You are on page 1of 80

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERALNI AGROMEDITERANSKI ZAVOD MOSTAR

BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERAL AGROMEDITERRANEAN INSTITUTE OF MOSTAR

PODIZANJE VINOGRADA SA ZATITOM VINOVE LOZE


Mladen Gapar, dipl.ing.agr. Ana Karai, dipl.ing.agr.

Mostar, 2009.

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERALNI AGROMEDITERANSKI ZAVOD MOSTAR

BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERAL AGROMEDITERRANEAN INSTITUTE OF MOSTAR

Mladen Gapar, dipl.ing.agr. Ana Karai, dipl.ing.agr.

PODIZANJE VINOGRADA SA ZATITOM VINOVE LOZE

Mostar, 2009. Biskupa ule 10, 88000 Mostar, Bosna i Hercegovina Tel.: ++387 36 3350 62, 33 50 61; Fax: ++387 36 33 50 51, www.faz.ba

Izdava:

Federalni agromediteranski zavod Mostar Biskupa ule 10, 88 000 Mostar Telefon: 387- 036-33 50 50 Fax.387- 036-33-50-51 e-mail: agro.in.mo@tel.net.ba http:/www.faz.ba/

Glavni urednik:

Marko Ivankovi, prof.dr.sc.

Urednitvo: Tehniki urednik: Tisak: Lektor:

Marijo Leko, dipl.ing.agr.; Marija Prli, dipl.ing.agr.; Ivica Peri, dipl.ing.agr. mr.sc. Miro Barbari; Jerko Petrui, dipl.ing.agr.; Nino Rotim, dipl.ing.agr. Suton d.o.o., iroki Brijeg Kreimir Lasi

Tiskano u 500 primjeraka

SADRAJ PREDGOVOR..............................................................................................................................7 UVOD ...........................................................................................................................................8 1. EKOLOKI UVJETI UZGOJA VINOVE LOZE.......................................................................9 1.1. Utjecaj topline na vinovu lozu ...........................................................................................9 1.2. Utjecaj sunane svjetlosti na vinovu lozu .......................................................................9 1.3. Utjecaj vlage na vinovu lozu ..............................................................................................9 1.4. Utjecaj vjetrova na vinovu lozu .........................................................................................10 1.5. Tlo .........................................................................................................................................10 2. IZBOR SADNOG MATERIJALA.............................................................................................10 2.1. Izbor loznih podloga ...........................................................................................................10 2.2. Kakvoa sadnog materijala ...............................................................................................11 2.3. Izbor sorte ............................................................................................................................12 3. PRIPREMNI RADOVI ZA PODIZANJE NASADA VINOGRADA ..........................................12 3.1. Ureenje proizvodnog prostora ........................................................................................13 3.2. Agromelioracije ...................................................................................................................13 3.3. Priprema tla za sadnju........................................................................................................14 3.3.1. Iskolavanje parcele ........................................................................................................14 3.3.2. Ureenje glavnih i sporednih puteva ............................................................................14 3.3.3. Smjer redova ....................................................................................................................14 3.3.4. Razmak sadnje .................................................................................................................15 3.3.5. Obiljeavanje (markiranje) sadnih mjesta .....................................................................15 4. SADNJA...................................................................................................................................15 4.1. Vrijeme sadnje .....................................................................................................................15 4.2. Sadnja ..................................................................................................................................16 5. ARMATURA.............................................................................................................................17 5.1. Stupovi .................................................................................................................................17 5.2. Sidrenje eonih stupova ....................................................................................................17 5.3. ice .......................................................................................................................................18 5.4. Zatezai ................................................................................................................................18 5.5. Dodatni nosai ....................................................................................................................19 6. NJEGA VINOGRADA U PRVOJ GODINI...............................................................................19 6.1. Pljevljenje mladica ..............................................................................................................19 6.2. Vezanje mladica ..................................................................................................................20 6.3. Uklanjanje zaperaka ...........................................................................................................20 6.4. Vrikanje izrasnih mladica .................................................................................................20 6.5. Obrada tla ............................................................................................................................20 6.6. Uklanjanje brandusa...........................................................................................................20 6.7. Zatita protiv bolesti i tetnika ..........................................................................................20 7. UZGOJNI OBLICI VINOVE LOZE ..........................................................................................21 7.1. Sustavi uzgoja .....................................................................................................................22 8. REZIDBA .................................................................................................................................26 8.1. Vrijeme rezidbe....................................................................................................................26 8.2. Alat i pribor za rezidbu .......................................................................................................26 8.3. Pravila reza ..........................................................................................................................26 9. GNOJIDBA VINOGRADA .......................................................................................................30
FEDERALNI AGROMEDITERANSKI ZAVOD MOSTAR

