu, izopaenu naviku. Rune rijei? Ne za mene. Ne postoji jezik koji bi bio previe ruan da osudi ovu naviku samounitenja, patnje i prerane smrti. Kako je neto tako samo po sebi loe, tako uasno tetno, tako potpuno lieno bilo kakve vrijednosti uope postalo sveopom sklonou tolikih milijuna ljudi? To je ljudska tragedija monumentalnih razmjera. Tako je tuno to J e _ o v a smrtonosna navika toliko prevladalau svim sredinama na svijetu. Gade li se ljudi toliko sami sebi da namjerno ele unitavati svoja tijela? Na je stvoritelj smatrao da se pristoji podijeliti dar ivota. Je li to primjereno iskazivanje zahvalnosti kad se tom daru nanose ovako razorna

djelovanja? Tisuu ljudi umire od bolesti u svezi s duhanom svakoga dana samo u Sjedinjenim dravama. To je vie nego sedam puta od broja ljudi koji ginu u nesreama u motornim vozilima. Vie ljudi umire svake godine zbog duhana nego to ima sveukupno poginulih Amerikanaca u Prvom i Drugom svjetskom ratu te u Vijetnamskom ratu zajedno*. Ne znam kako je s vama, ali mene to potresa do sri. irom svijeta godinje umire 2 do 2,5 milijuna ljudi. To je vie od 6000 ljudi dnevno! U uvodniku svog dnevnika je 1986. g. Amerika medicinska udruga (AMA) otvorila nemilosrdnu paljbu na kompanije za proizvodnju duhana, nazvavi ih "leinarima koji vrebaju kako bi stvorili ovisnike koji ude za njihovim proizvodima." (Ameriko drutvo za plune bolesti ih zove "trgovcima smrti") Ako je irenje ove ovisnosti cilj tih "leinara", morali bi biti uistinu ponosni na sebe. Bivi predsjednik Jimmy Carter je u osvrtu na cigarete kao najveu prijetnju zdravlju rekao: "Mislim da se je industrija duhana svjesno posvetila prouzroenju smrti za vlastitu dobit." 6 Danas u Sjedinjenim dravama ima nekih 54 milijuna puaa, od kojih se otprilike 75 posto smatra ovisnicima o ovom opakom narkotiku. 7 Dakako, kad ljudi uju rije ovisnost, skloni su pomisliti na heroin ili alkohol ili neku drugu opasnu drogu. Prema dr. Williamu Polandu, direktoru Nacionalnog instituta za droge, duhan je mnogo gori ovisniki potencijal od alkohola ili heroina. Zapravo, on kae da duhan moe biti ak i do osam puta smrtonosniji od prekomjerne uporabe alkohola te da je uspjeno lijeenje od ovisnosti o njemu mnogo tee nego kod ovisnosti heroinu, koji je uz to i manje opasan od duhana. Dr. Poland je zatraio da se uporaba duhana prizna kao mnogo opasnija i smrtonosna od bilo koje druge opasne droge. Samo nebo zna u kojoj se mjeri bolesti i slabo zdravlje mogu pripisati puenju. Ali ono to jest poznato zvui kao pria strave i uasa jeziva pria strave i uasa: rak, bolesti srca, emfizem, bronhitis, spontani pobaaj, fetalna smrt, oteenja kod roenja, irevi, oteenja DNA, visoka razina eera u krvi, visoki krvni tlak, neplodnost u ena, impotencija mukaraca, atrofija testisa, patoloko poveanje brzine otkucaja srca te posljedina oteenja srca, suenje pa ak i totalni kolaps krvnih ila, neosjetljivost aka i ruku, znatno poveanje kiselosti u elucu, krljanje okusnih pupoljaka te posvemanje razaranje ivotnih stanica od usana do plua. Duhanski je dim mnogo vie vru od vrue hrane. On potpuno i bez razlike razara stanice i okusne pupoljke. Jeste li ikad primijetili koliko soli i papra koriste puai? To je zato to ne osjeaju okus
Los Aftgeks Times, 30. rujna 1986. Do posljednjeg izdanja Taberovog Medicinskog rjenika u njemu je duhan sustavno opisivan kao narkotik.
7

onoga to jedu. Ti zaini dalje nadrauju sluznicu u ustima, usne, jezik, zubno meso, obraze, grlo. Najnoviji nalazi govore o tome da puenje moe pridonijeti ak i Alzheimerovoj bolesti kod ljudi u dobi od etrdeset osam godina. Zvui privlano? Duhanske kompanije zgru vie od 20 milijardi dolara godinje prodajom proizvoda koji prouzrouje neizmjernu bol, patnju, muke i smrt. Nije udo to ih u AMA zovu "leinarima". A kad se samo pomisli da prije manje od sedamdeset pet godina mnogi lijenici nisu puenje smatrali tetnim. Obratite pozornost na ovu izjavu jednog lijenika iz Brooklyna 1913. g. : "Povijest ljudskog iskustva kao i iscrpnih istraivanja koje su provodili visoko obrazovani ljudi u znanstvenim istraivanjima upuuju na injenicu da umjereno puenje duhana nije tetno niti za tijelo niti za duh." Usporedite to s trijeznim realizmom dr. Russella T. Tralla, lijenika i pobornika prirodne higijene koji je prepoznavi iznimnu opasnost duhana posvetio cijeloj jednoj od mnogih knjiga koje je napisao napadu na uporabu duhana. (Bilo je to 1857. g.) Dim cigarete sadri vie od 3000 kemijskih tvari, a nekoliko njih zasluuje da bude spomenuto: ACROLEIN isparavanjima. UGLJINI MONOKSID - iznimno toksian, zapaljiv plin koji se rabi u proizvodnji brojnih kemijskih proizvoda. Udisanje ugljinog monoksida kosi se s prijenosom kisika iz plua u tkiva, na mjesta gdje je to potrebno. f- NIKOTIN - otrovni alkaloid, glavna tvar koja u duhanu stvara ovisnost. Takoer se koristi kao insekticid za ubijanje parazitnih crva na ivotinjama Jedna kutija cigareta dnevno udahnuta u plua daje vam dovoljno nikotina da vas smjesta ubije kad biste cijelu tu koliinu primili u samo jednoj dozi. - AMONIJAK - plinoviti lunati spoj duika i vodika koji se koristi kao sredstvo za hlaenje u opremi za smrzavanje i rashladnim ureajima te kod eksploziva, umjetnih gnojiva i dezinfekcijskih sredstava. f- MRAVLJA KISELINA -jedak tekui plin koji se koristi u preradi tkanine i koe. Izlaganje ovoj kiselini nadrauje sluznicu i izaziva osip mjehurima. VODIKOV CIJANID - iznimno otrovna tekuina koja se koristi u mnogim kemijskim procesima ukljuujui raskuivanje te kod kaljenja toksina, bezbojna tekuina s kanceroznim

eljeza i elika. Plin vodikova cijanida koristi se kao sredstvo kod izvoenja smrtne kazne.

DUINI OKSID - skupina nadraujuih i katkad otrovnih plinova koji se spajaju s hidrokarbonatima i stvaraju smog. Duini oksid moe oslabiti tjelesna tkiva i poveati sklonost oboljenjima dinog sustava. FORMALDEHID - jak plin koji se ponajprije koristi kao dezinfekcijsko sredstvo i konzervans. Vrlo je nadrauju za sluznicu. FENOL - kaustian, otrovan kiselinski spoj koji je prisutan u katranu kamenog i drvenog ugljena te se koristi u dezinfekcijskim sredstvima. ACETALDEHID - vrlo toksina, zapaljiva tekuina koja nadrauje oi i sluznicu te ubrzava rad srca. Dua izloenost uzrokuje povienje krvnog tlaka te poveanu ubrzano mnoenje bijelih i crvenih krvnih stanica. SUMPOROVODIK - otrovan plin koji se prirodno proizvodi iz tvari koje trunu i vrlo se esto koristi u kemijskim laboratorijima. PIRIDIN - zapaljiva tekuina, koristi se u proizvodnji lijekovima, u sredstvima za zatitu od tetoina, u baktericidima i herbicidima. METIL-KLORID - toksini plin koji se koristi u proizvodnji gume i skidaa boje te kao antidetonator (primjesa u benzinu koja koristi da se smanji "lupanje" u motoru). ACETONITRIL - toksian spoj kojega ima u katranu kamenog ugljena i melasi kao popratnom proizvodu kod proizvodnje eera. Koristi se u proizvodnji plastike, gume, akrilnih vlakana, insekticida i parfema. PROPIONALDEHID - bezbojna tekuina zaguujeeg mirisa, koristi se kao kemijsko sredstvo za dezinfekciju i konzervans kao i u proizvodnji plastike i gume. METANOL - otrovan tekui alkohol koji se koristi u antifriz tekuinama za automobile, u gorivu za rakete, u sintetikim bojama, gumama, lijekovima i parfemima. Ne zaboravimo arsen. Sve ove kemikalije stvaraju u tijelu neopisive opasnosti. Dr. Paul Erlich, profesor bioloke znanosti na univerzitetu Stanford tvrdi da bi se moralo provesti gotovo pola milijuna testova samo da bi se odredilo kakav

utjecaj na tijelo imaju bilo koje ove dvije kemikalije u zajednikom spoju. {Los Angeles Times, 2. lipnja 1978. g.). Ne postoji tehnologija koja moe odrediti tetnost njih esnaest u isti mah. Jeste li ikad primijetili neke rekiame kojima se industrije duhana slue kako bi na puenje pridobili to vie ena? Uvijek je to slika neke nadasve dopadljive, vitke ljepotice koja se upravo ludo provodi. (Iz oitih razloga oni nee prikazati sliku osobe koja usred grevitog kalja iskaljava komadi bolesnih plua.) Jeste li ikad primijetili da te reklame nikad ne prikazuju gadnu travurinu na njezinim usnama? Ona je uvijek dri tako oprezno, kao da se radi o kakvoj dragocjenosti. Znate li zato? Zato to je prizor ene kojoj s usne visi cigareta toliko odvratan da je postavljeno i reklamno pravilo da se to ne prikazuje. Meutim zbog nekog razloga kad se cigareta prikae kako visi s mukarevih usana, to se smatra "macho" potezom ... to jest, sve dok mu ne odstrane grlo pa mora govoriti kroz cijev ugraenu u vrat. Jedan me prizor nikad ne prestaje uditi. Obino se to dogaa u zranoj luci. Vidim vrlo, vrlo dobro odjevenu enu prekrasnog izgleda, besprijekornog stila, s frizurom i make-upom bez pogreke - oito je mnogo vremena i truda uloeno u upravo ovakav izgled. Znate li one uspravne pepeljare koje stoje po svuda u zgradi luke? Visoke su ezdesetak centimetara, okrugle, dvadesetak centimetara u promjeru, s velikom rupom na vrhu u koju se odlau pepeo i ikovi. Sjeate li se toga smrada kad se pribliite? Tono. Govorimo o jednom od najgorih moguih smradova - o neemu poput krepane ivotinje koja se raspada ve nekoliko tjedana. Ta predivno ureena ena prilazi jednoj od tih pepeljara i privlai je sebi kako bi u nju mogla otresati pepeo s cigarete koju je upravo pripalila. Tako lijepa izvana, bez ijedne dlaice u obrvi koja bi strila u pogrenom smjeru, a dobrovoljno dovlai jednu od onih ogavnih, smrdljivih posuda prepunu smea. To je kao da se zaustavite na auto cesti kako biste pokupili pregaenog, mrtvog tvora pa ga spremili pod koulju. Sate je provela radei na tome da joj vanjtina ispadne savrena, a onda je napala svoju unutranjost kanceroznim otrovima. Vidio sam ovakve prizore stotine puta, i svaki puta ne mogu ne osjetiti nevjericu i tugu zbog takve situacije. Teko mi je progutati injenicu da Ministarstvo zdravstva godinje potroi kroz porez milijune dolara nastojei suzbiti puenje, a jedan drugi odio istog dravnog aparata, Ministarstvo poljoprivrede troi stotine milijuna dolara od naega poreza kako bi tu industriju potpomagali. Razmislite o tomu. Vlada jednim krajem usana govori: "Bolje da prestanete puiti, umrijet ete od raka", a s druge strane kae: "Hajde, platit u ti da zasadi duhan." Doima li vam se to udnime? Znate li da ako se seljakova etva ne moe na tritu prodati po vrstoj cijeni, neka korporacija na saveznoj razini kupuje duhan novcem posuenim od

drave pa ga zadrava kako bi ga poslije prodala po boljoj cijeni? Vi moete biti odluno protiv puenja, ali se va novac u obliku poreza moe iskoristiti za razne oblike financijske potpore drave proizvodnji duhana koju vi ne odobravate. Zgodno.

PASIVNO PUENJE Znam da e biti ljudi koji e spremno rei: "Hej, ako elim puiti, to je moja stvar." To je istina. Isto tako si moete zabiti i no u grudi, zapaliti kosu ili skoiti sa stijene. I premda bi svaki takav in bio potpuno lud, barem ne biste ozlijedili nikoga drugog. To nas dovodi do onoga to smatram najsramotnijim i najuvredljivijim dijelom puenja: puenje iz druge ruke ili pasivno puenje dim koji se povija i zavrava u pluima nevinih promatraa. Ljudi moda i imaju neotuivo pravo trovati sami sebe, ali nipoto nemaju prava trovati vas ili vae dijete. Da se nalazite u trgovini gdje neto kupujete i netko vam prie pa oamari vae dijete, to biste uinili? Mogli biste ga dati uhititi. Ali ako ta ista osoba otpuhuje gadan dim runog mirisa iz svojih kanceroznih plua u lice i plua vaega djeteta, vi biste trebali "shvatiti da i puai imaju svoja prava." E, ovo je odista zanimljivo shvaanje. Kako ljudi imaju nezdrave, izopaene navike da truju sami sebe, oni oekuju da e zdravi dio stanovnitva nepomino stajati dok se ovi drugima nameu sa svojim izopaenostima. Nainimo jo korak dalje. Ima li osoba koja se voli napiti pravo pregaziti dijete na biciklu? Ima li zanesenjak vatrenim orujem pravo upucati nekoga u glavu? Moete rei: "ekajte, malo ste se zanijeli." Jesam li? Rei u vam neto o pasivnom puenju. Nisam o pasivnom puenju imao ba mnogo podataka kad sam zapoeo istraivanje za ovu knjigu, iako su mi zdrav razum i prirodna nesklonost puenju govorili to se moe slutiti. Stupio sam u vezu s poznatom organizacijom visokog ugleda (Action on Smoking and Health (ASH) u VVashingtonu) koju je prije dvadeset godina pokrenulo drutvo lijenika, pravnika i drugih istaknutih graana kako bi se pomou zakona branili od moi duhanskih industrija. Nazvao sam ih i zatraio da mi poalju to god mogu u vezi pasivnog puenja. Ono to sam primio me je zaprepastilo. Znao sam da je pasivno puenje tetno, ali nikada nisam shvaao tono koliko. Tijekom proteklih petnaest godina pojavile su se doslovno tisue studija o pasivnom puenju koje su bile objavljene u najuglednijim medicinskim asopisima u svijetu, ukljuujui Journal of the American Medical Association, The New England Journal of Medicine, Lancet, British Medical Journal i mnoge druge. Rezultati su oajniki obeshrabrujui. Neupitna, nepobitna injenica jest

da duhanski dim izlae nepuae vrlo jakim, ubitanim karcinogenim tvarima. Problem nije u tomu da li pasivno puenje predstavlja opasnost od raka za nepuae, ve je problem znaaj i veliina te opasnosti. Razmislite o ovome kad netko bude primjenjivao ona svoja "prava" i otpuhivao vam u lice oblake dima. Dokazano je da su tri najotrovnija elementa u dimu cigarete smola, nikotin i ugljini monoksid. Ugljini monoksid je najgori od njih. Kod pasivnog puenja ima dokazano dva puta vie smole, dva puta vie nikotina i pet puta vie ugljinog monoksida nego u aktivnom puenju. / vie od toga! ... U jednom lanku u Los Angeles Timesu od 15. kolovoza 1986. navodi se nalaz jednog prouavanja: "Ljudi koji sjede u prostoriji ispunjenoj duhanskim dimom zadravaju u sebi opasne kemikalije (krajnje proizvode nikotina) koje udiu dvaput due od samih puaa." Prekrasno! I zato kad idui puta budete u restoranu jeli neko ukusno jelo (ili barem to pokuavali), a ljudi do vas dokazivali svoja puaka "prava", imajte na umu da oni nameu vaim pluima vjerojatno najmoniji oblik zagaenja. Jedna etrnaestogodinja studija u Japanu je pokazala da ene puaa razvijaju mnogo vei rizik obolijevanja od raka plua nego ene nepuaa. To je pripisano pasivnom puenju. Izvjetaj Agencije za zatitu okolia (Environmental Protection Agency) temeljena na desecima studija iz nekoliko zemalja te objavljena u glavnim medicinskim asopisima zakljuuje da svake godine ak 5000 nepuaa umire od raka plua koji je prouzroen iskljuivo udisanjem dima cigareta drugih ljudi. Svaki e vam alergolog u veoj bolnici posvjedoiti o ljudima koji spadaju u onih procijenjenih 30 do 40 milijuna Amerikanaca s oboljenjima poput astme, peludne groznice ili sinusitisa koji mogu biti osjetljivi do te mjere da im je zbog izloenosti duhanskom dimu u svakodnevnim situacijama toliko slabo da im je potrebna lijenika njega a katkad i bolniko lijeenje. Za mene je neoprostiv zloin, neto najvrednije prijezira ona teta koju pasivno puenje nanosi djeci. U jednom prouavanju povezanosti izmeu dinih infekcija u djece i puakih navika lanova njihovih obitelji pokazano je da se postotak djece s tim bolestima podizao u izravnoj povezanosti s razinom puenja kod lanova obitelji. Uestalost upale plua i bronhitisa kod djece koju su ispitivali tijekom prve tri godine ivota pokazala je izravnu vezu izmeu tih bolesti i puakih navika roditelja. Ona je bila najnia kad su oba roditelja bili nepuai, najvia kad su oba roditelja puila i negdje izmeu ovih dviju razina u sluajevima sa samo jednim roditeljem koji pui. U prvoj godini ivota izloenost dimu cigareta od roditelja puaa podvostruuje kod djeteta rizik da oboli od upale plua ili bronhitisa. Imate li djecu? Puite li? Uinite im uslugu - maknite im se s puta! Medicinska literatura navodi izvjetaje o brojnim prouavanjima koja se obavljaju kako bi se otkrilo kakav utjecaj ima pasivno puenje na razvoj veine najnedunijih nepuaa - fejus. Vrlo lo. Osim to oduzima

fetusu zrak (to je jednako guenju!), puenje moe smanjiti poroajnu teinu i do 10 posto ispod uobiajene. Nedostatak kisika u razvoju fetusa uzrokuje oteenje mozga. 8

REKLAMIRANJE LOEG ZDRAVLJA ? U naem je drutvu ustvari postalo uobiajeno da sami sebe trujemo. Da na ulici vidite ovjeka koji se udara ciglom po glavi, zaprepastili biste se. Pokuali biste mu pomoi, zar ne? Ali posvuda neprestano viate ljude koji se truju tvarima koje dokazano uzrokuju rak pa ak niti ne trepnete. Te se tvari ak i reklamiraju zbog prodaje, za ime Boje! I to onda kad je ve dokazano da je uporaba duhana ubojitija od bile koje druge opasne droge, ukljuujui heroin. Budui se duhan moe javno i zakonski reklamirati, moda bismo takoer trebali dopustiti i reklame preko cijelih stranica novina koje populariziraju umirujue vrijednosti heroina? Besmisleno, zar ne? A DUHAN JE JO I GORI! Zato je u redu da se duhan irom zemlje prodaje putem asopisa i oglasnih panoa? Industrija duhana godinje troi 2 milijarde dolara kako bi namamila vas i vae tinejdere. Moda ste vidjeli neke od onih reklama preko cijele stranice koju je neka duhanska kompanija dala otisnuti kako bi pobila napore ljudi u smjeru zdravlja. Pomislili biste da bi se kompanija koja zarauje bogatstvo na patnjama, bolima i smrti milijuna ljudi drala to je vie mogue po strani od javnosti. Zaboravite! Zamislite samo tu oholost koja je potrebna da bi zapravo apsolutne, neosporive, nepobitne dokaze o tetnosti premazivali lanim sjajem, u nastojanju da sebe prikau kao obine ljude koji samo zarauju za ivot. U jednoj se reklami kae: "Mi ne odobravamo djela onih koji pokuavaju manipulirati javnim mnijenjem metodama zastraivanja." Pogodite na to ciljaju - na sveukupnu medicinu koja nastoji upozoriti ljude da se uvaju puenja to vie mogu jer ono moe biti tetno. Duhanska kompanija to ne odobrava. Ono to oni uistinu ne odobravaju jest smanjena zarada. Ima jedna idovska rije, chutzpah. Najbolja ilustraciju te rijei na koju sam naiao je jedna pria o ovjeku koji je ubio roditelje i na suenju traio pomilovanje zato to je bio siroe. A duhanske bi kompanije trebale osvojiti najveu nagradu za chutzpah svih vremena. Uznijeli su ga do nikad sluenih visina. Za jednu duhansku kompaniju koja zarauje na ljudskoj nesrei je neodobravanje spaavanja ljudskih ivota kao "taktike
8

elite li da vam se poalju podaci u vezi predmeta o kojemu je ovdje rije ili proitati neke od ovih studija, stupite u v e z u s A S H 2 0 1 3 H Street, N. W., Washington. D. C. 2 0 0 0 6 , broj telefona ( 2 0 2 ) 6 5 9 - 4 3 1 0 .

zastraivanja" kao da teroristi koji raznesu zranu luku u Rimu ne odobravaju rad vozaa hitne pomoi koji su doli po unesreene. Duhanske kompanije mogu rei to god ele. Zdrave navike ne uzrokuju patnju i smrt. Stupci obavijesti o smrti ne se pune imenima onih koji su umrli od posljedica istog zraka! Ako nikad niste uli za Duhanski institut, dopustite mi da vam ga prestavim. Duhanski institut je smjeten u pomodnom, poslovnom dijelu Washingtona u uredskoj zgradi nedaleko Capitol Hilla. Tamo ima oko osamdeset zaposlenika i lobista te oko jo dvadesetak njihovih suradnika koji su porazmjetani posvuda po zemlji. to se u Duhanskom institutu radi? Najbolje se to moe opisati analogijom. Zamislite da se Adolf Hitler koristi nekom P.R. tvrtkom kako bi uvjerio ljude da "Adolf zaista nije tako lo striek. On samo nastoji provoditi svoje pravo ljudskog bia da se izrazi na svoj osobeni nain." Eto to je ono to Duhanski institut eli uiniti s duhanskom industrijom. Njezini zaposlenici imaju na svojim stolovima napise koji govore o tako zgodnim stvarima kao npr.: "Hvala vam to ne diete dok ja puim", a predstavnici Instituta govore o istraivanjima koja su oni proveli i koja upuuju na to da u 96 posto sluajeva kad su ljudi kaljali u zatvorenom prostoru gdje se je puilo to kaljanje nije bilo zbog puenja cigareta. "Bile su to gljivice u zraku koje su dovele do toga da su ljudi imali alergijske reakcije, a krivnju su svalili na duhanski dim." Ovu oboavam. U njoj ima taman toliko smisla kao da kaete da osobu koju je ubio pijani voza nije ubio niti automobil niti voza, ve da je smrt prouzroena bojom kojom je sluajno bilo premazano 3 tone jureeg elika kojim je naslijepo upravljao pijani ovjek. Duhanski institut vrlo odluno istie da to nije obrana puenja per se, ve je to obrana "prava". Oni vrlo esto upoljavaju i svoje vlastite medicinske "strunjake" i ubacuju ih da bi svjedoili na sasluanjima na kojima se raspravljaju zakoni o zabrani puenja. Neto ime se ljudi u tom Institutu zaista vrlo ponose jest injenica da svatko koga oni zaposle, od predsjednika pa do uredskih slubenika, moe u svako doba podlegnuti u samrtnom hropcu napadaju kalja i nitko nee obratiti ni najmanju pozornost. Bez zabrinutih i saalnih pogleda, bez prijezira ili straha. To je to toplo prihvaanje i drugarstvo na koje je Duhanski institut uistinu ponosan. A njegovi predstavnici ne mogu po noi spavati dok svuda ne bude takve demokratske slobode. Nee se smiriti dok svaki ovjek, ena i dijete ne sazna da moe poi do bilo kojeg ulinog ugla, epati stup svjetiljke i izgubiti se u grevitom kalju koji e vas navesti na pomisao da e upravo tu na ulicu izbaciti komad svojih plua a da mu neki suludi antipuaki nastrojen fanatik ne odbrusi sarkastino: "Hej, je li ti dobro?" Prema Duhanskom institutu potrebno jer pokazati odreeno dobro ponaanje kad naiete na nekoga koga, sa ilama koje mu izbijaju na vratu, napadne estok kaalj od kojega prosipa

slinu na sve i svakoga u krug od tri metra. Va bi odgovor trebao biti slian ovomu: "Oprostite, jeste li sino gledali utakmicu Lakersa?" Pokuaj da se Duhanski institut uzme za ozbiljno je kao da pokuate uzeti za ozbiljno neiju tvrdnju da je rat zabavan. To je beznadno. Ako sluate njih, samo jedan od 2 milijuna puaa jedva ikad zakalje, a kad to i uini, to je zbog neke zloe u zraku. Prema ljudima iz Instituta manja je mogunost umiranja od uzroka koji su povezani sa smru, nego to je mogunost da na vas nagazi dinosaur. Na sreu sve manje i manje ljudi doputa da budu nasamareni takvim upljim rijeima. Postoji jedan pokret protiv puenja koji je uistinu ohrabrujui. Od 1979.g. se prodaja cigareta redovito smanjuje. Sve ankete pokazuju da bi 60 do 90 posto puaa vrlo rado smanjilo puenje ili prestalo puiti. U trideset devet drava i brojnim mjestima postoji danas odredba o zabranjenom puenju. U New York Cityju je u oujku 1986. g. gradonaelnik Ed Koch predloio neto to je sam opisao kao najstroe odredbe protiv puenja u Sjedinjenim dravama. Zakon je trebao zabraniti puenje u ba svim zatvorenim javnim prostorima. U okrugu Los Angelesa je u rujnu 1986. g. puenje zabranjeno u svim javnim bolnicama. Pomislite. Puenje u bolnicama mora se zakonom ukidati! ovjek bi logiki oekivao da e bolnice biti jedino mjesto gdje uope neete nai ljude koji pue. Otiite u bilo koju bolnicu u ovoj zemlji (osim u okrugu Los Angelesa)pa ete nai profesionalce "zdravstva" kako sjede i otpuhuju dim iz svojih "kanceroznih tapia". Lijenici i medicinske sestre! Gospode, pomozi. Mislim da se Nobelova nagrada za zdravstvo mora dodijeliti dr. C. Everettu Koopu, ministru zdravstva Sjedinjenih drava. Kao gorljiv i otvoren borac protiv puenja on cigarete naziva jednom od najpogubnijih tvari u naoj okolini te glavnim uzrokom smrti u naem drutvu, koji se dodue moe sprijeiti. Njegov je uzvien cilj nainiti Sjedinjene drave drutvom u kojemu nema puenja i to do 2000. godine. Takve ljude cijenim. Morate biti na istu s jednime. U vaemu tijelu ima 154.000 kilometara krvnih ila. Sa svakim udisajem dima svaka se od tih krvnih ila stee. Zato se puai esto tue na hladne ruke i noge. Njihovi ekstremiteti ne primaju dovoljno krvi. Jo je strasnija injenica da svaki organ vaega tijela ovisi o svjee opskrbljenoj krvi kisikom. Kada redovito prisiljavate organe tijela da se odriu svojega potrebnog udjela krvi, izazivate i veu nevolju no to moete zamisliti. Shvatite da je sve sprijeeno tako da ne moe optimalno funkcionirati. Vaa jetra, bubrezi, srce, eludac, titnjaa, mozak, vid, sluh, koa, SVE! Nema uzvienijeg niti plemenitijeg nastojanja no to je nastojanje da se ostavi puenje. Sretni smo to smo bili svjedoci kako se mnogim ljudima ivot doslovce promijenio tim inom. Zaista je predivan prizor kada doivite onaj prekrasan osjeaj kojime ljudi zrae kad s uspjehom odbace

ovu uasnu naviku. Ako ste pua, i vi ete blagoslivljati dan kad se budete konano oslobodili smrtonosnog zagrljaja puenja. Pretpostavimo da ste odluni u elji da prestanete puiti te da ste skloni da vam se malo i pomogne. Imate za to dva naina: Ili jednostavno odbaciti puenje zauvijek u jednom iznenadnom napadaju odlunosti ili ga ukloniti polagano. U svakom sluaju postoji neto to moete oekivati da e se dogoditi, ali postoje i sredstva koja e vam pomoi da postignete svoj cilj. Drite na umu da ovdje imate posla s ovisnou, te da bi kao i s bilo kojom drugom ovisnou moglo biti nekih simptoma koji se javljaju s prekidanjem navike. Moda e biti i neugodni, ali oni se mogu umanjiti. Razumljivo je da moete doivjeti i glavobolje, smetnje i/ili razdraenost. Napokon, va je sustav bio zasien vrlo toksinim tvarima pa kad se one ponu izbacivati, to moe djelovati zaista neugodno. Tijekom godina vidjeli smo stotine ljudi koji su se ostavljali puenja i njihovi simptomi prestanka kretali su se od normalnog prihvaanja do reakcija izazvanih takozvanim postupkom "cold turkey" te do reakcija onih pojedinaca koji su doivljavali krajnje nelagodnosti i smetnje i koji su samo pokuavali polako smanjiti puenje. Ne postoji neka norma, nema propisanog pravila koje govori o tomu to ete ili neete iskusiti. Jednostavno morate biti pripremljeni na neke mogue neugodnosti. Ako i osjetite razdraenost i potitenost, molim vas nemojte se obeshrabriti. Radije se utjeite injenicom da ste zapoeli s ponovnim uspostavljanjem dobre koncicije svoga tijela te da e to va ivot uiniti ljepim. Imajte na umu da smo mi vrsta u kojoj prevladava osobina lunatosti. Naa su tijela dijelom luina. 10 Ako se prekomjerno prepustimo navikama koje stvaraju kiseline, to smanjuje nau ravnoteu lunatosti, nae tijelo pati i mi moramo tu cijenu platiti. Ne mogu zamisliti nita to proizvodi vie kiseline od puenja. Sjetite se naeg objanjavanja o kombiniranju hrane. Tamo smo istaknuli da se, kad se kiselina i luina pomijeaju, obje neutraliziraju. Ovaj dijeli znanja o fiziologiji moete iskoristiti za vlastito dobro kako biste umanjili mogue negativne posljedice prestanka puenja. Naalost nikotin, smola i ostale gadosti u cigaretama zasiuju vaa tkiva pa kad ih se tijelo poinje oslobaati, kiselina se poinje uzburkavati, a to je ono to stvara smetnje i neugodnosti. Mnogi ljudi ustanove da onoga asa kad prestanu puiti poinju dobivati na teini. Neto od toga je oito zbog poveanog uzimanja hrane, ali ovdje je upleten jo jedan initelj koji morate razumjeti. Tijelo je beskrajno mudro. Nikotin i smola koji se oslobaaju iz tkiva su opasno otrovni, tako da tijelo ini jedino to moe da bi uklonilo prijetnju: ono zadrava vodu kako bi razblailo otrov sve dok se ne moe isprati i izbaciti
" "cold turkey" = naglo i potpuno odu/imanje neke ovisnike tvari, npr droge ili nikotina. '" Ravnotea luine/kiseline (pll) kree se od potpune kiselosti, preko 0. to potpune lunatosti. 14; 7 je neutralno, a pll nae krvi se kree izmeu 7,35 do 7.4.

putem obinih kanala za eliminaciju. To doprinosi i dobivanju na teini, a traje koliko god je tijelu potrebno da eliminira svu nakupljenu smolu i nikotin. to due netko pui, to due retencija vode kod njega traje. Ne bojte se. Proces detoksifikacije moe se ubrzati promjenama u prehrani, osobito usmjeravanjem prehrane na voe i povre koji pospjeuju eliminaciju. Jo neto moete uiniti. Ponajprije, budui da se kiseline pokuavate rijeiti, ini se jednostavno najpametnije da smanjite koliinu kiseline koju u to doba unosite u svoj sustav. Veina elemenata koji stvaraju kiseline u prosjenoj prehrani su ivotinjski proizvodi (sva mesa, mlijeni proizvodi i jaja), soli, itarice, kava, mineralne vode i alkohol. Nije potrebno izbaciti ove elemente u potpunosti. Radije ih smanjite koliko god moete na jedan prihvatljiv nain te za to vrijeme proiujte tijelo od kiselinskih popratnih proizvoda puenja cigareta. Ne ini li vam se to najmudrije na svijetu? Ako se elite rijeiti kiseline, zbog ega je jo i dodavati? Kad biste pokuavali ugasiti vatru, biste li na nju nabacivali jo vie benzina? Ako biste se nali u amcu koji tone, biste li u brod ubacivali jo vie vode? To je isto. Do one mjere u kojoj budete smanjili koliinu kiseline koju unosite u svoj sustav vi ete ubrzati i oslobaanje od onoga to u vaem sustavu ve postoji. to prije oistite vae tijelo od tih otrova, to e prije nestati i vae udnje. Drugi nain na koji moete smanjiti kiseline u svom tijelu je da se one neutraliziraju lunatim jelima. Sva hrana koju jedete je u tijelu ili kisela ili lunata, osim masnoa koje su neutralne. Ako smanjite uzimanje kisele hrane koja je gore spomenuta i istodobno uzimate odreenu hranu koja je vrlo lunata, moete znatno smanjiti i kiselost u tijelu i elju za cigaretama. Vidjeli smo kako to djeluje nebrojeno mnogo puta. Kladim se da znate koje je idue pitanje: Koja je hrana lunata? Dobro pitanje. Uistinu kad se jede sirovo i u pravilnim kombinacijama, sve je voe i povre lunato. Stoga to znai da ete ako slijedite program izloen u knjizi Fit for Life ili trodnevni jelovnik za detoksifikaciju u 17. poglavlju automatski jesti hranu koja smanjuje unos kiselina i istodobno poveava uzimanje luina. Zanimljivo je da je jedna od najlunatijih namirnica celer. Poznajem ljude koji su zbog nekih prehrambenih nesmotrenosti (malo pristojniji nain da se kae kako su zapravo "zabrljali") dobili estoku garavicu i bolove u elucu pa su poto su pojeli nekoliko stabljika celera potpuno neutralizirali kiselinu i nali se u bolovima. Celer je gotovo nemogue loe * iskombinirati. Moete ga jesti kad god elite. Celer djeluje prije, za vrijeme i nakon jela. Otkrio sam da je on osobito koristan kad se nakon sat i neto poslije obroka osjeam tako da bih rado jo neto pojeo ili sam edan, a prerano je da bih popio vode. Zbog visokog sadraja vode celer je uistinu prava stvar za utaiti e.

Postoji i drugo povre koje slui istoj svrsi: krastavci, crvene ili zelene papriice ili listovi zelene salate. Unutarnji listovi jedne vrste divlje salate su vrlo lunati, slatki i ukusni, s vrlo velikim sadrajem vode pa fantastino gase e. Na taj se nain moe pametno iskoristiti neka hrana kojoj obino ne poklanjate previe pozornosti i koja nam isto tako pomae ispraviti pogreke kod povremenih nesmotrenih postupaka. Moda mislite: "Ali, pa neu ja tu samo stajati i jesti listove salate." Razumijem, i sam sam upravo to izjavio kad su mi to prvi puta preporuili. Ne mogu si pomoi a da ne pomislim na Woodyja Allena kako se lecnuo na "zdravu hranu" kad u filmu Annie Hall dolazi u restoran na ruak i naruuje "izdanke alfalfe sa stijenjenim kvascem". Znam da je predloiti nekim ljudima da jedu zelenu salatu ili celer kao da im se kae neka si gurnu prst u oko. Ali rei u vam neto: to je mnogo bolje no to moda zvui i klasian je primjer kako se uz pomo dobre navike moe iskorijeniti loa navika. Osim toga e, kao bonus u cijeloj prii, vakanje celera i listova salate, u kojima uope nema kalorija (to znai da te namirnice za svojega rastvaranja oduzimaju iz vaeg tijela vie kalorija nego to mu ih daju) pomoi da se pobijedi debljanje koje tako esto ide u korak s pokuajem da se prekine puenje. Mogli biste se iznenaditi. Ne postoje magine formule, ali kad se pokuavate osloboditi vlasti neega tako zlokobnog i tetnog kao to je puenje, moraju se istraiti ak i najjednostavnije mjere koje mogu pomoi. Zrak je vaa temeljna i prirodna bioloka potreba. Vaa su plua razvijena tako da mogu koristiti najsvjeiji zrak koji ovaj planet nudi. Njegujui svijest o ovoj injenici i imajui je stalno na umu moete samo poboljati svoje zdravlje. O tomu nema sumnje. Koliko god truda ete uloiti da biste udisali najbolji zrak to moete i kad god moete, to e uroditi plodom za vas i to daleko veom dobrobiti no to je napor koji ste uinili. Tijelo moe uiniti mnogo s vrlo malo toga na raspolaganju. ak i sitni napori donose velike nagrade. Uvijek sam smatrao da bi ljudi, kad bi imali samo neto malo znanja o stvarnim fizikim potrebama svoga tijela, uinili sve to je potrebno da te potrebe i zadovolje ako samo mogu. Mislim da mnogi profesionalni strunjaci za zdravlje ne pruaju ljudima dovoljno pouzdanja. Ljudi su stavljeni u poloaj da se moraju oslanjati na "strunjake" za gotovo svaku odluku, bila ona dobra ili loa. Oni su spremni preuzeti vodstvo u svojim vlastitim ivotima. Napokon, oni su spremni jo i vie se oslanjati na sebe same te na svoje uroene sposobnosti da usmjeravaju svoje ivote na pravilan nain. Kako budete razvijali samopouzdanje, uivat ete u pozitivnim izgledima koji e tada utjecati na sve vidove vaeg ivota, na va posao, vae odnose i sve ostalo. Odluite li korisno upotrijebiti neke od ovih jednostavnih smjernica koje su ponuene u ovom poglavlju kako biste popravili kvalitetu zraka u svom ivotu te vitalnost plua, doivjet ete

neposredno iskustvo upravo onoga o emu govorim. Osobno se nadam da ete taj napor i uiniti. Vi ste vrijedni toga. MARILYN: Za mnoge ljude puenje je gotovo nesvjesna navika. Upitajte ih pue li pa e se neodluno ispriavati umjesto da se oduevljeno die s time to pue. Mnogi ljudi otvoreno ili potajno mrze injenicu da pue. ele se osloboditi cigareta, ali im se ini da tu ovisnost ne mogu prekinuti. To je teka sittuacija, ali ni u kojem sluaju nije i beznadna. Mnogi su se ljudi odali cigaretama pa su se uspjeli i rijeiti te navike. To je neto to treba zapamtiti. Ako netko moe prestati puiti, svi mogu prestati. Znam to iz prve ruke jer sam i sama bila ovisna o cigaretama u dobi izmeu sedamnaest i trideset godina, pa ipak sam mogla prestati puiti. ivo se sjeam kako je to bilo puiti. Cijeli bi se moj eludac i probavni sustav stisnuo u jednom osjeaju munine dok sam u plua uvlaila prvi dim. Kad sam dovrila cigaretu, u glavi mi je lebdio udan osjeaj koji je kako sada znam bio rezultat nedostatka kisika u mozgu. Mrzila sam okus dima, ba kao i njegov miris na rukama i u dahu, i uvijek sam bila duboko svjesna same sebe kad bih drala cigaretu, kao da inim neto to nitko drugi ne bi smio vidjeti. (To vjerojatno i ima smisla budui da samoubojstvo, pa makar i postupno, nije ba neto to bi ovjek poelio izvoditi u javnosti.) Sjeam se kako me je moj sin Greg koji je bio vrlo malen dok sam puila preklinjao da ne "zapalim tu cigaretu" jer on ne moe disati kad ja puim. Ali kao i tolike mnoge druge puae moja me ovisnost uinila gluhom za potrebe drugih, ak i na potrebe mojega djeteta! Kad sam konano shvatila da mogu prekinuti s puenjem, poela sam se odvajati od ina puenja i objektivno ga analizirati. Ono ega sam postala svjesna bilo je da je za mene puenje esto bio nain da skrenem svoju pozornost s vrlo negativnih misli o sebi samoj i o svom ivotu. Bilo da sam bila sama, besposlena ili u jeku neke aktivnosti (obino drutvene), jedna bi poznata, depresivna misao isplivala na povrinu, obino bi to bila pomisao povezana s nekom negativnom emocijom poput zavisti ili ljubomore ili nesigurnou koju sam osjeala. Usred tih misli posegnula bih za cigaretom. I dok bih "se ubijala" emocionalno i intelektualno tim razornim mislima upotpunjavala bih taj proces prolazei u mislima kroz slike kako se malo po malo fiziki ubijam. Kako sam postajala sve jaa i blia prekidu s cigaretama, poela sam zamjeivati kakve vrste situacija i kakvi ljudi me navode da poseem za cigaretom. Shvatila sam da te situacije i ti ljudi vjerojatno i nisu za mene tako dobri te da ih moram izbjegavati. Takoer sam poela shvaati da sam ja gospodar svojih misli. Umjesto da dopustim mozgu da djeluje kao poludjeli projektor koji vrti negativne vrpce na moj raun, ja bih preuzela glavnu rije. Mogla sam

postati producent vlastite "zvune vrpce" pa kad bi mi mozak spontano i iz neke navike preao na negativnosti, rekla bih: "Dosta s time, djevojko!" i okrenuti se neemu pozitivnom. Kad sam nauila ovaj mali trik, psiholoka okolina koja je obiavala podravati puenje postala je sve manji i manji dio mene. Kad sam ve znala da ne moram puiti, moji su se osjeaji o meni samoj kao o osobi potpuno promijenili. Zadobila sam osjeaj o vlastitoj snazi i sposobnostima. Osjetila sam se slobodnijom i, dakako, zdravijom. Puenje ogrubljuje cijelo tijelo. Ono liava tijelo kisika uzrokujui tako da se sve stanice nakupljaju zajedno mnogo vre pa koa izgleda deblja, grublja i mnogo starija. Kad sam prestala puiti, prva promjena koju sam zamijetila, osim velike promjene u opem osjeaju zadovoljstva, je bila na mojoj koi koja je postala prozirnija i sjajnija. Otada sam tu istu promjenu primjeivala i na svojim prijateljima koji su ostavili puenje. Kad god danas vidim djecu kako pue, osobito nedune mlade djevojke, poelim da shvate to to ine svojoj prirodnoj ljepoti. Nita je nee unititi bre od puenja. Predoite si in puenja. Dim koji izlazi iz naih usta. Pa gdje to vidimo prizore ljudi kojima iz usta izlazi dim? Svakako ne u slikovitim predoenjima dua u raju! Kad puimo, ne stvaramo li mi uistinu svoj vlastiti mali pakao na Zemlji? Ako puite i elite prestati, prije svega SHVATITE DA VI NISTE PUA. Ljudska vrsta iji ste lan nije po prirodi nainjena tako da u pluima sadri dim. Zato i neete nai nekoga kako tumara po zgradi koja gori u poaru! Moda ste razvili naviku neprirodnog uvlaenja dima u plua, ali to ne znai da ste po prirodi pua. Ako ispijate jedan martini ili au vina, to vas ne ini alkoholiarem, zar ne? Poevi od danas MISLITE O SEBI KAO O OSOBI KOJA NE PUI. Moete li to? ak i kad posegnete za cigaretom, ZNAJTE DA VI NISTE PUA! Neprestano na to podsjeajte sami sebe pa e vam biti sve tee i tee uzeti cigaretu. VI MOETE PRESTATI PUITI. MILIJUNI LJUDI SU TO VE UINILI. I vi ste jaki poput njih. Svakako za to imate svu moju podrku za svaki napor koji u tom cilju uinite, a sigurna sam da imate podrku svih onih milijuna ljudi koji znaju da je na zrak na ivot.

SEDMO Voda

POGLAVLJE

Kad razmislite o tomu kako je samo dalekoseno voda ukljuena u funkcioniranje tijela, ne moete ne osjetiti strahopotovanje. Razmotrite neke vanije funkcije vode u tijelu: 1. Voda podrava sve procese u vezi s prehranom, od probave i apsorpcije do iskoritenja i eliminacije. Od asa kad hrana ue kroz vaa usta, svaki proces koji je nuan za transformaciju hrane u krv, kosti, miie i tkiva - to nije mali pothvat - ovisi o vodi. Neki ljudi kau da nikad nisu vidjeli neko udo. A to je onda proces koji pretvara jabuku u krv i kosti? Vidite li kako samo uzimamo stvari zdravo za gotovo? Manjak vode u bilo kojemu dijelu toga lanca procesa koji stvara ova udesa ivota ubrzo se oituje u poremeajima samih tih operacija.

HARVEY: Kad imate neega u golemim koliinama, kad je to neto posvuda prisutno i ima ga toliko da nikad ne biste tolike zalihe mogli iscrpsti, ne moete ne uzeti to kao gotovu injenicu. Tako je to s vodom. Meutim postali biste i te kako svjesni koliko je voda dragocjena kad biste umirali od ei. Da ste izgubljeni u pustinji, dehidrirani i na rubu smrti od ei, da jedva gutate i na rubu ste kolapsa, radije biste popili au hladne vode nego da vam daju sve zlato i dijamante na svijetu. Unato nevjerojatnoj, neizmjernoj vanosti vode, pitam se koliko ljudi uistinu shvaa i cijeni duboki znaaj njezine uloge u naim ivotima. lako nema prednost koju uiva zrak, voda takoer zasluuje jednaku pozornost. Zapravo bi, s obzirom na to da je disanje automatski a pijenje svjestan proces, voda zasluuje ak i veu pozornost. Liene vode, biljke venu i propadaju. Bez vode ivotinje eaju i umiru. Voda je temeljna bit ivota. Bez nje nema ivota. Sjeme ne bi moglo proklijati. Biljke ne bi mogle rasti. ivotinje ne bi mogle ivjeti. Bez vode bi ovaj planet zauvijek ostao jedna golema, jalova, beivotna pustinja. Vodu su oduvijek oboavali i tovali kao izvor ivota. Egipani su oboavali Nil. Hindusi oboavaju Ganges. Prirodna vrela u Grkoj odabrana su kao mjesta za hramove. I, dakako, krtenja se obavljaju u vodi. Bez vode bi se naa tijela svela na nekoliko grama praine. Ne postoji u tijelu ni jedna funkcija koja ne ovisi o vodi. Sedamdeset posto vaeg tijela jest voda. Sedamdeset posto! Ova vam tablica daje postotke vode u razliitim dijelovima tijela:

2. Voda sadri hranjive tvari u tekuem stanju i prenosi svu hranu koja je potrebna za ivot u razliite dijelove tijela. Jeste li se ikad upitali kako to da poto ste neto pojeli, te hranjive tvari iz hrane zavre ba na pravom mjestu i opskrbljuju svaki organ, tovie svaku stanicu, onime to joj treba da bi obavila svoju zadau? Svi znamo da naa hrana sadri vitamine, minerale, proteine (aminokiseline), ugljikohidrate, masnoe i ostale temeljne hranjive tvari za ivot. Ali kako se one izluuju i distribuiraju? Pogodili ste - pomou vode! Tijelo koristi vodu da bi ih ekstrahirala, prenosila sve na prava mjesta i ostavila u tonim koliinama koje su potrebne u tono odreeno vrijeme. Nenadmaiva savrenost. I drutvo bi trebalo odraavati ovakvu sinergiju i tonost. Kladim se da bi bilo mnogo manje stresa i sukoba. 3. Voda sadri otpadne tvari i toksine koje uzima iz stanica i prenosi ih do organa za eliminaciju. Ve smo opisali proces kojim se toksini proizvode u tijelu kao nusproizvodi razlaganja hrane i stanini otpad. Naglasili smo vanost njihova to hitnijeg oslobaanja. Ugljini dioksid, duik iz metabolizma proteina, mokraevina i amonijak su samo neke od toksinih tvari koje se moraju skupljati, razblaiti i izbaciti iz tijela. Voda ih prenosi do etiri organa za eliminaciju - crijeva, mjehura, plua i koe - kako bi bili uklonjeni. Kako je to izvanredna organizacija. U isti as voda dovodi ono to nam treba i odvodi ono to nam ne treba. 4. Voda je temeljni sastojak svih stanica i tkiva te svih tjelesnih tekuina. Bez vode ne biste imali pljuvake. Ne biste mogli gutati! Va bi jezik bio prilijepljen za unutranjost usne upljine. Ne biste mogli govoriti. Kako su eluani sokovi gotovo u cijelosti voda, bez nje se hrana u vaem elucu ne bi mogla probavljati. Vae ue za spaavanje - krv - je vie od 90 posto voda. Organi koji obavljaju ivotne funkcije su nainjeni od vode u veoj mjeri no bilo to drugo.

Zubi Kosti Hrskavica Crvena krvna tjel. Jetra Miino tkivo Slezena eluani sokovi

10% 13% 55% 68,7% 71,5% 75% 75,5% 95,5%

Plua Mozak u Plazma Krv Limfa Slina

80% 80,5% 86% 90% 90,7% 94% 95,5%

5. Voda odrava razliite vrste sluznica u vaem tijelu vlanima i spreava trenje izmeu povrina raznih tkiva. Bez ovog svojevrsnog podmazivaa u vaem tijelu organi bi se slijepili zajedno i rastrgali se. Kosti bi strugale i otkrhavale se, a ne lagano klizile u zglobovima. Miii bi izgubili gipkost i prestali funkcionirati na odgovarajui nain. Svi vai unutarnji organi plivaju u oceanu tekuina koje su preteno voda. 6. Voda je glavno djelotvorno sredstvo koje regulira tjelesnu temperaturu te u mnogoemu djeluje poput vode u automobilskom hladnjaku. Jedan od glavnih razloga zbog ega je ravnotea vode u tijelu tako presudna za nae zdravlje jest taj odnos prema kontroli i regulaciji temperature. Promjena unutarnje temperature za samo nekoliko stupnjeva moe znaiti smrt. Tijelo neprestano izluuje vodu iz bubrega, crijeva, plua i koe. Znojenje rashlauje kou pri hlapljenju. Sve to pomae kod odravanja tjelesne temperature. Iz svega navedenog mislim da je jasno kako je neopisiva vanost vode u odravanju naeg ivota neosporna. ak u se usuditi rei da vjerojatno u cijeloj zemlji nema mnogo dijetetiara koji se s time ne bi sloili. Vae tijelo svakoga dana obino izbacuje oko 4,5 I vode i to se, dakako, mora svakoga dana i nadoknaditi. S obzirom na tu dragocjenu ulogu duna se pozornost mora usmjeriti na to da se omogui uzimanje najbolje vode. U vezi s time potrebno je razmotriti tri pitanja. Kad bismo trebali piti vodu? Koliko bismo je trebali popiti? I kakvu je vodu najbolje piti? Kada - to je lako odgovoriti. Kad ste edni! Potrebe za vodom mijenjaju se s godinjim dobima i u odnosu na aktivnosti. Osobi koja se uputa u aktivan fiziki rad na ljetnom suncu e oito trebati mnogo vie vode nego slubeniku koji boravi u uredu s rashladnim ureajem. Jasno je da vode trebamo vie preko ljeta nego zimi te tijekom dana nego po noi. Najjednostavnije pravilo koje treba zapamtiti je ovo: AKO STE EDNI, PIJTE. Vae je tijelo jednostavno previe pametno da vas ne bi obavijestilo kad mu je voda potrebna. Ovo zvui prilino jednostavno, zar ne? No neki ljudi zaista zanemaruju e kad se ona pojavi. I kad popiju neto, radije poseu za nekim piem sumnjive kvalitete. Ljudi u Sjedinjenim dravama danas konzumiraju vie bezalkoholnih pia od vode! ak i djeci kad su edna daju radije sodavodu nego vodu! Bioloki gledano je to, moji dragi prijatelji, prava perverzija. Ni na koji nam nain ti kemijski napici ne mogu donijeti dobra. Zapravo su i vrlo tetni o emu ete vie saznati nadalje u ovoj knjizi. Gdje mislite da bismo pronali prirodne izvore soda-vode tijekom svih milijuna godina za koje se vrijeme naa vrsta razvijala u punoj snazi (sve dok nismo zapoeli 6.000 godina nazadovanja)? Samo u posljednja etiri

desetljea su nas lukavim reklamama s poiukama koje ispiru mozak uspjele konano odvratiti od prirodnog izvora ivota. Postoji jedna jednostavna formula kojom se moete koristiti kako biste zadovoljili potrebu svoga tijela za vodom te se istodobno oslobodili ovisnosti o raznim vrstama gaziranih pia. Ponajprije POPIJTE AU VODE UJUTRO PRIJE NO TO POJEDETE ILI POPIJETE BILO TO DRUGO. Kao drugo, POPIJTE AU VODE DESET MINUTA PRIJE > SVAKOG JELA. Ako se poinjete gubiti tijekom tjelesne vjebe ili napornog hoda ili tranja, popijte malo vode pa ete opet doi k sebi. Voda koju popijete prije obroka sprijeit e vau e za vrijeme ili nakon obroka. Jedini negativni vid pijenja vode koji zasluuje da bude spomenut u vezi je s vremenom odreenim za jelo. Kako voda naputa eludac prilino brzo (za pet minuta), svakako je dobro piti vodu prije jela. Uzrok za zabrinutost jest u tomu da se voda pije uz jelo ili odmah nakon obroka. Probavni sokovi su tekuina, atekuina u vaem piu, i to bilo kakva, uz jelo ili poslije njega razblauje probavne sokove i odnosi ih ravno iz eluca van. To vrlo ozbiljno usporava probavni proces i dovodi do mnogih probavnih tegoba koje more toliko mnogo ljudi. Osim toga kad pijemo uz jelo, skloni smo gutati hranu koja je samo djelomino provakana. Ne samo da je najbolje ne piti uz obrok, ve biste na to trebali priekati dva sata nakon jela. No neki ljudi se jako opiru ekanju pa ako jednostavno morate popiti neto vode, neka to bude u vrlo sitnim gutljajima kako biste smanjili ove tetne posljedice. Ili uzmite stabljiku celera ili vlat krastavca ako moete. Oboje sadre vrlo mnogo vode, a nee se previe kositi s vaom probavom. O tomu koliko vode treba piti postoje zacijelo razliita miljenja. Jedno je sigurno: to manje dobivate vode iz hrane, to je vie morate piti. Ustvari je uestalost ei izravno povezana s koliinom vode u vaoj hrani. Kad je sva voda iz hrane pokuhana ili isuena preradom, morat ete, dakako, unijeti vie vode pijenjem. Nema sumnje, upravo je zbog toga neki pametnjakovi osvanuo s onom suludom idejom da se na dan mora popiti najmanje osam aa vode. Niski i visoki, mukarci i ene, fiziki aktivni ili oni koji sjede, ljudi koji ive u vruim i hladnim klimatskim uvjetima, mladi ili stari - svi oni moraju piti osam aa vode na dan. To je klasian primjer besmislenog pristupa situaciji koju se moglo isto tako rijeiti i na pametniji nain. Koliko bi vode trebalo piti? I opet je tu samo jedno osnovno pravilo: Pijte kad ste edni. Inae po tom pitanju nema nekih krutih pravila. Razumna osoba nee pokuavati odrediti koliine. Bez sumnje je istina da naa tijela zahtijevaju odreeni minimum vode na dan. Veina ljudi dobiva dvije treine vode koja im je potrebna iz svoje prehrane. Umjeren viak vode moe proi bez posljedica, ali e velike koliine popijene vode dovesti do toga da tkiva nabubre vodom, do razvodnjavanja tekuina u

tijelu i do oteenja stanine funkcije. Nadimanje vodom takoer smanjuje sposobnost krvi da upija i prenosi kisik. ovjek se i vie znoji kada vie pije pa to pretjerano znojenje moe biti razdraujue. Iskustvo e spremno potvrditi da oni koji piju najvie vode najvie i pate od ljetnih vruina, Dakako, moglo bi se pomisliti da piju vie zato to kod njih vruina uzrokuje veu e. Meutim ako piju neto manje, smanjuje se njihovo znojenje i tako se pokazuje da je uglavnom to prekomjerno pijenje, a ne vruina uglavnom odgovorna za znojenje. Mnogo puta "e" koju osjeaju oni koji piju velike koliine vode nije uistinu fizioloka potreba za vodom. e koju izaziva sol, zaini, masna hrana, preraena i prekuhana hrana te hrana s vrlo niskim sadrajem vode. Moete popiti i galon vode pa neete utaiti e koju uzrokuju ove tvari. Prekomjerno pijenje je jednako tetno kao i prekomjerno jedenje. Prekomjerno pijenje neega tako nekodljivog kao to je voda moe se initi bezazlenim, ali to ni u kom sluaju nije tako. Primijeeno je da se teina oploenih jajaca nekih morskih ivotinja koja su stavljena u vodu iz slavine poveala ak i tisuu puta. Takav rast nije normalan, a stanice koje se oblikuju u takvim uvjetima su manjkave i slabe. Prevelika zasienost biljaka koje su uronjene u vodu oslabljuje ih pa ak i ubija. Previe vode dovodi do slabije vodene vegetacije, a due stajanje u vodi e unititi veinu vegetacije ba kao to se to dogaa i kod poplava. Nita se ne moe dobiti prekomjernim pijenjem vode. Jednostavno ne postoji pametan razlog zbog kojega biste morali popiti odreen broj aa vode svakoga dana samo zato to je netko proizvoljno zakljuio da svakomu toliko treba. Ljudima se savjetuje da ispijaju te dnevne koliine bez imalo razmiljanja o individualnim potrebama ili instinktivnim zahtjevima njihovih tijela. Savjetuje im se da piju ak i kad nisu edni te da njeguju naviku da popiju au vode u redovitim razmacima. Za takvo rutinsko pijenje vode nema razloga ba kao ni za rutinsko jedenje. Zato biste pili ako niste edni? Je li to imalo pametnije nego da jedete kad niste gladni? Pa koliko biste onda morali piti? Ovisi. Koliko biste morali jesti ili disati ili spavati? Koliko god priroda trai. A to e ovisiti o vaem osobnom nainu ivota, o vrsti vae hrane, klimi, tjelesnoj aktivnosti itd. Obraajte pozornost na znakove svoga tijela pa ete postati usklaeni s njegovim potrebama. Najvrednije zdravstvene navike su one koje proistjeu iz sklada koji vi ostvarite sa svojim tijelom. Koja je voda najbolja za pie? To je lako - ISTA! Ako postoji neto to svatko eli, to je ista voda. Nitko ne eli neistu vodu, pa ipak veina ljudi pije sve samo ne istu vodu. ista voda je jednostavno voda, samo voda i nita osim vode. Vidjeli ste da se voda spominje u njezinoj kemijskoj formuli, H 2 0. Voda je vodik i kisik i to je sve! Sve drugo to u vodi ne spada u ova dva sastojka je zapravo zagauje.

Veina ljudi u ovoj zemlji pije vodu koja im je najdostupnija - onu koja se nalazi na tritu, "proienu" vodu iz slavine. Malo ih je svjesno koliko mnogo neistoe i otrova moe biti u vodi koju piju. Ljudi uglavnom piju vodu bez razmiljanja, ali svatko tko pozorno razmotri pitanje vode iz slavine i sve ono to je zagauje nee joj biti sklon. Osim brojnih kemikalija koje se vodi dodaju u pogonima za proienje voda koja putuje kroz zamrenu mreu cjevovoda obino usput pokupi i kovinaste otrove. Uz to kao rezultat naeg neprekidnog nepotivanja krhke ravnotee nae okoline gotovo sve vode na zemlji sadre kemijske zagaivae. DDT je pronaen ak i u dalekim predjelima Sjevernog pola. Voda iz slavine je danas vrlo slina nekoj kemijskoj juhi. Meu zagaivaima su sapun, drvenjaa (neproiena celuloza), nafta, sumporna kiselina, bakar, arsen, boje, pesticidi, radioaktivni otpad, poljoprivredna gnojiva i kemikalije iz raznih industrija koji su previe brojni da bi ih se sve navodilo. Postoje jo i anorganski minerali u rasponu od lagano toksinih do vrlo toksinih - sumpor, eljezo, sadra, kalcij, magnezij, vapno, natrijev karbonat, klor itd. K tomu se daljnji kemijski zagaivai namjerno dodaju u vodu navodno u nastojanju da se proisti voda i poubijaju bakterije koje se nalaze u njoj. Samo to su te kemikalije mnogo, mnogo tetnije od bakterija koje one navodno unitavaju. Voda prolazi kroz mnoge procese i pogone za "proienje": sedimentacija, filtracija, koagulacija, omekavanje, kloriranje, bromiranje, jodiranje i fluoridacija. Moda je najvanije o vodi iz slavine zapamtiti ovo: Ona je vie nego samo voda! Sve su kemikalije beskorisni otrovi. Dragi tragaoe za zdravljem, elio bih da ima nekih posebnih rijei koje bih ovdje mogao upotrijebiti kako bih vam ukazao na neusporedivu vanost injenice da morate biti iznimno osjetljivi i pokazati posvemanju mo rasuivanja i krajnju selektivnost u vezi s vodom koju unosite u hram svog ivota. Molim vas nemojte uiniti strahovitu pogreku da stavite vodu koju pijete na manje vrijedan poloaj ili kaete neto poput ovoga: "Pa to je samo voda. Voda je voda." To nije istina. Voda je ivoti to je bolja voda, to je bolji va ivot. Ako mislite da ste zaboravili kako presudnu ulogu u vaem ivotu ima voda, samo proitajte ponovno ovo poglavlje. itajte ga svakog dana ako vam toliko treba da biste shvatili kako je kvaliteta vode koju pijete vrijedna koliko god vremena i napora uloite u pronalaenje najbolje vode za sebe. Kako je ista voda ona koju vae tijelo treba, postoji samo jedna vrsta vode koja je pogodna za vae tijelo - destilirana. Destilirana voda je najia voda koja nam je dostupna. To je upravo sama voda! Kad se pojavi potreba za vodom uz onu koju prirodno dobivate iz voa i povra u svojoj prehrani, destilirana voda je bez sumnje najbolja. Ovu temu svakako okruuju mnogostruka proturjeja. Ali ne postoje vjerodostojni

argumenti protiv uporabe destilirane vode. Nema ni najmanjeg vrstog dokaza koji upuuje na neto drugo osim na potrebu za destiliranom vodom. Priroda je neumorno zaokupljena destiliranjem vode. Da se taj proces ne obavlja vjeito, Zemljina bi voda ve odavno postala toliko zagaena i neista da ne bi bila pogodna za ivot. Unato tomu sva je voda koja se pojavljuje u prirodi manje ili vie neista. Neke su vode vrlo neiste. To ukljuuje mineralnu vodu i izvorsku vodu. U ovim su vodama rastvorene i rasprene mineralne tvari, ne one kakve rabi tijelo, ve anorganski minerali. ak i kinica sadri plinove i neistou koju je pokupila za padanja. Kie u nekim podrujima svijeta imaju tako visoku koncentraciju kiselosti da unitavaju ume i biljni ivot. Destilacija nas opskrbljuje najiom vodom koju moemo dobiti. Neki tvrde da se ista destilirana voda (drukija od one u biljaka) ne moe nai u prirodi, da nai preci nisu znali nain na koji dobiti destiliranu vodu. Istina je. Ipak, na veliku sramotu ovjeanstva dokazano je da su sve nae vode zagaene toksinim otpadom civilizacije. To je alosno, ali sad moramo pribjegavati mehanikim postupcima proiavanja vode. Neosporno, injenice su jasne: Bez destilacije nema iste vode. VODA I MINERALI Glavni razlog koji se navodi protiv destilirane vode jest da ona iz tijela ispire minerale. To je djelomino istina, ali ne na onaj nain kako to misle protivnici destilirane vode. Prije no to objasnim zato, vano je shvatiti razliku izmeu organskog minerala i anorganskog minerala. Osim drugih vanih uloga koje minerali imaju u tijelu oni su potrebni za metabolizam. TIJELO SE MOE KORISTITI SAMO S ORGANSKIM MINERALIMA. Fizioloki je nemogue da vae tijelo iskoritava anorganski mineral. Ono to jednostavno ne moe i nee initi. Svatko tko poznaje biokemiju i fiziologiju zna da je to tono. Ironija je u tomu koliko mnogo ima ljudi koji bi to trebali znati pa ipak ne uspijevaju pojmiti ovu jednostavnu injenicu. Vae tijelo ne moe koristiti anorganske minerale kao to ni va automobil ne moe voziti na Coca-Colu. Istina je da je u kemijskom smislu organski mineral isto to i anorganski. Ali ovdje sva slinost prestaje. Ljudsko tijelo ne moe se koristiti anorganskim mineralima - to jest, mineralima koji ve nisu bili organski preraeni. Minerali se mogu koristiti jedino ako se nau u organskim oblicima ivota kao to su biljke koje tvore prekrasnu vezu izmeu zemlje i tla te ivotinjskog svijeta. Biste li otili u neku ljunaru, podigli kameni i pokuali ga savakati? Biste li otili u prirodu, podignuli aku zemlje i pojeli je? Jasno da ne biste. Eto, ovdje neka odgovor da va zdrav razum. Biste li pojeli taj komadi ljunka da je zdrobljen u estice dovoljno sitne da se mogu progutati? Biste li jeli zemlju da je smljevena u

fini prah? Izmeu njih nema razlike osim u veliini estica. Mi ne jedemo kamenje i zemlju. Vae tijelo ne moe u strukturu svojih stanjca ugraivati kamen. Kada pijete vodu koja sadri minerale, oni su anorganski. To su fino izmljevene stijene! Oni u tijelu nemaju veu vrijenost nego bi imale zemlja i kamen kad biste ih jeli. Vae stanice moraju biti opskrbljene s mineralima koji su im potrebni kako bi obavile svoju zadau. Minerali koje stanice ne mogu iskoristiti e se, ako se apsorbiraju, samo uplitati u rad stanice. Stoga stanice odbacuju anorganske minerale. Nakon odreenog vremena to odbacivanje ostavit e iznenaujue nakupine odloenih minerala, tetnih ostataka. Te minerale odlae tijelo u razna tkiva - organe, zglobove, kosti i krvotok. Oni e dovesti do bubrenih kamenaca, unih kamenaca, okotavanja mozga, artritisa i sranih bolesti. Zajedno s kolesterolom i masnoama u ilama ovi anorganski minerali oblikuju debelu prevlaku slinu betonu koja uzrokuje "otvrdnjenje ila". Oni doslovno zaepljuju tijelo i krvoilni sustav. Vrlo, vrlo malo ljudi je svjesno kakvu minerali izazivaju propast. Ako minerali kojima opskrbljujete svoje tijelo nisu organski, vae e ih tijelo odbaciti na veliku tetu svoje vitalnosti. Pa kako dobivamo organske minerale? Kroz biljni svijet! Biljke uzimaju minerale iz zemlje i transformiraju ih. Biljka uzima u sebe ugljini dioksid, vodu i elemente iz zemlje. Ona takoer uzima sunevu svjetlost kroz klorofil, a procesom fotosinteze stvara ugljikohidrate. Kako biljka raste, minerali iz zemlje postaju organski dio same biljke. Tek tada se mogu minerali asimilirati u ljudskom tijelu. Koje su to biljke? Sve voe, povre, cjelovite itarice, jezgriavo voe, sjemenke i izdanci. Sve je to hrana koja vas opskrbljuje najboljim mineralima: organskim mineralima. Svi drugi minerali, bilo da se nalaze u vodi ili u dodacima hrani, nisu nita vie od kamenja ili u prah smljevenih metala. Tko god vam kae drukije ili prodaje mineralne nadopune hrani ili bi morao na sebi imati neki znak za raspoznavanje koji bi vas trebao upozoriti na opasnost od njegova neznanja o ovom vanom predmetu. A to se tie tvrdnje da voda otapa minerale, to je jedno od najgrubljih pogrenih tumaenja podataka iz podruja fiziologije. Podsjea me na priu o jednom znanstveniku koji je proveo jedno istraivanje kako *bi ustanovio djelovanje uklanjanja buhinih noica. Ponajprije je buhu istrenirao da skoi na njegovu zapovijed. Uspjeno je otkinuo svaku nogu i svaki puta nakon toga joj je ponovno dao nalog "skoi!". Buha je svaki put sluala. Sve do poslednje noge buha je slabano pokuavala skoiti na zapovijed. Znanstvenik joj je otrgnuo i posljednju nogu i zapovijedio joj "skoi", ona se nije mrdnula. Glasno je povikao zapovijed - "SKOI!". Buha se nije ni pomaknula. U izvjetaju o svojim nalazima u znanstvenim asopisima taj je znanstvenik napisao: "Na temelju praktinih prikaza moe se zakljuiti da e buha, ako joj uklonimo sve noge, postati gluha."

Moda se ini da je buha postala gluha, ali to nije razlog zbog kojega nije skoila. Moda se ini da se Sunce kree preko svoda, ali se to uistinu Zemlja okree. Moda se ini da destilirana voda otapa minerale, ali minerali koje ona uklanja su anorganski minerali i mineralni otpad. Destilirana voda ima jednu bitnu kvalitetu. Kako djeluje gotovo poput magneta, ona preuzima odbaene i neiskoritene minerale te ih uz pomo krvi i limfe odvodi u plua i bubrege da bi ih tijelo izbacilo. Nazivati eliminaciju ovih tetnih minerala otapanjem minerala jest pogreno. Tvrdnja da destilirana voda ispire minerale iz tijela nema uporite u injenici. Ona ne ispire minerale koji su postali dijelom strukture stanica. Ona to ne moe i nee. Ona skuplja i uklanja samo minerale koje su stanice ve prije odbacile ili izluile. U vodi ne biste trebali traiti hranjive sastojke. Voda je tijelu potrebna jednostavno kao voda, a ne kao izvor bilo kakvih sluajnih neistoa koje je mogla preuzeti iz zemlje ili stijenja. Nikad ne biste od vode smjeli traiti nita drugo osim vode. Ustvrditi da voda ispire neto ili obavlja neto u samomu tijelu znai nainiti temeljnu pogreku. Voda ne ini nita. Tijelo je, i jedino tijelo, ono koje djeluje. Tijelo usmjerava i nadzire procese kemijske apsorpcije i eliminacije koji se zbivaju u njemu. Voda je potpuno beivotna supstanca. Rei da voda ispire minerale znai pripisati vodi mo djelovanja koja je svojstvena samo ivom tijelu. Tijelo je gospodar. Tijelo je ono koje djeluje. Voda ne odreuje to e ili nee unositi u tijelo. Tijelo rabi vodu. Ne rabi voda tijelo. Tvrditi da destilirana voda oduzima minerale iz hrane pa stoga tijelo od nje nema nikakve koristi jest besmisleno. Ovo nije pitanje koje se uzima olako. Nema razloga zbog kojega biste u tijelo unosili bilo to drugo osim destilirane vode, ba kao to je besmisleno u spremnik vaeg automobila ulijevati petrolej za rasvjetu. Moda se ini da se oko ovoga pitanja podie previe praine, ali je potpuno jasno da se nijedna funkcija vaeg tijela ne moe obavljati bez vode. Zato ne biste htjeli da to bude voda najia to moe biti? Zapamtite, tijelo ne moe iskoristiti anorganske minerale. Oni samo zagauju vodu, optereuju tijelo zato to ono mora troiti energiju kako bi je eliminiralo. Osim toga oni zaepljuju vitalna tkiva i krvne ile. Sjetite se joda kao primjera kako organski minerali imaju predmo nad anorganskim. Jod je mineral koji je tijelu ivotno potreban, ali samo u organskom stanju. U anorganskom obliku on je smrtonosni otrov koji se prodaje u ljekarnama s naljepnicom na kojoj stoji mrtvaka lubanja s prekrienim kostima. Kad smo kod predmeta vode, obratimo pozornost na dva uobiajena postupka "proienja" koji se izvodi s vodom iz slavine. Prvi je kloriranje. Uz neke iznimke klor se dodaje u vodu u svakom velikom gradu

u Sjedinjenim dravama. Smatra se da on truje i ubija klice. A i sposoban je za tako neto, s obzirom na to za to se klor prvobitno koristio. ini se da smo mi lakovjerni Amerikanci ve otupjeli na uobiajene otrove koji se rutinski dodaju u nau hranu /'vodu. Klor se u Prvomu svjetskom ratu koristio za ubijanje ljudi - naih neprijatelja, dakako. A bilo je to i prilino gadna metoda koja bi potpuno sagorjela njihove unutarnje organe. Zapravo su mnogi vojnici i civili koji bi samo doli u dodir s tom kemikalijom zauvijek ostali fiziki uniteni zbog oteenja koja su pretrpjela njihova tijela. Danas napredujemo. Mi klor pijemol Dragi Boe! Sad e nas zacijelo poastiti s jo nekim stihom slinim onomu: "Da biste u sebe unijeli dovoljno klora koji bi vam unitio jednu jedinu stanicu, morali biste popiti vode u koliini dovoljnoj da zaplovi Queen Mary." Da, da. Jeste li ikad primijetli koliko nam puta pjevaju tu pjesmu? I uvijek je to zato da bi nas nagovorili da progutamo jo jedan otrov koji nam poslui kemijska industrija. Za ime Boje, pa naa su tijela gotovo poput odlagalita za smee. Klor (kakvoga ima u kloriranoj vodi iz slavine) zajedno sa ivotinjskim masnoama iz prehrane (kakvu u tonama konzumira ova zemlja) rezultira u kemijskom spajanju klora i masnoa, u obliku guste, ljepljive mase. Ta se mata lijepi za stijenke krvnih ila uzrokujui na taj nain aterosklerozu - jednu sranu bolest koja je, jednostavnim jezikom reeno, najvei ubojica u ovoj zemlji. Kloriranje vode je dovoljan razlog sam po sebi zbog kojega treba uzimati destiliranu vodu. Drugi postupak kojemu se podvrgava voda predstavlja najsramotniji oblik zlouporabe i prijevare koju zbog interesa velikih komercijalnih poslovanja trpi neduna javnost. Fluoridacija. Dokaz koji se koristi da bi se ljude uvjerilo kako je fluor u naoj vodi za pie koristan ili da ima neka pozitivna djelovanja na nae zdravlje jest nemogue smijean. Pitam se koliko je ljudi uope svjesno to je uope fluorid. S obzirom na nain na koji se cijeli predmet zastire oblacima svega samo ne istine sumnjam u to. Za poetak moete uzeti rjenik i pogledati rije natrijev fluorid. Ustanovit ete da je to otrovna tvar koja se izmeu ostaloga koristi u lijeenju zuba kao zatita od kvarenja, to je samo po sebi nepouzdana primjena, s obzirom da je kvarenje zubi danas jednako raireno kao i uvijek do sada. Koritenje otrova na ljudskim biima je postalo toliko uobiajeno da ih svaki rjenik suhoparno navodi kao standardne sastojke u naoj prehrani. Postoje i druge uporabe natrijevog fluorida. Oni ukljuuju otrov za takore, kiselinu za rezbarenje, praak za ohare, industrijske proizvode kao to su boje i plastika, lijekove (dakako), sredstva za sunanje, sredstva koja se koriste u izradi metalnih predmeta, raskuivae, insekticide, fungicide, sredstva za unitavanje zaraznih klica, sredstva za gaenje vatre, otapala i nesagorive materijale. Zar ovo ne zvui kao neto upravo savreno za vau vodu za pie koju ete unijeti u

sebe ili s kojom e vaemu djetetu ispirati zube svaki puta kad ga odvedete zubaru? U najveoj tvornici aluminija u Sjedinjenim dravama ustanovio je direktor prodaje 1945. g. kako tijekom proizvodnje u otpad odlaze milijuni kilograma aluminija u obliku strugotina, posebno fine praine koja se za vrijeme obrade odvajala od vrstog tijela aluminija. Rukovodstvo kompanije je smislilo da bi svake godine moglo ubrati zgodnih 15 milijuna dolara kad bi samo moglo prodati taj otpad pa makar i po beznaajnoj cijeni od jedan i po cent po gramu praine. Ta je praina bila toliko otrovna da je samo njezino odlaganje predstavljalo problem. U prvom se redu koristila kao otrov za takore jer je imala takvo djelovanje da je mogla samljeti njihove probavne organe na komadie kao to bi to uinilo staklo. Toliko je otrovna za ovjeka da su gotovo etrdeset godina napadali posue od aluminija upravo zbog te tetne metalne tvari koja bi se za vrijeme kuhanja bila isputala u vodu i hranu, osobito kiselu. Mnoge su zemlje ukljuujui Njemaku, Francusku, Belgiju, Englesku, vicarsku, Maarsku i Brazil zabranile prodaju aluminijskog posua. ak je ustanovljena neosporiva veza izmeu aluminija i Alzheimerove bolesti. Otkriveno je da voda u Herefordu, dravi Texas, sadri mnogo kalcijevog fluorida u prirodnom stanju - koji je proizvela sama priroda tijekom tisua godina - to je navodno pomagalo u jaanju zubi. Stoga su vodee kompanije za proizvodnju aluminija odluile proizvoljno proglasiti ove estice aluminijske praine "natrijevim fluoridom" i zatim ga prodavati u svim gradovima Sjedinjenih drava tako to bi se ona dodavala u vodu kroz mjesnu vodoopskrbu. Oduevljenje javnosti ovim oblikom prevencije kvarenja zubi zasjenilo je razboritost i razum prenagljenim testovima bez podloge i dokaza te tvrdnjama osnovanima na tima neodgovarajuim testovima. Mona aluminijska industrija je uloila sva svoja sredstva kako bi nadvladala glavne protivnike svoga velikog nauma da ostvari dobit na tom svojem nesretnom projektu, iznimno toksinog aluminijskog otpada. Dokazi i objanjenja na temelju kojih se promicala fluoridacija temeljili su se na testovima provedenima u dva grada u dravi New York, Kingstonu i Newburghu. Testovi koji su se tamo provodili etrdesetih godina se i danas koriste kako bi se opravdala fluoridacija. Kako izvjeuje trust proizvoaa aluminija rezultati su pokazali da je 817 testirane djece iz Newburgha, grada u kojemu je provedena fluoridacija, imalo 60 posto manje pokvarenih zuba od 711 djece iz Kingstona, grada u kojem fluoridacija nije provedena. Sve ovo zvui uvjerljivo, ali tko e otii u New York i osobno provjeriti podatke? injenice su, meutim, ovakve. Industrijski su istraivai jednostavno skupili odreen broj djece iz svakoga grada i pregledali im stanje zubi. Iskoristili su djecu iz Newburgha koja nisu imala mnogo problema sa zubima i djecu iz Kingstona koja su ih imala. Na taj je nain

izgledalo kao da grad u kojemu je provedena fluoridacija ima mnogo bolje rezultate s fluoridiranom vodom. Ali istinski brojevi nisu bili 817 i 711. Sva je voda u Newburghu fluoridirana i sva su je djeca pila. Bilo je mnogo, mnogo vie od 817 djece koja su vodu pila. Citiram dio iz The New Drug Story( Pria o novom lijeku): Voda u Kingstonu ostala je nedirnuta. Voda u Newburghu je podvrgnuta fluoridaciji. Ministarstvo zdravstva Sjedinjenih drava je najavilo da e za pet godina ispitati stanje zubi kolske djece u ove dvije zajednice te da e rezultati toga ispitivanja pokazati kako e fluoridacija smanjiti kvarenje zubi za pedeset posto." 11 Ovaj je test donio sasvim suprotne rezultate od oekivanih! Pripremna anketa koju je provelo Ministarstvo zdravstva pokazala je da je fluoridacija uistinu prouzroila mnogo vie pokvarenih zuba nego ista voda. I tako su odustali od svega nadajui se da taj predmet nee opet negdje iskrsnuti. Ministarstvo prosvjete drave New York imalo je druge ideje. Njihovi su kolski lijenici proveli ispitivanja zubi u djece iz oba grada i evo to su ustanovili: "U Newburghu je (gradu s fluoridacijom) pregledano 4.969 uenika, a u 3.139 su pronaena oteenja zubi. U Kingstonu (gradu s istom vodom) je pregledano 5.308 uenika i pronaeno da ih 2.209 ima oteenja. Konani rezultat: u Newburghu (fluoridirani grad) je ustanovljeno da 63% uenika ima loe zube; u Kingstonu samo 4 1 % . Tako je u etiri godine izvjetaj pokazao da je fluoridacija prouzroila 50% vie problema sa zubima nego neprovoenje fluoridacije." 12 To su injenice. Naalost, komercijalni su ih interesi izvrnuli tako da je ispalo kao da je fluoridirana voda najbolja stvar na svijetu. Zbog dobiti i samo zbog dobiti su zagovornici "natrijevog fluorida" eljeli da u svim vodovodima bude proveden proces fluoridacije. A zamislite ovo: samo se 5 posto gradske vode koristi za pie. Ostalih 95 posto otpada na uporabu u domainstvu, na sanitarne potrebe, zalijevanje travnjaka i vrtova, za potrebe industrije, otepljenja kanalizacije, pranje ulica i gaenje poara. I opet jedan navod iz The New Drug Story: "John S. Johnson, gradonaelnik grada Fultona u dravi New York objavio je da je mjedene ipke koje su drale opremu za mjerenje razine vode u gradu nakon tri godine izjeo fluorid. " Gradsko je vijee je uklonilo fluorid iz gradskog vodovoda. "U Chicagu, dravi Illinois, su jedne novine iz toga podruja objavile fotografije postupaka snimljene kada je fluorid bio stavljan u rezervoar junog dijela Chicaga. One su prikazivale radnike u azbestnim odijelima i svemirskim kacigama. Natpis je na poiljkama fluorida bio ovakav: 'UPOZORENJE: Standardni naziv ove tvari je "korozivna
11

Morris A. Bealle, The New Dn,K Story (Washington, D.C.: Columbia Publishing

Company, 1958), str. 127. 12 Bealle, str. 127.

tekuina". Ovaj natpis uistinu i znai ono o emu govori. Isparavanja tekue tvari su vrlo opasne kad dou u dodir s oima, koom ili bilo kojim dijelom tijela, /'//' ako se unesu u tijelo (naglasio autor). Kad doe u dodir s koom, moe prouzroiti bolne opekline koje teko zacijeljuju. Poznato je da je izloenost isparavanjima u odreenoj koncentraciji u roku od trideset do ezdeset minuta smrtonosna. To je tako korozivna tvar da e za deset minuta progristi i elinu plou centimetar debelu.'" 1 3 Ovo je uzeto izravno s natpisa na supstanci koja se treba staviti u vau vodu za pie. I tako eto poznati otrov zavrava u naoj vodi za pie. Plaati da bi vam fluoridirali vodu aluminijskom prainom (natrijev fluorid) i jo je piti ini se razumnim koliko i platiti nekom grubijanu da vas opali preko usta. Ne samo da ete izgubiti zube, ve e vas i stajati novca da se to izvede. I jo neto iz The New Drug Story. "Posljednji, smrtonosni udarac iluziji Ministarstva zdravstva Sjedinjenih drava, koja se sastojala u tomu da na sve strane iri poruke kako "je fluoridacija bezopasna" ili da "ona uva zube djeice", zadala je u Worcesteru, dravi Massachusetts, skupina od pedeset devet lijenika medicine i sto pedeset i jednog zubara toga grada. "Njih su kroz prijevaru nagovorili da pristanu na fluoridaciju ne znajui o njoj ba nita. Mudrije glave su prevagnule pa je pokrenuto istraivanje. Zubarsko drutvo u Worcesteru je zanijekalo svoj pristanak otvorenom i asnom izjavom, priznavi da je ta podrka dana poto su uli samo jednu stranu, i to onu koju su zastupali direktori prodaje iz trusta proizvoaa aluminija. Ovo nepriznanje koje su potpisala sto dvadeset sedam lana Zubarskog drutva u Worcesteru glasi: 'Saznavi, nakon odobrenja bez razmatranja prije samoga ina odobrenja, za drugu stranu plana fluoridacije te saznavi injenice o njegovoj opasnoj i neznanstvenoj prirodi: da nije bitan za dobar razvoj zubi; da ne spreava kvarenje zubi; da postoje bolji i manje tetni naini kontroliranja kvarenja zubi i to bez zagaenja vodoopskrbe te prinuivanja cijele populacije na pijenje lijekom natopljene vode koja im ne nudi nikakve vrijednosti ve je tetna za sva ljudska bia kao polagani, kumulativan otrov, da sve koristi koje se fluoridu pripisuju uope ne pripadaju fluoridu, ve boljoj prehrani, boljoj higijeni i boljoj kontroli. Kako sve ove navedene tvrdnje potkrepljuju sveuilita u mnogim dijelovima zemlje, istaknuti znanstvenici, biokemiari, lijenici i zubari, zahtijevamo da se poniti ovo bezvrijedno odobrenje Zubarskog drutva u Worceseteru koje je dobiveno na temelju prikaza samo jedne strane cjelokupne prie o fluoridu.'" 1 4 Prodavai i zagovornici fluorida i dalje uspijevaju prodavati svoj otrov. Kada je rije o poslu koji donosi novac, raspon njihovih zamki i smicalica je samo naoko bezgranian. Dovoljno je ve ljudi svjesno
l3 l4

BealIe, str. 138.-139. Bealle, str. 144.

opasnosti fluorida pa nee dopustiti da im se on ubacuje u vodu. Stoga su proizvoai fluorida osvanuli s "fluoridnom otopinom za ispiranje" koju bi prodavali kolama u zajednicama u kojima u vodu nije dodan fluorid. Postojala je mogunost da barem 20 milijuna djece u takvim zajednicama rabi otopinu. Prodavala bi se kolama za po pedeset centi po ueniku. To je godinje najmanje jo 10 milijuna dolara vie za one koji provode fluoridaciju. Svaka se sitnica rauna. Kako je lijepo znati da se za vas i zube vae djece brinu uz pomo otrova za takore\ U sluaju da se niste uvjerili u tetnost fluorida, razmotrite ovo. Ako je za itanje ovog poglavlja potrebno pola sata, tijekom itanja troje e ljudi umrijeti od raka prouzroenog fluoridom. Prema dr. Deanu Burkeu, bivem glavnom biokemiaru u Nacionalnom institutu za rak, vie od 50.000 Amerikanaca umire godinje od raka koji je prouzroen fluoridiranom vodom za pie! Njegovim rijeima: "... smo sada ve imali dosta vremena da bismo mogli prouiti fluoridaciju i vidjeti kakve rezultate po ljudsko zdravlje ona ima te znamo da je ubojita. Svaka institucija koja podrava fluoridaciju je kriva za masovno ubojstvo." Ovo je otra izjava! Dr. Burke je ove rijei izrekao na raspravi Organizacije za zatitu okolia 18. lipnja 1985. g. Preklinjao je tu organizaciju da uini sve to se moe kako bi se okonalo to uasno trovanje naih voda. Na istoj je raspravi dr. John Lee, lijenik iz Mill Valley u Californiji svjedoio o tomu da je fluorid takoer glavni uzrok oteenja kod novoroenadi. Dr. Burke je naveo jednu studiju o smrtnosti od raka u Birminghamu u Engleskoj te ustanovio da se nakon samo nekoliko godina umjetnog fluoridiranja vode izvanredno poveala i stopa oboljelih od raka. Rak s kojime se fluorid ponajprije povezuje jest rak crijeva, bubrega, mokranog mjehura, dojki i jajnika. Opasnosti fluorida poznate su ve odavno. Dr. John Yimouyannis, biokemiar i znanstveni direktor Zavoda za nacionalno zdravlje smatra se jednim od vodeih svjetskih strunjaka za fluorid i njegov utjecaj na zdravlje. U studiji koju je provodio s dr. Burkeom o smrtnoj stopi ljudi u dobi od etrdeset pet i vie godina u deset najveih amerikih gradova u kojima je provedena fluoridacija ustanovili su da je smrtna stopa meu tim ljudima bila znatno via od kad se poela provoditi fluoridacija nego u velikim gradovima bez fluoridacije a sa slinim smrtnim stopama od raka u razdoblju izmeu 1944. do 1950. g. ak i u podruju u kojemu bi fluorid navodno trebao donijeti odreene koristi, manje kvarnih zuba, postoje ozbiljne sumnje u to, s obzirom na nalaze zubara da on prouzrouje mrlje na zubima. Pa zato se ne bi poelo ljude obrazovati o tomu kako prehranom sprijeiti kvarenje zuba, a ne izazivati opasnost od raka ovim vrlo tetnim otrovom? Rijeima Ralpha Nadera, zastupnika potroaa: "Fluoridacija je problem koji odvraa pozornost od mnogo vanijeg problema, ona odvraa pozornost javnosti od uloge koju bezvrijedna hrana ima u nastajanju kvarnih zuba.

esto sam se pitao zato ljudi koji su toliko orni za fluoridaciju nikada ne govore nita o tomu kako je slab izbor hrane uzrokom za toliko mnogo zubnih upljina nae djece." 1 5 Nemojte ni na as pomisliti da pitanje fluorida nije i financijsko i politiko. Jeste li uli za SIDU? Ne moete zaviriti ni u jedne novine ili asopis ili ukljuiti televizor, a da ne naiete na neki izvjetaj o toj uasnoj situaciji. Jeste li ikad uli koliko ljudi umire od otrovanja fluoridom? U istih pet godina, od 1981. do 1986., kada je 10.000 ljudi podleglo SIDI, izvanredno velik broj od etvrt milijuna ljudi je umrlo od otrovanja fluoridom. Dvadeset pet puta vie smrtnih sluajeva i ni rijei o tomu. Kako je to mogue? Svakako ne predlaem da zanemarimo SIDU, ali bih sasvim sigurno elio znati zato se uistinu zanemaruju smrti zbog fluorida. Kad razmislite o neobinoj, neusporedivoj mudrosti i funkcionalnosti ljudskog tijela, ne moete skriti strahopotovanje pred tom velianstvenou. Mi moramo uiniti sve ono to svatko od nas moe uiniti fiziki kako bi se rad tijela pomogao, a ne sprijeio. Imamo obvezu initi najbolje za sebe same. Sada kad znate puno znaenje vane uloge koju voda ima u svim operacijama vaeg tijela, svakako uinite pametan izbor po pitanju toga kakvu vodu pijete. Samo bi jedan izbor trebao postojati - ISTA VODA! A ista znai destilirana. Usput, ako imate glaalo na paru, vi znate kakva se vrsta uvijek preporuuje za uporabu. Destilirana. A znate li zato? Zato to e ako rabite vodu koja nije destilirana, minerali u njoj korodirati i unititi vae glaalo. Poznajem ljude koji nipoto ne bi u svoje glaalo stavili destiliranu vodu, pa ipak piju upravo onu vodu koju ne bi ulili u glaalo. Ako nedestilirana voda unitava unutranjost glaala, to tek moe uiniti s vaim unutarnjim organima?

OSMO Hrana

POGLAVLJE

'5 Edith K. Rooosevelt: "Poison in Your Drinking Glass". Nutrition Health Review Vol 20, Listopad 1981., str. 23.

HARVEY: Ahhh, da, hrana .... jedna od mojih najdraih slabosti. Volim hranu. Zaista volim i oduvijek sam je volio. Jedan od razloga zbog kojih sam sretan to sam nauio kako jesti i odravati zdravu tjelesnu teinu jest da mogu jesti, uivati u hrani i ne dobivati na teini. Kako sam krenuo, da nisam nauio to treba initi, mogao sam do sada imati ve i preko 200 kilograma - da sam to mogao preivjeti. Evo zanimljivog podatka za vas. U prosjenom e ivotu svatko od nas pojesti otprilike izmeu pedeset i devedeset tona hrane. To je mnogo hrane koju treba preraditi jedan mali eludac, ne mislite li? Pedeset do devedeset tona! Svi elementi zdravlja su vani, u to nema sumnje. I premda su zrak i voda oito najvaniji elementi s obzirom na to to moramo imati kako bismo zadovoljili svoje najneposrednije potrebe, hrana igra kljunu ulogu po pitanju naega dugotrajnog zdravlja i dugovjenosti. O tomu ne moe biti nikakve sumnje. to se dogaa ako prestanete jesti? Umrijet ete. Moda ete se odrati jo mjesec, dva mjeseca ili moda ak i vie, ali bez hrane ete zasigurno umrijeti. Svakog pojedinog dana vae tijelo gubi stotine milijardi stanica i svakoga dana one budu zamijenjene novim stanicama. Od ega su te nove stanice nainjene? Od hrane koju unesete u tijelo. Najloginije je zakljuiti da e KVALITETA HRANE KOJA SE NAE U VAEM TIJELU BITI GLAVNI IMBENIK KOJI DOPRINOSI KVALITETI VAEG ZDRAVLJA. Hrana koju jedete e postati vi. Posve doslovno, vae e se" stanice izgraivati od onoga to pojedete. Taj je zakljuak neizbjean. Upravo zato i jest ovo poglavlje tako vano, zato to je hrana podruje u kojemu smo na najsramotniji nain napustili svoje bioloke potrebe i zbog te injenice plaamo skupu cijenu - i to plaamo naim zdravljem. Htio bih da naas razmislite o neemu. Shvaate li da smo mi jedina vrsta na cijelom planetu koja ne jede hranu u njezinu prirodnu obliku? Molim vas, nemojte rei da to ne ine ni nai ljubimci niti ivotinje u zoolokim vrtovima. Kad njima vladaju ljudi, ivotinje jedu ono to im dajemo pa tako i boluju od istih zdravstvenih problema kao i mi. Kad su ostavljene sebi na brigu, sve ivotinje e u divljini uzimati svoju hranu u prirodnom obliku. Ljudi to ne ine i u tom smo pogledu potpuno sami. Znate li isto tako da smo mi jedina vrsta koja mijea razliite vrste hrane u jednom obroku? Znate li da smo mi jedina vrsta koja nakon jela uzima lijekove u vrijednosti od mnogo milijardi dolara kako bi se oslobodila potekoa i neugoda koje je proizvelo uzimanje obroka?

