P. 1
Nadareni ucenici

Nadareni ucenici

|Views: 85|Likes:
Published by Zijad Sisic

More info:

Published by: Zijad Sisic on Jul 18, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

01/18/2014

pdf

text

original

Prepoznavanje matematički darovitih učenika

Ana Jurasić, 2011.

` ` ` . S jednakom pozornošću valja sagledati i okolinske činitelje koji utječu na razvoj djetetovih sposobnosti te se i prema njima postaviti aktivno s ciljem povećanja djetetove šanse za realizaciju njegove darovitosti. ali nedostatak dobrog matematičkog obrazovanja često je uzrok nemogućnosti profesionalnog napredovanja i u mnogim drugim područjima. već kao potencijal koji je u većoj ili manjoj mjeri podložan razvoju i napredovanju.Matematička darovitost ` Matematika. Ne znači da svi učenici nadareni za matematiku moraju nužno postići karijere kao matematičari. Matematičku darovitost ne treba doživljavati kao konstantu – dar koji je dan ili nije dan nekom učeniku. zbog svoje logičke strukture i aparata kojim se služi. izuzetno je plodan medij p j za p privlačenje j darovitih učenika u najmla j đem uzrastu.

imaju svoje mišljenje zbog kojeg mogu doći u sukob s vršnjacima i učiteljem. pokazuju ustrajnost u radu. kritički analiziraju svoja postignuća. vršnjaka razlikuju se od njih u dubini razumijevanja i razini apstrakcije. . motivirani su i podržavani od vanjskih činitelja prema realizaciji svojih mogućnosti u matematici. uče aktivno.` S obzirom na učenikovu darovitost za matematiku možemo razlikovati (Pavleković): ( ) ` potencijalno darovite učenike ` ` ` ` ` ` brže uče od svojih vršnjaka.

u svojim znanjima. točno rješavaju zadatke po analogiji. ali osjećaju nesigurnost i postižu slabije rezultate rješavajući nestandardne zadatke. ` ` . p . koja su. posebno u primjeni elementarnih matematičkih znanja i vještina na rješavanje problema iz svakodnevnice. sklona preskakanju važnih koraka u zaključivanju te ostavljaju dojam površnosti. vještinama i primjeni matematike nadmašuju vršnjake. motivacijom i marljivim radom često zasjenjuju djecu iz prethodne kategorije.` učenike iznadprosječnih matematičkih sposobnosti ` ` učenici koje učitelji nazivaju bistrom djecom djecom. zbog brzoga uma.

vještine i sposobnosti iz matematike kod ovih su učenika ispod razine postignuća vršnjaka iz prethodne skupine. ` u stanju su najelementarnija zbivanja iz okruženja uspješno povezati sa svojim matematičkim znanjima i vještinama.` učenike prosječnih matematičkih sposobnosti ` ne pokazuju poseban interes za matematiku matematiku. ` postignuća su im u okvirima očekivanja onoga što bi trebali postići. učenike s nedovoljno razvijenim sposobnostima za matematiku ` znanja. ` .

korištenje različitih nestandardnih postupaka. korištenje analitičkih.Osobine djece nadarene za matematiku: ` ` ` ` ` ` Sposobnost brzog shvaćanja biti problema ili povezivanja jednog problema s drugim koji je potpuno različit it. težnja elegantnim rješenjima. neuobi bičajeno j zanimanje i j za brojeve b j i matemati t tičke k sadržaje dž j . mogućnost brze i lagane generalizacije matematičkog gradiva. ` ` ` ` ` . sklonost preskakanja međukoraka u logičnom argumentiranju. deduktivnih i induktivnih metoda zaključivanja. ako je potrebno. sposobnost uočavanja obrazaca i apstraktnog razmišljanja (dubina razumijevanja). upornost u rješavanju teških i složenih problema problema. mogućnost pamćenja odnosa u problemu i načela nekog rješenja (manje sposobni učenici češće pamte samo konkretne pojedinosti problema ili ništa). tamo gdje je to moguće. mogućnost mijenjanja načina razmišljanja.