10. ODRAVANJE TLA U VINOGRADU....................................................................................34 10.1. Obrada kao sustav odravanja tla ..................................................................................34 10.2. Odravanje vinograda bez obrade ..................................................................................35 11. BERBA...................................................................................................................................36 11.1. Odreivanje optimalnog roka berbe ...............................................................................36 11.2. Pribor za berbu ..................................................................................................................37 12. MEHANIZACIJA U VINOGRADU .........................................................................................38 12.1. Potrebna mehanizacija u podizanju novih i odravanju postojeih vinograda.........38 12.2. Mehaniko unitavanje korova u vinogradima .............................................................39 12.3. Mehanizacija u zatiti .......................................................................................................39 13. ZATITA VINOVE LOZE OD TETOINJA (uzronici bolesti, tetnici i korovi ............43 13.1. Osnovna promiljanja za uspjenu zatitu vinove loze od bolesti i tetnika ............43 13.2. Fenoloke faze razvoja vinove loze sa osvrtom na ekonomski vane bolesti, tetnike i korovne vrste te osnovne mjere zatite .................................................................44 13.2.1. Pup u zimovanju ............................................................................................................44 CRNA PJEGAVOST, FOMOPSIS, EKSKORIOZA ....................................................................45 13.2.2. Vunast pup......................................................................................................................46 CRVENA LISNA PALE..............................................................................................................46 13.2.3. Zeleni vrh pupa ..............................................................................................................47 TETNE GRINJE NA VINOVOJ LOZI .......................................................................................47 13.2.4. Pojava listia ..................................................................................................................51 PERONOSPORA, PLAMENJAA .............................................................................................51 13.2.5. Razvijeni listovi ..............................................................................................................52 13.2.6. Pojava grozdia..............................................................................................................53 PEPELNICA VINOVE LOZE, LUGA, MAA ......................................................................53 13.2.7. Odvojeni grozdii ...........................................................................................................54 TRIPSI ..........................................................................................................................................55 GROANI MOLJCI ...................................................................................................................59 13.2.8. Odvojeni cvjetni pupovi ................................................................................................62 13.2.9. Po zavretku cvatnje .....................................................................................................62 13.2.10. Zametnute bobice ........................................................................................................63 SIVA PLIJESAN ..........................................................................................................................63 13.2.11. Porast bobica ...............................................................................................................64 13.2.12. Pred zatvaranje grozda ...............................................................................................64 13.2.13. Zatvaranje grozda ........................................................................................................65 13.2.14. aranje ..........................................................................................................................65 13.2.15. Zreli grozd.....................................................................................................................66 13.3. Virusi, virusima slini organizmi (virus like), viroidi, toplazme na vinovoj lozi ......67 13.3.1. Zato su vani virusi? ...................................................................................................68 13.3.2. Simptomi virusnih oboljenja ........................................................................................68 13.3.3. Fitoplazmatska oboljenja ..............................................................................................73 13.4. Korovi u vinogradu ...........................................................................................................75 14. MODEL NOVIH NASADA S TROOVIMA ..........................................................................77 14.1. Trokovi podizanja nasada (orjentacijski ......................................................................77 POPIS LITERATURE: .................................................................................................................78 PRILOG: TABLICA ZA KREIRANJE VLASTITIG PROGRAMA PRSKANJA

PODIZANJE VINOGRADA SA ZATITOM VINOVE LOZE

PREDGOVOR
Vinova loza zauzima vano mjesto u poljoprivrednoj proizvodnji, a time i gospodarstvu Bosne i Herecegovine. Na podruju Herecegovine je koncentrirana skoro sva naa vinogradarska proizvodnja, gdje se uzgoj vinove loze kroz povijest, s gospodarskog gledita, odvijao manje ili vie uspjeno. Tehnika i tehnologija uzgoja vinove loze mijenjala je svoje oblike i uvijek je morala dati odgovor na stroge zahtjeve trita. Kako bi se vinogradarska proizvodnja mogla nositi sa zahtjevnim tritem, potrebno je poticati podizanje novih nasada te moderniziranje proizvodnje u tehnolokom smislu, s konanim ciljem poveanja prihoda i smanjenja trokova. Dugi niz godina vrena su istraivanja u vinogradarstvu u cilju poboljanja i proirenja sortimenta i uvoenja novih tehnika i tehnologija. Moe se sasvim sigurno zakljuiti da je u posljednjih 30-tak godina napravljen veliki iskorak u tom pravcu, to je omoguilo stvaranje dobre osnove za podizanje modernih vinskih podruma i proirenje asortimana kvalitetnih vina kao prepoznatljivog brenda Hercegovine. Postojanje znanstveno-istraivake institucije u okviru proizvodnog pogona Hercegovine omoguilo je bru edukaciju strunjaka i krai put transfera znanja do neposrednog proizvoaa. Autori su uloili stanoviti trud da u ovom priruniku obrade najvanije aspekte vezane za uzgoj vinove loze. Bez obzira na razvitak moderne informatike komunikacijske tehnologije, klasino tiskanje pisane rijei i dalje je vrlo vaan nain dostavljanja poruka i informacija do poljoprivrednih gospodarstava. Stoga e Federalni agromediteranski zavod nastaviti razvijati i usavravati vlastitu nakladniku djelatnost. Vjerujemo da e ovaj prirunik pronai put do vinogradara, kao i do onih koji se profesionalno bave iznalaenjem adekvatnih rjeenja u cilju ostvarivanja veih i kvalitetnijih prinosa groa.