Neto se udno dogodilo u ovoj zemlji kad smo kod hrane. Premda je UZIMANJE NAJBOLJE, NAJSVJEIJE HRANE JEDNA OD NAJZNAAJNIJIH BRIGA SVAKODNEVNOG IVOTA, hrana esto ne dobiva pozornost koju zasluuje. Zbog komercijalnih interesa, pohlepe, pogodnosti, apatije i sveukupne loe informiranosti previe je ljudi uljuljkano u vjerovanje da je sve to mogu strpati niz grlo i dobro da bi se tamo strpalo. Ali nije. Moda su vas kroz reklamu, lane tvrdnje, obeanja o vrijednosti ili togod drugo uspjeli nagovoriti da kupite neije proizvode. Ali veina je hrane koja se namee Amerikancima tako bezvrijedna kao da jedete zdrobljenu opeku. U ovoj zemlji ima mnogo loega zdravlja, a daleko vie no to biste mogli i oekivati se moe utvrditi prema onomu to ljudi jedu. Rei u vam to predstavlja njajveu prijetnju vaem zdravlju na ovom planetu. Ne, to nije sve vea proizvodnja nuklearnih tvari. NAJVEA PRIJETNJA VAEMU ZDRAVLJU JE PRERAENA HRANA! Danas se Amerikancima nudi vie lane, patvorene, devitalizirane, bezvrijedne "hrane" nego prave, istinski vrijedne, izvorne hrane koja je potrebna za odravanje ivota. A za to imamo zahvaliti preraivaima hrane. Kako se debljaju nai strukovi (i krvne ile), tako je i s njihovim novanicima. Tako se po navici koristimo izrazom preraena hrana da je za mnoge od nas ona poela predstavljati "tek jednu vrstu hrane". Shvatite to ona uistinu znai. Shvatite da se rije preraeno odnosi na postupke koji na koncu oslabljuju vae zdravlje. To je izraz koji moete vrlo lako i tono zamijeniti s rijeju uniteno. Preraivanje je skup postupaka kojima se savreno dobroj hrani, onoj koja sadri hranjive sastojke potrebne da bi se nastavio ivot, oduzima sve to ima vrijednost pa se zatim opet nudi na prodaju. Drugim rijeima, preraivanje je izraivanje neega to treba staviti u ljudski eludac, a to vie ne slii onome to je priroda proizvela da bi se konzumiralo. Opisat u za vas jedan zgodan, mali scenarij koji su smislili preraivai hrane. Ponajprije se, kao prvi korak, hrana koja je jednom ustvari bila hrana, stvorena od prirode i sposobna opskrbiti potrebe vaeg tijela, prerauje. Drugim rijeima, ona se denaturira i devitalizira - grije, pregrijava, patvori, melje u prah, usitnjuje, oteuje, degradira i na mnoge druge naine liava svojih prvobitnih vrijednosti - sve dok vie uope ne slii na proizvod prirode koji je rastao za vas. Idui je korak broj dva. Dodavanje kemikalija. Vie od pola milijarde kilograma kemikalija dodaje se po sasvim ustaljenim pravilima u hranu koju Amerikanci pojedu svake godine. Postoje kemikalije za sve to uope moete zamisliti: za bojanje u svrhu pojaanja ili promjene ve postojeih boja; boje koje pojeavaju izgled; konzervansi koji tite od

kvarenja - tako da je i tri tjedna nakon kupovanja jedan bijeli kruh (kojega mi volimo zvati vitaminski obogaenim stiroporom) jo uvijek mek; omekivai, stabilizatori, sredstva protiv pjenjenja; kemikalije koje spreavaju fermentaciju; kemikalije za povrinsku strukturu, vrstou, zgunjavanje i emulgiranje; sredstva za dodavanje arome uz pomo proizvoda uglavnom sintetikog katrana kamenog ugljena proizvedenog u laboratoriju; kemikalije koje ili poveavaju ili smanjuju sadraj vlage te mnotvo umjetno proizvedenih hranjivih tvari na kraju kao pokuaj da se doda neto od onoga to je uniteno. Onaj dan kad je znanost stupila u podruje industrije hrane uistinu je jedan tuan dan. Prirodna se hrana rutinski pretvara u mjeavinu skupih kemikalija koje su i izraene tako da simuliraju hranu. Kad preraivai hrane proizvedu te odvratnoe uz pomo udesa suvremene tehnologije za izradu hrane, vrijeme je da im predate svoj teko zaraeni novac. Trei je korak je izopaenost uznesena na nove visine. Preraivai hrane unajmljuju lobiste da bi im ovi pomogli pri donoenju zakona koji im omoguuju da tu hranu nazovu ni manje ni vie - prirodnom. Jeste li se ikad upitali kako se moe nazvati prirodnom hrana koja je vie od 50 posto preraeni bijeli eer i u kojoj vrvi od aditiva? Ali to su zakoni, ovjee, zakoni! Preraivai hrane su ustvari imali uspjeha u donoenju zakona koji su im dopustili uporabu rijei prirodno na naljepnicama sve dok je odreeni postotak sastojaka uistinu i dolazio od prirodnog proizvoda. Lukavo, vrlo lukavo. Kad pogledate na popis sastojaka pakiranog proizvoda s nazivom "Sve prirodno" pa vidite nekoliko rijei s vie slogova no to ih moete nabrojiti na obje ruke, to nije prirodno! Prirodno znai onakvo kakvo se pojavljuje u prirodi - i toka. Ne znam kako je s vama, ali kad sam ja bio dijete, ja se nisam odmarao u hladu starog, hidriranog klormetanskog 1 6 stabla. Ovakve su nejasne tvrdnje mogue budui da ne postoji openito prihvaena definicija prirodne hrane. Stoga FDA (Amerika organizacija za hranu i lijekove) vrlo iroke ruke doputa proizvoaima da definiraju tu rije sami za sebe. Kako zgodno. To je kao da automehaniarima kaete da moraju biti poteni kad vam izdaju raun za obavljene usluge, ali o onome to je poteno odluit e oni sami. Pa e vam tada moda "poteno"zaraunati 650 dolara promjenu ulja na autu ili 300 dolara zato to je popravio brisa stakla. Sada slijedi etvrti korak, pakiranje. To je vrlo vano. Na pakiranje se troi vie novca nego na sam proizvod: etverobojne kutije vrite obeavajui vrijednost i okus, besplatne kupone, "SVE JE PRIRODNO"
"'Klormetan (metil-klorid) - spada u organohalogenc spojeve koji nisu mnogo rasprostranjeni u prirodi, ve predstavljaju proizvode kemijske industrije te izmeu ostaloga imaju i posebnu namjenu npr. u pesticidima.

ispisano golemim slovima te moda ukljuuje i besplatnu zvidaljku ili neku drugu igraku kakobi vas navela da je kupite. Toliko toga dobijete. I na koncu je tu korak broj pet. Unajmljuje se neka tvrtka koja vodi marketing i reklamiranje kako bi vas uvjerila da taj proizvod kupite. Dovoljna koliina reklame navela bi neke ljude da kupe pa pojedu i katran ako im je predstavljen na pravi nain. Ne smijte se. Pa ljudi ve i jedu tako loe proizvode, pa ak i loije. Te vam reklame zapravo ne prodaju hranu. One vam prodaju splaine. Reklame prikazuju sretne, zdrave ljude koje uivaju u proizvodima u ritmu zgodnog, ivahnog jingla, govore o svemu samo ne o stvarnoj vrijednosti hrane. Sjeate li se jedne reklame za keap koja vam je, umjesto da govori o tomu kako ova vrsta ima okus po rajicama, taj proizvod prodavala na temelju injenice da je ovom keapu trebalo vie vremena da ga se nakaplje na tanjur nego neki konkurentni proizvod? Ovaj vrlo uspjean scenarij prerade hrane ima jedno vrlo odgovarajue ime. Zove se "kaektomija" i izvodi se s preciznou potrebnom za operaciju mozga. Va se novac strunjaki vadi iz vaeg novanika, a za uzvrat dobivate neto to nije samo bezvrijedno ve i tetno. To je prvoklasna "kaektomija". to biste pomislili da otkrijete kako postoji jedna skupina ljudi koju nazivaju National Water Contaminators Association (NWCA - Nacionalna udruga zagaivaa voda) koja se brine o tomu da vaa voda bude zagaena? Ili National Air Polluters Association (NAPA - Nacionalno drutvo zagaivaa zraka) iji je posao pobrinuti se da vam bude zagaen zrak? Ili National Food Processors Association (NFPA - Nacionalno drutvo preraivaa hrane) iji je posao da prerauje vau hranu? Biste li bili zgranuti, iznenaeni, razoarani ili to drugo? Zacijelo ete rei: "Ne postoje takve skupine." No, dobro, imate pravo ... uglavnom. Dvije od ovih skupina ne postoje, ali NFPA uistinu postoji. Ona odrava konvencije, konferencije za sponzore o reklamiranju i nazivima hrane, a njezini su lanovi upravo oni preraivai koji prerauju vau hranu i provode "kaektomije". Dopustite mi da vam predstavim Paula A. Stitta. Gospodin Stitt je biokemiar koji je svoj rad posvetio pomaganju Amerikancima da dobiju pravu hranu i razotkrio velike proizvoae hrane koji se koriste skupim reklamnim kampanjama vrijednim milijune dolara kako bi uvjerili ljude da je "antihrana" upravo ono to bi oni trebali jesti. Zbog otvorenog iznoenja svojeg miljenja o amerikoj prehrambenoj industriji dospio je u gotovo sve novine i asopise te intervjue u gotovo svakoj glavnoj emisiji na radiju i televiziji u zemlji. Napisao je knjigu s nazivom U borbi protiv prehrambenih divova (Fighting the Food Giants). Tu je knjigu napisao zato to se osjetio uvrijeenim. Kad sam je proitao, i ja sam bio ljutit i uvrijeen. Ako je i vi budete proitali, i vama e biti tako.

Ono to Stittovu knjigu ini tako napetom i znaajnom jest injenica da je nije napisao kao neki izvanjski protivnik. On sam bio je etiri godine profesionalni preraiva hrane i radio je za dva golema proizvoaa hrane u Sjedinjenim dravama. Otpustili su ga kad je prosvjedovao zbog nekih potajnih, nepravilnih i prijevarnih naina na koji su se vodili poslovi u kompaniji za koju je radio. Kad je ustrajao na tomu da se javnosti mora ponuditi vie hranjivih prehrambenih artikala, smaknuli su ga. injenica da je ta knjiga napisana s pogledom iznutra je ono to je na mene ostavilo snaan utisak. On zna to se dogaa. To nije nagaanje. U uvodu svoje knjige gospodin Stitt navodi: "Postoji u ovoj zemlji jedna utjecajna sila koja se namjerila trovati vau hranu, koja vas eli uiniti ovisnima preko te hrane i manipulirati kemijskim ustrojem vaeg tijela. Ova zavjera eli da budete prenajedeni, ali neishranjeni. Tko stoji iza te zavjere da vam oduzme ivot? Veliki preraivai hrane. "Bez vaeg znanja i pristanka oni kontroliraju sve to jedete, kada jedete, koliko pojedete, ak i nain na koji o hrani razmiljate. Ti divovi su uinili sve to mogu kako bi vas sprijeili da to saznate. Tako su izobliili vau svijest o hrani da bi vas mogli pretvoriti u svojevoljnog sudionika u svojoj vlastitoj propasti." Teko nama! Ovo je zaista zastraujue! Proitao sam taj navod vie puta kako bih u potpunosti shvatio ono o emu govori. Vi ... vaa djeca ... truju vas svjesno i namjernol Jedno je kad pokuate zaraditi novac prodajom proizvoda za koji mislite da ima koristi premda moda i nema, ali staviti u prodaju neki proizvod s punom svijeu o njegovoj nitavnosti i tetnosti jest nesavjesno. Jeste li ikad uli da netko kae: "Ja to ne razumijem. Stalno neto jedem, ali sam uvijek gladan." Ili ste moda zatekli sami sebe (ili svoje dijete) kako se unjate po kuhinji u potrazi za nekim jelom tek pola sata nakon obroka, iako jednostavno nema razloga zato biste bili gladni. Ova naizgled zbunjujua i razdraujua situacija nije sluajna. Jeste li ikad uli za appestat? Appestat je organ smjeten u bazi mozga. To je neto poput termostata. Appestat je odgovoran za va tek. On neprestano prati i mjeri hranjive tvari u krvotoku. Kad njih nema u potrebnim koliinama, vi se osjeate gladni. Pa to mislite da se dogaa kad jedete hranu iji su hranjivi sastojci uniteni? Vi ete se napuniti, ali e zato to je ta hrana "prazna" appestat registrirati da i dalje trebate jo hrane. Vi nastavljate jesti, ali appestat se jednostavno ne iskljuuje. Rezultat je ona poznata prituba: "Jedem cijelo vrijeme, ali jo uvijek sam gladan." Tijelo je navedeno na to da misli kako mu treba jo hrane, a zapravo udi za hranjivim tvarima. Naalost, postoje i dobroinitelji u ovoj traginoj situaciji - ljudi koji izrauju i prodaju vam tu praznu hranu! Va prividno nezasitan tek je rezultat najogavnijih vrsta manipulacija kemijom vaeg tijela koje moete zamisliti, koje su sve smiljene zbog poveanja

dobiti na tetu vaeg sve slabijeg zdravlja. Eto to je toliko razbjesnilo gospodina Stitta da je ugrozio vlastitu karijeru kako bi pokuao iznijeti na vidjelo istinu. Saznao je da je kompanija koja ga je zaposlila - a tako i mnoge druge - imala ljude koji su radili na takvim vrstama hrane koje bi zaobile appestat. Oni su namjerno izraivali prehrambene proizvode liene hranjivih sastojaka - potpuno ih izbacivi preradom, zatim su namakali tu hranu u kemikalije kako bi bili dobrog izgleda i okusa. Na taj nain vi jedete i jedete i jedete i kupujete jo i jo i jo tih njihovih proizvoda. Oni se bogate. Vi se debljate, a vae tijelo pati. I sve se to izvodi prema planu! Sve je smiljeno, sraunato. To se zbiva upravo ovoga asa dok ovo itate! Rijeima gospodina Stitta: "Prehrambene kompanije znaju da se prisilno jedenje uzrokuje, a ne lijei, trpanjem bezvrijednih grickalica koje nemaju hranjivih tvari i koje su uistinu preruene prazne kalorije. One ak znaju da neki proizvodi koje oni lansiraju kao zdrave i hranjive ustvari uzrokuju tetu i slabo zdravlje, ali skrivaju od vas tu istinu." Evo samo jednog primjera zbog kojega ete pozelenjeti od bijesa: Dok je obavljao neka istraivanja za projekt na kojemu je radio za tu veliku kompaniju koja prerauje hranu gospodin Stitt je naiao na izvjetaj koji je kompanija objavila 1942. g. Bila je to detaljna studija u kojoj su takorima podijeljenima u etiri skupine davali posebne vrste hrane. Prva je skupina dobila obinu, cjelovitu penicu, vodu, vitamine i minerale. Skupina broj dva dobila je penine pahuljice - proizvod koji je prodavala ta kompanija - vodu i iste vitamine i minerale. Treoj je grupi davana voda i bijeli eer. A etvrtoj skupini nisu dali nita osim vode i hranjivih tvari.^ takori koji su dobili cjelovitu penicu ivjeli su vie od godinu dana. takori koji su dobivali samo vodu i vitamine ivjeli su samo oko dva mjeseca. Oni koji su bili hranjeni bijelim eerom i vodom ivjeli su samo jedan mjesec. takori kojima su davane penine pahuljice umrli su kroz dva tjedna! Nisu umrli od neishranjenosti. Zapravo u tim peninim pahuljicama ima neega otrovnog. Kad se zrna izloe pritisku od 6.800 kilograma po kvadratnom inu (2,54 cm 2 ), taj proces oito proizvodi kemijske promjene koje pretvaraju hranjivu itaricu u otrovnu supstancu. Kompanija je za tu otrovnost znala trideset osam godina! okiran, Stitt je odnio taj izvjetaj jednom od svojih kolega koji je isto tako bio okiran pa je otiao predsjedniku kompanije s molbom da ponovno razmotri prodaju ove "hrane" za nedunu javnost. Ovo je izravan navod onoga to mu je predsjednik rekao: "Znam da bi ljudi trebali tu penicu bacati na mladenku i mladoenju na vjenanjima. Ali ako oni uporno trae da im se s time pune usta, to ja tu mogu? Osim toga, prole smo godine na tomu zaradili devet milijuna dolara." Gospodina Stitta su naputili da se dri svoga posla i ne brine o onomu to se dogaa u ostalom dijelu kompanije. Oito su ovi ljudi smislili kako da spavaju po

noi. Gospodin Stitt to nije mogao pa su ga otpustili kad je i dalje nastojao raistiti ovaj predmet. Kad se u orjeju ove knjige spominje preraivana hrana, to se odnosi na hranu koja je beivotna, stoga mrtva ... to jest bezvrijedna. Ni u kojim okolnostima nee vae iznimno inteligentno tijelo nikad pokuati prihvatiti kao dio svoje cjeline nikakvu beivotnu^ tvar u svoju ivotnu staninu strukturu. Ono to ne moe i nee. VAE JE TIJELO IVO I MOE SE IZGRAIVATI JEDINO POMOU IVIH TVARI. Kako samo pametni morate biti da biste shvatili da je ako je vei dio od pedeset tona hrane koju pojedete mrtvo (preraeno), to upravo ono to e i vae tijelo postati, mrtvo\ Drugim rijeima, vi imate odreeni stupanj kontrole nad duinom i kvalitetom svojega ivota. Ako je beivotna hrana ono to vi ne elite, tada je suprotno tomu ono to uistinu elite - ivotna hrana! AKO ELITE BITI IVI, JEDITE IVOTNU HRANU! Treba li vam za to dokaz ili vam zdrav razum govori iz same oevidnosti ove injenice? Dopustite mi da vam objasnim to je ivotna hrana. ivotna hrana je bilo koja hrana koja nije ni na koji nain izmijenjena u nainu na koji je stvorena u prirodi. Drugim rijeima ivotna hrana je sirova hrana. Oba naziva opisuju isto: hrana u svom prvobitnom obliku, onakva kakvom ju je stvorio Veliki stvoritelj. Svaka ivotinja na Zemlji je bioloki prilagoena da jede odreenu vrstu hrane. Lav je bioloki prilagoen da jede zebre i gnuove. Konj je bioloki graen tako da jede travu. Medvjed koala je bioloki prilagoen da jede lie eukaliptusa. Orangutan je bioloki prilagoen da jede voe. ltd. itd. Dvoje je istinito za prehrambene navike svih ivotinja. Ponajprije, one nikad ne prijeu granice svojih biolokih uvjetovanosti - lav nikad ne jede itarice, konj nikad ne jede zebre. Kao drugo, svi oni bez iznimke u cijeloj prirodi jedu sirovu hranu. 1 7 Osim ako ih ne pojedu, pogodite od ega umiru ivotinje u divljini. Od prirodnih uzroka, to jest, doavi do kraja svojeg ivotnog vijeka. Pogledajmo sada ljudske ivotinje - nas. Jesmo li mi prekoraili granice nae bioloke prilagodbe jedui hranu koja nije za nas? alite se? Navedite neto to neemo pojesti. Jedemo itarice, voe, povre, gljive, mrave i druge kukce, riblja jaja, druge ivotinje - ukljuujui i svinjska crijeva, kravlju jetru, janjei mozak, ablje krake, pueve, telad, konje, pse, takore, zmije, crve u pokvarenim siru i mnotvo preraenih proizvoda koje nijedna druga ivotnija ne bi pri zdravoj pameti jela. Da, prekoraili smo tu granicu posve sigurno. Svakako smo i mi bioloki

Sjetite se i opet da mislim iskljuivo na ivotinje u njihovu prirodnom prebivalitu, ne ivotinje u zoolokim vrtovima ili one koje drimo kao ljubimce pa su prisiljeni skrenuti od svojih prirodnih naklonosti.

17

prilagoeni na jedenje neega. Bismo li mi mogli biti jedina ivotinja na Zemlji koja je stvorena da jede ba sve to nam zapne za usta? Teko. LJUDSKA JE VRSTA BIOLOKI PRILAGOENA DA JEDE HRANU IZ BILJNOG CARSTVA. Moda smo nauili jesti drugu vrstu hrane i to je u redu, ali po pitanju onoga emu smo bioloki prilagoeni to je biljno carstvo. Dakako, bit e onih koji e to ismijati i ustvrditi da smo graeni tako ta jedemo meso isto kao i biljnu hranu. Tvrdnje poput tih ne temelje se na fiziologiji. Oni koji uporno tvrde da smo stvoreni tako da jedemo mesnu hranu su ili prodavai hamburgera koji od toga ive ili primaju plau u kompanijama koje zarauju od prodaje ivotinja za hranu. Ovo nije nagaanje ili zamiljanje. Fiziologija naih tijela jest ono to jest, i nikakve uljepavajue prie niti priznati "strunjaci" nikad ne mogu to promijeniti tako da se uklapa u njihove lane pretpostavke. Sve ivotinje koje su uistinu graene tako da jedu meso drugih ivotinja imaju probavni sustav koji je krai od probavnih sustava ivotinja koje su graene tako da jedu hranu iz biljnog carstva. U tomu nema iznimke. Usporedite probavne sustave ivotinja mesojeda ili svedera s naim probavnim sustavom pa e to postati savreno jasno. Nai su probavni sustavi mnogo, mnogo dui od sustava onih koji jedu meso. Ovo se jednostavno ne moe zaobii. 1 8 Ne samo da smo granicu prekoraili, ve vie ni ne jedemo hranu sirovu. Daleko od toga. Najvei je postotak nae hrane ili preraen ili prokuhan ili oboje! A od ega ljudi obino umiru? Od bolesti* Ustvari je postotak smrti zbog prirodnih uzroka toliko malen da se u statistikama uope ni ne navodi. to vam vai nagoni, zdrav razum i logika govore o svemu ovomu? Sve ivotinjske skupine na Zemlji osim jedne - nas - jedu hranu na koju su bioloki prilagoeni, u sirovom obliku, i dozive svoj ivot s vrlo malo boli ili bolesti. Jedina vrsta koja se ne pridrava svoje bioloke prilagodbe i ne jede hranu u sirovom obliku trpi bolove i od bolesti umire ee no od bilo ega drugoga.To su ledene, vrste injenice i sva lupetanja i brbljanja cijele vojske plaenih profesionalaca nee ih ni za dlaku promijeniti. Dopustite mi da ovdje budem vrlo jasan: Nipoto ovime ne mislim da biste, ako elite biti zdravi i ivjeti punim ivotom, morali jesti samo hranu na koju ste bioloki prilagoeni i to u sirovu obliku. Neminovno je da e neki dijetetiari, nutricionisti i pseudointelektualci proitati samo sadraj, bibliografiju i nekoliko odabranih poglavlja ove knjige pa je odbaciti uz grimasu koja e rei kako vam ovdje zapravo navodim da ne smijete jesti nita osim trave i to nekuhane. Ne elim ostavljati utisak da morate jesti iskljuivo nekuhanu hranu iz biljnog carstva kako biste iskusili zdravlje i dugovjenost. Meutim, elim vam uistinu skrenuti pozornost na to da to vie
Uinak jedenja mesa na ljudsku vrstu obraduje se na ire u 14. Poglavlju.

nepreraene, ivotne biljne hrane budete jeli, to e biti bolje po vas. To je jasno! To je samo pitanje pronalaenja sretne ravnotee koja e biti djelotvorna u vaem ivotu. Uvijek moramo razmotriti ono to zovemo stvarnime za razliku od ideala. Bilo bi idealno jesti potpuno istu, ivotnu hranu iz biljnog carstva, ali to jednostavno nije realno za oekivati. Stvarnost je takva da volimo mesto, tjestenine, kruh, pizzu, sladoled i mnotvo druge hrane koja moda nije idealna, ali je odigrala svoju ulogu u naoj prehrani. Najbolje je pribliiti se to se vie moe idealu, a istodobno u tomu uivati. Ispravno je i prirodno da emo u jelu uivati, ali uivanje nije jedina svrha zbog koje moramo jesti. Kad govorim o ivotnoj hrani, govorim o vou, povru, jezgriavom vou i sjemenkama. Ako u vaoj prehrani prevladava ova hrana, tada e u vaem ivotu prevladavati zdravlje. To je lijepa, jednostavna jednadba. Ono to mi predlaemo ne sastoji se u tomu da vi sada preko noi okrenete svoj ivot u potpunosti prema uzimanju iskljuivo ivotne hrane, ve da poveate koliine ivotne hrane ve prema vaem ivotnom nainu i onomu koliko se sami budete na to eljeli obvezati. Te promjene nikada ne bi smjele postati poput iskuenja ili natjecanja. Jedenje treba ostati radost. Kad se ponete osjeati bolje, automatski ete biti oduevljeniji i prirodno ete napredovati svojom vlastitom brzinom. Ovih se dana mnogo pria o prevenciji bolesti. Ironija je u tomu da su jo nedavno, prije samo deset godina "strunjaci" gotovo poricali povezanost prehrane i bolesti. Istini za volju, kad je dr. David Reuben uveo prehranu s visokim udjelom vlakana, gromoglasno ju je napala (to je standardni postupak s novim informacijama) Amerika udruga za unapreenje znanosti, skupina vrhunskih znanstvenih strunjaka koji bi navodno trebali biti u prvim redovima borbe za ono to je za ovjeanstvo najbolje. Oni su zapravo ustvrdili da bi vlaknasta prehrana "razderala crijeva i prouzroila rak jetre". Da li danas u naoj prehrani ima vlaknaste hrane? Jo u travnju 1986. je Centar za istraivanje raka Sloan-Kettering izdalo list u kojemu se navodi da su oni koji zagovaraju vezu izmeu lijeenja raka i prehrane "arlatani" . Postavite li pred neke "strunjake" malo novih informacija, oni e ponavljati poput papiga: "arlatani, arlatani, arlatani". Unato tom otporu "strunjaka" meusobna povezanost prehrane i bolesti je ty/sr/nty_uspostavljena, ali osim tek povrnih savjeta (npr. smanjite koliine masnoa i kolesterola te poveajte koliine vlakana) ne dobivamo previe smjernica za ono to bismo i kako bismo to tono morali initi. To je ono to smo Marilyn i ja pokuali uiniti naim zajednikim sveukupnim prouavanjem tijekom dvadeset devet godina: pruiti vam tono odreena sredstva za uporabu. A ovo su te nae posebne odredbe:

1. Jedite hranu s visokim udjelom vode. 2. Pravilno kombinirajte svoju prehranu. 3. Jedite voe na ispravan nain. 4. Suzdravajte se od uzimanja teke hrane tijekom ciklusa eliminacije i asimilacije. 5. Vodite rauna o svojoj biolokoj sklonosti i prilagodljivosti pa poveajte koliine odgovarajuih ivotnih namirnica u svojoj prehrani (voe, povre, izdanci, jezgriavo voe i sjemenke). Kada ponete jesti manje kuhanu hranu u korist to vie s v j e e ^ _ hrane, smjesta e se poeti zbivati pozitivne promjene, kako fiziki tako i mentalno. Budui da na taj nain opskrbljujete svoje tijelo onime za ime ono prirodno udi, sve e vae tjelesne funkcije postati bolje: bolja probava, bolje iskoritenje hranjivih sastojaka, bolja eliminacija, bolje proienje cjelokupnog sustava, sve e postati bolje. Kao i kod svakog stroja: to je bolje gorivo, to je bolji njegov rad. I kao i inae, mi ne ellimo da nas po tom pitanju drite za rije. Naa je elja samo da ovo iskuate te se osvjedoite o ovim rezultatima sami za sebe. Razlog zbog kojega prebacivanje na to vie svjee hrane ima tako temeljito koristan rezultat je taj to ona smanjuje izloenost nezdravim uincima koje kuhana hrana ima na vae tijelo. Kuhanje stvara okolinu pogodnu za bolesti. Ono samo po sebi proizvodi bolesti. To se pokazalo istinitim u brojnim studijama. Svakome tko je ove studije prouavao ti dokazi djeluju kao neodoljivi. Kuhanje hrane unitava potencijalne blagodati svojstvene ivotnoj hrani - ono razara ili obezvreuje 85 posto izvornih hranjivih sastojaka. Gotovo svi enzimi su ubijeni zato to su osjetljivi na vruinu. Aminokiseline su unitene ili pretvorene u oblike koje je ili iznimno teko ili nemogue probaviti. Pod mikroskopom se eterino tijelo ivue stanice iskri kao sunevom svjetlou. Mrtve stanice ne odailju svjetlost, one nemaju boje. Ako iz biljke ili neke namirnice uzmete sjeme i izloite ga vruini istoga stupnja na kojemu kuhate hranu za sebe, ono nee proklijati, nee rasti. Evo malog eksperimenta koji moete izvesti na sebi. Kupite u trgovini dvije jabuke. Jednu ispecite pa ih obje stavite na prozorsku dasku. Uvjerit ete se kako svjea, sirova jabuka traje poprilino dugo vremena, a ispeena jabuka fermentira i trune vrlo brzo. U svojoj knjizi Budite svoj vlastiti lijenik dr. Ann Wigmore navodi: "Najuzbudljivije iskustvo koje pamtim je kad sam vidjela kako stanice raka uzete iz ljudskog tijela / dalje uspijevaju na kuhanoj hrani, ali ne preivljavaju na istoj hrani koja nije bila kuhana."

Jedna od najupeatljivijih i najutjecajnijih studija o kuhanoj hrani protiv ivotne hrane je ona koju je proveo dr. Francis M. Pottenger, a objavio Ameriki asopis za ortodonciju i oralnu kirurgiju. Dr. Pottenger je izveo jedan poman, temeljit eksperiment na 900 maaka kojima je odreena kontrolirana prehrana. Koritene su samo dvije vrste hrane koje su bile davane u sirovom ili kuhanom stanju. Rezultati su bili tako zapanjujue uvjerljivi da nema nikakve sumnje u to da je ivotna bolja od kuhane. Make koje su jele samo ivu, svjeu hranu donosile su godinu za godinom na svijet zdrave maie. Nije bilo bolesti, slabog zdravlja, preranih smrti. No, make kojima je davana ista hrana, ali kuhana, razvile su sve one bolesti suvremenog ovjeka: bolesti srca, rak, bolesti bubrega i titnjae, upalu plua, paralizu, gubitak zuba, artritis, tekoe kod omacivanja, smanjen seksualni interes, dijareju, tako snanu razdraenost da je s makama bilo teko raditi, oteenja jetre i osteoporozu (zbog koje su im kosti i zubi postali tanki i krhki). Izmetine tih maaka bile su toliko toksine da biljke nisu htjele rasti na tlu koje su gnojili tim izmetom, a biljke gnojene stolicom maaka koje su hranili ivom hranom su uspijevale. A ovdje je i presudna injenica: prva generacija maia koji su se rodili u drugoj skupini maaka bila je bolesna i nenormalna. U drugoj su se generaciji raali mahom bolesni ili mrtvi maii. U treoj su generaciji majke ve bile jalove. Dr. Pottenger je sline testove provodio na bijelim mievima, a rezultati su se poklapali s rezultatima testova provedenima na makama. Kuhana hrana uzima svoj danak! Zato svatko tko eli ivjeti ivot lien slabog zdravlja i bolesti u najveoj moguoj mjeri mora uvidjeti mudrost toga da barem malo povea unoenje ivotne hrane u svoj organizam. BOLESTI SE NE DOGAAJU SAMO TAKO. One se izgrauju s istom onom sigurnou s kojom se gradi i zdravlje, a nama je ostavljeno na izbor to emo graditi. Kako je rekao dr. Robert S. Mendelsohn: "Zdravlje je pitanje izbora, a ne zagonetne sluajnosti." Ako za podizanje zgrade od trideset katova koristite crvotono drveto za osnovnu konstrukciju, slabe potpornje i ostale treerazredne materijale loe kvalitete, kakvu mislite da ete vrstu konanog proizvoda dobiti? Nije potrebno odgovoriti. Ako, dakle, izgraujete ljudsko tijelo a materijal koji e postati vaa krv, kosti, koa, organi - uistinu, svaka stanica vaega tijela je slabije kvalitete, kakvu mislite da ete vrstu tijela na koncu dobiti? Nije potrebno odgovoriti. S obzirom na injenice i dokaze koje sam iznio protiv kuhane hrane mogli biste zakljuiti da e mi idui korak biti da vas pokuam nagovoriti da jedete samo ivotnu hranu ili gotovo svu ivotnu hranu. Ne bojte se. Kako sam ve istaknuo, iako bi to bilo idealno, to svakako nije sasvim u skladu sa stvarnou. Suoimo se s time, kuhana je hrana 4 sastavni dio naeg ivota. Ja znam da i sam pojedem odreenu koliinu, ali nastojim

jesti vie ivotne nego kuhane hrane, a ona koju kuham je to je mogue vie izvorna i nepreraena. A to je sve to se nadamo da ete initi i vi koji itate ovu knjigu. Kad biste znali da dom za koji ste crnili i koji vam je tako dragocjen stoji tono na putu pobjenjele poplave te da je sve to morate uiniti da ga spasite pobacati oko kue vree s pijeskom, biste li uinili taj napor? Zato ne biste uinili taj napor? Koja bi vas sila mogla sprijeiti da poduzmete ovu zatitnu mjeru? Va vam je ivot zacijelo vaan koliko i vaa kua. Postoje zatitne mjere koje moete poduzeti kako biste sprijeili loe zdravlje, a nijedna mjera nije tako djelotvorna poput poboljanja kvalitete hrane koju jedete. To jednostavno ne moete porei. Vaa je hrana jedini, najvaniji imbenik u izgraivanju i ouvanju vaega zdravlja. U prolosti je neukazivanje dune vanosti prehrani predstavljalo oigledan propust monumentalnih razmjera. Kad ovjek samo pomisli da se nekad zapravo smatralo apsurdnim povezivati prehranu s loim zdravljem! Danas bi to, dakako, bilo kao da kaete kako ocean nema nikakve veze s valovima koji se prelijevaju po obali. Svakoga dana postaje sve jasnije i oitije koliko je hrana presudna za zdravlje, a jednog e se dana ljudi prisjeati onih koji su u tu injenicu sumnjali i to s istom nevjericom s kojom se danas prisjeamo putanja krvi. Sada je as da shvatite kako presudno moete utjecati na duinu i kvalitetu svog ivota te ivota vaih voljenih. Nemojte ekati dok postane prekasno ili dok ti dokazi ne postanu toliko oiti da e sve postati gotovo staromodno. Uinite to sada! to vie jedete ivotne hrane, to ete biti ivotniji i slobodniji od bolesti i bolnica. ak i ako su promjene koje budete uinili jedva vidljive, ipak ete osjetiti poboljanje. Dvotjedni jelovnik nazvan ivjeti zdravo koji je izloen u ovoj knjizi izraen je da bi vam pomogao unijeti vie ivotne hrane u svoju prehranu, a istodobno vam omoguuje da doivljaj jedenja ostane radostan doivljaj. Samo trebate pokuati. Ustanovite sami za sebe tu izvanrednu razliku koju moete ostvariti u svakom podruju svog ivota tako to ete nagraditi svoje tijelo s manje preraene beivotne hrane u korist to veih koliina prirodne, ivotne, svjee hrane. NOVI NAPAD NA VAE ZDRAVLJE - OZRAIVANJE HRANE Sad kad smo dokazali kako je hrana od presudne vanosti za cjelokupno zdravlje, pa ak i za nae ivote, ne mogu zakljuiti ovo poglavlje a da ne skrenem vau pozornost na vjerojatno najpodliji pokuaj oskvrnjenja nae hrane (pa stoga i zdravlja) u povijesti ovoga planeta - na ozraivanje hrane, izlaganje vae hrane radioaktivnim tvarima. Tako je, upravo onaj isti radioaktivan otpad zbog kojega su ljudi irom ove zemlje ogoreni i mariraju ulicama protestirajui protiv toga da se on odlae pod zemlju u njihovoj dravi, taj se isti otpad sada koristi u napadu na vau hranul Ma

ekajte malo. A mi bismo trebali biti radosni i uzvikivati: "Oh, Boe, Boe, nije li ivot predivan?" Dobro, znam da e mnogi ljudi koji ovo itaju rei: "O emu vi to uistinu govorite? Nikad nisam uo nita o ozraivanju hrane." Zacijelo i niste. Pa oni su uloili su divovske napore da bi to od vas sakrili. Poinitelji ove ludosti se koriste svim moguim sredstvima da bi se donijeli i stavili na snagu zakoni o kojima vi neete imati pojma. Pa to biste drugo i oekivali, s obzirom na to to oni pokuavaju izvesti? Da netko eli opljakati va dom, mislite li da bi vam pokucao na vrata i zamolio vas da ga odvedete do vae kutije s dragocjenostima? Ne, uuljat e se po noi kad kod kue nema nikoga. Jednog dana samo ete glavom vrtjeti lijevo desno pitajui se: " to se dogodilo?" Ako ne progovorite glasno o svojem nezadovoljstvu upravo sada, krajem ovoga desetljea, mnogo e hrane koju jedete biti podvrgnuto radijaciji koja se dobiva od smrtonosnih nuklearnih tvari i otpada. 1 9 To je pitanje ili-ili: "Prestanite sada, ili ete to poslije jesti!" "No, tko stoji iza ovih zlodjela? Rusi? Najurit emo ih." Ne, ne. Nisu to Rusi. To bi bilo previe logino. To su Ministarstvo za energetiku (Department of Energy - DOE) i Meunarodna organizacija za atomsku energiju (International Atomic Energy Administration - IAEA), a oni imaju potporu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) te Amerike organizacije za hranu i lijekove (United states Food and Drug Administration - FDA). Moete biti sigurni da e svaka mogua blagodat koju donosi zlouporaba tog "napretka" biti uzveliana sve dok ne bude zvuala znaajno poput drugoga Kristova dolaska na zemlju, dok se sve opasnosti koje postoje, a ima ih podosta, ne umanje do te mjere da vie nee predstavljati nikakvu smetnju. Ozraena hrana prima vrlo visoke doze radijacije - od nekoliko minuta do mnogo dueg vremena, ovisno o hrani. Te se koliine mjere u RADima (roentgen absorbed dose -apsorbirana doza radijacije). Jedan RAD je vie od radijacije koju emitira jedna X-zraka. Tri stotine RADa e ubiti pola ljudi koji su izravno izloeni tom zraenju a preostale e sterilizirati. Pogodite koliko RADova eli FDA odobriti za primjenu na vaoj hrani? Sto tisua na voe i povre i 3 milijuna na biljke i zaine. A ja sam cijelo to vrijeme mislio da je FDA ovdje da bi nas zatitila! Hrana koja u Sjedinjenim dravama trenutano ima odobrenje da bude ozraena ukljuuje krumpir, penicu, penino brano, svinjetinu, etrdeset sedam trava i zaina, sjemenke i aj. Jeste li vi to znali? Radijacija je razvikana jer navodno produuje rok trajanja. to ima loe u tome da uzmete svjeu rajicu, a ne onu koju su bombardirali nuklearnim otpadom kako bi mogla
19

Dva usputna proizvoda u proizvodnji nuklearnog oruja su kobalt 60 i eezij 137. Oni se

koriste u vaoj hrani.

dva mjeseca uati u sanduku ne pokvarivi se? Pa neka se pokvari. U prirodi je i odreeno da se namirnice pokvare ako se ne pojedu, zato da bismo dalje traili najsvjeiju hranu. Tko ima koristi od dueg vijeka trajanja? Vi nemate! FDA na to spremno istie da ozraena hrana ne ini hranu radioaktivnom osim ako se ne dogode oteenja i kvarovi na opremi. Ovo je najvei "osim ako" u povijesti ovjeanstva. E sad, ako se pokvari oprema koja izrauje strojeve za pranje rublja pa se naete s oteenim, neuporabljivim strojem kojega morate vratiti da biste dobili novog, to moe biti vrlo nezgodno - ali vam barem ivot nije ugroen. Kad ne funkcionira oprema za ozraivanje vae hrane, vi i vaa djeca jedete radioaktivnu hranu. Je li ita vrijedno te opasnosti? Zaista mislim - ita? Da li se strojevi ikad kvare? Je li svemirska letjelica eksplodirala? Je li se dogodio ernobil? Dakako, neki e vam "strunjaci" rei da su anse da se to dogodi jedan naprama milijun i to je vrlo umirujue - sve dok vae dijete ne plati cijenu za onaj "jedan" leukemijom ili tko zna ime. Kad se radi o vaem djetetu, nije vano jesu li anse u omjeru jedan naprama milijun kvadrilijuna. FDA tvrdi da je ozraena hrana "sigurna i zdrava". Ali njihovi najnoviji prijedlozi navode: "Unitavanje hranjivih tvari, meutim, nije vano." Prekrasno. Nije vano. Za koga? Unitavanje hranjivih tvari nije vano; inae je ta radijacija posve zdrava. elite li kupiti ovu kuu? Osim injenice da krov nema nosaa pa e se sruiti ako prejako zalupite vratima kua je savreno sigurna. Biste li kupili auto kojega reklamiraju kao sigurnog ako samo preskoite injenicu da konice ne rade na nizbrdicama a volan zakae u otrim zavojima? Nije nikakvo udo da njezini zagovornici ele ovu uasnu inovaciju uvesti kradomice prije no to vi otkrijete to oni uope smjeraju. Tko bi uzeo ozbiljno nekoga tko vam pokuava prodati kao "zdravu" hranu iji su hranjivi sastojci uniteni? A uniteni jesu. Skupine aminokiselina (proteini) se raspadaju; masnoe i masne kiseline koje su vrlo osjetljive na radijaciju razlazu se u toksine supstance. Ugljikohidrati se razlazu u tvari koje oteuju dijeljenje stanice. Unitavaju se neki enzimi, i vitamini budu uniteni ili iscrpljeni. Ovo FDA smatra "sigurnim i zdravim". Postoji nekoliko mrlji na ugledu FDA s obzirom na to koliko je u pravu kad neto proglaava sigurnim. Izmeu ostalih proizvoda koje je ona odobrila su taliomid, bendectine, soli sumporaste kiseline, EDB, DES, azbest i Balkon Shield. Hoemo li sada vjerovati da je i ozraena hrana isto tako sigurna? Premda FDA tvrdi da e se ozraivanje hrane strogo regulirati, to su prazne, lane rijei zato to, kako sami priznaju, "FDA nije prikupila popis pogona i kompanija za radijaciju koje obrauju hranu u Sjedinjenim dravama. Kompanije koje obrauju hranu ne trebaju se registrirati kod FDA." Kako e za ime Boje strogo kontrolirati te pogone ako ne znaju koji su i gdje se nalaze, to ozrauju i na koje su proizvode usmjereni?

I koliko je to samo "sigurno"? Njemaki su znanstvenici otkrili da plastine posude i omotai u kojima se ozrauje hrana otputaju toksine supstance u hranu tijekom tog procesa. Interni pregled FDA je 1982. g. pokazao da je samo 1 % od 413 studija koje su provedene u razdoblju od trideset godina navodno potvrdilo o sigurnosti. Dva prouavanja koja su provodili Rusi sa takorima koji su hranjeni ozraenom hranom pokazala su oteenja bubrega i testisa. Kod djece u Indiji koja su hranjena ozraenom penicom pokazala su se oteenja kromosoma i abnormalnosti u krvi koje su povezane s leukemijom. Njemaki znanstvenici su pronali toliko loih uinaka da je Zapadna Njemaka radijaciju hrane zabranila zakonom. Ti uinci ukljuuju mutacije, smanjenu plodnost, metabolike poremeaje, smanjenu stopu rasta, smanjenu otpornost na bolesti, promjene teine organa, tumore i jo vie toga. U Velikoj Britaniji takoer su zabranili ozraivanje hrane. Japanski lijenik Takahashi Kosei pregledao je studije na kojima je Svjetska zdravstvena organizacija temeljila odobrenje za ozraivanje. Podatke je ponovno analizirao i ustanovio da ne pruaju dokaze o sigurnosti. Umjesto toga se pokazalo da ozraeni krumpiri uzrokuju probleme krvnih ila, veu smrtnost, mutacije te poveane teine organa; ozraena penica uzrokovala je poremeaje hipofize, titnjae, srca, a i plua te je dovela do tumora. U tisuu dvjesto dvadeset tri maarske studije nije dokazana sigurnost ozraene hrane. A poveava li to uistinu vijek trajanja? Postoje mnoge studije koje ispituju djelovanje radijacije na produeni rok trajanja, jedno od njegovih osnovnih naela. Dr. Noel Sommer sa Sveuilita u Californiji kojemu je Odbor za atomsku energiju platio kako bi od 1963. do 1973. prouavao isplativost ozraivanja kao tehnike za ouvanje voa i povra doao je do sljedeih zakljuaka: 1. Ozraene jagode plau zbog ozljeda koje nastaju zbog rezova pri ozraivanju. 2. Agrumi su osjetljiviji na bolesti i prehlada poto su ozraeni. 3. Javljaju se promjene u boji, mirisu, okusu i strukturi ozraenih proizvoda zbog kojih je taj proces upitan i moe dovesti do potrebe za kemijskih aditivima. 4. Ozraivanje hrane vjerojatno nije sredstvo koje bi bilo dostatno u rukovanju s poljoprivrednim nevoljama kao to je infestacija vone muice i koja bi bila jedna od najeih uporaba. Bilo bi nedopustivo skupo graditi i odravati dovoljno pogona koji bi trebali biti dostupni u asu kad se za njih ukae potreba.

5. Nije izvjesno da bi se vijek trajanja bilo koje svjee (ivotne) namirnice ozraivanjem poveao za vie od nekoliko dana kojom bi se kontrolirali organizmi koji trunu, a ni u kom sluaju ne postoji mogunost da bi gamazraenje moglo nadomjestiti fungicide (sredstva za unitavanje tetnih gljivica). Druga tvrdnja glasi da bi ozraena hrana bila manje skupa. Ha! Bit e tu dodanih trokova za potroaa unato uvjeravanjima Ministarstva za energetiku i prehrambene industrije kako bi smanjeno kvarenje snizilo cijene. Te bi cijene ukljuile procijenjeno povienje cijene od dva do dvanaest centi po funti ozraene hrane, ovisno o vrsti hrane, milijune dolara poreza koji su ve predvieni proraunom za financiranje izgradnje i rada pogona, trokove promidbe u svrhu zadobivanja prihvaanje ozraivanja u javnosti i astronomske trokove "sanacije" u traginom sluaju sluajnog proputanja radioaktivnih tvari u okoli. FDA pokuava sve to moe kako bi zavarala javnost i zatitila samu sebe po pitanju krivnje u sluaju da se neto poremeti. Oni su htjeli da se postojei zakoni o isticanju naziva etiketama zamijene uvjetima poslovanja bez naljepnica kao u okvirima trgovine na malo. Na sreu je aktivistiki pokret potroaa prisilio FDA da prihvati odredbu o etiketiranju. Stajalite koje su imali u FDA bilo je da potroaima nedostaje temeljnog znanja da bi razumjeli rijei "obraeno gama zraenjem" te da su se moda opirali kupovanju hrane koja je bila tako oznaena. O, Boe! Za ovako neto doista treba imati obraza. Oni zapravo moraju poduzeti mjere da bi se borili protiv vaih prirodnih nagona za opstankom, u sluaju da biste se vi moda nepotrebno pokuali zatititi od tetnih posljedica. Oni si to ne mogu priutiti. To bi se vrlo nezgodno kosilo s njihovim planovima. Kad se krave vode na klanje, svakj e as jedna od njih iskoiti da bi pobjegla pa e je morati ponovno vraati u stado. To je isto tako vrlo nezgodno i za gonie koji ih vode na klanje. FDA je 12. prosinca 1985. g. dala izjavu za tisak po kojoj e ozraena hrana imati naljepnicu "Pico-Waved". Ali u fizici ne postoji takav izraz. Kako pametno. Takva genijalnost koja slui samo da bi vas navela da radite ono to oni ele da radite. Jedna je rije jednostavno izmiljena i iskoritena na taj nain da bude manje neugodna od same istine ... uz to ele promijeniti ozraivanje hrane od "aditiva" u " proces" to prema FDA znai da ozraivanje hrane vie nee automatski biti podlono pregledima o sigurnosti niti toksolokim testiranjima. To zajedno s uspostavljanjem zajednikog odbora izuzima FDA kao jednu djelotvornu snagu za voenje industrije. Industrija ozraivanja hrane bit e ostavljena da "upravlja" sama sobom - to jest, da ini to god eli, kad god to eli i gdje god to eli. Nitko nad njom nee imati nikakvog nadzora. Kako vam se to ini? Svrha koja se eli postii ozraivanjem hrane jest da se Ministarstvo za energetiku oslobodi problema odlaganja nuklearnog

otpada te da se istodobno ostvari dobit za prehrambenu industriju. Ono ozakonjuje zakup radioaktivnog materijala Sjedinjenih drava u privatnu industriju sa svrhom ozraivanja hrane. Isti nuklearni otpad koji predstavlja tolike probleme tolikim ljudima i strah i oprez u javnosti sada preuzima aureolu ugleda i potenja. Umjesto da se vladina tijela dovinu nainima na koje bi se taj otpad ikako mogao ouvati u granicama sigurnosti, ono e ga sada dati u zakup i raspodijeliti kompanijama kako bi one na njemu zaraivale. A kako e to one zaraditi taj novac? Pogodite kako ete vi znati kupujete li ozraenu hranu? Na proizvodu e biti cvijet - ne mrtvaka lubanja, ve cvijetl Mogli su onda barem staviti uginuli cvijet. Institut za zdravlje i energiju, neprofitna skupina uvara javnog udorea koja skrbi za opasnosti od radijacije najbolje je to sve saela: " Ministarstvo za energetiku ne nastoji iznai najbolji nain za ouvanje hrane ili zatite ljudskog zdravlja, ono nastoji pronai prikladan nain na koji bi se rijeila dijela svog nuklearnog smea koje je nastalo pri izgradnji nuklearnog oruja." Ne smijemo im dopustiti da s time samo tako prou. Ako Ministarstvo za energetiku pronae naina, irom zemlje pojavit e se tisuu pogona za ozraivanje hrane u roku od deset godina. Istina je ta da ti pogoni za ozraivane hrane nisu nita vie nego odlagalita nuklearnog otpada sa ivopisnim imenom. Razmislite o ovome. To je prosjeno dvadeset pogona za ozraivanje ili odlagalita nuklearnog otpada u svakoj pojedinoj dravi ove zemlje. To potie vrlo vana pitanja koja se tiu opasnosti pri prijevozu, rukovanju i uporabi radioaktivnih materijala. Odbor za nuklearne odredbe nema ba dobar ugled to se tie praenja krenja sigurnosti i spreavanja nesrea u sadanjih devedeset osam atomskih centrala. Pazite! Devedeset devet nuklearnih centrala! Oni ele imati tisuu pogona za ozraivanje hrane. Koliina radioaktivnog materijala koji bi se unosio i iznosio iz jednog pogona u pet godina bio bi pet puta vei od svih izvora radioaktivnih otpada niske razine proizvedenog u Sjedinjenim dravama u 1981. g. Trenutano se procjenjuje da je u privremenim skladitima pogona po svim Sjedinjenim dravama, moda i u vaem susjedstvu, pohranjeno - 200 milijuna kilograma visoko radioaktivnog otpada. ivotni vijek tog radioaktivnog otpada je 250.000 godina. Kad pomislite da e u svakoj dravi biti u prosjeku dvadeset takvih zemljita, vrlo je vjerojatno da e ih biti i u blizini gdje vi stanujete - ako ne vi, onda netko koga poznajete. elite li takvo zemljite u svojem susjedstvu? elite li preuzeti rizik da vam dijete bude otrovano nuklearnim otpadom? elite li stajati u pozadini ne poduzimajui nita i dopustiti da se po cijeloj zemlji zauzme tisuu takvih terena? Predsjednik Ronald Reagan je 17. listopada 1986.g. izjavio: "Opasnost od toksinog otpada je moda najhitniji problem s okoliem s

kojim se suoila naa zemlja." Nepojmljivo je kako je, dok je predsjedniku svjetina ludo klicala u znak odobravanja to je dao oznaiti 9 milijardi dolara kako bi osnovao Superfond iz kojega bi se financiralo ienje tih zemljita s toksinim otpadom, Ministarstvo za energetiku iza vaih lea planiralo kako'e stvoriti tisuu zemljita za nuklearni otpad irom zemlje - ne zemljita za odlaganje samo toksinog otpada, ve i nuklearnog otpada, najotrovniju supstancu. A onda nam, da bi nam u lice skresali kako smo lakovjerni i glupi, kau da to nisu odlagalita otpada, ve pogoni za ozraivanje hrane. Unato injenici da je to isti onaj nuklearni otpad kojega se veina ljudi u ovoj zemlji smrtno boji, od nas se oekuje da uzdahnemo od olakanja jednostavno zato to su oni koji su u poloaju zgrnuti poprilino mnogo novca na ovim najodvratnijim napadima na nae zdravlje osvanuli s nekim manje uvredljivim nazivom za nj. Budite posve naisto s jednime. Unato pokuajima da se ti napadi i oskvrnua nae hrane opravdaju kao korisni postupci, oni uistinu imaju vrlo malo veze sa zatitom hrane. Istina je ta da cjelokupna prepirka slui kao vjeta kulisa koja je smiljena da bi se odvratila pozornost sa stvarnog predmeta: plutonijeve i nuklearne rakete . Trenutano se u Sjedinjenim dravama svake godine proizvede 1.800 nuklearnih bojnih glava. To zahtijeva poprilinu koliinu plutonija. Zastarjeli ameriki vojni reaktori koji danas proizvode plutonij za bojne glave jedva dre korak s trenutanim naorauavanjem. Po cijeni od deset milijardi dolara za jedan novi reaktor izgraivanje novih reaktora se ne moe financijski ostvariti. Pogodite gdje se jo moe nai plutonij. Moe ga se ekstrahirati iz komercijalnog nuklearnog otpada. Ali ... 1982. g. je na Kongresu donesena zabrana ponovnog preraivanja komercijalnog otpada koji upravo zabranjuje vojsci da iskoritava otpade proizvedene u graanstvu. Ovdje se radnja zgunjava. Popratni proizvod ekstrakcije plutonija, koji je jedna od najvie radioaktivnih komponenti je cezij-137. Kad bi Ministarstvo za energetiku samo moglo smisliti uporabu za cezij-137, moglo bi se okomiti na sav onaj prekrasan plutonij koji sjedi zapostavljen na odlagalitima smea po cijeloj zemlji. E pa, smislili su oni taj nain: mi ga dobivamo u hrani\ Znajui koliko je vano izgraditi pet novih nuklearnih bojnih glava svakoga Bojeg dana nijedna rtva nije prevelika sve dok dobivamo taj dragocjeni plutonij. Tako smatra Ministarstvo za energetiku. Ministarstvo je 1983. g. ustvrdilo: "U kojoj e mjeri program uspjeti ovisit e o stupnju do kojega e se ova tehnologija primijeniti industrijski te o potranji za

cezijem-137 koja se nakon toga bude stvorila. " STVORILA! Potranja se mora stvarati. Ozraivanje hrane nema nikakve veze s produavanjem vijeka trajanja i ubijanjem bakterija. Ono ima veze s plutonijem i nuklearnim bojnim glavama. Jednom je Mark Twain rekao da postoje dvije beskonane stvari: svemir i ovjeja glupost. A ova je izjava pala ak i neovisno od ovog posebnog primjera ludila na koji bi se mogla odnositi. Dr. Donald B. Louria, profesor i predsjednik Odjela za preventivnu medicinu i javno zdravlje pri Sveuilitu za medicinu i zubarstvo na Medicinskom fakultetu u New Jerseyu te autor nekoliko knjiga o zdravlju napisao je pismo jednom kolegi u kojemu iznosi svoje poglede na ozraivanje hrane. Uz njegovo doputenje uzeli smo neke izvatke iz toga pisma: Vrlo sam zabrinut zbog ozraivanja hrane. Do 1990. g. e mnogo hrane koju pojedemo mi i naa djeca prvo biti ozraena kobaltom 60 ili cezijem-137. Oni koji to predlau govore da je ovakav tretman potpuno siguran, da takva vrsta ozraivanja moe smanjiti uporabu potencijalno opasnih pesticida te da e dui vijek trajanja ozraene hrane pomoi da nahranimo siromane dijelove svijeta. Je li to uistinu sigurno? Odgovor ini se ne zna nitko. Tijekom posljednjih desetljea provedeno je mnogo stotina studija, ali se smatra da samo aica (njih 69) zvui dovoljno trijezno da bi mogle pruiti korisne podatke. Od toga otprilike polovica zakljuuje da je ozraivanje sigurno, a polovica da nije. Teko da bi to pruilo uvjerljivo odobrenje. Postoji valjana zabrinutost da radiolitiki proizvodi u hrani nisu sigurni, a ona ukljuuje i mogunost genetikih oteenja. Postoje i druga pitanja sigurnosti. Koliina kobalta 60 ili cezija 137 koji se koriste u pogonima za ozraivanje je golema. Malo je dokaza o sigurnosti u tim pogonima. Neka nesrea ili teroristiki napad mogao bi na susjedstvo izbaciti goleme koliine radijacije. Pogon u kojemu ima nekoliko milijuna kirija radijacije s mogunou velikog zagaenja okoline nije dobar susjed. Uz to e se ta golema koliina cezija 137 i kobalta 60 kontinuirano morati transportirati na velike udaljenosti. Nesree u kojima se radijacija nesmotreno isputa su neizbjene.

21

THE NATION, "Zbog ega je D.O. E. (Ministarstvo za energetiku) za ozraivanje

Los Angeles Times, 18. listopad 1986.

hrane?", 7. vijee 1987.

Je li to djelotvorno? Neprestano se raspravlja o tomu da li ozraivanje znaajno produuje vijek trajanja. Pri 100.000 RADa radijacija e biti djelotvorna protiv odreenih nametnika, ali nee sprijeiti kvarenje. Tako glavni argument zagovornika ozraivanja hrane, da e ono koristiti kako bi se nahranili svi siromasi svijeta, vjerojatno ne vrijedi. Da bi se postigao znaajno dui vijek trajanja, bilo bi potrebna mnogo vea koliina ozraivanja, a to bi opet znailo vie radioaktivnih tvari u hrani te veliku vjerojatnost da bi se hranjive vrijednosti hrane znatno smanjile. ak i kod manjih radijacijskih doza pitanje gubitka hranjive vrijednosti nije uope rijeeno. Stoga kontroliranje tetoina putem radijacije ne moe biti zamjena za smanjene hranjive vrijednosti. Zamisao o tomu da se ozraenom hranom nahrani cijeli svijet je graenje kula u zraku. Postoje li i neke usputne znaajne posljedice? Ima, i to jedna iji je dublji smisao strahovit. U Sjedinjenim dravama postoji jedna tendencija da se kobalt 60, koji se u Kanadi naveliko pojaava cezijem 137 koji se moe dobiti iz naega nuklearnog otpada. elimo iskoristiti otprilike osam milijuna kirija koje smo nagomilali. Aii to nee trajati zadugo. Manji broj biljaka e to vrlo brzo iskoristiti. Mnogo, mnogo vie e nam toga trebati, a samo je jedan mogui izvor. Nae istroene gorive ipke u nuklearnim reaktorima, graanskim i vojnim. Da bi se dobio potrebni cezij 137, nuklearni bi se otpad morao preraivati, a preraivanje kojim se dobiva cezij 137 e takoer dati i plutonij koji naa vojska eli za Ratove zvijezda i ostale vojne pothvate. Postoji vrsta sumnja u to da ozraivanje hrane ne odraava odluku da se nahrani svijet, ve je prije trik Ministarstva za energetiku i Ministarstva obrane da se oslobode nuklearnog otpada istodobno opskrbljujui gorivom nae ratne strojeve. Ubrzo bismo se mogli nai u zabrinjavajuoj situaciji da sudjelujemo u utrci u naoruanju samim pritiskom na prekida za svjetlo u svom domu. Budui utrka u naoruanju prua sve veu vjerojatnost da e nam djeca stradati, moda u biti svakodnevno pridonosimo smrti nae vlastite djece. Bilo bi zanimljivo vidjeti to se dogaa industriji ozraivanja hrane da se cezij 137 zabrani kao izvor radijacije.

Kad je slubenik Radiation Technology, Inc. (jedna od kompanija koje imaju izgleda da se obogate na ovim planovima) upitao jednog roditelja iz New Jerseya zbog ega podrava stranu koja je protiv ozraivanja, ovaj je odgovorio: "Ako idem njihovim putem, a oni nisu u pravu, moja djeca nee stradati. Ako idem vaim putem, a vi nemate pravo, moja djeca mogu umrijeti." Ima li se ovomu jo to dodati? Vjerujte da ima. Ponajprije, budite spremni uti kako esto ovakvi i mnogi drugi napisi protiv ozraivanja hrane postanu predmet napada i poruge. Iza toga stoji veliki novac i velika mo. Te sile jednostavno ele ono to ele i iskoristit e sva potrebna sredstva kako bi i dobili ono to ele. Stoga e najvei napor uloiti u to da ozloglase svakoga koga vide da ih pokuava sprijeiti u postizanju cilja. to je jo vanije, kad odete u trgovinu kupovati hranu, upitajte poslovou ima li namjeru prodavati ozraenu hranu. Recite mu da ete kupiti hranu negdje drugdje ako ima. Najdragocjeniji cilj trgovine je zadovoljan potroa. Ako se nae dovoljno ljudi koji e izraziti svoje nezadovoljstvo ozraenom hranom, vjerujte mi, ni oni je nee eljeti vie od vas. Ovo nije neto prema emu biste se smjeli odnositi lijeno i nezainteresirano. Ako im ne kaete to elite, uskoro neete imati izbora. Najvanije to moete uiniti je stupiti u vezu s NCSFI National Coalition to Stop Food Irradiation (Nacionalna koalicija za spreavanje ozraivanja hrane), potanski pretinac 59-0488, San Francisco, California 94159-0488, telefon: (415) 566-2734. Tamo moete dobiti mnogo vie podataka a rei e vam i kako tono moete pomoi da se sprijei ovaj udovini napad na vae dobro zdravlje.

DEVETO POGLAVLJE Odmor i san


HARVEY: Otprilike jednu treinu ivota provedemo spavajui. Fantastino okrepljue djelovanje sna je dobro poznato. To je jedino podruje u kojemu nije potrebno traiti dokaze da bi se dokazalo njegovo djelovanje. Najbolji lijek za umor je ... spavanje. Bez toga prirodnog okrepljujueg sredstva istinsko je zdravlje nemogue. Zdrav, umiruju san koji odmara miie, ivce i mozak je jedan od najveih prirodnih podmlaivaa. Upravo se tijekom razdoblja odmora i sna tijelo oporavlja, ponovno puni energijom i priprema za obnovljenu aktivnost. San je po svemu bitan za ivot kao i zrak, voda i hrana. Openito san prihvaamo kao neto svakidanje, ali kada ne moemo spavati, udimo za njim jae no za najdragocjenijim draguljem. Ljudi rijetko razmiljaju o spavanju jer to promatraju tek kao vrijeme u kojem je tijelo neaktivno. Strano ete pogrijeiti ako mislite da su vae noi manje vane ili manje sloene od vaih dana. U satima kad spavamo, kad se ini da smo najpasivniji, neto je u nama vrlo aktivno i puni nas za idui dan. Kad smo aktivni, troimo energiju; kad smo naoko neaktivni, izgraujemo tu energiju. Zanimljivo je da se energija uvijek biljei po onome koliko je troimo, a ne koliko je nakupljamo. Mozak i ivani sustav rade uz pomo ivane energije u obliku elektriciteta. Tijelo se kao elektrino vozilo mora svake noi ponovno napuniti. San je djelomian zastoj pogona zbog ponovnog punjenja baterija. Prvi je cilj sna obnavljanje ivane energije. U snu se uspostavlja vitalnost tijela. Za vrijeme sna u tijelu sve vrvi i komea se od djelatnosti popravljanje tkiva, icjeljivanje, opskrbljivanje organa i stanica gorivom, zamjena starih stanica koje su izgubile vitalnost s novima (reprodukcija stanica zbiva se dvostruko bre nego u satima kad smo budni). Srce pumpa krv kroz tijelo da bi preuzelo otpadne tvari koje se prethodnog dana nisu eliminirale i odvelo jh do kanala za eliminaciju. Miii se napinju, srani otkucaji, temperatura i krvni tlak uspinju se i padaju; seksualno smo uzbueni; naa osjetila dozivaju u sjeanje cijeli svijet prizora i zvukova. Samo jedan dio mozga spava, jer ivani sustav nastavlja izvoditi milijarde procesa dok mi spavamo. Mozak je najdivniji, najsloeniji i najudniji organ kojega znanost poznaje. U vrijeme razvoja zametka mozak raste za otprilike 360 milijuna novih ivanih stanica dnevno, a na kraju je to sveukupno 100 milijardi najrazvijenijih, najusavrenijih stanica u cijelom svemiru. Tijekom

posljednjih nekoliko desetljea mnogo se nauilo o mozgu. Meutim, unato napretku u razumijevanju ovog organa prema kojemu se mora osjeati strahopotovanje mi posjedujemo tek oskudno znanje o zamrenosti ovog uda svega stvorenog. Mnogi sumnjaju u to da emo ikada moi pojmiti istinsku veliinu inteligencije koja je potrebna da um i tijelo meusobno djeluju na ovaj poseban nain. Uistinu je to krajnji izazov prirode. Ima ljudi koji vjeruju d a j e jedina svrha naih tijela da jednostavno dovodi hranu i kisik kako bi se odravao mozak. Svi procesi i funkcije u tijelu su pod sveukupnim nadzorom mozga. Sve to se tie meusobnog djelovanja stanica, tkiva i organa je pod nadzorom. Mozak je vrhovni sudac najboljeg tjelesnog stanja. I tako divan iznad svakog zamiljanja, gotovo sve funkcije mozga i njegovi rezultati zbivaju se ispod razine svijesti. U biti smo na razini svijesti slaboumnici u usporedbi s bezgraninom inteligencijom nesvjesnoga u naem mozgu. ak je i najsavreniji kompjutor koji moemo zamisliti primitivan u usporedbi s oito bezgraninom sloenou ljudskog mozga. Kad ovjek razmisli o astronomskom broju zadaa koje mozak istodobno obavlja sa savrenou dvadeset etiri sata tijekom nekoliko desetljea, mora zastati u poniznom strahopotovanju. Sjetite se, u tijelu ima nekih 75 do 100 bilijuna stanica, broj koji mi ne moemo pojmiti. Da morate potroiti 75 bilijuna dolara, morali biste troiti 1 bilijun svakoga dana kroz vie od 200 godina. Ovdje se radi o velikim brojevima. Pomislite o tome da je tih 75 bilijuna stanica ivo i odailje poruke na koje im trebaju odgovori. Va mozak u svakom asu doslovno prima, analizira i odailje poruke svima 75 bilijuna. Eto zato je mozak najvea zagonetka u naem svemiru. Milijarde signala neprestano ibaju kroz va mozak i prenose zapanjujuu koliinu informacija, pratei ne samo stanje u kojem je unutarnja okolina vaega tijela, ve isto tako i vanjsko okruenje. Ne moete ni gutati ni disati ni pjevati ni iljiti olovku ili razmiljati o protekloj noi ili o sutra ili bilo to a da va mozak ne zna za to. U isto vrijeme kad va mozak moda registrira da vas je na vratu neto zasvrbjelo, vi ste osjetili miris svjee odrezane krike lubenice i sluate prijatelja koji vam pria neku zgodu. Signali se prerauju, analiziraju, provjeravaju i kategoriziraju tako da vi moete smjesta reagirati - poeati vrat, uzeti komad lubenice i smijuckati se na alu. U meuvremenu va mozak takoer prati kemiju vae krvi, temperaturu, disanje i sve ostale bitne procese koji vas dre na ivotu - i sve to bez vae svijesti o tomu. Kad shvatimo da je svijest tek jedna od mnogih funkcija u naem mozgu i samo jedna od njegovih manjih aktivnosti s obzirom na velianstvenost njegove zadae da upravlja cijelim tijelom, moemo iskazati zahvalnost za potrebu za odmorom i snom i njihovu ulogu u osposobljavanju mozga da se stalno puni ivanom energijom. Nema sumnje, odmor i san su dva osnovna prijeko potrebna elementa u ivotu ija je vanost neopisiva, ali to puno znaenje ne

prepoznaje veina ljudi. Oni samo odu na spavanje, probude se kad je gotovo i odu dalje za poslom. San je toliko presudan da nas on jednostavno potpuno preuzima kad ga tijelo treba. Moemo ga spreavati ili u vrijeme opasnosti odlagati, ali ako to inite na due vrijeme, moete se jednostavno slomiti. Tijelo mora imati san jer bez njega ono kopni, stoga ga ono jednostavnoi/z/'ma. Mnogi ljudi su skloni pobrkati rijei odmor i san kao da one znae isto. Nije tako. Premda su oboje iznimno vani, oni sasvim sigurno nisu isti. Stanje sna postoji samo kad se svijest iskljui. Malo ljudi treba uvjeravati u to da je san vaan. To bi se inilo potrebnim kao da pokuavate uvjeriti nekoga u injenicu da je voda mokra ili vatra vrua. Meutim, kad se radi o vanosti odmora, ljudi ini se nemaju osjeaj o tome koliko je on bitan za ouvanje zdravlja. to je odmor? To je razdoblje neaktivnosti tijekom kojega tijelo moe ponovno zadobiti potroenu energiju. Kad iscrpljujemo energiju bre no to se ona moe nadoknaditi, razdoblje neaktivnosti omoguuje tijelu da se uspostavi prvotno stanje. To ste ve iskusili. Umorni ste, slabi pa ete sjesti i na as, dva zatvoriti oi, glava e vam zakimati nekoliko puta, a onda ete iznenada "doi k sebi" i u tih nekoliko sekundi osjetit ete se osvjeeni i ojaani. Postoje etiri vrste odmora kojima se moete koristiti za ponovno punjenje i osvjeenje. 1. Fiziki odmor dobiva se prestankom fizike aktivnosti - potrebno je sjesti ili lei te se opustiti. 2. Odmor osjetila osigurava se tiinom i zatvaranjem oiju jer se putem tih osjetila odvodi energija. 3. Emocionalni odmor postie se neuputanjem u burna zbivanja koja nastaju u odnosima izmeu ljudi. 4. Mentalni odmor ostvaruje se tako to se um suzdrava od svih intelektualnih aktivnosti. U biti je odmor smanjenje utroka energije, to omoguuje tijelu da usmjeri energije prema obnavljanju. Vrlo je koristan za ponovno oivljavanje i poboljanje vaeg izgleda. Iz raznih razloga moe katkad noni san biti nedovoljan, moda zbog osobito stresnog dana, ili zbog toksine krize kroz koju prolazi vae tijelo ili zato to vam nadolaze misli o nekoj znaajnoj situaciji u ivotu. Kad nemate dobar san zbog bilo kojeg od ovih razloga pa ste tijekom dana pospani, bezvoljni ili potiteni, potreban vam je odmor. Kad se nekim ljudima predloi da usred dana malo odrijemaju, to je jednako kao da ste

im predloili da si u oko zabiju otar tapi. Drijemati je uistinu loa rije. U dananjoj atmosferi buke i metea koji je nametnut radoholiarstvom te naporima da se uspije i napreduje bioloke potrebe tijela se katkad rtvuju u korist uspjenosti pod svaku cijenu. Najveim se dijelom stres s kojim se toliki radni ljudi bore moe pripisati prisiljavanju tijela da radi iznad svojih sposobnosti to ga tako dovodi do sloma. Mislim da je naa kultura koja poiva na imperativu "uspjeti pod svaku cijenu" dovela do toga da neki ljudi misle kako bi radije da ih uhvate da kradu, nego da ih vide kako drijemaju poslijepodne. Stoga tjeraju sami sebe dalje, premda osjeaju potrebu za odmorom, i pribjegavaju stimulansima (kava, aj, bezalkoholna pia, lijekovima koji ih "podiu" itd.). Ovakav nain ima svoju cijenu. Problem se samo pogorava, a ne rjeava. Ljudi koji krenu ovim putem dodatno gube energiju iako se to moda u tom asu i ne vidi. U mnogim je zemljama irom svijeta siesta, podnevni poinak, uobiajena. ivotinje u prirodi takoer se odmaraju dok danju vlada vruina. Drijemanje pridonosi zdravlju i opem dobrom stanju. Mnogo je bolje u tiini se na neko vrijeme odmoriti sa zatvorenim oima i nepokretnim tijelom kako bi se u popodnevnim i veernjim satima moglo to djelotvornije obavljati poslove, nego preskoiti potreban san i vui se cijelo poslijepodne obavljajui sve sa znatno smanjenom djelotvornou - ta slaba uinkovitost e se i te kako odraziti u produenom vremenu rada za kojega se neete osjeati niti poletno niti dobro. Drijemanje je takoer vano zbog toga to pospjeuje tjelesne funkcije, ukljuujui probavu i na taj nain promie bolje zdravlje kroz bolju opskrbu hranjivim tvarima. Odmor spreava pretjeranu iscrpljenost, dovodi do boljeg i djelotvornijeg rada te poveava uspjenost. Kad ste iscrpljeni, znatno se smanjuju otrina vaeg uma i tjelesne moi. Odmaranje izotrava um i spreava iscrpljenost koja vas inae nou ini nervoznima i razdraenima. Ono vam takoer omoguuje da mnogo bre zaspite te da spavate vre i bolje. Iskuajte ovo: Umjesto da za vrijeme idue stanke ispijete dvije alice kave, koja e se okomiti na vas poslije kroz potrebu za jo vie kave, pronaite neko tiho mjesto, umirite um, zatvorite oi i nekoliko puta duboko udahnite pa opustite miie. Pretvorite stanku za kavu, vau stanku namijenjenu stimulansima, u stanku za odmor pa vidite sami za sebe kakvu e pozitivnu razliku to initi u odnosu na va dan. Samo pokuajte! Taj zdrav obiaj da se poslijepodne nakratko odspava velikim je dijelom uniten zbog potreba industrijskog drutva. Taj je gubitak poprilino pridonio naem loem zdravlju i navikama na stimulanse zbog kojih u industrijskim zemljama vlada tako mnogo stresa i bolesti. Nai su roditelji znali to ine kad su nas u doba djetinjstva zvali u kuu da bismo poslijepodne malo odspavali. ODMARANJE I DRIJEMANJE NIJE ZNAK

LIJENOSTI. TO JE PAMETNO I DJELOTVORNO TROENJE VAEG VREMENA. Otprilike 50 milijuna ljudi u ovoj zemlji pati od besanice. To se oito sukobljava sa sposobnou tijela da nadoknati ivanu energiju koju e trebati za idui dan, stoga je to za ljude vrlo ozbiljan problem. Ima jedna pria o tome kako je nekomu jedan prijatelj rekao da zna to je najbolje za besanicu: Dovoljno se naspavati. To se moe initi smijenim, ali nikako nije ala za nekoga tko ne moe zaspati ili ima vrlo slab, isprekidan san. Naalost mnogi takvi ljudi pribjegavaju lijekovima (pilule za spavanje i umirenje, alkohol) to na kraju problem samo jo pogorava zato to se takav pristup bavi samo simptomima, a ne uzrokom. Mnogo bi mudrije bilo potraiti uzrok, a ne metode kojima e se dovabiti san. Nesanica nije pojava koja nema uzroka i ona e vrlo brzo nestati kad se njezin uzrok ukloni. Postoji nekoliko razloga koji pridonose nemogunosti spavanja. Na primjer kafein. Da bi jedna alica kave prola kroz bubrege i mokrani sustav, potrebno je dvadeset etiri sata. Ljudi koji piju nekoliko alica kave, vruu okoladu i mineralnu vodu imaju mnogo kafeina u krvotoku. Klonulost pa stimulacija koja se dobiva kafeinom moe zakoiti san, osobito dobar san. Tijelo mora troiti energiju za izbacivanje kafeina, a osim toga u isto vrijeme stvara i manje energije zbog nedostatka sna, to je zaarani krug. One navodno nedune alice kave koju popijete tijekom dana uzimaju svoj danak za vrijeme noi. Svje zrak je drugi imbenik koji utjee na sa, kako smo naveli u poglavlju o zraku. Oni koji spavaju u svjeem, a ne u ustajalom zraku uvijek svjedoe o boljem snu. Vjebe (o kojima e biti rijei u iduem poglavlju) takoer pomau da se krv opskrbi kisikom te da se omogui uklanjanje toksina iz tijela to cjelokupni sustav ostavlja s manje posla kod uklanjanja otpadnih tvari po noi, tako da se moe uivati u boljem snu. U najveoj mjeri je imbenik koji utjee na na san hrana. Nita ne moe poremetiti san vie od jedenja u vrijeme kad bismo trebali poi u krevet. Prvi je razlog za san obnavljanje ivane energije. Kad jedete prije spavanja, to preusmjerava velik dio energije na probavu hrane. Budui da je mozak zauzet probavom, rezultat toga bit e manje sna. Jednostavno ne moete oekivati da ete spavati dobro dok vam tijelo obavlja probavnu zadau. Izmeu uzimanja obroka i odlaska u krevet trebalo bi proi barem dva sata. 2 2 to vie otrova u sebi imate, to ete tee spavati kroz no. Nain ivota u kojemu se jelo temelji na to vie zdrave hrane zahtijeva manje probavne energije. Zdrava hrana smanjuje potrebe za snom i poveava djelotvoran san. Eto zato prehrana i navike jedenja imaju takav presudan utjecaj na to koliko sna nam treba ili koliko dobro spavamo. NAJVEI
Jedina je iznimka u tome voe koje se pojede na prazan eludac.

IMBENIK KOJI DOPRINOSI ZDRAVOM SNU, A KOJEMU OPET PRIDONOSI SAM ZDRAV SAN, JEST OPENITO ZDRAVLJE. Budui da kvaliteta nae hrane tako presudno utjee na nae zdravlje, lako je vidjeti zato je on tako vaan initelj u kvaliteti naeg sna. Tijekom proteklih sedamnaest godina mog prouavanja podruja zdravlja stotine ljudi govorilo mi je da im se san znaajno poboljao odmah poto su poboljali svoju prehranu. Neki ljudi koji su imali tekoe u spavanju dvadeset godina uzastopce mogli su prospavati cijelu no bez ikakvih lijekova. Ako ste jedan od 50 milijuna Amerikanaca koji ne spavaju dobro, elimo da znate da ima nade za vas. Zaista i vie od puke nade, postoji ak i razlog za slavlje. Jednostavna injenica jest da je san previe vaan za vau cjelokupnu dobrobit da se ne bi zbivao spontano onda kad je to potrebno. Poboljavi svoje prehrambene navike i primjenom nekih savjeta koje ete nai u 19. poglavlju "Dva tjedna zdravog ivljenja" moete se nadati vrstom, mirnom, odmornom snu. Koliko je sna ovjeku potrebno? Recimo to ovako. Trebali biste spavati kad vam se spava, a spavanja vam je dosta kad se probudite. Uistinu je dovoljno ono to je potrebno da bi se nadoknadila ivana energija, ponovno izgradile zalihe, nadomjestile i izbacile potroene stanice te eliminirali popratni proizvodi metabolizma. Ne postoji neka posebno odreena koliina koja je ista za sve. Razliiti uvjeti zahtijevaju razliite duine spavanja. Nekim je ljudima sasvim dosta etiri sata, nekima treba deset. Ako osigurate najbolje uvjete to se tie zraka, vode, hrane, suneve svjetlosti, vjebanja i pozitivnih utjecaja, spavat ete sve dok to va sustav bude trebao, a onda ete se probuditi. Sve dok se zadovoljavaju ciljevi sna, nije uistinu vano koliko spavate. Zapravo i nema neega poput predugog spavanja. Tijelo nee spavati due od svojih potreba. Svijest se vraa onda kada su te potrebe zadovoljene. Meutim svakako postoji ono to se zove manjak spavanja i to je bolest naeg vremena. To je prekraj koji mnogi ljudi ine protiv samih sebe, to je podrivanje neijeg sveukupnog zdravlja. Nikad vam ne bi palo na pamet da si namjerno oduzmete zraka, vode ili hrane koji su vam potrebni za obavljanje ivotnih funkcija. Ali iz nekog razloga san moete rtvovati. To je velika pogreka! Kad smo neispavani, ne proizvodi se dovoljno ivane energije koja zadovoljava nae potrebe. to smo due budni, to vie energije troimo. to manje spavamo, to manje energije stvaramo. To nije dobra kombinacija. Kad se energija nepotrebno rasipa, sve se aktivnosti u tijelu ozbiljno umanjuju. To znai slabu probavu i poremeenu eliminaciju - siguran nain da se dobije na teini, da se osjea umor i stres, manjak energije, da se izazivaju bolesti i jednostavno da se openito osjeamo uasno. Ne znam kad se to tono dogodilo, ali je nekako postalo gotovo pomodno da se tijekom noi ne spava mnogo sati. ut ete kako ljudi govore: "Noas sam radio sve do dva ujutro i ustao u sedam sati!" A netko

drugi e odgovoriti: "Ooo, izvrsno!" Ili e se hvaliti o tome koliko spavaju po noi pa e onaj koji spava najmanje sati ispasti pobjednik! No to jednostavno ne smije biti tako. San je ivotna potreba, kao dobra, zdrava hrana ili etnja na svjeem planinskom zraku. To nije neto bez ega bi se moglo ili trebalo biti. Kvaliteta i kvantiteta sna su jednako vani. Iskoristite na as svoj zdrav razum. Jesmo li mi kao vrsta uistinu stvoreni da bismo po cijele noi radili kao to je to sluaj? Mi u ovo suvremeno doba pretvaramo noi u dane, a ipak nai preci koji su bili vie u skladu s prirodom i svojim biolokim potrebama, nisu mogli initi ono to mi inimo. U mnogo prirodnija vremena sati spavanja zapoeli su kako je jenjala danja svjetlost. Odlazili su na spavanje s markom i budili se sa svjetlou to je, osim u "zemljama ponone svjetlosti" - zemljama arktikog kruga, razdoblje od barem osam sati. Do dananjeg dana miljenja jogija o zdravlju podrazumijevaju odlazak na spavanje oko devet sati i ustajanje sa suncem. Po pitanju kvalitete sna san koji dobijete u satima prije ponoi su najvredniji i pruaju najvie odmora. Ovo je neto to moete sami provjeriti. Pokuajte otii na spavanje to ranije. Nije sluajno da se stara izreka "Tko rano rani dvije sree grabi" tako esto ponavlja. Ili da se poetak noi naziva "snom za ljepotu". Spavajte koliko god vam je potrebno i, za ime Boje, nemojte se ustruavati to initi. Katkad smo skloni initi neto ne razmiljajui o posljedicama jednostavno zato to nismo svjesni da bi one mogle biti i negativne. Ako ste iz ma kojeg razloga ugrozili svoj san zbog ostalih aktivnosti, rada, igre ili bilo ega drugog, vi potcjenjujete i umanjujete svoje zdravlje. Preokrenite to stanje i ponite svojem tijelu doputati da se odmara i spava onoliko koliko to ono trai u sklopu bioloke ivotne potrebe, pa ete biti spremni za najvredniju promjenu u svom ivotu.

DESETO POGLAVLJE Tjelovjeba


HARVEY: ivot je kretanje, i to se manje kreemo to smo manje ivotni. Imamo tijela posebno izgraena za kretanje. Da bismo postigli i odravali zdravlje, moramo uspostaviti pravilnu ravnoteu izmeu odmora i aktivnosti. Ako se previe odmaramo i ne uravnoteujemo taj odmor s dovoljnom tjelesnom aktivnou, ostvarenje naih istinskih mogunosti za zdravlje postaje prilino teak zadatak. Svakako nema potrebe potroiti nekoliko stranica nastojei dokazati da je tjelovjeba vaan sastojak u zdravom nainu ivota. Tko god misli da to nije tako u jadnom je poloaju. Mislim da e vam najbolje posluiti jedan pregled koji pokazuje neke koristi od vjebanja kojih moda niste svjesni i koje e cijeli predmet pojednostaviti te stvoriti u vama elju da redovito vjebate. Za svakoga postoje navike vjebanja. Te se navike mogu znaajno razlikovati od osobe do osobe, a tako i treba biti. Razliitim ljudima su potrebne razliite navike te jednostavno ne biste trebali nastojati initi vie no to zahtijevaju va tip tijela i vae ivotne navike samo zato da biste bili "in". Neki ljudi ustro vjebaju svakog dana po tri sata i vie. Drugi gledaju na tjelesnu aktivnost s istim zanosom s kojim bi se suoili sa Saharom. Fizika bi aktivnost trebala biti radost koju eljno oekujete i u kojoj sudjelujete s voljom, a ne zbog krivnje. Dobrobiti od ak i naoko zanemarivih koliina redovitog vjebanja su tako velike i duboke da e svatko tko tek poinje vjebati, pa makar i sasvim skromno, uskoro postati svjestan vrijednosti vjebanja te iskreno poeljeti sudjelovati u nekoj vrsti ivahne svakodnevne aktivnosti. Nita ne potie zanimaje kao rezultati. Miino-kotani sustav u ljudskom tijelu je jo jedan primjer velianstvenosti naeg tijela. Otprilike est stotina pedeset miia rade zajedno s vie od 200 kostiju i odgovorni su za svaki pokret tijela. Ta masa kosturskih miia u tijelu moe se promatrati kao jedan veliki organ za kretanje. Gotovo je svaka aktivnost, a osobito atletika, rezultat zdruenog djelovanja gotovo svih miia u tijelu. Potreban je rad 200 miia da bi se uinio samo jedan korak, ili 40 miia samo da bi se podignula noga. Kosti se obino prikazuju kao vrsta masa. One to nisu. Kosti su ive, porozne strukture koje diu. Vrlo fine krvne ile omoguuju protijek krvi kroz kosti. Ustvari se krv proizvodi u kotanoj sri fantastinom brzinom. U sekundi koja vam je potrebna da biste okrenuli ovu stranicu oko 3 milijuna crvenih krvnih stanica e iz vaeg tijela nestati, a tijekom iste te sekunde proizvest e se 3 milijuna novih. I to se zbiva svake

sekunde vaeg /Vofa! Kad bi se sve crvene krvne stanice iz vaega tijela stavile jedna na drugu, dostigle bi 31.000 milja u vis u svemir. Kosti su ive i ba kao i svaki drugi dio tijela one od tjelovjebe imaju mnogo koristi. Stoje vie netko aktivan, to jae i izdrljivije postaju njegovi miii i kosti. Moda ste vidjeli kakvi su rezultati kad netko slomi kost ili rastrga mii pa mora nekoliko tjedana nositi gipsani kalup. Miii i kosti u tom kalupu poinju atrofirati, skupljati se po duini i irini. Ako se kalup ostavi predugo, to podruje moe postati potpuno beskorisno. Ali kad se ovoj ukloni i kretanje ponovno bude mogue, miii i kosti reagiraju tako to ponovno poprimaju svoju uobiajenu veliinu i snagu. Svaki dio vaeg tijela ovisi o redovitoj fizikoj aktivnosti. Kad odreeni dio tijela krene u akciju, tijelo odgovara tako to alje vie krvi, hranjivih tvari i energije u to podruje. Takav odgovor vodi do sveukupnog poboljanja zdravlja i vitalnosti tog odreenog dijela. Ako se vjebanje zanemaruje, tijelo e oslabiti i sve e njegove fizike moi biti umanjene, ali se s redovitom vjebom cjelokupni sustav jaa i okrepljuje. ivot ovisi o protijeku krvi u naem tijelu. Svaka kapljica krvi krui kroz cijelo tijelo u svakoj minuti! Vjebanje umnogome poveava djelotvornost s kojom srce donosi krv i s njome kisik te ostale vitalne hranjive tvari u sva podruja i tkiva u tijelu. S ovim poveanjem djelotvornosti vitalni se krvni putevi proiuju a cjelokupna se cirkulacija poboljava. To zauzvrat slui da bi se osigurao optimalni rad svih organa i odravao njihov pravilan rad. Vjerojatno je za svoju veliinu najjai mii u vaem tijelu - srce. Svatko tko je prouavao njegov rad morao je osjetiti strahopotovanje pred tim remekdjelom veliine ake koje predstavlja neumorni organ neopisive vrijednosti i funkcionalnosti. U prosjenom ivotu ono otkuca 2,5 milijardi puta prenosei etvrt galona (1,136 I) svake minute u svaku stanicu u tijelu kako bi se proistio i nahranio cijeli sustav. To je 55 milijuna litara tijekom cijelog ivota. Ono ima zaliske tanke kao papir debeo deset milijunti dio ina, a koji su vri od eljeza. Kad kirurzi zamjenjuju srane zaliske silikonskim dijelovima, ti tvrdi materijali nainjeni ljudskom rukom istroe se i izoblie nakon samo nekoliko godina, ali fina, postojana tkiva zdravog srca rade punom snagom i odolijevaju otkucajima kroz cijeli ivot. Tako snano i izdrljivo je normalno srce da je gotovo nemogue preostalo tijelo napregnuti dovoljno jako da bi se otetio taj udesni organ. Ovo izvanredno izraeno, nevjerojatno izdrljivo, savrenstvo velianstvene vjeine ima neprestanu i potpunu mo nad rijekom ivota koja tee naim krvoilnim sustavom. Moete li zamisliti vrijedniji pothvat od onoga koji odrava vae dragocjeno srce u najboljem stanju? Ima li to prirodnije od toga? Vjerojatno je najvea vrlina redovitog vjebanja u tome to ona jaa vae srce, ini ga djelotvornijim i veim organom. Tako je. Vi uistinu moete poveati miie svoga srca te time poveati i njegovu sposobnost

za rad. Kao svaki drugi mii koji se ne rabi dostatno srce e postati maleno, slabo pa ak i atrofirati ako se predugo zanemari. Ili se taj isti mii moe ustro i redovito uvjebavati kako bi postao velik i jak. Vee srce je zdravije i jae srce. Ono ima sporije i jae otkucaje. Koliina krvi je vea a srane kontrakcije su jae pa alju vee koliine krvi kroz ile sa svakim otkucajem i omoguuju due razdoblje odmora izmeu otkucaja. injenica je zapravo ta da srce uope nije tako njeno kao to se katkad zamilja. Ono je s obzirom na svoju veliinu mnogo jae od bilo kojeg drugog miia u tijelu. Svaka dobra vjeba trebala bi u osnovi biti usmjerena na tri podruja kondicije: 1. krvoilni sustav ili aerobinost, 2. snaga i 3. fleksibilnost. Aerobine vjebe slue kao oblik koji jaa srce. Aerobine vjebe dovode vas do toga da dahete i znojite se, one udvostruuju uobiajene otkucaje srca za dvadeset do trideset minuta. To opskrbljuje krv kisikom. Rije aerobino doslovno znai "s kisikom". Sposobnost osobe za rad miia ovisi o opskrbi kisikom za rad miia. Plivanje, vonja bickila, jogging, preskakivanje konopca, rukomet, tenis, koarka - to su sve aerobine vjebe. I premda hodanje mora neto due trajati i ono je vrlo djelotvorno i, svakako, aerobina aktivnost. Satovi aerobika su danas vrlo u modi i to je vrlo pozitivno. Meutim, samo jedno upozorenje: Potrebno je postupno odgovarati na zahtjeve nekih od ovih vrsta vjebi. Isto tako je pogreno pokuati natjerati svoje tijelo do razine izvoenja za koju ono moda nije spremno. Nastojei ii u korak s voditeljem programa (koji se po cijeli dan bavi time zaraujui za ivot) ne moe biti u vaem najboljem interesu. Za mnoge su napokon moda korisnije vie prirodne aerobine vjebe poput hodanja ili plivanja. Koje god aerobine vjebe radite one e potaknuti mnoge prekrasne promjene u vaem tijelu pa biste se vjebanjem morali baviti redovito. Ako ugledate divlju maku - nekog lava ili tigra - vidjet ete kako tri, skae, rastee se po cijeli dan. Ta je ivotinja spretna, vjeta i puna ivota i ima strahovitu razinu izdrljivosti. Stavite ju u zooloki vrt pa e, unato tomu to e se i dalje rastezati, uskoro njezino tijelo poeti propadati i ona e postati lijena. Zato? Zato to je prestala s aerobinim vjebama.

SKAKANJE S OTPOROM Jedna jedinstvena vjeba koju s oduevljenjem preporuujemo za dobro stanje i snagu krvotoka nazvana je skakanje s otporom na trampolinu. Vjeba poskakivanja pojavila se od kad je izumljen trampolin 1963. g. Meutim najveim su dijelom ljudi koji koriste njezine prednosti studenti tjelesne kulture. Skakanje na trampolinu je uvedeno u vojnu slubu prije Drugoga svjetskog rata i koristilo se za razvijanje ravnotee, spretnosti,

koordinacije, ritma i pravilnog tempiranja, kao i lijepo razvijenog tijela. Skakanje s otporom je prije nekoliko godina pokrenuo dr. Harry Sneider koji je ve trideset godina atletiar i trener fitnesa. Za to je skakanje potreban samo jedan mini-trampolin i utezi od pola kilograma, kilogram i kilogram i pol. To je tako jednostavno i prikladno sredstvo za vjebanje cijelog tijela da mnogi ljudi pomiljaju: "Kako bi neto toliko jednostavno i zgodno moglo za vas biti dobro?" Da je samo malo sloenije, malo skuplje ili da donosi veu neugodu, vjerojatno bi bilo popularnije. injenica je da e skakanje s otporom na trampolinu u iduem desetljeu vjerojatno unijeti revoluciju u pokret fitnesa ne samo za svjetski poznate atletiare, ve za svakoga koga zanima fitnes, od najslabijih do najjaih, od najnespretnijih do najpoletnijih. Skakanje s otporom je vjerojatno najbolji kuni program za treniranje aerobika koji danas postoji. Ono to iznenauje je da je cijena sprava za skakanje prilino razumna. Jednako tako je privlana i njegova praktinost. Moete ga koristiti bilo gdje - u spavaoj sobi, u radnoj sobi, ak i u dvoritu. I moete na njemu skakati bez obzira na to kakvo je vrijeme. To je vjeba za krvoilni sustav i openito jaanje na koju ne utjee kia. Svatko od najmanjeg gegavog djeteta do najstarijih moe imati koristi od jednostavnog skakanja po trampolinu ak i ako izvodi samo "skokove za zdravlje", ritmiko kretanje gore-dolje. Ljudi koji su prikovani uz krevet ili su u invalidskim kolicima takoer mogu imati koristi tako to jednostavno stave noge na spravu dok netko drugi skae po njemu. A evo i zato je to tako! Pokretanje miia je stanina funkcija. Svaki je mii zajednica stanica koje se skupljaju kako bi obavljale funkciju koju ne moe obaviti jedna stanica sama - to jest, pokretanje dijela skeletnog sustava. Ve smo prije spomenuli da u tijelu ima otprilike 650 miia. Oni su uistinu vrhunski organizirane zajednice stanica; pojedinane stanice su zapravo u meusobnoj vezi kroz zamren sustav ivanih stanica ili neurona kako bi obavile svoj posao. Bez tih ivanih stanica stanice miia ne bi mogle djelovati. Vjebe skakanja na trampolinu stimuliraju neuromuskulami sustav to se ne moe postii ni jednom drugom vjebom. To se postie kombiniranjem triju sila - sile tee (uvijek prisutna, nepromjenjiva sila koja djeluje prema dolje), akceleracije i deceleracije (dvije suprotne sile kretanja). Rijeima Alberta E. artera, predsjednika Nacionalnog instituta za vjebe na trampolinu i zdravlje: "Stimulacija miinih ivaca pri vjebanju s trampolinom je fenomenalna. Te vjebe takoer pruaju aerobine aktivnosti u kojima nema neugodnog oka koji je inae prisutan kad se udari o vrstu podlogu." Osobno poznajemo mnoge joggere koji su se prebacili na skakanje s otporom. Moete iz njega izvui onoliko aerobine koristi koliko biste dobili od jogginga, samo bez ozljeda koje esto doivljavaju trkai: ozljede koljena, ozljede Ahilove pete, izrasline na

potkoljenici, nategnua skonih zglobova i lomovi stopala. Najbolje je isprobati." Sustav vjebi za skakanje s otporom koji slijedi izradili su Harry i Sarah Sneider kroz svoje opseno istraivanje. Ono ima mnoge blagodati i predstavlja gotovo znanstveni prodor u podruju fitnessa i atletike. Naizmjenina lakoa te poveana sila tea do kojih dolazi u skakanje s otporom zajedno s nizom vjebi koje razrauju svaku miinu skupinu kroz cijeli raspon pokreta dovode do sveukupne bolje tjelesne kondicije i snage. Svaka pojedina stanica, organ i mii se razrauje. Skakanje s otporom dodatno stimulira djelatnosti limfnog sustava, pomae da se tkivima dovodi vie kisika, jaa srce, pospjeuje metabolizam, probavu i eliminaciju, izgrauje miie, ispravlja lo vid, poboljava sveukupnu koordinaciju, dranje tijela, ispravlja zglobove te vraa pokretljivost vratu, kukovima, koljenima, zglobovima i leima. Ovo moe zvuati kao neko pretjerivanje, ali vidjet ete - sve je to istina! Skakanje s otporom na trampolinu je vjerojatno najsvestranija vjeba koja postoji. Vjebamo na njemu ve vie od est godina i imamo ih tri komada koje svi u obitelji koriste, bili bismo bez njih izgubljeni. ak volimo i darivati tu spravu za skakanje ljudima koje volimo. Predstavljamo vam ovaj program vjebi zato to vjerujemo u njega. ak i ako trenutno aktivno izvodite neku vrstu vjebi nadamo se da ete istraiti skakanje s otporom. Posluit e vam da nadopunite one druge vjebe koje ve radite. Ako jo niste pronali "savren sustav vjebi", ovo moe biti to! Nadamo se da ete ga iskuati i otkriti kakav je to blagoslov za vas. 2 3 Na iduim ete stranicama nai "SAVREN PROGRAM VJEBI" PO METODI FIT FOR LIFE za skakanje s otporom koji su razvili Sarah i Harry Sneider. Dr. Sneider je vodei strunjak i trener za skakanje s otporom na trampolinu koji se njime koristio da bi svladao gubitak kuka u Drugom svjetskom ratu i na taj nain s velikim uspjehom razvio program skakanja na trampolinu za sve tipove tijela. Dodatni programi za ljude svih godina ili onih koji imaju posebne ciljeve te jo mnogo vie informacija o skakanju s otporom na trampolinu u mogu se nai u njegovoj izvrsnoj knjizi Olimpijski trener koju moete naruiti od: Sneider's Family Fitness, P.O. Box 3374, Arcadia, California 91006.

23

Ako imate potekoa pri traenju reboundera i utega z ava "savren program

vjebanja", piite nama, na adresu 2210 Wilshire Boulevard, Suite 118, Santa Monica, Californica 90403.

SAVREN PROGRAM VJEBI za svakoga Biljeka: Neke vjebe moda nee biti pogodne za vae posebno tjelesno stanje. Ne inite nijednu vjebu koja uzrokuje bol vaemu tijelu. Ako niste sigurni u to koje vam vjebe odgovaraju, posavjetujte se s vaim lijenikom ili specijalistom. Koristite se zdravim razumom. inite ono to vi mislite da ima smisla! 1. UVIJANJE: Uvruje nadlaktice i podlaktice te pojaava stisak ake. Upute: Uhvatite utege (vreice s pijeskom). Lagano trite ili hodajte vukui noge po sredini malog trampolina s dlanovima prema gore i laktovima uza se. Podignite oba utega zajedno do ramena, zatim ih vratite u poetni poloaj. Ponovite 12 puta. 2. PRITISKIVANJE: Uvruje i razrauje gornji dio lea, ramena, ruke i stisak ake. Omoguava izvrsnu sveukupnu napetost ruku. Upute: Uhvatite utege. Lagano trite ili hodajte po sredini malog trampolina. Prinesite utege ramenima, odgurnite obje ruke iznad glave, zatim ih vratite do ramena nakon svakog ponavljanja. Ponovite 12 puta. 3. USPRAVNO POTEZANJE: Izvrsno je za dranje tijela, gornji dio lea, prsa i podlaktice. Upute: Uhvatite utege. Lagano trite ili hodajte po sredini malog trampolina. Ruke drite vrsto skupljene ispred donjeg dijela tijela. Podignite obje ruke do brade s laktovima ispruenima u ravnoj crti od brade. Spustite ruke na poetni poloaj nakon svakog ponavljanja. Ponovite 12 puta. 4. STEZANJE TRICEPSA: Djeluje na nadlaktice i ramena te ojaava stisak aka. Upute: Uhvatite utege. Lagano trite, hodajte ili poskakujte po sredini malog trampolina. Stavite ruke iza glave drei utege skupa. Pritisnite utege iznad glave istegnutih ruku, a zatim ih vratite dolje u poetni poloaj. 5. STEZANJE: Jaa stisak ake, podlaktice i grudne miie. Upute: Drite utege s laktovima 10 do 15 cm od prsa dok hodate ili poskakujete po sredini malog trampolina. vrsto stegnite pa opustite. Ponovite 12 puta.