Učenik uistinu darovit za matematiku premašit će svog nastavnika negdje krajem drugog razreda srednje škole u sposobnosti apstrakcije. pronaći najbolji oblik rada koji g darovitom učeniku. ` ` ` Uloga nastavnika svesti će se na usmjeravanje. ` Odgovor poput “ne znam”. Za svako pitanje nastavnik ima pravo uzeti vrijeme da na njega odgovori. pregleda cjelokupnog matematičkog područja i iskustva koje je stekao.Uloga nastavnika ` Matematički daroviti učenici često usvajaju matematičke pojmove i tehnike predviđene tek za stariji uzrast. nastavnik je u prednosti zbog svog ukupnog znanja. pribaviti p odgovaraju g j ću literaturu. jer je njegov napredak individualan proces. No. teško je utvrditi poželjnu brzinu napredovanja darovitog pojedinca. . rješavanja j j iznimno teških problema. motiviranje i kontroliranje rada darovitog učenika. legitiman i učeniku koristan. generalizacije. Nastavnik je dužan ukazati na važnost pojedine vrste znanja. “nisam za to nikad čuo” iskren je. ` Skladan odnos nastavnika i učenika mora priznati navedene činjenice injenice. osigurati g dodatni rad pored p odgovara redovne nastave. . Od darovitog učenika primarno se očekuje veća dubina razumijevanja i veća sposobnost samostalne interpretacije dobivenih rezultata. p ` ` ` Dakako. .

njima Potrebno je dugoročno koordinirati rad s darovitima. njezinom pravilnom usmjeravanju i skladnom razvijanju razvijanju. j g . ` ` ` ` . Nastavnici koji podučavaju darovite učenike moraju imati dobro poznavanje matematičkih sadržaja.` Na nastavniku je najveća odgovornost u prepoznavanju darovitosti. računalnu podršku p i ljudske resurse. Nastavnicima je potrebna obuka i podrška u prepoznavanju potreba i radu s darovitim učenicima. ` Ako škola nema odgovarajućeg nastavnika. tada je nužno pronaći mentora izvan škole koji će se brinuti o njima. kako se rad s njima ne bi ponavljao lj ili prekidao kid u sljede lj d ćim i godinama. di Škola mora imati p podršku koja j uklju j čuje j p potrebne knjige.

Identifikacija darovitih učenika ` Općenito.). ali vrlo je važno promatrati kako učenik pristupa zadatku. nastavnikova procjena. za identifikaciju ovakve djece koriste se sljedeći izvori informacija: ` ` ` mjerne j skale i liste za provjeru p j . . U veći ini i zemalja lj k kvocijent ij t i inteligencije t li ij j jedan d j je od d glavnih l ih k kriterija it ij za određivanje darovitosti. uz darovite i talentirane vežu se i druge intelektualne karakteristike (sposobnost preispitivanja i rješavanja problema. ` ` U školskoj sredini nastavnik najlakše uočava akademske sposobnosti djece. ` Potreban je velik broj različitih informacija kako bismo mogli imati potpunu sliku o određenom djetetu te mu potom osigurati odgovarajuću poduku. Nastavnik ima vrlo važnu ulogu u uočavanju područja u kojem se dijete ističe. No.. koje vještine učenja pokazuje te primjenjuje li stečeno znanje. . različite vrste standardiziranih testova.. ` ` ` Općenito se za donji prag uzima kvocijent inteligencije koji je za barem dvije standardne devijacije j j iznad p prosje j čnog g( (dijete j bi moralo imati kvocijent j inteligencije g j 130 ili viši).