FEDERALNI AGROMEDITERANSKI ZAVOD MOSTAR

UVOD
Vinogradarstvo je poljoprivredna grana koja obuhvaa uzgajanje vinove loze i proizvodnju groa. Najvanija proizvodno ekonomska obiljeja vinogradarstva jesu: visok utroak ljudskog rada po jedinici povrine visoke investicije po jedinici povrine i dugo razdoblje aktiviranja (loza prvi rod daje tek u treoj godini) i uinkovitosti

Prednost uzgoja vinove loze je to se ona moe uzgajati i na povrinama gdje se druge kulture ne bi mogle uzgajati. Vinogradarstvo obiljeavaju visoke vrijednosti proizvodnje po jedinici povrine i veliki utjecaj lokalnih klimatskih i pedolokih uvjeta, osobito na kvalitetu groa. Ekonomska je vrijednost vinogradarstva velika: groe je vano u prehrani stanovnitva zbog visokog sadraja eera, vitamina, minerala i drugih hranjivih tvari; s obzirom na visok stupanj rodnosti, vrlo je vaan izvor novanih prihoda poljoprivrednog stanovnitva u pojedinim podrujima; radom intenzivna obiljeja uzgajanja vinove loze ublaavaju probleme koji su povezani s postojanjem agrarne prenaseljenosti.

Vinogradarstvo i vinarstvo za Bosnu i Hercegovinu su vane poljoprivredne grane s viestoljetnom tradicijom. Prirodni uvjeti za uzgoj vinove loze i proizvodnju kvalitetnih vina u Hercegovini gotovo su idealni. Hercegovina je do rata imala pod vinovom lozom na privatnim i drutvenim povrinama oko 6.000 ha, a danas su te povrine puno manje (oko 4.000 ha ).Cilj je poveati povrine pod vinovom lozom i u perspektivi imati i vie od 10.000 ha pod vinogradima. Poto i BiH tei prema Europskoj uniji,a njenim ulaskom nee moi poveavati povrine pod vinogradom, bitno je to vie hektara posaditi do ulaska. injenica je, takoer,da je Hercegovina poznata po autohtonim sortama koje treba njegovati i ponuditi na svjetsko trite. Treba razviti vlastite robne marke po kojima e se Hercegovina prepoznati. Sve je to u suglasju sa svjetskim vinskim trinim trendovima, jer potroai diljem svijeta, zasieni dobro poznatim i ve monotonim sortama, ve dulje tragaju svijetom za zanimljivim sortama. Slika 1. Vinograd (Foto:M.Gapar)

PODIZANJE VINOGRADA SA ZATITOM VINOVE LOZE

1. EKOLOKI UVJETI UZGOJA VINOVE LOZE


Za normalan rast i razvoj vinove loze te visok prinos kvalitetnog groa potrebni su uvjeti u tlu i klimi. Prije podizanja vinograda na odreenom poloaju, potrebno je dobro upoznati klimu, napose mikroklimu vinogorja, jer o tome esto ovisi postizanje odgovarajui prinosa i kvalitete groa. Klimu vinogorja sainjavaju temperatura (toplina), sunana svjetlost, vlaga (oborine), vjetrovi, naoblaka i dr.

1.1. Utjecaj topline na vinovu lozu


Vinova loza ima vrlo velike zahtjeve prema toplini. ivotni procesi se mogu odvijati samo uz dovoljno topline. Koliina topline izraava se zbrojem aktivnih temperatura u vrijeme vegetacije ( od travnja do rujna ) i ini zbroj svih srednjih dnevnih temperatura viih od 10 C. Taj zbroj temperatura od 3200 do 4000 C, koliko se i skupi u vinogorjima Hercegovine, idealan je za visok prirod i dobru kakvou groa. Temperature nie i vie od optimalnih negativno djeluju na rast i razvoj loze: nie usporavaju procese rasta, cvatnje i oplodnje,a vie usporavaju proces fotosinteze.Temperature vie od 40 C izazivaju oegotine na liu i bobicama. Pri takvim temperaturama se ne ulazi vinograd, niti se obavljaju bilo kakvi poslovi. Najvee tete od niskih temperatura mogu biti u proljee kada temperature padnu ispod 0 C. tete mogu napraviti rani jesenski mrazevi, te zimske temperature ispod - 15C. Kasni proljetni mrazevi najei su uzronici velikih teta, ali se oni u Hercegovini rijetko pojavljuju. Nabubreni pupovi stradaju na -3C, mladice i lie na -2C. Pupovi tijekom zimskog mirovanja stradaju od -15 do -18C, rozgva na -22 do -25C, a staro drvo od -24 do - 26C.