6. VISOKO SAVIJENO DODIRIVANJE LAKTOVA: Uvjebava grudi, i uvruje gornji dio lea, ramena i ruke. Upute: Uhvatite utege. Lagano trite, hodajte ili poskakujte po sredini malog trampolina. S laktovima koji su svijeni u razini grudiju te usporedni s tlom prinesite podlaktice jednu drugoj ispred sebe. Rairite natrag u otvoren poloaj. Ponovite 12 puta. 7. PODIZANJE POSTRANCE: Razrauje ramena, ruke i gornji dio tijela. Upute: Uhvatite utege. Lagano trite, hodajte ili poskakujte po sredini malog trampolina. Drei ruke ispruene podignite utege barem do visine ramena ne svijajui laktove. Polako sputajte rairene ruke na bokove. Ponovite 12 puta. 8. KRIANJE: Uvruje prsni ko, oblikuje ruke i ramena te jaa gornji dio lea. Upute: Uhvatite utege. Lagano trite, hodajte ili poskakujte po sredini malog trampolina. Rairite ruke u stranu u visini ramena. Prinesite ruke ispred grudiju i prekriite ih kao da ete zagrliti sami sebe. Vratite ruke do poetnog poloaja rairenih ruku. Ponovite 12 puta. 9. SPRINTANJE U VISINI KOLJENA: Dobro je za sve miie, osobito miie struka, bokova, bedra, listove i gornji dio tijela. Upute: Uhvatite utege, trite na mjestu po sredini malog trampolina diui noge to vie moete. inite to kroz 30 sekundi do 1 minutu. 10. PRITISKIVANJE NA GORE I PREMA VAN: Uvruje gornji dio lea, ramena, ruke i grudi. Upute: Uhvatite utege. Lagano trite, hodajte ili poskakujte po sredini malog trampolina. Odgurnite utege do ramena, pa iznad glave tako da dlanovi budu okrenuti jedan prema drugome, zatim ih vratite do ramena. Sada odgurujte utege u stranu irei ruke ravno iz ramena i vraajte ih natrag do ramena. Naizmjenino pritiskujte iznad glave pa u stranu. Ponovite 12 puta. 11. VJETRENJAE: Dobro je za prsa, ramena, ruke, gornji dio lea, bokove i bedra, pripomae pravilnom dranju. Upute: Uhvatite utege. Lagano trite, hodajte ili poskakujte po sredini malog trampolina.Drei ruke ispruene inite njima velike krugove, okreui ih prema gore. U drugom dijelu obrnite smjer. Ponovite 6 puta u svakom smjeru. 12. LAGANI JOGGING: Vjeba koja dovodi cijelo tijelo u dobro stanje.

24

Svaki broj ponavljanja je tek prijedlog. Vi inite kako vama odgovara.

Upute: Uhvatite utege. Lagano trite po sredini malog trampolina, dok vam se laktovi i koljena kreu zajedno u laganom ritmu. Trite tako 30 sekundi do 1 minutu.

POSEBNE VJEBE ZA STARIJE LJUDE ILI LJUDE S OTEENIM ZDRAVLJEM LIMFATINO POSKAKIVANJE: Pospjeuje rad i proiavanje limfnog sustava, ovo je unutarnji "usisavao" vaeg tijela. Upute: Lagano poskakujte po sredini strunjae tako da ne podiete noge od nje. Ruke drite sa strane, ako elite, moete u njima drati i utege. Zadrite uspravan poloaj. Poetnici: 1 do 2 minute Srednji: 3 minute Napredni: 5 minuta. Napomena: Neki su trampolini izraeni s draem za ruke za starije ili slabije ljude. Ovo je vjeba koja se moe prilagoditi tako da od nje imaju koristi i ljudi u invalidskim kolicima ili vezani za krevet. Jednostavno stavite spravu pod njihove noge dok oni ostaju sjediti u stolcu, a netko drugi neka lagano poskakuje.

DIZANJE UTEGA Za razliku od vjebi za krvoilni sustav i jaanje, o kojima e uskoro biti rijei, dizanje utega ponajprije slui za razvijanje miine snage i izdrljivosti. Najuobiajeniji oblik dizanja utega podrazumijeva opremu za vjebe tipa Nautilus ili slobodne utege. Ali ono takoer ukljuuje i razne vrste trbunih vjebi itd. Premda profesionalni bilderi vjebaju za razvijanje svakog miia koji mogu razraditi uz pomo utega, svaka vjeba podizanja utega koncentrira se na specifian mii ili skupinu miia to se,razlikuje od programa vjebi za cijelo tijelo koje se izvode u programima aerobinih vjebi. lako vjebe podizanja utega mogu biti iznimno korisne za jaanje miia i openitu izdrljivost, one ine vrlo malo na razvoju ostalih dijelova tijela. Uistinu, ako se ne uravnotee s aerobikom i istezanjem, vjebe dizanja utega mogu katkad biti i tetne. Drite na umu da snani miii i slabo srce nisu dobra kombinacija. Bilo bi idealno kad bi se jedan dan moglo vjebati dizanje utega, a drugi dan aerobik i vjebe istezanja. Na taj

ete se nain koncentrirati na razliita podruja tijela svakog dana istodobno omoguuui drugim podrujima da se oporave. Pravilna uporaba dizanja utega zajedno s pravilnom prehranom je najbolji nain za poveanje tjelesne teine. S obzirom na to da 90 posto ljudi eli izgubiti teinu, mnogi e ljudi na to odgovoriti: "Ma koga briga za to?" Iznenadili biste se koliko mnogo pisama primamo od ljudi koji ele poveati teinu. Za one od vas koji spadate meu takve kombinacija svjee, zdrave, nepreraene hrane i trening dizanja utega je najbolji nain da dobijete na zdravoj teini. Dizanje utega ne morate izvoditi u obliku intenzivnog supernapornog programa. ak e i uporaba laganih utega poveati vae miie i to e se dogaati sve dok prehranom opskrbljujete tijelo najboljim gradivnim tvarima. Budui da mii tei vie od sala, popunit ete ih i dobiti na teini im ponete makar malo vjebati. Nije potrebno dugo vremena da se netko vrlo mrav popuni upravo toliko da znatno pobolja svoj vanjski izgled. Danas zacijelo nije teko pronai neki klub ili gimnastiku dvoranu s profesionalnim trenerima koji vas mogu uputiti na pravi put i odrediti vam prikladan program vjebi koji je izraen tako da se uklapa u va nain ivota te je u skladu s vaim eljama i potrebama. Jedan nas je mladi nazvao i poalio se da premda jede dobru hranu prema naim naelima (ukljuujui i dovoljno tjestenine da nahrani etverolanu obitelj) te redovito vjeba s utezima, ne moe dobiti na teini ni grama. Rekao je kako je to pokuavao ve nekoliko mjeseci. Bilo je to teko vjerovati jer obino ta vrsta discipline tijekom dueg razdoblja donosi rezultate. Sve dok u jednom naem drugom razgovoru on nije sluajno spomenuo da je maratonski trka koji se natjee u dva ili tri maratona godinje uz to to svakog mjeseca tri stotine milja. ini se da uistinu nema ba pravih debelih maratonaca. Jo nisam sreo maratonca koji je s uspjehom nabildao tijelo dizanjem utega. Moda se to moe, ali ja to nikad nisam vidio. Od svih oblika vjebi maratonsko tranje je iznimka po pitanju "normi" u prehrani i dizanju utega. Ono zahtijeva posebnu prehranu i poseban trening. ISTEZANJE Bez obzira na to kako izvrsno i snano tijelo moe izgledati, bez pravilnog istezanja miia tijelo ne moe razviti najvee mogunosti. Podroban program vjebi istezanja radi na svakom miiu, ivcu, organu i lijezdi u tijelu. On dovodi do lijepe grae tijela koje bude snano i elastino i bez miia koji su pretjeranim vjebama uveani, ali ne i elastini.

MARILYN: Mnogo je pristupa istezanju. Neki od njih mogu biti i od pomoi. Neki mogu biti i tetni zato to se izvode bez razumijevanja naina na koji tijelo radi. Od mnogih pristupa istezanju koje smo istraivali jedan koji prua mnoge dobrobiti je hatha joga. U 6. poglavlju knjige sam u raspravi o disanju govorila o autonomnom ivanom sustavu koji regulira sve nesvjesne tjelesne procese - disanje, treptanje, zapravo sav rad svih organa u tijelu. Taj autonomni ivani sustav ima dvije strane: simpatinu, koja odgovara na sve nae hitne potrebe i parasimpatinu koja nas smiruje nakon svake reakcije. Drugim rijeima kad god ste ugroeni, djeluje simpatini ivani sustav. Srce vam kuca bre, lijezde izluuju vie adrenalina, znojne lijezde se otvaraju, dlake se nakostrijee. Sve se to zbiva u vaem tijelu dok se tijelo sprema da bi se zaititilo - bijegom ili borbom. ak i ako je situacija zamiljenja, ak i ako prijetnja nije stvarna, primjerice kod nekog stranog prizora na filmu - reakcija je ista. Mozak nema ureaja za projiciranje. Na filmu moete biti sasvim svjesni da je to sve samo ekran prepun slika, ali ete moda doivjeti psihiki ok jednako kao da se sve uistinu dogaa vama. Vae tijelo to ne moe znati. Ono odnosi rezultate onoga kroz to vi prolazite u svom umu. Neprestani napadi stresnih situacija, stvarnih ili nestvarnih, prinudit e va ivani sustav da u sve vae organe i miie pohrani napetost. To vas ini napetim, stee organe i njihovu opskrbu kisikom te dovodi do stresa koji doivljavaju toliki ljudi. Ako prevladava simpatina strana, bit ete previe aktivni, nervozni i stalno pod stresom. Ako se toga ne oslobodite, taj e stres dovesti do bolesti. Zadaa je parasimpatine strane ivanog sustava smiriti nas nakon snanih reakcija tako da u nama prestane brujati. Nakon napadaja snanog smijeha, bijesa ili straha parasimpatini ivani sustav dolazi na pozornicu povratiti nau ravnoteu. Ako je, meutim, parasimpatini sustav previe dominantan, postajemo previe oputeni ili depresivni ili lijeni. Savrena ravnotea izmeu simpatinog i parasimpatinog sustava je ono to se trai, a to je ono to nam prua hatha joga. Hatha joga je znanost o uravnoteenju vaeg tijela. Ha znai "sunce" i odnosi se na va simpatini ivani sustav, vae aktivirano stanje. Tha oznaava "mjesec" i odnosi se na vae parasimpatino stanje ili stanje odmaranja i iscjeljenja. Joga znai "jedinstvo". Dakle hatha joga oznaava jedinstvo izmeu aktivnog i pasivnog - jedinstvo sunca i mjeseca, jedinstvo stanja u ravnotei u najproduktivnijem stanju vlastitog bitka. Joga poloaji govore upravo o tome. Ti nas poloaji isteu, ue nas kako otpustiti napetost i stres koji je pohranjen u naim miiima i organima, u samim dubinama naeg bia. Oni nas jaaju, pruaju nam ravnoteu, odlunost i snagu volje kojom emo u ivotu djelovati.

Od ovih saznanja okreemo se nizu joga poloaja koje je za itatelje Fit f o r Life izradio Alan Finger, uitelj joge druge generacije iji su studiji YOGAWORKS trenutano smjeteni u Los Angelesu i New Yorku. Kad Alan pouava, on daje uvod u jogu na ovaj nain: Drevni su jogiji prouavali kako se ivotinje rjeavaju stresa, kako se make, psi i razne druge ivotinje rasteu i ostvaruju ravnoteu. Zatim su prouavali ljudsko bie i zabiljeili kako bi ljudi, postavi umorni, zijevali i rastezali ruke ili bi tijekom rada u polju nastojali istegnuti kraljenice. Prije mnogo tisua godina jogiji su na temelju tih opaanja poeli razvijati filozofiju istezanja. Primijetili su da je disanje uvijek povezano s tim procesom. Kad god se ovjek protegne, postoji otputanje, uzdah. U procesu joge, kad izdahnete, vi otputate napregnutost u svom tijelu. Kad udahnete, jaate i razvijate svoje tijelo. Lijeenje se u jogi zbiva dok diete za vrijeme jednog poloaja. Ako zadrite dah, odupirete se otputanju napetosti. Ako diete zajedno s poloajem i za vrijeme poloaja, udisaj za izdisajem, lagano i ravnomjerno, vae se tijelo malo po malo poinje otputati. U jogi inite samo onoliko koliko moete, nikad se ne prekorauju granice. Kad je dosta, dosta je, ali taj dosta je uistinu potreban. Ne postoji natjecanje sa samim sobom niti s drugima. Joga je otvaranje vaeg bia. Kad god izvodite jedan poloaj, uinite to najbolje to moete, diui za to vrijeme lagano, a za to e se vrijeme zbivati iscjeliteljsko djelovanje. Ovaj izbor poloaja koji sam nainila za vas je najmanji, ali iznimno djelotvoran izbor vjebi koje moete izvoditi svakog dana kako biste razgibali svaki dio svog bia. Ako vas zanima nauiti vie o tome kako uklopiti jogu kao dio svog naina ivota, moete dobiti Alanove video i audio trake na adresi: YOGAWORKS 146 E. 56 St. New York, N.Y. 10022

Skup svakodnevnih joga vjebi

UPOZORENJE: Neki joga poloaji moda nee odgovarati ljudima koji imaju problema s kriima. Ako vam poloaj priinjava i najmanju neugodu u podruju kria, nemojte ga izvoditi. Posavjetujte se s lijenikom ako se pitate jesu li odreene vjebe dobre za vae tijelo. 1 MAKA: Ui vas kako zadrati gipkost grae kukova koji su temelj vae kraljenice. Stanje vaih kukova odreuje koliko e okretna biti vasa kraljenica. Kraljenica je sredinji dio vaeg ivanog sustava i stoga

glavna cesta u vaem ivotu. Kad se naue pokretati kukovi, kraljenica se pokree do svojih krajnjih granica na svaku stranu. Na taj nain odravate kraljenicu zdravom i kukove pokretnima. Kod starih ljudi kukovi postanu ukoeni. Ako vae kukove odravate labavima i savitljivima, to pogoduje protijeku ivota u vaem ivanom sustavu i hrptenjai. Upute: Kleknite s rukama na podu i u ravnini ramena. Koljena i stopala su razdvojena za irinu kukova. Udahnite svijajui lea prema gore kao u grbu, a bradu privlaei grudima. Uvucite sjednu kost. Izdahnite, lea spustite u luku prema dolje, a lice podignite uvis, istodobno okreui sjednu kost prema gore. Zaponite kretanje kraljenice iz kukova. Ponovite 5 puta, udiui to nie u kraljenici i izdiui dok povijate kraljenicu u luku prema dolje. 2. ATOR: Ovaj poloaj radi na otputanju pritiska iz stranjeg dijela nogu. Na tom mjestu su pohranjena nesvjesna potiskivanja, ovdje se nalazi ono to vas optereuje a da toga niste ni svjesni. Mali strahovi, okovi, ak i osjeaji neugodnosti o kojima nikad ne razmiljate spremljeni su tu odostraga u vaim nogama. Zvui automobila i njihovih sirena, kripa konica i sve one sitne uznemirenosti koje nesvjesno registrirate spremaju se u stranji dio vaih nogu i eto zato su vae noge tako umorne i ukoene. U poloaju atora izduujete kraljenicu i isteete stranji dio nogu zaokretanjem kukova. Otputate napetost koja se uvukla u stranji predio nogu, napetost koja ustvari pritie kukove prema dolje te na taj nain stvara tolike tegobe s leima. Ovaj poloaj otputa pritisak na kraljenicu oslobaajui kukove. Upute: Kleknite sa usporedo postavljenim stopalima i koljenima razdvojenima petnaeastak centimetara. Postavite dlanove, rairenih prstiju, na pod na mjestu gdje se spaja sa zidom. Poravnajte palac i kaiprst uza zid. Drite stopala ravnima, a noge rairene i ispruene. Pribliite trbuh i bedra pa podignite sjednu kost u zrak. Zadrite kroz 6 ravnomjernih udaha. Neka udisanje i izdisanje bude ravnomjerno. 3. KRPENA LUTKA: Ovo je ekstremnija verzija poloaja atora. Prua iste koristi, s tom razlikom da dobivate mnogo dodatne krvi koja se slijeva' u mozak dok se saginjete i visite. To je kao da ste se napola okrenuli naglavake. Upute: Zauzmite poloaj atora i prilazite rukama prema stopalima. Prekriite ruke putajui laktove neka vise prema podu. Okrenite sjednu kost u zrak. Pazite da prednji dio bedara bude napet i vrst te se

koncentrirajte na to da vam sjedna kost bude u zraku. Zadrite kroz 6 ravnomjernih udaha. 4. ZAOKRETANJE RUKE: Pomae da se oslobodite podsvjesnog potiskivanja, onih s kojima se ne moete boriti, a koji svejedno ostaju u vaem umu. Pohranjuju se u vaim ramenima pa sve do kukova. Upute: Stanite sa stopalima na udaljenosti od desetak centimetara i zaokrenutima pod 45stupnjeva. Lagano sagnite koljena u ravnini sa stopalima. Zaokreite ruke 10 puta u svakom smjeru, naprijed i natrag. 5. POLOAJ USPRAVNOG DRANJA: Poloaj za dranje. Ui vas kako ispraviti svoje dranje. Kad ste pogrbljeni, potiskujete sve svoje organe, silite kraljenicu da se iskrivljuje, to dovodi do loeg dranja, oteenja kraljenice i raznih bolesti. Srce je smjeteno izmeu plua. Ako se pogrbite i vaa se prsna kost uvue, zapravo davite svoje srce, kao i unutarnje organe. Ne doputate da pravilna koliina krvi protjee kroz vae srce ili druge organe vaeg tijela. Vano je stajati uspravno i dopustiti da krv protjee kroz srce. Poloaj uspravnog dranja ui vas kako ete to raditi. Premda to nije nain na koji ete stajati kad ste oputeni, ovaj e vas poloaj nauiti kako da stojite uspravno i onda kad ste oputeni. Upute: Stanite s nogama lagano razdvojenima tri do etiri centimetra, rairite palce tako da se dodiruju i raspodijelite teinu u podruje svake noge izmeu paleva, dva mala prsta i peta. Zategnite prednje strane bedra, prisilivi tako svod stopala da se podigne. Stegnite vrsto podruja stranjice i stidne kosti podiui kraljenicu prema gore. (Pazite da vam stranjica bude uvuena, a ne ispupena!) Opustite ramena i zamislite da u vrkovima prstiju imate olovne utege. Osjetite kao da vas neto podie uvis od prsne kosti i krune glave. Zadrite poloaj 15 sekundi. 6. OPUTANJE VRATA: U vratu su pohranjena svjesna potiskivanja. Kad postanete napeti i kad ste jako zaposleni, vrat vam se stee i koi. Upute: Stanite u poloaj uspravnog dranja podiui ruke u stranu sve dok nisu usporedne s podom. Bradu usmjerite preko svakog ramena, dvaput na istu stranu. Zaokrenite glavu na etiri toke - prsa, sa strane, lea, sa strane. Kako budete pritiskali glavu unatrag, bradu usmjerite u zrak. Nainite 2 zaokreta u smjeru kazaljke na satu i 2 zaokreta u obrnutom smjeru. 7. ISTEZANJE RUKU O ZID: Ovaj e poloaj opustiti napetost u vaim ramenima i razviti grudni ko preuzimajui pritisak sa srca i plua.

Omoguuje da krv slobodno protjee u te glavne organe. Takoer uklanja pogrbljenost i sputena ramena. Upute: Stanite prema zidu na razdaljini za duinu ruku sa stopalima koja su razdvojena za irinu ramena. Postavite dlanove na zid visoko iznad glave. Pritisnite sjednu kost unatrag savijajui gornji dio lea u luk i gurajui bradu, vrat i prsa naprijed prema zidu. Diite kroz 6 udaha polagano i ujednaeno. 8. POLOAJ STOLCA: Pomae za jaanje bedra, stranjice i trbuha. Ovi miii moraju biti snani kako bi drali kraljenicu ravnom. Oni su sjedite odlunosti i volje. Upute: Stanite u uspravan poloaj. Razmaknite stopala petnaestak centimetara i drite ih usporedno. Podignite ruke iznad glave tako da vam bicepsi dou u ravninu uha. Sa stopalima ravno na podu, ravnom kraljenicom i uvuenom stranjicom sagnite koljena i stanite do toke u kojoj se osjeate ugodno bez napora. Zadrite kroz 6 udaha. S rukama i dalje iznad glave uspravite se, krenite na prstima pa opet sagnite koljena, ovaj puta ostanite na prstima. Zadrite poloaj kroz 6 udaha. Uspravite se, spustite ruke da budu usporedne s podom ispred vas i spustite se sasvim da biste sjeli na pete drei lea ravna a stranjicu uvuenu. Zadrite kroz 6 udaha i vratite se na stojei poloaj.

istegnite se gore i unatrag, izduujui tako slabinski dio kraljenice. Svijajte se unatrag samo onoliko koliko vam je ugodno i zadrite poloaj stisnuvi stranjicu. Zadrite poloaj kroz 6 udaha. Za vrijeme svijanja prema naprijed nagnite se naprijed i obgrlite glenjeve, s palcima dodirujui pod, s laktovima iza listova. Ispruite sjednu kost u zrak dok izravnavate noge. Zadrite kroz 8 ravnomjernih udaha. 11. RODA: Ovaj poloaj uravnoteuje lijevu i desnu stranu mozga. Osim to pomae u ostvarenju fizike ravnotee on razvija kukove i zglobove koljena. Upute: Zauzevi uspravan poloaj podignite lijevu nogu i stavite je na unutarnju stranu bedra desne noge to vie moete. Nastojte zadrati koljena i kukove u istoj razini. (Usmjerite oi na jednu toku, za ravnoteu.) Prinesite ruke ispred prsa u poloaj za molitvu. Sva snaga mora biti skupljena u miiima bedara, stranjice i trbuha. Ramena i prsa moraju biti posve oputena. Zadrite poloaj kroz 4 ravnomjerna udaha. Zatim razdvojite ruke petnaestak centimetara s dlanovima prema naprijed i rairite ruke uvis. Zadrite poloaj kroz 4 udaha. Polako opustite. Ponovite na drugoj strani. 12. ISTEZANJE NOGU U LEEEM POLOAJU: Oputa stres iz nogu. Miii nogu su mjesto na kojemu su pohranjene nesvjesno potisnute emocije pa oni djeluju kao posuda u koju stane mnogo nae ogranienosti i predrasuda u ivotu. Oslobaanje od tog stresa vas prosvjetljuje i osvjeava. Ovaj poloaj takoer oputa pritisak u kukovima jer oslobaa napetost koljenih tetiva koje prianjaju uz dno sjedne kosti. Upute: Koristite za ovaj poloaj smotani runik. Legnite udobno na lea na pod s ravnim vratom i ramenima. Smotajte runik po duini, podignite uvis lijevu nogu tako da vam je drugo stopalo ravno poloeno na pod a koljeno savijeno. Podignite desnu nogu okomito na pod, runik poput ome ovijte oko stopala i lagano privlaite k sebi jednu po jednu stranu runika drei ramena i vrat ravne na podu. Popnite se rukama gore po runiku istodobno lagano oputajui stranji dio noge koju drite to vie ravnom. Zadrite poloaj 15 sekundi do 1 minutu na svakoj strani diui ravnomjerno.

9. RATNIK: Ovo je dinamiki poloaj koji razvija snagu u stranjici, bedrima i trbuhu. Razvija grau vaih kukova i ispravlja probleme dranja. Upute: Stanite s nogama jako rairenima, barem jedan metar. Okrenite stopala ulijevo, lijevim stopalom pod 90 stupnjeva, a desnim stopalom 10 stupnjeva. Savinite lijevo koljeno u pravi kut, tako da vam je bedro usporedno s podom. Desnu nogu drite ispruenom iza vas. Rairite ruke u stranu, usporedno s podom. Neka vam svi zglobovi budu u istoj razini. Zadrite poloaj kroz 6 jednakih udisaja. Promijenite strane, obrui ove upute za lijevu i desnu stranu. 10. RASPUHANA PALMA: Istee hrptenjau i sve glavne organe u svim smjerovima - u stranu, unatrag i naprijed. Upute: Za svijanja u stranu stanite skupljenih nogu. Uhvatite jedan zglob suprotnom rukom pa se isteite preko na drugu stranu, s bicepsima uz ui. Kukovi bi vam se trebali izbaciti na suprotnu stranu. Zadrite poloaj kroz 6 udaha na svakoj strani. Dok se svijate unatrag, rairite ruke ravno u zrak, pogled je usmjeren izmeu vrhova prstiju. Uvucite stranjicu i

13. MALTEKO UVRTANJE: Ovaj poloaj oputa napetost du cijele kraljenice. Masira trup tijela protkan ivcima koji se proteu niz svaku stranu vae kraljenice. Takoer masira va probavni sustav. Prua vam izvanredan osjeaj oputenosti.

Upute: Legnite na lea i rairite ruke u stranu pod pravim kutem u odnosu na tijelo. Podignite desnu nogu u poloaj svinutog koljena i postavite desnu nogu na lijevo bedro odmah iznad koljena. Postavite lijevu ruku na desno koljeno i njeno gurnite koljeno dolje prema podu sve dok ide, drei desnu ruku i rame ravno na podu. Zadrite poloaj kroz 6 udisaja. Vratite desnu nogu u ravni poloaj na podu. Ponovite s desnom nogom. 14. IZBACIVA ZRAKA: Masira probavni sustav. Otputa plinove iz sustava, masira i olabavljuje kukove i namjeta kraljenicu. Upute: Kao prvo, dok leite na leima, prinesite desno bedro do trbuha. Isprepletite prste i obujmite objema rukama desno koljeno pet centimetara ispod samog koljena. Vrat i lea neka budu to ravniji na podu. Zadrite poloaj kroz 6 ravnomjernih udisaja. Ponovite s lijevom nogom. Kao drugo, svinite obje noge gore, pritiui bedra na trbuh rukama. Zadrite kroz 6 udisaja. 15. OPUTANJE NA LEIMA Upute: Stavite smotani runik pod kraljenicu od vrha glave do kukova. Dok se oputate na runiku, osjetite svoje disanje od trbuha - dok udiete, trbuh se podie, kad izdiete, trbuh se sputa. inite tako 2 do 5 minuta. Pokuajte vjebati ove joga poloaje svakog dana kako biste odrali tijelo snanim i gipkim. Dobro ih je nainiti nakon etnje i toplog tua ujutro kad zagrijete tijelo. Kad ivite u drutvu poput naeg, od stresa ete se smeurati i uvui u sebe, a vai e organi biti prigueni. Rezultat toga je prema rijeima Alana Fingera:" Kao da na vatru bacate prekriva guite je." Prekidate dovod krvi u organe i iz njih. Ti poloaji vas ue kako stajati uspravno i drati se ravno omoguujui krvi da pravilno krui. Kako ljudi stare, oni se uvlae u sebe; miii im slabe jer ih stres istee prema dolje; proces starenja zavlada, bolesti dou, a ljudi to prihvaaju i govore: "Oh, pa dobro, starimo." To nije nuno. Vi moete svoje miie odravati jakima i istezanjem izbaciti napetost iz njih. Moete odravati ispravno dranje. Tako ete voditi zdrav ivot u punoj tjelesnoj spremnosti. Joga nee samo dodati godine vaem ivotu, ve e dodati i ivot vaim godinama. BOLOVI U LEIMA Ova boljka od koje pate milijuni ljudi u ovoj zemlji je druga po redu iza glavobolje po broju ljudi koje pogaa. Ti ljudi mogu biti u posebno nezgodnu poloaju po pitanju toga kako da vjebaju a da ne pogoraju svoj problem. Najveim se dijelom uzrokom bolova u leima moe smatrati loe dranje. Veina ljudi ne stoji, ne sjedi niti ne lei ili hoda ispravno. Metoda za poboljanje tjelesnog kretanja i dranja koje uistinu

zasluuje to je odnedavno tako dobro prihvaena nazvana je Alexander tehnikom. Nastala je prije pola stoljea u Engleskoj, pouavaju je ovlateni uitelji Alexander tehnike irom Amerike. Ona kombinira sustav usklaivanja laganog polaganja ruku s jedinstvenim verbalnim upuivanjem na podsvijest kako bi osobe zaboravile stare naine dranja i poele drati glavu, vrat, ramena i kraljenicu na bioloki ispravan nain. Rezultat toga je oslobaanje od boli te zapanjuju osjeaj lakoe jer se tijelo stavlja u prirodno ispravan poloaj. Kao dodatna mjera kvalitetnoj kiropraktiarskoj njezi ova je tehnika prvi logian korak u borbi protiv bolova u leima jer se bori protiv uzroka problema, a ne s rezultatima. KOLIKO TREBA VJEBATI? HARVEY: Tjelovjeba nije sama po sebi neka vrsta lijeka protiv svih bolesti. Neki smatraju da bi nas vjebanje samo od sebe trebalo zatititi od bolesti. Ako navodno trimo svakog dana, moemo jesti sve vrste masnih hrana pa smo ipak zatieni od zaepljenja krvnih ila, kolesterola u krvi i skleroze krvnih ila. Smrt Jima Fixxa, oca discipline tranja, u dobi od pedeset dvije godine pokopala je ovu osobitu besmislicu. Premda je trao svakog dana, tri glavne ile iz njegova srca postale su teko zaepljene. Potrebno je jasno i glasno istaknuti ono to je bitno: tjelovjeba nas ne osigurava protiv bolesti, niti ona bolesti lijei. Sigurno je da pomae tijelu tako to ga jaa i osposobljava da se bori s naruenim zdravljem, ali vjebanje nema onu udesnu sposobnost ispravljanja rezultata nezdravog naina ivota. Dakako, uvijek e biti onih koji e upirati prstom na neke izdvojene sluajeve osoba koje provode stroge vjebe, a jedu neogranieno pa se ipak osjeaju mnogo bolje nego neki koji niti vjebaju niti pravilno jedu. Razlika izmeu njih se moe objasniti injenicom da su potonji zanemarili dva elementa zdravlja, a oni prvi samo jedan. Vjebanje nee popraviti zlouporabu prehrambenih navika, ali e nedostatak vjebanja zacijelo pridonijeti njihovom utjecaju. Koliko bi se trebalo vjebati? To je odreeno s nekoliko imbenika u nainu ivota pojedine osobe. Svakako ne morate postati neki istaknuti atlet ili maratonac koji mora udovoljavati fiziolokoj potrebi tijela za vjebom, koja i nije tako velika kao to neki vjeruju. Umjesto da nastoje udovoljiti proizvoljno postavljenima zahtjevima koje su izradili neki "strunjaci", mnogo je korisnije vjebati upravo onoliko koliko je za vas dobro. Mi imamo samo jedno strogo pravilo: VJEBAJTE VISE NEGO NIMALO! Sve dok izvodite barem neke vjebe, naginjat ete prema onome to za vas predstavlja najbolji oblik i koliinu vjebe. Vrlo esto se ljudi odueve vjebanjem, zaponu neki svestrani program koji ukljuuje mnogo vie vjebanja no to njima odgovara pa se razoaraju i na kraju proklinju vjebanje ili vie uope ne vjebaju. Tada

nastupa krivnja i cijeli predmet vjebanja postaje bolna toka. Pokuajte da na vas ne utjee ono to drugi ine i ne idite u korak s njima. Neka na vas utjee vaa vlastita elja da doivite dugaak, snaan i ispunjujui ivot. Vjebanje u jednom odreenom obliku je jednostavno jedan od dijelia koji pridonose ostvarenju toga cilja. Poprilino je vano vrijeme za vjebanje. Iz vlastitog iskustva i iz iskustva mnogih ljudi koje sam ispitivao - te prema miljenjima zaista mnogih ljudi koji piu o vjebanju - najbolje vrijeme ini se u jutarnjim satima. No, to je svakako openito reeno. Poznajem ljude koji ustro vjebaju svakog dana dva ili tri sata kasno poslije podne ili rano uveer. Slijedite svoje osobne sklonosti. Ali vodite rauna o tome da kad se ujutro probudite, imate potpunu koliinu energije koja se nakupila u snu te noi. Stoga je jutro vrijeme kad je vae tijelo fizioloki najbolje opremljeno da bi se upustilo u vjebanje i imalo od toga koristi - po mom miljenju. U svakom sluaju, pokuajte vjebati u razliito vrijeme dana te odluiti to je najbolje za vas. Jo je vanije kada vjebati u odnosu na to kada jedete. Idealno e bilo kakva vrsta vjebi biti najkorisnija kad vam je eludac potpuno ispranjen od hrane. Osim voa ili vonih sokova, najbolje je za vas ako ne jedete prije vjebanja. Oito je i zbog ega. Na se ivot temelji na energiji. Sve to inite zahtijeva odreenu potronju energije, od itanja do tranja. Vjebanje uzima poprilinu koliinu energije, a znamo da jedenje troi i vie no bilo to drugo. Ako u vaem elucu ima hrane koja se probavlja i time koristi dobar dio vae raspoloive energije, vjebanje u isto vrijeme samo e previe opteretiti va sustav. Vae tijelo mora podijeliti svoju energiju izmeu ove dvije aktivnosti stoga niti jednu ne obavlja kako treba. Ako jedete pa onda vjebate, hrana e ostati u vaem elucu mnogo dulje no to je potrebno, potroit e se vie energije no inae, a uinak svega toga bit e da ete se osjeati iscrpljeno. Vjebanje prije jedenja omoguava vaem tijelu da se potpuno upusti u tu aktivnost i to tako da ne mora istodobno zadovoljavati potrebe eluca. Voe i voni sokovi su jedine iznimke jer, kako smo ranije naveli, oni su jedina hrana koja ne trai probavnu energiju u elucu. Ovo vrlo lako moete provjeriti i sami. Koji god oblik vjebanja inite izvodite te vjebe jedan tjedan u isto doba dana - nakon obroka. Zatim tjedan dana vjebajte u isto vrijeme - prije obroka. Bit e vam tako teko odrediti koje je poeljnije kao to bi vam bilo teko odluiti to vam je udobnije - leati na leaju ili se bacati niz stubite. Ako ste skloniji nekom obliku aktivnosti nakon obroka, krenite na laganu etnju to toliki ljudi smatraju da im uistinu pomae kod probave obroka. Vea aktivnost od ove dokazat e se samo tetnom. Jo jedina aktivnost osim ove koju moemo preporuiti je vrlo, vrlo lagano istezanje. Ne mogu zamisliti doba u koje lagano istezanje ne bi bilo od pomoi.

Vjebanje je temeljna bioloka potreba. Ne postoji nain postizanja zdravog ivljenja bez vjebanja. etajte kad god mote. Hodanje je umjetnost koja u naoj zemlji izumire, postoji izravna povezanost izmeu automobila i golemih, "nekoritenih" bedara. "Savren skup vjebi" i "Skup svakodnevnih joga vjebi" dani su kao prijedlog koji e vam pomoi da ostvarite jedan redovit obrazac vjebanja u kojemu uivate. Ali znajte da svaki puta kad postajete svjesni svoga tijela, vi ga ustvari vjebate. Kad iznenada shvatite da sjedite u pogrbljenom i iskrivljenom poloaju pa se izravnate i ispravite u lijep uspravan poloaj, to je oblik vjebe - vi se koristite svojim miiima kako biste poduprli tijelo. Kad hodate, ispravite tijelo. Koraajte dugim koracima (za dugonogi izgled)! Zamahujte rukama! Kad se saginjete da biste neto podignuli, budite svjesni naina na koji to inite: koristite noge, a ne lea. Svako kretanje tijela i svijest o tom kretanju je vjeba. ienje kue i vrta je vjeba. Vjebanje je dio ivota, ono je ukorijenjeno u ljudskom postojanju i nije neto to morate promatrati kao odvojenu disciplinu. Osjeajte se dobro u vezi s pokretanjem svoga tijela. Naginjat ete tome da ga pokreete sve vie i vie.

JEDANAESTO POGLAVLJE Suneva svjetlost


HARVEY Zamislite kakav bi prizor pruala Zemlja bez Sunca. To nije ba lak zadatak jer bi se malo toga vidjelo. Ponajprije, bio bi mrkli mrak tako da ionako ne biste nita vidjeli. tovie, ne bi ni ivota bilo - ni biljaka, ivotinja, ljudi, niega. Predoite sebi golemu, mranu, hladnu, jalovu, ledeno hladnu stijenu i dobit ete svoj planet bez sunca. Kroz cijelu je povijest sunce bio predmet oboavanja i tovanja onih koji su bili svjesni njegovih iscjeljivakih svojstava. Planiranje aktivnosti na blagotvornim zrakama sunca je isto tako dio prirodnog ivljenja kao i opskrba hranom ili vodom ili bilo koji drugi element zdravlja. Drevne civilizacije kao to su bili Babilonci, Egipani, Asirci, Grci i Rimljani sve su poznale higijensku uporabu sunca i opremale svoje gradove vrtovima sunca u tu svrhu. Jedan od prvih egipatskih hramova podignut je u ast njihova boga sunca. Nazvali su ga Heliopolis ili Grad sunca. Izvanredna, velianstvena tvorevina kakvo je sunce je izvor svega ivota onakvog kakvog ga mi znamo. Ono je va prijatelj, a ne va neprijatelj. Mi ne moemo postii i odravati puno zdravlje ako ne uspostavimo i ne odravamo razuman odnos sa suncem. Graeni smo za ivot na sunevoj svjetlosti i treba nam blagodat koju dobivamo iz redovitog dodira s njegovim zrakama, ne samo zbog njegove topline ve i zbog svjetlosti. Svjetlost je nuna za vid i zbog topline, ali je isto tako i vitalni hranjivi sastojak koji je potreban tijelu, premda to malo ljudi shvaa. Suneva je svjetlost bitna za biljke i ivotinje. Toliko je vana za ivot da uskraivanje njezinih ivotnih zraka izravno pridonosi naem vlastitom unitenju. I ivotinje i biljke iskoritavaju mo suneve svjetlosti.Vegetacija je najbogatija i u najviem stanju razvoja u tropskim predjelima blizu ekvatora gdje su i sunane zrake najbogatije. Na veim zemljopisnim irinama nailazimo na gotovo jalove, besplodne zone u kojima su sunane zrake mnogo slabije - uistinu ih i nema tijekom jednog dueg razdoblja u godini. Oduzmite biljkama sunevu svjetlost i kao posljedica toga biljke e biti blijede i bezbojne. Ranije smo u 6. poglavlju istaknuli kako ovisimo o biljkama da bismo pretvorili ugljini dioksid u iskoristivi kisik za disanje. To se postie putem procesa fotosinteze koja nije mogua bez suneve svjetlosti. Da , nema sunca, ne bismo mogli disati!

Mnogi ljudi na sjevernim zemljopisnim irinama pate od takozvane "teke zimske depresije". Ljudi koji inae ive normalnim, sretnim ivotom doivljavaju duboke depresije to dolaze zimi i liavaju ih gotovo svih zadovoljstava. Tuni su, letargini, nesposobni obavljati jednostavne zadatke i skloni zaplakati bez nekog jasnog razloga. Istraivai u Nacionalnom institutu za mentalno zdravlje uspjeli su tu bolest iskorijeniti jednostavno tako to su oboljele ljude na nekoliko sati dnevno izloili fluorescentnom svjetlu punoga spektra koje simulira sunevu svjetlost. Smanjenje suneve svjetlosti u zimskim mjesecima dovodi do ove teke depresije. Punoglavci kojima se oduzme svjetlost ne uspijevaju se pretvoriti u abe. Oni jednostavno nastavljaju rasti kao punoglavci. ivotinje koje proive svoj ivot u potpunom nedostatku svjetlosti su obino slijepe, pa ak i bez oiju. Pilii koji se podiu na sunevoj svjetlosti donose jaja s tvrom i debljom ljuskom od onih koji nisu toliko izloeni suncu. Prouavanja nekih od pionira prirodne higijene, osobito uglednog Russella Tralla, potvruju da se bolniki pacijenti koji imaju dovoljno sree da se nau u sobama na sunanoj strani zgrade bre oporavljaju od onih u sjenovitoj strani. Mnoga su prouavanja potvrdila iznimnu vanost suneve svjetlosti u hranjenju zdravih biljaka i ivotinja. Jedan od najpoznatijih i najuglednijih istraivaa je gospodin pod imenom John Ott koji je autor tri knjige o toj temi i koji je utemeljio Institut za zdravu okolinu i istraivanje svjetlosti koje je koordiniralo njegova prouavanja naina na koje svjetlost moe potaknuti zdravlje biljaka, ivotinja i ljudi. Gospodin Ott je rekao: "Moja su prouavanja pokazala da je svjetlost hranjiva tvar slina svim ostalim hranjivim tvarima koje uzimamo u hrani te da nam je potreban puni spektar prirodne svjetlosti. Tu je injenicu odavno potvrdila znanost." 25 Gospodin Ott je skovao izraz potsvijetljenost, nedostatak potrebne koliine svjetlosti (ba kao to je pothranjenost nedostatak pravilnog unosa hranjivih tvari u prehrani). Jedan od testova koje je provodio bio je sa takorima i mievima koje su zatvorili i hranili u svrhu laboratorijskih pokusa. Obino je iz kaveza trebalo ukloniti muke pripadnike prije no to na svijet doe novo leglo jer bi oni poderali sve mlade, ali je gospodin Ott ustanovio da se to ne dogaa ako se kavezi stave na prirodnu danju svjetlost. Naprotiv, mujaci pokazuju sasvim normalne roditeljske nagone i pomau brinuti za mlade. Pomicao je kaveze naizmjenino s prirodne na umjetnu svjetlost. Pod prirodnim su svjetlom muki primjerci bili mirni i prilagodljivi. Kad bi ih smjestili pod umjetnu svjetlost za donoenje novog legla, ti su isti mujaci poeli opet napadati svoje mlade.

- John Ott: "The Light Side of Health", Mother Earth News, sijeanj-veljaa 1986., str. 17

Gospodin Ott je takoer prouavao ljude. Tako je 1973. g. izveo prouavanje kolskog sustava u okrugu Sarasota. Opremio je dvije uionice svjetlom punog spektra koje je simuliralo prirodnu svjetlost. U druge dvije uionice, koje su sluile kao kontrolna skupina, ostalo je uobiajeno fluorescentno svjetlo. U uionicama sa svjetlom punog spektra se je nekoliko iznimno hiperaktivne djece potpuno smirilo te uspjelo prevladati svoje nesposobnosti za uenje. U svakoj je uionici bila postavljena kamera za biljeenje duih vremenskih razmaka u kojima bi se pojavili primjeri ponaanja s ispadima a u uionicama s fluorescentnim svjetlom ih je uvijek bilo vie. Od mnogih eksperimenata koji su do sada bili provedeni sa svrhom da dokau blagotvoran utjecaj suneve svjetlosti jedan je osobito znaajan. Taj je test proveden s dvanaest biljaka graha kako bi se odredilo da li neizravna ili rasipana dnevna svjetlost ima isti uinak na biljke kao izravna suneva svjetlost. Stabljike graha bile su iste sorte i u istoj fazi razvoja. Posaene su jedna blizu druge na taj nain da ih je est uvijek primalo izravnu sunevu svjetlost, a est drugih je primalo samo rasprenu dnevnu svjetlost. Kad su se mahune obrale i usporedila teina, grah koji je rastao na punoj sunevoj svjetlosti bio je tri puta vei od graha koji je rastao na neizravnoj svjetlosti. Takav je rezultat bio i oekivan. Ono to je slijedilo idue godine bilo je potpuno neoekivano. Kad su sve biljke koje su narasle iz pobranih sjemenki primile punu koliinu izravne svjetlosti, one iji su roditelji bili podizani u sjeni donijele su tek polovicu uroda od prethodne godine, a potomci tih biljaka u etvrtom koljenu nisu niti sazreli. Oduzimanje izravne suneve svjetlosti tijekom jednog ljeta oslabilo je biljku genetski do tog stupnja da je cijela vrsta nakon etiri godine bila potpuno istrijebljena! Kod ljudi se obino zna da je problem rahitisa stanje prouzroeno nedostatkom vitamina D. Rahitis obino pogaa djecu. To je strano teko oboljenje koje se odlikuje abnormalno niskom koncentracijom kalcija u kostima to dovodi do tekih iskrivljenja kostiju i bolova u miiima. Problem nije nedovoljna koliina kalcija u tijelu, ve je to nedostatak vitamina D koji pomae u regulaciji prenoenja kalcija u kosti. Pogodite koji je apsolutno najbolji izvor vitamina D? Tako je. Sunce. Vitamin D je jedinstven po tome to se moe oblikovati u tijelu. Odmah ispod koe nalazi se jedna tekuina nazvana ergosterol. Kad ona dolazi u dodir s ultraljubiastim sunevim zrakama, pretvara se u vitamin D i apsorbira u krv. NE POSTOJI BOLJI IZVOR VITAMINA D OD SUNEVE SVJETLOSTI, i oni koji vam govore d a j e umjetni vitamin D koji se dodaje hrani jednako dobar ine vam lou uslugu. Tuna je istina ta da vam vrlo esto ljudi govore kako dodaci s vitaminom D obavljaju istu zadau kao i suneva svjetlost samo zato da bi vam ih prodali. Imate na primjer proizvoae mlijenih proizvoda koji vam govore da ono malo umjetnog, anorganskog vitamina D koji su dodali u svoje proizvode na

neki nain odgovara potrebama tijela. Gluposti! To je jednostavno jo jedan primjer "kaektomije". Vitamin D je sredstvo koje slui u mnotvu drugih tjelesnih funkcija, od kojih nije ba malena uloga u spreavanju ostedporoze kroz osiguravanje pravilne ravnotee kalcija. Razlog zbog kojega biste se morali osloniti na sunevu svjetlost za pravilnu koliinu vitamina D je u tome da e se previe umjetnog vitamina D (dodaci) kositi s apsorpcijom kalcija to je jednako tetno kao da dobivate premalo kalcija. Naa nas prirodna sklonost boravku na danjoj svjetlosti opskrbljuje upravo pravom koliinom vitamina D koju trebamo. Kad se industrija i pseudoznanosti poinju mijeati u prirodne odnose izmeu naih tijela i naeg okolia, uvajte se! Naalost, strah od prevelike izloenosti ultraljubiastoj svjetlosti doveo je do toga da se mnogi ljudi i previe klone suneve svjetlosti i to do te mjere da time stvaraju manjak vitamina D. Zbog straha od raka koe mnogi ljudi nikad ne dopuste da im sunce doe do koe. To je pretjerana reakcija, najnerazumnije razmiljanje. Postoji jedna bitna razlika izmeu sunanja i prenja na suncu. Nitko ne kae da morate leati na suncu sve dok se teta ne dogodi. Svaki element zdravlja moete rabiti pametno ili zlorabiti nerazumno. Moete se prejedati bezvrijedne hrane sve dok ne postanete debeli i bolesni. Znai li to da ne biste trebali jesti hranu? Ili to znai da biste trebali jesti hranu na pravilan nain? Vrlo brzo moete i istjerati sav zrak iz plua pa hiperventilirati sve dok doslovce ne izdahnete. Znai li to da ne biste smjeli uope disati? Ili to znai da biste morali pravilno disati? Moete vjebati agresivno i divlje pa pretjerati sve dok ne klonete od boli i iscrpljenosti. Znai li to da ne biste uope smjeli vjebati? Ili to znai da biste morali vjebati pravilno? Moete drati glavu pod vodom sve dok se ne utopite. Znai li to da ne biste smjeli upotrebljavati vodu? Ili to znai da biste je morali pravilno koristiti? Slino tome moete boraviti na suncu dok vam koa ne bude sliila ipsu od krumpira. Ali to ne znai da ne biste trebali biti na suncu, ve prije da biste sunce trebali pravilno koristiti. Ne smijemo sunce, koje naem planetu omoguuje ivot, smatrati svojim neprijateljem. Sunanje je u svakom sluaju jednako bitno i korisno kao i bilo koji drugi element zdravlja, ali sunajte se pravilno! Najbolje vrijeme za leanje na suncu je tijekom ranih jutarnjih sati ili kasno popodne kada je ono najslabije. Trebali biste to vie izlagati kou suncu i koristiti to manje losiona, ulja i drugih preparata za zatitu od sunca jer e oni sprijeiti da se ultraljubiaste zrake apsorbiraju i onemoguiti pravilan rad lojnih lijezda u tijelu. Zapamtite, nije vam samo stalo do pukog sunanja, ve do sveope revitalizacije cijeloga tijela koje nije ogranieno samo na kou. A to se tie onih zlogukih glasonoa koji su uspjeli ljude na smrt preplaiti s prijetnjama o raku ako samo kroe na jutarnje sunce a da se

prije toga nisu umotali u odjeu ili se oblijepili raznim mastima, dopustite mi da posve jasno iznesem nae stajalite kako nas ne bi optuili da pokuavamo promicati rak koe. SREDSTVA ZA SUNANJE SU POTREBNA JEDINO KAD SE NA SUNCU NALAZITE DUE VRIJEME TIJEKOM RAZDOBLJA NAJJAEG SUNCA. Ne mislim da je sunanje satima po najgoroj vruini vrlo dobra zamisao, imali vi na sebi sredstva za sunanje ili ne. Ljudi koji vole provoditi mnogo vremena na jakom suncu bi uistinu morali poduzeti sve mjere predostronosti kako bi zatitili kou. Ne uiniti to je ludost koja izaziva nevolju. Kad kaemo: "Nemojte rabiti sredstva za sunanje" to se odnosi na vrijeme u danu kad je sunce najslabije (rano ujutro ili kasno poslije podne kad su ultraljubiaste zrake najslabije) te na izlaganja koja traju tek po pola sata. To je pravilna uporaba sunca. Isticati da je svako sunce pod bilo kojim uvjetima tetno to je glupo, uistinu glupo! Za one koji nikako ne vole sjediti na suncu ili koji lako pocrvene i izgore, budite svjesni da je sam boravak na otvorenom, na sunevoj svjetlosti, premda ne na izravnom suncu, takoer vrlo djelotvorno. Svjetlost uzimamo u sebe kroz oi i to je iznimno vrijedno initi. Stoga provedite barem neko vrijeme vani na suncu, pa makar samo sjedili u hladu. Ako nosite naoale, pobrinite se da to budu naoale s punim spektrom koje ne izuzimaju sve one zrake koje su vam potrebne i koje vani na otvorenom dobivate slobodno. Prema gospodinu Johnu Ottu najbolje su sunane naoale neutralne sive s punim spektrom koje moete naruiti kod svakog optiara. Znanje o vanosti suneve svjetlosti nije novo otkrie premda su, a to je tako tipino, ljudi koji u ovoj zemlji vode brigu o zdravlju pokuali ovjekovjeiti ideju da se samo kad oni neto otkriju tome mora dodijeliti priznanje. Sluaj koji to dokazuje je lanak u New York Timesu (od 13. studenog 1984.g.) pod naslovom "Otkrie iznaneujueg utjecaja svjetlosti na zdravlje". Autor navodi: "Svjetlost moe donijeti koristi za zdravlje daleko vee no to je to znanost mogla i zamisliti ak i do prije etiri godine unatrag." Boe mili! Prije cijele etiri godine! lanak odaje laan dojam da je to "otkrie" novo. Nije novo. Sunanje se u ovoj zemlji promie vie od stotinu godina, osobito ga zagovaraju pioniri prirodne higijene koji nikad nisu primili duno priznanje. Sylvester Graham je 1843. g. napisao Predavanja o znanosti ljudskog ivota u kojima je naglasio blagodati suneve svjetlosti za rast i razvoj kostiju. Russell Trail, doktor medicine, je 1850. g. isticao vanost suneve svjetlosti za bri oporavak bolnikih pacijenata. Arnold Rikli je 1855. g. utemeljio instituciju za iscjeljivanje na jednom otoku u Jadranskom moru i prepisao sunanje svim svojim pacijentima. Napisao je sedam knjiga u kojima opisuje svoje metode. Earnest Wellman, doktor medicine, u napisu Znanost o zdravlju istaknuo kako je suneva svjetlost prijeko potrebna za sve oblike ivota, ivotinje i ljude. Izvanredno prosvjetljujua knjiga o vanosti suneve

svjetlosti je Suneva svjetlost koju je napisao doktor medicine Zane R. Kime. Uskratiti sebi zrake sunca koje vam pruaju ivot i pospjeuju zdravlje je isto kao da si uskratite vodu kad ste edni, hranu kad ste gladni ili san kad ste umorni. Kad se razborito provodi, u skladu s drugim elementima zdravlja, unoenjem sunca u svoj organizam vi poduzimate one mjere koje su potrebne da biste sebi osigurali najviu moguu razinu zdravlja.

DVANAESTO POGLAVLJE Odnosi puni ljubavi


MARILYN: Ljubav. Postoji li slaa rije na bilo kojem jeziku? Ima li ega ljepeg to biste mogli rei nekome od "volim te"? Kad silaze s usana ljubljenog ili od najmilijeg, vaeg djeteta, nisu li te rijei najvea nagrada u ivotu? Kad su vremena teka, uti "volim te " koje iskreno izgovara prijatelj moe vau tugu pretvoriti u radost. Ljubav je sila tako golema da se u njezino ime ostvaruju najvei podvizi. Je li moglo postojati neto drugo osim ljubavi to je nadahnulo Michelangela da oslika Sikstinsku kapelu? Je li moglo postojati u svemiru to drugo osim ljubavi to je zapalilo elju da se izgradi Taj Mahal? I to bi drugo ako ne ljubav krhkoj eni dalo snage da podigne u zrak automobil s nogu svoga sina koji je nesreom pao na njega? Kad malo razmislite o tomu, postoji li ita dragocjenije od ljubavi u vaem ivotu? Mi smo se sami uvijek iznova znali uvjeriti u to da je ljubav koja protjee naim ivotima ono zbog ega sve uspijeva. Uzajamno djelovanje bez ljubavi nikad ne donosi zadovoljstvo i rijetko vodi do uspjenog rezultata. Kao jedan element zdravlja ljubav utjee na svaki vid ljudskog postojanja. Ona osobito utjee na vau opu dobrobit i sreu. Bez obzira na to koliko ete nagomilati materijalnog bogatstva ili kakav ugled i utjecaj stjeete osvajajui sve bolje poloaje u drutvu i u poslovnom svijetu, bez ljubavi niste potpuni. Pa ipak ljudi ulau toliko vremena i napora u stjecanje materijalnog. Oni sami sebi odreuju vrijednost prema onome koliko imaju ili koliko su uspjeni i troe vrlo malo energije u punim, bogatim odnosima koji hrane njihove ivote. Bez onoga temeljnog ispunjenja koje dobivamo od odnosa ispunjenih ljubavlju nikad uistinu ne dobivamo neko trajno zadovoljstvo iz onoga to posjedujemo ili iz poloaja koje smo osvojili. Moemo biti moni i uspjeni u poslu, ali smo osamljeni i otueni u domovima. I pojedinci i parovi neobjanjivo tee stei sve vie i vie, pa ipak su njihovi odnosi toliko prazni i povrni da oni nisu sretni bez obzira na to koliko svega imaju. No oni i dalje tee za jo i jo, ne shvaajui da uludo troe energiju na "igrake"za koje e ubrzo opet izgubiti zanimanje. Kad bi samo neto te energije uloili u to da njihov odnos uspije, ivot bi im postao neizmjerno ugodniji. Primjere moemo nai svugdje: poslovni ili financijski magnati koji umiru osamljeni i naputeni, ene odjevene u krzna i prekrivene draguljima koje se doimaju nesretno, djeca ili tinejderi na koje se prosipa obilje igraaka ili automobila a kojima se uskrauje njean odnos i koja kao rezultat toga postaju bolesna i neuravnoteena. Tako je tuno vidjeti

toliko mnogo ljudi koji jure uokolo gomilajui ono za to su uvjereni da e ih usreiti ili posveuju svu svoju energiju na ostvarivanje uspjeha, a ne shvaaju koliko bi vrijedilo isti taj napor uloiti u to da njihovi odnosi postanu bolji. to je, napokon, ljubav? Kad govorimo o ljubavi, svakako ne govorimo samo o odnosima izmeu mukaraca i ena. U svakom uzajamnom djelovanju ima mjesta za ljubav. Iskren osmijeh oznaava ljubav, bilo da razgovarate sa strancem ili prijateljem. Ukratko, postoji nain da iskazujete ljubav u svim svojim odnosima! "Da, da svakako!" moda ete rei. "Svi moji odnosi mogu biti puni ljubavi? Od veine njih me boli glava, oni su sve samo ne puni ljubavi!" Moda i jest tako, ali to je ustvari va izbor. Da biste shvatili istinu u ovomu potrebno je samo razumjeti prirodu ljubavi. U ljudskom su iskustvu odreeni elementi jasno vidljivi, drugi su apstraktni. Oni jasno vidljivi elementi su sve to vidimo oko sebe, sve to moemo dodirnuti i provjeriti putem osjetila. Va auto, vaa hrana, sve to posjedujete - sve je to posve vidljivo. Ono to nema odreenog oblika je, meutim, apstraktno. To su zdravlje, ljepota, mrnja, mir, vrlina, dobrostivost, ljubomora, zavist, samoa, zahvalnosti, bijes i ... ljubav. Na ovom popisu ima jo toga. Najvaniji vid apstraktnih elemenata je taj da su oni tu oko nas cijelo vrijeme. Oni su dio naeg ivota u svakom asu. Samo se trebamo prikljuiti na njih. Moete se u to uvjeriti sami. Moda ste oputeni, divno se osjeate, posve mirni u odnosu na sve. Netko e ukljuiti televizor na kojemu su vijesti i upravo u tom asu kad se osjeate tako divno, raspalit ete se zbog neke nepravde o kojoj se izvjeuje, smjesta ete postati ljutiti. Zadrli ste u tu emociju i sami ste izabrali uiniti tako. Na isti nain ete moda etati i vidjeti u svojoj okolini ljepotu ili runou. Oboje je tamo. Vi odabirete to i kako ete opaati. Osamljenost je tu ako je elite izabrati. LJUBAV JE TU DA JE OSJETITE AKO TAKO ODABERETE. Samo se morate na nju prikljuiti. Ljubav moete osjetiti i u guvi gomile. Moete je osjetiti kad ste sasvim sami. Vae misli mogu biti pune ljubavi kad god vi odaberete da budu takve. Ako odaberete osjeati mrnju ili ljubomoru ili zavist, moete to uiniti. Jednostavno se prikljuite na njih na isti nain. elite li ivjeti ivot u razoaranju i frustraciji? Samo se prikljuite na te osjeaje. elite li biti osamljeni? Prikljuite se osami. elite li osjeati ljubav? Sve ovisi o vama. Moda poznajete ljude koji imaju uistinu bogate i pune odnose. Rei ete: "O, kako su sretni. elio bih da i ja imam toliko mnogo dobrih prijatelja." Shvatite da to nema nikakve veze sa sreom. Ti su ljudi na neki nain nauili kako i odabrali se prikljuiti na ljubav. LJUBAV JE IVOTNO STAJALITE, ba kao to sunce sja jednako na svakoga - ono ne sja toplije, due ili sjajnije na nekoga posebno u mnotvu ljudi - i ljubav je tu

jedako za svakoga. Nekako su oni odabrali ljubav, a drugi nisu. To je jedina razlika. Ali izbor uvijek moete nainiti sami. Kad nainite taj izbor da pokazujete ljubav i odnosite se prema drugima s ljubavlju, poinjete doivljavati ono to mi zovemo "uinak bumeranga". To je vrlo pozitivan vid ljubavi koji uvijek dolazi kao rezultat toga to ste odabrali ljubav. Taj je "uinak" toliko jednostavan: koliko ljubavi unesete u svoje odnose s ljudima, toliko ljubavi se vraa ravno k vama. To se moe dokazati. Moda se nee dogaati odmah, ali ljubaznost moe pobijediti ak i najmrzovoljniju ili najdrskiju narav ako je ljubav koja se prua iskrena i vrsta. Jednom smo nagonski znali kako biti puni ljubavi, ali je to znanje tek podatak koji smo nauili zaboravljati. Da li bi naa vrsta opstala da smo u poetku uvijek bili otueni i toliko napadaki raspoloeni? Ve odavno bismo sami sebe unitili! A pogledajte nevinu djecu, one iz nae vrste koji su najblii svojim nagonima. Oni samo vole. Oni to ine bezuvjetno. Ako ih se ne zlostavlja pa nisu puni straha, oni prebivaju u ljubavi. Kako smo dospjeli tako daleko od saznanja o onome to znaimo jedni drugima? Kako smo izgubili svoju jednakost? Mnogi su ljudi tako krajnje otueni od svoje sposobnosti da vole da su ak zavaeni i sami sa sobom. Istina je ta da je SVE DOK NE VOLITE SAMI SEBE, VRLO TEKO UISTINU VOLJETI BILO KOGA. Volite li sebe? Jeste li u svojem ivotu korisni i vrijedni? Iskaljuju li ljudi na vama svoje frustracije i komplekse te razoaranja? Zamjerate li sami sebi i zlostavljate se? Ako se oni oko vas prema vama ne ponaaju s ljubavlju, moda je jedan od razloga za to da se vi ne ponaate s ljubavlju prema seb/'.Vi ste zapravo zlostavljajui sebe postavili teren da vas zlostavljaju i drugi. Vi ste dali primjer, a svi drugi ga slijede. "Kako?" upitat ete. Za poetak, razmotrite svoje misli. Kakve su? Jesu li ugodne, optimistine, zanosne, pune l j u b a v i I ? Ili su tune, prepune prijekora i pogrde, oajne, pune razoaranja? Ono o emu najvie mislite i sami ete? postati. Ako su vae misli uglavnom negativne, ne moete postati pozitivna osoba. Osvrnite se na to kako je samo nesiguran i promjenjiv uzorak vaeg razmiljanja. Tako je promjenjiv da trai da preuzmete nad njim nadzor. (Jedno vrijeme u danu kad sjednete u tiini sami sa sobom pomoi e vam da postanete toga svjesni.) Vae misli lete od jednog predmeta do drugog, vukui za sobom vae emocije kao da se nalazite na brdskoj eljeznici u zabavnom parku. Moete se u jednom asu prebacivati od osjeaja sree do oaja, od suza do smijeha. To i inite. Svi to inimo i to tako da se nita oko nas ne mijenja. Jedino se mi mijenjamo onako kako se mijenjaju nae misli. KONTROLIRANJEM NAIH MISLI MOEMO SE OSJEATI SRETNI CIJELO VRIJEME. S druge strane, ako se neprestano loe odnosite prema sebi, kakvo ponaanje uope moete i privui prema sebi? Ako se pri pogledu u

zrcalo neprestano kudite, oekujete li da vas drugi nee kuditi? Ako se razljutite na sebe zato to ste zagubili kljueve, oekujete li da se drugi nee otresati na vas zbog neeg jednako beznaajnog? DAJTE SAMI PODSTREK DRUGIMA DA VAS VOLE Glavno sredstvo u razvijanju spremnosti za ljubav je: VOLI PONAJPRIJE SAMA SEBE, VJERUJ PRVO U SEBE, PRIHVATI SEBE PRIJE SVEGA, i) Jer vi ste ono to jeste. Vi ste kreacija Svemogueg. Vi niste sluaj. Mnogi znanstvenici osporavaju da postoji Bog koji nas je sve stvorio, ali to je kao da kaete da se slika moe naslikati bez umjetnika. Netko je naslikao sliku i neka je sila stvorila nas. Vi ste stvoreni u svoj svojoj posebnosti, ba kao i rua. Biste li krivili ruu zbog toga to nije orhideja? Mrzite li petuniju zato to nije bour? Je li drvee bezvrijedno u usporedbi s pticama zato to ptice mogu letjeti a drvee ne moe? Je li kia manje vrijedna od vjetra, drvo manje vrijedno od kamena? Po ijem miljenju? Po kojem sustavu vrijednosti? Kakva luda pitanja! Pa ipak mi se sluimo istom vrstom usporedbi kad osuujemo sami sebe. Ako mislite da niste divni, to je zato to se usporeujete s nekim drugim. Ako ste zakljuili da niste dobri ili vrijedni ili pametni ili nadareni, to je zato to negdje postoji neki standard s kojime se mjerite. Zar ne vidite koliko je to besmisleno? Vi ste vi, stvoreni da budete tko jeste. PRIHVATITE SEBE! To je prvi korak. Budite ono to jeste, a ne ono to drugi oekuju da budete. Volite to to jeste pa e ljubav poeti proimati vae odnose jer kad se konano obveete na ljubav i prihvatite sebe, bit ete tada sposobni voljeti i prihvaati druge. Kad vam jednom postane prihvatljivo i ugodno s onime tko jeste, bit e vam ugodno i s drugim ljudima. Najvanije je od svega da ih, budui da ih vidite onakve kakvi oni jesu, a ne kako vi elite da budu, uzmognete prihvatiti bezuvjetno te im na najdobrohotniji nain omoguiti da budu oni sami. Ovakvo stajalite bez prosuivanja oituje se u odnosima kao ljubav. Eto, poruka je kratka. Moete li voljeti sebe i dopustiti sebi da budete onaj tko jeste, uinili ste znaajnu promjenu poput kvantnog skoka prema iscjeljenju. Doputajui sebi da budete ono to jeste, vi moete i drugima dopustiti da budu to jesu te moete poeti shvaati uzvieno postojanje koje nastaje u ivotu u bezuvjetnoj ljubavi sa svima koji vas okruuju. Ovo je doba u kojemu smo mi ljudi skloni biti grubi jedni prema drugima. Pretrpani gradovi su prava smrt za individualni duh - svugdje oko vas ima ljudi koji od vas trae da budete ono to oni od vas oekuju. U prirodi nema zahtjeva. Samo mi postavljamo zahtjeve jedni drugima. Dolo je vrijeme da volimo ono to mi sami jesmo. U ovom dobu katkad je to jednostavnije nauiti daleko od napuenih gradova. U prirodi moete uti otkucaje vlastitog srca i zvuk svojih koraka. Poite tamo to ee moete - na more, u planine, u ume i na livade. U prirodi moete nauiti

da ste vi dio velianstvenog i predivnog plana te da ste jednako vrijedan dio remek-djela cjelokupnog ivota kao to je i sve drugo to vidite oko sebe. U vrevi i buci gradova gubimo smisao za svoje jastvo. Ako morate ostati u gradu tijekom duih razdoblja, uravnoteite to etnjama kroz park ili posjetama muzejima. Zato park ili muzej? Dojmovi. Sve to vidite ostavlja na vas dojam. Neki vas dojmovi podiu i daju vam energiju, a drugi vas ine potitenima pa vas mogu i razdraiti. Ako budete svjedokom neke automobilske nesree i vidite kako netko lei na ulici teko ozlijeen, doivjet ete jeziv, obeshrabruju prizor koji vas moe iscrpiti i baciti u oaj. Ali ako eete parkom i naiete na gnijezdo u drvetu u kojemu cvrkue sitna ptiica, taj vam prizor moe raznjeiti srce i uljepati cijeli dan. Jo satima poslije toga moda ete uzbueno opisivati prijatelju to ste vidjeli. Kad god moete za sebe stvoriti ugodniji doivalj, trebate to uiniti, ak i u takvim naoko beznaajnim dogaajima kao to je vonja kui iz posla ili kupovine. Moda biste isto tako lako mogli umjesto jo jedne vonje po autoputu krenuti ivopisnijim putem kroz park ili uz jezero ili uz obalu mora. Moda vam se to ini kao mala stvar, ali mnogo sitnica se zbraja. Osim toga, one postavljaju iznimno pozitivan psiholoki presedan u vaem ivotu. Kad iskaete iz ustaljenih tranica da biste si priutili neku lijepu impresiju, na jednoj istananoj razini vi sami sebi govorite: "Ja sam dobra osoba, zasluujem da se prema meni dobro ponaaju." I to je istina! Slino tome e svjesno stvaranje finijih utisaka na vae voljene uiniti vae odnose skladnijima. To pokazuje da vam je stalo i stvara ozraje u kojemu ima vie ljubavi i radosti. To je jedan od onih jednostavnih, malih prijedloga koje je jednostavno provjeriti. Kad uinite napor, pa makar i neznatan napor, da biste poboljali dojam koji ete sami doivjeti i unijeti u svoju nutrinu, ostat ete zapanjeni pozitivnim rezultatima koji e nakon toga poeti prodirati u sve vidove ivota. Evo i neega ega u vaim odnosima morate biti svjesni. Neki ljudi koji nisu zdravi nastojat e vui energiju iz svakoga tko im to dopusti. Oni jednostavno ive tako to drugima izvlae energiju. Kako sami imaju malo energije i ne znaju na koji bi je nain sami obnavljali, oni e je pokuati uzimati od onih oko sebe. Ti su ljudi "kradljivci energije". Ono to oni kradu od vas vrijedi vie od vaeg novca. To je va ivot! Vi znate tko su oni. To su oni koji stalno prigovaraju, kude, ljudi koji vam uvijek govore kako ste "zabrljali". Oni idu u korak s vaim nedostacima. Uvijek su spremni nadugako raspravljati o manama drugih ljudi radije nego da porade na vlastitima. Uvijek vas podsjeaju na to koliko im "dugujete". Nikad vam ne doputaju da zaboravite svoje prijestupe, a kamoli da vam oproste. Kad oni zaponu sa svojom tualjkom, s dunom se pristojnou ogluite na njih. Uklonite im se iz

dosega kad god vas zaponu cijediti. To je najbolje to moete za njih uiniti. Kradljivce energije potrebno je prepoznati i priznati kao takve te ih drati pod kontrolom kako bi se nezdrav odnos popravio. Bez obzira koliko ste bliski u ivotu, morate oko sebe podii utvrdu kad se oni nalaze u vaoj blizini. Ne dopustite im da iskoritavaju vau energiju. Oni e ubrzo shvatiti da im je izvor ivotne energije prekinut. Bit e prisiljeni drugdje traiti nov izvor za opskrbu. Kad vie ne budete svojevoljno pothranjivali njihove krae energije, oni e shvatiti da sami moraju smisliti nov nain da vam se obrate ili e vas jednostavno ostaviti na miru. Ako vam je stalo do njih, moete ih nauiti da je jedini temelj za odnos s vama pozitivno meusobno druenje. Ako njima nije stalo, mnogo je bolje da se uklone s puta. Drugo sredstvo pomou kojega stjeete spremnost na ljubav je da SAMI ZAPONETE RADITI NA TOME DA VA ODNOS BUDE DJELOTVORAN ZA VAS. No to je malo sloenije u suvremenom drutvu. Toliko je mnogo ljudi ini se vrlo zbunjeno zbog naina na koje se meusobno odnose. Na sreu, danas sve vie ljudi nastoje sami smisliti to bi to za njih bilo dobro. Umjesto da ine sve onako kako su to inili njihovi oevi i majke, oni ele znati tko su oni i to njima treba u smislenoj cjelini njihovih odnosa. Ovakvo postavljanje odnosa u osobnijem svjetlu je pozitivno. Vie ne inimo samo povrno i reda radi ono to je tradicionalno prihvaeno, bez obzira na to uklapa li se to u nae potrebe i nade ili ne. Nove razine svijesti koje nastaju iz pokreta o samosvijesti i velike promjene enskog pokreta dovele su do odbacivanja tradicionalnih i neupotrebljivih naina odnoenja, ali nam nisu uvijek pruale jasne nove modele. Po naem miljenju se odreeni tradicionalni pojmovi vjerojatno ne bi smjeli izgubiti. Premda su muko i ensko u osnovi jednaki, oni su takoer bitno razliiti. Bioloki je to neto to se ne moe porei. Bioloki gledano mukarci su miiaviji. Bioloki gledano ene su njenije. ak i kad se ene posvete body-buildingu, one ne mogu razviti onoliko miia koliko to mogu mukarci. ene su, meutim, jedinstveno sposobne donositi na svijet djecu i davati ivot iz svojih tijela. Mukarci nisu. Tako je naravi ena priroena tiha snaga i izraajnije odgojne osobine. Mukarci su graeni tako da su usmjereni na svoju fiziku vanjtinu. ene su graene tako da su vie okrenute prema svojoj nutrini. U seksualnom smislu mukarac daje a ena prima. U prolosti su te razlike odreivale nae uloge u ivotu. Mukarac je radio i uzdravao enu koja je bila koda kue i brinula za dom i djecu. Danas su u nekim sluajevima mukarci kod kue a ene rade izvan doma. U nekim sluajevima i mukarac i ena rade zajedno kod kue ili izvan nje na zajednikom poslu. Katkad zajedniki podiu djecu. U drugim sluajevima izbjegavaju imati djecu zato to im nije jasno tko mora initi to. Nalazimo se uistinu usred goleme drutvene revolucije.

Dok se sve to ne sredi, budemo li potivali razlike izmeu spolova, to e nas odvratiti od zastranjivanja u krajnosti. Ove se razlike moraju potivati jer se one meusobno prirodno nadopunjuju. Spolovi zasluuju da im se jednako pristupa, da uivaju jednake blagodati i nagrade, ali nema smisla da se oni natjeu do te toke u kojoj bi se njihove priroene osobine izgubile. Postoja prirodna ravnotea mukog i enskog naela u svijetu koja se mora odravati, ba kao to postoji i ravnotea tame i svjetlosti. Ako se ene odreknu svojih enskih odlika umjesto da ih smatraju vrijednima, te e se odlike ipak morati pojaviti negdje drugdje kako bi se odrala prirodna ravnotea - to manje enstvenosti u ena, to e je vie biti u mukaraca i obratno isto vrijedi za muevnost. Je li to uistinu ono to mi elimo da se dogodi? Ja ne mislim da je bit enskog pokreta u tomu da ene preuzmu uroene osobine suprotnog spola te napuste vlastite enske odlike.Voe pokreta nikada nisu to zagovarale. Mnogo bolje od naputanja je prilagodba od tradicionalnih stega koja bi omoguila da se odnosi i veze izmeu ena i mukaraca uklope u stvarnost suvremenog ivljenja. Jedan izvrstan "novi" model koji se sve ee pojavljuje, tim suprunika, je zapravo povratak jednostavnijoj strukturi iz prolih vremena kad su mu i ena radili zajedno na polju ili u nekoj vrsti zanata. Ako su oba partnera jednako nadarena i snano se dopunjuju, ti timovi su uistinu uspjeni te nalaze u svom radu / svojem odnosu veliko ispunjenje. Parovi nam vrlo esto govore kako naputaju svoja radna mjesta da bi radili zajedno. Postoje i prednosti toga, oni se ne moraju razdvajati, mogu u nekim sluajevima raditi kod kue, mogu prilagodljivije odrediti raspored zadataka. Traganje za zajednikim ciljem donosi i dodatne zajednike mogunosti. Ako su i djeca dio toga odnosa, i ona postaju dijelom napora koji taj tim ulae, a odgovornosti po pitanju njihove skrbi se takoer dijele. Timski odnosi pruaju bogate mogunosti boljeg meusobnog upoznavanja, a kako se esto u toj potrazi za zajednikim ciljem nalazite i u odnosima s drugim ljudima, prua vam se i mogunost da dajete jedno drugomu snagu te da djelujete kao protutea slabosti onoga drugoga. To stvara vrlo vrstu povezanost punu ljubavi i potovanja. to je najbolje od svega, rad vie nije neto odvojeno za sebe i samo rutinska aktivnost, ve postaje izazovniji, uzbudljiviji u svojoj promjenjivosti, kao i podruje vee bliskosti jer se svaki njegov vid zajedniki doivljava. LJUBAV I KOMUNIKACIJA Jedan od razloga zbog kojih se razliite vrste odnosa raspadaju i ostaju bez ljubavi jest pomanjkanje komunikacije. Komunikacija trai predanost. Trai vrijeme i trud. Morate htjeti da odnos uspije i biti voljni uiniti sve to je potrebno da se odri otvorena komunikacijska veza.

Tri su vrlo djelotvorna sredstva pomou kojih se moe olakati komunikacija. Tijekom prvih godina braka, Harvey i ja koristili smo ta sredstva u velikoj mjeri kako bismo bili sigurni da kontinuirano i svjesno radimo na savladavanju prepreka koje se pojavljuju u mnogim odnosima. Kada se ponete koristiti ovim sredstvima, osobito ako pristanete to initi unutar odnosa sa nekim, ubacuje se novi element dragovoljnog truda i pomae vas uzdii na vie stupnjeve meusobnog razumijevanja. 1. Pruanje prostora. Pruanje prostora pravi je ispit ovjekove sposobnosti da bude budan i svjestan osobnih meudjelovanja. Jeste li ikada primijetili da u skoro svakom razgovoru izmeu dvoje ili vie ljudi, najee prije nego to jedna osoba zavri misao, druga ve poinje govoriti? Jeste li uoili da se to dogaa vama ili da sami to inite nekome drugome? Dogaa se stalno. No, ljudi su rijetko svjesni toga, jer je toliko uobiajeno. Ukoliko mislite da tomu nije tako, otiite sada i posluajte razgovor izmeu dvoje ili vie ljudi. Bit ete zapanjeni uestalou kojom ljudi govore dok netko drugi govori. Zapravo, jednom kada ponete obraati panju na ovaj fenomen, jedva ete naii na razgovor u kojem se ovo ne dogaa. Zato svi imamo male mehanizme pomou kojih zadravamo rije bez upadanja. Kada govorite esto morate udahnuti, a vidite da je osoba s kojom razgovarate spremna uskoiti u toj pauzi i poeti govoriti. Prema tome, kaete neto poput "Sad sluaj to sam napravio." Ovo vam daje trenutak da udahnete i nastavite to ste govorili. Ili se koristite velikim, oitim " I . . . " . Ovo drugu osobu upuuje da jo niste gotovi. Meutim, esto ak i ovakve doskoice ne djeluju i ljudi vjeti ubacivanju u pauzi poet e govoriti u svakom sluaju. "Pa, to onda?" pitat ete. "Svi to rade". Upravo to i elim rei. Ako svi govore jedni preko drugih ili grabe prilike u pauzama upasti u rije sa svojim miljenjem, nema dovoljno sluanja. Veina nas je toliko zaokupljena formuliranjem onoga to emo rei da ne sluamo ono to se govori. A ne sluanje ne doprinosi uspjenoj komunikaciji. tovie, na suptilnom stupnju, ljudi koje se prekida na kraju razgovora osjeaju odreeno razoaranje umjesto zadovoljstva. Kada se netko mora neprekidno boriti da zadri rije ili iznese ono to smatra da je vaan komentar, osjeat e se frustriranim. Pruanje prostora popravlja ovo stanje i prisiljava ljude da jedni druge sluaju. Zahtijeva da je osobi doputeno da govori bez prekidanja. Kada netko govori, vi sluate dok ne zavri. Ovo im omoguuje da neoptereeno dovre svoju misao; vama omoguuje da doista paljivo pratite to se govori, a zauzvrat vam prua priliku da govorite, a da ne morate vrebati put u razgovor poput nepoeljnog trgovakog putnika koji pokuava ui u neiju dnevnu sobu kako bi prodao neto to nije potrebno. to je jo vanije, osoba s kojom razgovarate osjea se manje

ugroenom i stoga postaje otvorenija i oputenija. Ponete li promatrati tue razgovore, vidjet ete kako rijetko, ako ikad, ljudi pruaju prostora. Promatrajte vae razgovore i pokuajte sami pruiti prostora. Kaem "pokuajte", jer je ova, naizgled jednostavna, vjeba, jedna od najteih stvari za napraviti. Vidjet ete na to mislim kada pokuate. Meutim, jednom kada ju savladate, uoit ete koliko vam razgovori s drugima mogu donijeti vie zadovoljstva i biti uspjeniji. Kao dodatna prednost postat ete poznati kao veliki sugovornik. Ljudi s kojima razgovarate, iako ne uoavaju da im pruate prostora da zavre ono to govore, osjeat e osvjeenje kada ih se slua bez prekidanja i bez prisiljavanja na borbu kako bi dovrili misao. Razgovor s vama napustit e s osjeajem uvaenosti, znaenja i upotpunjenosti. A zasluga e pripasti vama. Ovo e pomoi svim vaim odnosima - poslovnim, s prijateljima i partnerima. Vjebanje pruanja prostora sa nekim prua najvie zadovoljstva. Kada su obje strane svjesne pruanja prostora i svjesno streme k tomu u meusobnim razgovorima, dolazi do komunikacije koja je toliko puna zadovoljstva i ljubavi koliko se samo moe zamisliti. Tada komunikacija uistinu postaje jedna od vanijih stvari u vaem ivotu. Harvey i ja ak imamo i znak rukom kojim se koristimo u razgovoru s vie ljudi kada jedan od nas zaboravi pruiti prostora i nekoga prekine. Zabavite se ovim sredstvom. Ne samo da e vam tako razgovori pruati vie zadovoljstva, ve e znatno doprinijeti i vaem odnosu. 2. Izbjegavanje negativnosti. Jeste li ikada primjetili kako si iz navike doputamo izraavati negativne osjeaje? Redovito emo otpoeti komunikaciju sa drugom osobom uz negativnu emociju. Primjer: Upravo ste se vratili s posla i va partner ili prijatelj vas eka. Prva stvar koju kaete je "Promet je bio uasan, a ni ovo grozno vrijeme nije puno bolje. ovjee, ja vie ne mogu putovati u ovom gradu!" Je li to nain na koji se poinje ugodan susret? ak i ako vam je zaista svega dosta i to morate izraziti, kako bi bilo da ponete s neim pozitivnim to e ublaiti vae nezadovoljstvo - "Ba se veselim to te vidim! Opustimo se neko vrijeme. Tako sam sretan da vie nisam u autu ve u ovoj toploj kui!" Isti se fenomen negativnosti uvlai u svakodnevni neobavezni razgovor. "Nije li ovo vrijeme strano?" umjesto "Dobro e nam doi ova kia." Ili " Ovo prokleto dizalo nikako da stigne" umjesto "Ovo dizalo prua mi priliku da stojim i malo se protegnem prije no to sjednem i provedem ostatak dana za radnim stolom". Uoavate li razliku? Sve te triave sitne negativnosti koje iz navike nesvjesno izgovaramo daju negativan ton razgovoru. Imamo izbor koji emo prizvuk odabrati. Ako se svjesno nastojimo izraavati pozitivnije, ljudima e komunikacija s nama biti ugodnija. Negativni poetak ponukat e drugu osobu da se udalji od nas to je prije mogue. Ugodan poetak komunikacije dovest e do ugodnije i potpunije diskusije.

3. Poloaj tijela. Vae tijelo govori jednako glasno kao i vaa usta. Poloaj tijela koji zauzimate u diskusiji moe oteati ili poboljati komunikaciju. Spoznajte da kako govorite tiha energija tee od vas, a isto se dogaa i kada sluate. Ako govorite ili sluate sa rukama prekrienim ispred sebe djelujete kao da se elite zatititi ili stvoriti prepreku otvorenosti izmeu sebe i osobe s kojom pokuavate komunicirati. Ukoliko govorite ili sluate sa rukama na bokovima, preutno izraavate autoritativan poloaj. Nesvjesno nadjaavate osobu s kojom navodno komunicirate. Zapamtite da energija tee sa vaeg tijela i utjee na svakoga kome se obraate. elite da ta energija bude to je mogue pozitivnija i usmjerenija. Ako sjedite ili stojite iskrivljeni ili zgrbljeni kada pokuavate komunicirati, vaa energija tee nepravilno i ne podrava vau komunikaciju. Tok energije je najpravilniji kada su vam obje noge vrsto na zemlji i ruke uz tijelo, a ake spojene ispred ili iza sebe. Bilo koji drugi poloaj ometa panju i umanjuje vanost. Ukoliko sjedite, prekriite glenjeve i spojite ruke u krilu. Ovako samosvjestan poloaj vaeg tijela doprinosi svjesnoj komunikaciji. to je komunikacija svjesnija, to je znaajnija. Moete biti sigurni da ova tri sredstva za komunikciju djeluju. No ipak nemojte nam vjerovati na rije!. Probajte ih i uvjerite se sami u promjene do kojih dovode. Kada se radi o neemu toliko vanom kao o odnosu punom ljubavi, svako potencijalno korisno sredstvo valja probati. Traimo samo da pokuate. Upotrijebite potrebnu energiju da bi pruili prostora ljudima s kojima razgovarate kako bi se osjeali oputenima i da ih se slua. U meuvremenu drite tijelo u poloaju koji potie pravilan tok energije a kad govorite inite to sa pozitivnim stavom. Vidjet ete i osjetiti da se stvari dogaaju. Dobre stvari. IVJETI U SADANJOSTI Jo je jedna prepreka koja stoji na putu ostvarenju odnosa punih ljubavi: "Sindrom prolost - sadanjost - budunost". Naalost, veina nas nosi sa sobom velik teret u pristupu kao posljedicu prethodnih iskustava. Ili smo se opekli u vezi - tako to su nas odbili ili povrijedili - ili smo to isto mi napravili nekom drugom. Idemo dalje, ali zadravamo sve negativne osjeaje koji su posljedica neuspjenih veza. Optereujemo se njima nosei ih gdje god ili, pa i onda kada nam se prui nova prilika za komunikaciju. Mi smo poput ljudi koji odlue ii u kupovinu ali nose sa sobom sve to su ikada kupili. To ne ostavlja ni slobodnu ruku koja bi isprobala novi proizvod, a kamoli ga odnijela kui. Evo to je vano znati o prolosti. Prolo je! Prolost vas ne moe dotai. Moete ju pustiti. Moete oprostiti sebi to god da ste uinili,

moete oprostiti drugima to god da su oni uinili i moete poeti iznova svaki dan. Zar to nema smisla? Bilo to drugo je toliko optereujue! Ako sa sobom nosite sve boli iz prolosti, neizbjeno e vam obojiti sadanjost i ovjekovjeit ete ih u budunosti. Ako ih nosite sa sobom, nee nikad proi. Uite od njih i oslobodite ih se. Ako ne vidite izglede za blistavu budunost, to je obino zato jer se drite prolosti. Kada temeljite vae poglede na prolosti koja nije bila dobra, drite se toga strahujui da e se ponoviti u budunosti - a naravno i hoe, jer ju nosite sa sobom. Jedini nain da se osigura dobra budunost jest da se uvea sadanjost. Usredotoite se na sadanjost. Uinite sadanjost dobrom! Ako uvijek njegujete sadanjost inei ju to je mogue pozitivnijom i ugodnijom, budunost e biti ugodna i pozitivna jer budunost postaje stvarnom tek kad postane sadanjost. Olakajte si teret. Nastojte se rijeiti vaih emotivnih optereenja. U sadanjosti nema vremena za gubljenje. Ono je sve to imamo. Upamtite, ljubav je u zraku! To je jo jedan od onih elemenata kojim se potpuno moete posluiti. Otvorite se tome. Navalite. Ne morate osjeati da to nije iskustvo za vas. Poinjui sada moete utkati ljubav u svaki susret u toku vaeg dana. Smjekajte se, diite, komunicirajte iz srca. Vidite drugu osobu kao nekoga s kim moete podijeliti ugodan susret. Takvo je olakanje kada to uinite. Ljubav je jedan od elemenata koji je najlake unijeti u va ivot! Mi znamo da vi to moete od ovog trenutka na dalje. Samo ponite danas! I zapamtite, mi vas volimo! SEKS Nije teko privui vau panju tom rijeju, zar ne? Madison Avenue to zna. Oglaivai se njime koriste posvuda kako bi nam prodali alkohol, dezodoranse, losion poslije brijanja, traperice, lijekove protiv prhuti, cigarete, tekuinu za ispiranje usta, preparate eljeza, osvjeivae mirisa za kupaone, kreme za lice, avionske karte, odmore itd. Sigurna sam da biste popis mogli znaajno produiti. ini se da smo u modernim vremenima izgubili pojam o tome to seks zapravo jest i koja mu je svrha toliko ga povezujemo s onim s im nema nikakve veze. Ukoliko imate kakvih pitanja u svezi sa vaom seksualnou, moda ete stei nove uvide iz ovog poglavlja, jer Prirodna Higijena zasigurno utjee na ovjekov seksualni ivot. U deset godina koliko savjetujemo ljude, nismo nikad dobili negativnu informaciju od nekoga po pitanju utjecaja ovakvog naina ivota na seksualne odnose i seksualnu aktivnost. Primili smo, meutim, mnogo pozitivnih povratnih informacija o "poboljanim odnosima". Nain ivota kojeg zastupa Prirodna Higijena ima uistinu pozitivan utjecaj i na na vlastiti odnos.

Seks je oduvijek bio motivirajua snaga u ljudskom ivotu. Nagon za odranjem vrste tjerao nas je kroz vijekove da postanemo junaci, junakinje i veliki tvorci. Ovaj nuan in odranja vrste proao je kroz neke zauujue promijene kad uzmemo u obzir da je on bioloki temelj vrste poput prehrane i sna. Skoro je nemogue razumijeti kako je neto tako prirodno postalo toliko zamreno. Nagon za odranjem vrste, koji nam je zajedniki sa svim drugim ivim biima na planeti, postao je u naem vremenu opsesijom. Ono to sva druga iva bia ine posve prirodno, mnogi su ljudi potpuno zapostavili. Nenormalne seksualne aktivnosti nazivaju se "bestijalnima", pripisuju se "ivotinjskim instinktima" to je potpuno pogrean opis. Student prirodnih nauka nikad ne bi ovo dvoje povezao budui da je seksualno ponaanje nieg dijela ivotinjskog carstva instinktivno dobro ureeno i kontrolirano ba kao i njihovo hranjenje, spavanje i vjebanje. Jo ne tako davno seks je bio "neto to se ne spominje". O tome se nikad nije otvoreno razgovaralo. To se smatralo nepristojnim. Nosio je ig neega neistoga i grijenoga! Nai vlastiti djedovi i bake i njihovi djedovi i bake ivjeli su na kraju tog doba. Naa je generacija izvrila pritisak kako bi se odbacio taj mentalitet. No, ak i dok je seks bio potisnuta tema, rani su pristae Prirodne Higijene u svojim radovima za laike obradili seksualno ponaanje na nain koji uklanja pauine neznanja i predrasuda, te naglaava potovanje i obzir prema ljudskom tijelu u potpunosti, ukljuujui sve njegove dijelove. Prema seksu su se odnosili kao prema jedenju, navici koja slui tijelu te stoga, zahtijeva odreeno razumijevanje,disciplinu i suzdrljivost kako bi bila ugodna, a tijelo lijepo. to se danas dogodilo? Seksu se daje previe oduka, ba kao i jedenju. Nemojte se sada previe uzrujati. Namjera nije da vas se ogranii, ve da vam se ukae na to kako ete poboljati i usavriti kvalitetu neega to vrednujete. U nae je vrijeme seks postao potpuno neobuzdan. Postao je dopustljiv ak i u mladih "teenagera" koji u sve mlaim godinama zainju potomstvo. Ovo se ni na koji nain ne disciplinira. Umjesto da se na seks gleda kao na normalnu bioloku funkciju u cilju razmnoavanja i kao izraz brane ljubavi, postalo je dopustljivo, ak i uobiajeno da se senzualnost komercijalizira i sablazno prodaje na veliko kao pornografija. Protivljenje ovome se odbacuju kao napadi na "osobne slobode". Zar ne mislite da smo otili malo predaleko? Umjesto da objasne, zatite i potuju normalnu ulogu seksa u drutvu, te ga prikau u zdravom svijetlu naspram puritanske pozadine, nai seksualni uitelji, ukljuujui mnogo psihologa i psihijatara izgleda da su prihvatili drugu krajnost; nerado zauzimaju konstruktivan stav po pitanju promiskuiteta i preljuba. Evo u emu je bit. Ako kritizirate "novu seksualnu slobodu", obiljeit e vas kao stidljivka ili nazadnjaka. Sa biolokog stajalita, meutim, ONO TO JE FIZIOLOKI NORMALNO SE NE MIJENJA.

Zahtjevi i ogranienja koja su bioloki utemeljena u ljudskom tijelu postojala su prije vie desetaka tisua godina. Ista su danas i bit e takva jo 10,000 godina. U seksualnom smo smislu danas, unato naoj "novoj seksualnoj slobodi" ono to smo oduvijek bili kao vrsta. U idealnim uvjetima seks slui dvjema vanim svrhama u normalnom ljudskom postojanju: 1. Omoguuje odranje vrste kroz stanino ujedinjenje dvoje ljudi suprotnog spola, koji zatim imaju obavezu pruanja njege bespomonom potomstvu koje je plod njihovog spajanja. 2. Prua nain izraavanja ljubavi izmeu dvoje ljudi koji su ujedinili svoje sudbine. Ovo izraavanje ljubavi slui kao duhovna hrana za to dvoje ljudi. Pomae im u njihovom povezivanju na poseban nain koji se ne pojavljuje izmeu njih kao pojedinaca i bilo koje druge osobe u njihovim ivotima. Kroz nau zbunjenost nad ovim dvjema svrhama dopustili smo da seks postane vrstom porta. Ba kao to vie ne "jedemo da bismo ivjeli" ve ivimo da bismo jeli, esto si dajemo oduka u seksu zbog razloga koji nisu idealni. To ne znai da oekujemo da se sva seksualna aktivnost odmah iskljuivo vee na ljubav i razmnoavanje. To bi bilo idealno, ali zasigurno nije realno oekivati. Ove su informacije ponuene kako biste gledali na seks iz malo drugaije perspektive od one koju vam prodaje Madison Avenue i pobornici "seksualne revolucije". U nae vrijeme pristati na bilo to drugo osim "bilo kakav seks, sav seks, sve vie i vie seksa, na sve vie i razliitih naina", znai izvrgnuti se estokoj kritici od onih koji su izgleda gurnuli njihalo do krajnjeg poloaja. Pretpostavljam da se mnogi ljudi slau kako je dananje drutvo pretjeralo u zahtijevanju neograniene seksualne slobode, ali se boje to rei kako se ne bi izloili takvoj reakciji. Ja se ne bojim! Mislim da smo pretjerali. Seks nije prikladna razbibriga za etrnaest i petnaestogodinjake ili teenager-e openito. To po meni nisu najbolje godine za parenje niti roditeljstvo. Prema mom miljenju, ozraje seksualne slobode koje smo traili stvorilo je alosno stanje. Nau djecu ne bi trebalo uiti kako da izbjegnu zaee, ve da je seks ozbiljna odgovornost u osnosima odrasli'H) koja je van dometa njihovih sposobnosti. Kao to je u studenom 1986. rekla Jo Ann Gasper, zamjenica pomonika tajnika za pitanja populacije i efica Federalne slube za adolescentnu trudnou, "Jedini siguran nain da se ne zatrudni jest seksualna apstinencija. Poruka koju valja prenijeti je ne uputati se u seks prije braka." Ovakav trend u obrazovanju teenager-a je vrlo ohrabrujui nakon toliko godina u kojima se naglasak stavljao na opskrbu teenager-a kontracepcijom. Iz vlastitog iskustva s teenager-ima otkrila sam da, kada ih se jednom ohrabri da se ne uputaju u seks, postaju mnogo bezbriniji i sigurniji u sebe. Seksualni ih odnosi previe optereuju u godinama kada otkrivaju sebe.