). a druge vrlo dugačke i uključuju sve moguće pojedinosti.. samopouzdanje u novoj matematičkoj situaciji. pokazuje p j p posebno zanimanje j za brojeve j (p (pr.. Postoji mnogo različitih lista – neke su kratke i sažete. “kako brzo ide avion?”. 219 je djeljiv s 3. Korisne su jer nam ukazuju na što treba obratiti pozornost pozornost. i ?” “k “koliko lik sekundi k di traje t j ljudski lj d ki ži život?”.. Listama za provjeru matematičkih sposobnosti obično se provjerava (popunjava (popu ja a ih naj ajčešće nastavnik) asta ) da li dijete d jete posjeduje s sljede jedeće osob osobine: e ` ` ` ` ` ` ` ` ` upornost u traženju najboljeg i najjednostavnijeg rješenja problema.. stalno samo sebi zadaje probleme tijekom nastave i kod kuće (pr. brojevi j automobila imaju j p posebne osobine. . često je u stanju pronaći kraticu do rješenja problema jer želi izbjeći standardne modele.Liste za provjeru i skale procjene ` Radi se zapravo o procjenjivanju učenikovih sposobnosti različitim postupcima – od jednostavnih nominacija do upitnika i skala procjena.)... t?” ) pokazuje otpor prema pisanju onih dijelova rješenja problema koji se mogu riješiti “u glavi”..

` Mjerne skale su pouzdanije od subjektivnih i općenitih kontrolnih lista.. služeći se pritom određenim smjernicama i načinom bodovanja. ` Od nastavnika se traži da učenika procijeni kroz odgovore na pitanja pitanja. – 1 – ukoliko ste rijetko ili niste nikad primijetili ovakvo ponašanje..).. 2 – ukoliko povremeno primjećujete ovakvo ponašanje ponašanje. ) . (pr.

` Testovima kreativnosti može se identificirati kreativnost koja inače ne bi d šl na vidjelo. ` ` Testovi predstavljaju protutežu nastavnikovim opažanjima. Za primjenu nekih testova nužno je osigurati sudjelovanje psihologa. testovi t t i specifičnih sposobnosti i testovi postignuća. Nedostatak je taj što je testova jako mnogo i teško je odabrati odgovarajući. umijeća i sposobnosti koje su neposredno povezane s klasifikacijom darovitih učenika. Testovima (koje rješavaju učenici) mjere se znanja znanja. ` ` Koriste K i t se standardizirani t d di i i mjerni j ii instrumenti t ti . Prednost p primjene j testa j je to što on može dati objektivne j p podatke.T ti j Testiranje ` Darovite i talentirane pojedince često identificiramo primjenom standardiziranih testova.testovi t t i inteligencije i t li ij . došla idj l . ` ` ` Prognosti g čka valjanost j testova inteligencije g j nije j se p pokazala zadovoljavaju j j ćom za identifikaciju nadarenih u nekom području.

na osnovu učenikovog odabira ponuđenih opcija i sakupljenih bodova. . donosi odluku o kategoriji darovitosti učenika. ` Ekspertni sustav. ` Ekspertni sustavi su računalni programi koji mogu zamijeniti ljudskog eksperta u donošenju neke odluke. ` Mogu M ik korisniku i ik objasniti bj iti postupak t k kojim k ji su došli d šli d do rješenja j š j prikazom ik svojeg znanja kojim su se koristili.` Postoje i ekspertni sustavi za prepoznavanje učeničke darovitosti za matematiku.

stručni suradnici. upitnici za nastavnike. uradci i postignuća. podataka raznovrsne metode (uspjeh u učenju enju. t k . t t njihovu sustavnu i višekratnu primjenu uz sudjelovanje potrebnih stručnjaka i izvora podataka...). oni imaju ključnu ulogu u identifikaciji i radu s nadarenima te moraju biti upoznati s prednostima i nedostacima identifikacijskog postupka. podaci iz evidencija o učeniku – dokumentacija ustanove koju je učenik prethodno pohađao. ` ` ` Potrebno je sudjelovanje svih koji mogu priskrbiti korisne informacije (roditelji. Unapređivanje identifikacije nadarenih podrazumijevalo bi osiguravanje odgovaraju d j će profiliranih fili ih i standardiziranih t d di i ih postupaka t k ii instrumenata.` Za identifikaciju darovitih i talentiranih učenika poželjno je koristiti različite izvore podataka. nastavnici. vršnjaci.. hobiji i druge aktivnosti učenika. U našim školama nastavnici su najčešći procjenjivači nadarenosti. mišljenja nastavnika. interesi.) i odgovarajuće vremenske intervale za njihovo prikupljanje.. testovi za učenike. natjecanja.