1.2. Utjecaj sunane svjetlosti na vinovu lozu


Sunana svjetlost je potrebna za procese stvaranja organske tvari, zagrijavanje tla i zraka, razvoj, rast i redovit prirod vinove loze. Pri veoj koliini svjetla pravilnije se odvijaju sve faze rasta, osobito cvatnja i oplodnja te dozrijevanje groa. Vinova loza trai mnogo sunane svjetlosti. Tijekom vegetacije potrebno joj je 1500 do 2500 sati sunane svjetlosti. Na junim, jugozapadnim ili jugoistonim ekspozicijama osvijetljenost je bolja 20 - 30 % u odnosu na ostale ekspozicije. Smjer pruanja redova sjeverozapad -jugoistok i jug - jugoistok osigurati e bolju osvijetljenost u vinogradu. Razmak izmeu redova, visina stabla trsa, mjere zelene rezidbe, kao to su uklanjanje suvinih izbojaka i prorjeivanje listova, parametri su o kojima ovisi bolja osvijetljenost trsa. Stolne sorte trae vie sunane svjetlosti od vinskih sorti, iako unutar svake skupine ima razlike. Lozi je za razvoj potrebno 150 - 170 vedrih i mjeovitih dana.

1.3. Utjecaj vlage na vinovu lozu


Vinova loza uspjeno se uzgaja i u krajevima s relativno malom koliinom oborina, pa joj esto pripisuju izvjesnu otpornost na suu. Istina je da bolje podnosi takve uvjete proizvodnje nego niz drugih poljoprivrednih biljaka. Snanim korijenom vinova loza prodire duboko u tlo i dolazi do vode i u sunim podrujima. Ipak su, meutim, u svim vinogradarskim proizvodnim podrujima evidentirani smanjeni prinosi i loija kvaliteta groa onih godina kad je nedostajalo oborina ili su bile loe rasporeene,a vinograd nije navodnjavan. Kvalitetne i redovite proizvodnje stolnog groa nema bez osiguranog sustava za navodnjavanje. U vodi se nalaze otopljene hranjive tvari koje se korijenskim sustavom prenose do trsa, a vodom se prenose i u ostale dijelove biljke hranjive tvari nastale asimilacijom.Nedostatak vode uzrokuje smanjen porast mladica, kasnije i bobica, pa bobice ostaju sitne, bez dovoljno soka. U ekstremnim uvjetima sue se izbojci, najprije rubovi listova, pa itavi listovi, sue se bobice, opadaju grozdovi i sue se itavi trsovi. Poveana koliina vlage, opet, prije cvatnje loze utjee na snaan porast izbojaka i listova, za to se troi velika koliina organske tvari, koja ne dolazi do cvata. este kie u vrijeme cvatnje oteavaju oplodnju, uzrokuju osipanje cvjetova i pojavu rehuljavosti grozdova to osjetno smanjuje urod. U vrijeme zriobe groa, poveana vlanost i nie temperature ometaju dozrijevanje i pravilan raspored nakupljanja eera i razgradnje kiselina. Ukoliko je veliko pritjecanje vode, to moe izazvati i pucanje bobica, a u pukotine se naseljavaju razni tetni mikroorganizmi. Najopasnija je siva plijesan ( Botryts cinerea ), koja uzrokuje truljenje i propadanje groa.
FEDERALNI AGROMEDITERANSKI ZAVOD MOSTAR

1.4. Utjecaj vjetrova na vinovu lozu


Vinovoj lozi odgovaraju samo blaga strujanja zraka. Lagani vjetrovi pridonose brem suenju suvine vode i rose s lia, boljem opraivanju i oplodnji te spreavaju pojavu kasnih proljetnih mrazeva. Jai vjetrovi mogu nanijeti tete vinogradima i to najee u vegetaciji, pogotovo kada su mladice jo dosta mlade i nisu dovoljno vrsto vezane za trs. Suhi i topli vjetrovi u fazi cvatnje takoer negativno djeluju na oplodnju jer isuuju tuak i time onemoguuju oplodnju. Za zatitu vinograda od vjetrova treba podizati vjetrozatitne pojaseve.