"Prihvatljivo" izraavanje seksualnosti na televiziji i u iroko dostupnim kinima, knjigama i asopisima javno obznanjuje slike i pristupe koji pothranjuju zbunjenost i korupciju u umu koji ne pravi razliku. Tako mnogi ljudi vjeruju da se nezdrave i perverzne aktivnosti mogu smatrati "normalnim seksualnim ponaanjem". Sigurno je da nas ue da su nevjera i pouda normalan dio ivota - to je posvuda na televiziji. A one koji se instinktivno osjeaju seksualno sputanima ohrabruje se da se "oslobode tih sputanosti" koritenjem droga i alkohola - "opuste se" drugim rijeima. I sve to u udarnom terminu na televiziji. Kao roditelj, ne elim da su mi djeca izloena onome to danas preplavljuje medije u svezi seksa. Osobno me razbjenjuje neprikladan odnos prema seksu u mnogim popularnim televizijskim emisijama. Znatan dio je vrlo opasan za podlonu mlade u naem drutvu. injenica je da kada se u neemu pretjera, kvaliteta trpi. Izlet u Disneyland s vremena na vrijeme je uitak. Ako idete svakog dana smuit e vam se. Veera za Dan zahvalnosti je takoer uitak, ali ne kao svakodnevni dogaaj. Boi svakoga dana gubi sjaj. Kod seksa, kada teimo kvantitetu i uestalosti, proporcionalno se smanjuje kvalitet. Kada uestalost postane pokretaka snaga kao to jest u naem drutvu, prekrasno, uzbuujue i ispunjujue iskustvo pretvara se u neto uobiajeno, nezadovoljavajue i dosadno. Traei lijek protiv toga, ljudi su se dovinuli novim nainima stimulacije, umjesto da shvate da je uestalost uzrok problema. Za trajno zdravlje i vitalan seksualni ivot nuna je umjerenost. To ne bi trebalo biti iznenaujue! Isto je kod svih fiziolokih funkcija. Da biste bili zdravi, i kako se ne biste ozlijedili, morate biti umjereni u jelu, snu, vjebi, igri, radu / seksu. Kada u bilo emu pretjerate, plaate to pogoranjem vaeg zdravlja. Naalost mnogobrojni "autoriteti" savjetovali su vas da ete se redovnim i estim seksom "osloboditi napetosti". Filmovi i knjige kao normu "macho" ponaanja neprekidno istiu uestalost. Ona to meutim nije. Sa sobom unosi dosadu, frustraciju i iscrpljenost koja se ne smije povezivati sa zdravim seksom. Seksualna aktivnost i orgazam smanjuju umjesto da stvaraju energiju, a energija je, upamtite, bit ivota. Da seks troi mnogo energije spoznat ete i po tome da je rijetko tko nakon seksa raspoloen za tenis. Samo je jedna tjelesna funkcija koja se moe mjeriti sa energijom koju troi probava, a to je seksualna aktivnost. Pretjerivanje na ovom polju dovest e do oslabljenosti. Neete imati dovoljno energije za razgradnju otrova. Zapravo e dovesti do otrovanja. Seksualna energija je vrijedna. Ne smije se bezrazlono troiti, ve ju treba uvati i njegovati za pravi trenutak i pravu osobu. Ova energija je dar! Dovoljno je snana da napravi bebu, dragocjenu bebu. Vjerujem da nam nije darovana kako bismo ju protratili uzalud.

Moje vlastito iskustvo Prirodne Higijene znatno je promijenilo moj seksualni ivot. Kao prvo, prije nego to sam spoznala da nain ivota odreuje zdravlje, mislila sam da je rijedak seks prokletstvo, stvarno loe. Sjeam se svojih prijatelja poetkom 1970-ih. Obrazovani, "sofisticirani", imuni brani parovi natjecali su se usporeujui biljeke o tome koliko esto imaju seksualni odnos, nastojei postati par koji "ini to najee". To su bile godine "Boba i Carol i Teda i Alice". Ma koliko nezadovoljavajui bio, uestali seks je pobijedio u malograanskoj Seksualnoj olimpijadi u kojoj smo ivjeli. Kada sam promijenila svoj nain ivota to je strahovito utjecalo na moja seksualna iskustva. (Naravno sve se promijenilo kada sam susrela Harveya, ali to samo po sebi ne bi bilo dovoljno da tada nisam promijenila svoj nain ivota). Kada sam poela istiti svoje tijelo od otpada koji ga je optereivao i dopustila si da se odmorim, ozdravim i apstiniram, dogodilo se neto nevjerojatno. Poela sam doivljavati seks kako ga nikada prije nisam doivjela. Jedan od razloga bila je ljubav koju smo Harvey i ja dijelili. Ona je stvorila najpovoljniju potporu za smislenu i potpunu seksualnu komunikaciju. Drugi razlog bio je da sam iznutra postala iom, a KADA STE ISTI IZNUTRA, SVA FIZIKA ISKUSTVA POSTAJU SNANIJA, IVLJA I INTENZIVNIJA - UKLJUUJUI SEKS! U stvari, Harvey i ja smo se oboje prilino iznenadili koliko je ljudi bilo spremno razgovarati o poveanom seksualnom uitku kojeg su doivjeli kada su prihvatili ovaj nain ivota. Mnogo tih povratnih informacija dobili smo od ljudi u zrelijim godinama koji su mislili da se izgubljeni ulni uici nee nikada vratiti. Ali, jesu! To ima smisla, zar ne? ivani impulsi mogu bolje registrirati vae ugodne reakcije ako ste isti iznutra. Nadalje, kada ste u zdravom stanju, bolji ste u svemu to radite. Ako igrate tenis, bolji ste u tome. Ako piete, kreativniji ste. Na poslu ste djelotvorniji. Zato ne bi ovo vrijedilo i za seks? to vam je tijelo u boljem stanju kao posljedica pravilne ishrane, odmora i vjebe, to e vam seksualno iskustvo biti bolje. Tako suzdranost i disciplina postaju vaan dio zadovoljavajueg seksualnog ivota, a vanu ulogu igra i odabir. Kad god ste u seksualnom odnosu sa nekom osobom, pristajete mijeati svoju energiju sa njenom. Budui da seks moe stvoriti dijete,za to uvijek postoji mogunost, budite sigurni da je partner prikladno odabran. Dranje do sebe, ljubav i potovanje prema vlastitom tijelu pomoi e vam da privuete odgovarajueg seksualnog partnera. to ste vi ii i zdraviji, privui ete ie i zdravije ljude. Suzdranost i disciplina pomoi e vam da vie uivate u seksualnom iskustvu. Prije nego li seks ue u vezu par se mora vrlo dobro poznavati, imati potpuno povjerenje i dijeliti meusobnu ljubav. Ovo moda zvui staromodno, ali zapravo je razuman savjet kako ostati zdrav i sretan. Prema Dr. William L. Esseru, vodeem autoritetu za zdrav ivot, "pretjerano prakticiranje seksa openito dovodi do ranog smanjenja vitalnosti. Kada se ovo dogodi, obino se trai medicinska pomo. esto

se predlau hormoni, no, oni ne uklanjaju uzroke. Pokuava se promijeniti ishrana tako da ukljuuje mnogo bjelanevina, koriste se afrodizijaci i mehanika stimulacija, ali svi bezuspjeno dok se ignoriraju uzroci. Psihijatar je uvijek zaposlen sa ovakvim sluajevima. Nemogunost da se otklone pretjerane aktivnosti kao i drugi uzroci iscrpljenosti, pogrena ishrana, pomanjkanje odmora i sna koje potiu sve veu zatrovanost takoer nee moi vratiti seksualne funkcije na normalu".* Ako mene pitate, to je prilino visoka cijena za prekomjerno uivanje. Evo jo jedne ideje za razmatranje. Moda je opsjednutnost seksom znak niskog stupnja zdravlja. Bilo koji farmer moe vam rei "Korov je teko istrijebiti". Nezdravi unutar vrste, instinktivno osjeajui svoju bolest, okreu se seksu kao sredstvu odranja linije. Naalost, to je manje ivotne snage u roditeljima, bit e je manje i u potomstvu, a vrsta kao cjelina postaje sve slabija i slabija. Da li je opsjednutost seksom manifestacija pogoranog zdravlja? O ovome ne bi bilo loe razmisliti. Mnogo je sluajeva unutar Prirodne Higijene u kojima su neplodni parovi uspjeno zaeli nakon prihvaanja zdravijeg stila ivota. Pogledajte ovo sa stajalita zdravog razuma. Ujedinjenje spermija i jajaca je osjetljiv proces. Okoli tog ujedinjenja je znaajan. Siuan spermij mora prijei veliku udaljenost prije prodiranja i sjedinjenja s jajacem. Ako je okoli tog ujedinjenja ist i sjajan i nezagaen otpadom i nusproizvodima iz hrane, proces e se lake odvijati. Ako su enski organi za razmnoavanje oieni a ne zaepljeni, zaee je jednostavnije. Isto tako, ako spermij dolazi od zdravog tijela a ne tijela lienog ivotne snage, imat e vitalnost da "izvri zadatak". Toliko je alosno vidjeti mnoge parove kako prolaze kroz umjetne medicinske manipulacije da bi imali dijete, a da ne shvaaju da postoji dobar razlog zbog kojeg ne mogu zaeti: neto u vezi stanja njihovih tijela sprijeava zaee. Moda jedan od njh pui. Ili moda koriste kavu, alkohol ili druge droge koje sprijeavaju zaee. U mnogim sluajevima je pokazano da se sa nekoliko mjeseci pravilne ishrane (mnogo svjeeg voa, povra, integralnog zrnja, sirovih oraastih plodova i minimum mesa, mlijenih i obraenih proizvoda), dovoljno odmora, vjebanja, sunevog svjetla, svjeeg zraka i podrke pune ljubavi obino neplodnost izljei, a i rezultirajue potomstvo je mnogo zdravije zahvaljujui ovakvoj promjeni. Jo je jedan vid seksualnosti koji zasluuje panju, to je pitanje kontracepcije. Ovo pitanje zbunjuje mnoge ljude. Pokuavaju se odnositi prema svojim tijelima prirodnije i ideja "anti - bebi pilule" sa svim negativnim nus pojavama vrlo ih uznemiruje. Sa punim pravom.

' William L Esser. The Greatest Health Discovery, Chicago: Natural Hygiene Press, 1972.)

Spirala takoer moe uzrokovati ozbiljne fizike potekoe. Razmotrite to iz kuta zdravog razuma. Ako se strano tijelo stavi unutar vaeg tijela, hoe li to vae tijelo jednostavno podnositi? Ili e ga se uz raspoloivu energiju nastojati rijeiti? U prethodnim radionicama i u privatnoj praksi esto smo radili sa enama koje su pokuavale osloboditi svoja tijela otrova i smraviti, lako su dosljedno pratile na program, oekivanih rezultata nije bilo. Zatim smo primijetili da je ovo predvidiv obrazac kod ena koje su imale spiralu. Sva energija koju su njihova tijela oslobaala zbog zdravijeg ivota tijelo je koristilo nastojei se rijeiti spirale. Kada se spirala uklonila rezultati su bili znaajni - smanjenje teine, sjajna koa, novopronaena energija, te lake i ugodnije menstruacije. Postoji nekemijski, neagresivni, prirodni oblik kontracepcije kojim se sprijeava trudnoa. Zove se Ovulacijska Metoda i temelji se na radu dvaju australskih medicinskih istraivaa, Dr.-a Evelyn i John Billings. Uz pravilnu upotrebu postie se uspjenost od 98,5%. Meunarodno istraivanje koje je nedavno provela Svjetska Zdravstvena Organizacija pokazalo je uspjenost ove jednostavne metode u pet razliitih podruja na svijetu od kojih su tri bila zemlje u razvoju gdje su se ispitivanja provodila na nepismenim enama. Ovulacijska metoda uklapa se potpuno u prirodnu brigu o sebi, jer vas jednostavno ui o vaem tijelu i kako da prepoznate njegove znakove. Pokazuje vam kako ete prepoznati dane u kojima vam je najvea mogunost za zaee. Uite osmatrati jasne znakove plodnosti koje ensko tijelo iskazuje tijekom svakog mjesenog ciklusa. Nakon samo nekoliko mjeseci ti vam znakovi mogu postati poznati i poet ete razlikovati kada se pojavljuju sigurni i nesigurni dani za seksualne odnose. Stoga se Ovulacijska Metoda moe koristiti u sprijeavanju trudnoe ili kao pomo parovima koji ele zaeti.* Druga prirodna, a vrlo djelotvorna metoda kontracepcije je Simpto Termalna metoda, koja ui enu kako prepoznati tri znaka koje joj tijelo daje da je plodna. Za dodatne informacije obratite se na: Couple to Couple League, P.O.Box 111184, Cincinnati, Ohio 45211.

Kako postajete sve vie usklaeni sa vaim biolokim potrebama i sve sposobniji da im udovoljite, oekujte da e vaa seksualna iskustva postati mnogo intenzivnija i ugodnija. Dok kao vrsta postajemo zdraviji, vidjet emo budue generacije sve zdravijeg potomstva. To je ideja ije je vrijeme ve dolo!

Postoje mnoge knjige o Ovulacijskoj Metodi i prirodnom planiranju obitelji. Odlino objanjenje metode daje njen zaetnik, John J. Billings, M.D.: The Ovulation Method (Collegeville, Minnesota: Liturgical Press). Jo jedna knjiga koja opisuje metodu je knjiga Mercedes Argu Wilson The Ovulation Method of Birth Regulation.The Latest Advances for Achieving or Postponing Pregnancy - Naturally (New York: Van Nostrand Reinhold Company). Takoer su korisna objanjenja u knjizi How to Choose the Sex of Your Baby autora Landrum B. Shettles, M.D., Ph.D.; i David M. Rorvick (Garden City, New York: Doubleday and Company).

TRINAESTO POGLAVLJE istoa, ugodno okruje i tihi trenuci


MARILYN: istoa, ugodno okruje i tihi trenuci tri su dodatna elementa zdravlja koja se moraju osigurati kako bismo rasli. Svaki od njih je vaan i ne smije se potcijeniti. ISTOA "istoa je bliska pobonosti". To svi znamo! No, posluajte ovo: "Prema naem miljenju, sasvim je dovoljno jednom tjedno kupati itavo tijelo radi uitka i istoe. ee kupanje smatramo da bi bilo kodljivo". to mislite, odakle potjee ovakvo nazadno razmiljanje? Iz "National Lampoon"? Blizu ste! Dolazi iz lanka naslovljenog "Zlouporaba kupanja" koji se pojavio u Boston Medical and Surgical Journal 1850. godine. Prije samo 136 godina uili su nas da se ne kupamo ee nego jednom tjedno. Daleko smo dogurali od tada! Bile su nune higijenske reforme popularnog zdravstvenog pokreta prolog stoljea i istodobno educiranje stanovnitva kako bi se konano medicinari toga doba uvjerili da je redovito kupanje znaajan faktor zdravlja. Zdravstveni reformatori koji su se zalagali za esto kupanje desetljeima su bili napadani kao "obmanjivai". Dananji se Higijeniari, usprkos slinim omalovaavanjima, bore za istou unutranjosti tijela. Milijuni ljudi su do sada iz prve ruke iskusili neospornost kombiniranja hrane koja nas isti iznutra. Koliko e trebati da napokon nadvladamo sljepou i uporan otpor kojeg neki pripadnici medicinske profesije estoko iskazuju. Higijenske reforme, unato svim protivljenjima, imaju tendenciju prevladavanja, stoje tim bolje za sve nas. DANAS ZNAMO DA JE ISTO TIJELO IZNUTRA I IZVANA GLAVNI PREDUVJET ZDRAVLJA. Naalost, nastojei kompenzirati utjecaj prljave unutranjosti tijela mnogi ljudi jednostavno "pretjeruju" u odravanju istoe tijela izvana. Kemikalije i deterdenti koje koriste u ime istoe su otrovni i mnogi doprinose bolesti. amponi, sprejevi za kosu, tekuine za ispiranje usta, pasta za zube osvjeivai daha, sredstva za peeling i tonici, losioni za lice, puderi, sve mogue kreme, dezodoransi i sredstva protiv znojenja, sprejevi za ensku intimnu higijenu i dezodoransi za noge koriste se u nevjerojatnim koliinama u naoj kulturi. Pretjeruje se. Mnoge televizijske reklame za proizvode za osobnu higijenu stvarno su neugodne; zapravo svjedoe o naem kompleksu prljavosti!

Ironino je da mi nismo prljavi izvana, nego iznutra, a to ne moe prikriti niti jedan miriljavi sprej ili krema. to je jo gore, upravo oni stvaraju probleme. Ti sprejevi i kreme veim dijelom se sastoje od nagrizajuih kemikalija kojima nije mijesto na ili blizu naih tijela. Onemoguuju proces ienja tako to prisiljavaju tijelo da skupi pore kroz koje se oslobaa otrovnih tvari. Nadalje, budui da kao opsjednuti zahtijevamo da se ti produkti proizvode, ne moemo okrivljavati kemijske tvrtke kada svoje nus proizvode bacaju u nae vode. To smo sami traili, zar ne? Jesu li svi ovi proizvodi tetni? Moete se kladiti da jesu! Sprejevi za ensku intimnu higijenu nadrauju, esto sadre talk koji, poznato je, izaziva rak. Sredstva protiv znojenja zapravo zaepljuju pore aluminij kloridom, a aluminij je neposredno povezan s Alzheimer - ovom boleu. Sprejevi za usta kojima ubijamo bakterije uzronike neugodnih mirisa takoer ubijaju i korisne bakterije. Paste za zube sadre spojeve koji struu caklinu sa naih zuba, te boje i fluor koji su otrovni. Istraivanje DuPont Labs - a otkrilo je da je sadraj freona u boicama laka za kosu i dezodoransa u spreju opasno visok, a estice tih sprejeva esto su toliko sitne da mogu prodrijeti u pluno tkivo i biti apsorbirane u krvotok. Pokusi provedeni na osobama koje mnogo koriste sprejeve, pokazali su da svi ispitanici imaju prekancerogene promjene na plunim stanicama. Zato smo toliko samosvijesno drutvo? Zato osjeamo da moramo tijela izlagati svim tim kemijskim spojevima protiv neugodnih mirisa? To je jedino zato, jer nismo oistili unutranjost naih tijela. Stoga, otrovne tvari izlaze i uzrokuju neugodan miris. Niti jedan kemijski spoj tu ne moe pomoi. Moe samo pogorati. Radi se o borbi protiv simptoma umjesto uzroka. Valja oistiti unutranjost tijela. To e rijeiti problem. Da biste to postigli, drite se temelja knjige "Fit for Life 1" iz poglavlja 5. Kada vam unutranjost tijela bude ista, neete imati p o t r e b u z a svim ovim kemijskim sredstvima za uklanjanje neugodnih mirisa. ISTO TIJELO NEMA NEUGODNIH MIRISA. Oni koji ele u meuvremenu koristiti siguran dezodorans neka probaju dezodorans u kamenu "Le Crystal Naturelle". To je dezodorans za tijelo u obliku svjetlucavog kristalnog kamena veliine ake sainjenog od prirodnih mineralnih soli. Uinkovito uklanja tjelesne mirise ispod pazuha ili nogu bez tetnih kemikalija ili parfema, a i dalje vam omoguuje da se znojite to je jedan od naina na koji vae tijelo ostaje zdravo. "Le Crystal Naturelle" preporuuje se za sve tipove koe; ne zatvara pore i ne ostavlja trag na rublju. Traje vrlo dugo i vidjet ete da je izuzetno uinkovit, siguran i ekonomian. Kako je veina komercijalnih proizvoda za njegu tijela i sapuna puna kemikalija, zato ne biste istraili alternativna prirodna sredstva? Danas su dostupna mnoga koja sadre samo prirodne sastojke. Potraite ih u prodavaonicama prirodne hrane. Postoje doista prirodne alternative.

Kaa koju dobijete kada procijedite bademovo mlijeko je odlina za trljanje tijela i sadri prirodno bademovo ulje, pa istovremeno vlazi kou. aj od mente je dobar tonik za lice. Umjesto da koristite sprej za ensku intimnu higijenu, isperite sa dvije litre tople vode u koju ste umijeali dvije velike lice limunovog soka ili jabunog octa. Nadomijestite sprejeve za kosu s kemijski aktivnim tvarima sa gelovima i pjenama bez aerosola. Najbolji nain da budete isti izvana je pomou tople, ne vrue, kupke ili tuiranja svakoga dana i uz minimum "produkata". istite zube i desni samo sa mekanom keficom i vodom uz redovito koritenje zubnog konca kako biste uklonili naslage. Masirajte desni da ih odrite zdravima. Ugodan dah dolazi iznutra, ne od paste za zube. Umjesto da maete kou kremama da bi bila mekana, pijte puno vode i jedite mnogo voa i povra. Uz to, prije kupanja, istrljajte kou nasuho pomou srednje tvrde etke od prirodnih vlakana. Tako ete ukloniti mrtve stanice koe koje se inae skupljaju i daju koi grub izgled. to je jo gore, mrtve stanice ometaju izmjenu tvari koja se u velikoj mjeri odvija putem koe. Nakon suhog etkanja, namoite se u kadi ili pod tuem, a zatim se temeljito istrljajte prirodnom morskom spuvom. Koa e vam tada doista biti glatka i svjea. Ukoliko elite upotrijebiti ulje, najbolje je koristiti malo istog kokosovog ulja. Izbjegavajte upotrebu pudera na bebama. Hranite ih pravilno majinim mlijekom, mlijekom oraastih plodova i sjemenki, vonim sokovima i voem. Perite ih u toploj vodi blagim sapunom od kokosovog ulja ako ne moete bez sapuna. Redovito ih presvlaite. Bit e draesne i bez ojedina. (Pisala mi je Jae Duckhorn iz Pasadene u Californiji da, kada god bi svojoj bebi dala mlijene proizvode, beba bi slijedee jutro imala osip. Isto sam ula od mnogih majki.) Kod odravanja tijela istim, najjednostavnija , najprirodnija rjeenja su i najinteligentnija. Svi kemijski proizvodi za tijelo puno vie koriste reklamama u Wall Street-u nego vaem zdravlju. Uklonite ih! Utedjet ete mnogo novaca i osjeat ete se bolje bez njih. UGODNO OKRUJE Ljudska vrsta ovisi o stanovanju. Ne uspijevamo dobro bez nekog oblika skrovita. Velika tragedija naeg vremena je to su mnogi ljudi, nai sunarodnjaci , prisiljeni ivjeti bez vlastitog doma. To je simptom poremeenih vrijednosti naeg vremena. Nakon naih tijela najvie se kemikalijama pretjeruje u naim domovima. Domovi su nam doista postali odlagalita kemijskog otpada, a mi, koji kao vrsta nuno trebamo svjei zrak, plaamo to naim zdravljem. JEDINI SIGURAN I PREPORULJIV OSVJEIVA ZRAKA JE OTVORENI PROZOR. imbenici koji najvie doprinose oneienju zraka su dim cigarete, lule i cigara, te masni mirisi od prenja mesa i druge

hrane. U zdravom kuanstvu u kojem se ne pui i gdje svjee voe i povre ine glavninu ishrane nee doi do mirisa koji opsjedaju mnoge amerike domove. Dobro provjetravanje stat e na kraj zaguljivim mirisima. ak i zimi kuu treba nakratko otvoriti i omoguiti izmjenu unutranjeg i vanjskog zraka. Ako u vaoj kui postoje puai, moda biste puenje mogli ograniiti na dio jedne sobe. U mnogim sluajevima, puai u obitelji pue vani. ime se koristite da bi vam kua bila "ista"? Znate li to se nalazi u proizvodima koje redovito kupujete? Shvaate li kakav utjecaj neki od tih proizvoda imaju na vas? Mnoga sredstva za ienje u kuanstvu nisu vana; postoje mnogi sigurni nadomjesci. Naalost, mnogi ljudi redovito koriste otrovne kuanske kemikalije jednostavno zato jer nisu svjesni tetnosti tih proizvoda. Jedan od najkorisnijih naina troenja vremena pri prihvaanju zdravog naina ivota jest da odbacite sve to vam vie nee trebati. Uloeni trud u raiavanju vaeg okruja bit e na liniji pojaanja vaih nastojanja da postanete zdraviji. Pretraite vau kuhinju i izbacite zagaujua otrovna sredstva za ienje. Uklonite iz kuhinjskih ormara i friidera prehrambene proizvode koji sadre kemikalije. Iz prostorije za pranje rublja izbacite sva sredstva koja ste do sada navikli upotrebljavati za odjeu.Kada to uinite, na vae ete oduevljenje moi sve ove otrovne i skupe proizvode zamijeniti sa manjim brojem uinkovitijih, bezopasnih proizvoda i pritom znaajno utedjeti. tovie, sam fiziki in proiavanja vaeg doma dat e vam osjeaj jae odanosti proiavanja vaeg tijela (i ovog planeta!) Sredstva za ienje kuhinja mogi biti posebno opasna. Na etiketi sredstva za lako ienje penice pie: "Upozorenje: Moe uzrokovati opekline na koi i oima. Nadrauje sluznicu. Ne dovoditi u dodir sa vanjskim povrinama. Drati podalje od elektrinih ureaja. Ako doe do trovanja ili dodira s oima, potraite lijeniku pomo." Zato bi itko elio drati neto ovako odvratno u kui? to je jo gore, mnogi odvratni kemijski spojevi poput ovoga maskirani su "miomirisima" kako bi se mogli sa to manje smetnji udisati. Kako li su samo proizvoai obazrivi prema nama! Zapravo, sredstva za ienje penica nisu nuna. Kao prvo, ako smanjite potronju mesa, penica e vam se manje prljati. Kao drugo, jedini razlog zbog kojeg se u penici skori prljavtina koja zahtijeva opseno ienje je taj to se iz dana u dan mrlje i masnoe peku. Ono to trebate napraviti je da sve mrlje uklonite im se penica ohladi. Tako ete izbjei potrebu za jakim sredstvima za ienje. istai odvoda su vrlo slini dredstvima ienje penice. I oni sadre visok postotak luina. Zajedno sa istaima zahoda uzrokuju 10,000 ozljeda godinje. Jo gore, ako zahod ostane zaepljen nakon upotrebe sredstva, razvija se opasna otopina koja oslobaa otrovne pare.

Ponekad kombinacija dvaju opasnih tvari moe biti smrtonosna. U studenome 1975. godine esdesetosmogodinja ena upotrijebila je sredstvo za bijeljenje pomijeano s amonijakom kako bi sa prozora uklonila tragove jaja.' Kada je unijela posudu s tom mijeavinom u kuu, pare su ju usmrtile. Neakinja koja ju je pronala takoer je smrtno stradala dok joj je pokuala pruiti umjetno disanje usta na usta. Sredstva za ienje koja koristimo u svojim domovima trebala bi nam pomoi u ienju a ne da nas truju. Jedostavno se ne moete izlagati svim tim otrovima iz dana u dan. Djelovanja se zbrajaju - malo odavde, malo odande - i estoko utjeu na vae nastojanje da se oslobodite otrova. Nadalje, sve to bacamo u odvod - u vodene izvore - a zatim se udimo kako nemamo iste vode za pie! Veina ljudi nije upoznata s mnogim manje otrovnim, jeftinijim i daleko uinkovitijim zamjenama za sredstva za ienje koja koriste u kuanstvu. Evo nekoliko korisnih naputaka o nadomjescima. Za openito ienje povrina, umijeajte nekoliko lica octa u kantu vode. Ova otopina je nevjerojatna za pranje prozora i podova. Za ribanje povrina upotrijebite sodu - bikarbonu. Za bijeljenje koristite boraks. Daje bjelinu, a ne teti tkanini, boji, tkanju niti vodovodu. Kada istite sue, masne posude i tave (kojih ete ubrzo imati sve manje, jer povre i zrnje rijetko stvaraju masnou), koristite razrijeenu otopinu za namakanje ili sodu - bikarbonu ili bio - razgradiv tekui sapun. Ako trebate oistiti penicu, izribajte ju sa sodom - bikarbonom. Za otepljivanje odvoda koristite vruu vodu, a zatim pola ae boraksa. Upotrijebite gumeni vakum otepljiva. Za pranje posua koristite bio - razgradive sapune. (Najbolji su Amway ili Shaklee - vidi str. 169). Jeste li znali da se u naoj zemlji kupuje vie deterdenata nego bilo kojeg drugog proizvoda u trgovinama mjeovite robe? Vie od kruha, mlijeka ili bilo koje druge hrane! Deterdenti mogu uzrokovati vie trovanja od bilo kojeg proizvoda u kuanstvu. I ako ste se ikada proetali uz obali i vidjeli pjenuave mjehurie na valovima, znat ete da svi deterdenti koje bacamo u vodu zavravaju u naim oceanima. Problem kod dananjih deterdenata je to mnogi ljudi ne shvaaju da oni nisu vie samo sapun. Obian sapun je relativno bezopasan i koristi se tisuama godina.

Dananji su deterdenti, meutim, kemijski proizvodi koji sadre sredstva za pojaanje pjene, parfeme, enzime, sredstva za ienje i pojaanje sjaja. Ako vam malo ue u oko, moe izazvati ozbiljne pekline ronice i oteenja vida. Unoenjem u tijelo mogu se opasno otetiti gornji probavni putevi. Morate paljivo izbjegavati upotrebu deterdenata onako kako koristite obian sapun. Odjea koja se pere tim deterdentima upija umjetne mirise i druge ostatke koji nadrauju i koi i plua. Enzimski dteredenti esto se okrivljuju za dermatitis, napadaje astme i simptome gripe. Kada je Kathy Atwood, koja je kucala na preliminarni rukopis, proitala poglavlje o deterdentima, spomenula je kako su ona i njena ker patile od strahovitih konih alergija zbog upotrebe komercijalnih deterdenata. Prela je na Amway bio - razgradivi deterdent za rublje. Tijekom prvih nekoliko pranja odjea se ak inila prljavijom dok su Amway proizvodi izvlaili kemijske ostatke komercijalnih deterdenata iz tkanine. Nekoliko pranja kasnije odjea je bila ista i blistava. A to je jo vaije, Kathy i njena ker vie ne pate od alergija uzrokovanih deterdentima. Nekoliko je naina da se smanji utjecaj tetnih umjetnih deterdenata koje danas svi tako nesvjesno koristimo. Kao prvo, moete znatno smanjiti potronju. Istraivanje Sindikata potroaa kae: "Veina ljudi upotrebljava dvostruko vie deterdenta nego to je potrebno." Kao drugo, moete smanjiti potronju drugih dodataka za pranje rublja omekivaa, sredstava protiv statikog elektriciteta, sprejeva za uklanjanje mrlja. Prva dva ostavljaju tetne tragove u rublju koji nadrauju kou. Posljednji je posebno opasan, jer ga tijekom koritenja i udiete (Vjerujte mi, niti jedna kemikalija u bilo kojem od ovih proizvoda ne ini vam dobro). Kao tree, moete koristiti danas dostupne bio - razgradive proizvode poput onih koje nude Amway i Shaklee. Ovi se proizvodi mogu kupiti od lokalnih Amway i Shaklee dobavljaa iji se brojevi nalaze u telefonskom imeniku. Najbolje rjeenje za statiki elektricitet nisu kemijski sprejevi, nego da kupujete vie pravih prirodnih tkanina poput pamuka umjesto sintetikih. Prave tkanine su bolje za vau kou, jer joj doputaju da die. Veina ljudi redovito prica svoje domove protiv insekata. Pare iz tih sprejeva zadravaju se mjesecima i vi ih udiete! Ako mogu ubiti kukce, kako mogu biti korisni za vas? Lijek protiv insekata u kui je redovito "proljetno ienje" tijekom kojeg se rjeavate smea i prljavtine koja ih privlai. Ako ivite u staroj kui ili stanu u kojemu su kukci stanovali prije vas, moda ete se morati pomiriti sa kontrolom umjesto potpunim istrebljenjem. Na kraju krajeva, koliko god otrova koristili, insekti uvijek nekako preive, zar ne? Zapravo, dok oni preive nae otrove, mi im podlijeemo. Jeste li se ikada zapitali zato? Moda su oni usklaeni s prirodom, a mi u sukobu s njom.

Postoji nekoliko naina kontroliranja nepoeljnih insekata. oharima i slinima valja ukloniti "sastajalita" u i oko kue. Uklonite sva postojea plodna tla za komarce na vaem posjedu. Upotrijebite ulje citronele kao prirodno sredstvo za suzbijanje komaraca. Kapljica na koi ili jo bolje, na odjei - uinit e vas manje privlanim komarcima. Ovo djeluje! Postavite mree na prozore i vrata. Ako ipak koristite pesticide, koristite one u prahu koji ne oslobaaju pare. Ne unosite zraenje u va dom. esto nas pitaju zato smo u knjizi "Fit for Life 1" zauzeli stav protiv mikrovalnih penica. Pa, elite li nuklearnu elektranu u svom susjedstvu? Shvaate li d a j e vaa mikrovalna penica va vlastiti izvor zraenja? Znam, va je argument da to nije nuklearno zraenje, nego "neionizirajue zraenje niske energije". Zar ne? Pa to onda? Zato vam treba trajan izvor niskog zraenja u vaem domu? Radi udobnosti? ao mi je, ali to je jo jedan primjer koji potvruje da nas je mentalitet "brza hrana, nemam vremena za kuhanje" doista zgrabio za vrat. Ove penice postoje radi lijenosti i nepoznavanja injenica, proizvoai su nam mikrovalke ponudili kao "neophodne moderne naprave", a nitko se nije potrudio i upozorio nas na njihove opasnosti. Pa to ako zaleeno pile moete skuhati za etiri minute? Je li to vrijedno toga da u domu imate potencijalni izvor trovanja zraenjem? Jesu li opasne? Da! Vodei prirodni higijeniari, posebice Dr. Virginija Vetrano iz Austin-a, Texas, ve desetljeima upozoravaju na opasnosti od mikrovalnog zraenja. Mikrovalna penica je poput obrnutog atomskog sklonita. To je vrsta mala kutija koja zadrava zraenje! Ako je savrena vrsta mala kutija, zraenje ne izlazi - ali nije. Zraenje ipak iscuri, naroito oko vrata i spojeva. Koliine tog zraenja toliko su znaajne da je vlada ak postavila granine vrijednosti "prihvatljivog istjecanja". to mislite, koga bi to trebalo tititi? Vas ili proizvoaa? I tko provjerava vasty mikrovalku? Jesu li vam se u posljednje vrijeme najavili vladini inspektori? Posluajte! NE POSTOJI SIGURNA DOZA RADIJACIJE. Dr. Karl Morgan, istraiva utjecaja radijacije na ljudsko zdravlje, naveo je: "Od 1960. do danas sakupljeno je nevjerojatno mnogo podataka koji pokazuju da nema sigurnog stupnja izlaganja i ne postoji koliina zraenja koja bi bila tako niska da je opasnost od nje jednaka nuli.* Ono to je kod mikrovalnih penica zabrinjavajue nije da hrana postaje radioaktivna. Bilo kakvo kuhanje unitava barem dio neophodnih hranjivih sastojaka u namirnicama. Ali mikrovalke ih unitavaju bre. Zabrinjavajue je ono to se tie vas\ Vae tijelo nema naina da vas upozori da se zatitite kad ste pod utjecajem zraenja. Imamo osjetila koja nas upozoravaju od
' Mike Benton, "Radiation in Your Kitchen", Lesson 51, The Life Science Health System, Austin, Texas: Life Science.

opasnosti od drugih otrova, ali kada primamo zraenje nema nikakvog upozorenja. Ne moemo to osjetiti, okusiti niti namirisati. Sablasno je tiho! Nemamo niti sredstvo koje bi nas upozorilo na gomilanje tete od zraenja. Utjecaji na zdravlje mogu se pojaviti tek nakon vie godina kada je ve kasno ukloniti uzrok. Neki od pretpostavljenih utjecaja mikrovalnih penica su: smetnje u radu sranih pace - makera; oteenja osjetljivog tjelesnog tkiva, posebno kod fetusa koji se razvija; oteenja oiju, ukljuujui mrene i ivana iscrpljenost. Pravi je problem u tome to nitko ne zna koliko su mikrovalne penice opasne. Takozvane "sigurne" vrijednosti za mikrovalke koje propisuju vlade su pristrane industriji. Dr. A.H. Frey je otkrio da ovjekov ivani sustav reagira na izloenost mikrovalovima 3oo puta ispod stupnja kojeg je vlada proglasila sigurnim. Ako ete dobrovoljno uvesti ovakvu varku u va dom - vae ugodno okruje - barem znajte ovo: Starije mikrovalke isputaju vie od novih zbog opeg habanja i nepravilnog servisiranja. Mogua su oteenja tijekom transporta ili upotrebe, pa budite oprezni. Predmeti se nikad ne smiju umetati na spojeve vrata. Upotreba krpica za ribanje, ice ili drugih sredstava za ribanje moe uzrokovati vee istjecanje radijacije - koristite samo blagi deterdent za ienje. Dok penica radi, budite udaljeni od nje barem pola metra i drite pogled podalje od vrata. Da li jo uvijek elite mikrovalku? Moda niti jedan od ovih argumenata ne moe nadjaati udobnost, pa ako ete ju ve koristiti, redovito provjeravajte stupanj zraenja pomou ureaja za otkrivanje mikrovalnog zraenja (moe se pronai u Radio Shade-u). I zapamtite da pored gore spomenutih opasnosti po zdravlje, postoji i vanije pitanje: elite li nuklearne elektrane po itavoj dravi? Vjerujete li da je bilo koje poveanje udobnosti vrijedno opasnosti od tragedija nuklearnih eksplozija ili tereta odlaganja nuklearnog otpada? Ne vjerujem. Trebamo podrati oblike energije koji ne ugroavaju ivot. to vie budemo kupovali "udobnost" nuklearnih strojeva, to e se nuklearna industrija dublje ukorijeniti. Kada bi se postavilo pitanje "Kada su mikrovalovi toliko uvrijeeni, elite li nuklearnu elektranu u dvoritu?" Znam to bi bio moj odgovor. Vjerojatno vas nee iznenaditi da je koliina zraenja televizije sigurno tetna kada se pribroji svim drugim X - zrakama kojima smo danas okrueni. Prije nego to je 1960. umro od raka uzrokovanog X zrakama, Dr. Emil Grubbe, vodei svjetski strunjak za zraenje, dao je interview u kojem je odgovorio na pitanje to sve moe zraenje od televizije. Bio je bez jedne ruke, nedostajalo mi je nekoliko prstiju sa druge ruke, a nos i brada postepeno su mu nestajali. Rekao je: "Pogledajte mene ili zamislite malo dijete kako bespomoni umire od leukemije. ak i ako je samo televizijsko zraenje ispod tetnog stupnja, kaem vam da je tetno kada se pribroji svim drugim X - zrakama koje danas imamo. Proizvoai televizija ne misle na ovo. Izloite li ovjeka atomskim

istraivanjima, medicinskim X - zrakama, normalnom kozmikom zraenju iz svemira, pa tomu dodajte izloenost zraenju TV-a jo etiri sata dnevno sa udaljenosti dva metra i dobit ete sablasnu sliku stanja. Ali ne mislim da je televizijsko zraenje sigurno niti samo po sebi. Vlada je odredila "siguran" stupanj TV zraenja. Znam to sada mislite. Siguran za koga? Za nas ili za proizvoae? Pria je uvijek ista. "Sigurno" bi trebalo biti esnaest kilovolta. Veina televizora radi daleko iznad te granice - koliina zraenja raste s veliinom i bojom. Televizijska cijev proizvodi toliko X - zraka da bi proizvoa trebao staviti etikete s upozorenjem za servisere na sve nove cijevi. Zato se ne upozori i potroaa? O ovakvim temama javnost ne moe dobiti nikakve informacije. To bi industriju preskupo stajalo. Prema Meunarodnoj komisiji za zatitu od zraenja, nitko ne bi trebao primiti vie od 5 rem-a prije tridesete godine ivota. Mi primamo po 1 rem svake godine to gledamo TV! Do tridesete godine to je 30 rem! Majke u neznanju doputaju djeci da satima gledaju TV svakoga dana a nitko im ne govori ono to u vam sada rei: STO JE VEA UDALJENOST OD EKRANA TO JE TETNOST MANJA, ODMAKNITE TU DJECU OD TV -a! Trebali bi poeti sa barem dva metra. Kako se dvanaest posto djece raa s uroenim manama, trudnice valja upozoriti da je potencijalna opasnost za fetus vrlo visoka, jer su ljudske stanice najosjetljivije na X - zraenje tijekom dioba. To vam je to. Televizija, osim prednosti nosi sa sobom i vrlo stvarne opasnost, zar ne? Jo je jedna stvar koju bi trebali znati. Od 1968. kada je naa vlada odredila sigurne stupnjeve izloenosti X - zrakama, sputeni su osam puta - a jo uvijek su 1000 puta vei od prihvatljivih stupnjeva zraenja u Rusiji. Nitko ne zna nita o kumulativnom uinku ove tihe ubojice. Moemo ga samo imati to manje u naim domovima. Barem smo toliko mudri da ne ostavljamo upaljenu televiziju itavog dana, bilo da netko gleda ili ne. Ne zafrkavam se! Neki ljudi to rade! Najbolji nain da djelujete protiv zraenja u kui ili onog na poslu od raunala i kopirki je da to vie izlazite van na prirodno svjetlo. Svi vi roditelji koji neprekidno djeci ponavljate: "Iskljui taj televizor i poi se igrati vani!" - u pravu ste!* Va dom je tamo gdje se povlaite. Sve to je u njemu mora biti namjerno postavljeno kako bi podrali vae zdravlje. Lako je ukloniti nagrizajue kemikalije koje ste prekomjerno upotrebljavali. Lako je razmjestiti namjetaj u sobi da bi bili na sigurnoj udaljenosti od televizije. A postoje i drugi naini kojima moete osigurati zdraviji dom.

Znate, po prirodi smo vrsta koja ivi vani. U davna vremena smo provodili puno vie vremena vani nego to to inimo danas. Naa osjetila i dalje reagiraju na ljepotu u prirodi. Nai su zamiljeni ili stvarni rajevi puni bilja i cvijea. Oni podiu duh i smiruju um. Unesite ih u svoje domove. Ispunite ih biljkama i cvijeem gdje god moete.ivimo u simbiozi s biljkama. One upijaju otrovni ugljini dioksid kojeg mi oslobaamo i razgrauju ga kako bi dobili kisik neophodan za disanje. ivue biljke u stvari e nam pomoi da zrak u naim domovima odrimo istim. Tjedni izdatak za cvijee, ma koliko skroman bio, stvorit e slike prirodne ljepote za kojom vae tijelo bioloki udi. U vrtu moete uiniti vie. Posadite drvee! Ono proiava zrak. Tropske ume, koje osiguravaju kisik za na planet, unitavaju se munjevitom brzinom. Do 2000. godine ostat e samo 10 posto ovih uma. Djelujte protiv te ludosti sadnjom drvea kada god i gdje god to moete. Sadite cvijee koje moete rezati za vau kuu. Posadite povrtnjak. Tako uloeno vrijeme i trud ide neposredno vama. Boje djeluju na nas mnogo vie nego to mislimo. Razne boje utjeu na razna energetska sredita u naim tijelima. Na primjer, crvena stimulira seksualnu energiju. Naranasta i uta pomau probavi. Vedre su i bljetave i djeluju na nas poput sunca. Zelena nas dira u srce i puna je ljubavi, sklada i mira. Djeluje blago na osjeaje. Plava utjee na plua i disanje. Ljubiasta je nadahnjujua duhovna i eterina. Podrava tiinu i meditaciju. Bijela je boja viih stupnjeva svijesti. Intenzivne boje pobuuju jake reakcije. Njene (priguene, ali ne slabe) boje stvaraju smirujuu pozadinu za ublaujue postojanje. Koristite boje svjesno u vaem domu. One vie utjeu na vae zdravlje nego to mislite. Muzika djeluje na vas slino kao boje. Tiha oputajua glazba moe djelovati vrlo umirujue. Glasna i gruba glazba moe djelovati kao vrsta zagaenja. Biljke izloene jakom "rock'n roll-u" ugibaju, dok one izloene laganoj klasinoj glazbi bujaju. Koriste glazbu na prikladan nain i svjesno. Moe vam zaista pomoi da se osjeate dobro. Muzika je bila jedan od ljekovitih elemenata koji se koristio u hramovima Asklepia. Poboljajte, a ne iscrpljujte njome svoje zdravlje. TIHI TRENUTAK S VREMENA NA VRIJEME Za neke je tempo modernog ivota prebrz. Vrti im se u glavi. Jasno razmiljanje postaje teko. Emotivne reakcije su nagle i nekontrolirane. San je nemiran. Probava je poremeena. Odnosi su iscrpljujui. A sve zato, jer je um preoptereen. Na um je ekran u kojem sagledavamo ivot. Slian je jezeru. Ako je jezero mirno, moemo jasno vidjeti do dna; moemo vidjeti sjajan novi kojeg je netko bacio u njega. Kada je jezero valovito i namrekano, taj isti novi izgleda poput goleme ribe koja vreba na dnu. Tako je i sa

* Diskusija o utjecaju radijacije u djelu Dr. Vkginije Vetrano opisan u "The Greatest Health Discovery", Natural Hygiene Press, Chicago. Illinois, pp. 177-186, otvorit e vam oi.

naim umom. Ako je miran, jasno emo sagledavati na ivot. Bolje emo shvaati nae odnose i vidjet emo to moramo uiniti u poslu. Ako vam se um nalazi u kaos-u, gubimo osjeaj za stvarnost. Mali novii postaju ogromne ribe. Mali neoekivani dogaaji postaju strani problemi. ini se da je ivot pun potekoa i nemira. Umirenje uma je prekrasna aktivnost. To je poput iskljuivanja raunala, odnosno svih izvora informacija na koje smo obino vezani. Po itav dan smo obasipani beskrajnim nizom podraaja. Zahtjevi dolaze od naih partnera, djece, nadreenih ili podreenih. Pod opsadom smo dok prometujemo s jednog mjesta na drugo. Dok smo budni, nai umovi i misli jure neprekidno vratolomnom brzinom. ivimo u svijetu strane pozadinske buke. Svatko je doivio zvuk mljevenja i skvianja koji proizvodi elektrina pila dok ree stablo, lako se zapravo naviknemo na taj zvuk, osjeamo olakanje pri nagloj tiini kada pila stane. Isto se olakanje moe doivjeti ako si svaki dan priutite tihi trenutak, razdoblje koje osvjeava, jaa, pojanjuje i obnavlja. Ljudi misle da su ovakvi trenuci samo za duhovno nastrojene.U stvari, ovakvi trenuci su dar ljudskom rodu u kojemu svi moemo uivati. Svakom e nekoliko tihih meditativnih trenutaka biti od koristi. Sjednite na stolicu, stavite noge na pod, ili sjednite direktno na pod s ugodno prekrienim nogama. Prekriite dlanove u krilu i zatvorite oi. Prvo ete primijetiti da vam misli vrludaju i skau poput psia na uzici. Nikako da ih umirite. to se vie trudite, to se um vie opire, jer koristite misli da biste stiali misli. To je kao da nuklearnoj industriji kaete neka se sama regulira. Nema anse! U prirodi je uma da juri. Ne eli biti upregnut niti treniran. eli upravljati. Stoga, morate biti strpljivi. Umjesto da ga prisiljavate, prepustite mu se - neka radi sam. Vi samo otiite nekamo drugdje. Kada vas opali milju, poput djeteta koje trai panju, recite mu: "Ne sada" i usredotoite energiju na disanje. Posluajte zrak dok udiete i izdiete. Osjetite ga. Gledajte ga zatvorenih oiju, moete mu dodijeliti i zvuk - stvarno i ima zvuk: HOM dok udiete, SA kada izdiete. Ponavljanje ovih zvukova u sebi dok udiete i izdiete pomoi e vam da ignorirate besmislice vaeg uma koji e se napokon umiriti. Dahom moete takoer oistiti svoje unutarnje bie. Pri svakom udisaju udahnite LJUBAV. Kod svakog izdisaja, izdahnite sve negativne emocije koje osjeate: SRDBU, LJUBOMORU, MRNJU ili osjeaje NAPETOSTI koje stvaraju. Budui da "Kraljevstvo Boje lei u nama samima" koristite ovu vjebu kako bi oistili to kraljevstvo i ispunili ga Bojom ljubavlju. to due to budete inili, to e vam um postajati smireniji. Na kraju e tei lagano s vaim dahom. Disanje e vam se usporiti i postati vrlo njeno; um e vam biti sve mirniji. Tada se mozak odmara i lijei. Kae se da dvanaest minuta ovog dubokog i oputajueg stanja pomlauje duh i tijelo koliko cjelononi san.

Malo ljudi shvaa koliko je zauujue teko sjediti u stanju bez misli samo jednu minutu. Moda se ini lako, ali pokuajte to sada i vidite moete li sjediti jednu minutu sa savreno mirnim umom, potpuno bez i jedne misli.... Kako je bilo? Shvaate li to mislimo? Dok ovo budete provodili, moda ete u poetku naii na samo nekoliko sekundi koje su potpuno liene misli, ali osjeteit ete ih. Kada je um miran, ak i samo par sekundi, to je poput mirnoe na dnu bunara. Dobijete letimian pogled na potpuno umirujue postojanje. Postepeno poveavajte tih par sekundi na minutu ili dvije, pa na osam, deset ili dvanaest minuta. Mnogim ljudima e za to trebati puno vremena, ak godina, ali svakodnevno vjebanje koje dovodi do svakog malog produljenja nosi sa sobom neopisive prednosti. to konkretno? Vidjet ete da ste puno sposobniji suoiti se sa zahtjevima svakodnevnog ivota. Postat ete manje nervozni, manje napeti, manje kritini i vie puni ljubavi i tolerancije prema drugima u vaim odnosima. Bit ete manje skloni pretjerivanju u odreenim situacijama i sposobniji da ih pravilno osmotrite prije nego to djelujete. Takoet ete manje zahtijevati od drugih i osjeat ete se potpunijima i samodovoljnima. Kako biste poeli uvoditi svakodnevne tihe trenutke u va ivot, ponite s pet do deset minuta dnevno i poveavajte do dvadesetpet ili trideset minuta. Disciplinirajte se da sjedite unaprijed odreeno vrijeme bilo da postignete stanje bez misli ili ne.* Ponekad ete uspjet, ponekad neete. Radite ovo kad vam odgovara, rano ujutro je prikladno vrijeme, jer e vas tihi trenutak pripremiti za ostatak dana. Ako ne moete ujutro, odvojite vrijeme tijekom pauze na poslu, prije veere ili prije poinka. Ako to inite u isto vrijeme svakoga dana, umom ete upravljati jo bre, jer e se naviknuti na disciplinu vaeg redovitog tihog trenutka. Tihi trenuci pomau vam da postanete vie puni ljubavi, kreativniji i uinkovitiji u svakodnevnom ivotu. Djelovat e protiv stresa i pomoi e vam da sebe pravilno sagledate. Jednom kada se naviknete da sjedite u tiini svakog dana, dan bez tihog trenutka nee se initi potpunim.

Namjestite alarm na satu prvo na dvije minute, zatim poveajte na pet, pa sedam, pa dvanaest. Umirujua pribranost koju ete tada osjetiti m o e vas ohrabriti da vrijeme poveate na dvadeset, dvadesetpet, te trideset minuta. Ako se alarm oglasi, a vi elite j o , namjestite sat ponovno.

ETRNAESTO POGLAVLJE Namirnice ivotinjskog podrijetla


HARVEY: Potajan, ostrianog runa, prevaren, zavezanih oiju, nasamaren, apsurdni argumenti, hokus - pokus, beznaajni rituali, raun dobara, blebetanje, nonsens, varka, nesuvisle rijei, lukavstvo, obmanjivanje, napoj, nepotene doskoice. Pogodite to im je zajedniko? Sve su to rijei kojima se moe opisati to je ljudima uinjeno ili ime su hranjeni kako bi im se prodali ivotinjski proizvodi. ivotinjski proizvodi su sva mesa (ukljuujui riblje i pilee) mlijeni proizvodi i jaja. To su namirnice bogate bjelanevinama koje najvie kotaju i najtee se probavljaju no, neprestano nas opominju da ih sve vie jedemo. Nukani smo jesti nekoliko puta vie bjelanevina nego to naa tijela mogu iskoristiti. ivotinjski proizvodi nas ubijaju. U "Fit for Life 1" predoili sno dva poglavlja o ivotinjskim proizvodima koja su imala prilinog odjeka. Neki su se dijetetiari i nutricionisti takorei ozarili kada su spoznali da je netko napokon odluio iznijeti istinu o nekim najrazornijim i najbezvrijednijim namirnicama u naoj ishrani. Otvoreno govorei, u tim smo poglavljima iznijeli samo dio prie. Nismo zapravo odali koliko su te namirnice stvarno tetne. Nismo bili sigurni da su ljudi spremni na to zbog prihvaenosti propagande o korisnosti ivotinjskih produkata. Zamisao je bila da ponemo polako, najprije da upozorimo javnost koja je mnogo voljnija uti istinu od "stunjaka". Usprkos onim dijetetiarima i nutricionistima koji e rei bilo to kako bi zatitili svoje prihode od mesne i mlijene industrije, mnogobrojni ljudi ve su prozreli oblak propagandnog dima i jedu manje ivotinjskih proizvoda - i osjeaju se znatno zdravijima. Alergije im nestaju. Djeca pate od manje prehlada i infekcija uha. Ljudi koji boluju od artritisa i kostobolje manje pate od bolova. Krvni tlak pada. Oni koji pate od potekoa sa disanjem doivljavaju olakanje. Narod se openito bolje osjea s manje ivotinjskih proizvoda u ishrani. OD IVOTINJSKIH PROIZVODA ETE SE RAZBOLJETI Dame i gospodo, ivotinjski proizvodi daleko su gori nego to moete zamisliti. Bolovi i patnja koju ova "hrana" uzrokuje nemjerljivi su. Moe ih se povezati sa skoro svakom ozbiljnom boleu dananjice. Toliko je dokaza koji potvruju ono to govorim da je zaista nevjerojatno da vie ljudi ne vidi ono to je oigledno. Proizvoai hrane ivotinjskog

porijekla zbog podijeljenih interesa iskazuju sa krajnjom gorinom uvrijeenost nad naim ukazivanjem razornosti tih proizvoda na ljudsko zdravlje. I to unato obilju potkrepljujue literature u asopisima i udbenicima te argumentima zdravog razuma. Do kraja ovog poglavlja i sam u iskazati malo vlastite uvrijeenosti. No, dok industriju ljuti smanjenje profita, mene brine patnja koju su tvorci njihovih milijuna dolara nametnuli nedunoj javnosti. Kako se usuuju praviti se nesvjesnim gomile dokaza koji terete njihove proizvode. Prije nego to idem dalje, elim jasno rei da ne mislim da su svi zaposleni u proizvodnji i prodaji ivotinjskih proizvoda svjesni negativnih strana tih proizvoda. Za razliku od npr. duhanske industrije, gdje njihovi proizvodi ubijaju ljude, u mesnoj i mlijenoj industriji postoje ljudi koji iskreno vjeruju da su njihovi proizvodi vrijedni. Naalost, grdno se varaju. Nemojte niti na trenutak pomisliti da nisam upoznat s kontroverznou onoga o emu ovdje piem, no budite sigurni u jedno: nakon praine koju su podigli sebini krivo informirani dijetetiari i nutricionisti nad onim to je o mesnoj i mlijenoj hrani napisano u "Fit for Life 1", nikako ne bismo mogli dozvoliti da se i jedna rije o ovoj temi objavi koja se ne moe podrati. Dokazat u vam da je ono to govorim o tetnosti ivotinjskih proizvoda ispravno na dva naina. Prvo, pomou najveeg neprijatelja industrije ivotinjskih proizvoda i dijetetiara, zdravog razuma. Oni ne podnose zdrav razum. To ih izluuje. Vidite, oni mogu pitanja pobrkati i zbuniti neuku osobu s mnogo prie pune vieslonih rijei i poluistina. Jo nisu izumili nain kako da prevare ljude da napuste zdrav razum. Drugi dokaz dolazi iz znanstvenih asopisa. Ironino je da sva naa opravdanja podravaju njihovi vlastiti asopisi, a da dijetetiari i nutricionisti nisu toga svjesni. Moete li zamisliti? To je poput lopova koji pred sucem i porotom porie krau zlatnog sata, a sat nosi na ruci. Osobno, najradije ne bih citirao znanstvene radove, jer, otvoreno govorei, svatko moe dokazati to god eli. Ponudite li dijetetiarima dovoljno novaca, za tjedan dana e dokazati da je bolje jesti stare tepihe nego hranu. Jeste li uli za knjigu "Kako lagati pomou statistike"? Istraivai mogu manipulirati statistikom kako bi dokazali to god ele. Benjamin Disraeli, predsjednik Engleske vlade iz devetnaestog stoljea, jednom je rekao: "Postoje tri vrste lai: lai, proklete lai i statistika". Meutim, dijetetiari i nutricionisti toliko uporno tvrde da "nema dokaza u literaturi", da e na neki nain biti zabavno pravdati svoje dokaze pomou njihovih dragocjenih asopisa. Osim toga, izdava je inzistirao na znansvenoj podrci. Kroz itavo ovo poglavlje vidjet ete brojeve u zagradama pokraj izjava o ivotinjskim proizvodima. Oni se odnose na popis knjiga i lanaka koji potanko opisuju ovdje izloene injenice. (Popis literature je numeriran radi lakeg snalaenja.)

Jo jedna stvar prije nego to nastavim, lako se zalaem protiv ivotinjskih proizvoda, ne pokuavam vas uvjetriti da ih se potpuno odreknete preko noi. To bi moglo biti previe nerealno. Zapamtite, idealno naspram nerealnog. Sam nisam potpuno iskljuio ivotinjske proizvode iz svoje ishrane, a hranim se ovako ve sedamnaest godina. Cilj je upoznati vas sa situacijom - slino kao "upoznaj svog neprijatelja". Postoji nain ukljuuvanja ivotinjskih proizvoda u vau ishranu koji je najmanje tetan i bilo bi glupo ne iskoristiti takvu informaciju. to kada biste iz nekog razloga morali preplivati kanal? Da li bi imalo smisla baciti se u vodu ne znajui koliko daleko trebate ii, u kojem smjeru i kakve su struje - a usto niste ni dobar pliva? U takvim biste uvjetima ipak mogli uspjeti zahvaljujui srei i uzdajui se u vlastite instinkte kako biste preivjeli. No, zar ne bi bilo pametnije poduzeti odreene mjere kako biste smanjili opasnost? Tako je i kada jedete ivotinjske proizvode. Ne predlaem da ih u potpunosti izbjegavate, ve da spoznate da predstavljaju jasnu i odreenu opasnost, te da poduzmete mjere kako biste smanjili tetnost od njih. Jeste li uli za visok kolesterol u krvi, artritis ili osteoporozu. Naravno. Tko nije? Razmotrite ovo. Da nije ivotinjskih proizvoda nikad ne biste niti uli za ove probleme, a kamoli znali to su. Jedini razlog njihovog postojanja je konzumacija ivotinjskih proizvoda. Zauujue? Naravno da jeste. Predusretljivo? Potpuno! Preuveliavanje? Nipoto! To su samo neki od problema, dio zdravstvenih potekoa na koje u se osvrnuti, a svi su povezani s uzimanjem ivotinjskih proizvoda. Iz svakog podruja znanstvene zajednice, od Amerike zajednice za rak do Svjetske Zdravstvene Organizacije do Amerikog kardiolokog drutva do nacionalnih zdravstvenih instituta, mole nas da unosimo manje masnoa i kolesterola, a vie vlakana, zar ne? To nikoga ne udi. ivotinjski proizvodi imaju vrlo mnogo masnoa, vrlo mnogo kolesterola, a vrlo malo vlakana. Ovo nije nagaanje. Ovo je injenica. ivotinjski proizvodi su suta suprotnost onome to nam se govori da jedemo. Kolesterol je tvar koju nalazimo iskljuivo kod ivotinja i ljudi. Izluuje ga jetra i neophodan je tijelu. Ustvari, mnogi ljudi vide samo negativnu stranu kolesterola. Meutim, ljudsko tijelo izluuje oko 2,000 miligrama kolesterola dnevno, a tijelo ga koristi u svim tkivima. Tijelo e izluiti tu dnevnu koliinu unosili kolesterol hranom ili ne, jer moe upotrijebiti samo vlastiti. Kolesterol unesen hranom kao to ve znate, predstavlja ozbiljnu opasnost po zdravlje. Zapamtite, kolesterola {jiema nigdje drugdje nego u ivotinjskom tkivir U biljnom svijetu ga nema! (98) Razumijete? Da ljudi ne jedu ivotinje i ivotinjske proizvode, ne bi | bilo problema s kolesterolom. Istraivanja su pokazala da, dok ivotinjske^ bjelanevine podiu stupanj kolesterola u krvi, biljne bjelanevine ga ak smanjuju. (350) elite li sniziti va kolesterol? Smanjite unos ivotinjskih proizvoda i poveajte unos povra. To vam govori zdrav razum.

Usput, jeste li uli za une kamence? Uglavnom ih uzrokuje isti mastan otpadni proizvod, kolesterol. (52, 165, 294, 339) U nekim sredinama gdje se odrava nizak stupanj kolesterola, bolesti srca su vrlo rijetka pojava. (28,232) Kolesterol i jako zasiene masti u ivotinjskim proizvodima doprinose takoer i aterosklerozi. (147, 273) Jedno desetogodinje istraivanje zakljuno je pokazalo da grijano mlijeko daje najvei doprinos svim oblicima bolesti srca. (30, 237) Visok sadraj masti u ivotinjskim proizvodima takoer doprinosi visokom krvnom tlaku ili onome to se zove hipertenzija. (75, 232, 299). Smanjenjem unosa zasienih masti u ishrani krvni tlak se sniava. (316) Mokrana kiselina je jedan od najjaih poznatih otrova, a hrana bogata bjelanevinama, posebno meso, jedan je od glavnih izvora mokrane kiseline. Nakon autopsija, sve su rtve leukemije imale visok stupanj mokrane kiseline u krvi, koja se smanjuje ishranom siromanom bjelanevinama. (205,292) Mokrana kiselina kostobolju izuzetno bolan i deformirajui oblik artritisa te bubrene kamence. Obje bolesti mogu se sprijeiti i izljeiti ishranom siromanom bjelanevinama. (59, 94, 423) Vrlo bolni i najraireniji bubreni kamenci uzrokovani kalcijem takoer su posljedica ishrane bogate bjelanevinama. I oni se mogu sprijeiti smanjenjem unosa ivotinjskih proizvoda. (113, 328, 389) Ljudsko tijelo najtee se suoava sa bjelanevinama i zbog napora uzrokovanog preraivanjem prekomjernih bjelanevina, jetra i bubrezi su preoptereeni i poveavaju se. (187) pokazano je da ljudi koji pate od otkazivanja rada bubrega ili jetre osjete znatno poboljanje uvoenjem prehrane siromane bjelanevinama. (161, 207, 213, 265, 406) Kada se kristali mokrane kiselne nastane u zglobovima, dolazi do bolnog artritisa. (135, 70, 223) Nema sumnje da su ivotinjski proizvodi glavni imbenik u razvoju artritisa. Tridesetogodinje istraivanje u Skandinaviji ukazalo je na neosporivu povezanost mlijeka i artritisa. (6) Jedno paljivo provedeno istraivanje pratilo je pacijenta s tekim reumatskim artritisom ije se stanje znatno popravilo nakon uklanjanja mlijenih proizvoda iz njegove prehrane da bi se pogoralo njihovim ponovnim uvoenjem.* Ovi dokazi jasno pokazuju da su mlijeni proizvodi osnovni krivac za ovu bolnu, munu bolest. Ljudima koji pate od bolesti srca i artritisa naglo se poboljava stanje kada smanje unoenje mlijenih proizvoda. (146, 281) Artritis se rijetko pojavljuje u sredinama gdje prevladava hrana siromana bjelanevinama. (46, 47, 356) Prema tome, nikad nije kasno postupiti ispravno. Budui da su mlijeni proizvodi imbenik koji doprinosi artritinim stanjima, njihovim uklanjanjem ili smanjenjem potronje uklonit ete ili ublaiti artritis. Visok sadraj masnoe u mlijenim proizvodima takoer

upuuje na razvoj dijabetesa. A obilno je prikazano da ishrana siromana mastima, a bogata vlaknima zapravo umanjuje potrebu za inzulinom. (27, 39, 185, 274, 349, 368) Marilyn i ja viestruki smo svjedoci tome tijekom posljednjih deset godina. Dijabetiari su osjetili znatno poboljanje i smanjenje potrebe za inzulinom smanjujui koliinu ivotinjskih proizvoda u svojoj prehrani. Tinitis, ili zujanje u uima, je jo jedno oboljenje uzrokovano visokim postotkom masnoa u ivotinjskim proizvodima. (361) Rak. Postoji neto kod te rijei. Runa je. Zastraujua. Neto se dogodi kada ujete taj izraz - javlja se slika neega jezivog to ukljuuje bol, bespomonost i beznae, lako dvostruko vie ljudi umire godinje od bolesti srca, rak izaziva vei strah. ivotinjski proizvodi uzrokuju rak. Nema nikakve sumnje. Nije pitanje da li uzrokuju rak ili ne, ve u kolikoj mjeri. Moje je miljenje da, kada bi se nekim kozmikim naletom sree ivotinjski proizvodi potpuno uklonili iz nae prehrane, rak (osim onog povezanog s puenjem) ne bi vie predstavljao problem. To jo ne mogu dokazati, ali radim na tome. Meutim, ono to je dokazano je to da zahvaljujui visokom sadraju masnoe i kolestrola, a niskom sadraju vlakana, ivotinjski proizvodi imaju udjela u uzrokovanju raznih oblika raka meu kojima su: rak debelog crijeva, dojke, jetre, bubrega, prostate, testisa, maternice i jajnika. (31, 86, 106, 183, 184, 235, 250, 270, 326, 407, 420) Rak debelog crijeva prua savren primjer. Prije deset godina, kada smo ljudima pokuali govoriti o povezanosti raka debelog crijeva i prehrane, nitko nije bio osobito zainteresiran. (Imajte u vidu da su Prirodni Higijeniari govorili o ovoj vezi prije vie od pola stoljea) (9, 10, 8 1 , 85, 118, 2 0 1 , 337, 373, 374, 375, 379) No, nakon potekoa predsjednika Reagana s rakom debelog crijeva, svi su odjednom postali zainteresirani. Danas, organizacije poput Nacionalnog instituta za rak i Amerikog drutva za rak napokon pokazuju da ta veza zaista postoji - da se rak debelog crijeva doista moe sprijeiti kvalitetnom prehranom. U stvari, istraivanja dokazuju da se prehrana najbogatija ivotinjskim mastima i kolesterolom podudara s najviim postotkom raka debelog crijeva (24, 7 1 , 97, 104, 248, 249, 387, 388) dok druga istraivanja dokazuju da ga prehrana bogata vlaknima sprijeava. (74, 182, 235, 248, 302, 395)

PARNICA PROTIV MESA Jedete li ikada mrtvog psa? A mrtvog psia? (Oni su puno meki). Siguran sam da se neki od vas sada mrte govorei "Kako misli, jesti mrtvog psa?" No, kako odrediti koje se ivotinje mogu jesti, a koje ne? Ljudi jedu mrtve pilie i mrtve svinje. Jedu mrtve male krave. Zato ne i male tence? Zapravo se psi i psii u nekim dijelovima svijeta smatraju posebnim poslasticama. Neki nas ljudi smatraju barbarima, jer jedemo mrtve male krave. Naravno, kada ovu "hranu" naruite u restoranu ne

' General Practitioner, September 17, 1982. str.85.

traite odrezak male krave, nego telei odrezak. Dato mu je drugo ime kako ne biste osjeali odvratnost ili sram kada ga naruujete. Pametno? U stvari, kada bi vie ljudi znalo to je zapravo teletina vjerojatno bi ju smjesta prestali jesti, jer je barbarizam preblaga rije da se opie muenje i nehumano zlostavljanje neophodno za proizvodnju ove "delikatese". Ako volite ivotinje - ne mislim kao jelo, nego kao prijatelje - moda ete htjeti preskoiti slijedeih nekoliko stranica, jer su pomalo neugodne. Telad izabrana za "tvornicu teletine" ivi najvie etiri mjeseca. Za to vrijeme prolaze pakao da bi ljudima osigurali "popularno bijelu", mekanu teletinu. Proizvoai teletine uzimaju telad neposredno nakon roenja (jedan dan staru) i stavljaju ih u pojedinane staje u zgradi tvornice teletine. Telad nikad vie ne vide svoje majke. Staje su tek neto vee od teleta koje je esto vezano oko vrata kako bi mu oteali kretanje. To se ini da se smanji razvoj miia i da meso ostane mekano. Poput drugih mladih ivotinja, telad voli skakutati vani. To "budua teletina" nikad ne moe. Kroz itavo vrijeme zatoenitva tele se hrani "mlijenim nadomjestkom", mjeavinom masnoa, eera, sredstava za spreavanje plijesni, vitamina i antibiotika. Nikad ne okusi majino mlijeko. Ovi nadomjesci izuzetno su bogati masnoom kako bi se nepokretna telad naglo utovila. Ta dodatna masnoa jedva eka ui u vae arterije. Tele se dri na dijeti koja je potpuno liena eljeza - tako da mu je meso anemino. Tako ostaje bijelo. Zaboga, to bi bilo neprihvatljivo! Nesretna ivotinja esto pokuava jesti svoju staju ili lie avle ili drugi metal pokuavajui se domoi aljeza. E da, tagljevi u kojima se ovakva telad dri u potpunom su mraku. Mrak ih umiruje. Ovo zlostavljanje traje oko petnaest tjedana nakon ega telad tei oko 330 funti i sprema se za klanje. Zapravo, proizvoai bi ih htjeli jo zadrati i uzgojiti, no do tada su ve toliko anemini i nezdravi da bi se ubrzo mogli razboljeti i uginuti. Dakle, malo prije no to bi umrli od bolesti, brzo ih se odvodi na klanje te na va stol ukusno pripremljene dinstane sa tono odreenom koliinom parmezana i mrvica. Dobar tek! Ne dajemo drugo ime samo mrtvoj teladi kako bi nam bilo manje muno dok ju jedemo. Jedete li trbuh mrtvog praseta? Slaninu? A mljevenu mrtvu kravu? Hamburger. A nemojmo zaboraviti razne dijelove mrtvih krava i svinja, otpad oguljen s kostiju i mljevene druge otpatke nagurane u crijevo. Hrenovke. Nema potrebe nazvati jabuku ili komad lubenice drugim imenom, zar ne? Neki e mi ljudi zamjeriti na izraavanju, no izraavam se doslovno s odreenim ciljem. elim istai da nismo stvoreni kao mesoderi - niti fizioloki, niti psiholoki. Ve sam napola dokazao da psiholoki nismo opremljeni. Pozovite se na trenutak na zdravi razum. Nisu li vas izraavanje i opisi u posljednjih nekoliko odlomaka pogodili? To je zato, jer vam nije u prirodi jesti mrtvu ivotinju. Ako vas je samo itanje o tome pogodilo, kako biste doli do

mrtvih ivotinja da ih se ne kolje za vas? Biste li uope razmotrili ubijanje teleta vlastitim rukama, razrezali ga noem i kroz krv i iznutrice izvadili omiljeni dio? Zatim biste se naravno morali rijeiti kostura prije nego pone trunuti i zaudarati. to biste s njim napravili, posebno da nemate hladnjak? Zakopali ga iza kue? Kada bismo zaista bili predodreeni da jedemo meso, slinili biste od oekivanog oduevljenja nad mogunou zadiranja u ivotinju. tovie, kao svaki prirodno odreen mesoder na zemlji, jeli biste ju sirovu. Kako vam se to svia? Biste li mogle savladati svinju, na neki nain ju ubiti i odmah ju zagristi i pojesti? Vaa prirodna averzija prema hvatanju, ubijanju, klanju i jedenju drugog ivog bia u komadu i sirovog trebala bi vam pomoi da uvidite da psiholoki nismo mesoderi. Jo je lake dokazati da fiziki nismo predodreeni da jedemo meso. Povijest nae vrste vrlo je jasna. Razvijali smo se kao biljojedi, ne kao mesoderi. (14, 29, 223, 250, 266, 279, 297, 306, 330, 394) Zubi nam nisu prilagoeni deranju i kidanju mesa. Imate li kljove? Pogledate li u usta morskom psu ili vuku, vidjet ete kakve biste zube trebali imati kao mesoder. Naa slina se potpuno razlikuje od sline mesodera. Naa sadri enzim ija je jedina svrha razgradnja sloenih ugljikohidrata kakve nalazimo u biljnoj hrani. ivotinje koje jedu meso nemaju taj enzim. Njihova je slina jako kisela kako bi se razgradile koncentrirane bjelanevine. Naa je lunata. eludac mesojeda izluit e deset puta vie klorovodine kiseline od naega. Takva koncentracija uspjeno razgrauje meso. Mesojedi takoer imaju sposobnost uklanjanja ogromnih koliina kolesterola, te imaju poseban enzim za razgradnju mokrane kiseline. Naa jetra moe razgraditi tek malu koliinu kolestrola i nemamo navedeni enzim. Probavni sustavi mesojeda su kratki, oko tri puta dui od njihovih tijela. To omoguuje brzo izbacivanje razgradujueg, truleeg mesa. Svi biljojedi imaju duga crijeva, osam do dvanaest puta dua od njihovih tijela kako bi se osiguralo vrijeme potrebno za probavljanje i odstranjivanje hranjivih tvari iz biljne hrane. Nema sumnje, kako god na to gledali, mi nismo mesojedi. Shvaam da se uspjelo prodobiti dovoljan broj ljudi da povjeruju kako e, ne budu li svakoga dana jeli hranu bogatu bjelanevinama , patiti od nedostatka proteina. Naravno, mesna i mlijena industrija ne istie injenicu da od hrane bogate bjelanevinama ne dobijete bjelanevine. Drae im je da ljudi ostanu u zabludi da se ovjekove bjelanevine izgrauju od ivotinjskih proizvoda. Ako uzmete zalogaj piletine, to je pilei protein, ne ljudski. Ako uzmete zalogaj svinje ili junca, to je svinjski ili junei potein, a ne ljudski. Bjelanevine se grade od aminokiselina. Ovo je prekratka i preznaajna reenica da bi se samo jednom izgovorila. BJELANEVINE SE IZGRAUJU OD AMINOKISELINA. Ne postoji fiziolog na zemlji koji

tvrdi suprotno. To nije upitno kao to nije pitanje da li je sunce vrue, voda mokra ili kamate previsoke. injenica da su aminokiseline graevni materijal za bjelanevine objanjava zato slonovi, vodeni buffalo, volovi, konji, nosorozi, gorile, i druge snane^ i izdrljive ivotinje nisu izumrle uslijed pomanjkanja bjelanevina. ak i stoka, koju bismo trebali jesti dok nam ne izae na ui, ne jede ivotinjske prozvode, a ne pate od nikakvog nedostatka bjelanevina. Jeste li razmiljali o ovome? "A lavovi?" pitate, "Jedu zebre i pretvaraju ih u bjelanevine. Zato ne bismo i mi to mogli?" Kao prvo, probavni sustav lava stvoren je da bi meso pretvorio u bjelanevine i glukozu, a prvi preduvjet za to je da zebru jede sirovu. (Jeste li ikada vidjeli opor lavova kako pravi rotilj za veeru?) I, dok je meso sirovo, lanci aminokiselina koji ine bjelanevine zebre lako se razgrauju i ponovo sastavljaju u bjelanevine lava. Nakon kuhanja aminokiseline se zdruuju i bjelanevine postaju neupotrebljive. Stoga, mesojedi hranjeni iskljuivo kuhanim mesom postaju nezdravi, bolesni, sterilni i nesposobni za razmnoavanje. Sam in pretvaranja sirovog proteina zebre u proteine lava zahtijeva toliko energije da lavovi spavaju dvadeset sati dnevno. Orangutani jedu samo voe i spravaju samo po est sati. Pretpostavljam da bi, ako ste voljni jesti vae meso junca, svinje i pileta sirovo i spavati dvadeset sati dnevno, va oraganizam moda mogao preraditi te proteine u proteine koji vama trebaju. No, zato ne biste podmirili potrebu za aminokiselinama (bjelanevinama) iz izvora kojemu je va probavni sustav bioloki prilagoen? Voa i povra. SVAKA AMINOKISELINA POTREBNA ZA STVARANJE LJUDSKIH BJELANEVINA MOE SE NAI U VOU I POVRU. Ve osjeam prezir nekolicine nazadnih dijetetiara tamo u kutu. Dobro, nemojte mi vjerovati. Poite se samo boriti s gorilom srebnih lea koja je tri puta vea od nas, ali trideset puta snanija. Jedu samo voe i bambusovo lie, a mogu vam iskrenuti automobil ako ele. Otkud dobivaju proteine?*

zajedno sa krvlju, iznutricama, kostima, koom i mesom kao to bi to uinio bilo koji pravi samopotovani mesoder. Nakon to zavrite sa zecom, volio bih vas vidjeti kako odlazite na livadu, sputate se na etiri noge i sisate mlijeko iz kravljeg vimena kako biste se napili nakon mrtvog zeca. I to je pomalo odvratno, zar ne? Zato? Zato jer tome po prirodi nismo skloni. Ako mlijeko niste dobili iz dojke vlastite majke, sada je prekasno\ injenica je da veina ljudi na svijetu reagira na kravlje mlijeko tako da se razboli. (121) Nanosite uvredu velikom planu Prirode kada poete k drugoj vrsti po mlijeko. Ubija me u pojam kako neki ljudi uvijek nastoje stvari uiniti protuprirodno. I uvijek se slue nekom poluistinom kako bi to opravdali. Na primjer jeste li vidjeli ogromne plakate i sredinje stranice u asopisima sa nekoliko razliitih mlijenih proizvoda i natpisom:"Kalcij, na prirodan nain"? Izostavili su dvije vrlo vane rijei: "Za teladi Kalcij, na prirodan nain za telad! Kravlje mlijeko je za telad. to je tu tako teko za razumjeti? Kada ga jednom odbijemo od vimena, niti tele nee piti mlijeko - niti svoje vrste, niti bilo koje druge. Oni su prirodno prepametni da bi pokuali nadmudriti veliki plan Prirode. teta je da mi nismo! Istanana velianstvenost Prirode je toliko izuzetno predivna i udesno savrena da bismo se usudili imati drskosti posumnjati u nju. Postoji razlog zato svi sisavci raspolau mlijekom pri roenju svojih mladih. To je zato to mlijeko svake pojedine vrste koristi samo toj vrsti. To je priroda! Stoga, za svakog sisavca na zemlji, osim nas, vrijede dvije stvari: 1. Ne uzimaju mlijeko druge vrste. To bi znailo prekoraenje bioloke prilagoenosti, a to ne ine. (Upamtite, ne govorimo o kunim ljubimcima ili ivotinjama u zoolokim vrtovima koje smo izopaili koliko i sebe). 2. Nakon to je jednom odbijemo od sise, niti jedna ivotinja ne uzima mlijeko. Mlijeko je hrana koju je stvorila Priroda za hranjenje mladih unutar vrste. Posebno je prilagoeno brzom rastu djeteta. Tome slui! Idiotski je zahtijevati da ga pijemo nakon djetinjstva, pa sve do osamdesetih godina, ako ih doivimo. Bilo bi smijeno, da nije alosno. Zar emo doista povjerovati da tamo gdje nae majke zavre, krave trebaju nastaviti? Kako to da je vrsta s najrazvijenijim mozgom, najveom inteligencijom i jedinstvenom sposobnou zakljuivanja toliko tupoglava, da ne vidi ovu jednostavnu istinu? A tu je jo i ironina injenica da MLIJENI PROIZVODI IZAZIVAJU BOLESTI. tetni su. Uzrokuju patnju. Savreni su za jelo ako elite biti nezdravi i imati oboljelo tijelo. Dijetetiari i nutricionisti koji navijaju za i govore u ime mlijene industrije navodei da su mlijeni proizvodi dobra hrana, trebali bi se postidjeti - ne samo zato jer navode nedunu javnost da vjeruje kako su mlijeni proizvodi u stvari

PARNICA PROTIV MLIJENIH PROIZVODA Pothranjivanje podrugljivog vjerovanja da potrebu za bjelanevinama ne moemo zadovoljiti bez ivotinjskih proizvoda je oito krivi prikaz i posljedica komercijalizma. Volio bih vidjeti one od vas koji se ne slau da ulove zeca, razderu ga zubima i rukama (ako biste ga mogli uhvatiti) i proderu ga sirovog:
itava tema proteina i aminokiselina potanko je razraena u poglavlju 9, "Protein" u "Fit for Life 1".

vrijedni, nego i zbog neuspjelog dranja koraka u podruju o kojem bi trebali neto znati. Izjaviti da su mlijeni proizvodi korisni ovjeku je dokaz neoprostivog nepoznavanja injenica. Postoji previe dokaza da mlijeni proizvodi predstavljaju jasnu i neposrednu opasnost. Ovakvo pogreno razmiljanje mi je razumljivo od nekoga van zdravstvenog podruja, no, neshvatljivo je da netko na koga se gleda s potovanjem obmanjuje ljude uslijed lijenosti, neznanja, ponosa, novane dobiti ili sva etiri faktora zajedno. Zloin je prodavati zdravlje naeg stanovnitva za svemogui dolar. I, kao to ete vidjeti, dokazi ne izlaze na vidjelo tek sada, ve je desetljeima poznato koliko su mlijeni proizvodi tetni. Prije sam iznio dokaze o bolestima uzrokovanim ivotinjskim proizvodima (ukljuujui mlijenim) koji su bogati masnoama i kolesterolom. Dokaza ima jo mnogo vie, a potvreni su zdravim razumom i znanstvenom literaturom. Kravlje mlijeko je namijenjeno naglom razvoju ogromne, koate ivotinje sa etiri eluca, a ljudi ni na koji nain ne zadovoljavaju te uvjete, (lako sam, naalost, vidio ljude koji poinju tome opasno sliiti.) Razmotrite slijedee: Kravlje mlijeko namijenjeno je rastu teleta koje tei 90 funti pri roenju i 2000 funti nakon samo dvije godine. Ljudsko edo ima masu 6 - 8 funti pri roenju i postii e masu od samo 100 do 200 funti u osamnaest godina! Jesti mlijene proizvode znai jesti hranu prirodno odreenu da vas uini vrlo velikim, poput krave, vrlo brzo. Ako trenutno jedete mlijene proizvode, nadam se da ne pokuavate smraviti. Prije biste vatru ugasili kerozinom. No, jo je toliko pitanja vezanih uz tetnost mlijenih proizvoda da jedva znam odakle da ponem. Kravlje mlijeko uzrokuje vie sluzi od ijedne hrane koju jedete gustu sluz koja zaepljuje i nadrauje itav dini sustav; sluz koja prekriva unutranjost tijela i onemoguuje kolanje tekuina; gusta, ljepljiva sluz koja stavlja ogroman teret na samoiujuu sposobnost tijela, zaepljuje osjetljivu sluzokou i pogoduje bolestima. Alergije na pelud, astma, bronhitis, sinusitis, prehlade, poveana sluzavost nosa i infekcije uha su prvenstveno uzrokovani mlijenim proizvodima. Mlijeni proizvodi su glavni uzrok alergija. (36,37, 73, 153, 264, 377) Skoro se svaka knjiga, rad i istraivanje o alergijama poziva na mlijene proizvode. Njihova uloga u ovom podruju nije upitna. Pored mnogih drugih izvora, ovo potvruju dva najeminentnija, kvalificirana istraivaa utjecaja mlijenih proizvoda. Obojica su doktori medicine i vrlo su cijenjeni. Dr. William A. Ellis, uskoro osamdesetogodinjak, bavi se istraivanjem utjecaja mlijenih proizvoda preko etrdeset godina; Dr. N.W.Walker, autor osam knjiga bavio se istraivanjem prehrane i zdravog ivota osamdeset godina i tiho je preminuo 1985. u 109-oj godini ivota. Oba ova uena gospodina davala su samo poniavajue izjave o mlijenim proizvodima. Takoer su izvijestili o sranim oboljenjima koje uzrokuju - kao i o jakim bolovima u

grudnom kou. Kao to Dr. Ellis naglaava, ve je 200 godina poznato da je sir osnovni imbenik koji doprinosi glavobolji. Istraivanje objavljeno u "Nature" 6. srpnja 1974. pokazuje da je za migrene kriv jedan protein koji se nalazi u mnogim sirevima. Vidio sam stotine ljudi ije su glavobolje prestale kada su se odrekli mlijenih proizvoda ili samo smanjili njihovu potronju. Imate li djece? Da li je vae dijete ikada imalo upalu uha? Budui da ih medicinari i dijetetiari smatraju normalnima u djetinjstvu, bio bih zauen da kaete da nije. Ako je vae dijete imalo ili ima infekciju uha mogao bih se kladiti u bilo to da on ili ona jede mlijene proizvode ili umjetno mlijeko za djecu ili oboje. U sedamnaest godina jo nisam naiao niti na jedno dijete s upalom uha koje nije jelo mlijene proizvode. Evo kako ete provjeriti to govorim, a istovremeno zatititi vae dragocjeno dijete od daljnje patnje: uklonite sve mlijene proizvode iz djetetove prehrane ili znaajno smanjite njihovu potronju i posmatrajte to se dogaa. Nakon poetnog razdoblja u kojemu e djetetu moda i dalje curiti nos ili e zadobiti jo jednu upalu uha dok se tijelo oisti od zaostale sluzi, nos e se trajno proistiti, a infekcija uha nee se ponoviti. To smo vidjeli u doslovno u stotinama sluajeva. Djeje tijelo vrlo brzo reagira na pozitivne promjene. Zaepljeni, sluzavi nosevi koji bole do suza nisu normalnil Naravno, moda govorite: "Ali, to je s kalcijem?" Paljivo su s vama manipulirali i potroili stotine milijuna kako biste upravo tako reagirali. Ne brinite. Uskoro u prijei na tu temu i ukloniti vae strahove. A strah je upravo ono ime su mahali pred vama da biste uope poeli kupovati mlijene proizvode. Razmislite. Ime li lukavije reklame od one koja e vas nagnati da mislite kako ete bez odreenog proizvoda patiti od nedostataka, boli i jada? Strah je uinkovito sredstvo koje se koristi desetljeima kako bi se ljude natjeralo da postupaju na odreen nain da bi se dostigao eljeni cilj. Najee cilj teti vaem zdravlju, a pogoduje trgovini. Razmotrite slijedei sluaj: Sredinom dvadesetih godina kada se provodilo opseno cijepljenje protiv kozica, prilian broj ljudi je odluio ne cijepiti ni sebe niti svoju djecu zbog smrtnosti koju je cijepljenje izazivalo (isto kao svinjska groznica dananjice). Stoga se koristila najbolja poznata strategija. Strah. U studenom 1925 u listu "Wisconsin Medical Journal" objavljen je lanak sa slijedeom izjavom Dr. John P Keller-a, Povjerenika za zdravstvo za Milwaukee, Wisconsin: Budui da se ljude ne moe cijepiti protiv njihove volje, glavni zadatak odjela za zdravstvo oduvijek je bio i uvijek e biti da se nezatiene ljude nagovori na cijepljenje. Ovo namjeravamo sprovesti na tri naina: Prvo, obrazovanjem, Drugo, strahom i Tree, prisilom. Vrlo nerado spominjemo strah i prisilu. No, njima se postie vie nego

obrazovanjem, jer djeluju bre budui da je obrazovanje normalno spor proces. Tijekom oujka i travnja primijenili smo obrazovanje i cijepili 62,000 ljudi. U svibnju smo upotrijebili strah i prisilu, te cijepili 223,000 ljudi. Zapmtite, mlijeni proizvodi bogati su kolesterolom i mau, a uope ne sadre vlakna - loa kombinacija prema svima i svakome tko ita zna o prehrani. udno je, zar ne, da dijetetiari i nutricionisti toliko uporno hvale mlijene proizvode, a znaju da su namirnice bogate masnoama i siromane vlaknima kontraproduktivne. Koje jo dokaze trebaju? I za ije se interese zalau? Usprkos poplavi znanstvenih injenica, osnovnom zdravom razumu i istoj logici, uspjeno reklamiranje koje provodi mlijena industrija, te nastojanja i dijetetiara i nutricionista koje su unajmili nekako su nas uvjerili da je telea hrana neophodna za ovjekovo preivljavanje. U mlijenim proizvodima postoje dva elementa koje enzimi u tijelu trebaju razgraditi: laktoza i kazein. Laktozu razgrauje enzim laktaza, a kazein enzim renin. Nakon tree ili etvrte godine ivota renin vie ne postoji u ljudskom probavnom traktu, a kod veine ljudi niti laktaza. Pojmom nesnoljivosti laktoze se razbacuje kao da je rije o nekoj rijetkoj pojavi koja se samo ponekad javlja. U stvari, preko 98 posto stanovnitva se podnosi laktozu, jar nemaju laktaze. No, umjesto da se ovo prihvati kao dio velikog prirodnog plana, i ukinu sve namirnice koje sadre laktazu (svi mlijeni proizvodi), farmaceutske tvrtke odmah ulaze u igru i poinju reklamirati kemijske preparate pomou kojih ete lake razgraditi laktozu. Kao da javnost ne troi ve dovoljno Ijekova, (PREKO 25 MILIJUNA TABLETA NA SAT) jo ih se mora proizvesti da bismo kroz tijela progurali neto emu tu uope nije mjesto. Majka Priroda ini sve sto moe da nam pomogne da to shvatimo. Kazein je proteinski sastojak u mlijeku. To je vrlo gusta, gruba tvar koja se koristi u proizvodnji najjaih ljepila za drvo. Je li tko za sendvi od ljepila? Kravlje mlijeko sadri 300 posto vie kazeina od ljudskog. Nusproizvodi bakterijske razgradnje kazeina zavravaju u obliku guste konaste sluzi koja se lijepi za sluzokou i oneiuje naa tijela. Ljudsko tijelo naprosto nema probavni mehanizam koji bi ju razgradio. Ranije smo spomenuli Dr. N.W.Walker, svjetski priznatog autoriteta za ovu temu i strunjaka za ljezdani sustav. Njegova su ga istrivanja uvjerila da su guavost i drugi poremeaji rada titne lijezde neposredna posljedica kazeina iz kravljeg mlijeka. Posebno je naglasio da se problem znaajno pojaava ako se mlijeni proizvodi pasteriziraju. (Varku o pasterizaciji razmotrit emo uskoro). Godinama se iraima savjetovalo da uzimaju mlijeko kako bi olakali bol. Prirodni Higijeniari od poetka su izraavali svoje nevjerovanje u takve apsurdne savjete, jer su znali da su namirnice koje

stvaraju kiselinu najgora stvar za iraa. Svi mlijeni proizvodi, osim maslaca, stvaraju kiselinu. Isprva su im se priznati elitni zdravstveni "strunjaci" rugali, ali dananji e se medicinari ili dijetetiari sloiti upravo s onim higijeniarima koje su neko napadali. Mlijeni proizvodi pogoravaju ireve. (171, 199, 272) Upala debelog crijeva je jo jedna izuzetno bolna i neugodna bolest. esto prethodi raku debelog crjeva. Mlijeni proizvodi ne samo da doprinose upali, ve se njihovim uklanjanjem iz prehrane postie znatno olakanje. (317, 382, 419) I, kao to smo ranije rekli, mlijeni proizvodi kao i sve druge namirnice bogate bjelanevinama glavni su imbenik raka debelog crijeva. Nedavno istraivanje u Italiji ukazuje da je smrtnost od raka prostate oko 60 posto via na sjeveru nego na jugu. Pronaeno je da je esto konzumiranje mlijeka i sira vaan imbenik. (370) Iznenadna smrt novoroeneta izrazito je srcedrapajua tragedija. Malo, neduno novoroene jedan as gugue, a drugi tren je mrtvo, lako se za ovaj sindrom ne moe okriviti niti jedan pojedinaan uzrok, mlijeni proizvodi bez sumnje snose dio krivice. (100, 242, 280, 390) Razumijem da ova informacija nee usreiti majke, pogotovo one koje su na nesreu ovako izgubile dijete, no dokazi su tu i moraju se sagledati. Zapravo, opis bolesti povezanih s mlijenim proizvodima toliko je dug da jedva postoji problem kojemu bar ne pridonose. Knjiga koja daje vrlo uvjerljivu i temeljitu optubu mlijenih proizvoda je "Don't Drink Your Milk" autora Oski i Bell. Meu mnogim bolestima koje autori bar dijelom povezuju s mlijenim proizvodima, mnoge su ovdje ve izloene, su i bolest Lou Gehrig-a i multiple skleroza. Multiple sklerozu najee nalazimo u onim dijelovima svijeta gdje djeca odrastaju na mlijenim proizvodima umjesto na majinom mlijeku. (7,21) Pacijentima koji boluju od multiple skleroze znatno pomae dijeta siromana ivotinjskim bjelanevinama koju ve trideset godina primjenjuje doktor medicine sa Sveuilita u Oregonu. (367) Da nije moderne tehnologije, svi bi sisavci hranili svoju mladunad i nakon odbijanja od sise svi bi dalje ivjeli od hrane na koju su bioloki prilagoeni. U divljini se ne postavlja pitanje pijenja mlijeka; time se bavi samo onaj sisavac koji je "prepametan" da vjeruje Prirodi. Naravno, velika industrija trai svoje profite i ini to moe kako bi odrala mit o prikladnosti kravljeg mlijeka za ljude. Prije nego to je postao visokoplaeni savjetnik za prehranu u "National Dairy Products Company", profesor E. V. McColIum isticao je injenicu da mlijeko nije nuno u prehrani ovjeka. (Pogledajte ranija izdanja njegove knjige "The Newer Knowledge of Nutrition".) Izdvojio je stanovnike June Azije koji nikad ne piju mlijeko. Ishrana im se sastoji od rie, soje, krumpira, izdanaka bambusa i drugog povra. Prema profesoru McColIumu, ovi su ljudi izuzetne tjelesne grae, izdrljivosti i sposobnosti

za rad. Nemaju deformacije kostura u djetinjstvu i imaju najbolje zube od svih ljudi na svijetu. To je potpuno suprotno i povoljno u odnosu na narode koji piju mlijeko. Naalost, profesor je naao za shodno ponititi ove injenice iz svih izdanja svojih radova koja su izala nakon to je postao savjetnik u "National Dairy Products Company". Istina se mora potisnuti kada i ako ugroava dobiti i plae. (336) Ovo je tuna istina ivota u SAD. Ponovo se zdravlje naroda rtvuje za svemogui dolar. VARKA O PASTERIZACIJI to kada bih vam rekao da postoji posebna bomba koja, kada se tijekom rata baci na grad u kojem se vode borbe, ubija samo neprijatelja, a nae saveznike ostavlja netaknutima. Biste li mi vjerovali ili biste mislili da laem? to kada bih vam rekao da moete uzeti hranu s nekim dobrim i nekim loim sastojcima i zagrijati ju do temperature koja bi ubila loe sastojke (nae neprijatelje), a ostavila dobre (nae saveznike) netaknutima? Biste li to povjerovali? Lai su udne stvari. Ako jednu koja je dovoljno krupna ponavljate dovoljno glasno, dovoljno dugo i dovoljno esto, ljudi e povjerovati da je to istina. Zaista hoe. Zaista jesu! Jer se ve vrlo dugo govori velika la, vrlo glasno i vrlo esto tako da ju javnost prihvaa kao istinu. Koja je to la? To je gore naveden primjer pasterizacija. Bilo tko tko vam kae da je pasterizirano mlijeko sigurnije od svjeeg ili jednostavno lae ili iskazuje klasian primjer koliko su ljudi spremni zakopati glavu u pijesak u ime financiranja ili plae. Pastrizacija je naprosto jedna od najveih varki koja je podmetnuta nesumnjiavoj javnosti. Toliko je dokaza koji potvruju istinitost ove tvrdnje da bi se njima mogla vie puta ispuniti ova knjiga. Pasterizacija je toliko uvjerljivo prodavana, da ljudi kojima teti skau u njenu obranu. Ono to izaziva najveu gorinu je da ljudi odgovorni za pasterizaciju optuuju druge za ono to su oni sami krivi. Sjeate li se starih western-a u kojima bi zlikovac poinio kukaviluk i nastojao da se junak okrivi navodei gnjevne stanovnike gradia da mu presude? Zlikovac bi bio najglasniji optuitelj. Dok sam kao dijete gledao takve filmove na televiziji, razljutio bih se i viknuo najblioj osobi: "Hej, to nije fer, zloesti je kriv, a optuuje dobrog!" Ljudi koji stoje iza pasterizacije sigurno su napisali scenarije. Istina je da su problemi povezani s pijenjem mlijeka puno naglaeniji kod pasteriziranog nego kod svjeeg mlijeka, a pobornici pasterizacije i dalje upiru prst optube u druge. Hej, nije fer! elim jasno rei jedno: Smatram da mlijeko, bilo svjee ili pasterizirano, ne bi trebao unositi itko koga zanima zdrav ivot, no zamisao da je pasterizirano mlijeko nekako bolje od svijeeg previe je apsurdna. Uzmete li bilo koju hranu ili biljku punu ivota i ugrijete li ju do visokih temperatura, to e se dogoditi? Uginut e! Enzimi, osnova ivota

svake ive stanice, ubijaju se na 130 stupnjeva. Mlijeko se pasterizira na preko 170 stupnjeva. Podvrgnete li kriku lubenica temperaturi od 170 stupnjeva i u njoj nee ostati nita vrijednog. Bit e ubijeno. Podvrgnete li cvijet iz vaeg vrta - ruu ili ljubiicu - temperaturi od 170 stupnjeva i sudbina e joj biti ista, smrt. Izloite li aku svjeih izdanaka punih ivota temperaturi od 70 stupnjeva i dobit ete isti rezultat. To je kraj putovanja, zastor se sputa, povratka nema i stie glasnik Smrti. Mlijeko koje tee iz kravljeg vimena puno je ivota i sirovih tvari za ivot teleta. Pasterizirate li mlijeko pri 170 stupnjeva, dogaa se isto to i lubenici, cvijetu ili izdancima. Ubija se! Kao to smo pokazali u poglavlju 8, MRTVA HRANA NE MOE PODRATI IVOT. Pasterizacija ubija. Jedini cilj pasteriziranja mlijeka bio je da se stvori navodno ist proizvod. Krajem devetnaestog stoljea, kako je rasla potranja za mlijekom, mlijeko je postajalo sve prljavije. Ljudi su se razboljevali, ak i umirali, pa je postojao veliki pritisak da se mlijeko oisti. No, suprotnost prljavom nije pasterizirano; suprotno od prljavog je isto. Pasterizirani mlijeko nije automatski isto. Moe biti prljavo kao bilo koje drugo mlijeko. Problem je, barem kod svjeeg mlijeka, da sko se pokvari, odmah se ukiseli i tada ga bacate. Pasterizirano mlijeko se takoer moe pokvariti ali se nee ukiseliti. Trunut e! Postaje gnjilo i to zna svaki mljekar. Naalost, kada se mlijeko pasterizira ne moete znati kada se poinje kvariti. Stoga je vjerojatnost da popijete zaraeno mlijeko puno vea kod pasteriziranog nego kod svjeeg mlijeka. Pasterizirano mlijeko je ueglo mnogo prije nego se razvije karakteristian miris. Potreba za istim mlijekom predstavljala je veliki problem. Ljudi su zahtijevali da se mljekare oiste. Razumijete? Htjeli su iste mljekare koje bi im osiguravale isto svjee mlijeko. Ljudi su stotinama godina pili svjee mlijeko i svialo im se. Protivili su se pomodnoj zamisli pasterizacije. Nisu htjeli da se itko petlja u njihovo mlijeko. No, s pasterizacijom bi se navodno rijeio problem istoe. Ljudima se grijano mlijeko nije svialo, jer nije imalo istu aromu. Okus mu je bio odvratan. Svjeem mlijeku je odzvonilo kada su ljudi sa smislom za trgovinu i reklamiranje spoznali prednosti mlijeka koje se nee ukiseliti. Hej, hej! Mogli su proizvoditi vie mlijeka, skladititi ga, transportirati ga, a da se ne ukiseli. Ovo je bila znakovita dobra vijest - za trgovinu. Ne za ljudsko zdravlje. Naravno, ne bi imalo smisla traiti da se ljudi sloe s pasterizacijom zato jer pogoduje trgovini. Stoga se navala na pasterizaciju sakrila pod okrilje ubijanja svih zlih ivotinjica u mlijeku inei ga zdravijim. Nije bilo vano to se ubijanjem loeg ubijalo i dobro. Ljudi / dalje nisu htijeli pasterizaciju. Nije im se sviao okus i nisu imali povjerenja u nju. Tako se velika zarada nala naspram naroda. Pogodite tko je pobijedio? Polako, nemojte se uriti. Znam da je to vrlo teko pitanje. Pasterizacija je poela 1895. godine. istoa vie nije predstavljala problem, jer se zagrijavanjem mlijeka smatralo da istoa

vie nije neophodna. Nije da niste mogli doi do svjeeg mlijeka - mogli ste. Osnovana je Medicinska komisija za mlijeko, skupina lijenika koja je provjeravala i "potvrivala" svjee mlijeko prema vrlo strogim standardima. Do 1930. godine je isto, nepasterizirano mlijeko postalo iroko dostupno diljem zemlje. Zanimljivo je da se i mlijena industrija protivila obaveznoj pasterizaciji. Borili su se na sudu - i izgubili. (41) No, sada su to preboljeli i ipak su zadovoljni pasterizacijom. Zato ne bi bili? U manje od 100 godina mlijena industrija prola je put iz gotovo potpunog mraka do Golijata prehrambene industrije. A sve to zahvaljujui pasterizaciji. Pogodite tko se jo protivio pasterizaciji. Dijetetiari! asna rije! Budui da su uvidjeli da se komercijalni interesi bave samo rokovima trajanja, a ne nepromijenjenou mlijeka, estoko su se opirali pasterizaciji. Gdje su danas? Pa, nisu napustili mlijenu industriju. Onda su se borili protiv pasterizacije znajui da je pogrena, no danas kada se stanje popravilo financijski - snano podravaju proces koji su neko napadali. Stoga vidite, neko su stvarno i znali o emu govore. Prije nego to nastavim, dozvolite mi da prenesem nekoliko izjava ljudi koji su nastojali uiniti sve da se zatite od pasterizacije tijekom tridesetih godina. Ove su zabiljeke izvaene iz "Vaccination Enquirer", periodikog asopisa koji je izlazio u Engleskoj od poetka do sredine ovog stoljea. Prva je od 1. travnja 1932.: "Pasterizacjija je mlijeko uinila opasnim, a ne sigurnim. Pasterizacija je moda neophodna, moda je ak i korisna, no nikad od loeg mlijeka ne moe napraviti dobro mlijeko." lanak iz istog broja kae: "Nije li strana pomisao da su birokratska i medicinska tiranija koraale rame uz rame do toke u kojoj graanin, po prvi puta u povijesti svijeta, nee moi namaknuti prirodno mlijeko neposredno iz zdrave krave u svim uvjetima istoe, nego e morati konzumirati samo ono mlijeko koje je tretirano i promijenjeno u skladu s promjenljivim medicinskim dogmama i trenutnim odredbama. Moemo se jedino nadati da e nai prijatelji u Parlamentu, iako sve malobrojniji, nai naina na koji e se odluno i, nadamo se, uspjeno usprotiviti ovoj strahovitoj i nesnosnoj novotariji." Nije ba objeruke doekana, zar ne? Slijedei citat je iz istog asopisa, "Vaccination Enquirer", od 1.lipnja 1938. Jedan dopisnik je napisao: "udi me da je toliko profesionalne propagande odano omalovaavanju svjeeg mlijeka koje je , ukoliko je isto, prirodno dato kako bi ovjeku podarilo najvee vrline. Dokaz ovoga nalazim unutar vlastitog znanja. Prije nekoliko je godina Gradsko Vijee Salt Coates u napadu entuzijazma osnovalo tvornicu mlijeka iz koje se prodavalo samo pasterizirano mlijeko. S vremenom je dolo do epidemije potekoa meu djecom u gradu koju su hranili tim mlijekom. Majke i doktori nisu nikako mogli nai uzrok dok se opi povratak svjeem mlijeku, koje se ravno sa farmi prodavalo na malo u gradu, nije poklopio s napretkom djece. Nije

potrebno naglasiti da se tvornica za pasterizaciju ubrzo zatvorila, no ovakvi dokazi su moda pre jednostavni da bi zadivili uene umove koji oboavaju teorije." Drugi lanak iz izdanja 1. lipnja 1938. citirao je pismo upueno na "The Daily Telegraph": ugledna gospoa Lionel Guest koja je drala krave deset godina u Kanadi i deset godina u Engleskoj kae da make i psi odbijaju pasterizirano mlijeko, osim ako su na rubu gladi, ak ga ni takori ne piju rado, a oni nisu poznati sladokusci. Takorei svo pasterizirano mlijeko je prikriveno pokvareno mlijeko, nikad se nee ukiseliti kako treba nego postaje ueglo. Danas se i krave toliko cjepljuju protiv svega i svaega da mlijeko postaje odvratno." Iz izdanja 1. oujka 1937.: "Odbor za stone bolesti] izvjetava da bi smanjenje sadraja vitamina C u mlijeku uslijed pasterizacije moglo imati ozbiljne posljedice za malu djecu ukoliko se ne nadoknadi vonim sokom, te da pasterizaciju podrava golema teina komercijalnih interesa koji je se ne mogu osloboditi." Kao to vidite, znali su zato se provodi. Posljednji citat je iz izdanja 1. rujna 1939.: "Dr. Marie Stopes imala je vrlo dobar lanak o mlijeku u "The Daily Mirror" od 9. lipnja 1939. Izdvajamo: "Niz okolnosti je rezultirao nedavnom navalom na pasterizaciju koja je akutna opasnost za svakoga u ovoj draavi. Veliki komercijalni interesi nalaze se iza pasterizacije. Suprotstavljaju joj se samo pojedinani napori, te je javnost razumljivo spremna prihvatiti ono to ozbiljno smatram kobnim otrovom. Moda vas nee ozlijediti naglo, no s vremenom hoe. Jedna od opasnosti je i ta to se pasterizirano mlijeko ne moe niti poteno pokvariti. Kada se svjee mlijeko pokvari, to odmah znate po okusu i mirisu. Komercijalni interesi naravno podravaju pasterizaciju, za njih je to zakonit nain da prodaju pokvareno mlijeko. Nakon pasterizacije je navodno sigurno. Nije. Iskreno ga opisujem kao konbni otrov." Znali su to se dogaa kao i mnogi ljudi u SAD, no znate tko je pobijedio. Dr. N. W. Walker, 109 - godinji ranije spomenuti gospodin, otro se protivio pasterizaciji, nazivajui je komercijalizmom, a tvrdnje da sprijeava bolest "neublaenim laima". U svojoj je knjizi "Diet and Salad Suggestions" izvijestio o 12 smrtnih sluajeva neposredno pripisanih pasteriziranom mlijeku 1928. u San Franciscu. Godine 1927. u Montrealu u Kanadi pasterizirano mlijeko je uzrokovalo 533 smrtna sluaja. Dr. William Ellis koji se etrdesetdvije godine bavi istraivanjem ove teme kae da pasterizacija unitava korisne enzime inei mlijeko puno gorim od svjeeg. Jedno desetogodinje istraivanje zakljuno je dokazalo da je pasterizirano mlijeko glavni imbenik koji doprinosi svim oblicima sranih oboljenja. Godine 1945. zabiljeeno je 450 sluajeva' zaraznih bolesti uzrokovanih svjeim mlijekom, a 1492 pasteriziranim mlijekom. (257) U lipnju 1982. preko 170 ljudi u tri drave jugoistonih SAD oboljelo je od crijevne zaraze koja je uzrokovala proljev, povienu

temperaturu, povraanje, bolove u trbuhu i glavobolje. Preko 100 ih je primljeno u bolnicu. Uzrok? Pasterizirano mlijeko. (34) Pasterizirano mlijeko se esto namee kao neophodno za zdrave zube. Istraivanje na takorima iji je proces kvarenja zubiju bioloki identian ljudskom pokazuje suprotno. takori su podijeljeni u tri grupe. Prva je hranjena standardnom hranom za takore koju proizvodi "Purina". U prosjeku su imali manje od jednog karijesa tijekom itavog ivota. Druga grupa je hranjena ishranom vrlo bogatom rafiniranim eerom. Prosjek je bio pet i pol karijesa po takoru. Trea grupa je hranjena pasteriziranim mlijekom i imali su devet i pol karijesa svaki to je gotovo dvostruko vie od grupe hranjene eerom! (359) Tijekom tridesetih godina list "Lancet" je izvijestio da e se djeji zubi manje kvariti pri ishrani koja sadri svjee mlijeko umjesto pasteriziranog. (168) Isti asopis je izvijestio da se nazebine, vrlo esto oboljenje koje uzrokuje straan svrbe i ojedine kod djece, gotovo potpuno uklanjaju kada se mlijeko ne pasterizira. I ponovo isti asopis daje izvjetaj o tome da se otpornost na tuberkulozu poveava kod djece hranjene svjeim mlijekom umijesto pasteriziranim i to tako da se u pet godina pojavio samo jedan sluaj tuberkuloze. U prethodnih pet godina dok se djeci davalo pasterizirano mlijeko, bilo je etrnaest sluajeva tuberkuloze. Drugo istraivanje je 1933. godine statistiki pokazalo da je rast djece znaajno vei kada piju svjee mlijeko nego kada piju pasterizirano. (211) Psi hranjeni s pasteriziranim mlijekom oboljevali su od uge i drugih poremeaja. tenci hranjeni svjeim mlijekom odlino su napredovali. Kada je jedan engleski lijenik hranio psie i maie samo pasteriziranim mlijekom, uginuli su. tenci i maii hranjeni svjeim mlijekom odlino su se razvijali. (336) No, evo onoga to nadmauje sve: Telad hranjena pasteriziranim mesom uginula bi prije zrelosti u devet od deset sluajeva. (245, 344) Telad! Upravo ona ivotinja kojoj je mlijeko namijenjeno - jedina kojoj je namijenjeno - ne moe ivjeti od njega ako je pasterizirano. Razmislite o tome neko vrijeme. Pasterizirano mlijeko ubija. Postoji jedno dugorono istraivanje koje tako jasno dokazuje da pasterizirano mlijeko izaziva bolesti da sam ga sauvao za kraj. Ne samo da ga je provela izuzetno potovana osoba poznata po svojim klinikim istraivanjima, ve priroda njegova istraivanja ne ostavlja mjesto sumnji u tetnost grijanog mlijeka. Istraivanje je isto ono na koje smo se pozvali u poglavlju 8 - istraivanje koje je Dr. Francis M. Pottenger provela na 900 maaka. Molim vas da ponovo proitate rezultate ovog istraivanja (na strani 94) koji zavravaju razornom optubom kuhane hrane. Ako se sjeate, ivotinje su hranjene sa samo dvije vrste hrane, bilo kuhanom ili sirovom. Namjerno nisam spomenuo koje su to dvije vrste hrane bile da se naglasak ovdje ne bi izgubio. Te dvije hrane su bile meso i mlijeko. Kada su ih jele sirove, ivotinje su napredovale. Kada se ista hrana davala kuhana, make su se razboljele i uginule.