` Razlozi tome mogu biti nedostatan broj školskih psihologa u Hrvatskoj. ` No. ` Problem predstavlja i nedostatna financijska podrška od strane države.Prepoznavanje matematički darovitih učenika u našim šk l školama ` Posljednjih godina u krugovima prosvjetne javnosti pojačano se ukazuje na probleme prepoznavanja i izobrazbe darovitih učenika enika. U Hrvatskoj postoje pozitivne zakonske odredbe u vezi osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja kao i srednjoškolskog obrazovanja darovitih učenika. ` Stanje j dodatno p pogoršava g i izostanak cjeloživotne j izobrazbe učitelja j u području darovitosti. ` . prepoznavanje dječjeg dara za matematiku i sustavno usmjeravanje darovitih učenika od strane učitelja i roditelja prema realizaciji te darovitosti još uvijek u mnogim školama i područjima nije dovoljno razvijeno. kao i nedostatak novca za kupovinu dovoljnog broja skupih testova za određivanje dječje darovitosti za matematiku.

stoljeća u Europi je MATH.) ) projektom skrenuta pozornost akademske i šire društvene zajednice na važnost identifikacije. pokrenuto više istraživanja iz matematičkog obrazovanja. t 2000. ` PISA program je program za međunarodno procjenjivanje znanja i vještina j š i petnaestogodišnjih diš jih učenika.-2005 2005. u Europi i Americi. 2003. Istodobno je.` Početkom 21. kao što su PISA (Programme for International Student A Assesment. 2003 2003. Motivation and Support of Mathematical Talents in European Schools Schools. ik ` Dosad je to najobuhvatnija međunarodna procjena. motivacije i podrške matematičkih talenata.EU (Identification.). ` .) 2000 ) i RUMEC (Research R hi in U Undergraduate d d t M Mathematics th ti Education Community. provedena u zemljama članicama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) i partnerskim zemljama.

Još o PISA projektu. ij PISA-ine metode izvješćivanja rezultata usmjerene su na informiranje vlada o njihovim obrazovnim politikama i praksama. PISA-ini rezultati imaju visok stupanj pouzdanosti te mogu značajno pojasniti ishode obrazovanja b j u najrazvijenijim j ij iji zemljama lj svijeta. ` ` ` ` ` ` . Redovito R d it praćenje j k kroz t trogodišnje diš j vremenske k cikluse ikl zemljama lj omogućava praćenje j napretka u postizanju ključnih obrazovnih ciljeva... Cilj PISA istraživanja je ustanoviti koliko su petnaestogodišnji učenici pripremljeni za ulazak u svijet odraslih te za nastavak obrazovanja ili uključivanje u proces rada. već od njih traži podatke i o njihovoj motivaciji za učenje i njihovim stavovima prema onome što uče. vještine i stavove akumulirane tijekom razdoblja od desetak godina školovanja. Odabrana je dob od 15 godina jer se u većini zemalja sudionica učenici u toj dobi bliže kraju obveznog obrazovanja pa se procjenom može dobiti uvid u njihovo znanje. projektu ` Provodi ga međunarodni Konzorcij institucija koji predvodi Australsko vijeće za istraživanja u obrazovanju (ACER). PISA nije ograničena samo na procjenjivanje znanja i vještina učenika.

količina te neizvjesnost. donijela odluku o uključivanju u ciklus OECD/PISA 2006.od učenika se očekuje da se uspješno snalaze s različitim aspektima prikazivanja. ` ` ..zahtijeva od učenika da "matematiziraju" situacije.procesi koji se najčešće procjenjuju u konvencionalnim matematičkim testovima testovima.pitanja su organizirana s obzirom na tri skupine kompetencija koje definiraju tip potrebne vještine mišljenja: … reprodukcija. a testiranje je obavilo 30 viših savjetnika Agencije za odgoj i obrazovanje.. tvrdnje i dokazi . … "matematizacija" . definicije i računanje . Uzorak PISA procjene činilo je 5471 učenika i isto toliko roditelja.. Provjera matematičke pismenosti provodila se u tri smjera: ` ` ` Matematički sadržaj .. odnosno po 35 učenika iz ukupno 158 srednjih škola i 2 osnovne osnovne. odnosno da prepoznaju matematiku ugrađenu u situaciju te da je koriste kako bi riješili problem . prostor i oblici. Matematički procesi . travnja 2009.. Kontekst (situacije u kojima se matematika koristi) .obuhvaćeni su sadržaji: promjena i odnosi. Ciklus PISA 2009 u Hrvatskoj: ` Ispitni period je trajao od 9.cilj PISA procjene jest osigurati da se zadaci temelje na autentičnim kontekstima koji se mogu susresti u stvarnom životnom okruženju. … povezivanje i integracija za rješavanje problema .PISA u Hrvatskoj ` ` Vlada Republike Hrvatske je 2003. da su sposobni razlikovati i povezivati različite iskaze kao što su definicije.ožujka do 19.