1.5. Tlo
Loza uspijeva na razliitim tipovima tla i vrlo dobro se prilagoava u razliitim supstratima ali unato tome, nisu sva tla jednako preporuljiva za uzgoj vinove loze. Najbolja tla jesu hranjivima bogata tla, propusna tla, tla lakeg mehanikog sastava i visoke mikrobioloke aktivnosti. To su razliita skeletoidna, ljunkovita, pjeskovita tla i tla na lesu, u koja korijen loze prodire duboko i osigurava dovoljno vlage. Ovakvih tala imamo i mi u Hercegovini na kojima vinova loza moe dati kvalitetan i kvantitativan urod. Samo na ovakvim tlima mogu se uzgajati i stolne sorte vinove loze. Teka tla, gline i ilovae nisu osobito preporuljive za uzgoj vinove loze, a kod nas ih ima i jako malo. Ako se sadi vinova loza na takva tla, teren se mora prethodno hidromeliorizirati.

2. IZBOR SADNOG MATERIJALA


Glavni vanjski preduvjeti za izbor sadnog materijala jesu poznavanje tla, klime i poloaja. Nakon to se upozna sastav tla, karakteristike poloaja te karakteristike klime i lokacije na kojoj e se saditi vinograd, vri se odabir podloge i sorte.

2.1. Izbor loznih podloga


Odabir podloge ovisi o kemijskom sastavu tla, vrsti tla i klimatskim uvjetima u odreenom vinogorju. Pravilan izbor podloge je od velike vanosti za uzgoj vinove loze. Ako ne odaberemo pravu podlogu za odreeni vinogradarski poloaj, moemo imati nepovoljan utjecaj na urod, kvalitetu uroda kao i na vijek vinograda. Da bi lake odabrali podlogu za budui nasad dajemo pregled podloga u sljedeoj tabeli: Tablica 1. Razvrstavanje podloga prema prilagodljivosti za odreeni tip tla

10

PODIZANJE VINOGRADA SA ZATITOM VINOVE LOZE

Za podruje Hercegovine treba rei da se danas sve vie vinograda sadi na prostorima gdje je bila makija, koji su dosta suhi, pa je za iste bitno odabrati i pravu podlogu, te dovesti vodu, kako vinogradi ne bi patili od sue. Za te terene mogu se koristiti sljedee podloge:

Gore navedene podloge se ubrajaju u vrlo bujne podloge i one su pored njihove iskoristivosti za sune terene mogu iskoristiti za proizvodnju veih uroda groa nie i srednje kvalitete. Srednje bujne podloge su: Riparija x Rupestris 3309 C, Berlandieri x Riparija Kober 5BB, asla x Berlandijeri 41B Slabo bujne podloge su: Berlandieri x Riparija 420 A, Berlandieri x Riparija SO4, Vitis riparija, Riparia x Rupestris 101-14,

Prema rajonizaciji iz 1977 godine na podruju Mostarskog vinogorja preporuene podloge su: Berlandieri x Rupestris 99R,110R, Teleki 8B-SO4, asla x Berlandieri 41B

Dozvoljene lozne podloge su: Berlandieri x Riparia Kober 5BB, Telaki 5A, Teleki 8B, Rupestris du Lot (Mantikola), Riparia portalis

2.2. Kakvoa sadnog materijala


Trajnost i kvaliteta budueg vinograda ovisi o kvaliteti sadnog materijala, odnosno cijepa. Za podizanje vinograda koriste se deklarirani jednogodinji cijep prve klase, koji zadovoljava vanjskim i unutarnjim karakteristikama. 1. Vanjske karakteristike kvalitetnog cijepa: duina cijepa razvijenost korijenskog sustava sraslost podloge i plemke otpornost na pritisak na spojno mjesto cjelovita sraslost podloge i plemke debljina spojnog mjesta

Danas se najee sade paranirani cijepovi. Prednost im je olakana sadnja i odravanje nakon sadnje, a nedostatak prikrivena oteenja i opasnost od plijesni ispod parana. 2. Unutarnje karakteristike: genetski potencijal podloge i plemke sortna istoa zdravstveno stanje (virusi, mikoze, bakterioze,toplazme)
11

FEDERALNI AGROMEDITERANSKI ZAVOD MOSTAR

Unutarnje karakteristike se ne mogu vidjeti, ali se mogu utvrditi ispitivanjem u ovlatenim ustanovama i pregledom u rasadnicima pri proizvodnji sadnog materijala. Genetski potencijal ovisi o predosnovnom i osnovnom sadnom materijalu. Odgovornost je na rasadniarima i na institucijama koje prate matina stabla i matinjake podloga. Lozni cijep nastao je meusobnim povezivanjem (cijepljenjem) dijelova vinove loze kojima bazalni dio ima razvijen sustav: korijenov struk je najmanje duine 200 mm, s najmanje tri dobro razvijena i pravilno rasporeena korijena, a podloga 420A moe imati i dva dobro rasporeena korijena spojno mjesto mora biti potpuno sraslo, pravilno formirano i vrsto, s dobro razvijenim izbojem, kojem bazalni dio iskazuje zadovoljavajuu dozrelost.