Evo sada glavnog udarca. ak kada je meso ostavljano sirovo, a samo se mlijeko grijalo, pojavili su se isti simptomi propadanja! Dr. Pottenger provela je jo jedno ispitivanje sa troje djece. Jedno je hranjeno majinim mlijekom, jedno svjeim mlijekom, a tree pasteriziranim mlijekom. Prvo dvoje djece je bilo zdravo i rast im je bio normalan. Tree je poboljevalo, bilo je sitno i dobilo astmu sa osam mjeseci. (336) Ova otkria ne mogu nikako ostavljati sumnju kod bilo koga tko eli sagledati dokaze poteno i objektivno. Pasterizirano mlijeko je opasno i djeluje razrajue. Uzrokuje bolesti. Nema niti jednu iskupljujui! kvalitetu. Jedino moe zamaskirati pokvareno mlijeko tako da velika trgovina moe obrnuti velik novac. Naravno, javnosti se ne govori da je pasterizacija neophodna kako bi se zadovoljili komercijalni interesi. Ne! Nju valja uvjeriti da je to zdravije - ili, jo bolje, uplaiti je do te mjere da ak zahtijeva pasterizaciju. Nije li to ironino? Ljudi su tako nasamareni da zahtijevaju neto to unitava njihovo vlastito zdravlje. Paljivo postavljenim oblakom dima ljude se zastrailo kako bi povjerovali da im pasterizacija zapravo prua zatitu od neke este pojave poput salmonele. Ljude se navelo da vjeruju kao se radi o nekom zastraujuem biu koje obitava samo u svjeem mlijeku i koje e vas "ukokati" ako ga unesete u tijelo. To je jedno veliko sranje. Kao prvo, salmonele ima posvuda. Ima je u vaem tepisonu, u vaoj kosi i nosu, u vaem probavnom sustavu. Ima je mnogo u vaoj hrani. U stvari, nazovete li Centar za kontrolu bolesti u Atlanti, Georgija i upitate gdje je najea, rei e vam u mesu i piletini. Stoga, ako niste vegetarijanac vjerojatno jedete neto salmonele svakoga dana. Kao drugo, pasterizacija ne garantira da u vaem mlijeku ionako nee biti salmonele. U listopadu 1978. u Arizoni se pojavila epidemija trovanja hranom zbog salmonele. Zahvatila je ezdesetestero ljudi, a uzrokovalo ju je pasterizirano mlijeko. Sadraj bakterija bio je dvadesettri puta vei od zakonom dozvoljenog. I Centar za kontrolu bolesti je izvijestio da je mlijeko bilo pravilno pasterizirano. (262) Priroda je namijenila da se svo mlijeko konzumira svjee. Tako ga uzima svaka ivotinja u prirodi - osim nas, naravno. Veliki Stvoritelj je odredio da se mlijeko konzumira onako kako tee od sise (ili vimena) svake pojedinane ivotinje. Pasterizirati znai patvoriti ga i liiti ga vrijednosti. MLIJENI PROIZVODI, AKO SE JEDU UOPE, TREBAJU SE KONZUMIRATI SVJEI - ALI ISTI! Ako svjee mlijeko dobije "potvrdu" da je isto, moe biti sigurnije od pasteriziranog, jer pasterizirano ne znai isto, ve grijano. Pasteriziran proizvod i dalje moe biti prljav. Prljavo mlijeko znai upravo to. Moe sadravati dlake, au, prainu, prljavtinu, gnoj, znoj ili male insekte. Pasterizacija nee ukloniti niti jedno. Prljavo mlijeko, svjee / ' / / pasterizirano predstavlja jasnu opasnost. Pravo pitanje bi trebala biti istoa, no zakopano je pod lavinom propagande koja slui iskljiivo sebi. Uvreda je i napad na inteligenciju javnosti predloiti da

je svrha i namjera Prirode pogrena, a da su mlijena industrija i "zdravstveni" strunjaci koje upoljava u pravu - da je nastojanje Prirode manje vrijedno od onog mlijene industrije. Sva pria i konfuzija i statistika i taktika straha i hvalisavost "strunjaka" nikad nee promijeniti injenicu da se Prirodu ne moe usavriti, a pothranjivati mit da se moe je izraz krajnje drskosti i neukosti. TO JE S KALCIJEM? Pozabavimo se goruim pitanjem koje je svakome na vrhu jezika. "Odakle u podmiriti potrebu za kalcijem? Oekujete li da pustim kosti da mi se smrve od osteoporoze poput suhih granica?" Bit e vam zanimljiva vijest da je oko pitanja kalcija izgraena industrija vrijedna vie milijardi dolara. Strah i pogrene informacije ire se poput zlih glasina. Znajte da sve to ujete o kalciju nije tono, niti je potpuno poteno. Samo u posljednje dvije ili tri godine, zahvaljujui velikoj panji medija, pitanje osteoporoze naraslo je od ponekad spominjane teme do bijesne nemani. ene se posebno osjeaju ugroenima da ne budu li svakodnevno unosile dodatni kalcij u svoja tijela mogu raunati na osteoporozu, prije ili kasnije. Mlijena industrija potroila je milijune dolara kako bi ljude uvjerila da je najbolji i najpouzdaniji nain da se izbjegne osteoporoza piti barem tri ae mlijeka dnevno i natovariti se sa to vie drugih mlijenih proizvoda. To vam govore iskljuivo kako bi vam pomogli da dostignete visok stupanj zdravlja. I, ako vjerujete u to, moda biste htjeli uloiti u projekt izgradnje koji se planira u Zemlji Nedoiji. U ivotu postoje mnoge ironije. Mnogo ih je u podruju zdravstva. Mnoge se nalaze u ovoj knjizi. No, evo ironije koja nadmauje sve druge. Neprestano nas usrdno mole da konzumiramo mlijene proizvode kako bismo se suprotstavili osteoporozi dok su MLIJENI PROIZVODI GLAVNI UZRONIK OSTEOPOROZE! Znam, previe je bizarno da biste vjerovali, no postoje neosporivi dokazi koji potvruju ovo uznemiravajue otkrie. Ne izmiljam. Postoji ogromna koliina znanstvenih podataka koja je u neposrednom sukobu s jednostranom sebinom propagandom koju iri mlijena industrija. Naravno, mogu potpuno razumjeti da industrija ini i govori to god moe kako bi potpaljivala ovakvo besramno iskrivljavanje istine. Na kraju krajeva, posao je posao. Ono to mi je potpuno nepojmljivo je da dijetetiari i nutricionisti koji bi trebali biti i suvie informirani da u to vjeruju, takoer inzistiraju da mlijeni proizvodi pomau pri osteoporozi. To je zloin. Zar je mogue da ih toliko mnogo ne zna za mnotvo istraivanja o kojima izvjetavaju njihovi vlastiti asopisi i udbenici koja dokazuju suprotno? To je previe apsurdno.

Tri su vana pitanja u vezi osteoporoze: 1) S t o j e to? 2) Koji je uzrok? 3) Kako se moe sprijeiti? Prvo, to je ostoporoza? Vae su kosti sainjene od nekoliko elemenata. U kostima i zubima prevladavaju kalcij i fosfor koji se pohranjuju u tvari bogatoj bjelanevinama koja ini strukturu kostiju. Kalcij se gubi iz kostiju zbog raznih razloga. Doslovno naputa kosti. Kroz neko vrijeme, ukoliko ga dovoljno ponestane, kosti postaju porozne i krhke i mogu se slomiti uz najmanji podraaj. Kihanjem se moe slomiti rebro. Kuk se moe slomiti vonjom po neravnoj cesti. Kosti postaju toliko osjetljive da ak i prijateljski zagrljaj moe urokovati njihov lom. Zamislite dasku - vrsta je kada je drvo puno, no ako je crvljivo, moete ju slomiti lagano lupkajui po njoj. Tako je i kod kostiju s pomanjkanjem kalcija. Kao da su nagrizene crvima. Osteoporoza je izuzetno ozbiljan problem za mnoge ljude. Zahvaa 15 do 20 milijuna ljudi u SAD. Godinje 15000 ljudi umire samo od slomljenog kuka. Osteoporoza je u SAD postala industrijom vrijednom 4 milijarde dolara. Prodavai preparata kalcija su presretni. Takorei iz vedra neba stie potranja milijuna ena koje u napadajima straha zahtijevaju kalcij. Odjednom nadopuna kalcijem postaje najnovijim sredstvom prodaje proizvoda. Prije se govorilo "novo i poboljano"; a danas "S dodatkom kalcija" - magine rijei koje pune blagajne. Moete nabaviti preparate protiv kiseline s kalcijem, sredstva protiv zatvora s kalcijem, gazirane sokove s kalcijem, kruh s kalcijem, pahuljice za doruak s kalcijem, brano s kalcijem, vitaminske tablete s kalcijem. Samo jo ekam prodavaa automobila koji se na televiziji pojavljuje viui: "Pourite i iskoristite ovaj popust!" da zavri sa: "...i prvih petsto ljudi koji ovaj vikend kupe auto dobit e besplatno vreu kalcija u prahu." Kao to ete uskoro vidjeti, ovi dodaci kalcija ine vie tete nego koristi. Koji je uzrok osteoporoze? Kao i kod mnogih drugih patnji, ne postoji jedan jedini uzrok. Nekoliko je imbenika koji zajedno doprinose konanom slabljenju. Tako je i kod osteoporoze. Bilo bi krasno kada bi se osteoporoza mogla izbjei jednim jednostavnim postupkom poput dodavanja kalcija u prehranu, lako se na prvi pogled ini da je upravo to rjeenje, nije. Ustvari, istraivanja su jasno pokazala da dokle god se ne uklone faktori koji uzrokuju gubitak kalcija iz kostiju, ak ni vrlo visoke doze preparata kalcija nemaju uinka. (17, 25, 90, 143, 234, 260, 269, 329, 362, 405, 406) Razmislite. Industrija vrijedna vie milijuna dolara prodaje preparate kalcija dok su dokazi ve pristigli; ne koristel U stvari,

tete! Veinu ovih preparata ine kuhana kotana sr ili dolomit i mnogi sadre tetne koliine olova, arsena, ive i drugih otrovnih metala. (309) Vjerovali ili ne, tijelo lako zadovoljava potrebu za kalcijem, puno lake nego to veina ljudi misli. Jednom kada je ta potreba zadovoljena, to je to. Dodatnom koliinom se nita ne postie. Ako imate au od dva del i pun vr soka, nakon to napunite au do ruba, vie nee stati. To je to. Nema iznimaka. Ukoliko i dalje nataete sok u punu au, prolit e se po podu i baciti. Stara izreka: "Od vika glava ne boli" ne vrijedi. Da, ini se da vrijedi, a to je upravo privid koji prodavai preparata kalcija koriste kao biste natovarili tijelo s vie kalcija nego to vam treba. No, za razliku od prolivenog soka, koji se gubi ili se moe poistiti, viak kalcija u tijelu ima neke vrlo ozbiljne posljedice. Ovaj kalcij se, noen krvlju, pohranjuje u mekim tkivima - u krvnim ilama, koi, oima, zglobovima i unutranjim organima. U krvnim ilama se kalcij mijea s masnoama i kolesterolom i uzrokuje stvrdnjavanje arterija. Kalcij koji zavrava u koi uzrokuje boranje. U zglobovima se kristalizira i tvori vrlo bolne artritine naslage. U oima poprima oblik mrena. A u bubrezima tvori tvrde naslage poznate kao bubreni kamenci. (108, 117, 204, 249, 310) Stoga, nemojte misliti da je uzimanje dodatnog kalcija neduna mjera opreza. Nije! Izaziva bolest! Od ega onda nastaje osteoporoza? Nekoliko je krivaca. DUHAN. Ovo me uope ne udi uzimajui u obzir koliko negativno duhan utjee na mnoge druge vidove zdravlja. Zato bi u ovom sluaju bilo drukije? Vidite, jedna od neophodnih uloga kalcija je da u tijelu podri kiselo lunatu ravnoteu. Viak kiseline neutralizira se pomou minerala ukljuujui kalcija. Puenje je navika koja izarazito pojaava kiselinu. Za integritet tijela je vano da se ta kiselina neutralizira, pa se kalcij doslovno crpi iz kostiju i zubiju kako bi se ova potreba zadovoljila. (110, 354) ALKOHOL. Alkohol ometa apsorpciju kalcija, jer utjee na sposobnost jetre da aktivira vitamin D. Vitamin D je vaan u metabolizmu kalcija. to vie pijete alkohol, to vie ometate sposobnost tijela da razvija i odrava zdrave kosti. (60, 354) KOFEIN. Ova droga koju nalazimo u kavi, aju, gaziranim sokovima, okoladi i mnogim Ijekovima koji se mogu kupiti bez recepta, uzrokuje da ' se iz tijela izluuje dvostruko vie kalcija nego to je normalno. Ovo je rezultat nekoliko istraivanja. (146, 172, 243) GAZIRANI SOKOVI. Ovdje je krivac fosforna kiselina koja se dodaje mnogim gaziranim sokovima kako bi se odrali mjehurii. Nastaje djelovanjem sumporne kiseline na fosfor. Zvui li to kao neto to biste eljeli da doe i dodir s osjetljivom stijenkom vaeg eluca? Sumporna

kiselina, mljac! Jo jedna nagrizajua sitnica koju vam donosi va prijazan, brian i obazriv proizvoa gaziranih sokova. Vano je razumjeti da kalcij ne djeluje sam u tijelu. Tijelo koristi kalcij u skladu s drugim mineralima. Fosfor igra vanu ulogu. Unos kalcija u odnosu na fosfor trebao bi biti dva naprema jedan. Ishrana bogata fosforom uzrokuje znaajan porast razine fosfora u krvi. U nastojanju da odri pravilan odnos kalcija i fosfora u krvi, tijelo uzima kalcij iz kostiju i puta ga u krvotok. Da kalcij ne djeluje na viak fosfora, rezultirajui sadraj kiseline u krvi ugrozio bi ovjekov ivot. (Osim gaziranih sokova, pogodite koje druge dvije pregrambene skupine sadre najvie fosfora? Tono! Mesni i mlijeni proizvodi! Meso ima ak dvadeset puta vie fosfora nego kalcija. (146) Dobri stari ivotinjski proizvodi. Je li tko za cheesburger?) SOL. Ova kisela tvar je esto glavni sasojak ivotinjskih proizvoda, ne ne govorim o tonama soli koje sami dodajemo jelu ili nam ga dodavaju proizvoai hrane. Naao sam savrenu izjavu u jednom asopisu: "Jednadba je jednostavna. to vie natrija (soli] unosite, to vie kalcija izluujete." (298) PREPARATI PROTIV KISELINE. Neki preparati protiv kiseline sadre aluminij koji uzrokuje poveano izluivanje kalcija. Oni koji tokom dana uzimaju ova "olakavajua sredstva" trebaju znati da uzrokuju daljnje pomanjkanje kalcija." (125) Osim toga, klorovodina kiselina pomae apsorpciju kalcija u elucu, a ovi preparati neutraliziraju klorovodinu kiselinu. (144) To je jo jedan razlog da ponete pravilno kombinirati hranu. NEDOVOLJNO KRETANJE. Jasno je pokazano da kretanje poveava kotanu masu, dok nedostatak kretanja uzrokuje gubitak kostiju. Ovo nije upitno to mnoga istraivanja potvruju. (12, 18, 19, 120, 142, 173, 277, 352, 415) Kretanjem se mogu ak ponovo izgraditi kosti ve pogoene pomanjkanjem kalcija. Kosti su ive i reagiraju na tjelovjebu poput miia - postaju jae. Vjebanje i aktivnost stvaraju pritisak na kostur koji nadalje stimulira stvaranje nove kotane mase. Vie o vjebanju nalazi se u poglavlju 10. POMANJKANJE SUNEVE SVJETLOSTI. Vitamin D igra izuzetno vanu ulogu u metaboliznu kostiju. Budui da je najbolji izvor vitamina D
' Sredstva protiv kiseline koja sadre aluminij ukljuuju Rolaids, Amfogel, Digel, Geli Maalox, Mylanta, Riopan i Someeo. Moda ih ima jo, pa provjerite etikete. Naravno, moete poeti pravilno kombinirati hranu koju jedete i tako uope ukloniti potrebu za njima.

suneva svjetlost, nije teko zakljuiti da malo suneve svjetlosti svakoga dana nee nakoditi sprijeavanju osteoporoze. (134, 146, 198, 210,249) GLAVNI UZROK OSTEOPOROZE. Sada dolazimo do posljednjeg, glavnog uzroka osteoporoze koji je daleko tetniji od svih dosad spomeniutih. Ovo je doista zadnji udarac, vrhunska uvreda, smrtonosni udar. Jeste li ve otkrili? Da, pretea bolesti: ivotinjski proizvodi. Da se stanovnike ove zemlje nije toliko muilo, plailo, tiraniziralo, ugroavalo, teroriziralo, prisiljavalo, zastraivalo, maltretiralo i guralo da se nadiru daleko pretjeranim koliinama proteina iz ivotinjskih proizvoda tijekom posljednjih pola stoljea, posljednji dio ovog poglavlja bio bi suvian, jer ne biste nikad ni uli za osteoporozu. Mesna hrana i mlijeni proizvodi su glavni razlozi zato ipak znate za nju. Zahvaljujui propagandi pothranjenoj komercijalnim interesima, mi Amerikanci jednostavno konzumiramo daleko vie proteina nego to je naim tijelima potrebno i bilo tko tko se potrudio pogledati relevantna istraivanja zna da je ovo istina. Sadanja preporuka Svjetske Zdravstvene Organizacije minimalne dnevne potrebe za proteinima je oko 40grama. Preporuena dnevna koliina je oko 55grama. Amerikanci danas prosjeno uzimaju preko 100grama dnevno! (53, 223, 250) Najudnije je to je pokazano da moemo ivjeti vrlo, vrlo dobro sa manje od 30 grama dnevno! (119, 166, 175, 186, 223, 225, 250, 2 5 1 , 313) Svjetska Zdravstvena Organizacija priznaje to, ali gotovo udvostruuju taj broj kako bi dodali "prag sigurnosti". Ovaj prag sigurnosti dodaje 30 do 50 posto naim stvarnim potrebma kako bi se kompenzirale neke eventualne potrebe nekih za dodatnim proteinima. Ovo se zatim udvostruuje i posljedica toga je da se svima govori neka unose vie nego dvostruko vie proteina nego su potrebni tijelu. Dokazano je da se ivot moe odrati sa daleko manje proteina i to je vrlo jednostavno provjeriti. Naalost, zamisao da nam treba toliko puno proteina temelji se na ispitivanjima provedenim prije trietvrt stoljea na takorima. (276) Ta ista ispitivanja, iako odavno odbaena, jo su temelj smijeno visoke preporuke dananjice. Kada se uzme u obzir teina, odrasli takor treba tri i pol puta vie proteina od odraslog ovjeka. (68) Koncentracija proteina u mlijeku enke takora je deset puta vea od one u ljudskom mlijeku koje sadri samo 2 posto proteina. (49) Mi nismo takori! Unato tome, opominju nas da se svakodnevno natrpavamo prekomjernim proteinima i naravno, navode nas na vjerovanje da se ivotinjski proizvodi najbolji izvor proteina, a viestruko je pokazano da nam prehrana liena ivotinjskih proizvoda moe pruiti sve to trebamo. ( 1 , 2, 15, 32, 65, 85, 92, 112, 122, 126, 167, 176, 78, 191, 209, 2 1 1 , 212, 228, 250, 282, 303, 322, 383, 418) Evo ubojice, a stvarno to i mislim - ubojice. to mislite, to se dogaa s vikom proteina? Prvo se razgrauje na aminokiseline od kojih

se neke metaboliziraju u jetri i izluuju putem bubrega u obliku uree. Zajedno s ureom i aminokiselinama mokraom se odstranjuju i ogromne koliine minerala. (324) Jedan od njih je kalcij! ISTRAIVANJA POKAZUJU DA TO VIE PROTEINA UNOSITE, TO VIE KALCIJA GUBITE! (17, 25, 64, 88, 105, 146, 177, 179, 203, 233, 234, 2 4 1 , 249, 250, 393, 405, 409) Dr. John A. McDougall, M.D., izvanredni profesor na Sveuilitu Hawaii je jedan od najveih suvremenih istraivaa utjecaja ivotinjskih proizvoda na svaki vid naeg zdravlja, ukljuujui osteoporozu. Dr. McDougall ni izdaleka nije priznat koliko zasluuje. Njegove dvije knjige "The McDougall Plan" i "McDougall's Medicine" trebale bi postati obaveznom literaturom za svakoga u polju zdravstva, a da ne govorimo o laicima. U te dvije knjige zajedno naveo je preko 1600 izvora literature koji potvruju njegov rad koji predstavlja dio materijala na ovu temu koji e vam najvie otvoriti oi. Zato njegovo ime nije priznato ire? Kao prvo, ne prima plau od Nacionalnog odbora za domae ivotinje i meso niti od Nacionalnog vijea za mljekarstvo. Dr. McDougall kae: Utjecaj gubljenja kalcija kojeg imaju proteini na ljudsko tijelo nije kontroverzno podruje u znanstvenim krugovima. Mnoga istraivanja provedena u posljednjih pedeset godina jednoznano pokazuju da je najvanija promjena u prehrani koju moemo napraviti ako elimo stvoriti pozitivnu ravnoteu kalcija i osigurati vrste kosti, smanjiti koliinu proteina koju jedemo svaki dan.(20) Godine 1930. objavljeno je prvo istraivanje koje je pokazalo da kod ovjeka prehrana bogata mesom uzrokuje gubitak velike koliine kacija i negativnu ravnoteu kalcija.(247) Pa ipak, pedesetpet godina kasnije, nai ueni medicinski autoriteti i dalje pomno razmiljaju o uzroku osteoporoze. Znam da tisue ljudi sada pita: "Zato autoriteti ne itaju o ovim istraivanjima ako se doista nalaze u njihovim asopisima?" To se i mi neprestano pitamo. Za mene su jednostavni argumenti zdravog razuma mnogo vaniji i puno veeg znaaja nego sva znanstvena istraivanja zajedno. Kao to sam ranije rekao, statistikom se moe manipulirati dok ne potvrdi ono to elite, no zdrav razum djeluje na nain kojim se ne moe manipulirati. Prehrana Eskima jedna je od najbogatijih proteinima na svijetu. Konzumiraju ponekad i preko 400 grama dnevno. Meu Eskimima takoer nalazimo najveu uestalost osteoporoze na svijetu! (244) Pogrbljeni su ve u srednjim dvadesetim godinama. Kada ovjek pomisli da je o ovoj injenici izvjestio "American Journal of Clinical Nutrition", vlastiti asopis nutricionista, pita se to rade dietetiari i nutricionisti koji inzistiraju da jedemo mnogo proteina da bismo

izbjegli osteoporozu, i tko ih plaa. Oni "strunjaci" koji tvrde da se mlijeni proizvodi moraju jesti radi kalcija ukoliko ne elimo da nam se kosti smrve poput suhog lia, moda bolje neka preskoe slijedeih nekoliko odlomaka - naravno, osim ako se mogu suzdrati od napadaja zbog pomisli da e morati objaviti istinu o mlijenim proizvodima. Stanovnitvo SAD konzumira vie mlijenih proizvoda od bilo koje druge zemlje na svijetu, ogromnih 75 milijardi funta godinje. To je vie od 300 funti po svakom mukarcu, eni i djetetu u ovoj zemlji. To je mnogo sluzi. Ovdje bismo mogli izgubiti nekoliko naih "strunjaka", jer e vam trebati neto zdravog razuma da biste ovo prihvatili. Da mlijeni proizvodi stvarno pomau u sprijeavanju osteoporoze, ne bi je uope trebalo biti ili vrlo malo- s obzirom na nevjerojatne koliine mlijenih proizvod koje konzumiramo. No, iako javnost konzumira astronomske koliine mlijenih proizvoda, osteoporoza se pogorava. Zato? Odgovor nam je pred oima. Iz godine u godinu konzumiramo milijarde funti mlijenih proizvoda, no imamo vie osteoporoze nego ikad. Nije potreban doktorat kako bi se donijeli porazni zakljuci o navodnim prednostima mlijenih proizvoda kojima se godinama natrpavamo. Moe li biti vie oigledno? Da se raspalite ekiem po palcu i da postane oteen i plav, to biste pomislili o nekome tko bi vam rekao da ga ponovo udarite kako bi vam bilo bolje? Ovo e morati neke od dijetetiara izbaciti iz njihova svijeta samozavaravanja u svijet realnosti. Kada se problem osteoporoze razmatra na svjetskoj razini, upada u oi injenica da se najvea uestalost osteoporoze pojavljuje u zemljama gdje je najvea potronja mlijenih proizvoda i dodataka kalcija. (SAD, vedska, Finska i Velika Britanija) Osteoporoza se najmanje pojavljuje u zemljama u kojima se konzumira najmanje mlijenih proizvoda (azijske i afrike zemlje). (231, 385, 386, 396). Tamo gdje je potronja proteina najvea, osteoporoza je najea. (231, 357, 385, 386, 396). Nekoliko je ispitivanja provedeno meu Bantu enama u Africi. One konzumiraju manje od upola proteina od Amerikanaca i vode ivot koji zahrijeva velike koliine kalcija (doje do desetero djece tijekom ivota), no osteoporoza je kod njih skoro nepoznata. (357, 397, 398) Dok sam obraivao ovo poglavlje, zaudilo me mnotvo dokaza koji optuuju mesne namirnice i mesne proizvode kao glavne krivce za osteoporozu. Zapanjuje me d a j e , tko god je odgovoran, uspio prikriti istinu od iroke javnosti toliko dugo. A dodaci kalcija samo pogoravaju stanje! (90, 260, 269, 329, 362). Jasno je da ne moe biti jasnije da se razoran utjecaj proteina na kalcij ne moe ublaiti niti unoenjem velikih koliina kalcija. OSTEOPOROZA NIJE POSLJEDICA NEDOSTATKA KALCIJA U PREHRANI! (17, 25, 177, 179, 203, 233, 308, 405) Ponavljam: OSTEOPOROZA NIJE POSLJEDICA NEDOSTATKA KALCIJA U PREHRANI! Nema nikakve sumnje. "Literatura" vrlo odreeno otkriva da nedostatak kalcija ne nastaje uslijed prirodne prehrane siromane

kalcijem. (157, 285, 369, 396) irenje straha da se potreba za kalcijem ne moe podmiriti bez mlijenih proizvoda je neoprostiva prevara, la koja je pothranjivana u ime zarade a ne iskrene brige za ljudsko zdravlje. Odakle dobijate kalcij? Kalcija ima u svim namirnicama koje rastu iz zemlje. Lako podmiruju potrebe za kalcijem i djece u razvoju i odraslih. KALCIJ DOLAZI IZ TLA KOJEG BILJKE APSORBIRAJU I UGRAUJU U SVOJU STRUKTURU. ivotinje konzumiraju biljke i apsorbiraju kalcij. Ovako i krava dobija kalcij! Krave ne konzumiraju mlijene proizvode a imaju sav kalcij koji trebaju. Kako to? Kako to da krave bez ikakvih potekoa uspijevaju zadovoljiti potrebu za kalcijem za sebe i svoje mlade, a da nikad ne popiju niti jednu au mlijeka? Kada se s ovakvim pitanjem zdravog razuma suoi dijetetiare koji uporno inzistiraju da mi ne moemo dobiti kalcij iz biljnog svijeta, rekordnom brzinom prelaze na drugu temu! Jasno je ustanovljeno da je zeleno lisnato povre glavni izvor upotrebljivog kalcija u ljudskoj ishrani. (16, 26, 146, 249, 336, 416) Pored toga kalcij sadre svi oraasti plodovi i sjemenke, zrnje, grahorice, svjee voe, sueno voe, te povre. Izjave da ne moemo zadovoljiti potrebe za kalcijem ishranom lienom mlijenih proizvoda su potpuno neistinite, neobrazovane i dvoline, to su iste lai! Zapamtite, istraivai su pronali da se pomanjkanje kalcija ne javlja meu pojedincima na prirodnoj prehrani. Nemojte da vas prevare besramni komercijalni interesi. Niti jedna ivotinja u prirodi ne uzima mlijene proizvode nakon odbijanja od sise... , osteoporoza nije problem u divljini. Osteoporoza je jedinstvena ljudskoj vrsti. Jedine iznimke su ivotinje za koje se brinu ljudi. (286) Interesantno je spomenuti da je, pored fosfora, o kojemu smo raspravili na str. 198, magnezij takoer vaan mineral u upotrebljivosti kalcija. Magnezij je potreban za apsorpciju kalcija. Tijelo ga koristi pri prijenosu kalcija u kosti. Da morate prijei rijeku, a nemate brod, ne biste mogli doi do druge obale. ak ni kada biste doveli deset ljudi sa sobom i dalje bi vam trebao brod. Dodatni ljudi ne bi bili od koristi. Bilo bi jedanaest nasukanih ljudi umjesto jednoga. Tako je s magnezijem i kalcijem. Bez magnezija koji e prenijeti kalcij do kostiju moete uzalud progutati kantu kalcija. Kruit e tijelom bez "broda" koji bi ga odveo do cilja i nataloiti se u mekim tkivima uzrokujui mnoge probleme o kojima smo prethodno raspravljali. Tijelu treba dvostruko vie kalcija nego magnezija, no veina ljudi konzumira daleko vie kalcija. Budui da je u naoj prehrani toliko puno vie kalcija nego magnezija, pokazano je da, kada se prosjenoj osobi smanji ukupan unos kalcija, vea koliina kalcija postaje upotrebljiva zbog blie ravnotee s magnezijem. Kako vam se to ini? Prehrana siromana kalcijem moe vam zapravo pomoi u sprijeavanju osteoporoze. Previe kalcija, meutim koi apsorpciju magnezija (204). A mlijeni proizvodi koji

su bogati kalcijem i fosforom, vrlo su slab izvor magnezija (Previe ljudi, broda nema!). Istraivanja takoer pokazuju da povean unos magnezija podie stupanj i kalcija i magnezija. (70) To je zato, jer se porastom magnezija postie bolja ravnotea magnezija i kalcija. Zatim se, bez poveanja unosa kalcija, kalcij u tijelu moe efikasnije iskoristiti. (146, 179, 195, 249, 250, 259,416) Jo jedan izuzetno vaan imbenik u iskoritavanju kalcija je tvar zvana kalcitriol.* Ova tvar krui tijelom i kontrolira i titi kalcij. Nizak unos kalcija poveava koliinu kalcitriola koji krui i poboljava uinkovitost apsorpcije kalcija. Visok unos kalcija potiskuje stvaranje kalcitriola i kalcij je slabo iskoriten (177). Zato su pomanjkanja kalcija rijetka u onim dijelovima svijeta gdje je nizak unos kalcija. Stoga, navala na poveanje unosa kalcija zapravo pojaava problem i doprinosi osteoporozi. Pored svih varijabli opisanih u ovom poglavlju koje igraju ulogu u vezi kalcij/osteoporoza, predloiti unoenje mlijenih proizvoda radi kalcija kao mjeru prevencije, predstavlja pomanjkanje razumijevanja stanja koje granii s idiotizmom. Jo jedan mineral kojim vas strae da unosite vie mlijenih proizvoda nego to moete iskoristiti je eljezo. eljeza ima u mnogim vrstama voa, u svakom zelenom lisnato povru, u kukuruzu, grahoricama, itu i mnogim drugim vrstama povra. Jedno nedavno istraivanje u SAD istie da, iako u mlijeku ima eljeza, tijelu stoji na raspolaganju samo 5 - 1 0 posto tog eljeza. Djeca hranjena kravljim mlijekom mogu zapravo patiti od anemije zbog pomanjkanja eljeza.** Znam da se mnogi ljudi pitaju zato se zdravstveni strunjaci i industrija namjerno ne obaziru na vezu izmeu ivotinjskih proizvoda i gubitka kalcija i osteoporoze, ve je zanemaruju i preporuuju dodatke kalcija koji su se pokazali beskorisnima. Pogledajte cijene mesa, mlijenih proizvoda i dodataka kalcija. Kada bi velik broj ljudi otkrio istinu i sve se manje oslanjao na ove proizvode, a sve vie na prirodne izvore kalcija voe povre, oraaste plodove i sjemenke - to bi predstavljalo velike ekonomske nevolje ovim industrijama. Znam da je alosno to se svelo na profit protiv zdravlja, ali ovdje se radi o golemoj koliini novaca. Ne budimo naivni. Ljudi e se kompromitirati za dobre stare "zelembae", a za to nema boljeg primjera od nastojanja mlijene industrije i unajmljenih govornika da vas uvjere da dalje koristite njihove proizvode usprkos ogromnoj koliini dokaza da doprinose osteoporozi!

SMANJITE BOLESTI Kao to sam rekao ranije u ovom poglavlju, predstavnici mlijene industrije izrazili su negodovanje nad naom tvrdnjom u "Fit for Life 1" da mlijeni proizvodi nisu tako dobra hrana kao to nas se navodi da vjerujemo. Sada kada sam pokazao da su jo gori, da su dapae tetni, opasni i izazivaju bolesti, pitam se nije li ovo negodovanje predstava, oblak dima koji bi prikrio njihove komercijalne motive nukanja ljudi tetnim proizvodom hinei srdbu kada su suoeni s vlastitim nepotenjem. Mlijeni proizvodi su povezani sa svim bolestima dinog sustava. S tim se slae svaki nepristrani istraiva i autoritet na temu utjecaja mlijenih proizvoda. Godinje umire preko 30,000 djece mlae od pet godina od bolesti dinog sustava. Petnaest tisua ovih nesretnika umire u toku prvog mjeseca ivota. Preko 5,000 umire u prvom tjednu od sindroma dinih bolesti (SDB). U SAD to je glavni uzrok smrti uslijed bolesti kod djece mlae od tri godine. Na temelju svojih sedamnaest godina rada u podruju zdravstva potpuno sam uvjeren da ovu nacionalnu tragediju uzrokuju goleme koliine mlijenih proizvoda koje se redovito nameu trudnim enama. Ogromne koliine prekomjerne sluzi prekrivaju mala djeja plua i ]| onemoguuju im pravilan razvoj. Jeste li se pitali zato je potrebna : cjevica za isisavanje guste sluzi iz grla i nosa novoroeneta neposredno nakon roenja kako bi moglo disati? Kod djece ena koje tijekom trudnoe nisu uzimale mlijene proizvode ovo isisavanje nije potrebno, jer su im dini putevi isti. Prema izdanju "Lancet"-a od sijenja 1960. (str. 177) u pluima djece koja umiru od SDB-a nalazi se tvar "sluzoprotein" (93). Ovaj gusti sluzavi protein je upravo ono to se stvara u tijelu kod uzimanja mlijenih proizvoda. Istraivanja pokazuju da su njime prekrivena osjetljiva mala djeja plua. Prema mom miljenju, ova tvar ne bi bila prisutna da budua majka drastino smanji potronju mlijenih proizvoda tijekom trudnoe. Izazivam mlijenu industriju da dokae da sam u krivu. To bi mogli lako dokazati pomou sitnog, infinitezimalnog postotka stotina milijuna dolara koje troe na reklamu kojom uvjeravaju ljude da konzumiraju njihove proizvode. Mogli bi postaviti jednostavan pokus praenja jedne skupine ena koja konzumira onoliko mlijenih proizvoda koliko preporuuju nutricionist koji zastupaju mlijenu industriju, druge skupine koja konzumira upola toliko i tree koja uope ne uzima mlijene proizvode. Tvrdim (kao i drugi strunjaci za ovo podruje) da e prva skupina imati najvie potekoa pri porodu i najvii postotak SDB-a. Druga skupina e imati manje, a trea najmanje. Volio bih da se ljudi koji vode ovu industriju prestanu skrivati iza bujice domiljatih rijei svojih plaenih strunjaka za prehranu i da

' Ovaj hormon tijelo proizvodi kao posljedicu apsorpcije vitamina D. "Pediatrics", Volume 75, 1985, str. 182

prestanu hiniti uvrijeenost zbog opravdane zabrinutosti nad njihovim proizvodima. Ako ele biti uvrijeeni, neka se uvrijede vlastitom ulogom u ovoj traginoj stvari. Vidjet ete. Mlijena industrija e ovo ignorirati ili smatrati nevanim ili e mene optuiti za neto; nikad nee prihvatiti moj izazov dokle god postoji i najmanja mogunost ugroavanja njihovih prihoda, radilo se o mrtvim bebama ili ne. Upamtite, ne predlaem vam da se potpuno odreknete ivotinjskih proizvoda. Ako to na kraju uinite, sjajno! No, zasad samo razmotrite smanjenje unosa i zamislite da ste u prijelaznom stanju. ivotinjski proizvodi ukljueni su u recepte na kraju knjige i "Fit for Life 1" da biste nauili kako da ih jedete uz to manju tetnost. Najvanija je umjerenost, a ne brzina dostizanja cilja. Dokle god postiete odreeni napredak, poboljavate vae zdravlje - nema potrebe za osjeajem krivice, optubama ili frustracijom. Uzimajui u obzir dokaze iz ovog poglavlja, molim vas uinite neto kako biste smanjili koliinu ivotinjskih poizvoda koju jedete. Jedini razlog zbog kojega to moda ne biste eljeli uiniti je da vas uope ne zabrinjava mogunost dobivanja raka , leukemije, bolesti srca, sranog udara, visokog krvnog tlaka, visokog kolesterola, dijabetesa, artritisa, multiple skleroze, poremeaja titnjae, gue, ireva, kostobolje, oteenja bubrega, oteenja jetre, migrene, unih kamenaca, bubrenih kamenaca, neoekivane smrti novoroeneta, tinitisa, astme, alergija, infekcije uha, bronhitisa, sinusitisa niti osteoporoze. POSEBNA OPASKA: Kada sam poeo prikupljati materijal za ovo poglavlje, namjera mi je bila da citiram sva istraivanja koja sam mogao nai koja pokazuju tetnost ivotinjskih proizvoda. Na moje uenje materijala je bilo toliko puno vie nego to sam oekivao, da sam ubrzo shvatio da bi to bilo nemogue. Da sam htio obuhvatiti sve, trebala bi mi knjiga nekoliko puta vea od ove. Nemojte misliti da uveliavam. Postoji toliko istraivanja da bi se lako napisale tri knjige veliine ove koju drite u rukama. Otvoreno govorei, bio sam zapanjen. Znao sam da ivotinjski proizvodi predstavljaju opasnost, samo nisam shvaao koliko mnogo dokaza postoji koji podravaju moju tvrdnju i koliko su dugo poznati ak i tradicionalnoj znanosti. (Prirodhi Higijeniari, naravno, odavno znaju za te opasnosti) Postoji li lijenik, dijetetiar, nutricionist ili lan mesne ili mlijene industrije koji bi elio i dalje inzistirati da ivotinjski proizvodi nisu opasni kao da sve ove informacije ne postoje? Ako ste iskreno nesvjesni goleme koliine dokaza koji tvrde suprotno, pozivam vas da poete u najbliu sveuilinu knjinicu i pogledate u "Cumulated Index Medicus". Ova knjiga koju je izdao "Department of Health and Human Resources" toliko je masivna i opsena da e vam se zavrtjeti u glavi. Svake godine izlazi dvadeset do dvadesetipet svezaka koji sadre sva svjetska istraivanja po pitanju zdravstva. Moete pregledati nekoliko desetljea pod naslovima

"Meso" i "Mlijeko"; pogledajte podnaslov "Negativni utjecaji". Tu ete nai popis nekoliko stotina istraivakih radova i asopise u kojima su objavljeni. Vi koji i dalje ne vjerujete, ne napadajte mene. Potuite se bezbrojnim istraivaima na ije se radove pozivam. Siguran sam da e ih zanimati vae miljenje. Jo bolje, uinite uslugu stanovnitvu ove zemlje i podrobno se informirajte o ovoj temi. Jednog dana u budunosti svi e biti svjesni tetnosti jedenja ivotinjskih proizvoda kao to smo danas svjesni nunosti Ijenikova pranja ruku prije poraanja djeteta. Zato ne biste krenuli prije i dostigli one koji ve vie od jednog stoljea upozoravaju ljude da ne konzumiraju ivotinjske proizvode? Zauzmite stav koji e poeti smanjivati patnu. SADA. Prvih dvadestet i pet godina ivota proveo sam jedui ivotinjske proizvode najmanje tri puta dnevno. Bio sam debeo, bolestan, umoran, nemotiviran, patio sam od bolova, i neprestano se borio s nekim zdravstvenim problemom. Posljednjih sedamnaest godina unosim minimalne koliine ivotinjskih proizvoda (svje maslac i kiselo vrhnje) i potpuno sam se oslobodio prethodnih boljki. Tisue drugih ljudi je promijenilo svoj ivot na slian nain bilo odricanjem od ivotinjskih proizvoda ili znaajnim smanjenjem njihove potronje. TO MOETE I VI!

PETNAESTO POGLAVLJE Za nau djecu


HARVEY: Na najdragocjeniji izvor, nae blago - naa budunost - su naa djeca. Ogromna briga koju Marilyn i ja osjeamo za njih je naa najjaa pokretaka snaga. Naa djeca zasluuju biti voljena, njegovana i zatiena od onoga to se ponekad ini otvorenim napadom na njihovo blagostanje. ista i iskrena djeja nedunost je Boji dar koji nas hrani, jedinstveno veselje koje grije naa srca. Mi, kao uvari njihova zdravlja dok ne odrastaju dovoljno da se brinu sami za sebe, imamo ogromnu odgovornost / obavezu da im osiguramo sve to je potrebno za njihovo zdravlje i vitalnost. Ako odrasla osoba pregleda razne pristupe ivljenju i, nakon vaganja svih mogunosti, odlui ivjeti zanemarujui veinu elemenata zdravlja, to je iskljuivo njeno pravo. No, nema pravo nametnuti te vrijednosti djeci koja su potpuno ovisna o presudbama i vodstvu svojih skrbnika. Ovo su dunosti najvie vanosti. Da li e naa djeca biti zdrava i sretna ili neprestano muena jednom boleu za drugom, gotovo je iskljuivo na nama. Ovo je ponekad teak teret. Savjesno initi ono to je najbolje za dijete moe biti izuzetno teko. Djeca su nam stalno suoena sa svim moguim nezdravim proizvodima da ponekad i najpredaniji roditelj postaje toliko frustriran da se povlai i preputa liniji manjeg otpora. Ovaj stav: "Predajem se" je upravo to mnogi oglaivai vrebaju. Tako je. Postoje ljudi koji provode bezbrojne sate smiljajui stvari kojima e namamiti djeju elju, ak enju. Ne zanima ih da su moda te stvari tetne, ve to se moe prodati i po kojoj cijeni. Ve ste nauili koliko je u naim ivotima vana hrana kao graevni materijal naih tijela. Odabir hrane nije nikada vaniji nego u godinama rasta i razvoja djeteta. Koliko su dobro naa djeca hranjena moemo vidjeti po tome kako se osjeaju i po rezultatima koje postiu. Naa djeca bi trebala biti svjetlei primjeri krepkog zdravlja. injenica je da je danas dvostruko vie djece ogranieno u svojim aktivnostima zbog kroninih bolesti nego prije dvadesetpet godina! Djeca su danas podlona kapi. Devedesetosam posto mladei ima bar jedan faktor koji ih ini sklonima sranim bolestima. Sedamdesetpet posto ih je daleko predebelo. etrdesetdva posto ima kolesterol iznad "prihvatljivog". Godine 1954. 58 posto nae djece nije moglo proi na testu tjelesne izdrljivosti. Na istom testu 1978. 86 postoje palo. Godine 1983. 99 posto

nae djece nije moglo poloiti i nisu se mogli kvalificirati za Nagradu predsjednika za tjelesnu izdrljivost. Stvari se postupno pogoravaju. George Allen, bivi trener profesionalne nogometne ekipe "Washington Redskins" i sadanji predsjednik Predsjednikovog tjelesnog konzulata kae d a j e "uasnut situacijom. Danas mnogi djeaci i djevojice ne mogu pretrati niti milju u trinaest minuta. Zamislite! Veina odraslih moe bez napora prehodati milju za jedanaest minuta." Prema Allenu i drugim autoritetima za tjelesnu izdrljivost, bit problema je u tome to kolska djeca ne dobivaju ispravne upute o tjelovjebi i prehrani. Ma nemojte! Skoro svaki pedijatar e vam rei da su neprekidne groznice, prehlade, proljevi, infekcije uha, poveana sluzavost nosa i kaalj od kojih pati naa mladost "uobiajene djeje bolesti". Slaba, krhka, boleljiva djeca toliko su postala uestala da nai zdravstveni savjetnici, nai "strunjaci" smatraju te probleme uobiajenima! Ne bi smjeli biti uobiajeni. To to jesu je ogromna tragedija. Ovi "uobiajeni" problemi djetinjstva su upozorenja tijela da neto nije u redu. Umjesto da se ta poruka prepozna i poduznu pravilne mjere da se problem ukloni, smatra se nevanom, a djeci daje neki lijek za suzbijanje simptoma. Problem kod suzbijanja simptoma i zanemarivanja uzroka je to uzrok postepeno postaje sve gori i gori. Naa voljena djeca, nai oboavani i najdrai maleni trebali bi biti puni ivota. Trebali bi biti apsolutno utjelovljenje ivota. Trebali bi biti velianstveno ivi. Ne samo da nisu olienje zdravlja i vitalnosti koje bi trebali biti, ve boluju od svih moguih oboljenja: sranih bolesti, gojaznosti, dijabetesa, prehlada, upala plua, groznica, probavnih bolesti, oslabljenog vida, loih zubiju, letargije itd., itd. Vrhunac je da je najzastupljeniji uzrok smrti nae djece zbog bolesti rak. Rak! Koje je kukavne zloine poinila naa neduna mladost da je zasluila ovako strano iskustvo u najnjenijim godinama? To je njima uinjeno. Dat u vam tri kratka primjera kako biste razumjeli da proizvoai hrane u ovoj zemlji ne prezaju ni od ega u trovanju vaeg djeteta radi profita. Trae malu djecu, predkolsku i kolsku. ak ni kada su suoeni s golemim dokazima o tetnosti po zdravlje, zalau se protiv promjena nastojei pod svaku cijenu nastaviti. Tek kada ih sila zakona zaustavi zaista e prestati - nadam se. Prvi primjer je tragian niz od barem 130 sluajeva beba koje nisu rasle i koje su se razboljele nakon primanja djeje hrane kojoj su nedostajali neki hranjivi sastojci. Godine 1980. Kongres je stavio na snagu zakon o minimalnim koliinama hranjivih sastojaka, kontroli kvalitete i drugim standardima za djeju hranu, lako je FDA izdala predloena pravila kako bi se sproveo zakon, novoimenovano osoblje FDA odgaalo je primjenu tih pravila i podleglo zahtjevima proizvoaa djeje hrane da drastino ublae propise. Zato bi to uinili? To su ljudi o kojima ovisite da vas opskrbe moda jedinom

hranom koju vae dijete jede. Borili su se da je odre loijom! I dragi moji, pobijedili su - ako to elite nazvati pobjedom. Izmijenjena pravila izdana su u travnju 1982. i stupila su na snagu u srpnju 1982. Prema memorandumu FDA, pravila su prepravljena tako da "uglavnom odraavaju promjene koje su predloili proizvoai". Lijepo. Drugi primjer odnosi se na "Gerber" i "Beechnut", dva najvea domaa proizvoaa djeje hrane. Oni proizvode tri vrste hrane za djecu; procjeenu hranu za bebe, malo guu hranu za neto veu djecu i hranu za djecu koja su prohodala. Tijekom 1970-ih javnosti ih je prisilila da prestanu dodavati opasno visoke koliine soli u prve dvije vrste djeje hrane zbog utjecaja kojeg bi to kasnije u ivotu imalo na visok tlak. No, budui da im se nije posebno naglasilo da smanje sol i u treoj vrsti hrane, nisu to uinili. I, 1984. Centar za znanost u slubi javnosti morao ih je posebno traiti da to uine. S takvim ljudima morate biti vrlo odreeni "Ne elim opasno visoke koliine soli u bilo kojoj djejoj hrani, ak ni onoj za djecu koja ve hodaju". Usput, 1984. "Beechnut" je kanjen najviom kaznom Odjela za poljoprivredu drave New York - $250,000. "Beechnut" je prodavao sok od jabuke za djecu na kojemu je pisalo da je "100 posto isti" sok od jabuke. Ispalo je da tekuina sadri umjetne dodatke i vrlo malo ili nita jabunog soka. Ovo nisu automobili o kojima lau, niti televizori niti tosteri. Ovo je hrana vaeg djeteta! Trei je primjer sluaj podmuklog pokuaja stavljanja loe mesne hrane u eludac vaeg djeteta. U sijenju 1985. Odjel za poljoprivredu SAD zabranio je dvjema peradarskim tvrtkama da opskrbljuju kole hranom na temelju injenice da tvrtke lano predstavljaju da njihovi proizvodi zadovoljavaju vladine specifikacije. Oito su, "Cal-Pacific Poultry" i "Beaumont Poultry", obje u Kaliforniji pod istom upravom, koristile neovlatene markice za falsificiranje datuma proizvodnje skrivajui tako stvarnu starost mesa. Fuj! Poaljite djecu u kolu po trulo pilee meso. Toliko je jo ovakvih sluajeva velikih trgovina koje paze na svoje profite umjesto na zdravlje vaeg djeteta da je to jednostavno odvratno. Stalno se dogaa. Ne elim da izgleda kao da nema nade. Naprotiv, nije upitno da se stanje moe okrenuti. Zaista, u mnogim sluajevima ga i okreu oni koji su dovoljno brini da poduzmu prikladne korake nune za zatitu svojih voljenih. Nitko, ama ba nitko, ne moe voljeti vau djecu kao vi i ni u koga se ne moete pouzdati da e ih zatititi poput vas. Jedini nain da ih se potedi jada i blagoslovi veseljem i ivou koje zasluuju je da ih vi zatitite. Jedna od najboljih mjera koju moete sada poduzeti je da ih ponete tititi od vjerojatno najsilnijeg napada na njihovo blagostanje danas, industrije "junk" hrane. Prije nego to nastavimo, moramo preimenovati "junk" hranu, barem u ovoj knjizi. Izraz "junk" hrana se toliko esto koristi da je postao demodiran. Vie nema pravog znaenja. ak se o njoj zbijaju i ale. A

pitanje zasigurno nije smijeno. U ovoj knjizi emo ju nazvati "mrtvom" hranom , jer je upravo to. Nemojmo okoliati. Definirajmo mrtvu hranu: tipino, jako obraena hrana liena svih hranjivih vrijednosti, bogata solju, eerom i masnoama, te ne podmiruje nijednu potrebu tijela. Zvui li kao neto na emu biste htijeli da vae dijete odraste? Ne? Pa industrija mrtve hrane najvie bi to htjela. Troe milijune dolara kako bi "upecali" vas i vau djecu , unajmili "strunjake" ije se cijenjene preporuke prodaju najboljem ponuau da vas uvjere da njihovo smee nije tako loe. Mrtva hrana nije samo neto'to se jede. Predstavlja novac, profite i mono reklamiranje. Vie od polovice hrane koju pojede tipian Amerikanac je mrtva hrana. To je preko 700 funti mrtve hrane godinje. To ne ukljuuje hranu poput mesa, alkohola i bijelog kruha. Budui da mrtva hrana nema hranjivih vrijednosti, zato je ljudi jedu? Zato jer je vrlo uoljiva, jako reklamirana i temelj nacionalne prehrambene trgovine. Mrtva hrana postoji iz jednostavnog razloga stoje profitabilna. Dobro je poznata injenica da je roba s najniim profitom u trgovinama ona prava koja nas odrava na ivotu. Pakirana, obraena hrana ima najviu cijenu. Kako je to perverzno. Ono to vam najvie pomae i to je zapravo zdravije kota najmanje, no, ljudi jedu puno vie onih proizvoda koji tete i najvie kotaju. Pogledajte krumpir. Lako se uzgaja, bogat je hranjivim sastojcima, sadri vitamine, minerale i svih osam esencijalnih aminokiselina. Koliko kota? Dvadesetpet centi za jednu funtu? Uzmite isti krumpir, sprite ga u ulju, ubijte sve to vrijedi, dodajte sol i konzervanse, stavite ga u arenu vreicu sa zgodnim imenom i dobit ete ipse koji se prodaju po cijeni deset do dvadeset puta veoj od poetnog krumpira. Jeste li uli za "Betty Crocker's Twice Baked"? To je uvreda inteligenciji da ne govorim o uzvienom krumpiru. Osim vrlo male koliine izmuenih krumpira (osuenih, naravno, to znai obraenih, to znai bezvrijednih) sadri oko trideset drugih sastojaka: kemikalije, kemikalije, kemikalije, BHA, BHT, natrij glutaminat, kukuruzni sirup, pileu mast, svinjsku mast ili govei loj itd. itd. Zatim dodajete mlijeko, jaja i maslac. Pravi krumpir takorei nema masnoe. "Twice baked" ima vrlo mnogo masnoe. Evo, problematine toke. Umjesto da kupite obian krumpir, ispeete ga i dobijete neke vrijednosti iz njega za oko dvadesetpet do trideset centi po funti, moete kupiti kutiju "Twice baked" od 125 g za ..$1,19 ili funtu za $3,81. Lukavo. Mrtva hrana je toliko skupa, zato jer netko mora platiti ambalau i reklamu. Taj netko ste vi. Bez reklamiranja ne bi bilo industrije mrtve hrane. Da je nikad nismo vidjeli, ne bismo sigurno znali nita o njoj. I, budui da mrtva hrana ne podmiruje niti jednu potrebu za hranjivim sastojcima i naa tijela nemaju uroenu potrebu za njom, da smo gladni, posegnuli bismo za neim to e koristiti naim tijelima.

to mislite, na koga najjae cilja industrija mrtve hrane? Pa, na vae male ljubljene, naravno! Oni su najbespomoniji lanovi drutva, ne razumiju rije prehrana niti vanost jedenja zdrave hrane. Ono to znaju o hrani dobivaju iz televizijskih emisija i reklama, a osvetoljubivo ih zaskau. Neki od najvjetijih oglaivaa i trgovaca unajmljeni su kako bi se doepali vae djece! Podreite ih i ne putajte ih da rastu. Privucite ih, draite ih i upecajte ih! Prije nekoliko mjeseci sin me pitao da li bih htio s njim gledati posebni program "Charlie Brown-a" - "Trajat e itav sat, tata," od osam do devet sati naveer. Sjeo sam s njim i uzeo olovku i papir i zapisao reklame koje su putane u to vrijeme. Bilo ih je jedanaest. Devet za jako zaeerenu, visokoobraenu mrtvu hranu poput slatkia, pahuljica za doruak, gaziranih sokova i slino. Devet u jedan sat! ak je i moj sin shvatio da se njime manipulira. Rekao je:"Eno ih, opet me pokuavaju upecati na eer. Jel'da tata?" PAHULJICE ZA DORUAKNAPAD NA ZDRAVLJE VAEG DJETETA Pahuljice za doruak su kolski primjer uspjenog odstranjivanja novca. Krajem devetnaestog stoljea Dr. John Kellogg vodio je zdravstvenu ustanovu za vegetarijance u Battle Creek-u, Michigan. Godine 1895., u vrijeme kada su ljudi jeli strahovite koliine mesa uvjereni da su voe i povre "prljavi", Dr. Kellogg je, tragajui za zdravim nadosmjestkom za meso, izumio "cornflakes". Ovo je bio relativno ist proizvod - gotovo netaknut, neobraen kukuruz, samljeven, rastopljen, ugrijan i osuen. Dr. Kellogg, koji se iskreno brinuo za ljudsko zdravlje, zgrio bi se od sramote i zbunjenosti (da ne govorimo o srdbi) nad dananjom perverzijom pahuljica koje je izmislio. Znate li kako se danas rade "cornflakes"? Prvo se zrnje kukuruza namae u luini. Luini! Istoj nagrizajuoj tvari koja e vam spaliti kou. Zatim se zrnje izlae pari pod tlakom te se namae u zainjenom sirupu koji je uglavnom rafinirani bijeli eer. Tada se sui dok se ne stvrdne i puta kroz ogromne valjke koji ga splonjavaju pod tlakom od sedamdesetpet tona. Nakon toga ih se pri, grije i razbija na pahuljice koje su spremne za uranjanje u kupku konzervansa i aditiva. Ono to je otpoelo kao pravo zrno kukuruza pretvorilo se u silu smrti. Poete li u najbliu trgovinu, vidjet ete da najvie mjesta na policama zauzimaju pahuljice za doruak. Kada spoznate da su gotovo sve pravljene od istih osnovnih sastojaka - kukuruza, penice, rie i zobi, vidjet ete da se proizvoai moraju koristiti prilino matovitim doskoicama kako bi vas uvjerili da je njihov proizvod bolji od toliko mnogo drugih. Svi se natjeu za va dolar. Prije nego vam pokaem neke njihove strategije prodaje, pogledajmo prvo sastojke ovog " vrlo hranjivog proizvoda". Ne mogu

govoriti o svima, jer ih je previe. Stoga u izdvojiti jedan Kellogg's-ov "Fruit Loops". Nadam se da se zbog toga Dr. Kellogg nee previe okretati u grobu. ( Nastavite s vaim najomiljenijim.) Prema zakonu, jedna strana kutije s pahuljicama mora imati "podatke o hranjivoj vrijednosti". Moete se kladiti u prazne kalorije da je ne bi bilo da nije obavezna, no i u ovakvim uvjetima proizvoai su se zaista potrudili da budu to nerazumljiviji. Radi se o mjeavini grama (g), miligrama (mg), porcija od jedne unce, ekvivalenata i mnogih vieslonih rijei. Na kraju popisa nalaze se "podaci o ugljikohidratima" u gramima (g). Sve je u jedinicama porcija od jedne unce to je 28,35 grama. Dva su popisa; (1) sloeni ugljikohidrati i (2) sukroza i drugi eeri. U "Fruit Loops" ima 13 grama eera, to znai da je preko 45 posto eer, odnosno da je eer glavni sastojak. Tako je. Ima ga vie od kukuruza, penice ili zobi. Zaista bi me udilo da danas postoji itko tko nije upoznat s opasnostima preraenog bijelog eera u ljudskoj prehrani. Njegova upotreba povezuje se s toliko razliitih bolesti i poremeaja metabolizma da bi ih bilo teko sve razmotriti u ovom poglavlju. Tijekom procesa rafiniranja u eeru se unitavaju ezdesetetiri elementa. Nestaju svi vitamini, minerali, enzimi, aminokiseline i vlakna, a ostaje samo prazna, nehranjiva tetna sukroza. Zaista ne sadri nita vrijedno. Kada ju jedete, vae tijelo mora uzimati temeljne hranjive sastojke iz zdravih stanica kako bi s njom izalo na kraj. Dvije knjige koje biste trebali proitati ukoliko elite znati kako vas eer moe otjerati u preranu smrt su: "Sugar Blues" William-a Dufty-a i "Sweet and Dangerous" John-a Yudkin-a. Za sada imamo 45,85 posto eera. Zatim 12 grama kukuruznog, peninog i zobenog brana. Ne kukuruza, penice i zobi, ve visoko obraenih brana. To je 42,3 posto rafiniranog brana. Pogaate? Preko 88 posto pahuljica otpada na rafinirani eer i krob! Da ponovim. Preko 88 posto pahuljica otpada na rafinirani eer i krob! Za vaeg klinca? Svakoga dana? Gospode, smiluj se! Stoje u preostalih neto manje od 12 posto? Biljno ulje pomijeano s vodikom, pristojan naziv za zasienu mast, sol, umjetne boje, neto butilatnog hidroksitoluena (BHT), kojeg vam donosi naa prijazna kemijska tvrtka radi sprijeavanja ueglosti biljnog ulja; neto sintetiziranih, anorganskih, umjetnih vitamina i neto anorganskih minerala. To nije hrana. To je vrlo loa, neslana ala. Nemojte da vas zavedu sjajni natpisi proizvoaa "SADA POJAANO ILI OBOGAENO ESENCIJALNIM VITAMINIMA". Oni koji se zalau za mrtvu hranu neprestano pokuavaju otkriti nove puteve ulaska u vau lisnicu. Ovo je jo jedna jeftina prijevara. Oni znaju da njihovi proizvodi nemaju hranjive vrijednosti kad su sve hranjive tvari zagrijane, smotane, napuhane, istisnute i "izeerene". Stoga, da bi se obranili od napadaja klevetnika, pokuavaju neto vratiti natrag. Dodavaju anorganske tvari za obogaivanje, koje su kemikalije kao i drugi

aditivi i konzervansi kojima je proeta tetna hrana. Njih tijelo ne moe iskoristiti poput prirodnih elemenata. Ni na koji nain ne zamjenjuju niti slue istoj svrsi kao vitamini, minerali i hranjiva koja istovremeno postoje u ivoj, cjelovitoj hrani. Cilj je da povjerujete kako se dodavanjem umjetnih hranjivih sastojaka moe udesno preobraziti patvorena, prekomjerno obraena smjesa mrtve hrane i kemikalija u hranjivu zdravu hranu. Hoe li nova sjedala i novi premaz boje pretvoriti staru olupinu u auto koji dobro ide? Tijekom procesa mljevenja i rafiniranja iz brana se uklanja ili oteuje vie od dvadesetest esencijalnih elemenata. Procesom "obogaivanja" vraa se siuan, neupotrebljiv postotak istih. Da vam netko iz depa uzme $26, zadri $22, a vama vrati $4 u lanom novcu, biste li se smatrali "obogaenima"? Pa, eto vam je: mjeavine rafiniranog eera, rafiniranog kroba, zasienih masnoa, soli i hrpe kemikalija koje dre sve to zajedno. Kad smo ve kod kemikalija, elite li uti neto to e vas zauditi vie od iega? Otvorite kutiju "Fruit Loops", gurnite nos unutra i duboko udahnite. Neete vjerovati da neki ljudi stvarno doputaju svojoj djeci da to jedu. Mirie poput izljeva kemikalija, potpuno odurno, a upravo takvo je i u tijelu. Od Dr. Edward A. Taub-a sam saznao o neobjavljenom ispitivanju provedenom na "Fruit Loops" prije nekoliko godina na jednom sveuilitu na zapadnoj obali. Kutija "Fruit Loops" stavljena je u kavez sa takorima. takori su pojeli kutiju i ostavili "Fruit Loops". Pomiriite ih i vidjet ete zato. Reklamom se postie da ljudi jedu hranu koju ak i takori izbjegavaju. Ovdje govorimo o velikom novcu, oko 4,5 milijardi dolara od prodaje. Industrija koristi najnepotenije i najnedostojnije mogue metode kako bi navela djecu da ele te mrtve proizvode. To je prevazilo jeftine darove, ivotinje koje govore i vesele klaunove. Ove odvratnosti sada nazivaju prema likovima iz crtanih filmova koje djeca gledaju. Tako postoje raznobojne, eerom prekrivene i kemikalijama proete pahuljice za doruak zvane "Strawberry Shortcake, Smurffberry Crunch, Donkey Kong, Mr. T, CP30, G. I. Joe, Cabbage Patch Dolls, PacMan, ET, Rainbow Bright, Ghost Busters". Smatram da je ovo posebno vrijedno prezira. Mali, osjetljivi djeji umovi smatraju te omiljene likove herojima. Uvijek budni proizvoai hrane plaaju itavo bogatstvo za pravo stavljanja tih heroja na kutije napoja maskirane kao hrana. Trebao bi postojati zakon. Roditelji diljem zemlje zauzeli su se protiv rasparivaa droge. Ujedinili su se kako bi ove posrednike smrti istjerali iz svog susjedstva i dalje od kola. Jedini nain da rasparivai mrtve hrane puste vae dijete na miru je da ih prestanete plaati da prave svoje smee. Osnovni razlog zbog kojeg roditelji kupuju te stvari je praktinost - tede vrijeme.1 No, vaa djeca zasluuju sve vrijeme koje je potrebno da se pobrinete da primaju ivu hranu s kojom nitko nije petljao kako bi imala sretno i bezbolno

djetinjstvo. Ako prestanete kupovati ovu skupu, bezvrijednu "hranu", nestat e. Postojat e samo dok postoji potranja. Zahtijevajte odlinost, a ne drugorazredne obraene i rafinirane proizvode koji ne mogu zadovoljiti potrebe rastueg djejeg organizma. Jo jednu stvar valja uzeti u obzir po pitanju ovih pahuljica. to se obino prelije preko njih? Mlijeko! Mlijeko u elucu ne ostaje tekuina. Tijekom probave, kada se unese tekuina, ono to prvo naputa eludac je voda. Kod mlijeka je ono to ostaje koagulacija gustih gruevina za iju je razgradnju potrebna intenzivna probavna aktivnost. Usireno mlijeko je vrlo koncentrirani protein. Pahuljice su krob, tako da imate potpuno nekompatibilnu kombinaciju hrane koja se kvari i trune u elucu. Dodavanjem voa pahuljicama i mlijeku stvara se jo pogubnija kombinacija koja moe samo stvoriti bolesti oduzimajui vaem djetetu energiju. Kada djeca jedu ove pahuljice s mlijekom, sva se njihova energija mora troiti na svladavanje ove nekompatibilne mjeavine u elucu; ne preostaje im energije za druge zahtjeve koji se pred njih postavljaju. Nije ni udo to mnoga djeca cvile i to se teko s njima izlazi na kraj. U " Los Angeles Times " sam naao mali, lako previdiv lanak s naslovom "Istraivanje TV reklama pokzuje naglasak na slatkoj hrani". Izvjestio je da je dijete, koje je tijekom prvih devet mjeseci u godini gledalo TV program po danu vikendom, moglo vidjeti preko 5500 reklama za pahuljice za doruak, slatkie i druge zaeerene proizvode, a samo jednu za povre. Koliko god da je to ogroman broj, uzmite u obzir da se radi samo o prvih devet mjeseci i samo o programu vikendom. Tko zna koliki bi broj bio da se zbroje sve reklame tijekom itave godine? Naravno, eerna industrija uinit e apsolutno sve da pridonese ugledu svog proizvoda. Otkada se potronja zapravo smanjila za 25 posto od ranih 1970-ih (hvala Bogu), eerna industrija zapoela je radijsku i tiskovnu kampanju vrijednu $2 milijuna koristei slogan:"Koristite pravi eer ako znate to je dobro za Vas". Rei e bilo to, uinit e bilo to i unajmit e bilo koga kao glasnogovornika. Najdrae im je kada nutricionisti izau na ulice i hvale eer. Toliko je napadno neprikladno da netko s nutricionistikom "titulom" moe hvaliti otrov poput rafiniranog preraenog eera da je zapanjujue. Zamislite da pivska industrija plati eficu MPPV (Majke Protiv Pijanih Vozaa) toliko da zapravo brani umjereno pijane vozae. Zamislite da NUS (Nacionalno Udruenje Strijelaca) unajmi nekoga ije je dijete ubijeno u pljaki zakonito nabavljenim orujem da brani "pravo" na kupovanje oruja preko oglasnika. Sada zamislite da eerna industrija plaa nutricionista da brani konzumaciju eera. Zapravo, to ne morate zamiljati, jer se stalno dogaa. Pogodite tko je izjavio slijedee: "Preporuio bih da bi veina ljudi mogla slobodno udvostruiti dnevni unos eera. Ljudi kau da od eera dobivate samo kalorije, a nikakva hranjiva. Ne postoji savrena hrana, ak

ni majino mlijeko". "eer bi trebalo zvati zabavnom hranom, a ne "junk" hranom". Da, netko je to zaista izgovorio. Da li ef eerne industrije? Da li predsjednik industrije pahuljica za doruak? Moda ef industrije slatkia? Predajte se. Neete nikada pogoditi. To je rekao Dr. Frederick J. Stare, osniva Odjela za prehranu pri koli za javno zdravstvo na Sveuilitu u Harvard-u. Znam, ni ja nisam mogao vjerovati. Dr. Stare je primio predstavnike instituta za pahuljice za doruak, te tvrtki "Kellogg" i "Nabisco", te svjedoio pred Kongresom u ime industrije pahuljica za doruak i eerne industrije. Da li vam slika postaje jasnija? U obraanju o izbirljivosti u hrani koje je 16.svibnja 1951. izdala Zaklada za istraivanje eera, Dr. Stare je rekao:"Na kraju moram rei da su industrija hrane, Zaklada za istraivanje eera, Zaklada za prehranu i nekoliko drugih pojedinanih prehrambenih tvrtki uinile mnogo da podre osnovnu prehranu i na odjel [ prehrane na Harvardu ] na emu smo im vrlo zahvalni". Izmeu 1950. i 1956. prema "Open Letter II " Drutva za prehranu - Boston (22.sijenja 1957.) ove skupine uloile su gotovo etvrt milijuna dolara u harvardski Odjel za prehranu Dr. Stare-a. Svjeeg zraka. Trebam svjeeg zraka! Ohrabrujue je znati da nisu svi tako glupi i lakovjerni kao to to mnogi nutricionistiki "strunjaci" misle. U rujnu 1983. na nacionalno prikazivanom "Donahue Show" jedan je od tih tzv. "autoriteta" iz polja prehrane grubo je prekinut u svom izlaganju bedastoa o eeru. Dr. Victor Herbert vjerojatno je mislio da govori skupini budala. Ili to, ili je bio toliko naviknut da ga se uvaava, jer je imao "prihvatljive"preporuke i "M.D." iza svog imena, da je zaboravio misliti. Dok je iz nekog razloga branio eer, publika ga je takorei isfukala sa pozornice kada joj je najozbiljnije pokuao objasniti da neka ispitivanja pokazuju da eer zapravo smiruje djecu. Kada se buka stiala , jedan srdit lan publike je ustao i rekao:"Ja sam uitelj i-najgori tjedan za rad u koli je tjedan nakon Noi vjetica. Djeca od eera polude". Zatim je Dr. Herbert pokuao obraniti svoj magarei poloaj koristei izraze koje nitko od publike nije mogao razumjeti. Sreom, Donahue ga je spasio i preao na drugu temu. Moram priznati da je bilo vrlo ohrabrujue gledati ga kako se koprca branei se protiv upuenijeg gledateljstva. Hvala Bogu, ljudi vie nisu spremni vjerovati bilo to zato jer dolazi iz usta "strunjaka". TRAGEDIJA RAKA KOD DJECE Ranije spomenut rak, kao glavni ubojica nae djece, otrijenjuje. Ovo se ne smije olako shvatiti. Dogaa se i svatko od nas mora uiniti sve to moe da zatiti nau djecu od ove tragedije. Ne moemo se pouzdati u pomo znanosti ili medicine kada je u pitanju rak. lako bi nas eljeli uvjeriti da "dobivaju bitku" protiv ove strane patnje, ne dobivaju. U stvari,

medicinska znanost polako potpuno gubi konce iz svojih ruku kada je rak u pitanju. Uestalo se u tisku pojavljuju veliki zbunjujui naslovi poput "Samo pomou lijekova kae izlijeeni od raka". Time bi nas trebali navesti da mislimo kako se postie napredak. No, nie u lanku mnogo manjim slovima pie: "Izlijeeni pacijent umro je od upale plua".* Jeste li vidjeli crtani u kojemu dva nosaa lijesa stoje nad grobom i jedan kae drugome:"E, pa barem nije umro od niega ozbiljnog"? Nakon milijardi dolara, mnogo godina istraivanja, pogrenih izjava 0 napretku i milijuna smrti, "dokazane" metode lijeenja dokazale su samo da su neuspjene. Prie o napretku su upravo to, prie! "The New England Journal of Medicine" je jedan od najprestinijih asopisa iz svijeta medicinske znanosti. to u ovom asopisu kau istraivai? Nije ohrabrujue. Autori jednog rada pokuali su ocijeniti ukupni napredak u borbi protiv raka tijekom 1950. - 1985. Njihov zakljuak:"Ovi podaci sami po sebi ne pokazuju da je posljednjih tridesetpet godina intenzivnog i rastueg napora da se pobolja lijeenje raka imalo cjelokupnog utjecaja na fundamentalnu mjeru klinikog ishoda - smrt. Dapae, u odnosu na rak kao cjelinu, gubimo se. Uestalost raka se takoer poveava to ukazuje na neuspjeh sprijeavanja ili kontroliranja novih ili ve postojeih uzroka raka". U drugom odlomku kau:"Kao glavni zakljuak moemo rei da se tridesetpet godina intenzivnog rada usredotoenog veim dijelom na poboljanje terapije mora smatrati neuspjelim".* Moe li ita biti jasnije? Na kraju kau:"Razlog ovog neuspjeha treba paljivo procijeniti, no, u meuvremenu bismo moda trebali promijeniti pristup raku". Autori za budunost predlau:"Podruja koja najvie obeavaju nalaze se u sprijeavanju raka umjesto u lijeenju". To je upravo ono to Prirodni Higijeniari govore ve trietvrt stoljea. Mnogo se govori o prevenciji, ali nedovoljno se ini. Ne znam kako vi, ali ja sam vidio terapiju iz prve ruke. Runa je, bolna i ne djeluje." Moram vam dat jedan primjer terapije protiv raka koja se koristi na odraslima i na naoj dragocjenoj djeci. Predstavlja uzaludnost 1 oaj mnogih terapija protiv raka. U mnogim sluajevima je terapija u potpunoj suprotnosti s dinamikom ljudskog tijela. Mislim da se najee terapiji pristupa jednostavno zato, jer medicinski tehniari moraju neto raditi ili e ljudi poeti postavljati pitanja o tome kuda idu milijarde dolara. Preesto je terapija okrutna i toliko suprotna zdravom razumu da je udo to se nastavlja.

* Ovo nije izmiljeno. Stvarno se pojavilo u " Los Angeles Times ", 2. veljae 1979. * Jedan od koautora citiranog izvjetaja bio je John C. Bailar koji je bio urednik "Journal of the National Cancer Jnstute" i radio za isti institut dvadesetpet godina! ** Dr. John Cairns sa Harvarda takoer izjavljuje da se bitka protiv raka gubi. Prema njegovim rijeima:"Moja kritika odnosi se na to da terapija protiv raka i istraivanja pruaju javnosti beskrajan niz otkria i rjeenja koja to uope nisu".

Svi ratovi imaju svoje strahovite oblike unitavanja i patnje. Za vrijeme Prvog svjetskog rta, Nijemci su po prvi puta upotrijebili plin duikov diklorodietil sulfid protiv SAD i Saveznika u Belgiji. Ovo odvratno oruje uzrokovalo je velike gubitke. Oni koji nisu podlegli plinu zadobili su strane plikove na pluima, koi, oima i crijevima. Mnogi su ostali trajno osakaeni. Sva medicinska terapija bila je neuspjena, a naknadne autopsije su pokazale da je plin unitio ak i limfno tkivo. Upotreba ovog uasnog otrova zabranjena je enevskom konvencijom 1925. Usprkos tome, od tada su ga neke zemlje ipak koristile. Godine 1984. otkriveno je da Irak koristi ovaj plin protiv Irana. Reagan-ova administracija to je otro osudila. Sovjetski Savez optuen je da ga je koristio u Afganistnu. "ABC News Closeup" napravili su reportau o Afganistanu pod naslovom "Kia strahote". Prikazani su obimni dokazi umiranja ljudi od ovog plina. Ljudima su plua bila toliko spaljena i puna plikova da su iskaljavali krv. U izjavi o upotrebi ovog plina jedan je glasnogovornik United States State Department-a rekao:"Ni jedna zemlja nema opravdanja za njegovu upotrebu". Zamislite slijedeu sliku. ena se nalazi kod doktora sa svojim voljenim sinom, teenager-om. Ulazi sestra, oko djeakove glave stavlja gumenu traku i kae:"Ovo e pomoi smanjiti gubitak kose". Majka die nepravilno u nervoznom iekivanju. Djeak zasue rukav i sestra mu podvee ruku. Dok stie aku, sestra ubada podlakticu traei venu koja nije stvrdnuta uslijed kemoterapije. Djeak se trgne pri ulasku igle, majka zadrava dah. Prvo mu u ruku ide lijek Oncovin. Jedak miris ubrzo izaziva muninu kod djeaka. Sestra mu govori da duboko die. Druga prica sadri samo oko tri lice tekuine, ali izgleda kao jedna litra. Sama pomisao da e mu to utrcati u ile pojaava djeakovu muninu. Kako sestra uklanja posljednju iglu i izlazi iz sobe, djeakove oi susreu se s majinim. On se pokuava nasmijeiti, ona puta suzu i govori:"Jesi dobro, srce?" On klimne, ali lice mu se iskrivi. Majka ga zove imenom dok on tri prema umivaoniku, te povraa. Osamsatne posljedice terapije su poele. Sestra se vraa sa aom hladne vode; djeak ponovo povraa. Dok, drei se za ruke, odlazi s majkom ugovoriti datum slijedee terapije - svakih deset dana - djeakovo lice ne odaje olakanje. Zna da e mu fizike popratne pojave obiljeiti itav dan, a emocionalni oiljci pratit e ga itav ivot. Jeste li uoili vezu? Drugi lijek koji je izazvao tako burnu reakciju u djeakovom tijelu bio je duikov diklorodietil sulfid. Da, isti plin zbog kojeg su ljudi iskaljavali krvava plua tokom rata, isti plin ija je upotreba zabranjena u ratu, isti plin kojeg je osudio svatko od Predsjednika na dalje. Kako se osjeate nakon to ste ovo proitali? Zar vam zdrav razum ne vriti od zgraanja? Ako ne, negdje je na odmoru. Priu koju ste

proitali nisam izmislio kako bih vas okirao. Napisao ju je djeak koji je to proivio. "Journal of the American Medical Association" tiskao je prvi rad o upotrebi kemoterapije kod lijeenja raka 21.rujna 1946. pod jednostavnim naslovom "Terapija duikovim plinom". Ne zanimaju me nerazumljivosti koje izgovara neki "ugledni" doktor u bijeloj kuti i sa stetoskopom. Moji instinkti i zdrav razum uasnuti su da se ista ogavna tvar koja ubija moe koristiti kao lijek. Sama injenica da e tijelo biti u stranim bolovima i agoniji osam sati trebala bi biti dovoljan dokaz da se tijelo nastoji zatititi od te odvratne spletke. Ako pacijent umre, okrivljuje se rak. Ako pacijent uspije preivjeti, zasluge se pripisuju terapiji. Zamisao koritenja toliko podle i smrtonosne tvari u ljudskom tijelu zato to je osoba bolesna previe je nevjerojatna. No, ideju zapravo brane nai medicinski "strunjaci" koji su nekako sebi objasnili da bi ta tvar mogla biti korisnom. to biste vi mislili kada biste naili na reklamu za ovu knjigu koja vas poziva da uite o elementima zdravlja- hrani, zraku, vodi, tjelovjebi, odmoru duinom plinu itd. Zapitali biste se da ne itate asopis "Lud". ELEMENTI ZDRAVLJA SU ONO TO JE POTREBNO DA BI SE ODRAO IVOT, BILO DA STE DOBROG ILI LOEG ZDRAVLJA. Ako zdravu osobu ne biste otrovali duikovim plinom, onda jamano to ne smijete uiniti niti bolesnoj osobi. Da se duikov plin nije uveo tijekom rata, nikad se ne bi koristio u lijeenju raka. Isprobava se na pacijentima samozato to postoji. Iz istog razloga Odjel za energiju pokuava kontaminirati nau hranu radioaktivnim otpadom: Ionako ga ima, pa bolje da ga za neto iskoristimo. Tako je! U emu je bit itave ove prie o raku i terapiji raka? Budui da znamo da e vie nae djece umrijeti od raka nego od bilo koje druge bolesti, zaista moramo poduzeti preventivne korake sada kako naa dragocjena djeca ne bi nikad iskusila terapiju duikovim plinom - niti bilo koju drugu. Znam da puno imbenika igra ulogu u ovoj stravinoj bolesti. Ishrana je jamano meu najvanijima. Nema razloga da se ishrana djeteta ne moe poboljati i nema boljeg trenutka za to od sadanjeg. Postalo je bolno oigledno da se ne moemo osloniti na medicinsku znanost da smanji pojavu raka niti da se uspjeno s njim suoi kada je ve otkriven. Najvea zatita koju e vae dijete ikada dobiti dolazi od vaih napora. Zatita protiv eerom proete, kemikalijama optereene mrtve hrane koju nude proizvoai je zatita protiv raka. Vaem djetetu je ona potrebna. Vi je moete pruiti i nema boljeg naina da iskoristite vrijeme.

ESNAESTO POGLAVLJE Naa djeca imaju takoer pravo biti Fit for Life
MARILYN: Jedno od pitanja koje se najee pojavljuje otkada smo napisali Fit for Life upuuju majke sa svih strana svijeta: "Kako mogu znati je li ovaj program dobra zamisao za moju djecu?" Moje srce je s njima. Mase proturjenih informacija o prehrani sa svih strana svijeta zbunjuju zabrinute majke. injenica da smo kao majke izgubile svo nagonsko znanje koje smo nekada imale, a koje sve enke drugih vrsta na Zemlji imaju - nagonsko znanje o tome kako hraniti svoje potomstvo - je zastraujui dokaz o odvojenosti od naeg izvornog biolokog nasljea. Moemo biti sigurni da nai preci kroz milijune godina nisu imali nikakvih pitanja o njezi i prehrani svoje djece. Nikako ne bismo mogli preivjeti kao vrsta da oni nisu nagonski znali kako podizati zdrave narataje jednog za drugim. Nai mladi preci su morali biti hitrog koraka i dovoljno snani za uspinjanje i dugotrajno pjeaenje. Veinu vremena ivjeli su na otvorenom i mnoge sate provodili su na suncu, vjetru i kii. Razumljiv je razlog za zabrinutost u dananje doba, naroito u svjetlu sve vee prisutnosti preraene i beivotne hrane u svakom kutku ivota nae djece. Znam da vam to ne moram opisivati. Siguran sam da ste, kao brini roditelji, duboko i bolno svjesni izravne veze izmeu tih beivotnih namirnica za koje se zna da su otrovne za nau djecu i njihovog loeg zdravstvenog stanja. Znamo da je situacija ovakva: Preraivaka industrija se koncentrira na stvaranje ovisnosti djece o beivotnoj, kemijskoj hrani koju oni jedu od jutra do mraka. Usprkos naporima mnogih svjesnih roditelja koji nastoje ukloniti beivotnu hranu iz jelovnika svoje djece, ekonomska propaganda im je stalno namee. Industrija beivotne hrane posluuje naoj djeci ak i kolske obroke i uz pomo je prehrambenih strunjaka koje unajmljuje progurala u Odjelu za zdravstvo SAD-a i Drutvenim slubama Zakon o proizvodima tvrdei da tako osigurava hranjive obroke po manjoj cijeni. Ba! Taj hranjivi obrok se sastoji od hamburgera, peenih krumpiria, pizza i hrenovki u pecivu. Moete proeteti po bilo kojoj amerikoj ulici i dobiti isti takav obrok po izboru na jednom od fast-food mjesta. Takav obrok je veinom napravljen od neprirodnih preljeva i zasienih masnoa! Kad je ameriki Odjel za poljoprivredu dao neoekivan i poticajan prijedlog da se meso u programima kolskih obroka zamijeni maslacem od kikirikija, jezgriavim voem i sjemenkama da bi se kod djece smanjio unos kancerogenih masnoa, nauili smo zanimljivo pravilo. To pravilo je, naravno, znailo da se meso mora posluivati djeci. Pitam se kao roditelj -

a znam i neki od vas se pitaju samnom - kako si mi kao nacija moemo priutiti financiranje stranih ratova ako si ne moemo priutiti krepku, visokokvalitetnu hranu za kolske obroke nae djece? Od kakve je koristi nae sadanje izdvajanje za razvoj naoruanja? Ne bismo li se trebali vie baviti razvojem snanih, buduih narataja Amerikanaca? Mogu li biti snani ako napredujemo preacem na raun kakvoe njihove prehrane? Loa hrana rezultira slabim razvojem. Neki su pitali je li program Fit for Life zdrav pristup prehrani djece. Jedan od odgovora na to dolazi od desetogodinje Gine Barlotte iz Columbusa, drava Ohio koja nam je pisala 28. srpnja, 1986. Dragi gospodine i gospoo Diamond, Moji mama i tata su kupili vau knjigu prije sedam mjeseci. Oni obino ne kupuju knjige o prehrani ili dijetama, ali vau knjigu su kupili jer je logina. Proitali su je i odluili da emo poeti jesti na taj nain. Mama i tata su nam takoer rekli to sol, eer i meso rade naim arterijama. Moja mala sestra koja ima pet godina to zna napamet. Dok se vozimo autom ona nam to pria. Svako malo idemo u Dunklin Donuts ili Baskin Robins 2 6 , ali to bar "ne radimo svaki dan". To kae Patrice (moja petogodinja sestra). Natalie (moja devetogodinja sestra) nije jela mnogo povra. Sad kad se hranimo na ovaj nain, voli gotovo svo povre (osim vrste graha podrijetlom iz Perua)! Zapravo, nitko to u naoj obitelji ne voli osim tate. U Columbusu ima jedan duan zdrave hrane. Idemo tako moda jednom tjedno. Ne znam ravnaju li se oni po vaoj knjizi, ali su protiv mesa i mlijenih proizvoda. Tamo se moe kupiti imitacija mlijeka ili kikiriki s rogaem. Mama kupuje imitaciju mlijeka za palainke. Koristimo i penino brano za palainke. lako ljudi ne misle da je va nain prehrane pravilan, ima mnogo ljudi koji misle da je, ukljuujui i nas. Vaa Gina Barlotta, stara 10 godina

Prihvaajui injenicu da je Fit for Life prikladan za djecu, to je istina budui da ga podravaju mnogi lijenici ukljuujui dvojicu najnaprednijih pedijatara, dr. Edwarda A. Tauba i dr. Roberta S. Mendelsona, kako da ga prilagodimo ivotnim navikama nae djece? Prvo, budui da je rak najvei ubojica djece, a dobar dio uzroka se povezuje izravno s prehranom, pogledajmo preporuke za prehranu za spreavanje raka Amerikog drutva za rak:

26

Nazivi fast-food restauracija (op.prev.)