` U otkrivanju i poticanju darovitih važan je pristup. ` ` . iako ne pod svaku cijenu. petih. šestih. Tragajući za matematički darovitim učenicima mlađe školske dobi nije dobro zadržati pozornost samo na djeci koja pokazuju visoku uspješnost rješavajući uglavnom standardne zadatke na nastavi matematike. j . godine. godine učenici četvrtih. sedmih i osmih razreda sudjeluju i na županijskim natjecanjima. Važno je otkriti darovito dijete. ` U Hrvatskoj jj je p prvo državno natjecanje j j za učenike srednjih j škola održano 1959. godine. ` Kasnije su postupno obuhvaćeni i učenici osnovnih škola pa tako od 1994. ali je j još j važnije j naći prikladne p načine da g ga se zadrži u podru p čj ju matematike. Uobičajena metoda za otkrivanje darovitih u Europi su matematička natjecanja. ` Prvo matematičko natjecanje za osnovne škole održano je u Rumunjskoj 1885.

Masovna uključivanja učenika mlađe školske dobi u natjecanja iz matematike trebala bi imati za cilj popularizaciju matematike i podizanje razine opće matematičke pismenosti. ` U tom je smislu pogodno natjecanje Klokan bez granica. ` ` Neophodno p j je osmisliti p prikladnije j metode izlučivanja j matematički darovite djece.` Kod odabira učenika koji će sudjelovati u natjecanjima valja obratiti pažnju na sljedeće: ` Nije pošteno ostaviti učenika u uvjerenju da je visoka uspješnost u rješavanju standardnih zadataka dostatna za postizanje uspjeha na matematičkim natjecanjima natjecanjima. . ` Mnogi od njih mogu svoj nastup na natjecanju pogrešno ocijeniti promašajem.

` Dobro je s vremena na vrijeme izložiti učenike zadacima sadržaja “koje još nisu učili”. .` Učitelja valja ohrabriti da skrene pogled i na one učenike koji znaju zablistati ` ` ` ` originalnim rješenjem. ali ih mogu riješiti ukoliko su odgovarajuće usvojene k koncepte t u stanju t j poopćiti na višoj iš j razini. i i ` Sposobnost svladavanja prepreka i nalaženje zaobilaznih puteva tamo gdje se ne vidi izravan put rješavanja zadatka izdvaja nadarene učenike od ostalih. uočenim uzročno-posljedičnim odnosom. izvrsnom procjenom te brzim i točnim reakcijama u matematičkim igrama koje djeca u pravilu ne doživljavaju kao matematiku. ` Za prepoznavanje matematičke darovitosti učenika od presudnoga je značenja proučavanje učenikova djelovanja od strane kompetentnoga učitelja.

nije kandidat za društvo . domišljat i točan učenik koji prihvaća prečace u računanju. niti s ciljem postizanja brzine u radu ili racionalnog trošenja snaga. dublje razumije matematičke sadržaje i pokazuje poseban interes za matematiku matematiku. ` Odbija li prihvatiti domišljato računanje. sam ih smišlja i uvježbava. ` Brz. jer j nije j spreman p p promijeniti j utabanu metodu čak matematičkih talenata. .` Prirodno je da učitelj traganje za matematički darovitima započne uočavanjem djeteta koje ` ` ` matematiku uči brže od vršnjaka. koji rado procjenjuje rezultat računa te sposobnost procjene poboljšava vježbanjem. uvijek spreman za novo. bliži je tome da realizira svoj matematički dar.