Najmanja tehnika istoa loznog i reprodukcijskog materijala u prometu je 96% po pakiranju. Tehnikom neistoom dri se sav materijal koji je: djelomino ili potpuno osuen materijal koji je iskrivljen materijal na kojem su vidljiva druga mehanika i druga oteenja

2.3. Izbor sorte


Rajonizacijom iz 1977. , sorte vinove loze (jo i danas na snazi) se dijele na: preporuene, dozvoljene, i zabranjene. Sortiment za Hercegovinu (mostarsko i litiko vinogorje) bio je sljedei: vinske sorte-preporuene - crne: Alicante boushete, Blatina, Game bojadiser, Cabernet sauvignon Merlot, Saperavi vinske sorte-preporuene - bijele: Krkoija, Rkaticeli, Smederevka, ilavka vinske sorte-dozvoljene - crne: Plavka, Skadarka, Trnjak vinske sorte-dozvoljene - bijele: Bena, Kujundua, Tobolua stolne sorte-preporuene: Afus ali, Beogradska besjemena, Italija, Kardinal, Kraljica vinograda, Negotinski biser, Besjemeni hibrid VI-4, Besjemeni hibrid V-6 stolne sorte-dozvoljene: Crveni drenak, Groanka, Muskat hamburg, Perlet, Smederevka,ljiva Danas je ovakva sortna lista neodriva i ona bi, nakon donoenja novog zakona o vinu ove godine i izrade novih pravilnika, trebala pretrpjeti i odreene promijene. U Hercegovini se nakon domovinskog rata sade nove svjetske kvalitetne i vrhunske sorte: Plavc mali, Vranac,Syrah, Crni pinot, Zweigelt,Chardonnay, Cabernet franc. Neke sorte se naputaju kao to su: Smederevka, Kujundua, Rkaticeli i dr. to se tie stolnog groa, i tu se uvode nove sorte u nasade meu kojima su najzastupljenije: Viktoria, Matilde, Michelle paglieri, Black magic, Alfons lavale i dr.

3. PRIPREMNI RADOVI ZA PODIZANJE NASADA VINOGRADA


Vinova loza je kultura koja ostaje na zasaenom mjestu od 25 do 30 godina, a katkad i vie godina to ovisi o intenzitetu proizvodnje. Zbog toga lozi u pripremnim radovima treba stvoriti najpovoljnije uvijete za razvoj korijena i nadzemnih dijelova loze. Samo dobro razvijeni trsovi mogu donositi visoke i redovite prirode. Prije podizanja novog nasada treba obaviti i odreene pripremne radove, a to su: 1. 2. 3.
12

ureenje proizvodnog prostora: krenje prethodne vegetacije, planiranje terena, hidromelioracije agromelioracije: melioracijska gnojidba, rigolanje, priprema tla za sadnju vinograda.
PODIZANJE VINOGRADA SA ZATITOM VINOVE LOZE

3.1. Ureenje proizvodnog prostora


Vinograde esto podiemo na terenima gdje je bio vonjak, vinograd ili ikara (makija). Na takvim povrinama treba obaviti krenje i oistiti tlo od svih ostataka prethodne vegetacije (panjeve i korijenje). Ako je na povrini prije bio vinograd, potrebno je zbog rairenih virusnih bolesti odmoriti tlo, najmanje pet-est godina ili izvriti dezinfekciju tla prije nove sadnje vinograda. Krenje se danas najee obavlja strojno (bageri-rovokopai) a rjee runo. Planiranje terena (ravnanje) se obavlja nakon krenja i kupljenja kamena, ako ga je bilo. Ravnanje trena se izvodi i ako na odabranoj povrini za podizanje nije bilo prethodne vegetacije ili drugih ostataka. Planiranje se ne radi jedino ako je teren ravan ili blago nagnut. Planiranjem terena nasipavaju se mikrodepresije, a breuljci se skidaju. Cilj je da se oborinske vode ne zadravaju u mikrodepresijama koje mogu negativno utjecati na korijenski sustav, a time i na itav trs. Na poravnatim terenima lake se primjenjuje i mehanizacija, a i drugi poslovi se lake obavljaju. Ako su nagibi vei od 12-15% na tim terenima se izvode terase. Hidromelioracije su agrotehnika mjera kojom se reguliraju povrinske i podzemne vode. Suviak vode se odvodi otvorenim ili podzemnim kanalima (drenaa). Ako su podzemne vode visoke i ako se due zadravaju, to moe negativno utjecati na razvoj trsa.U tom sluaju rjeenje je ugradnja drenanog kanala. Kvalitetno izveden suviak vode je jamstvo da emo imati kvalitetno podignut nasad i nee doi do propadanja vinograda. Podzemne vode jedino moemo rijeiti ugradnjom podzemnih drenanih cijevi, a otvorenim kanalima rjeavamo slivne i povrinske vode. Podzemnom drenaom se vrlo uspjeno rjeava i problem tzv. pitavaca. Pitavci su mjesta na kojima se zadrava voda zbog postojanja vodonepropusnog sloja tla, odnosno, gdje nisu uspostavljeni normalni tokovi podzemni voda. Takva mjesta su stalni problem koji smetaju radu mehanizacije pa je taj problem najbolje rijeiti u pripremnim radovima.