1. Jedite hranu bogatu vlaknima kao to su voe, povre i neoguljene itarice. 2. Koristite tamnozeleno i tamnouto voe i povre bogato vitaminima A i C. 3. Koristite brokule, kelj, prokulice, korabicu i cvjetau. 4. Budite umjereni u konzumiranju hrane iz rasola, dimljene hrane i hrane iz rasola nitrita. 5. Smanjite ukupni unos masnoa iz ivotinjskih izvora, masnoa i ulja. 6. Izbjegavajte prekomjernu teinu. 7. Budite umjereni u konzumiranju alkohola. (Mnogi djeji lijekovi protiv kalja sadre prekomjerno visoke koliine alkohola). Svaka od ovih 7 preporuka je ukljuena u Fit for Life. Komentar u predgovoru ovih preporuka Amerikog drutva za rak kae: "Postoje dokazi da su prehrana i rak povezani. Slijedite ove promjene u svakodnevnoj prehrani da biste smanjili izglede za dobivanje raka." To je istovremeno i ohrabrujue i tragino. Ohrabrujue je to to nam jasno pokazuju da je RAK POD NAOM VLASTI. Tragino je to da su osamdeset godina, dok su predstavnici Prirodnog lijeenja preklinjali ljude da shvate vezu izmeu prehrane i raka i ostalih bolesti), oni zadueni za tretman i spreavanje bolesti gorljivo negirali tu povezanost i, tovie, imali dovoljno drskosti prijetiti i zaplaivati zagovornike Prirodnog lijeenja. Sad kad se uzajamna veza vie ne moe poricati zbog brojnih dokaza, konano smo dobili plan prehrane koja spreava rak. Koliko je ivota moglo biti spaeno da su te preporuke objavljene ranije? Pogledajte ega to ima za prehranu djece u javnom sektoru? Zato nema vie pritisaka protiv hrane bez vlakana, nesvjee, masne, soljene i zaeerene hrane koja se namee naoj djeci? Jesu li kolski obroci u suglasju s ovim preporukama za prehranu koje spreavaju rak? Sigurno ne! Zato Ameriko dijetetsko drutvo, koje je iskljuivo odgovorno za kolski program prehrane i za hranu koja se nudi naoj bolesnoj djeci u bolnicama, u potpunosti zanemaruje preporuke za prehranu koje spreavaju rak? O ijoj zatiti oni skrbe - industrijskih profitera ili zatiti nae djece? Obvezuje li Ameriko dijetetsko drutvo industriju hrane da se dri prehrambenih preporuka za spreavanje raka kad se radi o proizvodnji hrane za djecu? U svakom sluaju - ne! Bune li se lijenici i nutricionisti koji su odgovorni za nau dobrobit protiv naina na koji se naa djeca hrane? Nije li savreno jasno da je zatita djece od socijanih i ekonomskih sila koje ne cijene djecu kao na najdragocjeniji i najvaniji resurs potpuno u rukama nas roditelja? Mi roditelji moramo preuzeti kontrolu i oduprijeti se zbog prava naih maliana da budu zdravi. Oito je da mi moramo preuzeti kontrolu nad prehrambenom dobrobiti nae djece. Oduvijek je to bilo u rukama roditelja, no mnogi nisu znali to valja initi, pa su to preputali djeci koja su postala male, nedune trve-potroai industrije beivotne hrane. Dolo je vrijeme da

ponovno preuzmemo kontrolu i zatitimo nedune koji oajniki trebaju nau zatitu. Ponimo to initi za njihovo dobro i to je bre mogue. Stoga ako se pitate je li Fit for Life prikladan za djecu ili ako ste zbunjeni jer neki lijenik ili nutricionist kae kako nije, uinite provjeru prema preporukama za prehranu protiv pojave raka. Fit for Life zadovoljava sve (a i jo neke druge) preporuke, a uzima u obzir i fiziologiju tijela tako da e bolovi u trbuhu i bolovi koje vae dijete sada osjea, a koji su posljedica pogrene prehrane, biti stvar prolosti. Dat e vam formulu za ukljuivanje u prehranu vie voa, povra, cjelovitih itarica, uz smanjivanje masnih proizvoda ivotinjskog podrijetla. Prije nekoliko godina javili su nam se Dale i Martha Kirstine, zgodan par iz San Juan Capistrana, drava Kalifornija, koji su preli na na program. Program se tada zvao Dijamantna metoda, a o njemu su proitali u asopisu Star. Dale je izgubio 13,5 kg i vie ne pati od akutne hiperglikemije i alergija. Martha je s konfekcijske veliine 14 prela na 6. Njihove dvije mlade, lijepe keri su s njima takoer prele na program i to se, kako nam je rekao Dale, doista isplatilo. Therese i Lorie su u to vrijeme bile u koli za djecu s potekoama u uenju. Nakon 6 tjedana programa, javio se njihov uitelj da bi pitao je li bilo kakvih promjena u obiteljskom ivotu. Dale i Martha su objasnili da su djevojice slijedile nov nain prehrane. Uitelj je odvratio da je njihov rad u koli znaajno poboljan i pozvao je Dalea i Marthu da dou u kolu odrati predavanje drugim roditeljima o Dijamantnoj metodi. Obje djevojice su mogle napustiti specijalnu kolu i upisati se u redovnu. Kad sam tri godine nakon toga razgovarao s Daleom i Marthom, rekli su mi da Therese i Lorie i dalje postiu dobre rezultate u redovnoj koli i da potpuno razumiju utjecaj pogrene prehrane na bolesti i lo uspjeh u koli. Ako ste roditelj, postoje odreene vane smjernice u primjeni Fit for Life principa u stil ivota vae djece to e, mislim, olakati va ivot. Za poetak, UINITE TO PRVO ZA SEBE. Zaponite svoj dan svjeim voem do podneva. Pravilno kombinirajte svoj ruak i veernji obrok. Jedite manje mlijenih proizvoda i govedine. S vremena na vrijeme uzimajte krob u obliku krumpira, tjestenine, cjelovitih itarica u glavnom jelu naveer umjesto mesne hrane. Voe jedite uvijek na prazan eludac, nikada kao desert. Zamijenite slatke zalogaje svjeim voem i povrem ili sirovim jezgriavim voem, premda katkad oko 16 sati moete pojesti malo slatkog, ako ba morate. Izbacite gazirana pia i zamijenite ih svjeim sokovima od voa i povra. To su jednostavne promjene i jednom kad ih ponete primjenjivati poet ete se osjeati sjajno. Taj e vas osjeaj ispuniti pouzdanjem; zrait ete entuzijazmom i to je prikladan trenutak za poetak uvoenja nekih promjena u ivot vae djece. Te ih je promijeniti prije nego li promijenite sebe. Promjene u prehrani djece moraju biti uvedene bez pritisaka ili prisile. Znam kako se osjeate. elite odjednom iz njihovog ivota ukloniti

sve to ih truje! elite poeti iznova, okrenuti novu stranicu. Ispunjeni ste frustracijom i bijesni na proizvoae beivotne hrane koji proizvode otrov zbog dobiti i prodaju ga vaoj djeci! Poznajem sve te osjeaje. No morate prihvatiti injenice. Ako su vaa djeca tipina amerika djeca starija od 2-3 godine, ako piju gazirana pia, jedu slatkie i vole posjete restauracijama beivotne hrane, morate prihvatiti injenicu da su dosegli odreenu razinu ovisnosti o veini toga to biste poeljeli izbaciti. Nita se ne dogaa preko noi. Potrajalo je dok su dovde doli, potrajat e dok ih vratite onamo gdje biste eljeli da budu. NO KOD DJECE JE DIVNO TO DA SE ONI DOISTA ELE OSJEATI DOBRO. Oni doista vrlo brzo uoavaju razliku u svojoj energiji. Kad nestanu eluane tegobe nastale zbog loih kombinacija hrane i glavobolje zbog eera, s im su se nauili ivjeti cijeli svoj ivot, njima se to dopadne. Stoga molim, najvaniji aspekt u procesu podizanja zdravog djeteta jest strpljenje. Ako to pretvorite u bitku suprotstavljeni volja ili u situaciju punu prigovaranja, djeca e poeti povezivati hranu s napetou prije nego li s ljubavlju i zadovoljstvom i tako ete i sebi i njima uraditi medvjeu uslugu. Najlake je s djecom kad su mala, mlaa od 3 godine. Smanjite im obroke mlijenih proizvoda i promatrajte kako sve vrste respiratornih problema, prehlade i infekcije uha nestaju. Umjesto toga dajte im svjee vone sokove i voe (no, oekujte sluzav iscjedak iz nosa, prehladu ili neto kaljanja u ovoj poetnoj fazi uvoenja promjena). Mogu vam jamiti da e me neki lijenik nutricionist na televiziji citirati izvan konteksta i rei e vam da ja kaem da se djeca razbole kad krenu na Fit for Life program, no ja to ne kaem\ Kad smanjite obroke kravljeg mlijeka i sira i jogurta i sladoleda, njihova malena tijela koja su bila optereena hranom koju nisu mogli djelotvorno probaviti, e zapjevati od sree i izbaciti sve to ih optereuje. Ta faza brzo prolazi i od tada nadalje vaa djeca e praktiki biti osloboena prehlada ako im ne dozvolite pristup mlijenoj hrani. Kladio bih se da ovaj zadnji redak nee biti citiran! Djeca svih uzrasta, naroito ona mala, trebaju svjeu, zdravu, ivotnu hranu da bi rasli brzo i razvijali svoja zdrava tijela puna ivota. Trebalo bi napraviti studiju o odnosu kravljeg mlijeka i odvikavanja od pelena. Po mojem iskustvu, djeca koja ne koriste kravlje mlijeko odvikavaju se lake i bre. Nervni impulsi u malom, preoptereenom tijelu jednostavno ne putuju dovoljno dobro i stoga proces uenja moe biti usporen. Zdravi razum! To nije hrana koja poboljava inteligenciju. To je hrana stvorena za ljupke, ali neinteligentne ivotinje nevelikog mozga. Za vrijeme jedne od naih nedavnih turneja predstavljanja knjige, jedna mlada majka iz Denvera nam je rekla da njezina etverogodinja djevojica pati od mokrenja u krevet. Nakon to je proitala Fit for Life, izostavila je obroke mlijeka i mokrenje je nestalo. Nakon toga katkad bi joj dala mlijeko i mokrenje se ponovno pojavilo. Tome nije uzrok samo unos tekuine jer je dijete pilo sokove umjesto mlijeka. Moda to nije dovoljno

"znanstveno" za neke ljude, ali je svakako vrijedno pozornosti ako ste roditelj kojemu je navrh glave mokrih pelena i plahti. Na sin, koji nikada nije pio kravlje mlijeko, je prestao koristiti pelene kad je imao jednu godinu. Dajte im majino mlijeko dok moete. Oni znaju kad im je dosta i sami e prestati izmeu prve i tree godine. Zapamtite, majino mlijeko je hrana koju je priroda stvorila za ljudsko potomstvo. Majino mlijeko je savreno prilagoeno djeci i sadri samo 2% proteina. Upotpunjujte majino mlijeko svjeim vonim sokovima, mlijekom od jezgriavog voa i sjemenki, svjeim voem to due moete prije uvoenja kuhanog povra. Majke, jednom kad prestanete dojiti ili ak kao dodatak majinu mlijeku, moete dati svojoj djeci ukusno, kvalitetno mlijeko koje se laho pripravlja, mlijeko od jezgriavog voa i sjemenki. Napravite ga od sirovih badema, ljenjaka, sjemenki sezama ili suncokreta ili od mjeavine svega toga. Mlijeko od jezgriavog voa je dnevni izvor dobre prehrane kojeg su koristili ameriki Indijanci, Europljani, Azijci i Afrikanci mnogo prije nego su mlijeni proizvodi postali unosna industrija. To je praksa koju bismo morali oivjeti zbog nae djece. Mlijeko od jezgriavog voa i sjemenki su desetljeima koristili predstavnici Prirodnog lijeenja u Americi, a nebrojeni praktiari takovog lijeenja ga toplo preporuuju djeci i odraslima. To mlijeko je odlian izvor upotrebljivog kalcija, proteina, vitamina i minerala i nema niti jednu znanstveno dokazanu tetnu popratnu pojavu kao kod koritenja kravljeg mlijeka. Od mlijeka od jezgriavog voe i sjemenki moete raditi ukusne zamjene za sladoled - pjenuavi frape od jezgriavog voe - uz dodatak svjeeg voa i smrznute banane, a sve pripravljeno u obinom mikseru ili Vitamix aparatu. Naa djeca su godinama koristila bademovo mlijeko i oboavaju ga zaslaenog s malo javorova sirupa i izmiksanog s rukohvatom jagoda. Ako imate Champion sokovnik moete svojoj djeci napraviti divne smrznute vone sladolede kao zamjenu za sladoled. Recepti se nalaze u knjizi Fit for Life, a neki su za vas ponovljeni u kuharici u ovoj knjizi. (Ja osobno redovito pijem sezamovo mlijeko). Kuajte! Odlino je! to se tie prakse vrlo ranog davanja malianima itnih pahuljica, to veina pedijatara nutricionista jo uvijek preporuuje, znajte: Vaa djeca do 18. mjeseci starosti nemaju ptialin, enzim potreban za razgradnju // kroba. Prije toga ne mogu probaviti krob. To je jo jedan od razloga^, zato vidimo toliko mnogo malih Amerikanaca sa zaepljenim nosevima ili s pojaanim luenjem iz nosa. Kruh, itarice, krumpir i svi kolaii i ips e ih preopteretiti. Drite ih na vou i povru to due moete. Oni ne trebeju ni priblino toliko raznolike hrane koliko mi mislimo da im treba. Nemojte uvoditi mnogo novih vrsta hrane najednom. Jedna po jedna s nekoliko dana razmaka je u redu. Djeca su mali ljudi. Oni trebaju pravu ljudsku hranu.

Klonite se lane, umjetne hrane za dojenad pune kroba. Uzimajte voe i usitnjavajte ga svjeeg dok djeca ne dobiju dovoljno zubi za vakanje. Radite mijeane salate. Pomijeajte avokado s malo vode. Djeca e voljeti svje, pravi okus i napredovat e. Kad osjetitie potrebu da dodate prehrani kuhanu hranu, pomijeajte svjee povre kuhano na pari npr. mrkve, mahune, tikvice. Moete dodati malo maslaca ako elite, ali ne morate. To samo ui djecu da "trebaju" maslac. to vie odlaete uvoenje kuhane hrane u jelovnik, to bolje. Prerano uvoenje kuhane hrane u prehranu vodi alergijama i djejoj pretilnosti. 27 Zapamtite da majino mlijeko ima samo dva posto proteina i izbjegavajte davanje ivotinjskih proteina to dulje moete. Najbolje je nikada. Oni vjerojatno dobivaju mnogo vie od 2% proteina u vou i povru i u cjelovitim itaricama koje ete im davati kasnije.;'Leukemija i) unos ivotinjskih proteina su bez sumnje povezani. Djeca dobivaju amino"Rieline za izgradnju proteina koje trebaju u pravilnom omjeru iz voa i povra. I opet e nutricionisti nastaviti raspravu o tome, no tome je tako zato jer oni nemaju smisla za pravu narav ljudske fiziologije. Mi ne jedemo proteine zbog proteina. Mi stvaramo proteine iz amino-kiselina kojih ima u izobilju u biljnom carstvu. Nutricionisti promiu i predstavljaju industriju koja se osniva na studijama usmjerenim na dobit. Oni vam nameu tu dodijeljenu im promibu, a to teti vama i teti vaoj djeci. Voe i povre je idealna hrana u prehrani malog djeteta. to je mogue dulje priekajte s koritenjem kroba i ponite s kuhanim krumpirima i jamom. 2 8 Pjenaste, mijeane juhe su takoer divno jelo za djecu. Dodajte hruskave kekse, kruh i pahuljice iza djetetova 18. mjeseca ako moete ekati toliko dugo. ^ (Akgjrje""uite djecu da jedu eer, ona z a n j j m ^ ^ ih nauite da su trenja ili plod borovnice ili lubenica poslastice prije nego li je to cup-cake 2 9 ili kolai, tada nee postati ovisnici o eeru i kako budu rasli tako e i konzumiranje eera biti vie pod kontrolom i ogranieno samo na rijetke prigode. Znam kako je teko u naem drutvu djecu odvraati od eera. eer je svuda oko nas. Nije nam uvijek bilo lako, ali Beau nijednom nije okusio eer do svoje 5. godine. Sad kad mu je 8 godina, pojest e malo slatkog jednom mjeseno na kakvoj zabavi. Pojest e malo i to e biti sve. Katkad se drugi dan osjea "bljak" i on zna zato. Kad jednom dijete navri 3 godine, uvoenje promjena moe biti zamrenije. Tada nailazite na ovisnost koja postaje ozbiljnija kako dijete
27

Vidi "Dijele ne valja pourivati da jede krutu hranu", los Angeles Times, 13. rujan, 1984.

* Jani - tropska povijua s jestivim korijenom, slatki krumpir, (op. prey). Cup-cake - kolai za jednu osobu napravljen u obliku alice i najee smrznut, (op.prev.)

raste. Veina roditelja koji izraavaju zabrinutost zbog prehrane svoje djece su obino zaokupljeni zloporabom eera. Shvatila sam da s mnogom djecom starom izmeu 4 i 12 godina dobar, otvoren razgovor o konzumiranju eera, ovisnosti o eeru i gaziranim piima moe biti vrlo koristan. Djeca vole sudjelovati u odluivanju o vlastitom ivotu. Oni imaju mnogo vie zdravog razuma nego to smo mi svjesni. Vano je takoer da shvate da su mama i tata zabrinuti i da pokuavaju nai naina da im pomognu kako bi bili zdraviji. Ako odluite razgovarati sa svojom djecom o svemu tome, prvo osigurajte situaciju prikladnu za pravi razgovor. Nemojte pokuati otvoreno razgovarati dok vozite i dok je vaa pozornost rascjepkana, a drugo dijete na stranjem sjedalu viri iza vae glave. Budite oputeni i neka vas nitko ne prekida dok razgovarate tako da doista moete razmijeniti misli i osjeaje i uti djetetove reakcije. Ako imate vie djece, bit e najbolje da razgovarate sa svakim posebno. Nain prehrane je vrlo osobna stvar. Predlaem vam ovu strategiju jer sam je i ja morala upotrijebiti s Beauom nakon to je neko vrijeme proveo u koli kad je imao est i pol godina. Gledao je kako mu slijeva i zdesna promiu bljetavo zamotani slatkii, kolai i gazirana pia. Djeca su to oboavala. Ambalaa je bila privlana. Slatkii su bili lijepih oblika i veliina i boja. Beau se osjeao izostavljenim. elio je iz prve ruke saznati kakovog su okusa te stvari. Harvey i ja smo se u poetku dogovorili da mu nikada neemo uskraivati nita to doista eli kuati, tako da je dom bio njegovo sigurno podruje, mjesto gdje je sve bilo doputeno. Stoga nikada nije osjeao da se mora skrivati od nas da bi iskusio ita od onoga za to je osjeao da mora iskusiti. Poelo je ovako. elio je jednostavno znati kakvog su okusa neke od tih nepoznatih stvari. elio ih je iskusiti. Nae rijei vie nisu bile dostatne. Naravno, eljeli smo da nije tako, no pomirili smo se s tim. Tako je Beau jedan da kuao ovo, drugi dan neto drugo. Za par dana pojavilo se neto tree to je elio kuati. To je trajalo nekoliko tjedana i ja sam prijetila da se ono to je poelo kao isprobavanje brzo pretvara u svrenu stvar. Bila sam svjedokom rastue ovisnosti moga sina o eeru. Shvatila sam da je po prvi put u ivotu njegovo malo, snano tijelo napadnuto otrovnim kemikalijama koje e isisati sve minerale iz njegovih kostiju. Njegova uroeno uglaena narav i uravnoteen temperament brzo su se rastakali u zlovoljnu razdraljivost koju sam viala kod druge djece no nikad kod njega. Bilo mi je dosta. I tako smo malo porazgovarali. Spustila sam se do njegove visine dok smo razgovarali tako da se moemo gledati u oi i gladila sam ga po glavi i rukama da bih pojaala verbalnu komunikaciju tjelesnim dodirom. Ovako je tekao na razgovor: "Beau, znam da si vrlo znatieljan zbog slatkia i kolaa \ znam da ti ih klinci u koli i TV ine toliko primamljivim da ih ti eli kuati."

"Da, oni ih toliko vole, pa ja elim znati kakvog su okusa". "A ja sam ti dala da ih puno jede, je li? "Da..." "No, radi se o tome da mi je u zadnje vrijeme teko kad mislim o tome kako sam ti dozvolila da to jede. To je loe za tebe; to je otrov. To u sebi ima preraeni eer. Od toga su tvoje kosti toliko slabe da ne moe narasti jak, a ima i drugih otrovnih kemikalija. Ja ak ni ne znam kakvu e ti tetu nanijeti. Ima mnogo kemikalija koje oteuju tvoj mozak ili tvoje oi ili od njih moe dobiti rak, a ove to mogu. okolada je toliko loa da zbog nje neki ljudi ne mogu imati djece kad odrastu. I ti zna da se u zadnje vrijeme nisi osjeao dobro kao prije. Slatkii u sebi imaju i boju, a mnoge od tih boja su otrovne. "Pa zato ih rade?" "Beau, ljudi koji to proizvode rade to zato da mogu zaraditi mnogo novaca. Oni to ne rade zato to su slatkii dobri za djecu. Oni su loi za djecu i ljudi to znaju. No njima je novac vaniji." "Ja mislim da oni rade runu stvar ali moji prijatelji to ne znaju pa jedu slatkie." "Ovako stoje stvari, Beau. Tvoji prijatelji ne znaju koliko su slatkii loi, njihove mame ne znaju koliko su slatkii loi, no ja znam i kad ti kaem da ih moe jesti osjeam se jako loe jer dozvoljavam nekome da ti ini zlo. Dozvoljavam da ti zlo nanosi netko kome nije stalo do tebe. Ja te odvie volim da bih dozvolila da te truju. Ne mogu nikome dozvoliti da te truje ak i ako je otrov u lijepom omotu. Moram te zatititi jer te toliko volim." "Pa moda onda vie neu jesti toliko slatkia." "Dragi moj, ako e me stalno moliti da ti dozvolim jesti slatkie, morat u rei ne. Zna li to ti hou rei kad kaem "ne" za slatkie i sline stvari?" "Da me voli." Razgovor poput ovog s vaim djetetom moe biti mnogo djelotvorniji od "uvoenja zakona". Moe se dogoditi da to nee potpuno rijeiti situaciju - ovisnost o eeru je snana - no uvijek se moete pozvati na svoju ljubav prema djetetu. NITA NE USKRAUJETE SVOJEMU DJETETU KAD KAETE "NE" SLATKIM JELIMA; SVOJEMU DJETETU DAJETE LJUBAV. Djeca to osjete. Oni su pametni. Nesvjesno znaju da je sva ta zaeerena hrana loa za njih i kad kaete "ne", vaa ljubav prema njima se nesvjesno ponovno potvruje. U duanima prirodne hrane i, nadamo se, uskoro u supermarketima, nai ete zdrave zamjene bez eera: slatkie, kolae, napitke i itarice. Oito je da za sada takve namirnice jo uvijek moraju biti u drugom planu u prehrani vaeg djeteta iza cjelovitije, ivotne hrane poput voa, povra, cijelih zrnja i majine kuhinje koja zamjenjuje svu tu umotanu hranu. No te zdravije alternative su dobre zamjene za otrove.

Moi ete prepoznati sastojke: maslac , brano od cjelovitih itarica, med, maslac od kikirikija, bademi, javorov sirup, graham brano, roga, kikiriki, datulje, kukuruz, zob, granola 3 1 , skorup, itd. Proitajte natpise na popularnim okoladnim ploicama ili na omotnicama napitaka, kolaiima ili eernim pahuljicama. Proitajte ako moete, rekla bih. Neete prepoznati mnogo od onoga to proitate kao sastojke hrane. Tu e biti preraeni eer i kemikalije i boje i dodaci i konzervansi i, dragi roditelji, te stvari nisu hrana..Jo ubija nau djecu % - u veinj_sluajeva polako,"~afj> sigurno u svakom sluaju./Ako to prestanete kupovati i zatraite ivotnu hranu, proizvoai hrane e morati udovoljiti vaim zahtjevima ili prestati poslovati. Evo jednog malog primjera zamjene umjetnog za pravo. U proljee 1986. radili smo s Beauom odlomak iz "Merv Griffin Show-a". Vidite Merv je nevjerojatna osoba, vrlo mu je stalo do ljudi. On voli djecu i odmah mu se Beau dopao. Beau je ponio svoju torbicu za ruak da bi pokazao Mervu to jede u koli. U njoj je bila Gypsy Boots ploica koja se sastoji od datulja, maslaca od kikirikija, kokosovog oraha, kikirikija, rogaa, maslaca, itd. To je dobro i prirodno. Merv je odgrizao komadi i nasmijeio se jednim od svojih zanosnih osmjeha zbog kojih je toliko slavan. Svidjelo mu se! U iduih nekoliko tjedana nakon tog nastupa, Beau je morao dijeliti svoje Gypsy Boots ploice s etvoricom ili petoricom svojih prijatelja svaki dan u koli. Vidjeli su ga na televiziji i kad su uli za ploicu koja je dobra i oni su je poeljeli. Nakon emisije smo primili dosta pisama od majki koje su htjele znati gdje bi mole nai Boots ploice. Mi sad radimo na tome da pustimo na trite savreno hranjivu, slatku ploicu koja e oboavatelje slatkia svih uzrasta oboriti s nogu. Ovisnost o eeru je problem s kojim se najtee boriti ako je dijete doista ovisno. Sve drugo je lake. U ugraivanju Fit for Life programa u ivot osnovnokolske djece vano je biti fleksibilan, strpljiv, pun razumijevanja i blag. Ako su djeca naviknuta na tipinu ameriku prehranu - hamburgere s bijelim kruhom, piletinu i okruglice, sir i kruh, pizzu, sladoled za desert, voe nakon glavnog obroka, pie uz obrok, obilan doruak, mnogo preraene i beivotne hrane - mnogo toga e se morati mijenjati. Sjetite se svojih ciljeva kad vam se napor uvoenja promjena inio prevelikim. Vi elite samo vie cjelovite, prave, ivotne hrane u ivotu vaeg djeteta. Budite im primjer i ne oekujte da se uda dogode preko noi. Najbolje je poeti s dorukom. Znam to mnogi roditelji osjeaju. Nakon godina uvjerenosti u vanost obilnog doruka, dovoljno je teko
' Maslac za razliku od ostalih mlijenih proizvoda ne stvara kiselinu jer sadri malo ili nimalo mlijenih krutih sastojaka. Neutralan je jer je prije masnoa nego bjelanevina. 31 Granola - obrok itarica od zobi, penice, sjemenki sezama, smedeg eera ili meda, suenog voa ili jezgriavog voa (op. prev.).

promijeniti sebe, a kamoli svoje dijete. No uz 70% predebele djece, moramo omoguiti da faze eliminacije rade za njih; moramo omoguiti njihovim tijelima da se prirodno oiste od nagomilanog otrova ili e biti debeli i bit e bolesni. Neka djeca ne vole doruak. Dobro! Nemojte ima ga nametati! No natjerajte ih da pristanu na voe - "Dobro, nema doruka, ali elim da pojede malo voa." Recite im zato: Voe je gorivo za tvoj mozak Ono e ti dati snagu za kolu ujutro." Ako vae dijete voli dorukovati, mogli biste poeti s voem ali ako to nije dovoljno moete ponuditi i druga jela dok se dijete ne privikne na doruak s voem koji je laki i daje puno energije. Trebate samo uiniti da ta hrana izgleda stvarno. Idealan doruak ukljuuje svjei sok ili dus, dvije vrste voa, malo celera ili salate i malo sirovog jezgriavog voa. Moete ponuditi i malo povra kuhanog na pari - bolje pravi kukuruz nego pahuljice od kukuruza. Dobro je pri ruci imati smrznuto povre poput graka i kukuruza i graha, no morate znati da smrzavanje unitava oko 30% hranjivih sastojaka u hrani. Zbog toga se nije dobro oslanjati iskljuivo na smrznutu hranu. Ako je vae dijete ljubitelj itnih pahuljica i nee povre, pokuajte mu dati granolu (zaeerenu medom ili datuljama) s bademovim mlijekom ili sokom od jabuke. To je ukusan, premda jo uvije preteak jutarnji obrok. No vidjet ete da ga moete postupno izbacivati. Komadi prepeenca s cijelim zrnima, prepeeno ajno pecivo s mekinjama ili neko drugo svjee ispeeno pecivo je takoer prikladno, naroito vikendom. Ali uvijek nakon vonog obroka ili salate. Kad smo ve kod vikenda, kad doruak moe biti vie sveanost, moete kuati domau granolu od kokosovog oraha i jabuka napravljenu od jabuka, kokosovog oraha, badema itd. Ili probajte francuski prepeenac s javorovim sirupom - kruh se namoi u bademovo mlijeko umjesto u jaja. (Oba jela su ukusne novotarije i ja sam ih ukljuio u recepte na kraju knjige - vidi stranice 296,342 ). No molim, ponite sa zdjelom ukusnog svjeeg voa i nemojte odmah ujutro stavljati ostale namirnice djeci pod nos. Ako vide jedino svjee voe i ako puni volje sjednete s njima za stol da biste uivali, djeca bi se mogla najesti samo voa i ne poeljeti nita drugo. Tada moete zadovoljno u raspored upisati jo jedan dan koji tee neometano u krugu eliminacije nagomilanog otpada iz njihovih tijela. Ako ih spremate za kolu, nakon vonog doruka zapakirajte jo voa za prijepodnevni obrok, moda ak malo voa suenog na suncu. Zapamtite, VOE JE JEDINA HRANA KOJA E IM DATI ENERGIJU BEZ DA JE POTROI. Kad jednom uine pomak s tee hrane na voe ujutro - proces koji moe potrajati od nekoliko dana do nekoliko tjedana ili mjeseci - djeca e imati mnogo vie snage za jutarnji rad jer teki obrok ne troi njihove energetske zalihe. Ako u poetku brinete da "e biti gladni" dodajte malo sirovog jezgriavog voa u njihovu torbicu za ruak, za svaki sluaj. Evo nekoliko moguih namirnica u tipinoj Beauovoj torbici za ruak. Znam mnogo drugih mama koje koriste ovaj osnovni obrazac:

1. Malo voa oguljenog i narezanog na ploke u termos boci ili cijelo voe. 2. Vrui krumpiri brzo prepreni na maslacu i pomijeani s kukuruzom, grakom ili mahunama ili sa svim tim u termos-boci za hranu irokog otvora. Obino u hladnjaku drim mnogo povra ve kuhanog na pari tako da je doista vrlo lako ponovno zagrijati ovaj glavni obrok za ruak. (No povre kuhano na pari ne bi smjelo biti u hladnjaku vie od dva dana). Beau je ljubitelj krumpira tako da je vru obrok krumpira idealan za njega i nikada ne trai jo. (Djeca e stalno jesti jedno te isto ako im se to dopada). Mogli biste lako zamijeniti tjesteninu s povrem ili riu s krumpirom i povrem. U danima kad se ini da se Beau pomalo zasitio, termos-boca irokog otvora slui kao hladni spremnik za salatu s crvenom rajicom, prokulicom i omiljenim preljevom ili za obinu juhu od povra. 3. Ruku od vrueg krumpira ili salate ili juhe dodajem celer ili mrkvu ili krastavac narezan na ploke. U danu kad jede samo salatu, Beau dobiva svo troje. 4. U "gladnom" danu prepeeni sendvi s maslacem. 5. Poslijepodne za uinu - suho voe ili ploicu s orasima ili sirovim bademima - ili dobar kolai. 6. Dajem mu i termos-bocu s destiliranom vodom tako da ako oedni nee biti u napasti popiti lo sok napravljen od koncentrata kakve obino posluuju u koli. Znam to mislite. Pitate se kako uope moete sve to staviti u djetetovu torbicu za ruak. Ne moete! Morate otii kupiti radniku kutiju za ruak da biste sve to mogi staviti. Nemojte se smijati! Uradite to! Postoje i vreice s pretincima za pakiranje obroka koje dobro funkcioniraju. Vidjet ete kako je to jednostavno jednom kad ponete, a svakako ete se dobro osjeati to dijete otpremate u kolu s pravom hranom umjesto s mnogo umjetne. Kad smo Beaua prvi put tako poslali u kolu osjeao se "drukijim" i bio je za rukom tretiran kao "drukiji". Mi smo mu stalno govorili da je dobro to je drukiji i da je zdrava prehrana dar koji ne valja olako shvaati. Nije dugo potrajalo dok se duga djeca nisu prikljuila razmiljanju kako ukusna, svjea lubenica, trenje od kojih cure sline i ta velika termos boca puna krumpira i kukuruza s maslacem i nisu tako loa zamisao. Ulovila sam sebe kako spremam dodatne koliine celera, mrkve ili male rajice da bi ih Beau mogao podijeliti, a ve ste uli za dogaaj s ploicama. Isti nain prehrane smo provodili s Beauom ovog ljeta na kampiranju. Jedno dijete je nekoliko dana promatralo Beaua kako jede svoje ukusne krumpire i nakon toga mu reklo kako je on sretan. Sjeam se preobrazbe jednog Beauovog prijatelja koji je uvijek jeo jela poput hamburgera i hrenovki u pecivu, kako je jednom nakon jela rekao, "Ti si sretan, Beau. Volio bih da moja mama ima isti "mozak za kuhanje" poput tvoje mame."

Vratimo se, roditelji, na kolski ruak. Veina djece ne mari previe za trajne kobasice. Veina ih prihvaa otprilike kao ivotnu injenicu, kao vrijeme za spavanje. Kompleksni ugljikohidrati za ruak su pravilan izbor krumpiri, tjestenina, ria ili kruh sa cijelim zrnima. Djeca dobivaju energiju iz tih ugljikohidrata ili kroba i voa. Proteini u ruku e ih potpuno usporiti, naroito ako su pomijeani s kruhom. Ako morate zapakirati sendvi neka to bude dobra kombinacija namirnica ili "goodwich" (vidi stranice 326, 328). Nepravilna kombinacija namirnica za ruak e djetetu oduzeti energiju i prisiliti ga da posegne za eerom da bi se umjetno osjeilo onako kako vi poseete za alicom kave. Pravilno kombinirajte namirnice za djetetovu veeru. Ako je glavno jelo piletina, posluite ju s povrem i salatom. U tom sluaju ne pripremajte krumpir, riu ili okruglice i ne posluujte kruh. Ako imate tjesteninu ili riu neka to bude glavno jelo s preljevima od povra i salatom. Krumpiri mogu mnogoj djeci biti omiljeno jelo. Pripravljajte ih peene, prene, na rotilju, kao pire s umakom, kuhane pa preprene u tavici ili ak pomfrit, ali povremeno. Goodwich je odlina zamjena za beivotnu hranu o kojoj su mnoga djeca najee tako ovisna. Znam djecu koja ih jedu svaki dan. Nauite se pripravljati goodwich. Cijela vaa obitelj e ih voljeti. Zamijenite hamburgere tomburgerima (str. 324). Recepti se nalaze u kuharici na kraju ove knjige zajedno s mnogim drugim jednostavnim i jeftinim idejama za obroke koje e vaa djeca voljeti. Natuknula sam ve neto o ovom pitanju, no mislim da ono zasluuje dodatno objanjenje. Pitanje prehrane djece ne mora biti pretvoreno u zamren i teak pothvat. Znam da su mnoge majke postale ovisne o lako dostupnoj hrani poput zamrznutih veera i jela u konzervama i omotima, da i ne spominjemo koliko ih se mnogo u prehrani svoje djece gotovo potpuno oslanja na fast food restauracije. To je osnovna pogreka. Svaki put kad se odluite za tu vrstu lako dostupne hrane, odluujete se za beivotnu hranu za svoje dijete. Znate, takva hrana je u zadnjem narataju jedva postojala. Nae majke su podizane na hrani koju su pripremale nae bake. Kad su zapakirana, smrznuta jela i jela iz konzervi postala lako dostupna, bila su povremena "pojava" kad mi Mama poeljela malo odmora. Sada su pravilo, a ne iznimka. Mi i nai roditelji smo imali puno vie mogunosti jesti prirodniju, neiskvarenu, domau hranu od djece ovog narataja. I to je razlog to rak i srane bolesti prevladavaju kod mladih koji ni u kojem sluaju ne bi smjeli biti bolesni, a truju se svakodnevno kemikalijama iz preraene, beivotne hrane. Molim vas da shvatite da je hranjiva, domaa kuhinja mnogo jednostavnija nego to mislite. Koristite samo svjee sastojke, pravi maslac i to je manje mogue hrane zagaene kemikalijama. Djeca vole vone kupove s jagodama, narezanim naranama ili pladnjeve s

lubenicom narezanom na krike, krukama, ljivama ili trenjama. ujem ih u trgovinama kako mole majku da im kupi jagode. Ona odgovara da su preskupe i posie za jednako skupim paketom preraene hrane. O tom pitanju nam treba novi nain razmiljanja. Izmeu prerade, pakiranja i mare za preraenu hranu i beivotne hrane, a ne prehrane, i rauna za lijenika stoji znak jednakosti. PRAVA HRANA JE ZA DOLAR PO KILOGRAMU ISPLATIVIJA I PUNA JE HRANJIVOSTI. Kad ponete davati veu vanost vou i povru u planiranju obroka pred zapakiranom hranom i obrocima, vidjet ete da e se raun za hranu smanjiti. Isplativije je jesti pravu hranu! Djeca vole jednostavnu hranu. Ima jedan estogodinjak koji nas redovito posjeuje. Radim mu tjesteninu s povrem ili cijelim zrnjem i on to halapljivo pojede. Njegovi roditelji su zadivljeni. Kod kue nee taknuti tjesteninu, no oni uvijek imaju tjesteninu s mesom, sirom ili umakom od rajice. esto djeci nameemo potrebu nas odraslih za zainjenom hranom, no njima do toga uope nije stalo. Oni vole peene krumpire s maslacem i kukuruz u klipu. Vole mahune koje mogu jesti prstima. Mnoga djeca vole vruu, ukusnu prokulicu kuhanu na pari koju mogu umoiti u rastopljeni maslac, a puno njih voli i artioku. Omiljen je kruh s cijelim zrnima i enjakom. Vrue kukuruzne tortilje s maslacem ili avokadom i prokulicom ine dobar, hranjiv obrok. Kao i sirovo jezgriavo voe. Pire od avokada kao preljev za kukuruzni ips s mrkvom i celerom ine odlian ruak. Djeca vole pire krumpir i preljev za veeru. Dopadaju im se sendvii s rajicom ili avokadom za ruak. Neka vai obroci budu jednostavni, s tjesteninom, riom ili krumpirima kao glanim jelom i vidjet ete kako e se to klincima dopasti. Hoe! Svidjet e im se i juha za glavno jelo s vruim kukuruznim kruhom ili dvopekom i salatom. Ako imate djecu koja ne vole jesti salatu, pokuajte u nju staviti malo prepeenih komadia krumpira ili makarona. Zainite salatu preljevom kojeg vole - Thousand Island je obino njihov omiljeni preljev - i kad prije veere kau da su jako gladni, dajte im prvo salatu dok zavravate ostalo. Glad e ih brzo proi - vidjet ete! Ako vole sir, a vi ga nastojite smanjiti u jelovniku, stavite male kockice sira u salatu. Pokuao sam u kuharicu ubaciti mnoge recepte koje sam testirao na djeci. Iskuajte neke od njih s djecom. Nemojte od toga raditi veliku stvar ili to glasno oglaavati, kao "Od sada nadalje jest emo zdravu hranu!" To moe zvuati odvie prijetee i moe uzrokovati otpor. Ono to je njima bitno je to da je ta hrana dobra koliko i zdrava. Dodajte nekoliko novih recepata tjedno vaem jelovniku bez nametanja. Cijenit e vas jer e hrana biti dobra, a kroz to e se oitovati vaa panja. Ako imate tinejdere, jasno je da ih ne moete natjerati da promjene svoj nain prehrane. No, morate znati da smo dobili mnogo pisama i komentara od tinejdera koji su iznimno zainteresirani i uzbueni zbog rezultata koje su postigli s Fit f o r Life. Najvie to moete s

tinejderima postii je da im date informacije na neprijetei nain i da im dozvolite da uvedu promjene brzinom koja njima odgovara i da ih u tome podupirete. Dobre vijesti sligle su od gospodina Henryja C. Rossa, ravnatelja studentske menze u Bucknell Univerzitetu u Pennsylvaniji. On je rekao novinaru koji ga je intervjuirao da "500 od 2000 studenata koje svakodnevno posluuje najvie za ruak ili veeru voli povre." Posljedica toga je da je fakultet uveo posebnu prostoriju za jelo u kojoj se za ruak posluuju juha i salata. Ross je rekao da su kuhari teko mogli povjerovati da je studentima drae povre od mesa. "Studenti i dalje vole desert," rekao je Ross, "no naglasak je na zdravlju. Svjee voe je prvo na popisu." Kojeg li ohrabrujueg trenda* Ovo izvjee je za budue zdravlje ljudi u ovoj zemlji, realno govorei, znaajnije od svih udarnih vijesti o "medicinskim dostignuima" kojima smo stalno izloeni u tisku. S poveanjem broja urednika i reportera koji su svjesni nevjerojatnog utjecaja bezvremenih, jednostavnih istina zagovornika Prirodnog lijeenja, izvjea poput ovog e poeti puniti naslovne stranice umjesto da budu gurnuta na zadnje stranice novina. Nai mladi ljudi zahtijevaju za sebe hranu koja e ih initi snanima i zdravima. Trebali bismo svi predahnuti i zaplesati! lako je pokret za emancipaciju ena bio pozitivan u aspektima koje mnogi od nas jo ne mogu potpuno procijeniti, ima jedan porazan rezultat, a taj je da je majinstvo, koje ukljuuje zdravu prehranu, palo s poloaja visokog potovanja kojeg ono zasluuje. Odvie mnogo mladih majki osjea da su neuspjene u usporedni sa zaposlenim enama i one trae naine kako da se dokau iako im je dokazivanje pod nosom i gleda ih, bespomono traei pozornost koja im pripada. to moe biti valjanije od pomoi u produetku zdrave vrste kroz njenu, stalnu i brinu skrb za koju je enka nae vrste tako dobro bioloki opremljena. Za na opstanak je to mnogo vanije od promaknua i dodataka na plau. Drutvo koje vie cijeni zaposlenu enu od majke i time enu prisiljava da radi na tetu djeteta, je drutvo koje malo mari za svoje potomstvo. Po mojem miljenju DRUTVO KOJE NE BRINE ZA SVOJE POTOMSTVO NEMA BUDUNOSTI. Tuno je to to su mlade majke prisiljene napustiti svoje obitelji i postati radna snaga dok ih djeca jo trebaju. Majinstvo je iznimno vrijedno zanimanje s punim radnim vremenom sve dok su djeca u koli i dok ne dosegnu neovisnost. Kad ena ispuni tu obvezu, ona je mnogo sposobnija dati svoj daljnji doprinos drutvu od one ene koja sve pokuava odjednom i na kraju je iscrpljena i puna osjeaja krivice jer nijedan posao ne obavlja kako valja. Moda imate prijatelje koji jednostavno ne shvaaju vanost napora vezanog uz pravilnu prehranu djece. Kau da za to jednostavno

nemaju vremena. Njima je mnogo vanije da si ne pokvare savreno manikirane nokte od pripremanja cjelovite hrane svojoj djeci. Ili moda osjeaju da su vaniji satovi tenisa ili umjetnosti. Vrijeme koje majke ne ele utrotiti na pravilnu prehranu svoje djece je vrijeme koje e na kraju utroiti na brigu o tome kako da djeca ozdrave kad obole. Niti jedna aktivnost ne moe biti vanija od pravilne njege i prehrane djece u drutvu u kojemu je 75% djece predebelo, u kojemu je rak glavni uzrok smrti djece i gdje gotovo sva djeca imaju najmanje jedan simptom bolesti srca. Vrijeme koje majke ne utroe na pravilnu prehranu moe se ak izjednaiti s bolnikim vremenom. Nema naina da se to izbjegne. Ili postupite pravilno odmah kad za to imate prigodu ili ete vi i vae dijete kasnije platiti visoku cijenu. Zato bi dijete bolo bolesno? Ono je mlado i treba biti isto i jako. Oni koji ne ele odvojiti vrijeme za ouvanje njihovog zdravlja su oni koji zapravo uzrokuju bolest. Majke Amerike, krenite! Posao skrbi za djecu Amerike je va posao. Posjedujemo prirodnu, uroenu, sjajnu sposobnost da obavimo taj posao. Majke ni jedne druge zemlje na svijetu ne podiu svoju djecu na bezvrijednoj hrani. Ulijenile smo se i postale samozadovoljne. Moramo se probuditi*. Ne sluajte one koji kau da je od toga neto vanije! Uinite to i budite zbog toga ponosne! To je djelo velike ljubavi*.

SEDAMNAESTO POGLAVLJE Detoksikacija - to initi za vrijeme krize


MARILYN: U 5. poglavlju sam govorila o iscrpljenosti i njezinom utjecaju na tijelo. Objasnila sa da svi tjelesni procesi trpe kad iscrpimo nae nervne energetske zalihe. Eliminacija toksinog otpada staninog metabolizma, to je inae rutinski i stalan proces, se drastino usporava i otrovni otpad koji valja eliminirati se poinje skupljati unutar tijela. Osim toga, probava, apsorpcija i asimilacija su manje djelotvorni. Bez odgovarajue nervne energije za potpuno obavljanje tih funkcija, tijelo ih obavlja sporije. Dio toksinog otpada koji nastaje iz hrane koja nije dobro probavljena ili koja se pokvari u sporom probavnom traktu se apsorbira u tijelo, to dalje pogorava ve zatrovano stanje organizma. No ljudsko tijelo ima sposobnosti i naina da se brani od "autointoksikacije" ili samotrovanja koju uzrokuje iscrpljenost. Ono to ini u formi kroninih bolesti. Prehladit emo se ili imati povienu temperaturu. Moe nam se upaliti grlo ili moemo dobiti proljev. Moe nas boljeti glava ili moemo biti razdraljivi. Na taj nain tijelo preuzima vlast. Obara nas s nogu tako da nam postane toliko loe da moramo prekinuti sve aktivnosti, lei i odmoriti se i prepustiti pametnijem od sebe ono malo snage to je ostalo za izbacivanje ovog po ivot opasnog otrovnog otpada. Zapamtite, ENERGIJA JE BIT IVOTA, ona se troi na svaki tjelesni proces i aktivnost u naem svakidanjem ivotu. Zapamtite takoer da su SAN I ODMOR JEDINI NAIN DA SE ENERGIJA OBNOVI I NADOKNADI. Stoga, kad se osjeate loe, kad ste "slomljeni" zbog pomanjkanja energije i kad niste dovoljno mudri da se odmorite ili odspavate i dozvolite svojem tijelu da napravi nove zalihe iscrpljene energije, vae tijelo preuzima vlast i tjera vas u krevet u jeku procesa ienja ili detoksikacije. Kad jednom krene detoksikacija i tijelo vas prisili da mu konano dozvolite neodlonu eliminaciju otrova, ima jedna vana stvar koju morate shvatiti. Prvo morate shvatiti da niste "bolesni". Nita niste "pobrali". Zapravo ste svjedokom najudnovatijeg aspekta ljudskog postojanja: sposobnosti svojeg tijela da sauva zdravlje i cjelovitost pomou uklanjanja onoga to je za nj tetno. Naravno da ono to moe! Tijelo se zna razviti od siunog jajaca do odraslog ovjeka. Zna se razmnoavati. Zna kako odravati ogromno mnotvo tjelesnih funkcija istovremeno. Kako je mogue da se uz sve to, tijelo ne bi bilo u stanju obraniti? Kad pretjeramo - kad previe jedemo, radimo, unosimo u tijelo previe tetnih tvari iz zraka, hrane i vode, kad smo preemocionalni ili seksualno preaktivni i kad premalo spavamo - na organizam je prisiljen preuzeti

vlast i sprijeiti stanje iscrpljenosti i zatrovanosti koje smo si priskrbili. Ono to tada radite e uvelike utjecati na vae ukupno zdravlje i odrediti hoete li s godinama biti sve jai ili sve slabiji. Ako podrite detoksikaciju tako da joj omoguite da prirodno proe, bit ete jai i manje skloni iduim takvim krizama u budunosti. Ako ju ne podrite, kriza e redovito dolaziti jer e se tijelo truditi dovriti nezavren proces ienja. Razmotrimo ovu zadnju tvrdnju malo detaljnije. Kako moete podrati detoksikaciju? Odgovor na to pitanje je tema ove knjige. I U ZDRAVLJU I U BOLESTI MORATE SVOJEM TIJELU DATI ONO TO TIJELO BIOLOKI ZAHTIJEVA. Raspravljali smo o ovim jednostavnim elementima zdravlja - zraku, vodi, hrani, odmoru i spavanju, suncu, vjebanju i pozitivnim emocionalnim utjecajima. To su vjeni elementi ouvanja zdravlja koje nikada medicinska znanost nije "otkrila" jer se na tome ne moe zaraditi. To su obine zdravstvene mjere koje mogu poboljati vae zdravlje bez tetnih popratnih pojava. Neki od ovih elemenata su vaniji kad smo bolesni nego kad smo zdravi. To su odmor i spavanje, svje zrak, ista voda, hrana koju jedemo i odnosi s drugim ljudima. Prvo i najvanije su odmor i spavanje. Detoksikacija uzrokuje iscrpljenost, a simptomi, bilo da su to obian umor ili kihanje, kaalj, bolovi, itd., su nain na koji nam tijelo govori da su nam baterije prazne, da je raun u banci prekoraen ili, realno govorei, da vie nemamo energije. Kad vam ti simptomi kau da vie nemamo energije, uime zdravlja, sluajte! ENERGIJU MOETE STVORITI SAMO ODMARANJEM I SPAVANJEM, i kad je dovoljno stvorite, kriza prolazi. Stoga kad se va organizam isti od otrova, molim vas, dajte mu mogunost da se odmori! Ako to uradite, organizam e nadoknaditi energiju i vrlo brzo e normalno obavljati sve tjelesne funkcije, a vi ete se dobro osjeati. Ako svojem tijelu ne priutite odmor kad mu najvie treba, kriza e se produiti i vaa vitalnost e mnogo due biti smanjena. Tijelo se nee moi osoboditi svih otrova koji su se nagomilali kao rezultat iscrpljenosti, tako da proces nee biti dovren i vi ete postavljati temelje za novu krizu dok ova jo nije prola. Zapamtite da svaka aktivnost troi energiju. Kad se va organizam isti, smanjite sve mogue aktivnosti i odmarajte se u tihoj, udobnoj prostoriji. Znam da nam suvremeni nain ivota ne dozvoljava da to lako uradimo, no to i jest ono to je krivo sa suvremenim nainom ivota i zato nemamo visoku razinu zdravlja i energije. Oito je da veina ljudi u potpunosti zanemaruje vanost odmaranja, to je faktor zdravlja i to se mora promijeniti. Primali bismo stalno pozive prijatelja iz estrade koji su slijedili Fit f o r Life program i koji nisu mogli razumijeti zato su "zaradili" prehladu ili gripu iako su se "tako dobro hranili". Mi bismo ih uvijek pitali, "Koliko se odmarate?" "Odmaram? to je to? Znate koliko sam zaposlen. Jedva da imam vremena za spavanje!" (to s rokovima za ovaj film ili onu plou ili sa svim

onim sastancima, veerama i drutvenim obvezama koje su dio tog posla). Privoljeti nekoga od tih ljudi iji se ivot odvija "u brzoj traci" na odmor je bilo tee nego dobiti dijete-dobrovoljca za rani odlazak na spavanje. Sad ti moni pojedinci nadoknauju proputeno. Kad osjete da im odmor poinje nedostajati, reorganiziraju svoj ivot da bi se mogli odmarati, bez otpora koji su prije pruali. Zato? Zato jer to djeluje! Dr. Herbert Shelton je o toj temi govorio u svojem govoru pred Amerikim drutvom za prirodno lijeenje u New Yorku 1950. godine. Bio je toga svjestan tada, mnogo prije nego to su drugi shvatili tadanju situaciju, a mi znamo koliko je dananja mnogo loija. Svi oblici pretjeranog rada, uitaka i troenja su uzroci iscrpljenosti. U civilizaciji dananjice ivimo ivotom kojemu je osnova rasipanje, a ne ouvanje... Zamijenjujeno dan za no i ini se da se patoloki uasavamo odlaska u krevet. Zbog takvih razloga ... stvaramo velike povorke ljudi koji ulaze i izlaze iz ordinacija lijenika svih specijalizacija,'ljudi koji ulaze i izlaze iz bolnica i prerano odlaze na groblja. Gradimo sve vie bolnica i sve su vee. Opremljene su najmodernijom opremom, osoblje ine najbolje obrazovani ljudi svijeta, no nikako ne lijeimo ogromnu i rastuu koliinu bolesti meu nama iz jednostavnog razloga to dan provodimo stvarajui sve vie nevolja ... Samo e odustajanje od navike ivljenja koja proizvodi i njeguje iscrpljivanje omoguiti da bolestan ponovno postane zdrav. Ono to je najvie od svega potrebno nisu nove ustanove za bolesne, niti vie lijenika, niti bolji lijenici, nisu to ni programi zdravstvenog "osiguranja" ili programi "socijalizirane" medicine, ve normalan nain ivota - nain koji uva dragocjenu energiju ivota i ne rasipaju. Da bi se razina zdravlja u Sjedinjenim Dravama poboljala, neke e se stvari morati promijeniti i mi emo te promjene morati iznuditi za nae dobro. ovjek mora biti svoj vlastiti zdravstveni reformator. Prva promjena: Kad vam treba odmor, zasluujete odmor i morate se odmoriti onoliko koliko vam treba. Prekinite svaku aktivnost koja nije nuna i dozvolite svojem tijelu da se napuni koliko je potrebno za normalno funkcioniranje. to se vie odmarate, to ete se bre ponovno osjeati dobro. Vae e vam tijelo rei koliko dugo. Sad kad smo to sredili (nadam se da sam postigla napredak u uvjeravanju vas da imate pravo na odmor i da odmaranje ima smisla), pazite da u prostoriji u kojoj se odmarate ima dovoljno svjeeg zraka. Ve smo nauili da je disanje jedan od naina na koji se tijelo oslobaa otrova. Sa svakim dahom izdiemo otrove. Pogodite to se dogaa ako je soba zaguljiva! Ponovno udiemo otrove i detoksikacija traje dulje.

Druga vana pomo za vrijeme detoksikacije je ista voda. Pijte vodu onoliko esto koliko elite. Sjetite se pitanja koje je Harvey potaknuo u poglavlju o vodi. Veina onoga to pijemo je dodatak otrovima u naem tijelu. Pokuajte piti samo destiliranu vodu, ako je imate, naroito za vrijeme detoksikacije. Svaka aktivnost tijela troi energiju, a prehrana koja tjera tijelo da probavi hranu troi najvie energije. Kad ste u procesu detoksikacije, jedite laganu hranu i ako niste gladni sluajte svoje tijelo i ne nameite mu hranu. Bez obzira to bi vam neinformirani ljudi mogli rei o potrebi da jedete da biste "sauvali snagu", zapamtite da HRANA TROI ENERGIJU PRIJE NEGO POSTANE IZVOR ENERGIJE. Mi smo uskladitili u tijelu dovoljno hranjivih tvari da bismo mogli tjednima ivjeti bez hrane, tako da lagana prehrana kroz nekoliko dana sigurno nee tetiti! Ako ste iscrpljeni, trebate stvarati energiju, a ne ju troiti. Ako ste gladni - i samo ako ste gladni - oslonite se na hranu koja troi najmanje energije jer trai malo ili nimalo probavljanja. Znate koja su to jela: svjei voni sokovi, svjei sokovi od povra i svjee voe i povre. Ako spavate, leite i niste aktivni, odmarate organizam i fiziki i psihiki. Voda, svjee voe i povre e vam omoguiti dobar psihiki odmor. Slijedei ovaj jednostavan reim, energija e se brzo stvarati i prava glad i elja za aktivnosti e se brzo vratiti. Jedan od najvanijih faktora kojeg morate biti svjesni za vrijeme procesa detoksikacije je faktor odnosa s ljudima. Mogli biste poeljeti biti sami kad ste potroeni i to je u redu ako se tako osjeate. Ono to valja izbjegavati je odnos s drugim ljudima koji vas emocionalno iscrpljuje. Prvo, vi znate to se dogaa, no mnogi oko vas moda to nee razumijeti. Na neki nain ste pretjerali, potroili ste svoju energiju, zatrovani ste jer je vae tijelo iscrpljeno i sad se oporavljate i oslobaate otrova. Ljudi s manje suvremenim razmiljanjem bi vas mogli uti kako kiete ili vidjeti da leite i pomisliti da ste "bolesni". Mogli bi od vas traiti da potraite pomo, a sve to vam treba je odmor. Ima ljudi koji mogu biti vrlo nasrtljivi kad se radi o zdravlju. Zamolite ih da vam daju tu slobodu da radite ono to je za vas najbolje. Nisu vam potrebni "glasnici propasti" koji e vam govoriti da ete postati statistika brojka za tjedan dana ako neto ne uradite, nekud ne odete ili ne uzmete neto za vau slabost i simptome ienja 3 2 . Jedno od najvanijih pravila Asklepijskih sveenika stare Grke je bilo ouvanje dobrog raspoloenja onih koju ulaze u hram. Moral je tamo bio velika stvar. Na prvom mjestu je bila vjera u proces tjelesnog ozdravljenja. Budui da pozitivan stav potpomae proces ozdravljenja, udi me dananje lijeniko osoblje koje zadaje niske udarce moralu oboljelih. esto ujemo prie o prilino bolesnim ljudima kojima lijenici kau koliko im ivota ostaje ili kako nemaju izgleda za preivljavanje, a ak se i
Svakako, ako vi sami osjeate da ima mjesta za zabrinutost, posjetite lijenika kojem vjerujete.

zdravim ljudima daju statistiki podaci o broju ljudi koji e u budunosti oboljeti. Kako itko moe sigurno znati to e biti u budunosti? Kako nam moe itko u ovom golemom svijetu mogunosti i promjenljivosti rei kako nemamo izgleda? Povijest je puna pria o ljudima koji su izveli nemogue kad im je kazano da nemaju izgleda. Kako moe itko imati hrabrosti i rei nam koliko nam ivota preostaje? Znate kakvog utjecaja ima proizvoljno odreivanje vremena smrti nekome tko je bolestan. Obino ga to dodatno oslabljuje. Pobornici pozitivnog stava stalno dovode u pitanje ovakav negativan pristup. Konano, ono to mislimo uvelike utjee na to kako se osjeamo, i ako nam netko tko je autoritet kae kako misli da emo umrijeti ili da emo oboljeti, kako emo se osjeati? Loe! Nesigurno! Bez nade! Bespomono! Mnogo ljudi prkose ovakvom stavu i dokazuju da su zloguki proroci u krivu, no mnogi podlegnu kad bi jo mogli imati izgleda. Molim vas, kad ste u procesu ienja, ne dopustite ljudima da vas ine malodunim. Okruite se ljudima punim ljubavi i potpore. Ako netko vama drag ne razumije vae stanje, zamolite tu osobu da se ne mijea. To nije vrijeme kad biste se trebali braniti. Vjerujte inteligenciji svojeg tijela. Ona je mnogo vea od vae vlastite ili od inteligencije vaeg prijatelja. Pretjerali ste i vae tijelo se pregrupira. Dozvolite mu to. Ono e se pobrinuti o svemu to valja napraviti. Dogaa se prirodan, bioloki proces, lako je to za veinu nas novi pristup, zapamtite da je to zapravo stari nain razmiljanja, nagonska reakcija od koje smo se udaljili, a kojoj se sad vraamo. Mi smo na ovom planetu ve milijune godina; preivjeli smo i za to vrijeme napuili Zemlju, preivjeli i poloili silne psihike testove. Mi smo snani - morali smo biti - svako ozdravljivanje je i tada bilo bioloki proces. I moralo je biti jer nismo imali 3000 godina staru tehnologiju lijeenja o kojoj sada ovisimo... pa ipak, uspjeli smo, narode! Znai jednom smo podosta znali i mogli bismo ponovno podosta znati. Kad kaem da je vano izbjegavati emocionalno pranjenje za vrijeme detoksikacije i okruiti se ljudima punim ljubavi i podrke, ne elim rei da ljubav treba ii do toke spolnog odnosa. Iza probave, seksualna aktivnost je najvei potroa energije. Ako je vaa energija iscrpljena, molim vas, suzdravajte se. Ako se ba ne osjeate sjajno, kako uope seks moe biti uitak? Voenje ljubavi je jedno od najljepih, najstvaralakijih, najprofinjenijih iskustava koje dvoje ljudi moe podijeliti. Nos koji curi to moe definitivno upropastiti. Slijedei element kojeg takoer morate preskoiti dok traje ienje je vjebanje. Vjebanje oduzima energiju. Vjebanje ne doprinosi izgradnji energetskih zaliha. Odmarajte se! Imat ete dovoljno snage za vjebanje kad kriza proe, i kad ponovno ponete budite umjereni. Pretjerano vjebanje je iscrpljujue. Iznimka moe biti lagano skakanje koje pomae ienju limfnog sustava ako osjeate da ste to u stanju. Ljudi esto pitaju koliko traje ienje od otrova. To se ne moe znati. Vae tijelo radi. Kad se posao zavri, kriza je gotova. Pitanje koliko

to traje je poput pitanja koliko treba noktima ili kosi da narastu. Za svaku osobu je to drukije. Koliko ste iscrpljeni? Koliko ste prekomjerno radili? Mogu vam rei da sam vidjela apsolutno sve radei s detoksikacijom vie od 10 godina. Vidjela sam osobe oiene od otrova nakon tri sata, est sati, jednog, dva, tri ili etiri dana, deset dana i sve varijante izmeu toga. Govorim vam sa stanovita mojeg osobnog iskustva s detoksikacijom, svjedoka detoksikacije kod Harveya i moje djece, i sa stanovita onog to sam saznala kroz razgovor s prijateljima, studentima, pacijentima, sudionicima seminara i ljudima koji su sudjelovali u naim etvero tjednim radionicama detoksikacije. Uz to smo dobili tisue poziva i pisama kroz ove godine od ljudi koji su traili savjet o detoksikaciji. Kad ponete shvaati faktor uzroka i posljedice koji je pozadina detoksikacije, razvit ete straan osjeaj vlastite moi da budete i ostanete zdravi, i znanja kako da se brinete za sebe ako se razbolite. Mogli biste primijetiti da krize imaju naroit skup simptoma ako u poetku vae tijelo prolazi kroz krizu detoksikacije istovremeno dok se vi privikavate na pametniji stil ivota. Upaljeno grlo je vrlo zdrav simptom - to vae tijelo zatvara vrata hrani. Tijelo bolno govori, "Dragi moj, ovaj as hrana nije korisna. Imam vie nego to mi treba." Kod upaljenog grla svakako biste /i trebali prestati jesti sve osim sokova i najlaganijeg voa i povra dok upala ne proe i tijelo jo jednom ne oisti ulaz u probavni trakt. Drugi simptomi detoksikacije su glavobolja, kaalj, bolovi u trbuhu, proljev, koni osip i zaepljeni sinusi. Emocionalne reakcije su takoer est rezultat iscrpljenosti i simptom detoksikacije 3 3 . Shvatit ete da je to to osjeate jedini nain na koji vam vae tijelo kae da usporite i olakate si tegobe kakva god da su vaa iskustva s detoksikacijom. Ako godinu za godinom zanemarujete signale svojeg tijela i ako umjesto da se odmarate i jedete manje, vi nastavljate sa svojim ivotom i uklanjate simptome lijekovima umjesto da se pozabavite uzrokom, tj. vaom iscrpljenom energijom, vae tijelo e vam se naposlijetku obratiti mnogo jaim jezikom nego to je to samo mrcanje ili kaalj. Doputanje biolokom procesu detoksikacije da se prirodno dovri kad god je to potrebno je poput pametnog ulaganja ili tednje za budunost. Uzimanje lijekova da biste mogli nastaviti raditi isto ono to je simptome i uzrokovalo je poput troenja vie nego to ste zaradili. U prvom sluaju budunost je sigurna; izgradili ste zdravlje sluajui svoje tijelo. U drugom vaa budunost ne izgleda dobro. Pretjerano troenje bilo koje pogodnosti, bio to novac ili vaa energija, prije ili kasnije e vas stii i morat ete platiti cijenu. to je dug vei, vie ete morati platiti.

Ako netko od estradnih TV lijenika odlui proitati mogue simptome na dravnoj TV, moemo se samo nadati da e ta osoba biti dovoljno potena da to ne proita izvan konteksta.

33

Evo najvanije misli koju valja zapamtiti: VAE TIJELO IMA DOVOLJNO PAMETI DA SE SAMO IZLIJEI. Tijelo to moe bez iije pomoil Velianstvena snaga i mudrost koja vas je izgradila iz oploenog jajaca je jo u vama. Ne samo da vas je tijelo sposobno izlijeiti, ve je ono jedina prava snaga koja to moe. KAD VAE TIJELO UE U KRIZU OZDRAVLJENJA - KAD POKRENE AKCIJE ZA DETOKSIKACIJU - NE MIJEAJTE SE! Ostavite svoj organizam na miru i on e za vas obaviti sav posao. Tijelo je samodostatno ako se njegovim jednostavnim biolokim potrebama udovolji izvana. Odmarajte se, spavajte, jedite malo, pijete vodu, smijeite se\ Vae tijelo je gospodar svog podruja! 34 Nae drutvo ve dugo vremena previe troi na vie naina. Data nam je prigoda da vidimo kako pretjerano troenje moe biti skupo kad se radi o naem zdravlju jer usprkos svim bolnicama, lijenicima, medicinskim planovima i policama osiguranja koje imamo, na iscrpljujui stil ivota uzrokuje to da vodimo svijet prema degenerativnim bolestima. I dok gradimo sve vie bolnica, broj bolesti je sve vei, a ne manji. Poznavanje odnosa uzroka i posljedica iscrpljenosti i detoksikacije je mono sredstvo za odgovarajui pristup manjem broju simptoma tako da to u konanici ne vodi ozbiljnijim zdravstvenim potekoama koje prevladavaju u naem drutvu. Na slijedeim stranicama ete nai popis recepata koji se nalaze u kuharici za jela koja valja jesti za vrijeme detoksikacije. Klasificirana su od lakih do teih. Kad se ne osjeate dobro, molim vas jedite to je manje mogue. Drite se lakih jela. Postupno se moete orijentirati na tee recepte kako vam se vraa snaga. Nekim ljudima salata, naroito ona s jaim zainom, nikako nije primamljiva za vrijeme detoksikacije. Ako ste vi jedan od njih, za vas je mijeana salata. Jedite iste juhe od povra ili povre kuhano na pari. Jedite salatu ako vas privlai za vrijeme detoksikacije jer mnogim ljudima samo ivotna hrana donosi najvie dobrobiti. ivotna hrana drugim ljudima koji imaju manje vitalan probavni sustav u poetku ne odgovara jer ima previe celuloze. U tom sluaju najbolje djeluje ivtona hrana s povrem kuhanim na pari ili juhe od povra. Podneblje e vam takoer pomoi kod izbora. ivotna hrana je prikladnija kad je toplo. Kombinacija tople, kuhane juhe i povra bi mogla najbolje odgovarati kad je hladnije.

Povremeno e dio simptoma napora tijela u ienju biti ukljueni i poviena temperatura ili proljev. To dvoje, koje potie tijelo, je dugo bilo krivo shvaeno i stoga je izazivalo nepotreban strah. Blago poviena temperatura ili obian proljev koji traje dva do ni dana su svakako neugodni, ali nisu opasni po ivot. Ako bi, ipak, jedno ili drugo potrajalo due od tri dana ili ako se zabrinete, potraite struno miljenje koje e potvrditi daje ono kroz to prolazite samo privremena terapeutska funkcija vaeg tijela u naporu da bude zdravije.

34

Najvaniji princip kojeg valja zapamtiti je taj da je krajnji cilj promjena u prehrani usklaivanje s tijelom i oslobaanje energije da bi omoguili organizmu obavljanje posla lijeenja. to manje jedete, to manje optereujete probavni sustav i to vie energije ima vae tijelo za obavljanje posla oporavka. Zato MOLIM, ODMARAJTE CIJELO TIJELO UKLJUUJUI I SVOJ PROBAVNI SUSTAV AKO SE ISTITE OD OTROVA. Naravno, velika pozornost je data vanosti ravnomjernog protoka energije kroz tijelo. Svo ienje i detoksikacija, svaka aktivnost, mentalna i psihika, svaka tjelesna funkcija tijela - u potpunosti ovise o tom neprekinutom tijeku energije. Zbog toga mislim da je vano prouiti dobrobiti kiropraktikih zahvata. Sva energija organizma proizlazi iz nervnog sustava, stvara se u mozgu i kimenoj modini. ivci izlaze iz kimenog stupa i prenose energiju do svih dijelova tijela. esto, meutim, kraljenica moe izii iz tog lanca i to ne samo da uzrokuje nelagodu u leima, ve i ometa protok energije kroz ivce, to je mnogo ozbiljnije. Organima je uskraena energija koju ekaju da bi proveli ienje ili oporavak i dolazi do novih problema ili do pogoranja. Kiropraktiki zahvat namijesti kraljenicu i normalizira protok energije. Provjera kraljenice da se vidi je li zahvat namijetanja potreban je vrlo jednostavna i bezbolna. Javite se lokalnoj skuptini Dravnog kiropraktikog drutva u vaem gradu da biste dobili ime nekog pouzdanog kiropraktiara. Struna masaa je jo jedan od naina kojim moete ubrzati poboljanje svojeg zdravlja. Kad je tijelo iscrpljeno, limfni sustav, naa "odvodna tvornica" zaglibi i tijelo postane "movarno". Tijelo izluuje dodatne koliine sluzi koja treba upiti i oistiti toksine tvari. Antihistamini isuivanjem djeluju protiv tog ienja. Krivo! Vano je omoguiti otpadu da proe, a ne da se zaustavi. Limfnu odvodnju e poboljati odreene terapije masae kao to je vedska ili limfna masaa i refleksologija. Osim to imaju vanu terapeutsku vanost, vrlo su ugodne! Koristite prednosti masae i u bolesti i u zdravlju. Akupresura, koja se zasniva na drevnom kineskom prouavanju meridijana koju su neto kao karta naeg zdravstvenog sustava, e takoer pomoi za vrijeme detoksikacije, naroito ako se koriste laganiji dodiri da bi se stimilirali nervni i cirkulatorni sustavi. Duboku akupresuru ne bi trebalo primijenjivati za vrijeme detoksikacije jer zna biti bolna i iscrpljujua. Akupunktura, 5000 godina stara kineska tehnika lijeenja se moe koristiti da se poprave kratki spojevi u elektrinoj energiji, pa se lijeenje moe nastaviti. Glasno napadana do nedavna od strane medicinske znanosti, ova drevna umjetnost lijeenja sad ima ugled koji joj s pravom pripada.

RECEPTI ZA DETOKSIKACIJU

SALATE OD POVRA I PRELJEVI Narezane rajice, avokado i krastavci Francuska salata puterica Taco 3 6 od meke salate s avokadom i preljevom od svjeeg bilja Zelenjava i nasjeckano povre s preljevom od grejpa Mijeana salata od povra s nori algom Fit for Life salata od prokulica Mijeana salata JUHE OD POVRA Kineska kukuruzna juha Gusta juha od zelene salate i od krastavaca (rijetka juha) Miso juha i povre Bistra juha s povrem Seljaka juha od mrkve Zelena juha sa svjeim biljem Juha od avokada POVRE KUHANO NA PARI (SA ILI BEZ LIMUNA. MASLACA ILI MASLINOVOG ULJA) POVRE KUHANO NA PARI ILI PEENO POVRE Pirjane zelene mahune i umak Slatki i kiseli crveni kelj Slatke mrkve au Naturel paroge Lagana cvjetaa Italiano Krumpiri kuhani na pari i povre u maslinovom ulju Pire krumpir Obini krumpir kuhan na pari JELOVNICI ZA DETOKSIKACIJU Kad se organizam isti od otrova, naglasak je na hrani koja e hraniti vae tijelo bez uzimanja ivotne ljekovite energije. Slijedei primjeri tri mogua plana prehrane za detoksikaciju se temelje na receptima koje ete nai u kuharici ove knjige. (Opaska: Ako se zbog jutarnjih vonih obroka osjeate napuhnuto moete jesti voe s malo sirovog celera i listovima svjee salate, ali ne salate kristalke).
36

SOKOVI OD SVJEEG VOA I POVRA Tangerine Jagoda-jabuka Narana Grejp Narana-ananas Ananas-jagoda Trenja-groe Lubenica-dinja cerovaa Tropska ambrozija Dinja medljika i dinja cerovaa Jabuka-celer Ljetni Vegemato Mrkva Mrkva-celer-rajica

SOKOVI Smrznuti voni sokovi Datuljina ljiva (persimon) Lubenica Dinja cerovaa Dinja medljika Almond Sunrise VONI DAN VONE SALATE. KAE, POSLASTICE, PLADNJEVI Fruit for Life salata s preljevom od banane i kruke Banane narezane na krike, jagode i kivi Salata od manga, dinje i bobica sa erbertom 3 5 od dinja medljike cerovae Bola s krukama, dinjama i kaom od marelica i indijskih oraha Na krike narezane jabuke s cimetom i smokve s groem Na krike narezan ananas, papaja i banana Na krike narezane narane, persimon (datuljine ljive) i kruke Granola od kokosa i jabuke
15

erbet - orijentalno pie od voa i sa eerom, posluuje se hladno (op.prev.)

Taco - Meksiko jelo koje se sastoji od peene, presavinute tortilje nadjevene mljevenim mesom, narezanom salatom itd. (op.prev.)

PRVI DAN Dan samo na sokovima e osloboditi maksimalnu koliinu energije za ozdravljenje i oporavak. Ostanite u krevetu, odmarajte se, spavajte i pijuckajte 2-2,5 dl svjeeg soka svaka dva sata od 8 sati ujutro do 20 sati. Moete piti sve sokove koje volite tako dugo dok su svjei i moete zamijeniti 2 dl vode s dva ili tri vona "obroka" ako elite. Dobro je ujutro piti samo vone sokove, a popodne sokove od povra i onda opet prije spavanja voni sok. Ne morate u jednom danu jesti jako raznoliko. To je samo zbog toga da bi vas potaknulo da kuate nove kombinacije i okuse. 08.00 - sok od dinje cerovae 10.00 - sok od narane 12.00 - sok od jabuke i celera 14.00 - sok od mrkve 16.00 - koktel od povra 18.00-sok od dinje medljike 20.00 - sok od jabuke i banane DRUGI DAN Dan ivotne hrane e omoguiti nastavak detoksikacije bez potronje mnogo energije na probavu, osim ako ne jedete preesto. DORUAK - Sok od dinje po izboru ili tanjur na krike narezane dinje cerovae, medljike i lubenice ( ili bilo kojeg voa kojeg ima u vaem podneblju) sa salatom. RUAK - Mijeana salata, narezane rajice, polovica avokada ili oguljeni krastavac narezan na ploke (po elji). VEERA - Plata od narezanih narani, kruki, persimona i banane ili svjeeg voa kojeg kod vas ima sa salatom i celerom. TREI DAN DORUAK - Svjei sok od narane, jabuke, smokve i groe. RUAK - Zelenjava i usitnjeno povre s preljevom od grejpovog soka, narezane rajice. VEERA - Bistra juha s povrem, brokoli kuhan na pari, mrkve, pinat i cvjetaa. 3 7

OSAMNAESTO esta pitanja

POGLAVLJE

HARVEY: Radim u nonoj smjeni i po danu moram spavati. Kako da uklopim ovaj program u svoj raspored? lako su tjelesni ciklusi najefikasniji kod ljudi s "normalnim" rasporedom, ciklusi e se prilagoditi vaem nainu ivota ako vam je nona smjena stalna. Ako se va raspored mijenja (jedan tjedan ujutro, jedan tjedan nona smjena) nee biti lako uspostaviti rutinu. No, i jedna vana navika koju moete razviti i postii najbolje rezultate je UZIMATI SAMO SVJEE VOE I SVJEE VONE SOKOVE U PRVIH 4 ILI 5 SATI NAKON BUENJA. To je najvanije. Dobro se osjeam, no ipak bih elio mraviti bre nego dosad. Znajte da vae tijelo radi po principu vee vanosti. Kad odlui da je potrebno vie omravjeti, to e se dogoditi. Mnogo ee e tijelo izgubiti neto na teini, ostati na tome dok se oporavak u organizmu ne zavri i tada se vratiti na posao daljnjeg gubljenja teine ako je to nuno. Dopustite svojem tijelu da odlui o svojoj teini. Ono zna. Vi ne znate. Vaa je obveza da se pravilno hranite, a organizam e napraviti ostalo. Dobar nain da pospjeite gubljenje teine i "gurnete" tijelo s platoa jest naglasak na danima s prirodnom hranom iz kuharice. Mravio sam i osjeao se tako vitko. Hou li dobiti neto od toga natrag? Praktiki svaki ovjek bez obzira koliko vitak, ima neto otpada kojeg valja ukloniti iz tijela. Ako mravite i ne elite vie mravjeti, shvatite da ste izgubili otpad i da e se VAE TIJELO VRATITI NA ONU TEINU KOJU ELI i tako e ostati. U vaem sluaju, trebali bi u vaoj prehrani prevladavati kompleksni ugljikohidrati. Uz pravilnu prehranu i vjebanje (naroito lagano dizanje utega) dobit ete zdrave kilograme. Postoje li topli napici koji mogu zamijeniti kavu? Biljni ajevi su prilino dobri i moete birati izmeu mnogo ukusnih okusa. Ne sadre kofein i mnogo su bolji od obinih komercijalnih ajeva. Celestial Seasoning ima veliko mnotvo ukusnih ajeva bez kofeina. Vrua voda s iscijeenim limunom je takoer prilino ukusan napitak koji

Nekim ljudima najvie odgovara topla juha i povre na veer u danu ivotne hrane dok traje detoksikacija. Ako elite topli obrok za ruak, pojedite juhu tada. Dobro je svesti raznolikost na minimum za vrijeme detoksikacije, pa stoga za ruak i veeru pojedite istu juhu.

utauje elju za neim vruim ujutro. (Limun nee fermentirati jer ne sadri eer). Koja sladila su najbolja? Ne znam ni za jedno sladilo koje u sebi ne sadri neto nepovoljno. Izaberite jedno i koristite ga umjereno. Ja bih koristio med ili sirup medljike (sirov) prije nego aspartam 3 8 ili fruktozu ili neki drugi preraeni proizvod. Neki duani takoer imaju i usitnjeni, nerafinirani eer od datulje ili javora. Vrlo su ukusni i mogli biste ih kuati ako ih naete. Povremeno kad jedem voe, ak i na prazan eludac savjetovano, osjeam se naduto. Mogu li neto uiniti? kako je

kombinirate namirnice, pravilno jedete svjee voe i izbjegavate hranu 39 koja fermentira (alkohol, ocat, miso , jogurt) problem s kandidom e postati stvar prolosti. A to je s namirnicom tofu? Ovo jelo staro preko 1000 godina podrijetlom iz Kine odnedavna privlai nau pozornost. To je lako probavljivo jelo puno proteina to moe igrati vanu ulogu u vaoj prehrani kad ponete smanjivati unos ivotinjskih proteina. Tofu je sainjen od sojina mlijeka, a to je tekuina koju dobijemo kad namoena i mljevena zrna soje lagano i kratko prokuhamo. U visokokvalitetnoj pripravi tofua, mlijeko se zatim zgunjava pomou nigari (koncentrata koji ostaje nakon to se morska sol izvadi iz morske vode) ili kalcijeva sulfata (iz sadre, gipsa). Tofu je bogat aminokiselinama i kalcijem kojeg sadri vie nego kravlje mlijeko. Ima puno eljeza, magnezija, fosfora i natrija, esencijalnih B vitamina, kolina 1 i E vitamina. Za razliku od ostalih proteina, tofu je lunat, a ne kiseo. Zbog lunatosti i zbog toga to ne sadri nimalo krutih vlakana sojina zrna, tofu se dobro kombinira sa krobom, naroito sa smeom riom i ostalim itaricama i s cjelozrnatim kruhom. Potraite mnogo novih tofu recepata u iduoj kuharici THE FIT FOR LIFE KITCHEN. Zato smijemo u programe Fit for Life I Living Health ukljuiti maslac i ulje? Prvo, nama je masnoa u prehrani potrebna. To je jedna od skupina namirnica koja je nuna za ljudski organizam. Bez masnoe nae tijelo ne napreduje. U oba programa potiemo ljude da smanjuju unos proizvoda ivotinjskog podrijetla, naroito mesa i mlijenih proizvoda. Na taj nain smanjuju se tetne ivotinjske masnoe koje jako pridonose sranim bolestima. Jedan od razloga zbog kojeg potiemo ljude da umjereno koriste maslac jest injenica da od njih traimo poveanje unosa povra, krumpira i cijelog zrnja. Mi smo drutvo koje trai bogat okus. Malo je ljudi koji bi dugo mogli ostati na reimu s puno povra, a bez maslaca. I budui da je toliko ivotinjskih masnoa eliminirano smanjivanjem mesa i mlijenih proizvoda, mala koliina maslaca nee tetiti. Poveano uzimanje voa i povra koje je bogato vodom e pomoi u ispiranju maslaca iz organizma. .
39

Razlog za povremeno nadimanje nakon voa je taj to voe pomae organizmu u ienju od otrovnog otpada iz eluane ovojnice. Taj otrov uzrokuje vrenje voa i nadutost kad ga se pokrene. S vremenom e se taj otrovni talog potpuno ukloniti iz eluca i nadimanja vie nee biti. No to je dugoroan proces. Ipak, postoji neto to moete uraditi odmah. Ta pomo moe zvuati zauujue s obzirom na to koliko esto upozoravamo kako voe valja jesti samo. No kao i s ostalim "pravilima" i ovdje postoji iznimka, a to je: Uzimanje celera i/ili lia salate (bilo kakve) s voem ublaava meusobno djelovanje otrovnog taloga i voa. Ovo visoko lunato povre neutralizira kiselinu u elucu i spreava nadimanje. Uspjeno! Zagovornici Prirodnog lijeenja to prakticiraju ve dugo vremena. Neki ljudi nastavljaju jesti celer i salatu s voem i nakon ienja eluca jednostavno zato jer im se to dopada. Bolujem od kandide, kako mogu onda jesti voe? To nije tema koju mogu obraditi u jednom odlomku. Naroito je vano razumijeti jedan aspekt kandide: ako imate gljivice kandide, a skoro svi imamo, budite paljivi s voem i svime to moete provjeriti u tijelu JEDINO SE NEPRAVILNIM UZIMANJEM VOA MOE ZARAZA KANDIDE POGORATI. Kad se svjee voe jede samo i na prazan eludac, ono nee provrijeti. To je kljuno. Kad jedete kuhano voe ili voe s drugim namirnicama dolazi do truljenja i vrijenja u elucu. Gljivice kandide se vrijeom razmnoavaju na hrani koja fermentira - na ugljikohidratima. Nema mogunosti fermentacije bakterija ili gljivica ako se uzima samo svjee voe na sasvim prazan eludac. Takoer je za ljude s kandidom iznimno vana stroga kombinacija namirnica. Svi ugljikohidrati e fermentirati ako ih se uzima s proteinima ili kuhane. Ako pravilno
Aspartam - vrsta umjetnog sladila (op.prev.)

Miso - tjestenina od soje, soli i fermentiranih itarica; koristi se u japanskoj kuhinji

(op.prev.) 40 Tofu - blaga hrana slina siru, puna proteina, nastala gruanjem ekstrakta soje. koristi se u juhama i si. (op.prev.) 41 Kolin - vitamin B-kompleksa (op.prev.)

Valja uoiti da kaemo maslac, ne margarin. Margarin je vrlo tetan suprotno preporukama ekonomske propagande, zaepljuje arterije. Mi ga zovemo "plastina masnoa". Koristite maslac. Uvijek birajte radije pravo nego umjetno. Biljna ulja koja preporuujemo su razni oblici nerafiniranih, hladnopreanih ulja, a ne hidrogenizirana, preraena ulja koja su za vae tijelo preteka. Posebno se preporuuje maslinovo ulje koje, prema izvjeu Centra za zdravstvena istraivanja University of Texas, stvarno smanjuje kolesterol u krvi. Stanovnici Grke i june Italije koji troe mnogo maslinovog ulja imaju mnogo niu razinu kolesterola u krvi i mnogo manje sranih bolesti nego stanovnici Europe i Sjedinjenih Drava. Malo Amerikanaca e uivati u salati bez preljeva, pa stoga koristite ulje umjereno i dajte prednost hladnopreanim, superistim maslinovim uljima. Kod prenja na naglo koristite kombinaciju ulja afranike i maslaca ili isto ulje afranike. Molim vas, tono objasnite zato je maslac bolji od margarina? Pa da! Kao da se pitate to je bolje - svila ili poliester? Sok od pravog voa ili Gatorade? 4 2 Dijamant ili imitacija? Ni u emu nema usporedbe izmeu pravog i krivotvorenog. Za vrijeme 2.svjetskog rata do maslaca se teko dolazilo, pa je umjesto toga napravljena sintetska zamjena, margarin. Margarin se radi pretvaranjem "istog tekueg viestruko nezasienog ulja" 4 3 u vrstu masnou. Kako se tekuina pretvara u krutinu? Pomou hidrogenizacije plin vodika se upuhuje u ulje dok se ne ukruti. Moe biti vrsto kao cement ako se koristi dovoljno vodika. Margarin se podvaljuje kao namirnica koja ima nanje masnoe i kalorija i koja prua neku zatitu od sranih bolesti. Istina je da maslac i margarin imaju istu koliinu kalorija i masnoe, no margarin doprinosi ba onim problemima za koje neki tvrde da ih spreava, naroito sranim bolestima! Proizvoae margarina je esto trebalo prisiljavati da ne daju lane izjave, lako su malo snizili glas, jo uvijek su vrlo vjeti u stvaranju utiska da margarin sprijeava srane bolsti. Margarin sprijeava bolesti srca otprilike onoliko koliko no sprijeava krvarenje. Evo jedne lai. Izraz "viestruko nezasiena masnoa" nabacuju uokolo kao da je to odgovor neba na kolesterol u krvi. Ne samo da 999 ljudi od 1000 nemaju pojma to "viestruko nezasiena masnoa" doista znai, ve ne znaju ni da se VIESTRUKO NEZASIENA MASNOA PRETVARA U POTPUNO NEZASIENU MASNOU NAKON
4

HIDROGENIZACIJE. Zapravo ta vrsta masnoe uzrokuje iznimno veliko povienje kolesterola. Potroai ove vrste masnoe najee umiru od sranih bolesti i raka iako o tome nita neete uti od oglaavaa. Istina je da je maslac ivotinjska masnoa, no u umjerenim koliinama je mnogo bolji od hidrogeniziranog ulja. Po rijeima dr. Davida Reubena, "Kukuruzno ulje, ulje od afranike i sva druga viestruko nezasiena ulja u procesu pretvaranja u margarin postaju jednostavna, obina "zasiena" ulja. To je zasigurno jedan od najveih neotkrivenih skandala u povijesti. Proizvoai margarina tvrde da vam pomau izbjei zasiene masnoe, a nude vam margarin koji je vrlo zasiena masnoa nastala stvrdnjavanjem biljnih ulja. To nije odvie uzbudljivo, zar ne? To, naravno znai da plaate viestruko nezasienu masnou, a dobivate sve prednosti masti osim niske cijene." Znate to me apsolutno izluuje? Lijenici zapravo preporuuju margarin kao zdrav nadomjestak maslacu! To je sramotno! Loije informirani od toga ne moete biti. Proitajte knjiicu Johna H. Tobea, Margarin, ako poelite proitati dobru raspravu o toj temi. Evo to gospodin Tobe kae o margarinu: "/To je/ kemijska smjesa koja se ne topi kad je trljate meu prstima...to mislite to bi va krvotok mogao uiniti s tim plastinim esticama? Opipom i izgledom su potpuno nalik celuloidnim pahuljicama i vi tono to unosite u svoje tijelo i krvotok svaki put kad jedete hranu s hidrogeniziranim masnoama." Ne biste li radije malo pravog maslaca u svojim obrocima? Bilo bi to bolje umjesto ljepljive, stisnute masti. Prehrana usklaena s Fit dor Life principima tako drastino smanjuje ivotinjske masnoe da umjerene koliine maslaca kojeg uzmete nee prouzroiti nikakve probleme. To se ne moe rei za plastinu masnou. Volim jesti kokice i volio bih znati je li to u redu. Kokice su krob i tako ih valja tretirati. Ne jedite ih s proteinima u elucu. Najbolje kokice su one napravljene bez masnoe na zraku i bez soli. Malo rastopljenog maslaca, ne margarina, je u redu. Dr. Walker istie da je ljuska kukuruza teko probavljiva kad se jednom rastvori, tako da bismo uz kokice svaki put kad ih jedemo morali jesti ili krastavce ili celer. Zvui malo udno ali je ukusno. I to je jo vanije, visok sadraj vode u tim namirnicama jako pomae kod probavljanja i prolaska kokica kroz organizam. Kuajte! Vrlo ugodno ete se iznenaditi. to je s octom? Ocat je fermentirana tekuina i sprijeava razgradnju hrane slinom. To vrijedi za sve vrste: jabuni, vinski, jabunjak i balzamni. Ocat je ocat i jednostavno nije hrana. Ne probavlja se i ometat e probavu drugih

~ Gatorade - vrsta amerikog gaziranog napitka Viestruko nezasieno ulje - ulje koje sadri vie od jedne dvostruke ili trostruke veze u molekuli kao i nekim masnoama i uljima biljnog i ivotinjskog podrijetla, (op.prev.).

namirnica. Zamijenite ga sokom od limuna, rajice ili grejpa kad god je ocat potreban. Ja sam dijabetiar i htio bih znati mogu li slijediti ovaj program? Od svih zdravstvenih stanja koja zahtijevaju pozornost i oprez kad se mijenja prehrana, dijabetes je stanje kod kojeg valja biti najoprezniji. AKO STE DIJABETIAR, APSOLUTNO NITA NE SMIJETE MIJENJATI BEZ ZNANJA SVOJEG LIJENIKA. Radili smo s mnogo dijabetiara koji su uspjeno i potpuno uspjeli eliminirati potrebu za inzulinom, a radili smo i s drugim kod kojih nije bilo ba nikakvih poboljanja. Kljuno je da sve promjene provodite pod nadzorom svojeg lijenika. Hoete li uspjeti ili ne, tek valja utvrditi, a to ovisi o vaoj osobnoj konstituciji i naporu. Zadnja istraivaka promatranja su jasno pokazala da fruktoza u vou moe pogorati dijabetes. Oito je da voe valja jesti pravilno, to znai samo na prazan eludac. Evo to treba: Obavijestite svojeg lijenika da elite probati jesti prema pravilima za koje ste saznali i zatraite ga da pomno prati tijek programa. Usporedno s poetkom uvoenja novog prehrambenog ivotnog stila, polagano smanjujte koliinu potrebnog inzulina. Nakon vrlo malo vremena vaem lijeniku e biti jasno trebate li i ne nastaviti smanjivati inzulin. Kod vie od 50% dijabetiara s kojima smo radili je postignut znaajan napredak i oni su mogli bar smanjiti koliinu nunog inzulina. Imamo povijest bolesti nekolicine ljudi s kojima smo se profesionalno bavili, a koji su uspjeli ili drastino smanjiti inzulin ili ga potpuno prestati uzimati. Dopustite da vam ispriam priu o gospodinu Joeu Gandolfou koji ivi u Lakelandu na Floridi. Gospodin Gandolfo koji ima 50 godina je vrlo uspjean poslovni ovjek vrlo aktivnog ivotnog stila. Napisao je 5 bestselera o poslovanju i trgovini i vodi veliku korporaciju. 1982. godine dijagnosticiran mu je dijabetes i poeo je uzimati inzulin. Zbog aktivnog ivota nije mu odgovaralo uzimanje inzulina i redovite injekcije. No svi njegovi napori da se skine s inzulina zavrile su neuspjehom. Nakon to je proitao Fit f o r Life prije dvije i pol godine, g. Gandolfo je prilagodio prehranu svojem specifinom ivotnom stilu i uspio je smanjiti unos inzulina na sedam jedinica. Nedavno mu je lijenik rekao da s tako niskom potrebom moe ak i potpuno prestati s uzimanjem inzulina. Zanimljivo je da g. Gandolfo uspjeh u prevladavanju dijabetesa umnogome pripisuje celeru. Zato? Dva su razloga. Prvo, celer je, kako smo to esto naglaavali, vrlo lunat. Budui da se dijabetes pogorava u kiseloj okolini, to se vie uzima lunate hrane to su vei izgledi za smanjivanjem simptoma bolesti. Drugo, a to e mnogima biti iznenaenje, zeleni listovi celera sadre vrijedan sastojak inzulina. Ubrzo nakon poetka uzimanja celera i celerova soka (napravljenog s liem), g. Gandolfo je uspio smanjiti inzulin. Zapravo se osjeao loije kad bi uzeo svojih sedam

jedinica to je djelomino nagnalo njegovog lijenika da preporui potpuni prestanak inzulinske terapije. Ne elim rei da celer udesno pobjeuje dijabetes. Ima i drugih faktora kao to su prehrana, vjebanje, psihiki odnosi itd. Znam i da e biti onih koji e rei da je cijela zamisao smijena. Bolje bi im bilo da to ne kau pred g. Gandolfom ako ne ele uti potancije. Molim vas da ne mislite da je ivot na inzulinu doivotna robija. Neto moete poduzeti. Jo jednom, ovo mora biti potpuno jasno: SVE PROMJENE U PREHRANI MORATE PROVESTI POD NADZOROM SVOJEG LIJENIKA AKO STE DIJABETIAR. Kad je najbolje vrijeme za uzimanje pivskog kvasca? Najbolje vrijeme za uzimanje pivskog kvasca je kad na vrbi rodi groe. Mi jadni Amerikanci smo beznadeno lakovjerni. Stalno nas opaju otpadom i vrlo esto nas uspiju uvjeriti da za tu privilegiju moramo platiti. U naoj zemlji se proizvodi ogromna koliina otpadnih popratnih proizvoda zbog velike koliine hrane koja se prerauje. Obino se takvog otpada iznimno teko moemo rijeiti, pa ga se u pravilu obiljei etiketom "zdrav" i prodaje ljudima koji su uvjereni da zdravlje moe biti kupljeno u uredno zapakiranim limenkama. Pogledajte samo sirutku, taj utozeleni, smrdljivi popratni proizvod proizvodnje sira. Samo oko 10% mlijeka koje se koristi za pravljenje sira doista zavri u siru. Ostatak rune tekuine se odvaja u sirutku neugodna mirisa i okusa. Kasnih 70-ih godina su mahnito traeni naini za njezino odlaganje. Prije nego se izmeu 1969. i 1978. troenje mlijenih proizvoda udvostruilo, sirutka se jednostavno otpremala na farme svinja za njihovu prehranu, no to je postalo preskupo. Strogi savezni i dravni zakoni zabranjuju odlaganje sirove sirutke u kanalizaciju. Sirutka je 100 do 200 puta jai zagaiva od gradskih otpadnih voda i veina gradskih kanalizacija je ne moe adekvatno tretirati. Isputanje u vodotokove ne dolazi o obzir jer sirutka uklanja iz voda kisik i tako ih ini nesposobnim odravati ivot u morskom svijetu. Odlaganje na neobraena zemljita ili ljunane jame je esto neprikladno zbog prodiranja u vodene zalihe. Mnoge tvornice sira su jednostavno sirutku odlagale kriom i nezakonito. Los Angeles Times je 4. prosinca 1978. u jednom lanku objavio, "Rjeenje do kojeg su doli i industija i vlada je primjena visoke tehnologije i razvijenih marketinkih tehnika za uvaljivanje sirutke u ljudsku hranu." Pa da! Jasno! Gdje drugdje bi je se mogli rijeiti? Mogu postojati strogi zakoni koji zabranjuju da se sirutka odlae u kanalizaciju, no nema zakona koji zabranjuje njezino odlaganje u vau hranu. Ne biste li rado zagrlili preraivae hrane u ovoj zemlji i dali im veliku pusu? Oni su na konju. Nabavljaju sirutku povoljnije nego da je besplatna - jo i dobivaju

cent po galonu da je odvezu. Tvornice koje proizvode sirutku su vie nego sretne to mogu platiti peni po galonu za odvoz, tako da se ne moraju baviti problemom otpada. A sad ponite itati naljepnice na proizvodima i vidjet ete da se sirutka najalzi na nevjerojatno dugakom popisu proizvoda - juhe, kakao, tjestenina za palainke, Twinkies, margarin, zapakirani pire krumpir, pageti u umaku, preljevi za salate, djeja hrana, kruh, itd. U proizvodu Ovaltine ima vie sirutke od bilo kojeg drugog sastojka osim eera. Sirutka izgleda kao gnoj i zaudara poput izbljuvka. Ne spada u vau hranu. Ista je stvar s melasom koja je popratni proizvod rafiniranja eera, a prodaje se zbog svojih "zdravih" osobina. Ba! Nekada su je odvozili na farme krava i time ih hranili dok nije postalo jasno da e ljudi platiti znatno vie od stoara. Pivski kvasac je popratni proizvod proizvodnje piva. Proizvoai piva takoer nisu znali to bi sa svojim otpadom pa je upotrebljeno najpouzdanije rjeenje - nazovimo to "zdravom" hranom i uvalimo je lakovjernom puanstvu. Tako lijep, jednostavan i isplativ odgovor na tako runo, smrdljivo pitanje. Jednom sam bio na seminaru gdje se postavilo pitanje pivskog kvasca. Djevojka koja je sjedila ba ispred mene ree, "Fuj, pivski kvasac. Pojedem ga malo svakog jutra, ali mi zasmrdi cijelu kuhinju kao otklopim konzervu." Potapao sam je po ramenu i upitao, "Ako zasmrdi vau kuhinju, to mislite da radi vaim crijevima?" Lice joj je dobilo zapanjen izraz nekoga tko upravo mora rijeiti vrlo teak zadatak. Bilo da se radi o sirutki ili melasi ili pivskom kvascu ili fluoridu ili radioaktivnom otpadu, ne smijemo dozvoliti velikom kapitalu da koristi naa tijela za rjeavanje problema s odlaganjem otrovnog otpada. Govorili ste o napitku Gatorade na negativan nain. Mislio sam da je to zdrav napitak za suzbijanje ei. Naravno da ste to mislili. To je tono ono za to proizvoai hrane plaaju oglaavae. Istina je da je voda u kojoj se pralo posue vjerojatno bolje pie. Gatorade nije nita drugo nego voda i hrpa kemikalija - voda, sukroza (rafinirani eer), glukoza (jo rafiniraniji eer) i ute boje broj 5 i 6. Zvui kao neto za skidanje boje sa zidova. Po zakonu ti napici moraju na naljepnicama imati podatak o stvarnoj koliini vonog soka. Na naljepnici Gatorade napitka, slovima tako sitnim da vam treba jo jedan par oiju da biste vidjeli proitati, pie, "Ne sadri voni sok". Voni napitak bez voa. Preraivai hrane malo preozbiljno shvaaju P.T.Barnumov komentar koji kae, "Svake minute rodi se jedno dojene". 4 4 Gledajte, pa
Igra rijeima - sucker (dojene) u engleskom jeziku znai i ovjek koji svemu vjeruje (op.prev.).

ne moemo im stalno nasjedati. Ako ne pripazimo, poet e nas hraniti radioaktivnim otpadom i govoriti istovremeno kako je dobar za zdravlje. Ups! Skoro zaboravih. Ve to rade. to ako ne mogu nai proizvode koje preporuujete? Kad u kuharici spominjemo neobian proizvod, takoer navodimo i nadomjestak kojeg moete lake nai. Zamijenite ono to ne moete nai s onim to moete nabaviti. Npr., ima mnogo raznih zaina koji se mogu koristiti za bistre i ostale juhe. U vaem duanu prirodne hrane moete nai kocke od povra za juhe, juhe u prahu od povra, tekue povrtne zaine. (Ne koristite ba bilo koji komercijalni peoizvod). Koristite sve to vam je dostupno. Postoje i prehrambeni katalozi specijalizirani za proizvode do kojih se teko dolazi. Izdavai tri takva kataloga koji vam mogu dobro doi su : Walnut Acres Walnut Acres Road Penns Creek, PA 17862 Timber Crest Farms 4791 Dry Creek Road Healdsburg, CA 95448 Pittman and Davis Box 2227 Harlingen, TX 78551 Niste uope spomenuli jaja. Jesu li ona iznimka u onome to tvrdite o proizvodima ivotinjskog podrijetla? Nisu ni iznimka, niti vrijedna hrana. U 14. poglavlju smo pokazali koliko su proizvodi ivotinjskog podrijetla tetni i kako uzrokuju bolesti. Jaje je ivotinjski proizvod jer je to embrij kokoi. Takoer zapamtite da svi zdravstveni strunjaci preporuuju da jedemo - manje masnoa i kolesterola, a vie vlakana. Jaja su vrlo bogata masnoom i kolesterolom i. ne sadre vlakna. Zapravo, u istoj teini, jaja sadre 8 puta vie kolesterola nego govedina. Industrija jaja, naravno porie sve negativnosti jaja na isti nain kako se brani i industija duhana, no vi se nemojte zanositi pokuajima i prvih i drugih da zatite svoju dobit na raun vaeg zdravlja. Dr. John McDougall ukazuje samo na 6 studija u medicinskoj literaturi koje pokazuju kako jaja ne utjeu znaajano na razinu kolesterola u krvi. Od tih est, pet su financirala dravna tijela ukljuena u proizvodnju jaja, za estu se ne zna. Dr.McDougall tvrdi da je, "Industrija jaja zgodan primjer kako

novac moe kupiti znanstvene informacije o prehrani koje mogu biti kodljive za vae zdravlje." Evo zgodnog primjera kako "ovlatena" dravna tijela mogu utjecati na javno miljenje. Nacionalna znanstvena Akademija za hranu i Odbor za hranu su se 1980. godine pojavili s kontroverznim izvjeem koje je sugeriralo da Amerikanci ne trebaju brinuti o masnoi i kolesterolu u svojoj prehrani to bi bilo isto to i preporuka da ne trebate brinuti o ozeblinama na vrhi Mount Everesta. Dr. David Kritchevsky i dr. Robert Olson su bili dvojica od lanova koji su dobili novac od raznih dravnih tijela kojima su mlijeni proizvodi, meso i jaja u nadlenosti. Zamislite! Dodajte mi osvjeiva zraka! Ako elite jesti jaja morate voditi rauna o nekoliko initelja. Prvo, doista je vano da se potrudite nabaviti jaja koja nisu neprirodno dobivena. itavih 95% kokoi nesilica u proizvodnim pogonima je podvrgnuto metodi proizvodnje koja mora dati proizvod slabe kakvoe. Nasilje koje te jadne ivotinje podnose je nevjerojatno. Neu to detaljno opisivati jer je odvie muno. Dovoljno je rei da su tisue ivotinja natrpane u zaguljive, stijenjene kaveze veliine 50x60 cm. (Neki proizvoai utrpaju po 4 kokoi u kaveze veliine 30x30cm!) Nesilice ne mogu rairiti krila niti se okrenuti. Reetkasti pod im esto izranjava noge. Odree im se kljun s jednim tjednom starosti i jo jednom s 3 do 4 mjeseca da bi se izbjeglo kljucanje i kanibalizam kojeg neizbjeno uzrokuju takvi prenapueni uvjeti. Fluoroscentne arulje daju 17 sati umjetnog svjetla da bi se pospjeilo nesenje. ivotinjama se daje arsen (dio kojeg zavrava u jajima) za suzbijanje parazita i stimuliranje rasta. I to je samo dio ove uasne prie. Dakako, napisane su o tome knjige koje je apsolutno strano itati. Jedna od najboljih je Animal Factories (ivotinjske tvornice), autora Jima Masona i Petera Singera. Ako elite jesti jaja, barem se potrudite nabaviti jaja koja nesu kokoi u prirodnijem okoliu - ivotinje koje se mogu slobodno kretati na otvorenom. Kad bi vie ljudi zahtijevalo da se jaja proizvode u prirodnijem okoliu, industrija bi bila prisiljena postati humanijom. Drugo, budui da su jaja vrlo koncentrirani protein, valja ih jesti u pravilnoj kombinaciji s drugim namirnicama da bi se smanjio njihov negativni utjecaj. Tradicionalni nain uzimanja jaja s prepeencem ili krumpirima je vrlo tetan. Najbolje je da jaja ne jedete ni s drugom proteinskom hranom jer je dvije namirnice s jako koncentriranim proteinima preteko istovremeno probaviti. Jedite jaja s krikama rajice i krastavaca, sa salatom ili omlete s povrem. To je najbolji nain za konzumiranje jaja. Smanjite troenje jaja i jedite ih to je manje mogue. Vrlo me zbunjuje pitanje hranjivih sastojaka - eljeza, cinka, riboflavina, B vitamina, i ini se, jo stotine drugih. Otkud ih dobivamo?