nastavnik bi trebao promišljati o kognitivnim komponenetama darovitosti učenika odgovarajući na pitanja: ` ` ` ` Ima li učenik sposobnost usmjerene pažnje? Ima li učenik sposobnost iznalaženja puta promjenom smjera kretanja prema rješenju (konvergentnog mišljenja)? Ima li učenik sposobnost p postavljanja p j j složenih problemskih p situacija j nakon jednostavnijih (divergentnog mišljenja)? Ima li učenik sposobnost pohrane i brzoga pretraživanja dugoročnog pamćenja pa e ja? .` Kod rješavanja zadataka.

Treba pratiti napredak polaznika programa kako bi se donosile odluke o j j sudjelovanju j j up programu g i kako bi se validirao p proces selekcije.Preporuke za identifikaciju darovitih i talentiranih ` Identifikacija unutar školskog sustava je proces otkrivanja učenika čiji potencijali nisu dovoljno potaknuti u okviru redovnog školskog programa. ` U identifikaciji se služimo mjerenjem i procjenjivanjem. Proces identifikacije valja započeti na način koji uključuje što više potencijalnih kandidata. j daljnjem ` ` ` ` . programa Instrumenti koji se koriste za identifikaciju moraju biti u funkciji konkretnog programa podrške koji se nudi. Pristup posebnom programu treba biti određen od strane grupe eksperata nakon rasprave o svakom pojedinom slučaju.

Negativne posljedice: ` Forsiranje ` Rad s djetetom koji je neprimjeren njegovim mogućnostima. ` Etiketiranje ` Darovite se svrstava u stereotip. brzinom napredovanja ili s dječjom inicijativom. ` Rad neusklađen s dječjim interesima interesima.Pozitivne i negativne posljedice identifikacije darovitih ` Pozitivne posljedice: ` Mogućnost pružanja organizirane podrške razvoju djeteta djeteta. ` . ` Dijete može promijeniti stavove prema sebi i okolini.

Zaključak ` Identifikacija darovitih bi se trebala smatrati dijelom kvalitetnog poučavanja. ` Nastavnici ne prosuđuju uvijek najtočnije pa njihova opažanja treba nadopuniti drugim izvorima podataka. ali ne činiti ništa je odluka da se zanemari jedan dio učeničke populacije populacije. kulturalno različitu djecu ili djecu s različitim poteškoćama u obitelji) obitelji). ` Zbog razlika u osobnostima i mnogo posla u razredu nastavnik može previdjeti ili nedovoljno cijeniti neku djecu (primjerice onu koja nisu jako motivirana ili onu koja ne postižu odgovarajući uspjeh. ` ` Neophodna je identifikacija darovitih učenika u okviru školskog sustava (koja ne smije ići na štetu matematičke izobrazbe ostale populacije) te njihovo uključivanje u dodatno dodatno. Postupke identifikacije darovitih trebalo bi provoditi što ranije. sposobnostima gubi motivaciju i interes za učenje. ` ` Identifikacija darovitih daleko je od egzaktne znanosti pa ćemo manje pogriješiti uvrstimo li među darovite i neko dijete koje to možda i nije. Nijedna identifikacija nije savršena. izvannastavno i/ili izvanškolsko obrazovanje. . Svako dijete ima pravo na najbolji program i maksimalnu pažnju. ` ` Kada dijete ne dobiva obrazovanje adekvatno njegovim sposobnostima.

Educa. IDIZ.Literatura ` ` ` ` George. 2005.: Daroviti učenici: teorijski pristup i primjena u školi. Vlahović-Štetić. Pavleković. 2009. 2007. Element. . Zagreb. Zagreb. Zagreb. N: Matematička natjecanja i rad s darovitim učenicima. M: Matematika i nadareni učenici. Educa Zagreb Zagreb. 2005 2005. V. Elezović. D: Obrazovanje darovitih: kako identificirati i obrazovati darovite i talentirane učenike. Element.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->