3.2. Agromelioracije
Agromelioracije su skup mjera kojima se poboljava tlo, da bi novi nasad dao to bolje rezultate. Jedna od najvanijih agromelioracijskih mjera je melioracijska gnojidba. Da bi imali redovite i visoke urode, tlo mora biti dobro opskrbljeno dovoljnim koliinama hranjivih tvari i organskom materijom. Prije podizanja nasada potrebno je obaviti kemijsku analizu tla, osobito utvrivanje fosfora, kalija, CaCO3 i organske tvari (humus). Gnojidba se obavlja prema preporuci laboratorija koji je obavio analizu tla. Melioracijskom gnojidbom se unose mineralna i organska gnojiva u tlo i ona se razbacuju po itavoj povrini prije rigolanja. Procijenjeno je da tlo na kojem podiemo vinograd treba sadravati 10-15 mg/100g tla P2O5, 20-40 mg/100g tla K2O5 te 2-3% humusa. U praksi se u melioracijskoj gnojidbi najee daju ista fosforna i kalijeva gnojiva (superfosfat, kalijeva sol), a u novije vrijeme se dodaju kompleksna gnojiva sa niskim sadrajem duika (NPK 7:14:21, NPK 5:20:30, NPK 7:20:30), te se u tla sa dovoljnim sadrajem kalija, a siromanim fosforom unosi formulacija NPK 12:52:0 (MAP), ( crvenice i karbonatna tla na vapnencu). Tablica 2. Preporuene koliine za melioracijsku gnojidbu

FEDERALNI AGROMEDITERANSKI ZAVOD MOSTAR

13

Do sada se nije dovoljno pridavala vanost magneziju, iako su mnogi vinogradi na tlima bogatim kalijem ili vapnom gdje je izraen njegov nedostatak. Ta tla treba pognojiti sa magnezijevim gnojivom kizeritom (prirodni MgSO4 x H2O s 27 % MgO). U tlo treba unijeti oko 100 kg/ha MgO. Vee doze nisu preporuljive jer se magnezij lako ispire. Veina naih tala je siromana organskom tvari, pa je potrebno u tlo unijeti organska gnojiva da bi se njihov nivo u tlu poveao, a to moemo dodatkom: stajnjaka, komposta, treseta, ili zelenom gnojidbom.Tim mjerama znatno popravljamo zikalna, kemijska i bioloka svojstva tla. Rigolanje je duboka obrada tla koja prethodi podizanju vinograda. Rigolanjem se mladom trsu stvaraju povoljni uvjeti za poetni razvoj. Rigolanjem se: prorahljuje tlo na dubini veoj od 50 cm, ime se popravlja struktura tla, poboljavaju vodozrani uvjeti i bioloka aktivnost; odstranjuju ostaci prethodne vegetacije; mijeaju horizonti tla; rasporeuju unesena organska i mineralna gnojiva u dublje horizonte gdje se razvija korijen.

Rigolanje se izvodi krajem ljeta ili poetkom jeseni. Dubina rigolanja se kree od 50 do 100 cm, a zavisi o svojstvima tla i klimi. Plitka propusna tla rigolaju se do 60 cm, a u vlanijim krajevima gdje su tla plodnija, dovoljno je rigolati do 70 cm dubine. Rigolanje se obavlja traktorima velike snage (90 do 150 kv), buldoerima, rovokopaima, bagerima, podrivaima ili riperima.

3.3. Priprema tla za sadnju


Rigolano tlo ostavlja se u otvorenoj brazdi odreeno vrijeme. Na taj nain akumulira se dovoljno vlage, a pod utjecajem niskih temperatura stvara se povoljna struktura tla. Prije sadnje, kad se tlo prosui, obavlja se tanjuranje, a nakon toga ravnjaem se poravna tlo. S tim su glavni pripremni radovi zavreni. Na takvoj povrini dalje se obavljaju sljedei poslovi: iskolivanje parcele, ureenje glavnih i sporednih puteva, odabir smjera redova, odabir razmaka sadnje, obiljeavanje sadnih mjesta.