Da vidimo moemo li vam to pojednostaviti. Cijelo pitanje hranjivih sastojaka je tako zakomplicirano suprotstavljenim informacijama da nije udno da su ljudi zbunjeni kad doe do pitanja "gdje toga ima?" Postoji industrija vrijedna 3 milijarde dolara godinje koja vam govori da bez njihovih malih boica sa skupim tabletama ne moete preivjeti. Pitam se samo kako smo se uspjeli ouvati milijunima godina bez njih. Usprkos neprestalnog juria zastraujue propagande koja je napravljena tako da ostanete ovisni o mesnoj industriji, industriji mlijenih proizvoda, farmaceutskim tvrtkama koje izravno profitiraju od vaeg straha i zbunjenosti, cijelo pitanje hranjivih tvari je zapravo prilino jednostavno. Naalost neki ljudi su toliko preplaeni i zavedeni da ih nikakvo zdravorazumsko rasuivanje, niti ak injenice nee spasiti od zagrljaja tih multimilijunskih industrija. Istina je esto toliko jako jednostavna, toliko bjelodana, toliko napadno jasna da se, ma koliko je to udno, ne vidi\ I ovdje je takav sluaj. Jednostavna istina glasi: SVI HRANJIVI SASTOJCI KOJE TIJELO TREBA, A KOJE SAMO NE PROIZVODI, MOGU SE DOBITI IZ BILJNOG KRALJEVSTVA. Drugim rijeima, ako ih ne moete dobiti iz voa, povra, jezgriavog voa, izdanaka i cijelog zrnja, nisu vam ni potrebnil Oni koji vam kau drukije ili nuno trebaju poduku iz biologije i fiziologije ili trae lagan put do vae novarke. Ako redovito uzimate, dobro uravnoteene i raznolike obroke koji su u skladu s vaom biolokom preradom, ne moete imati manjkove hranjivih sastojaka, kao to ne moete rairiti krila i poletjeti. Sve drugo to ujete je promiba i bjelodana neistina. HRANJIVE TVARI DOLAZE IZ VRTOVA I VONJAKA, A NE IZ FARMACEUTSKIH LABORATORIJA ILI MRTVIH IVOTINJA. Zagovarai tableta e vam brzo rei da je tlo siromano. Ni priblino siromano koliko njihova sposobnost da spoznaju istinu. Prije svega, ako sjeme iz tla ne dobiva elemente koje treba, ono nee rastil Drugo, biljke vie trebaju hraniva od sunca, zraka i vode nego iz tla. Biljke dobivaju samo 10% hraniva iz tla. Pitanje hranjivih tvari bi moglo ispuniti cijelu ovu knjigu. Argumenti za i protiv jednostavne istine koju smo prije iznijeli bi mogli ii unedogled. Upotrijebite zdravi razum. Koja druga vrsta ivotinje ima potekoa na tom podruju. Nijedna! To je stoga to jedu hranu koja je u skladu s njihovom biolokom preradbom. Ako jedete voe, povre, jezgriavo voe, sjemenke, izdanke i cijelo zrnje, dobit ete sve to vam treba bez muenja s dugim popisima moguih manjkova. Najdulje izlaganje koje sam o toj temi ikada proitao se nalazi u prvih 70 stranica knjige dr. Davida Reubena, "Everything You Ever Wanted to Know about Nutrition" (Sve to ste ikada eljeli saznati o prehrani). Proitajte te stranice i vie nikada neete razmiljati o toj temi na isti nain.

Postoji li nain da se sazna gdje se mogu nai asopisi i novine koje se bave zdravljem? Naravno. U stvari, postoji knjiica koja se zove Guide to Health Orientated Periodicals (Vodi za periodiku koja se bavi zdravljem). Moete dobiti njihovu brouru ako piete na ovu adresu: Sprouting Publications P.O. Box 62 Ashland, OR 97520

Ovo je najstarija publikacija drutva Prirodnog lijeenja koja je svugdje dostupna. Objavljuje se ve 27. godinu. Ureuje ju sjajan lijenik Keki Sidwa. Health Freedom News 212 W. Foothill Blvd. Monrovia, CA 91016 Ovu publikaciju izdaje Natural Health Federation (Nacionalno zdravstveno udruenje). Udruenja se bori za vau slobodu i obavjetava vas o onome to se dogaa u Washingtonu i ima utjecaja na vae zdravlje. Da nema napora predsjednice Udruenja, Maureen Kennedy Salaman, sada bismo vjerojatno ivjeli u "zdravstvenoj diktaturi" u ovoj dravi. Ako uivate u slobodi trebali biste se upoznati s Nacionalnim udruenjem za zdravlje. Jedan nedostatak: Zbog injenice to je ova organizacija dovoljno otvorena i potena da iznosi sve stavove, morat ete se jednom mjeseno hrvati s blebetanjem Williama C. Douglasa koji je jedan od medicinskih savjetnika. Posluajte njegove savjete i nai ete se u situaciji da konzumirate vie mesnih proizvoda nego lavlja obitelj. To vas, meutim, ne smije obeshrabriti. Ovaj asopis je jedan od najboljih, usprkos Williamu Douglasu. Nutrition Health Review 171 Madison Ave. New York, NY 10016 Postoji medicinski asopis za potroae natrpan mnotvom raznolikih informacija vezanim za vae zdravlje, a koje neete nai u vaim lokalnim novinama. Nutrition Action 1501 16th St., N.W. Washington, D.C. 20036

Toplo vam preporuujemo da se pretplatite na nekoliko asopisa. Oni e vas redovito informirati o tome to se doista dogaa u svijetu zdravlja. Dat u vam podatke koje jednostavno ne moete nai u obinim publikacijama: Healthful Living 6600-D Burleson Road Box 17128 Austin, TX 78760 Ova publikacija je iz American College of Health Science (Amerikog fakulteta zdravstvenih znanosti) i potpuno je u skladu s Prirodnim lijeenjem. Prepuna je mnotva raznolikih informacija koje se odnose na vae zdravlje.

Health Science Drawer B Box 30630 Tampa, FL 33630

Ovo je slubeni asopis American Natural Hygiene Society (Ameriko drutvo Prirodnog lijeenja) Sjedinjenih Drava. Prepuna je mnotva raznolikih informacija koje se odnose na vae zdravlje.

The Hygienist Shalimar Frinton-on-Sea Essex, United Kingdom

Ovaj asopis izdaje Center for Science in the Public Interest (CSPI) (Centar za javno dobro). Ljudi iz CSPI vam skreu pozornost na najnovije "trikove" preraivaa hrane i drugih koji su opasnost za vae zdravlje. Njihovi napori u Washingtonu su zaustavili neke sramotne EPP tvrdnje i pokuaje krijumarenja na trite proizvoda kojima nije mjesto u vaem tijelu. Naalost, usprkos injenici to je Bonnie Liebman, njihov slubeni nutricionist po nekim pitanjima daleko ispred mnogih

prehrambenih strunjaka i nutricionista, ona je jo uvijek zarobljena u srednjem vijeku po mnogim svojim zamislima koje potjeu izravno iz srednjekolskog domainstva iz ranih 50-ih godina. No, ne dozvolite da vas to obeshrabri. Budite samo toga svjesni. Rekli su mi da kirurko odstranjenje maternice uzrokuje poveanje teine i da se ti kilogrami ne mogu izgubiti. Je li to tono? Pitanje utjecaja kirurkih zahvata na teinu je vrlo vano. U osnovi postoje tri vrste kirurkih zahvata zbog kojih je mravljenje tee: odstranjenje maternice, titnjae i slijepog crijeva. No postoje mjere koje mogu smanjiti njihov negativni utjecaj. Radili smo s mnogo ljudi koji su imali jednu od tih operacija i postigli dobre razultate. Zanimljivo je kako smo shvatili utjecaj tih operacija na mravljenje. Uvijek kad nas pacijent posjeti privatno ili kad vodimo radionice s mnogo ljudi odjednom, uzimamo detaljnu povijest bolesti. Bilo je lako izdvojiti odreeni zajedniki nazivnik meu pojedincima nakon sedam ili osam godina skupljanja podataka. Nitko nema 100%-tni uspjeh u pomaganju ljudima da smrave, lako je na postotak uspjenosti bio vrlo visok - preko 90% - 10% onih koji ili nisu mogli smravjeti ili im je to bilo vrlo teko su uvijek bili oni ljudi koji su imali jednu od ove tri operacije. Openito govorei, uklanjanje bilo kojeg organa u tijelu e imati neke negativne posljedice. Napokon, majka Priroda nas nije sluajno opskrbila velikim brojem organa bez obzira na to to neki kirurzi tvrde. Sve to imamo nam je potrebno. Razmislite o ovome: Nema organa u tijelu koje se ne uklanja rutinski osim ako njegovo ukljanjanje ne bi uzrokovalo trenutanu smrt. Jedini sigurni od skalpela su mozak, srce i jetra. Uklanja se ak i jedan bubreg ili jedno pluno krilo. Nekritiko uklanjanje organa umjesto uklanjanja uzroka je preglupo da bi se opisivalo. U sluaju uklanjanja maternice postoje dva faktora koji pridonose problemu. Prvo, pomou maternice se ensko tijelo jednom mjeseno oslobaa otpada da bi stvorilo to je mogue iu okolinu za eventualnu oplodnju jajaca. Tjelesni otpad se nagomilava u tijelu kad se ukloni taj kanal za eliminaciju. Drugo, jajnici izluuju hormon koji pomae u razgradnji masnoa. S gubitkom jajnika prilino je teko mravjeti. Osim toga gubitak jajnika govoto bez iznimke znai i poetak problema sa titnjaom. Zato? Zato to titnjaa takoer pomae u razgradnji masnoa. Bez jajnika, titnjaa mora raditi svoj dio posla uz posao koji su obavljali jajnici. Siguran sam da mnoge ene meu vama sada kau neto kao, "Vidi, pa to je tono. Nakon vaenja meternice morala sam uzimati lijekove za titnjau." Sad znate i zato. Oni kojima su uklonjeni / jajnici i titnjaa su doista u nezavidnom poloaju. Nije da ne moete popraviti svoju situaciju. No, ruku na srce, potreban je znatan napor. Trebat ete se vie od svih drugih vrlo strogo

drati principa opisanih u ovoj knjizi. Za one kojima su uklonjeni maternica, titnjaa ili oboje i koji su se nakon toga proirili (to se, naalost, dogaa vrlo esto) i sad ne mogu smravjeti niti uz potivanje pravila, postoji jedna krajnja stvar koju moete uiniti. Vidjeli smo mnogo puta da djeluje, no moramo vas unaprijed upozoriti da je izrazito stroga i preporuuje se samo u ovom odreenom sluaju. Evo kako djeluje. Kao to ve vjerojatno znate, mozgu je za pogon potrebno sagorijevanje samo jedne tvari - eera u formi glukoze, koju dobiva iz eera i kroba. Kad u krvi nema dovoljnih koliina glukoze zbog pomanjkanja unosa eera i kroba, bezgranina mudrost tijela preuzima vlast i kroz zadivljujui proces naknadnog stvaranja glukoze razgrauje masnou i pretvara je u eer. Moda ste nekad uli o salati, celeru, pinatu i drugom sirovom povru kao o hrani s nula kalorija. Mnoge popularne dijete koje se oslanjaju na brojanje kalorija obino doputaju slobodno uzimanje tih namirnica jer tijelo zapravo troi vie kalorija na njihovu razgradnju nego to one donose organizmu. Ako ste u situaciji nekoga tko je imao jednu od spomenutih operacija i ne moete izgubiti kilograme koje ste dobili, uspjet ete ako jedete iskljuivo te "namirnice bez kalorija". Drugim rijeima, trebate jesti samo sirovo povre. Jedite obroke sirovog povra u pravilnim razmacima, otprilike svaka 3 sata. Moe zvuati udno da ne smijete jesti nimalo voa, uzimajui u obzir vanost koju pridajemo vou, no ako jedete voe i opskrbljujete tijelo eerom, ono nee imati potrebu razgraivati masnoe. Stvar je u tome da se tijelo prisili koristiti nataloene masnoe. Kad se masnoe razgrade i potroe, vi mravite. Kad izgubite eljeni broj kilograma, ponite primijenjivati Fit for Life pravila prehrane i to e sauvati gubitak teine bez vraanja izgubljenih kilograma. Uvjerili smo se da je ovaj postupak djelotvoran, no zapamtite: To je krajnje sredstvo koje vam predlaemo jer nakon operacije vie nema pravila. Takoer vam zasigurno ne predlaemo da s uobiajene prehrane naglo prijeete na sirovo povre. Mogli biste se osjeati vrlo nelagodno ako donekle niste oistili svoje tijelo slijedei neko vrijeme pravila prehrane. Morate se pripremiti za ovaj strog i krut reim. Molim vas zapamtite: Dijeta bez kalorija je krajnja mjera koju morate provoditi paljivo. Slijepo crijevo ili apendiks je maleni dodatak (otuda i ime) koji izlazi iz utrobe gdje se spaja s tankim crijevom. Slijepo crijevo je limfni organ koji uklanja otrove iz crijeva. Gubitak slijepog crijeva je teak udarac. Zbog toga se ljudi kojima je izvaeno slijepo crijevo esto ale na nadutost i/ili zatvor. Vrlo je vano da ljudi bez slijepog crijeva poduzmu sve to je mogue za odravanje istoe crijeva. Opasno je ako to ne ine! Doputanje zatrpavanja crijeva u sluaju kad nema mehanizma koji je napravljen za odravanje njegove istoe znai izazivanje nevolje. Oslanjanje na hranu s visokim sadrajem vode i smanjivanje na minimum koncentriranih namirnica je nain na koji e crijeva biti ista i iz njih e se

ispirati otpad. Jasno, kad ipak pojedete koncentriranu hranu, morate je pravilo kombinirati s drugim namirnicama. Iskreno govorei, problemi povezani s nedostatkom slijepog crijeva su znaajno manji od onih kod gubitka titnjae ili maternice, no o tome morate stalno voditi rauna. Govorei o slijepom crijevu, moram vam ispriati priu o dr. Alecu Burtonu. Prije vie od 30 godina, dr. Burton, koji je tada bio na treoj godini medicine, je imao jak napad slijepog crijeva. Lijenik mu je rekao da je jedino to moe napraviti vaenje slijepog crijeva. Sreom, dr. Burton je bio u kontaktu s lijenikom koji je koristio prirodne metode lijeenja i koji ga je uvjerio da ne dopusti uklanjanje slijepog crijeva ve da radije primijeni prirodniji pristup koji e omoguiti tijelu da ispravi nedostatak. Nakon sedmodnevnog posta i poboljanja prehrambenih navika, problem je doista bio rijeen i po rijeima dr. Burtona, :"To je bilo prije 30 godina i ja jo uvijek imam slijepo crijevo". Taj mladi student medicine je bio toliko zadivljen svojim oporavkom pomou prirodnih metoda da je prekinuo studij i priklonio se pristupu prirodnog lijeenja. Doktorirao je osteopatiju i kiropraksu i danas je jedan od najsjajnijih, najsustavnijih i najcijenjenijih lijenika Prirodnog lijeenja na svijetu. Zadnjih 16 godina je ravnatelj klinike u Sydneyu u Australiji kamo dolaze ljudi iz cijelog svijeta zbog mogunosti da ih on lijei. On je veliki humanitarac i postigao je fantastian uspjeh u tretiranju velikog broja bolesti. Ako biste htjeli stupiti u kontakt s dr. Burtonom, moete to uiniti na adresu klinike: Arcadia Health Center 31 Cobah Road Arcadia, New South Wales 2159-Australia Telefon:(02) 635-1115

Dr. Alan Goldhamer, Director (707) 792-2325 SCOTT S HEALTH RETREAT P.O. Box 8919 Cleveland, OH 44136 Dr. David J. Scott, Director (216) 238-6930 HYGEIA HEALTH RETREAT 439 E. Main St. Yorktown, TX 78164 Dr. Ralph Cinque, Director (512) 564-3670 ESSER S HYGIENIC REST RANCH P .O. Box 6229 Lakoworth, FL 33466 Dr. William Esser, Director (305) 965-4360 PAWLING HEALTH MANOR P.O. Box 401 Hyde Park, NY 12539 Joy Gross, Director (914) 889-4141 SHANGRI-LA HEALTH RESORT P.O. Box 2328 Bonita Springs, FL 33923 Frances Cheatham, Director (813) 992-3811 REGENCY HEALTH RESORTS 2000 S. Ocean Ave. Hallandale, FL 33009 Dr. Gregory Haag, Director (305) 454-2220

Shvaajui vanost detoksikacije, postoje li mjesta kamo ovjek moe otii zbog nadzora i pomoi - zbog malo potpore u nadgledanju procesa? Da, postoje. Dajemo vam popis centara u SAD-u gdje e vae napore da preuzmete kontrolu nad svojim zdravljem nadgledati i podravati lijenici dobro potkovani znanjem prirodnog lijeenja. CENTER FOR CONSERVATIVE THERAPY 4310 Lichau Road Pengrove, CA 94951

HAWAIIAN FITNESS HOLIDAY P.O. Box 1287 Koloa, Hawaii 96756 Dr. Grady Deal (808) 332-9244 Ako imate pitanja na koje nismo odgovorili u ovoj knjizi ili u ovom poglavlju, molimo vas da ne oklijevate i da nam piete, a mi emo vam odgovoriti u naoj publikaciji s dnevnim vijestima. (Adresa je na posljednjoj stranici knjige , poglavlje Zakljuak).

DEVETNAESTO POGLAVLJE Dva tjedna zdravog ivljenja


HARVEY I MARILYN: Sad su vam poznati elementi zdravlja. No to ne jami nuno i praktinu primjenu. Znamo da esto ljudi vrlo ele usvojiti novi nain ponaanja, ali zbog mnogo razloga to ne mogu. Ovo poglavlje e vam pomoi da te elemente na razuman nain uvedete u svoj stil ivota. Zapamtite, elementi zdravlja o kojima smo raspravljali u ovoj knjizi nisu samo slova na papiru koja proitate i onda o njima mudrujete. ONI VAM DOISTA MOGU POMOI DA SE OSJEATE BOLJE AKO IH SLIJEDITE I UKLJUITE U SVOJ STIL IVOTA. Na slijedeim stranicama emo iznijeti glavne crte stila zdravog ivljenja kojeg preporuujemo. To je dvotjedni program kojeg je lako slijediti i koji e vam omoguiti da ponete unositi elemente zdravlja u vau svakodnevnicu. Ti elementi su zapravo vae bioloke potrebe. Da biste postali ona osoba koja je u potpunosti svjesna svojeg zdravlja, morate zadovoljiti svoje bioloke potrebe. Kad uskratite svojem tijelu ono to tijelo treba, stvarate pogodno tlo za bolest. S druge je strane nevjerojatno jednostavno dati tijelu ono to ono treba jer vam majka Priroda daje svu sirovinu. Iskoristite ju i na dobrom ste putu! Kao to smo ve rekli, esto ne znamo uiniti ono to je za nas najbolje iako znamo sve o tome to nam treba. Imamo namjeru, ali ne uspijevamo. elja je tu, no mi imamo mnogo elja i esto je snaga volje da se ostvari jedna odreena elja slaba. Uzeli smo to u obzir kod osmiljavanja programa, tako da e vam biti lako redovito ukljuivati elemente zdravlja u va ivotni stil bez obzira na sukobljene elje koje se mogu pojavljivati. Dio strategije u stvaranju ovog programa je pomo u ugraivanju novog ponaanja u va ivot na najlagodniji nain, to e poveati snagu vae volje, tako da ete vrlo brzo biti u stanu uraditi ono to je najbolje za vae zdravlje bez sukobljavanja sa svim onim raznim i zahtjevnim eljama koje ine vau linost. Niste se jedino vi skloni osjeati kao izmeu ekia i nakovnja zbog suprotstavljenih sila u vama. Linost je ratite. Um vrlja u svim tim silama i poput gospodara posvuda slijedi svoje zahtjeve i potrebe, jednu izbacujui, drugoj dajui veu pozornost. U meuvremenu, jedan vrlo tih, instiktivni unutranji glas kojeg svi imamo zna stoje ispravno, ali vrlo esto jednostavno ne moe doi do glasa zbog bunog previranja uma koji juri simo-tako i za sobom povlai vae tijelo koje reagira na onu elju koja je u odreenom trenutku najjaa. Moete nadvladati ovaj mehanizam vrtuljka vaeg uma kad jednom shvatite to se dogaa. Moete zapaati to se dogaa, no dopustite svojem jaem unutranjem glasu da prevlada.

Obavljajte svoj posao nagonski radei ono od ega e vae zdravlje imati najvie koristi. Znamo da elite ivjeti zdravo - jer inae ne biste itali ovu knjigu. U vama su sile koje u potpunosti ele kontrolirati vae zdravlje, initi sve to e donijeti poboljanje i dati vam novopronalu spoznaju da ste vi glavni. Znamo takoer da u vama postoje i druge elje koje nisu toliko zainteresirane za vae zdravlje. One ele gledati televiziju i jesti i spavati umjesto vjebati. Ujutro ele kavu i utipke ili pecivo umjesto voa. ele tulumariti cijelo vrijeme i zanemarivati injenicu kako se vae tijelo osjea. ele vikati i galamiti i raditi nered u vaim odnosima s drugim ljudima tako da se poslije osjeate uasno. ivotni stil zdravog ivljenja e vam pomoi da uskladite te elje. Omoguit e vam da budete svjesni svih svojih elja, ali ne samo kao pasivni promatra. Pomoi e vam da intuitivno postupate ispravno, njima usprkos, jer se ISPRAVNO DJELOVANJE DOIVLJAVA KAO NAJBOLJE. ivotni stil zdravog ivljenja kojeg mi preporuujemo je osmiljen tako da se osjeate dobro. Nema boljeg osjeaja od onog koji dolazi kad doista ponete brinuti o sebi. Sve to od tada nadalje radite je takoer bolje jer kad se osjeate bolje, svijet je bolji. Srea se poinje stvarati u vama i ona se iri prema van. Ovaj ivotni stil ima namjeru njegovati tu sreu. Dvotjedni program zdravog ivljenja se sastoji od dvije kategorije aktivnosti. Prva kategorija su aktivnosti koje predlaemo da obavljate svaki dan. One se zovu "dnevnice" i toliko su korisne da vam savjetujemo da uivate u njihovim dobrobitima est dana u tjednu. Druga kategorija se sastoji od "tjednica", aktivnosti koje preporuujemo da ponete prdvoditi jednom tjedno. (Jednom tjedno je minimum). Moete poveati uestalost tih tjednih aktivnosti koliko god vam odgovara. ivotni stil zdravog ivljenja valja provoditi est dana - to ne znai da sedmi dan treba biti nezdrav. To je, meutim, dan odmora. To je dan koji moete provesti kako vam je volja. Moete preskoiti dnevnice u tom danu odmora ili ih moete ukljuiti. Izbor je va. Sedmi dan je dan za "uzimanje daha". To je dan koji moete osmisliti kako god elite. Dnevni savjeti To su aktivnosti koje ete eljeti raditi svaki dan nakon to ponete provoditi ivotni stil zdravog ivljenja. Provoenje svake "dnevnice" dva uzastopna tjedna e sigurno ostaviti vidljivu promjenu na vaem opem raspoloenju. 1. Spavajte kod otvorenog prozora po noi. Ako ivite u hladnom podneblju, otvorite prozor samo malo i uzmite jo jedan pokriva. Kako e vam to koristiti? Zapamtite, kad spavate, izdiete otrove i ugljini dioksid iz plua. U zatvorenoj sobi vi ponovno udiete otrove i ugljini dioksid koji je

takoer otrovan. Svjei zrak koji ulazi kroz otvoren prozor dok spavate e vam omoguiti da se osobodite otrova, a ne da se ponovno otrujete. Probudit ete se ujutro svjei i osnaeni. Ako brinete zbog otvorenog prozora iz sigurnosnih razloga, moete u eljezariji kupiti zapor za prozore. Lako ga je isnstalirati i nemogue je podignuti otvoren prozor vie od nekoliko centimetara. 2. Proteite tijelo jednu minutu prije spavanja i jednu minutu ujutro nakon buenja. Jednostavno se njeno, lagano proteite na stranu, prema podu. (Savinite koljena kad se diete). Stanite na vrke prstiju i isteite se prema stropu. Istezanje je poput glaanja nabora na koulji prije nego je obuete. To vam pomae da se bolje osjeate. Spavat ete mirnije i vre, a ujutro ete se bre pokrenuti. 3. Napravite est trbunih ili est naizmjeninih udisaja na obje nosnice prije spavanja, kad se probudite ili tijekom dana. Dobro je to uraditi prije spavanja. Spavat ete vre. Ako vam je dan naroito iscrpljujui, est naizmjeninih udisaja na obje nosnice tijekom dana e uravnoteiti stvari. Dan e ostati iscrpljujui, ali ete vi biti oputeniji. 4. Popijte au vode kad se ujutro probudite. Popijte jo jednu au vode pet do deset minuta prije svakog obroka. Ova minimalna koliina vode e sprijeiti dehidraciju u vaem tijelu. Moramo reagirati na e. Katkad smo prezaposleni da bismo to uinili. Mnogi ljudi su zapravo dehidrirani. Dehidracija se oituje kao tromost i slabost u miiima. Voda ima mnogo funkcija u vaem tijelu. Voda je provoditelj energije. Puna aa vode prije jela e vam pomoi da obuzdate apetit, a dat e vam i potrebnu koliinu tekuine tako da neete biti edni nakon jela. aa vode odmah ujutro e vam pomoi da isperete ostatke hrane koji su moda ostali u vaem elucu i probavnom sustavu. 5. Hodajte dvadeset minuta svaki dan. Hodajte ujutro, naveer ili za vrijeme stanke za ruak - ali hodajte*. Brzo hodajte da bi vam srce doista poelo jae kucati. Srce je najvaniji mii u vaem tijelu. Morate ga vjebati svaki dan. Budite mu dobri i ono e i vama biti dobro. Zapamtite, srane bolesti su ubojica broj jedan u ovoj zemlji. Svakodnevno hodanje e vam donijeti mnoge neoekivane dobiti. Ljudi koji redovito hodaju rijetko pate od zatvora. Njihova koa ima ljepu boju zbog poveane cirkulacije. Oi su jasnije. Bolje misle i bolje se osjeaju jer su dopuistili da im se krv napuni kisikom iz svjeeg zraka. etanje za vrijeme stanke za ruak e vam omoguiti da izaete iz ureda na sunce i svje zrak. Poslijepodne e vam biti ugodnije. Mnogi ljudi koje znamo, za kine dane u uredu dre dasku za vjebanje. Dvadeset minuta vjebanja na daski u uredu e imati isti uinak na srce i cirkulaciju kao i dvadeset minuta hodanja - bez, naravno, dobrobiti boravka na otvorenom - svjeeg zraka i sunca. Ako ste starije dobi i ne moete sami redovito izlaziti ili ako ivite u podneblju gdje je vrlo hladno, morali biste isto razmisliti o nabavci daske

za vjebanje. Nisu skupe, a predstavljaju dobro uloen novac. ak i lagane vjebe koje preporuujemo za starije osobe (vidi stranicu 128 ) e vam pomoi da ojaate srce, napunite limfni sustav i sprijeite zatvor. 6. Slijedite Fit for Life pravila prehrane. Jedite samo voe ujutro i pravilno kombinirajte svoje popodnevne i veernje obroke. 7. Pet minuta svaki dan se usredotoite na svoje unutranje "ja". To je vrlo vana "dnevnica". Minimum od pet minuta na mirnom mjestu, sami, udobno smjeteni, zatvorenih oiju i pozornosti usredotoene na onaj dio vas "koji je unutra" e vas ojaati i uiniti svjesnijim vaeg identiteta, potreba i ciljeva. Odvojite pet minuta ujutro nakon protezanja ili u neko drugo ustaljeno vrijeme u danu za usmjeravanje pozornosti s vanjskog svijeta na va unutranji. Dok sjedite imat ete prigodu promotriti pokretnu vrpcu vaeg uma i svih vaih sukobljenih elja. Nepristrano gledajte sve te elje kako dolaze i odlaze. Udiite ljubav, izdiite negativnosti. Bit ete jai i kao rezultat manje preputeni zlu na milost i nemilost, to znai da ete se moi usredotoiti na djelovanje od kojeg vae zdravlje ima najvie koristi. NITA TO INITE VAS NEE INITI ODANIJIM SVOJEM NOVOM "STILU ZDRAVOG IVLJENJA " OD MIRNOG, USREDOTOENOG VREMENA KOJE PROVODITE SA SOBOM. Tjedni savjeti To su radnje koje proizvode zdravlje i koje e vam, ako ih radite barem jednom tjedno od sada nadalje, donijeti velike nagrade. Idealno bi bilo kad bi neke ili sve radili ee, no kad ponete svakako ih radite jednom tjedno i ponosite se sobom to uvodite toliko mnogo pozitivnih promjena i to ih uvodite tako brzo. 1. Joga. Svrha vjebanja joge opisane u ovoj knjizi (vidi stranice 131*136) je da ostanete gipki i mladi. To su osnovne, ni na koji nain pretjerane vjebe koje e vas ojaati i rijeiti otrova iz tijela. Mnogi ljudi koji rade jogu jednom tjedno jako uivaju i toliko su svjesni njezinih dobrobiti da s vremenom "tjednicu" pretaraju u "dnevnicu". Zapamtite da vjebanje valja provoditi lagano. Ne biste se smjeli naprezati do toke boli! 2. Budite u krevetu do 21 sat. Ovo ulaganje u energiju jednom tjedno, e se znatno isplatiti. Budit ete se osvjeeniji nego u danima kad dulje ostajete budni. Zapamtite, spavanje prije ponoi je najvrednije. Vae tijelo regenerira svoju nervnu energiju dok spavate i s dovoljno energije najdjelotvornije provodi sve procese. To znai da se bolje osjeate. Nai preci su odlazili na spavanje svaku veer kad je pao mrak. Odmor i san su darovi prirode nama. Zato ih ne iskoristiti? Jednom tjedno! Vi to zasluujete. 3. Jedan dan jedite samo ivotnu hranu. Jednom tjedno uzmite tri obroka ivotne hrane. (Ako je va probavni sustav oteen ili ozbiljno oslabljen i salate od sirovog povra predstavljaju problem za vau

probavu, lagano prokuhajte ili obarite svo povre u bistroj juhi, no samo ako ba moratel Vitalnost koju dobijete od ovakovog dana smanjujete ako je hrana kuhana. Neki ljudi se mogu osloniti na mijeane salate - vidi stranicu 298 - radije nego na povre kuhano na pari. Dan ivotne hrane bi se trebao sastojati od soka ujutro, vonej salate ili salate od povra za ruak i vone salate ili salate od povra rano naveer. Taj dan je takoer dobro piti mlijeko jezgriavog voa, frape od badema,.sokove ili ledene vone sladolede ako je toplo. Ako je hladno, pijte aj od metvice. Neki ljudi krivo shvaaju prirodu obroka od ivotnog (sirovog) povra. Oni e jesti mnogo sirovog, vlaknastog povra poput cvjetae i brokula. Nisam uvjeren da je to najbolji izbor. Oslanjajte se na salatno povre poput salate (sve vrste), prokulice, krastavaca, rajice, mrkve, celera, paprike, jicame i avokada. Moete dodati male koliine drugog sirovog povra ako elite, no ne trebaju prevladavati u salati. Salata e biti probavljivija to u povru ima vie vode.Dan ivotne hrane e vam dati mogunost da doista prouite recepte sa ivotnom hranom u kuharici koja je u iduem poglavlju. Avocado Gazpacho (vidi stranicu 323), gust i pjenuav, obloen svjeim nasjeckanim povrem je sam za sebe jedan obrok! Moete probati frape od jagoda i badema (vidi stranicu 348), mijeanu salatu (vidi stranicu 298), svjeu juhu od povra, slasne nove ideje za sokove, pjenuave sokove i voa i povra u izobilju. Sve vas to moe potaknuti da izmislite neki vlastiti recept sa ivotnom hranom koji ete, nadam se, podijeliti s nama! Jedna od najboljih kuharica ivotne hrane je Light Eating for Survival, autorice Marcie Acciardo (Omangod Press, P.O. Box 64, Woodstock Valley, CT 06282). Vae tijelo e u danu ivotne hrane pojaati i poveati ienje. Bit ete vedriji, raspoloeniji i sretniji u danima koji slijede. Postat ete i svjesniji svoje prehrane u ostatku tjedna jer neete htjeti potratiti dobrobiti dana sa ivotnom hranom. 4. Priutite si dugu, toplu kupku (jednom tjedno ili koliko esto moete). Ovo moe zvuati toliko obino da vas to zabavlja. No mi smo danas toliko skloni jurnjavi da se mnogi ljudi samo rutinski i na brzinu tuiraju. Naravno, svakodnevno tuiranje je potrebno zbog istoe, no tuiranje ne moe ublaiti stresove suvremenog naina ivljenja onako kako to moe kupka. Priguite svjetla, upalite svijeu, upalite glazbu, napunite kadu s mnogo tople vode i uronite! Prije nego uete u kadu moete istrljati cijelo tijelo njenom etkom za kou da biste s povrine koe uklonili mrtve stanice. Koristite grubu spuvu od prirodnih materijala za uklanjanje preostalih mrtvih stanica nakon to ste se ve malo omekali kou u vodi. Koa e biti lijepo glatka na dodir, a tjelesna eliminacija kroz kou e biti bra jer pore nee biti zaepljene mrtvim stanicama. Pazite da si, kad se doista odluite za kupku, priutite dovoljno vremena za uivanje najmanje dvanaest minuta.!

Ni u najluim snovima ne biste mogli zamisliti kolika je terapeutska vrijednost tople kupke. Nedavna istraivanja o terapiji pomou tople kupke koju je proveo dr. Kevin Michael, vrlo cijenjen i struan kiropraktiar u Studio Citvju u Kaliforniji, otkriva da se ova drevna tehnika relaksacije uvijek koristila za spreavanje bolesti u visoko razvijenim drutvima gdje je stres neizbjean. Po njegovim rijeima, "Veliki dio ljudskog mozga je posveen PREIVLJAVANJU. Sustav mozga je podijeljen u dvije osnovne polovice. Postoji MIRNA strana koja je analitika, stvaralaka, koja eli vidjeti cjelokupnu sliku i koja priprema nae tijelo da iskoristi raznolike blagodati koje ivot prua. Ta strana nadgleda funkcije probavljanja hrane, apsorbiranja hranjivih tvari, eliminacije otpada, zacijeljivanja rana, reprodukcije i openito odravanja zdravlja potrebnog za postizanje svih drugih ivotnih ciljeva. "Suprotna strana sustava preivljavanja je gotovo potpuno posveena ALARMU. Ona priprema nae tijelo da se suoi s neposrednim fizikim opasnostima i nevoljama. Veina posla se obavi podraivanjem ivaca u tijelu (poput napinjanja oroza pitolja) i pokretanjem do 60% krvi iz unutranjosti utrobe u miie pripremajui ih za djelovanje i pri tom znatno smanjujui i povremeno doslovno zaustavljajui probavu, apsorpciju i eliminaciju. "Stalni stres modernog drutva gura stranu ALARMA na suvozaevo mjesto i tamo ga zadrava. No pomo nije daleko. "Jednostavna smirujua kupka moe dramatino promijeniti situaciju. Kako uranjamo u kadu, djelovanje tople vode povlai oroz naih ivaca i grije krv u miiima. To dvoje alje poruku tijelu da ponovno uspostavi ravnoteu i vrati krv natrag u utrobu omoguavajui MIRNOJ strani da jo jednom preuzme kormilo. 5. Seite po umi ili parku. Jednom tjedno krenite u etnju u prirodu?To je tako pouna, smirujua, okrepljujua aktivnost. Cijeli tjedan smo pod pritiskom ogranienja naeg umjetnog svijeta. etnja meu drveem i biljkama, gdje je mirno, moe izbrisati napetosti koje uzrokuje suvremeni nain ivota. Drvee i biljke daju svje, ist kisik kojeg trebamo, naroito nakon tjedna zarobljenosti na poslu. Budui da smo vrsta koja je prvo ivjela u prirodi, kad god joj se vratimo, makar i nakratko, obuzme nas osjeaj smirenosti jer je priroda mjesto gdje bismo prirodno trebali biti. 6. Uinite nekome neto lijepo bez oekivanja iega zauzvrat. in ljubavi, neizazvan i bezuvjetan e razvedriti neiji ivot i vama se vratiti kao ljubav. Taj in moe biti malen ili velik, zavisi kako vas nadahne vae raspoloenje. Postali smo "ja"-usmjereno drutvo i katkad zaboravljamo da je "bolje dati nego primiti". Ono to date vam se svejedno vrati u obliku ljubavi i pozitivnih vibracija. Najbolji nain za dobivanje ljubavi je davanje ljubavi. Tu i tamo na naki nain pomozite starijim osobama. Ljudi koje bi trebalo cijeniti zbog mudrosti i iskustva svojih godina su postali

zaboravljeni, u stranu uklonjeni otpadnici naeg suvremenog drutva. Gotovo donedavno ljudi su ivjeli ili s roditeljima ili blizu njih cijeli svoj ivot. Tako je prirodno. Kad nije tako, postoji praznina koju ne mogu popuniti nikakvi prijatelji. Uz malo truda moemo promijeniti nain na koji se odnosimo prema starijim osobama. I trebali bismo - prije nego i sami ostarimo! Zamislite koliko mnogo ivota bi bilo uljepano kad bi jednom tjedno milijuni nas nekome zaboravljenome pokazali da nam je stalo. 7. Provodite vrijeme s prijateljima ili obitelji u vedrom, sretnom okruju. Mi smo drutvena bia. Trebamo prisutnost i potporu drugih oko nas. Stari narodi nisu ivjeli osamljeniki, pa ne bismo ni mi trebali. Sastanite se s onima do kojih vam je stalo jednom tjedno da biste jeli, smijali se, razgovarali i openito uivali u ivotu i jedni u drugima. To je vana aktivnost za sve nas, naroito zato to su se obitelji koje su se u prolim vremenima redovito okupljale, sada ratrkale po cijeloj zemlji. Djeca uivaju u druenju s obitelji i prijateljima. Ako ste izgubili taj veliki dar prirode, vratite ga. Uinit e vam mnogo dobra. Svaka od ovih dnevnica i tjednica, uzetih pojedinano ne djeluje ba mono. No kad su ujedinjeni u "stil zdravog ivljenja" rezultat je vrlo moan. Kad uzmemo sve elemente zdravlja zajedno, rezultirajue dobrobiti se silno poveavaju. Na isti nain brani u nogometnoj momadi moe biti vrlo nadaren, no puni doseg njegovih sposobnosti se ne moe iskazati bez podrke meusobnog djelovanja ostalih igraa. Igrai mogu pokazati sve to znaju i pobijediti samo kad rade zajedno i kad se meusobno slau. Nema naina da vam potpuno opiemo ushit i smirenost duha koji vas oekuju kad vae tijelo osjeti dobrobit istovremenog meudjelovanja svih elemenata zdravlja. Ovo uzvieno stanje ne moe se jednostavno opisati kao to se ne moe opisati miris rue. Jedini nain da ocijenite vrijednost tog stanja je tako da ga iskusite. Va ivot je promijenjen tjelesno, osjeajno, duhovno i psihiki. Molim vas, ne vjerujte nam. Sami pokuajte dva tjedna. Tada ete shvatiti to vam pokuavamo pretoiti u rijei. Priutit ete si mogunost da iz prve ruke saznate za sreu koja je namijenjena prodiranju u ljudsko postojanje. Iskusit ete ogromnu razliku u svojem ivotu kad vae tijelo bude imalo sve to priroda eli da ono ima. Kao to smo prije rekli, sama injenica da itate ovu knjigu je pokazatelj da ste zainteresirani za svoje zdravlje. Jeste li ikada dugo traili odgovore koji imaju smisla? Jeste li bili zbunjeni "akademskim" objanjenjima koja su proturjeila jedna drugima i nisu nikome oko vas donosila dobre rezultate? Jeste li bili frustrirani zbog neimanja vlasti nad svojim zdravljem i osjeajem bespomonosti koji iz toga proizlazi? Pitamo se jeste li voljni dati majci Prirodi priliku da djeluje u vaem ivotu. VI TO MOETE! I ako to uinite, nakon mnogo godina ete se sjetiti ovog dana i slavit ete ga!

UVOD
MARILYN: Najvaniji aspekt nove informacije lei u njenoj mnogostrukosti. to ona, nakon svega, vrijedi ako ne moemo ugraditi njene praktine strane u svoje ivote? Naravno, sve to uimo i ne moemo doslovce iskoristiti. Uvijek postoji situacija kada se sukobljavaju stvarnost i ideal. Npr. znate da je idealno udisati svjei zrak ali ponekad nemate izbora pa inite najbolje to moete. Kako je destilirana voda najia voda koju moete dobiti, potrudit ete se da je dobijete kad moete. Moda moete i kupiti ureaj za njenu destilaciju ili iskoristiti to to u vaoj okolici moda postoje tvrtke to distribuiraju vodu. Sa svim ostalim elementima zdravlja-odmorom i spavanjem, tjelovjebom, sunanjem, pozitivnim emocionalnim utjecajima uinit ete najbolje to moete kad god moete. Podruje u kojem uistinu imate veliku mogunost izbora, podruje u kojem stvarno moete preuzeti kontrolu i definitivno uoiti promjenu u svom stilu ivota zahvaljujui novim informacijama koje ste primili jest podruje prehrane. U Fit for Lifeu usredotoila sam se na pripremu dobro kombiniranih i uravnoteenih obroka. Na tome je bio moj najvei naglasak jer to je bila najvanija informacija koju je trebalo ugraditi u praksu, u ivotni stil koji djeluje. Fit for Life je otkako piem ovu knjigu star samo etrnaest mjeseci, a u tih etrnaest kratkih mjeseci osvanula je nova svijest u podruju pripreme hrane uope to je stvarno uzbudljivo. To je vea i rairenija potreba za laganim, brzo pripremljenim, jednostavnim i elegantnim obrocima od svjee hrane. U kombinaciji s domaom pripremom hrane koja zahtjeva vie vremena (odnosi se na jake domae juhe, vrui integralni kruh i ajna peciva, kolae i sone umake) ove se zdrave obroke jednostavno, lako i brzo priprema, a oni su istovremeno lagani i krajnje zasitni. Ovakav je trend zapoeo pristupom poznatim kao "Nouvelle Cuisine" koji je za mnoge bio pretjerano ratrkan. ini se da su pozitivni i trajni uinci "Nouvelle Cuisine" tehnike pripremanja hrane koje uvodi. Njima hrana ostaje svjeom i odlinom zbog prirode same hrane, a ne zbog toga to se s hranom uradi. Kombiniranje hrane i naglasak na svjeoj i nepreraenoj hrani te vou i povru su kraljenica svake kuhinje koja tvrdi da podrava uinkovitu probavu i dobro zdravlje, jer pravilno kombiniranje osigurava pravilan odnos sa fizologijom tijela, a svjee voe i povre naa je bioloka hrana. U dijelu s receptima koji slijedi pronai ete mnogo novih pravilno kombiniranih jela i obroka. Pokraj toga, novi naglasak na svjeini koji je tijekom protekle godine bio tako uzbudljiv, u ovim e se receptima koje vam pruamo stvarno osjetiti. Naglaene su slatke i osvjeavajue kombinacije sokova, jednostavno pripremljeno svjee povre, hrskave

salate s laganim preljevima i diskretni i pronicljivi akcenti na tjestenini, krumpiru, piletini i ribi. Ovdje ete pronai i neke novosti u pekarskom odjelu. Tu su ak i neke svjee i smrznute poslastice za strastvene oboavatelje slatkia. Mislim da je najispunjavajui aspekt sastavljanja ovih recepata za one koji su stvarno zainteresirani za zdravo ivljenje neprekidna raznolikost, promjena u raspoloenju i stav "poneto za svakoga" to, ini se, dominira u razvoju ove kuhinje. Premda je ovo vrlo hranjiva domaa kuhinja koja definitivno odrava odreeni kulinarski standard, ona je takoer i vie utemeljenija nego ezoterinija, ekonominija vie no rastronija i istovremeno razvijena jednako na sofisticiranim i svjetskim kao i na oputenim i neobaveznim obiteljskim nainima ivljenja. Primjetit ete da unato svim novim informacijama o utjecaju namirnica ivotinjskog porijekla koje se nalaze u ovoj knjizi ja sam svejedno u nekoliko recepata ukljuila piletinu i ribu. Naa elja nije da itateljima nametnemo vegetarijanstvo. Samo elimo istaknuti njegove potencijalno dobre strane i to posebice pri detoksikaciji i dopustiti ovom procesu da se razotkriva u ivotu svakog itatelja na njemu prikladan nain. ak kad netko i postane vegetarijanac, udnja za hranom od mesa e se povremeno pokazivati; nakon nekoliko dana takvog osjeanja sve manje i manje zadovoljnim ak i s najprimamljivim vegetarijanskim obrokom, trebalo bi posluati tijelo i zadovoljiti udnju. S izuzetkom udnje za eerom, koja je tetna navika, druge udnje su govor tijela za njegovim potrebama i ukoliko ustraju ne biste ih trebali ignorirati. Kad god jedete mesnu hranu pokuajte pojesti smo nekoliko dekagrama kao to to ine u azijskim zemljama. U suprotnom osjetit ete znaajan pad vlastite energije i manje "sjajan" osjeaj. U ovoj kuhrarici za zdrav ivot iznosimo vam neke primjere dana ive0 hrane. Znam da je Harvey ve nairoko govorio o dobrobitima ive hrane ali elim iskoristiti priliku da dodam neke praktine informacije utemeljene na naem osobnom iskustvu. Zamisao jedenja smo ive hrane moda nee biti privlana onima koji to nikada nisu pokuali ali ja vas stvarno ohrabrujem da pruite sebi priliku i saznate kako je to i da svoje tijelo s vremena na vrijeme nahranite niim drugim nego ivom hranom, posebice za vruina, ukoliko vam se to svidi! Osobno poznajemo mnogo, mnogo ljudi koji ve dugo vremena cvjetaju ivei na ivoj hrani. Iz mog vlastitog iskustva, dobrobiti povremenog jedenja samo ive hrane su neizmjerne-toliko su famozne posebice za vruina! Osjeate li se tromim ili oslabljenim ukoliko s time pretjerate, va e se nivo energije skoro odmah obnoviti. Osjeate li manje bolove i tekoe, nestat e. Osjeate li da imate poneto vika teine, ona e se odmah isprati. Ako su vam nokti slabi, ojaat e. Vaa e kosa zasjati, vaa e koa zabljesnuti. Oi e vam biti bijele i bistre.

iva hrana e pomoi olakati stanje zatrovanosti organizma neke osobe i pospjeiti i poboljati zdravo stanje druge. Moete zamjetiti: posebnu blagost, ak i osjeaj slobode tijela od stimulansa i depresanata iz hrane da ete nou doivjeti izuzetno miran i vrst san poveanu sposobnost da se usredotoite i koncentrirate i mnoge sate radite bez umora potpuno odsustvo stresa. Mislim da je najneobinija posljedica uzimanja ive hrane koja ljude potpuno osvoji na prepad je skoro potpuna odsutnost gladi jednom kad "uspijete proi" kroz prvi dan. Prvi dan postavlja najvei izazov jer vae tijelo udi za onim na to je naviklo pa psiholoki osjeate da neete biti zadovoljeni. Oito, to je zabluda. Pomou ive hrane vae e tijelo primati obilje ivih hranjivih tvari bogatih energijom. Naravno^ da ete biti prehranjeni! I vie nego od najbolje pripremljenog banketa. ista ivua bit hrane bit e direktno ugraena u zdravu staninu strukturu uz minimalnu potronju tjelesne energije i obilje sauvane energije koja bi inae bila potrebna da se probavi kuhana hrana. Kad se naete u drugom danu prehrane ivom hranom bit ete u mogunosti potvrditi kako se va apetit smanjuje. Teko da ete biti gladni. To je zato to je va appestat zadovoljen i iskljuen zahvaljujui hranjivoj prirodi vaeg obroka. Dvije su greke koje mnogi ljudi ine kad eksperimentiraju s nekuhanom hranom, ili osjeaju da moraju neprestano jesti ili da ne moraju jesti dovoljno. Najbolji nain da ugradite ivu hranu u va stil ivljenja jest da jedete male obroke u to eim pravilnim razmacima s izmeu njih odreenim periodima odmora-odmora za probavni trakt. Nemojte misliti da stoga to jedete samo ivu hranu imate doputenje da jedete cio dan. Npr. dan moete zapoeti svjeim sokom oko osam ujutro. U deset moete uzeti neto lubenice i ostati pri laganom vou ranije tijekom dana. U podne moete pojesti vonu salatu i uz to jo vonog soka ili pladanj narezanih rajica i krastavaca. Izmeu dva i tri imali bi banane, frape ili sirove orahe. U vrijeme veere salatu i nasjeckani avokado ili guacamole i salatu od sirovog povra. Prije spavanja moete uzeti jo voa, shake ili malo soka. elite li vau salatu od povra radije za ruak no za veeru, moete. Zanima li vas skidanje kilograma dajte naglasak povru koje troi kalorije uskladitene u organizmu tijekom probave. elite li zadrati teinu jedite puno voa, povra i svakog dana po jedan avokado ili oraie. Ovakav pristup ive hrane zajedno s dizanjem utega i aerobikom moe biti uinkovit ljudima koji ele dobiti na teini. Profesor T.C. Fry, dekan Amerike visoke kole znanosti o zdravlju, dospio je s 58 kilograma posije teke automobilske nesree na 73,5 kilograma prakticirajui stil ivljenja bogat ivom hranom zajedno s dizanjem utega. Upamtite da stanice raka napreduju na kuhanoj, a ne rastu na ivoj hrani) Pokuajte s vremena na

vrijeme imati dan ive hrane ili spojiti dva ili tri takva dana zajedno. Period zdrave hrane zajedno s tjelovjebom i odmorom, e pospjeiti, obnoviti i pomladiti-a to i zasluujete!

Dvotjedni jelovnik "ivjeti zdravo"

Kako se od objavljivanja Fit for Life-a I esto pojavljivalo pitanje zabava i proslava, meu jelovnike to slijede ukljuila sam i nekoliko takvih ideja. Tako ete pronai i jelovnik za rotiljadu , za buffet kod veernje zabave ili za jednu formalnu veeru. Tu je jo i mnotvo obiteljskih jelovnika, hrane za djecu i potpuni jelovnici sa ivom hranom za dva dana. Upamtite da su, kao i u Fit for Life-u I, ovi jelovnici samo prijedlozi, primjeri kako planirati i uivati u pravilno kombiniranim visokoenergetskim obrocima. Ono to ne volite slobodno zamijenite neim po elji. Jela sa zvjezdicom prikladna su kod detoksikacije (pogledajte recepte za detoksikaciju na str.246). Upute postoje za ona jela ije recepte knjiga sadri.

PRVI DAN - "TIJESTO U TAVI" DORUAK Svjei sok od mandarina* (str.289) Narezane breskve i dinje s borovnicama* Tomburgeri (str.324) sa zeljem ili Krumpiri kuhani na pari i povre u maslinovom ulju Tijesto u tavi (str.341) Keksi od mlaenice s mirodijama (str.343) Gljive shiitake na aru (str.318) Francuska salata od puterice (str.305)

RUAK

VEERA

DRUGI DAN - "PIRE OD KRUMPIRA I UMAK" DORUAK Svjei sok od jagoda i jabuka* (str.289) Narezana dinja' Nadjev za sendvie od cvjetae na integralnom kruhu (str.324) sa svjeom rajicom ili krastavcem Kineska juha od kukuruza* (str.319)

RUAK

VEERA

Pire od krumpira s umakom (str.329) Pirjane zelene mahune* (str.317) Ljetno zeleno povre s preljevom od svjeih mirodija* (str.303)

Bistra juha s povrem (str.323) VEERA Proso (str.333) ili quinoa (str.332) s prenim lukom i umakom od estragona ili Sabljarka na aru "Beverly Hills" (str.345) Talijanske tikvice Beverly Barney (str.314) Zelena salata s krastavcima i preljevom od sedam mirodija* (str.308)

TREI DAN - "LIST U UMAKU OD LIMUNA I KOPRA DORUAK Svjei sok od narane* ili Frape od persimona* (str.294) Voe Sendvi od avokada, rajice i integralnog kruha Juha od vrhnja, zelene salate i krastavaca* (str.319) List u umaku od limuna i kopra (str.345) Hruskavi brokoli sa enjakom, putericom, arugulom i pinatom u umaku od sedam mirodija*

ESTI DAN - "RIZOTO OD BROKOLIJA I BASMATI RIZE DORUAK Sok od ananansa, narane i jagoda* (str.289) Voe po izboru Miso juha i povre* (str.322) Integralni tost s maslacem Ljetni Vegemato sok* (str.290) Lagani rioto od brokolija (str.333) Slatke mrkve au Naturet* (str.313) Salata Cezar (str.302)

RUAK

VEERA

RUAK

VEERA ETVRTI DAN - "POVRTLARSKA ROTILJ ADA" UINA Tropska ambrozija* (str.292) Fruit for Life salata (str.296) s umakom od banana i breskvi* (str.297) ajno pecivo od mekinja s maslacem* aj od peperminta, kamilice i ipka* Hladna juha od krastavaca (str.322) Ranjii od povra na aru (str.315) Tijestenina s maslacem i svjeim mirodijama (str.340) Slatko kiseli crveni kupus* (str.314) Salata od limete i matovilca* (str.303)

SEDMI DAN - "DAN ZIVE HRANE" DORUAK Sok od vianja i groa* (str.289) Loptice od lubenice i dinje medljike' Salata od manga, dinja i jagoda sa erbetom od dinja medljike i cerovae* (str.295) Granola od kokosa i jabuka* (str.296) Mekani tacos od zelene salate s preljevom od avokada* (str.300) ili Lisina salata s norijem* (str.300) UINA Boanski banana shake (str.349)

POPODNEVNI ROTILJ

RUAK

VEERA

PETI DAN - " Q U I N O A ! " ILI "SABUARKA NA ARU DORUAK

BEVERLY HILLS"

Sok od anananasa i narane* (str.289) Narezane banane, jagode i kivi * Goodwich Mexicali (str.326)

RUAK

OSMI DAN - "PILETINA S L I M U N O M I KOPROM' DORUAK Frape od dinje* (str.293) Groe i smokve* Salata od izdanaka "Sunset Plaza" (str.299) Piletina s limunom i koprom (str.346) paroge za minutu* (str.313) Lagana limeta salata s preljevom od bosiljka i enjaka* (str.299) Gljive shiitake na aru (str.318) VEERA

Avotilla (str.325) Prozirni bujon s povrem* (str.323) Tjestenina u umaku od gljiva sa enjakom, uljem i perinom (str.339) Salata od puterice s francuskim preljevom "Regent of Fiji" (str.308) Kineske tikvice (str.311)

RUAK VEERA

JEDANAESTI DAN - "DAN IVE HRANE' DORUAK P.J.-ev sok od dinja medljike i cerovae* (str.290) Narezani kiviji i kruke* Cvjetne zdjele s breskvama i dinjama (str.295) s umakom od indijskih oraha i kajsija* (str.297) ili Pladanj s avokadom, rajicom i krastavcem* POPODNEVNA UINA VEERA Sok ili voe Svjei sok od grejpa Salata od mladica "Fit for Life"* (str.298) Sok Banane Dugina krema* (str.350) ili Frape od rogaa (str.350)

DEVETI DAN - "BUFFET ZA VEERNJU ZABAVU" UINA Mlijeko od banane* (str.291) Juha od jagoda i mente* (str.296) Francuski tost s javorovim sirupom (str.342) Sok od mrkve i celera'

RUAK

POPODNEVNI OBROK BUFFET VEERA

Burek od krumpira (str.334) Doima (listovi vinove loze s nadjevom) (str.335) Ria ili tijesto s pesto umakom i brokolijem (str.340) Punjene gljive "Francesca" (str.312) Lagana cvjetaa "Italiano"* (str.312) Slatke mrkve au Nature? (str.313) Mijeano zeleno povre s preljevom od estragona i vrhnja (str.308) VEERNJA UINA

DVANAESTI DAN - "JUHA I POGAICE" DORUAK Svjei sok od jabuke* Narezane jabuke u cimetu* Pirjane krumpirove krike (str.330) Srca zelene salate u umaku "Tisuu otoka" (str.309) Zelena juha sa svjeim mirodijama* (str.320) Pogaice od luka i maslac (str.344)

DESETI DAN - "TJESTENINA U UMAKU OD GLJIVA DORUAK Svjei sok od narane ili Smrznuta oranada (str.292) L.A. Goodwich (str.328) ili

RUAK

RUAK

VEERA

Ljetno zeleno povre s umakom od svjeih mirodija (str.303)

Topla salata od piletine i brokolija (str.346) s francuskim preljevom "Regent of Fiji" (str.308) Kristalka s avokadom i preljevom od svjeih mirodija (str.304)

TRINAESTI DAN - "SVEANA VEERA" DORUAK Svjei sok od jagoda i jabuka* (str.289) Narezani ananas i papaja* Avotille (str.325) ili Tortille s krastvcima (str.325) i Kineska juha od kukuruza (str.319) ili Ljetna grka salata s preljevom od sedam mirodija (str.301) Salata od manga, dinja i jagoda sa erbetom od dinja medljike i cerovae* (str.295) Seljaka juha od mrkve* (str.321) Peeni krumpiri "Bonne Femme" (str.331) Gljive shiitake na aru (str.318) Pirjane tikvice* (str.310) Glazirane repice* (str.310) Integralni trokuti s enjakom Salata od limete i matovilca (str.303)

RUAK

VEERA

ETRNAESTI DAN - "TJESTENINA SA SVJEIM UMAKOM OD RAJICE" DORUAK Sok od lubenice i dinje cerovae* (str.290) Narezane narane i kivi* Krumpiri i povre kuhani na pari s maslinovim uljem (str.331) Seljaka juha od mrkve* (str.321) Vrua ili hladna juha od vrhnja, zelene salate i krastavaca (str.322) Tjestenina sa svjeim umakom od rajice (str.338) ili

RUAK

VEERA

Sokovi i frapei

SOK OD MANDARINA Mandarine obradite u obinom sokovniku ili ih ogulite i stavite u Champion kako biste dobili gui pjenasti sok. (Isto se moe uiniti s naranama i grejpom.)

Predstoji nam velianstveni svijet sokova za otkriti. Pojam soka daleko je nadiao pojam dobrog starog soka od narane ili jabuke. Zahvaljujui svim tim pristupanim kuanskim sokovnicima, ljudi mogu stvoriti neogranienu raznolikost okusa zasitnih, hranjivih, punih energije i naravno ukusnih sokova. Pravljenje soka moe postati vrijedna razonoda, pogotovo za vrueg vremena kad je sezona voa. Svjei sokovi pomau ienje tijela od nakupljenih tetnih tvari u njemu. Osiguravaju izvrsnu opskrbu organizma bez potrebe da to tijelo na njih troi energiju. Kako krvotoku omoguuju neprestanu opskrbu energijom omoguujui tako organizmu da iskoristi svu svoju raspoloivu energiju za ienje i obnovu istovremeno, vrlo su korisni kod detoksikacije. Upamtite da sokove morate piti polako. Prije no to ih progutate, u ustima ih izmjeajte sa slinom. Ono to slijedi neke su od naih omiljenih kombinacija za pripremu sokova. (Frapei su jednostavno sokovi pripremljeni s ledom ili od smrznutog voa ili pak sadre pire od banane.) Da biste ih napravili, trebat ete sokovnik Champion ili neki drugi danas dostupan kuanstvu. Smatramo da je Champion jako pogodan za rukovanje jer ne zahtjeva mukotrpno pranjenje pulpe iz stroja. Jednostavno se isti i njime moete napraviti neogranienu koliinu soka. Lako se sklapa, izdrljiv je i ono najvanije, pravi izvrsne sokove i kreme od voa. Djeca oboavaju sokove. Koristite ih kao temeljce za frapee od smrznutog voa. Smrznite sokove i dobit ete zdravu zamjenu za one kupovne vodene sladolede koji esto uope ne sadre sok, a puni su eera*i drugih kemikalija. Ovdje smo naveli samo neke primjere. U stvarnosti nema kraja moguim kombinacijama sokova. Koliinu voa moete prilagoavati svakoj mjeavini po ukusu. Mnogi ljudi ne vole mijeati sokove od dinja s ostalim sokovima. Ja sam to ponegdje vrlo uspjeno uinila, npr. u tropskoj ambroziji (str.292). Posluite li neke od ovih inovativnih sokova svojim gostima budite pripravni na oduevljene reakcije.

SOK OD JAGODA I JABUKA

Mjeavinu jagoda i jabuka kojim ste odstranili jezgru propustite kroz Champion ili prvo napravite sok od jabuka i onda ga mjealicom izmjeajte sa svjeim ili smrznutim jagodama. SOK OD ANANASA I NARANE 1 svjei ananas 1 velika narana Ananas ogulite i nareite na dugake tapie. Ogulite naranu i sve propustite kroz Champion da dobijete gusti i pjenasti sok. SOK OD ANANASA, NARANE I JAGODA *

Isto kao i gore samo dodajte svjee jagode ili sok od ananasa i narane mjealicom izmjeajte s njima.

SOK OD VIANJA I GROA Ovo je vrlo slatka mjeavina vianja bez kotica i crvenog groa. Sve propustite kroz Champion. Neete vjerovati rezultatu! SOK OD GROA I JABUKA Za pripremu soka uzmite groe bez kotica jer one ine sok pomalo gorkim. Dodavanje groa soku od jabuka dodatno e ga zasladiti ako su jabuke kisele. SOK OD LUBENICE "

Ovo je klasian, osvjeavajui sok koji ne smijete propustiti u doba lubenica. Iz lubenice ne morate odstraniti sjemenke, samo je nareite, uklonite koru i propustite kroz Champion.

Kako odabrati lubenicu Trik s kucanjem lubenice ili dinje i uplji zvuk to se pri tom javlja ne jame uvijek da je lubenica zrela. Drugi je pokazatelj zaobljeni i dobro popunjeni krajevi. Lubenica treba biti vrsta i teka za svoju veliinu, a kora pomalo mutna, ne sjajna i slina vosku. Donji dio treba biti blijed do kremasto ut. Ukoliko je lubenica prerezana, posao je jo laki. Potraite vrsto, sono, svijetlocrveno meso s tamnosmeim ili crnim sjemenkama. Izbjegavajte lubenice s bjelkastim prugama ili bijelim sjemenkama. SOK OD LUBENICE I DINJE CEROVAE -

u hladnjaku. organizmu.

Njegova

visoka

lunatost

neutralizirati

kiseline

4-6 zrelih rajica srednje veliine 14 mrkvi srednje veliine 2 stabljike celera 2 crvene paprike 1 zelena paprika 1 mala cikla 1 mala aka perina 1 mali krastavac za kiseljenje Rajice naraite na etvrtine. Mrkve operite i odreite krajeve ali ih nemojte guliti. Operite i odreite krajeve celera. Paprike nareite na etvrtine i uklonite sjemenke. Ciklu i perin dobro operite, a krastavac ogulite. Svo povre propustite kroz sokovnik. Moete dodati malo iscjeenog limuna za kiselkasti okus. Prije posluivanja dobro protresite. Dovoljno za 1 litru soka.

Dinja e dodatno zasladiti i zgusnuti sok od lubenice. Ogulite dinju i uklonite sjemenke te ju zajedno s lubenicom propustite kroz Champion. Izvanredno za zabavu! SOK OD JABUKE I CELERA ' 6-8 jabuka bez jezgre, narezanih na etvrtine 1 stabljika celera Moe zvuati neortodoksno, ali ovo je vrlo osvjeavajua kombinacija. Ovaj sam sok prvi put probala u ljeilitu Hygeia u Yorktownu u Teksasu. Slui se nakon posta.

MLIJEKO OD BANANE -

"

P.J.-EV SOK OD DINJA MEDLJIKE I CEROVAE

Moj etrnaestogodinji prijatelj otkrio mi je ovaj recept za svoj najdrai sok. 2 alice dinje medljike, narezane na komade 2 alice dinje cerovae, narezane na komade Komade dinja propustite kroz sokovnik. Dovoljno za 1-2 osobe.

Dr Philip Welsh, umirovljeni osamdesetsedmogodinji zubar, rekao mi je za mlijeko od badema dok smo u trgovini zdrave hrane kupovali namirnice davne 1979.g. 1983. opet sam u istoj trgovini naletjela na dr. Welsha i paljivo mu birajui zrele neprskane meksike banane zahvalila na tom receptu rekavi mu kakvu je promjenu ostavio na moj ivot i ivote ljudi koje sam savjetovala. "Svima priam o tome," rekla sam. Dr Walsh mi je namignuo svojim zauujue jasnim i sjajnim devedestejednogodinjim oima i sa smjekom odgovorio: "recite im sad za mlijeko od banane!" Otada sam podijelila ovaj recept s mnogim mladim majkama, koje su mi kasnije javile kako ga njihova djeca oboavaju. Mlijeko od banane je potpuna bjelanevina jer sadri svih osam esencijalnih aminokiselina. Izvrsno je i hranjivo, bez obzira koliko ste stari. 1 velika banana 1-2 alice vode Bananu i vodu stavite u mijealicu i mijeajte dok ne postane glatko. Dodajte jo vode elite li rijee mlijeko. Ovo je idealna hrana za "djeju boicu". Dovoljno za 1i 1/2 do 2 i 1/2 alice.

LJETNI VEGEMATO SOK

Ovo je izvrstan sok ljeti kad dozrijevaju rajice. Dvaput tjedno pripremamo ga u velikim koliinama. U hladnjaku moe stajati dva do tri dana, ali upamtite, sok nam najbolje koristi neposredno nakon pripreme. Pa ipak, kad je sezona rajica ovo je odlian sok kojeg moemo drati rashlaenog

IZNENAENJE OD BADEMA 1 1/2 alica mlijeka od badema (str.349) 1 1/2 alica svjeeg soka od narane 1 narana, oguljena i bez sjemenki Sve sastojke stavite u mijealicu i mijeajte nekoliko minuta dok ne postane glatko. Procijedite. Za 2 osobe. Sok i datulje mijeajte mijealicom dok ne postane glatko. Dodajte led i banane i mijeajte dok ne postane gusto i kremasto. Odmah posluite. Za 2 osobe.

FRAPE OD DINJE

'

TROPSKA AMBROZIJA

Ovaj se frape moe napraviti od svjeih dinja, od kombinacije svjeih i smrznutih ili od smrznutih. Koristite li samo smrznute bit e to kobler od dinje. 1 alica svjee ili smrznute lubenice 1 alica svjee ili smrznute dinje Sve stavite u mijealicu i mijeajte dok ne postane glatko. Dovoljno za 2 1/4 alice.

Za pripremu ove ambrozije potrebni su vam Champion, Acme, Ultramatic ili bilo koji drugi sokovnik sposoban za ekstrakciju soka iz svog voa i povra. Uivanje u ovom soku dovoljan je poticaj kupnji takvog sokovnika. I sami moete smisliti svoju verziju ambrozije. Kad god budete imali veliku koliinu voa to brzo dozrijeva, dobro je vrijeme za pripremu ambrozije. 4 alice lubenice, narezane na komade 2 alice dinje, narezane na komade 6-8 narani 2 alice ananasa, narezanog na kockice 11/2 alica kajsija, prerezanih popola 1 alica ljiva, prerezanih popola 2 alice crvenog groa 1 banana Svo voe, osim narani i banana, propustite kroz sokovnik. Narane iscijedite posebno. Sok od narani i bananu izmijeajte mijealicom dok ne postane tekue. Sad sve zajedno stavite u veliku posudu s dob+im poklopcem i dobro protresite. Rashladite u hladnjaku. Ambroziju moete koristiti na zabavama umjesto puna. Stavite ju u zdjelu za pun i dodajte nekoliko kockica smrznutog soka od lubenice. Takoer moete dodati nekoliko granica svjee mente. Dovoljno za 8-10 alica, ovisno o postotku soka u vou.

FRAPE OD LUBENICE
9J

2 alice lubenice 3-4 kockice leda (po elji, ne preporua se pri detoksikaciji) Lubenice (i kockice leda) stavite u mijealicu i mijeajte nekoliko minuta dok ne nastane ruiasti pjenasti napitak. Iz lubenice nije potrebno uklanjati kotice. Za 1 osobu.

FRAPE OD DINJE MEDLJIKE

2 alice dinje medljike 3-4 kockice leda (po elji, ne preporua se pri detoksikaciji) Dinju (i kockice leda) stavite u mijealicu i mijeajte nekoliko minuta dok ne nastane kremasti napitak. Za 1 osobu.

SMRZNUTA ORANADA

*.

FRAPE OD DINJE CEROVAE 2 alice dinje cerovae 3-4 kockice leda (po elji, ne preporua se pri detoksikaciji)

1 1/2 alica svjeeg soka od narane 2 smrznute banane 4-6 mekih datulja bez sjemenki 1/2-1alica smrvljenog leda

Dinju (i kockice leda) stavite u mijealicu i mijeajte nekoliko minuta dok ne nastane kremasti napitak. Za 1 osobu.

VONE SALATE I UMACI

FRAPE OD PERSIMONA

2 alice svjeeg soka od narane 2 persimona srednje veliine, vrlo zrelih 6-8 kockica leda 3-4 meke datulje bez sjemenki Mijealicom izmijeajte datulje i sok od narane dok ne postane glatko Dodajte led i persimone i nastavite mijeati dok ne nastane pjenasti napitak. Ovaj frape moete zamrznuti i posluiti kao sladoled. Za 3 ae ili 6-8 sladoleda.

CVJETNE ZDJELE S BRESKVAMA I DINJAMA 2 breskve, narezane na osmine 1/2 perzijske ili dinje cerovae, narezane na okruglice od 2.5 cm 1/4 dinje medljike, narezane na okruglice od 1.5 cm Nekoliko bobica crvenog groa bez sjemenki, prerezanih popola Nekoliko svjeih listova mente Krike bresaka poslaite oko rubova dva pladnja ili dviju plitkih zdjela za voe. Okruglice dinja izmijeajte i nasipajte u sredinu prstena. Dodajte polovice bobica groa i aranirajte ih u obliku cvijetova koje ukrasite listovima mente. Ovo je krasno predjelo. Za 2 osobe.

SALATA OD MANGA, DINJA I JAGODA SA ERBETOM OD DINJA MEDLJIKE I CEROVAE 6 kriki dinje medljike, 1.5 cm debelih, narezanih na komadie veliine zalogaja 36 okruglica dinje cerovae 2 breskve, narezane na dvanaestine 12 jagoda, prerezanih popola 1 veliki ili 2 manja manga, oguljenih i narezanih na tanke krike 2 kruke, oguljene i narezane na dvanaestine 2 alice smrznutih komadia dinje medljike 2 alice smrznutih komadia dinje cerovae Voe u jednakim koliinama razdijelite na 6 lijepih tanjura. Smrznute dinje propustite kroz Champion. Na svaki tanjur stavite jednaku koliinu erbeta. Neete vjerovati kakav je ovo doivljaj! Posluite za ruak ili kao predjelo kod zabave. Vai e gosti priati o tome. Ja im obino kaem da je to desert, a oni ga prvog pojedu! Za 6 osoba.

SALATA "FRUIT FOR LIFE 1/2 perzijske dinje, narezane na okruglice 1/4 dinje medljike, narezane na okruglice 1 1/2 alica crvenog groa 1 alica borovnica 1/2 papaje bez kotica, oguljene i narezane na kockice 1/2 alice groica (namakanih) ili ribizla Svo voe nareite i izmijeajte u staklenoj zdjeli ili sloite u slojevima. Prelijte umakom od indijskih oraha i kajsija ili banana i bresaka (str.297) ili pak duginom kremom (str.350). Za 3 do 4 osobe.

2 lice naribanog kokosa (po elji) Sauvajte etiri velike svjee jagode, a ostale stavite u mijealicu zajedno s javorovim sirupom, 10 listova mente i svjeim naraninim sokom. Mijeajte dok ne postane glatko i stavite u hladnjak da se rashladi. Sauvane jagode nareite na tanke krike i stavite u hladnjak do serviranja. Smrznute jagode propustite kroz Champion ili erbet napravite metalnom otricom. Juhu od jagoda i mente posluite u 4 iroke plitke zdjele. U centar stavite malo erbeta od jagode i ukrasite krikama jagoda i listovima mente. elite li, sve posipajte kokosom. Za 4 osobe. UMAK OD INDIJSKIH ORAHA I KAJSIJA 3/4 alice soka od lubenice, lubenice i dinje cerovae ili narane 1/4 alice indijskih oraha 4 smrznute ili svjee kajsije 2 liice j a v o r o v o g sirupa Svjei ribani m u k a t n i orai (po elji) Indijske orahe i sok izmijeajte mijealicom dok smjesa ne postane glatka. Dodajte kajsije i javorov sirup i nastavite s mijeanjem. Dodajte mukatni orai. Dobro mijeajte dok smjesa ne postane glatka. Posluite uz vonu salatu po izboru ili uz salatu Fruit for Life. Za 4 osobe.

GRANOLA OD KOKOSA I JABUKE Ova izvrsna granola je lagana i slatka i moe biti savreni doruak za djecu koja "ele neto vie". Pripremite je u ureaju za obradu hrane ili elektrinim ili runim mlincem. 1 velika delies j a b u k a , oguljena i bez jezgre 1 velika aka svjeih komadia kokosa 1 lica ribizla 1/4 alice svjeih badema 2 liice j a v o r o v o g sirupa 1/2 liice cimeta 2-4 lice svjeeg soka od jabuke Jabuku, kokos i ribizi naribajte ureajem za obradu hrane. Polovicu badema obradite rezaem, a polovicu sameljite. Dodajte javorov sirup i cimet i dobro promijeajte. Na kraju dodajte sok od jabuke po ukusu. Za. 2 osobe.

UMAK OD BANANE I BRESKVE 1 zrela banana, svjea ili smrznuta 1/4 alice vode u kojoj su se namakale groice ili svjeeg soka od narane 1 svjea ili smrznuta breskva Malo m u k a t n o g oraia Malo kardamoma Sve sastojke stavite u mijealicu ili ureaj za obradu hrane. Mijeajte dok ne postane glatko. Ako su i banana i breskva smrznute, moda ete morati dodati jo 1/4 alice tekuine. Posluite uz vonu salatu po izboru ili uz salatu Fruit for Life. Za 4 osobe.

JUHA OD JAGODA I MENTE Ova juha sa granolom od kokosa i jabuke ini udesan lagani ruak ili moe biti krasno predjelo sveane veere. 1.1 litra svjeih j a g o d a 2 lice j a v o r o v o g sirupa 18 svjeih listova mente 1/4 alipe svjeeg soka od narane 1.1 litra s m r z n u t i h j a g o d a

SALATE OD POVRA I PRELJEVI

PRELJEV 1 veliki avokado 1/3 alice vode 1 liica svjeeg limunovog soka 1/4 liice kima Aromatizirana sol ili aromatini dodaci bez soli

MIKSANA SALATA 2 srednje rajice 7.5cm dugaki krastavac, oguljen Mala crvena ili zelena paprika Velika stabljika celera 5 ili 6 listova zelene salate Rajice usitnite mijealicom. Dodajte krastavac i papriku i nastavite mijeati dok smjesa ne postane tekua. Dodajte listove zelene salate gurajui ih dolje stabljikama celera. Mijeajte jo 1 do 2 minute dok cijela salata ne postane tekua. Ova salata i po osobi polovica veeg avokada ine nevjerojatan ruak. Za 2 osobe.

Sve izdanke stavite u srednje veliku zdjelu za salatu i dobro ih protresite kako bi se izmijeali. Runo ili strojem zgnjeite avokado dok ne postane kremast dodajui vodu, limunov sok i zaine^ Prelijte preko izdanaka. Dodajte krastavac i rajicu i dobro protresite. elite li, zarolajte salatu u prepeeni nori, poput sushija. Za 2 do 3 osobe.

LAGANA LIMETA ENJAKA

SALATA

PRELJEVOM

OD

BOSILJKA

Limeta je laka i hrskava alternativa za putericu, moda malo skuplja, ali izvrsnija. 3 lice maslinovog ulja 1 1/2 lica svjeeg limunovog soka 1 mali eanj enjaka, zdrobljen 1/2 liice dijonskog senfa 1/4 liice soli 1 glavica limeta salate 1 lica almoneze (str.306) ili majoneze Svjee mljeveni papar 1 lica svjeeg bosiljka, sitno nasjeckanog U zdjeli za salatu zajedno istucite ulje, limunov sok, enjak, senf i sol. Dodajte limeta salatu njeno istrganu na komadie veliine zalogaja i almonezu ili majonezu. Dodajte papar i svjei bosiljak i dobro protresite kako bi se sve izmijealo. Za 2 do 3 osobe.

SALATA OD MLADICA FIT FOR LIFE Izdanci od kojih se moe napraviti salata, za promjenu, postaju sve dostupniji. Tako moete potraiti izdanke djeteline lucerke, heljde, suncokreta, graha munga ili azukija, smee ili crvene lee, graka, soje ili graha grabanzo. Najlake su probavljivi oni djeteline lucerke, heljde, suncokreta, graha munga i lee. Izdanci djeteline lucerke vrlo su uobiajeni, a izdanci vrlo sline crvene djeteline veeg lista to sve viS postaju. Izdanci pjeskavice i rotkvice su vrlo ljuti pa su stvar osobnog ukusa. 2 alice izdanaka heljde, pretrganih popola 2 alice izdanaka suncokreta, pretrganih popola 1 alica izdanaka graha munga 1/2 alice izdanaka crvene lee 1/2 alice izdanaka graha azukija 1-2 alice izdanaka djeteline lucerke 1 velika rajica, grubo narezana 1 krastavac, 18cm dugaak, oguljen i narezan na kockice

SALATA OD IZDANAKA "SUNSET PLAZA" 1/2 srednjeg avokada 1 lica majoneze 1 liica dijonskog senfa 1 liica svjeeg limunovog soka Aromatizirana sol ili aromatini dodaci bez soli

3 3 2 1 2

lice vode alice izdanaka heljde alice izdanaka suncokreta alica izdanaka djeteline lucerke lepinje ili tortille od integralnog brana

U velikoj zdjeli za salatu vilicom ili gnjeilicom za krumpir zgnjeite avokado. Dodajte majonezu i senf. Tucite s limunovim sokom, aromatiziranom soli i vodom dok ne nastane gusti kremasti preljev. Njeno pretrgajte izdanke heljde i suncokreta popola i dodajte ih preljevu. Izdanke djeteline lucerke odvojite i dodajte preljevu. U suhoj vruoj tavi zagrijavajte jednu po jednu lepinju ili tortillu dok ne postanu mekane i savitljive. Istrgajte ih u salatu. Dobro protresite dok se izdanci ne ponu trgati i dok se lepinje ne natope preljevom. Neete vjerovati kako je ovo dobro. Za 2 osobe.

2 alice izdanaka heljde, prerezanih popola 2 velike rajice, narezane na kockice 1 srednje veliki avokado, narezan na kockice 2 lista prepeenog norija (preana alga, moe se nabaviti prodavaonicama zdrave hrane ili azijskom odjelu vae trnice) 1/4 alice maslinovog ulja 2 lice svjeeg limunovog soka Aromatizirana sol ili aromatini dodaci bez soli 1 liica mljevenih sjemenki celera (po elji)

Zelenu salatu istrgajte na male komadie u veliku zdjelu za salatu. Dodajte izdanke crvene lee, graha, suncokreta i heljde. Dodajte kockice rajice i avokada. Nori istrgajte na komadie od 1 cm i dodajte salati. Zajedno istucite maslinovo ulje, limunov sok i zaine i prelijte preko salate. Dobro protresite i prilagodite zaine po ukusu. Za 2 osobe, kao potpuni ruak ili veera dana ive hrane.

MEKANI TACOS OD ZELENE SALATE S PRELJEVOM OD AVOKADA Svjee povre po izboru (rajice, paprike, mrkve, krastavci, celer, tikvice, jicama) Nekoliko listova kristalke ili puterice, opranih i osuenih Krike avokada Izdanci djeteline Operite i ogulite svo povre. Fino ga nareite rukom ili ureajem za obradu hrane. Stavite kriku avokada na sredinu lista zelene salate. Posipajte narezanim povrem i izdancima djeteline lucerke i blago pokropite preljevom od avokada i svjeih mirodija (str.303). Za 1 osobu.

LJETNA GRKA SALATA S PRELJEVOM OD SEDAM MIRODIJA 1 alica crvene salate 1 alica kristalke 1 alica puterice 1 alica pinata 1 srednja rajica, narezana 1/3 alice zelenih ili crnih maslina 1/2 alice narezanih krastavaca 1 velika aka izdanaka heljde ili djeteline lucerke 1 lica nasjeckanog celera 1/4 alice mrkve, narezane na fine dugake klinie ili naribane 1/4 alice crvene paprike, narezane na trake 1/4 ute tikve, narezane na fine dugake klinie ili naribane 1/4 alice tikvica, narezanih na fine dugake klinie ili naribanih 1/2 alice preljeva od sedam mirodija (str.301) 3/4 alice mrvljenog feta sira Sve sastojke stavite u zdjelu za salatu srednje veliine. Dodajte preljev i sir i protresite njeno, ali dobro. Za 1-2 osobe.

LISINA SALATA S NORIJEM Moja mlada ki Lisa izmislila je ovu salatu jednog dana kad je eljela jesti sushi. Rekla je da je salatom potpuno zadovoljila elju za sushijem jer je sadravala nori. Sad kad se nori ve tako uobiajeno jede zahvaljujui popularnosti sushija, ljudi je mogu poeti isprobavati u salatama. Ona je savreni sastojak za salatu. 2 alice crvene salate ili puterice 2 alice kristalke 1/2 alice izdanaka crvene lee (ili smee ako crvena nije dostupna) 1 alica izdanaka graha 1 1/2 alica izdanaka suncokreta, prerezanih popola

SALATA CEZAR Ovo je salata Cezar Almoneza (str. 306) je Prisjetite se naela o prepeenac. Koristite Izostaviti moete i sir i iz prvog dijela Fit for Lifea, ali s almonezom. ini sasvim posebnom. kombiniranju hrane. Dodajete li parmezan, izostavite li almonezu, prepeenac ne morate izostavljati. almonezu. a salata e jo uvijek biti izvrsna.

maslac poprimio aromu enjaka. Uklonite velike komade enjaka. Dodajte kockice kruha i nastavite priti uz esto okretanje dok ne postanu hrskave. Kockice dodajte salati, juhama ili drugim jelima od povra. Za 2 osobe.

SALATA OD LIMETE I MATOVILCA Ova lagana i ukusna salata od njenog zelenog povra savreni je dodatak sveanom meniju. Matovilac je salata malog lista i blagog okusa koji u jelu postie odlian efekt. Limeta, slina puterici no puno finije strukture, je skuplja ali vrijedi svakog novia. Lagani dijonski preljev vie upotpunjuje nego nadilazi okuse koje elite istaknuti. 2 glavice limeta salate 115g matovilca 1/4 alice plus 2 lice maslinovog ulja 1 mali reanj enjaka, prepolovljen 2 liice limunovog soka (svjeeg) 1/4 liice aromatizirane soli ili aromatinih dodataka bez soli 1 liica svjee krabuljice, nasjeckane 1/4-1/2 liice dijonskog senfa Tijekom pripreme pazite da ovim osjetljivim zelenim povrem rukujete to njenije jer vam moe uvenuti. Paljivo ga operite i stavite u zdjelu s hladnom vodom i u hladnjak da ostane svjee dok ne budete pripremali salatu. enjak stavite u maslinovo ulje i stavite na stranu. Ocijedite i osuite salatu. Njeno je istrgajte u veliku zdjelu, ali prije toga uklonite korjenaste komadie pri dnu matovilca kako biste odvojili listove. Mjeavini ulja i enjaka dodajte svjei limunov sok, aromatiziranu sol, svjeu krabuljicu i dijonski senf. Sve to istucite vilicom kako bi se dobro izmijealo. Uklonite enjak i prelijte preko zelene salate. Salatu njeno i dobro protresite. Za 4 osobe.

1 reanj enjaka 3 lice maslinovog ulja Malo umaka Worchester (po elji) 1-2 lice svjeeg limunovog soka 1 liica dijonskog senfa 1 list nori (preana alga, moe se nabaviti u prodavaonicama zdrave hrane ili azijskom odjelu vae trnice, po elji) 1/4 liice morske soli 1/4 liice aromatizirane soli ili aromatinih dodataka bez soli 1 mala glavica crvene salate, oprana i osuena 2 lice parmezana (izostavite prepeenac) ili 2 lice almoneze (ne morate izostavljati prepeenac) 1/2-1 alica prepeenca sa enjakom (vidi dolje) Svjee mljeveni papar enjak stavite u veliku zdjelu za salatu i zdrobite ga vilicom. Dodajte ulje koje umutite metlicom ili vilicom. Umijeajte Worchester, limunov sok i senf. Komade enjaka uklonite. Drei je u ruci, nori sa svake strane propecite 1-2 sekunde iznad tednjaka dok od crne ne postane zelena. Smrvite je i umijeajte u preljev. Dodajte morsku i aromatiziranu sol i sve dobro promijeajte. Opranu i osuenu salatu istrgajte na komadie veliine zalogaja. Najtvre dijelove lista uklonite. Salatu dodajte u zdjelu i dobro protresite. Dodajte parmezan ili almonezu i prepeenac. Na kraju sve posipajte svjee mljevenim paprom i dobro proteresite. Za 2-3 osobe.

PREPEENAC SA ENJAKOM Ovaj prepeenac se lako priprema, a daleko je bolji od kupovnog. 1 krika integralnog kruha 2 liice maslaca ili maslinovog ulja 1 reanj enjaka, zdrobljen ili narezan na 2-3 dijela Kruh nareite na kockice od 1cm. U maloj tavi zagrijte maslac ili ulje. Dodajte zdrobljeni ili narezani enjak. Prite na srednjoj vatri kako bi

LJETNO ZELENO POVRE S PRELJEVOM OD SVJEIH MIRODIJA Ovo je ljupka i zabavna salata pa je stoga i ovaj recept napisan s veim koliinama nego obino. Ovakva se vrsta zelene salate osobito dopunjuje s bogatim glavnim jelom kao to su palanike s gljivama ili pita od povra. 1 mala belgijska endivija 1 velika ili 2 manje glavice puterice 1 mala glavica crvene salate (ili nekoliko listova) 1 mala glavica kovrave endivije (ili nekoliko listova)

1 sveanj arugule 2 alice matovilca (po elji) 1 sveanj gljiva enoki Preljev 2 lice svjeeg origana, nasjeckanog 1 lica svjeeg bosiljka, nasjeckanog 1 liica svjee majine duice, nasjeckane 1/3 alice maslinovog ulja 1/2 liice morske soli Sok jedne male limete Svjee mljeveni papar 1 nepuna liica dijonskog senfa ili estragon senfa Odreite dno belgijskoj endiviji i stavite je da se namae u slanoj vodi dok je ne budete pripremali. Putericu i crvenu salatu istrgajte na komadie veliine zalogaja i uklonite najtvre dijelove listova. Endiviju istrgajte na neto manje komadie i takoer uklonite tvrde dijelove lista. Listove arugule skinite sa stabljike, a listovima matovilca samo uklonite korjenaste dijelove pri dnu. Korjen gljiva enoki odreite i bacite. Belgijsku endiviju po duini nareite na tanke trake. Svo povre stavite u veliku zdjelu za salatu. Dodajte nasjeckani oregano, bosiljak i majinu duicu i dobro promijeajte. Dodajte maslinovo ulje i morsku sol i sve protresite. Na kraju dodajte sok od limete, papar i dijonski senf i jo jednom dobro protresite. Za 8 osoba.

Salatu istrgajte na komadie veliine zalogaja, Dodajte rajicu, celer i avokado. Ribeom ili ureajem za obradu hrane fino naribajte mrkvu i jicamu. Dodajte ih salati i prelijte jednim od slijedeih preljeva bez ulja:

Preljev od grejpa Limunov sok je oiti primjer preljeva bez ulja, no jeste li ikada kuali sok od grejpa u salati? Izvrsno je! Kako u grejpovom soku ima relativno mala koliina eera, ovdje ne postoji problem kombiniranja hrane. Salati jednostavno dodajte 1/4 alice svjee istisnutog soka od grejpa i dobro protresite.

Preljev od mrkve Svjei sok od mrkve sam je po sebi dobar preljev. Meutim moete ga iskoristiti kao temeljac elite li u njega umijeati drugo povre poput avokada, rajice, krastavaca, celera ili pinata.

Preljev od miksanog povra 1 mala rajica 1/2 stabljike celera 1/4 paprike (crvene ili zelene) Povre izmijeajte mijealicom dok ne nastane pire. Prelijte ga preko salate i dobro protresite.

ZELENO I NARIBANO POVRE Ovo je izvrsna lagana salata, a posebno je dobra kod detoksikacije jer ne sadri slobodnih ulja. (Slobodno ulje je svako ulje iz boce koje je dobiveno iz neke druge hrane, npr. maslina, afranike, kikirikija, kukuruza, itd.) fri alternativne kombinacije za preljev bez ulja nai ete ovdje. 6 listova crvene salate 6 listova puterice 1 rajica, grubo narezana 1/4 alice ploki celera 1/2 srednje velikog avokada, oguljenog i narezanog na kockice (po elji) 1 srednje velika mrkva, fino naribana (3/4 alice) 1 vei komad jicame, oguljene i fino naribane (3/4) alice

FRANCUSKA SALATA OD PUTERICE Ovo je lagana salata koja se moe standardno sluiti sa skoro svakim obrokom. 1 glavica puterice, istrgana na komadie veliine zalogaja 2 lice maslinovog ulja 1/4 liice morske soli Svjee mljeveni papar 1 mali reanj enjaka, zgnjeen 1 lica svjeeg limunovog soka

Salatu istrgajte u veliku zdjelu. Dodajte maslinovo ulje i sol i dobro promijeajte. Dodajte papar, enjak i limunov sok i na kraju sve dobro protresite. Za 2-3 osobe.

koristite, vrijedan je napora. Ako ste prezauzeti da ga spremite preko tjedna, nainite jednu mijealicu u nedjelju za cijeli tjedan. Da biste blanirali bademe, jednostavno ih jednu minutu stavite u loni vrele vode. Koice e odmekati i jednostavno otpasti. Obino sam Harvevju davala blanirane bademe dok je vikendom gledao sportski program, a za to vrijeme koica bi im otpala. I djeca su dobri pomagai za ovaj posao, jer shvaaju guljenje badema kao igru. Bademi se mogu i ranije blanirati i uvati u friideru u vodi jedan ili dva dana, ali prije upotrebe moraju imati sobnu temperaturu. Budui da sa svim majonezama u kombinaciji sa krobom inimo kompromis u spremanju hrane, dobro je u zamjenu imati ovu laganiju, probavljivju varijantu od tradicionalne majoneze od jaja. Ako vam povremeno ne uspije pripraviti majonezu od badema, ne brinite. Ponekad prevelika atmosferska vlaga smeta procesu emulziranja. 1/2 alice blaniranih badema 1/2 alice proiene ili destilirane vode 1 mali srebrnasti enjak (priblino 2 liice) 1/2 ajne liice morske soli (po elji) 1/2 ajne liice Spikea ili aromatiziranih dodataka bez soli 2-3 liice svjeeg limunova soka Mrvicu papriice (po elji) Svjee mljeveni papar po ukusu 2-3 alice ulja od afranike Stavite blanirane bademe i proienu vodu u mijealicu i mijeajte najveom brzinom dok ne nastane gusta krema. Ako se mijealica ne vrti, dodajte 1 do 2 liice vode dok se otrice ne ponu slobodno okretati. Dodajte enjak, morsku sol, limunov sok i papar. Kratko mijeajte. Izvadite sredinji ep s mijealice i dok je u najveoj brzini, lagano kapajte ulje u mjeavinu kreme od badema. Otrice e se sve lake okretati to vie mijeate. Kad smjesa prestane prihvaati ulje, ono e se skupljati u mjehuri na vrhu majoneze od badema. U tom trenutku odstranite poklopac i nastavite dodavati ulje u tankom mlazu, laganu tukui licom da ne udarite otricu u pokretu. Tako ete u smjesu dodati jo ulja i dobiti guu smjesu.

PRELJEV OD AVOKADA SA SVJEIM MIRODIJAMA 1 srednje veliki avokado 1/2 alice vode 2 lice ulja od maslina, afranike ili sjemenki groa 1 liica listova svjee krabuljice 2 srednje velika svjea lista bosiljka Aromatizirana sol ili aromatini dodaci bez soli 1 lica svjeeg limunovog soka Napravite pire od avokada ureajem za obradu hrane ili mijealicom. Dodajte ulje, mirodije, aromatiziranu sol i limunov sok. ( Moete koristiti i osuene mirodije i to 1/4 liice svake.) Nastavite mijeati dok preljev ne postane kremast i sa zelenim tragovima mirodija. Posluite preko hladnog i svjeeg ljetnog zelenog povra kao to je zelena ili crvena salata. Ovaj lagani i ukusni preljev moe se sluiti i kao namaz. Dovoljno za 1 veliku salatu, priblino 3/4 alice.

DIAMONDOVA MAJONEZA OD BADEMA (ALMONEZA) Ovaj nevjerojatni nadomjestak za majonezu doista je nov gastronomski doivljaj. Pravi se od temeljne guste kreme od badema, laganija je i nemasnija nego majoneza od jaja. Moete se uvjeriti u to kad operete mijealicu nakon spravljanja majoneze od badema. Mnogo ete je lake oistiti nego nakon koritenja za spravljanje obine majoneze. Kao kod spravljanja svih majoneza, odreene osnovne upute primjenjuju se i u ovom postupku. Prije svega, svi sastojci moraju imati sobnu temperaturu. Drugo, treba paljivo odmjeriti naznaene koliine. I napokon, ulje treba dodavati u tankom, finom mlazu i vrlo polagano. Mnogo ljudi nalazi da je okus i gustoa majoneze od badema nalik na mjeavinu majoneze i topljenog sira. Ona e stvarno poboljati okus vaih sendvia i salata, i moe se koristiti kao umak za povre, pa i u nekim jelima od tjestenine, a uvjerit ete se da mu je okus izvrstan, i da se odlino probavlja. Ovaj vienamjenski namaz, bez obzira kako ga

PRELJEV OD SEDAM MIRODIJA Ovo je izvrstan zain za pripravu u velikim koliinama i dranje pri ruci u vaem hladnjaku. Okusi se mijeaju to due zain stoji. Sve sastojke direktno izmjeajte u velikom vru s vrstim poklopcem. Drite rashlaeno do uporabe. 1 eanj enjaka mljevenog ili malo zgnjeenog 5 velikih lica maslinovog ulja 2 velike lice svjeeg soka od limuna ili limete 1/2 lice suene krasuljice 1/2 bosiljka 1/2 liice suenog timijana 1/2 liice suenog origana 1/2 liice vrijeska 1/4 liice korijandera 1/8 liice kadulje 1/2 liice morske soli, aromatizirane soli ili aromatiziranih dodataka bez soli 1 liica senfa 1 liica majoneze ili majoneze od badema (str.306) PRELJEV OD ESTRAGONA I VRHNJA 1/4 alice ulja od avokada ili maslinovog ulja 2 liice gustog vrhnja 1 velika lica svjeeg estragona ili jedna liica suenog 1 eanj zgnjeenog enjaka 1/4 liice morske soli 1 1/2 liice limunova soka svjee mljeveni papar po ukusu Izmijeajte sve sastojke u menzuri. Dobro istucite vilicom dok ne postane gusto i kremasto. Za 4 glavice zelene salate.

podijeliti taj neobini recept za izvrsni preljev za salate, pa ga ja mogu prenijeti vama. Isplati se napraviti veu koliinu toga zaina, jer vam moe biti pri ruci nekoliko dana. 4 alice juhe od povra, ako je mogue od dvije kocke povra 2 sjeckana luka 2 alice majoneze ili majoneze od badema (str.306) 1 do 2 velike lice dijonskog senfa svjee mljeveni bijeli papar po ukusu morska sol po ukusu (po elji) 1 liica svjeeg limunova soka po ukusu juhe od

Uzavrite juhu od povra. Dodajte sjeckani luk. Kuhajte 40 min. Ohladite i ocijedite. Stavite majonezu ili majonezu od badema u veliku zdjelu. Dodajte ohlaenu tekuinu polako, tucite dok se majoneza ne razrijedi. Dodajte senf, papar, morsku sol i limunov sok po ukusu. Drite u zatvorenoj posudi u hladnjaku. Za 3 alice. UMAK TISUU OTOKA 1/2 alice majoneze ili majoneze od badema (str.306) 1/2 alice kiselog vrhnja 1 mali ukiseljeni kopar, fino isjeckan nepuna liica svjeeg limunova soka 1/4 suenog bosiljka Spike, Herbamare, ili aromatizirani dodatak bez soli po ukusu Izmjeajte sastojke po naznaenom redoslijedu. 2 velike glavice salate. Dobro promijeajte. Za

"REGENT OF FIJI"

FRANCUSKI PRELJEV

Za vrijeme boravka u Fijiju nakon naeg putovanja Australijom radi promidbe FIT FOR LIFE, doista smo uivali u nevjerojatnoj hrani fantastinog Regent hotela u tom raju junog Pacifika. Thomas Brossmer, ef kuhinje Regent Fiji hotela, pripremao nam je divne, pravilno kombinirane obroke i bio je sretan to s nama moe

JELA OD POVRA

voda za prekriti 1 liica meda, sirupa od javora ili javorova eera Dobro operite repice. Stavite ih u malu tavu s poklopcem. Dodajte vode i pustite da uzavre. Pokrijte i smanjite temperaturu na umjerenu do nisku. Ako se repice kuhaju na previskokoj temperaturi, voda e prskati po itavom tednjaku. Kuhajte 20 min, dok repice ne postanu mekane na dodir noa. Izvadite ih iz vode i ogulite kou. Ako koristite repicu uobiajne veliine, moete je izrezati na kockice, kolutie ili tanke rezance. Vratite repice u vodu u kojoj su se kuhale. Dodajte zaslaiva. Uzavrijte i kuhajte dok se voda ne pretvori u gustu, slatku glazuru. Za 6 obroka.

PIRJANE TIKVICE Ovo je lagan i ukusan obrok od povra. Ako moete nai male tikvice s neoteenim cvjetovima, upotrijebite ih. Imaju izvrstan okus, a cvjetovi su izuzetno kompaktni. Kad nema malih tikvica, upotrijebite manju buu u zamjenu, pa je je jednom ili dvaput propirjajte s dvostrukom koliinom tekuine za pirjanje. Moete upotrijebiti i belgijsku endiviju, malu bokchoy_ (vrsta blitve) ili komora. 1/2 tikvice sa cvjetiima 1 lica maslaca 1 liica maslinovog ulja 1 lica mljevenog luka 1/2 juhe od povra ili 1 uzvrena liica koncentrata povrtnejuhe 1/3 alice vode 1 liica svjeeg lia od kadulje ili 1/8 liice suene kadulje Odreite peteljku tikvice. Otopite maslac i zagrijte ulje u masivnoj tavi s poklopcem. (Tava mora biti teka ili e voda brzo ispariti. Najbolja tava koju sam ikada upotrijebila za pirjanje je F o g a c c i ) . Dodajte isjeckani luk i tikvice. Naglo propirjajte tikvice na umjerenoj temeperaturi kako bi se saivali sokovi i okreite je hvataljkom. Razrijedite kocku od povra ili koncentrat juhe u vodi. Dodajte kadulju. Uspite u tavu. Pustite da uzavri, pokrijte i pirjajte na laganoj temperaturi 15 min do 1 sat dok povre ne postane meko na dodir noa, a tekuina se ne pretvori u gustu glazuru. Posluite kao dio povrtne plate s glaziranim repicama, peenim valjucima i artiokama, uz prilog zelene salate s francuskim preljevom i vruim plodom baobaba na maslacu. Za 3 obroka.

KINESKE TIKVICE 1 veliki eanj enjaka, zgnjeen 2 liice ulja od afranike 1/2 alice juhe od povra 2 liice mirina (japanskog zaslaivaa od rie) ili 1 liica meda 2 liice svijetlog umaka od soje 1 liica ulja prenih sjemenki sezama 1 liica kukuruznog kroba razrijeenog u 1/4 alice vode 6 srednjih tikvica, dijagonalno rezanih u krike od oko 1 cm Zagrijte tavu na visoku temperaturu. Dok se tava zagrijava, pripravite ostale sastojke i drite ih pri ruci. Kuhanje na tavi je brzo i nema vremena za sjeckanje i mjerenje kad pone proces. Zgnjeite enjak i stavite ga u malu zdjelu s jednom licom ulja od afranike. Smijeajte juhu od povra, mirin, umak od soje i sezamovo ulje. Izmijeajte kukuruzni krob s 1/4 alice hladne vode. Stavite drugu licu ulja od afranike u zagrijanu tavu. Okreite tavu da ulje prekrije stranice. Dodajte mjeavinu enjaka i ulja i odmah dodajte tikvice. Okreite tikvice u vruem ulju, mijeajui ih s enjakom kako ne bi posmeio i zalijevajte s nekoliko liica juhe ako pone zagarati. Nastavite okretati tikvice dok ne postanu svijetlozelene i ne omekaju. Dodajte mjeavinu s juhom. Dobro promijeajte. Dodajte mjeavinu s kukuruznim krobom. Mijeajte dok se umak ne zgusne. Ovo jelo dobro se kombinira s japanskim fidelinima od rie. Jednostavno umijeajte kuhane fideline izravno u tavu, uz dodatak jo 1/2alice juhe od povra. Za 3 do 4 obroka.

GLAZIRANE REPICE Lako se pripremaju i odlino izgledaju na povrtnoj plati. upotrijebite obinu repu u odgovarajuoj koliini. 2 svenja repice kojima ste odstranili lie i krajeve Ako nema repice,

PUJENE GLJIVE FRANCESCA Moja draga majka Francesca ostavila mi je mnogo divnih, recepata. Ovaj e vam se sigurno svidjeti. 12 velikih eira od gljiva, peteljke posebno 1 mali luk, fino sjeckan 1/2 alice peruna, fino sjeckanog 1/4 alice (nepune) papra, mljevenog (po elji) 2 lice maslaca 1 liica limunova soka 1/3 alice finih mrvica od bijelog kruha 1/4 liice origana 1/4 liice bosiljka 1/4 liice korijandera Operite i osuite gljive. Nasjeckajte peteljke. Zagrijte 1 licu maslaca u srednjoj tavi. Dodajte luk, perun i papar i pirjajte dok ne omeka. Dodajte limunov sok, krune mrvice i zaine. Dobro izmijeajte. Napunite eire. Pospite preostalim maslacem. Pecite u maslacem namaenoj Pyrex posudi na 200 (C 20 min. Za 12 punjenih eira od gljiva. jednostavnih

maslinovo ulje, limunov sok, sol i papar i dobro izmijeajte. Za 1 do 2 obroka kao glavno jelo, ili 3 do 4 kao prilog. Savjet: Nakon dana provedenog na salati i vou, lagana cvjetaa na talijanski nain odlian je samostalan obrok; uz to odlino prija zdjela voa i povra.

PAROGE ZA MINUTU 1/2 kg paroga 4 lice maslaca 1 veliki eanj enjaka, zgnjeen (oko 1 liica) 1 liica svjeeg limunova soka 1 lica sojinog umaka Svjee mljeveni papar po ukusu Izreite paroge dijagonalno na komade dugake 2, 5 cm ili ih tanko izreite na komade dugake 1cm. Blanirajte ih 1 minutu u vreloj vodi. Ocijedite i isperite pod mlazom hladne vode. Otopite maslac u tavi ili zdjeli za prenje. Dodajte enjak i prite ga mijeajui, pazei da maslac ne posmei. Dodajte paroge i kratko preprite uz mijeanje. Dodajte limunov sok i sojin umak. Lagano promijeajte. Zainite paprom. Za 4 do 6 obroka.

LAGANA CVJETAA "ITALIANO" Ova jednostavna metoda priprave i zainjanja cvjetae moe se primijeniti na gotovo svo povre. Rezani krumpir moete zamijeniti odlinom toplom salatom ili mahunama, tikvicama, celerom, grakom, bok choy blitvom ili bijelim grakom. Mogunosti je bezbroj. Nakon dana provedenog na ivoj hrani, zdjela toplog povra na talijanski nain apsolutno e vas zadovoljiti, a priprava je laka ak i djeci. 1 srednje velika cvjetaa, raetvorena, cvjetie duge 2, 5cm. 1 lica maslinovog ulja 2 lice svjeeg limunovog soka Malo morske soli (po elji) Svjee mljeveni papar (po elji) oiena i izrezana u SLATKE MRKVE AU NATUREL ^

Ml kg mrkve (oko 6-7 srednje velikih mrkvi), oguljenih 2-3 liice zaslaenog maslaca 1 liica bosiljka morska sol i svjee mljeveni papar po ukusu 2 liice sirupa od javora Izreite mrkve na deblje kolutie, dulje tapie ili ih izreite na fine tanke tapie da izgledaju elegantnije. Stavite mrkve u teku keramiku zdjelu s poklopcem. Pospite maslacem, bosiljkom, posolite i popaprite, te nakapajte javorovim sirupom. Pecite pokriveno 1 sat na 200 (C povremeno mijeajui dok mrkve ne budu mekane. Za 8 obroka .

Stavite cvjetau u posudu za kuhanje povra iznad vrele vode. Kuhajte na pari 7 do 10 minuta ili dok cvjetaa ne postane vrlo mekana na dodir noa. Stavite cvjetie u veliku zdjelu i izreite na vee komade. Dodajte

TALIJANSKE TIKVICE BEVERLY BARNEY Beverly Barney iz Phoenixa, Arizona, ljubazno je zapisala i ustupila neke svoje nove, pravilno kombinirane recepte nakon to je zapoela primjenjivati program FIT FOR LIFE. Popratni tekst je glasio: "Zabavljala sam se nalazei svoje recepte koji se uklapaju u program Fit for Life. Osjeam se 10 godina mlae! " Budui da mnogo vremena provodim nalazei nove recepte koje stalno trebam, stvarno je odlino imati ljude u programu koji su spremni podijeliti neke svoje novitete sa mnom. Ovo je lagani prilog za veliku grupu. 1, 5 kg tikvica, naribanih 1/4 alice (ili malo vie) ulja od afranike 1 alica svjee sjeckanog peruna 1 alica svjee sjeckanog bosiljka 2 enja enjaka, mljevenog ili zgnjeenog Svjee mljeveni bijeli papar po ukusu Odstranite krajeve tikvica i izreite ih u fine trake. Zagrijte ulje u velikoj posudi za prenje. Dodajte tikvice i preostale sastojke i mijeajte dok nisu hrskavo mekani, dodajui ulje po potrebi. Za 6 do 8 obroka.

Prijedlog za jelovnik: Hladna juha od krastavaca (str) Lisina salata s nori algama (str) Talijanske tikvice Beverly Barney (str) Krem pire krumpir s umakom (str) Slatki i kiseli crveni kupus (v. gore)

RANJII OD POVRA NA ARU Ovi odlini ranjii od povra mogu se posluiti kao predjelo, pikantni zalogaj u bifeu ili kao dio veere za stolom. Imaju pikantnu marinadu koja se nakon peenja na rotilju moe upotrijebiti kao umak. Nabodite ih na kratke, pojedinane tapie kao pikantno predjelo ili na dulje tapie kao prvo jelo. Dobra je bilo koja kombinacija povra. to se povre dulje marinira, imat e bolji okus. Marinada 1/4 alice maslinova ulja 1/4 alice ulja od afranike ili avokadova ulja 1 liica ulja prenog sezama 2 lice svjeeg limunova soka 2 lice tamari umaka 2 lice Worcestershire umaka 1 veliki eanj enjaka, zgnjeen 2 liice suenog origana ili 2 velike lice svjeeg, fino sjeckanog 2 liice suenog vrijeska ili 2 velike lice svjeeg, fino sjeckanog 2 velike lice bosiljka ili 2 liice svjeeg fino sjeckanog Svjee mljeveni papar po ukusu

SLATKO-KISELI CRVENI KUPUS

1 mala glavica crvenog kupusa, ribanog (oko 10 alica) 3 liice maslaca 1/2 alice tanko izrezanog crvenog ili bijelog luka 3 velike lice meda 3 velike lice svjeeg limunova soka 1/2 liice morske soli Svjee mljeveni papar po ukusu Naribajte kupus i moite ga u hladnoj vodi 10 minuta. Zagrijte maslac u tekoj emajliranoj, vatrostalnoj posudi s poklopcem. Dodajte luk i pirjajte dok ne omeka. Izvadite kupus iz vode, odravajte ga vlanog i premjestite u zdjelu. Pokrijte i mijeajte na niskoj temperaturi 1 sat, dodajui male koliine vrue vode ako se kupus isui. Ako voda ne ispari dok je kupus kuhan, otkrijte posudu i lagano kuhajte dok ne ispari. Zainite paprom i dodajte sol ili neslani zain po elji. Za 4 osobe.

Povre 6 srednje velikih japanskih plavih patlidana oguljenih i izrezanih na krike (2cm) 12 mladih krumpira prethodno parenih 15 minuta ili dok ne odmekaju 1 slatka crvena papriica izrezana na deblje krike (3, 5cm) 1 slatka uta ili zelena paprika izrezana na krike od 3-4cm 12 prepolovljenih gljiva 12 jezgri artioke 4 male tikvice izrezane na tanke krike ( 1 , 5cm) moete upotrijebiti i malu ranu tikvu

Bolje je ako moete nabaviti japanski plavi patlidan, jer nije tako gorak kao obini. Ako upotrebljavate obini patlidan, izreite ga na kocke nakon guljenja posolite i ostavite stajati pola sata da pusti gorinu. Isperite i posuite. Ako ne moete nabaviti male mlade krumpire, uzmite najmanje koje moete nai i prepolovite ih ili raetvorite nakon kuhanja na pari. Izmijeajte marinadu. Izreite svo povre na eljenu veliinu. Stavite ga u veliku plitku zdjelu i prelijte marinadu preko povra. Dobro izmijeajte, da svo povre pokrije marinada. Pokrijte i hladite nekoliko sati. Mijeajte povre dva ili tri puta dok se marinira. Posloite povre na tapie za pikantno predjelo, ili ako je povre s rotilja glavno jelo, stavite svaku vrstu povra na poseban tapi, kako biste osigurali uspjeh u pripravi. Na primjer, krumpirima i tikvicama treba vie vremena za pripravu nego patlidanu i gljivama. Ako svako povre peete na posebnom tapiu, stavite gotovo povre na lijep pladanj s kojeg e se gosti sami sluiti, radije nego da ono ostane na tapiima. Pecite povre 15-25 minuta na umjerenom aru, uz esto okretanje. esto ga natopite marinadom. Izlijte preostalu marinadu po povru nakon stavljanja na posluavnik ili je servirajte kao umak za namakanje. Servirajte s tjesteninom od chow-mein s maslacem i enjakom (moe se kupiti u odjelu azijske hrane u vaem samoposluivanju) i zelenom salatom s dijonskim preljevom. Kiselo vrhnje i vlasac mogu se posluiti kao dodatan umak za krumpire s rotilja. Za 4 do 8 osoba.

Smijeajte juhu, umak od soje, mirin i sezamovo ulje u posebnoj zdjeli. Stavite obje zdjele blizu tave da budu pri ruci za vrijeme priprave. Izmijeajte kukuruzni krob s vodom i 1 licom ulja od afranike. Stavite kraj tave. Zagrijte preostalu 1 liicu ulja od afranike na tavi. Okreite tavu tako, da ulje prekrije stranice. Dodajte mjeavinu enjaka i ulja i odmah dodajte brokoli, te ponite mijeati. Odmah mijeajte, da enjak na dnu tave ne zagori. Mijeajte nekoliko minuta, dok sav brokoli ne bude dobro natopljen uljem. Dodajte mjeavinu sojina umaka i gustin od kukuruznog kroba, dok se brokoli ne prekrije gustim, svijetlosmeim umakom. To se dobro mijea s tjesteninom s chow-mein u maslacu od bosiljka i zelenom salatom sa zainom od avokada. Za 4 osobe.

PIRJANE ZELENE MAHUNE Ovaj odlian nain priprave zelenih mahuna vrlo je brz i lagan. U kombinaciji s pire krumpirom i umakom zelenih mahuna, dobit ete izvrsno glavno jelo, koje ete pripremiti za manje od 40 min. To je pravi hit za djecu! Kad kupujete zelene mahune, odaberite one koje su mlade i njene. Stare, deblje mahune obino su jako vlaknaste i ljepljive. Za pirjanje koristite teku, pokrivenu posudu (v. Pirjane tikvice , str.310) 1 lica koncentrata povrtne juhe (odlina je Bernard-Jensenova bez soli ili 1 kocka povrtne juhe) 2 alice vode 2 lice maslaca 1/2 lice maslinova ulja 1 liica mljevene ljutike 1/2 kg mekanih mahuna, oienih krajeva i prepolovljenih Nekoliko listova svjee alfije ili 1/4 liice svjeeg lia timijana 1 lica lia svjee alfije ili 1/4 liice suenog origana. Razrijedite juhu od povra u vodi. Rastopite maslac i zagrijte ulje u tavi. Dodajte mljevenu ljutiku i kratko propirjajte na umjerenoj temperaturi, da ljutika omeka, a ne postane prhka. Dodajte mahune i pirjajte, uz esto okretanje, da se dobro natope sokovima. Ne dopustite mahunama da posmee! Dodajte tekuinu od pirjanja i pospite mahune zainima. Pustite da uzavre, pokrijte i kuhajte 20 minuta na umjerenoj temperaturi, dok zelene mahune ne omekaju, a tekuina se smanji za otprilike polovicu. Ako neete upotrijebiti tekuinu kao umak za krumpire ili okruglice, maknite mahune i kuhajte tekuinu dok se opet ne smanji za polovicu. Prelijte preko graha kao glazuru. Za 3 osobe.

HRSKAVI BROKOLI S ENJAKOM 2 svenja brokolija 2 lice ulja od afranike 2-3 velika enja enjaka, po ukusu 1/2 alice juhe od povra 2 lice svijetlog umaka od soje 1 lica tamnog umaka od soje (malo kalcija) 2 liice mirina (japanski zaslaiva od rie) ili 1 liica meda 1 liica ulja od prenog sezama 2 lice kukuruznog kroba razrijeenog u 1/3 alice vode s 1 liicom ulja od afranike. Odreite debele peteljke brokolija i uvajte ih za drugu uporabu. Koristei cvjetove i oko 5 cm preostalih peteljki brokolija, izreite po duini u komadie debele oko 1 cm. Stavite u lonac za kuhanje povra iznad kipue vode 3 min. Iskrenite povre na podlogu da se ohladi. Zagrijte tavu na visokoj temperaturi. Pripremite sastojke umaka. Zgnjeite enjak u maloj zdjeli i dodajte 1 licu ulja od afranike.

GLJIVE SHIITAKE NA ARU 1 paketi suenih shiitake gljiva voda da prekrije 1 liica maslaca 1 liica ulja od afranike ili maslinova ulja Moite osuene shiitake 1/2 sata u toliko vode da se prekriju. Ocijedite ih i odstranite peteljke otrim noem. Ako su gljive jako velike, prepolovite ih. Dok reete peteljke gljiva, prethodno zagrijte tavu. Ovo se jelo moe pripraviti i u masivnoj zdjeli) . Dodajte maslac i ulje u zagrijanu tavu. Odmah dodajte shiitake i ponite ih mijeati u vruoj mjeavini maslaca i ulja. Stalno mijeajte shitake dok ne omekaju. Za to e vam trebati samo 2 do 3 minute. Ako elite malo hrskave gljive, pustite ih da se isue minutu ili dvije. Za 3 osobe.

JUHE, SENDVII I DELIKATESNI SAVICI

KINESKA JUHA OD KUKURUZA Ova lagana juha od kukuruza moe se spraviti za nekoliko minuta. je jako vole. Ide u tek za vrijeme detoksikacije. Djeca

1 lica ulja od afranike 1/4 alice sjeckanog zelenog luka 2 liice prirodnog povrtnog zaina Bernarda Jensena 2 liice povrtne "pilee" juhe 4 alice vode 4 alice kukuruza, svjee orunjenog ili smrznutog 1/2 liice sezamova ulja 1 liica svijetlog umaka od soje 1 liica malo zasoljenog tamnog umaka od soje 1/2 liica mirina (japanskog zaslaivaa od rie) 1/4 liice (nepune) kineskog zaina od pet biljaka 1/8 liice umbira u prahu 1 vezica zelenog charda ili klica bok-choy, izrezanih na komade od oko 7 cm. 1 lica (uzvrena) kukuruznog kroba ili aru-korijena, otopljenog u 2 lice hladne vode (poelji). Zagrijte tavu na visokoj temperaturi nekoliko minuta. Dodajte ulje od afranike i odmah dodajte zeleni luk. Dodajte zaine, juhu od povra i chard ili klice bok-choy. Mijeajte dok klice ne povenu. Umijeajte gustin od kukuruznog kroba i vode ako elite. Pustite da prokipi i da se zgusne. Za 4 obroka.

JUHA OD VRHNJA, ZELENE SALATE I KRASTAVACA Kod varijante s krumpirom, ovo je juha koja se dobro uklapa u trei ili etvrti dan detoksikacije. Mala koliina krumpira je ini punijom, ali ne

pretekom. To je dobra juha i za one ljude koji imaju problema s probavljanjem salate. 1 velika glavica zelene salate, dobro oprane. 1 veliki krastavac iz staklenika (engleski) ili 2 srednje velika, oguljena 1 lica maslaca 2 lice maslinova ulja 1 mali crveni ili bijeli luk, krupno isjeckan 1/2 alice celera, isjeckanog 7 alica vode 1 liica prirodnog zaina od povra Bernarda Jensena 1 juha od povra bez soli 2 srednje velika krumpira, oguljena i izrezana na kockice, ili 4 lice gustog vrhnja Grubo izreite salatu. Izreite krastavac na komade od oko 1, 5 cm. Zagrijte maslac i ulje u zdjeli za juhu. Dodajte luk, krastavce i zelenu salatu i dobro izmijeajte. Dodajte celer i nastavite mijeati dok povre malo ne povene. Dodajte vodu, zain od povra i juhu. Pustite da uzavre i dodajte krumpir, ili, ako elite servirati ovu juhu kao dio riblje ili pilee veere, izostavite krumpir i dodajte vrhnje kasnije, kao zavrni korak. Kuhajte juhu 30 min, zgusnite u aparatu za zgunjavanje hrane, mijealici ili Vita-Mixu. Ako koristite vrhnje, dodajte ga prije ponovnog zagrijavanja. Nemojte dozvoliti da juha opet uzavri. Za 4 do 5 osoba.

1 lica p r i r o d n o g zaina od povra Bernarda Jensena ili 1 j u h a od povra 2 lice svjeeg bosiljka, g r u b o sjeckanog 2 lice svjeeg vrijeska, g r u b o sjeckanog Ova se juha lagano i brzo spravlja i odlino ispadne ako se voda dodaje postepeno i ako se puno puta promijea za vrijeme priprave. U aparatu za usitnjavanje grubo isjeckajte luk, zeleniluk, celer i mrkvu. Otopite maslac u velikoj zdjeli za juhu i dodajte isjeckano povre. Pirjajte esto mijeajui 2-3minute, dok povre ne posvijetli. Dodajte smrznute mahune i grah. Izmijeajte da se sve spoji. Dodajte juhu od povra, timijan, kadulju i 6 alica vode. Pustite da uzavre i umijeajte smrznuti pinat, izrezan na kocke, ili svjei pinat i tikvice. Kuhajte nekoliko minuta esto mijeajui. Dodajte kineski kupus izrezan na rezance i preostalu vodu. Pustite da uzavre. Dodajte zain od povra ili juhu. Umijeajte svjei bosiljak i vrijesak. Kuhajte nepoklopljeno 5 minuta. Juha e biti kuhana kad grah omeka. Ukupno vrijeme kuhanja ne smije biti due od 25 minuta. Dobije se velika koliina koja se dobro uva i moe se smrznuti. Posluite sa pagetima s povrem i prepeencem od cjelovitog zrna.

SELJAKA JUHA OD MRKVE Ova izvrsna juha moe se posluiti s komadiima povra ili izmijeana u glatku kremu. Pomou aparata za usitnjavanje, priprema se u tren oka. 1 luk 2 renja celera 1 lica maslaca 6 srednje velikih m r k v i 1/2 alice peruna voda 1-2 kocke povrtne j u h e Herbamare ili neslani zain po ukusu U aparatu za usitnjavanje isjeckajte luk i celer. Otopite maslac u srednje velikoj zdjeli za juhu; dodajte luk i celer i pirjajte. U meuvremenu grubo naribajte mrkve. Dodajte ih povru da se pirjaju. Isjeckajte perun i dodajte ga mjeavini povra, mijeajui da se sve spoji. Dodajte toliko vode da pokrije povre otprilike 1, 5 cm. Dodajte kocke od povra i Herbamare. Uzavrite, pokrijte i kuhajte 1 sat. Ako elite bogatiju juhu, ukuhajte jo 2 lice vrhnja pri kraju kuhanja. Ne dozvolite da opet uzavre.

ZELENA JUHA SA SVJEIM MIRODIJAMA 1 srednje veliki luk, grubo izrezan 1 vezica zelenog luka, grubo izrezanog 3 korijena celera, grubo izrezanog 1 velika mrkva, grubo izrezana 2 lice maslaca 1 kutija smrznutih mahuna ili 2 alice svjeih, izrezanih na 2, 5 cm duge komade 2 kutije smrznutog graha 3 lice juhe od povra ili pilee juhe s povrem 1/2 lice timijana 1/4 liice kadulje 13 alica vode 1 paketi smrznutog pinata ili 1/2 vezice svjeeg, grubo sjeckanog 2 srednje velike tikvice, izrezane na tanke kolutove 1 mala glavica kineskog kupusa, izrezanog na fine rezance

Za krem juhu od mrkve, izmijeajte juhu u mijealici i dodajte vrhnje nakon mijeanja. Posluite vrue ili hladno. Za 4 do 6 osoba.

MISO JUHA I POVRE Miso je pasta od soje koja se koristi u japanskoj i makrobiotikoj kuhinji kao osnova za juhe. Radi se i od smee rie ili jema, no to nije ba uobiajeno. Obino sam kupovala miso samo u trgovinama zdrave hrane, ali sada je nalazim i u odjelu azijske hrane u naim samoposluivanjima. U juhi ima slastan okus i ne trai dodatak drugih zaina, pogotovo to je ve pomalo slankasta. 2 srednje velika mlada krumpira, prethodno kuhana na pari 20 minuta 2 rane tikve 1 srednje velika uta tikva 2 male tikvice 1 velika ili 2 srednje velike mrkve, prethodno kuhane na pari 20 minuta 1 srednje veliki bok choy ili 1/4 glavice kupusa 1 lica bijelog, utog ili crvenog misa Pustite vodu da uzavre. Ogulite krumpire i izreite ih na komadie veliine jednog zalogaja. Isjeckajte tikve, tikvice i mrkvu na komadie veliine jednog zalogaja. Grubo izreite bok-choy (samo lie) ili kupus. Dodajte s misom u vrelu vodu. Mijeajte da se miso otopi. Pokrijte i kuhajte 10 min ili dok tikve ne budu mekane. Za 3 obroka

1/2 liice suenog kopra ili 2 liice svjeeg, mljevenog 1/4 alice obranog ili gustog vrhnja 1/4 alice kiselog vrhnja Svjee mljeveni bijeli papar po ukusu Upotrijebite tanku otricu aparata za usitnjavanje da izreete krastavce i kozjak, ili ih tanko izreite rukom. Ostavite sa strane 1 ajnu liicu kozjaka i 1/2 alice krastavaca izrezanih na krike, da na kraju posipate juhu. Zagrijte maslac u zdjeli za juhu. Dodajte kozjak i pirjajte dok ne postane mekan i proziran. Dodajte kockice krumpira i pirjajte nekoliko minuta, stalno mijeajui. Dodajte juhu, zainsku sol, estragon i kopar. Pokrijte i kuhajte 15 do 20 min dok krumpir ne postane mekan. Malo rashladite i mijeajte dok ne postane glatko. Umijeajte slatko i kiselo vrhnje pjenjaom. Dodajte papar. Nemojte ponovo zagrijavati. Rashladite. Servirajte hladno i pospite svjeim krastavcima i kozjakom. Listi svjee metvice u svakoj zdjeli dodat e jelu lijep izgled. Za 6 osoba.

AVOKADO GAZPACHO 6 peteljki celera 1 srednje veliki krastavac, oguljen, ili 1/2 krastavca iz staklenika, neoguljenog 1 zelena paprika 1 veliki ili 2 mala avokada, oguljena i odstranjenih sjemenki. Ukras 1/2 alice 1/2 alice 1/2 alice 1/2 alice 1/2 alice rajice izrezane na kockice crvene paprike izrezane na kockice oguljenih krastavaca izrezanih na kockice celera izrezanog na kockice avokada izrezanog na kockice

HLADNA JUHA OD KRASTAVACA Ova izvrsna, hladna krem juha je zasitna, jer sadri slatko i kiselo vrhnje. Dobro ju je posluiti kao prvo jelo kad imate preteno povrtni obrok. Volim je posluiti kao prvo jelo kad pravim ranjie od povra na aru ( v. str 315) i obilnu salatu. 3 velika krastavca, oguljena, odstranjenih sjemenki i izrezanih na tanke krike 1/2 alice kozjaka izrezanog na krike 3 lice maslaca 1 1/2 alice krumpira, oguljenih i izrezanih na kockice od 1, 5 cm. 6 alica juhe od povra 1/2 liice aromatizirane soli ili aromatiziranih dodataka po ukusu 1/4 liice suenog estragona ili 1 liica svjeeg, mljevenog

Stavite celer, krastavce i papriku u sokovnik. Dodajte zeleni sok. Dodajte avokado i mijeajte dok ne postane glatko. Rashladite. Kad je spremno za serviranje, izlijte juhu od avokada u velike zdjele i ukrasite s 2 uzvrene lice svakog povra i avokada. Za 3 osobe.

BISTRA JUHA S POVREM Ovu juhu lako je pripremiti kad je potrebno uzimati laganu hranu ili kad god je potrebna vrua, lako probavljiva juha od povra. Morgane slane kocke

od povra, prirodni zain od povra Bernarda Jensena ili Vogue juha od povra spadaju u najbolje zaine od povra, a sve e posluiti kao odlina osnova za ovu juhu. Oni koji ele neto jau juhu, mogu posluiti juhu s vruim kuskusom (afriko jelo od kuhanog zrnja itarica) ili bilo kakvim valjucima ili tjesteninom. Djeca vole ovu bistru, jednostavnu juhu. 6 alica vode 2 lice prirodnog zaina od povra Bernarda Jensena 1 kocka Morgane neslane juhe od povra 6 malih tikvica, izrezanih na male kockice zeleni dio velike glavice bok choy (vrsta kineskog kupusa) srednje glavice, izrezanog na rezance

1 mala cvjetaa, kuhana na pari dok ne omeka 2 liice limunova soka 1/4 liice Spikea 1/4 liice morske soli 1/2 liice orijentalnog zaina od peruna ili 1/4 liice origana 1/8 liice suene gorice (po elji) 1/4-1/2 alice majoneze od badema (v. str) ili majoneze Zgnjeite cvjetau. Dodajte preostale sastojke. Posluite kao nadjev za sendvie na prepeencu od cjelovitog zrna s rajicom izrezanom na krike i izdancima, ili kao nadjev za pite s izdancima, mrkvom izrezanom na rezance, salatom i izrezanom rajicom, ili kao nadjev za artioke ili rajice. Za 3 do 4 osobe.

ili 2

Uarite vodu. Dodajte zain za juhu u prahu i kocku juhe. Dodajte tikvice i zeleni dio kupusa i kuhajte pokriveno 5-10 minuta ili dok povre ne omekaa i ne postane svijetlozeleno. Za 4 osobe. TOMBURGERI Ovi "burgeri" su soni i izvrsni! zelenog kupusa! Odlino idu uz juhu i salatu od

TORTILLE S KRASTAVCIMA krastavac izrezan na duguljaste krike pogaice od kukuruznog brana majoneza, majoneza od badema (v. s t r ) , ili maslac izdanci djeteline ili salata izrezana na rezance Spike, Vegesal ili meksiki zain od peruna (neslani) Ogulite krastavac i izreite ga na tanke, duguljaste krike od 10-12 cm. Zagrijte jednu pogaicu na vruoj, suhoj tavi dok ne omeka, a ne postane hrskava. Premaite vruu pogaicu namazom po svom izboru. Sloite red krastavaca po sredini pogaice. Odozgo pospite salatom i zainima. vrsto zavijte. Za 2-3 osobe. Napomena: Ljubitelji meksike hrane mogu krastavce preliti tankom trakom ale.

1 burger emlja od cjelovitog zrna 1 krika rajice od velike rajice, ili nekoliko kriki od manje rajice 1/2-1 alica izdanaka djeteline ili salata izrezana na rezance (v. str) 1-2 lice majoneze ili majoneze od badema (str.306) ili 2 lice maslaca 2 krike ukiseljenog kopra (po elji) 1 krika crvenog luka (poelji) ili 2 lice luka prepeenog na rotilju (po elji; vidi recept pod New York Goodwich, str.326) Spike ili bilo koji zain bez soli Uzmite svjeu, mekanu burger emlju ili je 2 minute lagano prepecite ispod vrue reetke rotlja. Premaite je majonezom, majonezom od badema ili maslacem . Izreite rajicu i stavite je na emlju s izdancima ili salatom. Pospite Spikeom po elji. Za "obilniji" burger, dodajte kiseli krastavac i/ili luk, ili luk prepren na rotilju.

AVOTILLA 2-3 pogaice od kukuruza Majoneza, majoneza od badema (v. s t r ) , senf ili maslac 1/2 srednje velikog avokada izrezanog na 4-6 kriki Spike ili bilo koji zain bez soli Izdanci djeteline ili kupus izrezan na rezance Zagrijte pogaice na vruoj suhoj tavi dok ne postanu mekani, a ne hrskavi. Namaz upotrijebite po elji. Stavite dvije krike avokada u

NADJEV ZA SENDVIE OD CVJETAE Ovo je odlian nadomjestak za tunjevinu ili salatu od jaja. prepeenom kruhu. Pravi hit! Izvrstan je na

sredinu. Pospite Spikeom. vrsto zavijte. Za 1 osobu.

Dodajte sloj izdanaka djeteline ili salate.

Napomena: Majoneza od badema posebno je dobra s avotillama. Ljubitelji meksike hrane mogu preliti avokado s malo ale.

2 krike avokada (poelji) Zrnce morske soli, Spikea ili aromatiziranih dodataka bez soli elji) Pripremite povre.

(po

GOODWICH MEXICALI

(VEGERITO)

8 alica nasjeckane salate, kombinirane crvene i zelene 1 alica izdanaka djeteline 1 alica sjeckane rajice 3 alice kukuruza kuhanog na pari 1/2 alice brokolija, kuhaog na pari i isjeckanog 3 lice Barbarinog barbecue umaka 3 lice majoneze ili majoneze od badema (str.306) 2 lice maslinova ulja 1 lica limunova soka 8 pogaica od cjelovitog zrna. Izmijeajte svo povre. Dobro izmijeajte s barbecue umakom, majonezom, uljem, limunovim sokom. Zagrijte pogaice; dodajte preljev za salatu. Savijte jednu stranicu da ne kapa. Savijte kao kuvertu. Za 8 goodwicha.

Izreite brokoli na tanke trake koristei samo cvijet i gornji dio peteljke. Rastavite cvjetau na male cvjetove. Stavite brokoli i cvjetau u posudu za kuhanje povra, pokrijte i stavite iznad kipue vode 5 minuta ili dok povre ne bude mekano na dodir noa. Smijeajte mrkvu, kupus i tikvu i dobro izmijeajte. Luk s rotilja za Goodwich: 2 liice ulja od afranike 1 mali bijeli luk, izrezan na krike 1/2 lice Hain ili Robbijeva barbecue umaka Priprema luka s rotilja Zagrijte ulje u maloj tavi. Dodajte luk i prijajte dok ne omeka. Dodajte barbecue umak i nastavite pirjati esto mijeajui, dok luk ne povene. Za 3 ili 4 Goodwicha. Ostaci luka s rotilja izvrsni su kao dodatak bilo kakvoj juhi od povra. Sastavite Goodwich.

NEW YORK GOODWICH Vjerovali ili ne, ova masa povra daje izuzetan "handwich"-neto to doista moe postati ovisnost! Sedamstopedeset ljudi progutalo ih je 1600 na jednom od naih seminara na brodu Queen Mary u Long Beachu, California. Bilo je to novo iskustvo i svima se jako svidjelo! 1 alica brokolija 1/2 alice cvjetae (po elji) 2 lice mrkve, fino naribane 2 lice crvenog kupusa, fino naribanog 2 lice ute mrkve, fino naribane 1/4 alice luka prepeenog na rotilju (vidi dolje) (poelji) 1 pogaica od cjelovitog zrna, graham ili somun 12 lica majoneze 3 tanke krike ukiseljenog kopra 1/2 alice salate, fino sjeckane 1/2 alice izdanaka djeteline

U vruoj, suhoj tavi zagrijte pogaicu ili graham, okreui s jedne strane na drugu dok ne omeka, a ne postane hrskavo. Stavite pogaicu na veliki list plastine folije za umatanje. Ako koristite somun, zagrijte ga u penici nekoliko minuta da omeka, i odreite komad s vrha da se lake otvori. Spojite sve ostale sastojke, dobro promijeajte i napunite jastui. Premaite pogaicu majonezom. Dodajte red brokolija u sredinu. Razmrvite cvjetau i stavite red na brokoli. Dodajte red kiselih krastavaca, red ribanog povra i red luka preprenog na rotilju. Na vrh stavite salatu, izdanke i avokado. Pospite Sprinkleom po elji. vrsto savijte pogaicu oko povra. vrsto omotajte plastinom folijom do serviranja. Ovaj Goodwich moe se 2-3 dana drati u friideru (ako ga sakrijete od prijatelja i obitelji) . Presijecite ga napola i gurnite plastinu foliju djelomino prema dolje, ali ostavite jedan kraj zatvoren, kako ne bi kapao umak. MLJAC! Za 1 osobu.

L.A. GOODWICH Newyorski Goodwich (v. gore) ima mnogo luka prenog na rotilju "Ala Sabrett". U Los Angelesu izostavljamo luk, a umjesto njega stavljamo puno avokada. 1 pogaica od cjelovitog peninog zrna 1 lica majoneze ili majoneze od badema (str.306) 2 lice barbecue umaka (po elji) Nekoliko tankih cvjetova prokulice dugih otprilike 5 cm (3/4 alice) 1/2 alice izdanaka djeteline nekoliko tankih kriki ukiseljenog kopra 1 aka salate izrezane na rezance malo Spikea (po elji) ( Zagrijte pogaicu na vruoj suhoj tavi dok ne odmeka. Namaite majonezu ili majonezu od badema po cijeloj pogaici. Istisnite crtu barbecue umaka po sredini pogaice. Stavite brokoli kuhan na pari po cijeloj duini pogaice, tako da cvjetovi budu okrenuti prema krajevima. Dodajte malo Spikea, po elji. vrsto smotajte, kao trucu. Omotajte u plastinu foliju i uvajte u hladnjaku ili odmah pojedite. Ovaj recept dovoljan je za 1 osobu, no ako ste gladni, obino ete moi pojesti vie. Mogu stajati u friideru nekoliko dana vrsto omotani, ako toliko ostanu neupotrijebljeni.

KRUMPIRI I ITARICE

HLADNI MLADI ORIGANOM

KRUMPIRI

MASLINOVOM

ULJU

SA SVJEIM

Ova lagana varijanta alzake salate od krumpira vrlo je probavljiva i ukusna kad elite neto jae, a ne jede vam se kruh i itarice. Krumpiri uvijek upale, i dobrodola su promjena kad su hladni ili na sobnoj temperaturi. Dobri su za otvaranje hladnog bifea salata i rashlaenih juha. 6 srednje velikih mladih krumpira, dobro opranih 6 lica mladog maslinovog ulja 1 lica svjeeg limunovog soka Aromatizirana sol ili aromatizirani dodaci bez soli po ukusu 2 lice svjeeg lia origana, mljevenog 1 lica dijonskog senfa Stavite krumpire u posudu za kuhanje povra iznad kipue vode. Kuhajte pokriveno 20 minuta do 1/2 sata ili dok krumpiri ne budu mekani na dodir noa. Malo prohladite i izreite na krike duge 1 cm. Zajedno izmijeajte maslinovo ulje i limunov sok. Prelijte preko toplih krumpira. Pospite aromatiziranom solju i origanom, dodajte senf i dobro izmijeajte. Posluite tople, na sobnoj temperaturi ili rashlaene. Za 3-4 osobe.

PIRE OD KRUMPIRA S UMAKOM 8-10 malih, bijelih ili ruiastih krumpira, oguljenih i izrezanih na vee kockice 1 sveanj celera, s liem 1 lovorov list 1 veliki eanj enjaka 4 lice maslaca 1/4 alice gustog vrhnja 1/2 liice morske soli ili aromatiziranih dodataka bez soli 1/2 liice Spikea Svjee mljeveni papar po ukusu

Ogulite krumpir i izreite ga na kockice (potrebno je 8-10 alica) i stavite ga u veliku posudu za kuhanje. Dodajte hladnu vodu da prekrije krumpire. Dodajte celer, lovor i enjak. Uzavrite i kuhajte poklopljeno 20 minuta do 1/2 sata ili dok krumpir ne omeka. Izvadite iz vode upljom licom, ostavite 1/3 alice tekuine za pravljenje pirea. Preostala tekuina moe se upotrijebiti kao podloga za umake i juhe. Usitnite celer, lovor i enjak. Otopite maslac i dodajte vrhnje. Zagrijavajte dok ne bude vrue, ali nemojte pustiti da uzavre. Stavite krumpire u aparat za usitnjavanje hrane ili ga zgnjeite rukom, uz dodatak mjeavine maslaca i vrhnja, soli, Spikea i papra. Dodajte malu koliinu vrele tekuine iz krumpira da dobijete eljenu gustou. Dobro istucite dok ne postane glatko. Posluite s pirjanim zelenim mahunama (str.317 ) i umakom od prepeenog luka s estragonom (v. dolje). Za 5 do 6 osoba. NAPOMENA: Pire krumpir treba posluiti odmah. stvrdne se. Ostatke pirea moete dodati u juhe. Umak od prepeenog luka s estragonom 1 lica ulja od afranike ili od sjemenki groa 1 veliki bijeli luk, izrezan na krike 1 1/2 alice vode 2 lice p r i r o d n o g zaina od povra Bernarda Jensena ili 1 kocka Hugli j u h e od povra 1/4 liice estragona 1/8 liice kadulje mrvica m u k a t n o g oraia 1/4 liice krasuljice Zagrijte ulje u velikoj tavi. Dodajte isjeckani luk i pirjajte esto mijeajui na jakoj vatri dok luk ne pone smeiti. Dodajte vodu, zain od povra, estragon, kadulju, mukatni orai i krasuljicu. Uzavrite, smanjite vatru na umjerenu i kuhajte dok se umak ne smanji na oko 3/4 alice. Za 2 osobe. Ako predugo stoji,

Spike, Herbamare ili aromatizirani dodaci bez soli po ukusu Dobro operite krumpire i izreite ih po duljini na tanke krike. Sloite u slojevima na foliju za peenje. Nemojte slagati na hrpu. etkicom nanesite otopljeni maslac. Pospite Spikeom. Stavite u prethodno zagrijanu penicu da se 15-20 minuta lagano pee dok krike ne postanu hrskavo zlatne. Krike treba umoiti u ketchup ili Cappello Barbecue umak prije jela. Za 4 osobe.

PEENI KRUMPIR BONNE FEMME (S RUMARINOM) 1 kg malih mladih krumpira 3 lice maslaca 1 velika lica maslinova ulja 2 lice svjeeg origana, mljevenog 1/2 liice svjeeg lia rumarina, mljevenog Zainska s o l ili zain bez soli po ukusu Svjee mljeveni papar po ukusu Dobro operite krumpire i stavite ih u posudu za kuhanje povra iznad kipue vode 20-25 minuta dok ne budu mekani na dodir noa. Malo prohladite i izreite krumpire po polovici ili, koristei no zaguljenje, ostavljajui atraktivnu okruglu kapicu na vrhu i na dnu. Lagano izmijeajte povre s 2 lice maslaca, izrezanog na kockice od 1 cm, maslinovim uljem, polovicom mljevenog origana, polovicom mljevenog rumarina, aromatiziranom soli i paprom. Stavite u prethodono zagrijanu penicu na 300 (C i pecite 15 minuta. Dobro promijeajte, smanjite temperaturu na 200 (C i pecite jo 20 minuta. Izvadite iz penice i izmijeajte s preostalim maslacem i svjeim biljem. Posluite s pirjanim tikvicama (str.310) , zelenom salatom i maslacem namaenim kukuruzom na klipu. Za 4 osobe.

KRUMPIRI I POVRE KUHANI NA PARI S MASLINOVIM ULJEM Ovo je stvarno ukusan lagani ruak ili veera, i posebno je prikladan pri kraju detoksikacije. Maslinovo ulje je pomo u procesu eliminacije, kao i mekano povre kuhano na pari.

PIRJANE KRUMPIROVE KRIKE Ovo je izvrstan obrok za djecu kao zamjena za peene krumpire. brzo se spremaju. 2 velika crvena krumpira 3 lice o t o p l j e n o g maslaca Jako

4 2 2 2

mala ili 2 velika krumpira srednje velike mrkve srednje velike buice srednje velike tikvice

2 srednje velike rane tikvice 5 lica maslinova ulja Zain bez soli ili svjee usitnjena morska sol po ukusu Dobro operite krumpire, izreite ih na etvrtine ili estine, ovisno o veliini krumpira. Ogulite mrkve i izreite ih na etvrtine. Stavite izrezano povre i cijele buice i tikvice u veliku posudu za kuhanje povra na pari iznad kipue vode. Pokrijte i kuhajte na pari 20 minuta ili dok tikvice i buice ne budu vrlo mekane, a krumpiri i mrkve sasvim mekani. Ogulite krumpire i izreite ih na komadie veliine zalogaja. Izreite mrkve i tikvicu u komade veliine zalogaja. Sloite na pladanj i pokapajte maslinovim uljem. Dodajte zain bez soli ili morsku sol, po elji. Za 2 osobe.

PROSO Ovo je idealna itarica, 2 alice vode 1 alica prosa 1 lica maslaca 1/4 do 1/2 liice soli Uzavrite vodu. Dodajte proso, maslac i sol. Ponovno uzavrite, stalno mijeajui. Pokrijte i kuhajte na umjerenoj-laganoj temperaturi 15 minuta. Voda e se ukuhati, a proso e postati pahuljasto. Dodajte maslac po ukusu ili posluite s umakom. Za 2-3 osobe. jer je jedina koja u organizmu ne stvara kiselinu.

QUINOA (izgovara se "kinva") Quinoa je "nova"itarica koja se moe nabaviti u svim trgovinama zdrave hrane. Dolazi s Anda, planinskog dijela June Amerike i odlina je hrana prastarog podrijetla. Uz kukuruz i krumpir on je bio jedna od tri osnovne namirnice civilizacije Inka. Tada je bio, i jo je uvijek poznat kao majka itarica. Quinoa je uistinu izvrsna! Ona sadri vie visokovrijednih, korisnih proteina od bilo koje druge itarice. Ima visoki sadraj aminokiselina, lizina, metionina i istina, kojima su siromane ostale namirnice. Ona je bogata i uravnoteen je izvor kroba, eera, ulja, vlakana, minerala i vitamina. Lagana je (nije ljepljiva ni teka ) i lako se probavlja. Lako se priprema, brzo i raznovrsno. Vrlo je izdana. (Jedna alica quinoe pet puta povea volumen, za razliku od rie, koja se povea 3 puta). Quinoa je odlian izvor prehrane za djecu i majke s malom djecom. Probajte je! Sigurno e vam se svidjeti! 1 alica quinoa 2 alice vode Mrvica soli (po elji) Temeljito isperite quinoa-u u hladnoj vodi da otpadne gorkasta ljuska stavite je u vrlo fino sito i pod mlaz vode ili je stavite u zdjelu s vodom i lagano obradite rukama. Ocijedite i stavite u srednje veliku posudu s vodom i solju. Uzavrite, pokrijte i kuhajte dok se sva voda ne potroi (1015min). Zrnje e od bijelog postati prozirno. Zainite maslacem i morskom solju ili zainom bez soli po ukusu. Za 2 do 6 osoba.

LAGANI RIOTO OD BROKOLIJA 3 lice ulja od afranike 1 liica sjemenki gorice po elji 1 liica korijandera 1 liica kurkuma 1/4 liice cimeta (poelji) 2 lovorova lista 1 liica mljevenog enjaka 1/2 alice mljevenog luka 1 sveanj brokolija, izrezanog na male cvjetove, oguljenih peteljki i prerezanih popreno na krike dugake 1 cm 3 alice rie kuhane na pari (najbolja je BASMATI ria, ali posluit e 1 smea ria) Sok jednog malog limuna (2-3 lice) 2 lice sjeckanog cilantro zaina (po elji) 1 liica morske soli Zagrijte ulje u velikoj tavi s poklopcem. Dodajte sjemenke kumina i gorice i kratko propirjajte. Umijeajte korijander, kurkum, cimet i lovorovo lie. Dodajte enjak i luk i kuhajte smjesu uz mijeanje dok luk omeka i ne pone tamniti. Dodajte brokoli i kuhajte mijeajui 5 min na umjerenoj vatri. Dodajte 1/3 alice vode, pokrijte i kuhajte smjesu na umjerenoj vatri 5 min dok brokoli ne omeka. Umijeajte riu i kuhajte esto mijeajui dok smjesa ne bude vrua. Umijeajte limunov sok, cilantro i sol. Dobro promijeajte. Za 5 do 6 osoba.

BUREK OD KRUMPIRA Burek je balkanskog podrijetla, vrlo lako se sprema i izvrstan je. Vrlo je prikladan za predjelo, ali treba ga servirati vrueg. Izvrstan je uz juhu. salatu i kruh i hit je svake zakuske s nogu. (prije pripreme bureka provjerite "Rad s tijestom za savijae", str.334) 4 velika crvena krumpira oguljena i g r u b o naribana 1 mali luk, sitno mljeven 1/2 liice m o r s k e soli svjee mljeveni papar po ukusu 2 liice ulja od afranike 1 paketi tijesta za savijae 1/2 alice otopljenog maslaca Stavite ribane krumpire u cjediljku i istisnite da izae tekuina. Stavite u zdjelu i smijeajte s lukom. Zainite solju i paprom. Dodajte ulje i dobro promijeajte. Upotrijebite neposredno prije nego to krumpir poinje gubiti boju. Stavite jedan list tijesta tako da kratka strana bude okrenuta prema vama. (Pokrijte preostali dio tijesta vlanom krpom da sprijeite suenje. ) Savijte list do treine od donje strane. Odmah premaite otopljenim maslacem. Rasporedite aku nadjeva po savinutom rubu i ostavite oko dva centrimetra ruba na dnu i sa strane. Uvijte tijesto preko nadjeva i savijte stranice. Savijajte dok burek nije kompletno savijen. Stavite burek na maslacem namaenu foliju i odmah ga premaite maslacem. Odreite ga na krike, 6 za predjelo i 4 za ruak. Kad su svi bureci saviti i izrezani, malo ih poprskajte vodom ili gaziranom mineralnom vodom. Pecite na 250 (C u penici 20 do 25 minuta dok ne budu zlatno uti, i jo jednom ih u toku peenja premaite rastopljenim maslacem. Izreite na krike i servirajte vrue. Dostaje za oko 10 kriki bureka. Posluite sa zelenom salatom s preljevom od ulja i enjaka, parogama s maslacem ili utom repicom namaenom maslacem. Za 6 osoba.

kad bude potrebno pokazati vjetinu. olakati rad:

Evo nekoliko savjeta kako ete si

1. Budui da se tijesto za savijae jako brzo sui, pokrijte ga navlaenom kuhinjskom krpom im ga razvuete. Ako je krpa previe vlana, tijesto e postati ljepljivo. 2. im odvojite list tijesta koji namjeravate upotrijebiti, pokrijte preostale listove. Kad poloite list tijesta na radnu plohu, odmah ga namaite otopljenim maslacem. Jako e se brzo otopiti i bit e teko raditi s njim ako se ne premaze. 3. rtvujte nekoliko listova ako je potrebno. Nisu svi paketii tijesta jednaki. Ponekad su pokidani ili se kidaju kod odvajanja. Ne brinite, u paketiu obino ima vie listova nego je potrebno za jedan recept.

DOLMAS (LISTOVI VINOVE LOZE S NADJEVOM) Ova izvrsna poslastica ima podrijetlo na Srednjem Istoku. U receptima obino nadjevu treba dodati pinjole (sjemenke eera) , no to samo predstavlja dodatni problem u kombiniranju hrane, a okusu dolme ne dodaje nita. Malo groica veini ljudi ne stvara probavne smetnje, ali ako elite biti istunac, jednostavno ih izostavite. Jako volim ukljuiti dolme u zakusku na svojim zabavama. Mogu se napraviti dva ili 3 dana prije zabave i uvati u dobro zatvorenoj posudi za uvanje u hladnjaku. U mnogim trgovinama srednjeistone hrane prodaje se lie loze u staklenkama bez ikakvih konzervansa. Svjei listovi loze u samposluivanjima obino sadre kiselinski konzervans. Svjei listovi groa mogu se prokuhati 3 do 5 minuta u malo zasoljenoj otopini vode s limunom, enjem enjaka dok ne omekaju. Odlina su zamjena za one spremljene u staklenke. Ako koristite listove iz staklenke, lagano ih izvadite iz staklenke i isperite pod hladnom vodom da odstranite dio soli. Iscijedite na papirnatim runicima ili u cjediljki. 9 lica maslinova ulja 1 mali mljeveni luk 1 liica s u e n o g kopra 3 lice s u h i h groica 1 liica svjee mljevenog m u k a t n o g oraia 1/4 liice kardamoma 2 alice bijele basmati rie kuhane na pari (str.337) bez soli, jer je lie slano 1 staklenka listova loze (2. 5 dl)

RAD S TIJESTOM ZA SAVIJAE Ovo tijesto je grkog podrijetla. To su vrlo tanki listovi tijesta, koje koristimo kad elimo lagano jelo. lako ljudi izbjegavaju raditi s ovim tijestom, zapravo je s njim lako rukovati kad steknete malo iskustva. Nemojte ih koristiti prvi put kad oekujete 12 ljudi na veeru Najprije izvjebajte raditi s njima u neformalne svrhe, kako biste stekli sigurnost

Sok 1 limete (2-3lice) Voda Nekoliko tankih kriki limuna 2-3 lovorova lista Zagrijte 5 lica maslinova ulja u velikoj tavi. Dodajte luk i pirjajte dok ne bude proziran, ali ne taman. (Moete dodati licu vode da sprijeite tamnjenje) . Dodajte kopar, groice, mukatni orai i kardamom. Maknite s vatre i ulijte u kuhanu riu. Dobro promijeajte. Stavite 1 do 2 uzvrene lice nadjeva u sredinu svakog lista od groa (ovisno o veliini lista) . Odreite peteljku ako je ima. Savijte krajeve lista preko nadjeva i lagano savijajte od dna prema vrhu. Posloite dolme u redove u vatrostalnu posudu za peenje. (Dolme se preko noi mogu ostaviti u friideru i ispei sljedei d a n ) . Izmijeajte sok od limete, preostalo maslinovo ulje i toliko vode da bude 1 alica tekuine. Izlijte po dolmama. Odozgo stavite nekoliko kriki limuna i 2-3 lovorova lista. Posloite preostale listove loze odozgo. Labavo omotajte aluminijskom folijom. Pecite na 200 (C 45 minuta ili dok tekuina gotovo sasvim ne ispari. Za 28-36 dolmi.

BIJELA BASMATI RIA 1 alica bijele basmati rie, oprane i probrane 2 alice vode ili juhe od povra 1 liica maslaca ili ulja 1/2 liice soli (po elji-nemojte dodavati kad pravite dolme, jer se listovi loze obino uvaju u rasolu) Stavite riu, vodu, maslac ili ulje i sol u tavu. Pustite da uzavre. Lagano promijeajte, pokrijte i smanjite temperaturu na najmanju. Kuhajte pokriveno 18 minuta. Otkrijte i promijeajte vilicom. Za 2 do 3 osobe.

SMEA BASMATI RIA 2 alice vode ili juhe od povra 1 alica smee basmati rie, oprane i probrane 1 liica maslaca ili ulja 1/2 liice soli (po elji) Uzavrite vodu. Dodajte riu, maslac i sol. Opet uzavrite i dobro promijeajte. Smanjite temperaturu na nisku, pokrijte i kuhajte 40 do 45 minuta ili dok se ne ukuha sva voda. Maknite s vatre. Promijeajte vilicom. Pustite da stoji 5 minuta prije posluivanja. Za 2 do 3 osobe.

PRIJEDLOG JELOVNIKA: Seljaka pita od povra Slatke mrkve au naturel (str.313) Kupus s curryjem Salata Cezar (str.302) Dolme Svjee mahune s bosiljkom Medeni kukuruzni kruh

BASMATI RIA Postoje dvije varijante basmati rie, bijela i smea. Bijela ima okus po orasima i jako dobro prija uz salatu, nadjeve i takve poslastice kao punjeni kupus i dolme (punjeno lie loze) . Smea basmati ria je punijeg okusa i malo tea od bijele, ali je izvrsna kao glavno jelo s povrem i salatama.

TJESTENINA I UMACI

UMAK OD GLJIVA S ENJAKOM, ULJEM I PERINOM 15 dkg suenih talijanskih gljiva 1/2kg svjeih gljiva 1/2 alice maslinova ulja 2 liice mljevenog enjaka 3 lice mljevenog peruna Morska s o l i svjee mljeveni papar po ukusu

SVJEI UMAK O D RAJICA

(/

Budui da su ukuhane rajice tako kisele, pravo rjeenje su umaci za tjesteninu od svjeih rajica. Ovaj umak je nenadmaan sa smeom riom ili bilo kakvom tjesteninom. Sjeckanje povra u aparatu za usitnjavanje hrane dodatno ubrzava pripravu ovog umaka. 2 lice maslinova ulja 1 mali luk 1 srednje veliki eanj enjaka 1 mala m r k v a 1 mali reanj celera 1/4 alice svjeeg peruna 1/4 alice svjeeg bosiljka 1 j u h a od povra 1/4 alice vode 6 srednje velikih, svjeih rajica Zainska sol po ukusu ili zain bez soli po ukusu (Herbamare) Zagrijte maslinovo ulje u srednje velkoj tavi s poklopcem. Grubo izreite luk i pirjajte ga u maslinovom ulju. Grubo isjeckajte enjak i dodajte ga luku. Kratko propirjajte. Fino isjeckajte mrkvu i enjak i dodajte luku. Dobro promijeajte. Fino isjeckajte perun i bosiljak i dodajte ga povru. Dodajte juhu i 1/4 alice vode. Pokrijte i kuhajte na niskoj temperaturi 15 minuta ili dok mrkva i celer ne postanu mekani. Rashladite na sobnu temperaturu. Dok se povre hladi, stavite rajicu u vrelu vodu 30 sekundi dok koica ne omeka. Ogulite rajice i grubo ih rukom izreite u zdjelu, da se ne izgubi sok (Ja izbjegavam rezati oguljene rajice u aparatu za usitnjavanje, jer postanu previe pjenuavi i blijedi) . Umijeajte kuhano povre u rajice. Dodajte zainsku sol ili zain bez soli po ukusu. Za 2 do 3 osobe.

Namoite suene gljive u toploj vodi da budu prekrivene 1/2 sata ili dok ne omekaju. Tanko nareite svjee gljive, sauvajte svu tekuinu koju opet moete procijediti kroz gustu gazu ili vrlo fino sito. Izreite namoene gljive na fine komadie. Smijeajte tekuinu i izrezane osuene gljive u maloj tavi. Uzavrite i kuhajte dok ne ispari sva tekuina. Zagrijte maslinovo ulje. Pirjajte enjak u ulju. Dodajte perun i svjee gljive. Kuhajte 1 minutu. Dodajte suene gljive, sol i papar i kuhajte dok ne ispari sva tekuina iz gljiva. Dobit ete dovoljno umaka za 1/2 kg kineskog lomeina, japanskog soba ili bilo kakve svjee ili suene tjestenine. Za 3 osobe.

ENOVSKI PESTO UMAK ZA TJESTENINU Mnogi recepti za umake za tjesteninu trae dodatak parmezana ili ribanog sira druge vrste, ali ja sam zapazila da uz pravilnu kombinaciju bosiljka, pinjola (sjemenki eera) i enjaka, sir uope nije potreban. Koliina pinjola u ovom receptu takoer nije bitna. istunci kombiniranja hrane mogu izostaviti pinjole. Za one koji katkada uine ustupak, pesto je kao umak puno bolji od mesnih umaka ili od onih koji sadre ukuhanu rajicu ili sir. Pesto se takoer moe koristiti kao umak za povre poput cvjetae, buice za umake preko tjestenine, ili rezanu rajicu. Nemojte upotrebljavati preveliku koliinu. Vrlo je izdaan! 4 srednje velika enja enjaka 2 alice svjeeg lia od bosiljka, oienog 2 uzvrene lice pinjola 1/4 do 1/2 alice maslinova ulja U ukljueni aparat za usitnjavanje s elinim otricama stavite enjak i meljite dok nije samljeven. Dodajte lie bosiljka i pinjole u aparat. Meljite dodavajui maslinovo ulje u jednolinom mlazu, ali ostavite 2 lice maslinova ulja sa strane. uvajte umak u vrsto zatvorenoj staklenci. Prelijte preostalo maslinovo ulje preko umaka prije uvanja. Za 3/4 alice

SAVJET ZA UPOTREBU UMAKA: Pripremite tijesto po izboru, odvojivi 1/4 alice vode u kojoj se kuhala tjestenina, zatim mijeajte tjesteninu s jednom licom maslaca. Za tijesto u koliini od 40 dkg (za 2 do 3 osobe), stavite 3/8 alice pesta u malu tavu. Dodajte 1/4 alice vode u kojoj se kuhalo tijesto. Zagrijte, ali ne dopustite da provre, mijeajui dok ne se ponu stvarati mjehurii. Prelijte preko vrueg tijesta namaenog maslacem. Dodajte sol i papar po ukusu.

Uzavrite nekoliko decilitara vode u velikoj zdjeli za kuhanje tjestenine. Postupno dodajte tjesteninu da voda nastavi vrijati i kuhajte prema uputama na pakiranju. Ocijedite i odmah izmijeajte s maslacem, maslinovim uljem i zainima. To je odlian prilog salatama, povru, juhama ili jelima s rotilja. Za 4 do 6 osoba.

UMAK ZA TJESTENINU S VRHNJEM Da napravite umak za tjesteninu, uzavrite 1/2 alice vrhnja po osobi da mu se volumen smanji na 1/4 alice. Umijeajte 2 lice umaka po osobi u vrhnje.

TIJESTO U TAVI S TIKVICAMA kupus)

I BOK CHOY-EM

(bijeli kineski

RIA ILI TJESTENINA S PESTO UMAKOM I BROKOLIJEM 1 sveanj brokolija 1/2 kg rie ili tjestenine od smee rie 1/2 alice umaka (vidi gornji recept) 5 lica vode 1 lica maslaca Morska soli svjee mljeveni papar po ukusu. Izreite brokoli u vrlo tanke cvjetie duge 5cm. Skuhajte tjesteninu po uputama za pripremu. Dok se tjestenina kuha, skuhajte brokoli na pari 4 minute ili dok ne postane svijetla i hrskava. Stavite sa strane. Dobro ocijedite tijesto kad je kuhano. Odmah izmijeajte s maslacem. Lagano zagrijte pesto s 5 lica vode i prelijte preko tijesta. Dodajte brokoli i zaine i dobro izmijeajte. Za 4 do 6 osoba.

25 dkg tjestenine od chow-meina, soba od smee rie ili bilo koje dugake tjestenine po vaem izboru 2 srednje velike tikvice 1 mala mrkva, oguljena 6 malih glavica bok choy ili 1 srednja 1 eanj enjaka (po elji) 1 lica ulja od afranike (ili 2 liice ako upotrebljavate enjak) 2 lice svijetlog umaka od soje 2 liice japanskog mirina (japanski zaslaiva od rie) ili 1 liica meda 1 liica ulja od prenog sezama 1/4 alice vode 1 ajna liica juhe od povra u prahu Skuhajte tjesteninu po uputama na pakiranju al dente. Ocijedite, isperite hladnom vodom i stavite sa strane. Otricom rezaa za rezanje tankih duguljastih rezanaca izreite tikvice i mrkvu. Izreite cijeli ili polovicu bokchoy po duini u tanke rezance. Zagrijte tavu. Ako koristite enjak, sameljite ga ili zgnjeite i izmijeajte s 2 lice ulja od afranike Smijeajte umak od soje, mirin, sezamovo ulje, vodu i juhu. Dodajte 1 licu ulja od afranike u zagrijanu tavu. Dodajte enjak, buice, mrkvu i bok-choy kupus i mijeajte u vruem ulju dodajui malo zainske tekuine ako se povre pone skupljati. Kad je povre malo omekalo i posvijetlilo, dodajte tjesteninu i nastavite mijeati da se tjestenina i povre ravnomjerno izmijea. Dodajte zainsku tekuinu za vrijeme mijeanja. To je odlian obrok uz obilnu salatu. Za 3 osobe.

TJESTENINA S MASLACEM I SVJEIM MIRODIJAMA 1/2 kg jinenjo valjuaka, soba od smee rie, tjjestenine s chow mein (vrsta blitve) ili bilo kakve tjestenine po izboru 2 lice maslaca 2 lice maslinova ulja Zain bez soli ili morska sol po ukusu Svjee mljeveni papar po ukusu 1/3 alice svjeeg bosiljka, origana ili vrijeska, mljevenog

KOLUTII, KOLAII I POGAICE

1/2 liice morske soli (po elji) 1 alica prethodno namoenih groica (po elji) *** Namoite groice u vrelu vodu. Pomijeajte med, mlaenicu, jaja i ulje. Dodajte posijama. Pomijeajte brano i praak za pecivo. Dobro izmijeajte. Dodajte smjesi posija. Umijeajte prethodno namoene groice. Pecite 25 minuta na 200 C. Ovi kolutii su izvrsni kad se serviraju s maslacem, i divno se zamrzavaju. Za 18 kolutia od posija.

FRANCUSKI TOST S JAVOROVIM SIRUPOM Ova odlina varijanta starog omiljenog jela puno je laka i probavljivija od uobiajenog recepta, jer nema jajeta. Moete upotrijebiti vrhnje ili bademovo mlijeko za navlaivanje. Oboje daju odline rezultate. Ovo je omiljeno jelo za kasni doruak ili ruak za djecu. 1 alica bademova mlijeka ili 2/3 alice vrhnja razrijeenog s 1/3 alice vode 3/4 ajne liice cimeta 1/4 liice mukatnog oraia 4 krike bezbranog kruha ili kruha od cjelovitog zrnja 3 lice maslaca i maslac za premaz Javorov sirup, zagrijan Kombinirajte mlijeko od badema ili razrijeenu mjeavinu vrhnja s cimetom i mukatnim oraiem. Izreite kruh dijagonalno na pola. Umoite kruh u tekuu mjeavinu. Otopite maslac u velikoj tavi na umjerenoj temperaturi. Dodajte navlaen kruh. Kuhajte u maslacu na niskoj temperaturi, kako maslac ne bi potamnio. Kruh treba poutjeti ili dobiti zlatnu boju i postati hrskav. Stavite na zagrijani tanjur. Prelijte maslacem i toplim javorovim sirupom. Za 3 osobe. KOLUTII OD POSIJA 3 alice pahuljica od posija, namoenih u 1 alicu kipue vode 1 lica meda ili blackstrap sirupa ili po 1/2 alice svakog (najbolja je kombinacija 1/2 alice blackstrap sirupa i 1/2 alice javorova eera)* 2 alice mlaenice** 2 jaja (po elji) 1/2 alice suncokretova ulja ili ulja od afranike 3 alice brana od cjelovite penice ili 1 1/2 alica neizbijeljenog bijelog brana i 1 1/2 alica tjestenine od cjelovitog brana za laganije kolutie 2 1/2 liice praka za pecivo

* Javorov sirup, moe se nabaviti u trgovinama prirodne hrane, i dobra je zamjena za med i sirup. ** Voda moe zamijeniti mlaenicu. Preostali kolutii, pogotovo ako izostavite jaja bit e manji i "zrnatiji". Ako koristite mlaenicu i nepreraenu mlaenicu, a moete je nabaviti, svakako je upotrijebite. Provjerite dio 8. poglavlja za bolje razumijevanje nepreraenog (prirodne) naspram pasterizirane (preraenog) mlijenog proizvoda. *** svjee ili smrznute borovnice dobra su zamjena za groice.

KEKSI OD MLAENICE S MIRODIJAMA Ova varijanta recepte za kola od mlaenice apsolutno je fantastina. zainjeni kolaii su izvrsni s grakom ili drugim povrem s vrhnjem. sastojke uvajte na sobnoj temperaturi prije mijeanja. Ovi Sve

1 3/4 alice brana od cjelovite penice 1/2 ajne liice praka za pecivo 1/2 liice sode za peenje 5 lica maslaca 3/4 alice mlaenice 1 liica meda 2 lice posija (po elji; ako ne koristite posije, smanjite mlaenicu na 2/3 alice) 1 1/2 lliice kadulje 1 liica rumarina 1 1/2 liice timijana Zagrijte penicu na 300 C. Prosijte brano prije mjerenja. Jo jednom prosijte sa solju, prakom za pecivo i sodom za peenje. Savite komadie maslaca dok smjesa ne dobije izgled grubo mljevenog brana. U sredini napravite udubinu i ulijte mlaenicu izmijeanu s medom. (Sjetite se smanjiti koliinu mlaenice ako ne koristite posije) . Dodajte posije po elji i zaine. Kratko promijeajte vilicom dok se tijesto ne oblikuje u kuglu. Iskrenite na pobranjenu podlogu i mijesite 1. 5 min.

Razvucite na debljinu od 1. 5 cm. Izreite oblicima za kolaie veliine 5-6 cm. Sloite jedne kraj drugih na maslacem namaenu podlogu. Pecite 12-15 minuta na temperaturi od 300 C. Za 16 kolaia. Prijedlog jelovnika: Graak u vrhnju Carrot-leek Bisque Lagana limeta salata s preljevom od bosiljka i enjaka (str.299)

RIBA I PILETINA
LIST U UMAKU OD LIMUNA I KOPRA 3 lice maslaca 1 lica sjeckanog svjeeg kopra ili 3/4 liice suenog kopra 1 lica svjeeg limunovog soka 1/4 liice aromatizirane soli, morske soli ili aromatinih dodataka bez soli 1 srednju glavicu luka, tanko narezanu 1/2 kg svjeih ili smrznutih fileta lista, narezanih u komade za serviranje Krike limuna za ukras Ugrijte maslac, kopar, sok od limuna, sol i luk u velikoj tavi na srednjoj nioj temperaturi. Povremeno promijeajte. Mjeavini s maslacem dodajte ribu list; pokrijte i kuhajte (pirjajte) 8-10 minuta, prelijevajui povremeno s mjeavinom maslaca iz tave. List je gotov kada se moe lagano Ijutiti vilicom. Stavite list na zagrijane tanjure. Prelijte umak preko ribe i ukrasite krikama limuna. Za 4 osobe. SABLJARKA NA ARU "BEVERLY HILLS" Kuhinja sa svjeom hranom koja dolazi iz Los Angelesa u ovo je vrijeme prepuna novih ideja. L.A. efovi kuhinja svojom "California Cuisine" postavljaju nove standarde u ukusnoj i zdravoj prehrani. 6 lica maslinovog ulja 2 renja enjaka, isjeckana 2 lice isjeckanog svjeeg perina ili 2 liice suenog 2 lice isjeckanog svjeeg estragona ili 2 liice suenog 1 lica isjeckane svjee_krabuljice ili 1 liica suene 1 lica isjeckanog svjeeg vrijeska ili 1 liica suenog 2 liice korijandera u prahu 2 lice svjeeg soka od limuna ili limete 1 velika rajica, oguljena, bez sjemenki, grubo nasjeckana Aromatini dodaci bez soli ili morska sol prema elji Svjei mljeveni papar prema elji 4x170g ribe sabljarke ili tune, oguljene i bez kosti ili oguljenih fileta grgea

POGAICE OD LUKA 2 alice brana od cjelovite penice 2 lice praka za pecivo 2 liice sode za peenje 1/2 liice morske soli 1/4 alice hladnog, slatkog maslaca, izrezanog na komadie 1 liica meda ili javorova eera (po elji) 1/2 alice mljevenog bijelog luka 1 jaje ili nadomjestak za jaja 2/3 - 1 alica gustog ili netuenog vrhnja, i dodatno vrhnje za premaz. Prosijte brano od cjelovite penice prije mjerenja. Jo jednom prosijte s prakom za pecivo, sodom i solju. Dodajte komadie maslaca dok smjesa ne dobije izgled grubo mljevenog brana. Umijeajte javorov eer i luk. U posebnoj zdjeli istucite jaje i 2/3 alice vrhnja. Dodajte med ako ga koristite (nemojte koristiti i med i javorov eer) . Napravite udubinu u sreditu mjeavine brana i dodajte pomijeano vrhnje i jaje. Izmijeajte vilicom, dodajui jo vrhnja ako je potrebno dok tijesto ne postane ljepljivo, i lako za razvlaenje. Na pobranjenoj plohi razmijesite tijesto 30 sekundi i lagano ga oblikujte u etverokut debljine 2 cm. Izreite kolutie oblikom od 5 cm ili staklom umoenim u brano. Ostatke oblikujte u kuglu, razvaljajte u etverokut i izreite na isti nain. S vrha premaite preostalim vrhnjem i pecite u prethodno zagrijanoj penici na 300 (C i pecite 12 do 15 min ili dok ne postanu zlatnouti. Vrlo su lagani i ukusni, i jako dobro prijaju uz juhu i obroke od salate. Za oko 12 pogaica.

U mijealicu za pripremu hrane stavite 4 lice maslinovog ulja, enjak i zaine. Dodajte limunov i sok od rajice i mijeajte samo nekoliko sekundi. Dodajte sol i papar. Ostavite sa strane. Namaite rotilj i obje strane ribe s preostalim maslinovim uljem. Prite ribu 8-9 minuta (za debljinu ribe oko 2.5 cm), jednom je okrenite i polijevajte umakom od poetka prenja, a i nakon okretanja. Stavite malu koliinu umaka na svaki od etiri ugrijana tanjura. Pokrijte ga ribom. Ribu pokrijte preostalim umakom. Posluite sa lagano na pari kuhanim parogama ili mahunama i salatom. Riba je glavni dogaaj. Za 4 osobe. TOPLA SALATA OD PILETINE I BROKOLIJA 2 velika pilea prsa 1 reanj enjaka 1 luk, oguljen Perina po elji 1.5 do 2 alice bujona od povra 2 alice s i t n i h cjetia brokolija 1 granica svjeeg rumarina ili za izmeu dva prsta suenog 0.5 alice preljeva "Regent of Fiji" (str .308) Izreite pilea prsa na polovice i stavite u posudu srednje veliine. Dodajte enjak, luk i perin te bujon od povra da skoro prekrije piletinu. Neka sve zavrije. Smanjite temperaturu i neka jelo dalje lagano vrije, ali poklopljeno, na srednjoj temperaturi sve dok piletina ne postane mekana, oko 20 minuta. Dok se piletina kuha, stavite brokoli u posudu za kuhanje povra na pari iznad vrele vode u koju ste stavili rumarin. Kuhajte na pari 5 minuta ili dok brokoli nije postao "al dente" i svijetlo zelen. Izvadite piletinu iz tekuine i nareite u komadie veliine zalogaja. Tekuinu bacite jer je suvie velike kiselosti da bi je koristili. Kombinirajte piletinu i brokoli kuhan na pari. Dodajte preljev i protresite. Dodajte svjee mljeveni papar po elji. Posluite toplo i ohlaeno. Za 4 osobe. PILETINA S LIMUNOM I KOPROM ^

1 lica svjeeg l i m u n o v o g soka 1/4 liice m o r s k e s o l i , aromatizirane soli ili aromatinih dodataka bez soli 1 luk srednje veliine, tanko narezan 0.5 kg pileih prsa, oguljenih, bez kostiju i narazanih na 4 komada Zagrijte maslac, kopar, sok od limuna i luk u velikoj tavi na srednjoj temperaturi. Povremeno promijeajte. Dodajte ovoj mjeavini piletinu, pokrijte i kuhajte (pirjajte) 10 minuta povremeno prelijevajui piletinu sa sonom mjeavinom. Okrenite pilea prsa na drugu stranu te pokriveno pirjajte jo 10 minuta. Posluite u toplim tanjurima. Piletinu prelijte umakom. Za 4 osobe.

Ovo je u osnovi isti recept koji se koristi kod pripreme lista u umaku od limuna i kopra (str. 345), ali je vrijeme kuhanja otprilike' podvostrueno. 3 lice maslaca 1 lica nasjeckanog svjeeg kopra ili 3/4 liice suenog

MLIJEKO OD KOTUNJAVOG VOA, "SHAKE"OVI I SMRZNUTE POSLASTICE

NAPOMENA: Od sada pa nadalje, ako vam se sviaju shake-ovi, neka vam smrznute banane budu uvijek pri ruci. Ovi su napici vrlo hranjivi i izvrstan nadomjestak za shake-ove od sladoleda ili proteinskih pia. Djeca ovo vole\ Ali i odrasli. Svjee mlijeko od badema:

MLIJEKA OD KOTUNJAVOG VOA I SJEMENKI Ovo je osnovni recept za pripremu mlijeka od kotunjavog voa i sjemenki. Bademi, sjemenke sezama, indijski orasi ili sjemenke suncokreta svi ulaze u ovaj osnovni recept. Mlijeko se dobro odrava u hladnjaku 24-48 sati, ali najbolje gaje konzumirati kad je svjee. U hladnjaku e se lagano odvajati od vode pa ga prije upotrebe treba dobro promijeati. Ako elite da mlijeko bude hladno, a nemate ga vremena ohladiti, pola ae vode zamijenite sa 3 ili 4 kocke leda. 0.5 alice blaniranih badema' 2 liice javorovog sirupa ili meda (prema elji) 2-2.5 alice vode, ovisno koliko elite da mlijeko bude gusto Nainite cjediljku od nekoliko slojeva gaze. Stavite bademe ili sjemenke u aparat za sjeckanje (mjealicu). (Moete ih jednu no i namakati, ali nije obavezno) Dodajte zaslaiva i alicu vode. Ukljuite i mijeajte dok ne dobijete kremastu tekuinu, koristei na aparatu podjeljak za najfinije sjeckanje. Dodajte preostalu vodu i mijeajte jo nekoliko minuta. Dobro iscijedite. Ako je ostalo dosta veih komada niste sjeckali dovoljno dugo. Ovaj ostatak moete iskoristiti s dodatnom vodom za jo mlijeka. Dovoljno za 2 alice. SHAKE OD DATULA ILI BADEMA I JAGODA 1 alica svjeeg bademovog mlijeka (pogledati dolje) 2 smrznute banane 6 datula ili 6 svjeih ili smrznutih jagoda Stavite bademovo mlijeko i voe u mjealicu. Ukljuite i mijeajte dok ne postane kremasto. Ako volite rjei shake koristite 1.5 bananu. Za 1 vei shake. ( shake = hrv. izgovor: ejk )
Blamirati bademe znai staviti ih u posudu vrele voda i tamo ostaviti l minutu. Koica sa badema sama e otpasti.

1/4 sirovih badema 1 alica hladne vode 2 liice istog javorovog sirupa (po elji) Mlijeka od kotunjavog voa i kod amerikih Indijanaca mlijeko. Ovo nainjeno od kalcija koji se lako asimilira, i sjemenki stoljeima se koriste u Evropi, Aziji kao lako probavljivi nadomjestak za kravlje badema ili sjemenki sezama izuzetan je izvor a fantastinog je i okusa.

Blanirajte bademe tako to ste ih stavili u veliku tavu u kojoj vrije voda ( oko 2 cm vode). Ostavite ih u vodi koja vrije oko 30 sekundi. Koica e skoro potpuno otpasti. Osuite bademe i skinite preostale koice. Stavite blanirane bademe u mjealicu s 1 alicom vode. Ukljuite mjealicu na najveu brzinu i mijeajte 2-3 minute sve dok ne nastane gusto bijelo mlijeko. Ako ete bademovo mlijeko piti odmah, iscijedite ga kroz fino cjedilo. Ako je ostalo dosta komadia tada niste bademe dovoljno dugo sjeckali u mjealici. Ako ete koristiti mlijeko za shake, tada ga nije potrebno cijediti. Shake-ovi su idealni za malu promjenu kada se cijelog dana hranimo voem. Ne preporuujemo uzimanje shake-ova u dane kada imamo takoer i kuhanu hranu.

BOANSKI BANANA SHAKE 1 alica bademovog mlijeka (str.349) 2-2.5 smrznute banane ( ovisi o veliini banane i gustoi eljenog shake-a) 2 liice javorovog sirupa 1/8 liice svjeeg mljevenog mukatnog oraia (po elji) Stavite bademovo mlijeko u mjealicu. Dodajte smrznute banane komad po komad sve dok shake ne dobije eljenu gustou. Dodajte javorov sirup i mukatni orai. Kratko promijeajte Za 1 veliki ili 2 srednja shake-a.

FRAPE OD ROGAA 1 2 2 1 alica bademovog ili sezamovog mlijeka (str.348) smrznute banane liice javorovog sirupa lica neeerenog praha od prenog rogaa

ZAKLJUAK

U mjealicu stavite bademovo mlijeko, smrznute banane, javorov sirup i mljeveni roga. Mijeajte dok ne postane kremasto. Za 1 do 2 osobe. DUGINA KREMA Za ovaj fantastini ledeni desert potreban vam je Champion Samo zbog ovoga vrijedno je investirati u kupnju sokovnika. 1.5 alica smrznutih kockica manga ili papaje 12 smrznutih jagoda 2 smrznute banane Stavljajte voe u sokovnik (kroz ulazni dio) gornjim redoslijedom. Posluite odmah. Takoer se moe koristiti i kao dodatak za vau omiljenu vonu salatu. Za 3 osobe. sokovnik.

HARVEY I MARILYN: Svi mi elimo imati kontrolu nad svojim zdravljem. Nitko je se ne eli odrei. elimo je, a da li je imamo? Rijetko. Mnogi su ljudi u vezi sa svojim zdravljem u pomutnji, a ona je rezultat beskrajne borbe razliitih miljenja. Ne samo da je ovo iskustvo frustracije u kojem pokuavamo odvojiti korisno od beskorisnog, ve je situacija zakomplicirana i time to smo voeni u uvjerenju kako nismo sposobni sami odrediti ono to je za nas najbolje. Zapravo uvijek smo "ohrabrivani" da ne sudjelujemo sami u odlukama vezanim za svoje zdravlje nego da to "provjerimo kod svog doktora", pa ak i kod najmanjih smetnji. I tada se od nas oekuje da slijepo i bez pitanja slijedimo "upute" naeg doktora! Dolazimo do toga da se odriemo cjelokupne odgovornosti u korist "strunjaka", a koji onda mogu nama manipulirati na koji god nain oni to zaele. Za ovo odricanje od odgovornosti nuno plaamo i visoku cijenu, kako u novcu tako i u svojem zdravlju. To je skupo, zar ne? Mi amerikanci svake godine ulaemo preko pola bilijuna dolara u zdravstveno osiguranje - skupe lijenike, skupe boravke u bolnicama, skupe dijagnostike testove koji rezultiraju skupim terapijama i lijekovima, a sve to na vrhu preliveno sa skupim zdravstvenim osiguranjem. Mi amerikanci imamo vie lijenika, vie bolnica i mnogo bogatije proraune za zdravstvo nego ijedna zemlja u svijetu, a jo uvijek vodimo u pojavama degenerativnih bolesti. Oito je da je biti zdrav u Sjedinjem Dravama jedna vrlo skupa stvar. Ali ispred nas je otvoren itav novi svijet mogunosti. Svatko tko prouava iroko podruje zdravstvene zatite zna vrlo dobro da to god znamo o nekoj pojavi samo je maleni dio od onoga to jo treba saznati. Cijelo je ovo podruje jo uvijek u razvojnoj fazi embrija. Zato je toliko vano da od strane bilo koje grupe ne bude pokuaja pritisaka i odbijanja u odnosu na rad drugih grupa. Mora postojati slobodan protok informacija, ideja i teorija izmeu svih koji su zainteresirani pomoi drugima da postanu zdravi. Niti jedna od grupa nije nikada bila na pravi nain izabrana ili odreena da da svoj konani sud o zdravstvenoj zatiti. Postoje oni koji bi sebi eljeli dati iskljuivo pravo da odluuju koja je informacija "istinita" a koja nije i tko je moe iriti, a tko ne. Ali jednostavno, polje je zdravlja suvie iroko i plodno, a toliko neistraeno da bi bilo koja od samoproglaenih grupa sa samo jednom filozofijom bila u poziciji da odluuje tko e imati pravo govoriti, a tko nee.

I prije nego to su postojali lijenici, dijetetiari, bolnice, naprave za praenje rada srca koje stoje milijune dolara, recepti za lijekove, postojala je Majka Priroda , ekajui strpljivo kroz sve ove vjetrove spremna da nas opskrbi svime to nam je potrebno, ne samo da rastemo i razvijamo se, nego i da svoja tijela odrimo zdravima! Majka Priroda brine o potrebama naeg tijela svakog dana naeg ivota. Bez nje ne moemo preivjeti. Ona nam nudi svoje elemente zdravlja da nas odre, produe nae ivote i sprijee pojavu bolesti - ali samo ako emo ih koristiti. Istina je da mi ZNAMO KOJI SU ELEMENTI ZDRAVLJA, ALI SMO IH ZABORAVILI KORISTITI. A oni su besplatni! Ne kotaju nita! Oni su dio paketa s kojim smo doli na ovaj svijet, "standardna oprema". Sada moete vidjeti da su ELEMENTI ZDRAVLJA IZUZETNO JEDNOSTAVNI ZA UKLAPANJE U VA IVOTNI STIL. Koristei ih, uvelike ete poboljati svoj ivot. Doi ete do rezultata brzo, efikasno i sa zadovoljstvom bez ikakvih tetnih nuspojava, a sve to ne kota niti centa! Ovo nije dobra vijest za golemu mamut maineriju koja ovisi o vaim bolestima, a sebi time priskrbljuje profit. Zapravo, za svoju opstojnost ova vas^"mainerija tjera da budete bolesni - redovno! Na primjer, izvrni direktor tvrtke Unichem u Velikoj Britaniji, koja se bavi veletrgovinom lijekovima, jednom je u svom govoru rekao:" Ljudi postaju sve vie zdravstveno samosvjesni. Manje jedu, manje pue i vie vjebaju. Sve je to za na posao loe."* Prirodna Higijena je podruje koje potuje darove Majke Prirode koji pridonose naem zdravlju. Ovi su darovi jednostavni i oiti, i nisu nikada "otkriveni" od strane medicinske "znanosti" jer nema tog novca koji bi bio dovoljan da se oni otkriju. PRIRODNA NAS HIGIJENA PONOVO POVEZUJE S OVIM ELEMENTIMA ZDRAVLJA. Pokazuje nam kao pojedincima kako da koristimo ove elemente da postignemo izdrljivost koja je prirodno naslijee svih ljudskih bia. Rijei s ovih stranica namijenjene su da vam pomognu ivjeti va ivot bez rastueg straha od postajanja rtvom jedne od mnogobrojnih bolesti koje nam prijete, da svoju djecu odrite postrance od ustanova za leukemiju i dozvolite svojim roditeljima da sretno i udobno, a ne u boli uplove u kasne godine ivota. elja je naih srca da uvidite mudrost ivotne filozofije koja je u skladu s prirodom, a ne u suprotnosti s njome. Informacije o radu Amerikog drutva za prirodnu higijenu moete dobiti na adresi:

American Natural Hygiene Society P.O. Box 30630 Tampa, Florida 33630 Za informacije o programima Fit for Life kao i magazinu Fit for Life obratite se na adresu: FIT FOR LIFE 2210 Wilshire Blvd. Suite #118 Santa Monica, California 90403

* Nutrition Health Review #21, Dec. 1982.

You might also like