3.3.1. Iskolivanje parcele

Na veim povrinama potrebno je odrediti irinu i duinu table. Duina table je najpovoljnija od 100-130 m. Dui redovi nisu povoljni zbog stabilnosti armature, a posebno tamo gdje puu jai vjetrovi. Dugi redovi nisu povoljni ni kod izvlaenja rozgve, jer se mora praviti vie prohoda traktora kroz isti red.
3.3.2. Ureenje glavnih i sporednih puteva

Glavni putovi postavljaju se okomito na smjer redova. Njihova irina je od 5 -7 m da bi se omoguio normalan prolaz strojeva i vozila. Sporedni putovi se izvode u smjeru redova i okomiti su u odnosu na glavni, a njihova irina je od 3 - 5 m.
3.3.3. Smjer redova

Smjer redova ovisi o konguraciji terena i ekolokim uvjetima poloaja. Smjer redova je uvjetovan sa vie faktora, a oni su: smjer puhanja vjetrova, oblik parcele, osunanost poloaja i dr. U naim vinogorjima najbolji se ipak smatra smjer sjever - jug ako vjetar ne diktira neki drugi smjer.
14
PODIZANJE VINOGRADA SA ZATITOM VINOVE LOZE

U pojedinim godinama, ako je smjer redova istok zapad, a temperature u srpnju i kolovozu iznad 38 C, sa june strane reda na osjetljivim sortama imamo pojavu oegotina na bobicama i to posebno ako je pojava visokih temperatura u fazi intenzivnog porasta bobice (kraj lipnja ili poetak srpnja). tete mogu biti vrlo velike, osobito u onih vinogradara koji u prorjeivanju listova oko cvjetova to naprave drastino (otkidnu sve listove oko grozdova). Najvee tete su kod osjetljivih sorti kao to su: Blatina, Trnjak, Vranac Smederevka i dr. Na terenima na kojima su vjetrovi jaki i esti potrebno je raditi vjetrozatitne pojaseve. Na malim povrinama smjer redova ogranien je oblikom parcele, pa se smjer redova uglavnom postavlja smjerom duine parcele. Na veim povrinama se pri izboru smjera redova pazi i na bitne tehnoloke operacije (obrada, zatita, gnojidba i berba) kako ih to vie racionalizirati. Na nagnutim terenima redovi trebaju biti tako postavljeni da eroziju svedu na minimum.
3.3.4. Razmak sadnje

Razmak sadnje ovisi o mnogo faktora: ekolokim uvjetima stanita, konguracija terena, uzgojnom obliku, bujnosti podloge i sorte, tehnolokoj liniji strojeva.

Danas se pri izboru sadnje najvie pazi na to kakvom e se mehanizacijom obavljati obrada i zatita vinograda. Za traktore do 30 ks razmaci su manji i oni se kreu od 1,2 - 2,2 m izmeu redova, ovisno o specinosti pojedinih vinogradarskih krajeva, te od 0,7 - 1,2 unutar reda. Za vee traktore razmaci su vei i izmeu redova se kreu od 2,2 - 3,0 m, a razmaci unutar reda se kreu od 0,9 - 1,0 m. Broj sadnica po hektaru kod vinskog groa se kree u rasponu od 2777 do 8333 trsa. Kod uzgoja stolnih sorti razmaci su uglavnom ogranieni uzgojnim oblikom i kreu se od 2,8 do 3,5 izmeu redova i od 1,3 do 2,0 m u redu. Po hektaru broj trsova je u rasponu od 1587 do 2747 komada.
3.3.5. Obiljeavanje (markiranje) sadnih mjesta

Kod sadnje potrebno je obiljeit sadna mjesta. Na veim povrinama redovi se obiljeavaju pomou geodetskog instrumenta (teodolit), tako da se odredi pravac prvog reda, a drugi redovi moraju biti pod pravim kutom u odnosu na prvi red. Ako se sadi u jame svako mjesto se odredi koliem, a ako se sadi u brazde, kolce je dovoljno postaviti 20 - 30 m udaljenosti.Na manjim povrinama najprije se odredi prvi red na najduem dijelu parcele, a prema njemu se odreuju ostali redovi. Za markiranje se koristi dobro nategnuta ica na koju se oznae razmaci sadnje lako vidljivom bojom.

4. SADNJA
4.1. Vrijeme sadnje
Vinograde moemo saditi u jesen ili proljee. U principu, najvie se sadi u proljee jer nakon zimskih mrazeva i tlo ima bolju strukturu pa je i sadnja samim tim kvalitetnija. Sadnjom u proljee izbjegne se i utjecaj niskih temperatura na sadnicu. Na lakim tlima treba saditi ranije, a na teim kasnije. Ako se sadnja ne zavri do polovice oujka, sadnice se moraju uvati u hladnjai na temperaturi od 2 - 5C kako bi se sprijeilo pokretanje linfe, koja uzrokuje pupanje loznih cijepova koje poslije moe natetiti primanju, tj. uspijevanju vinograda. Ako se sadi kasnije potrebno je osigurati vodu kako bi se cjepovi mogli zaliti u poetku svog razvoja. Najkasniji rokovi za sadnju u Hercegovini su polovica svibnja.
FEDERALNI AGROMEDITERANSKI ZAVOD MOSTAR

15

4.2. Sadnja
Prije sadnje potrebno je korijen cjepova prikratiti i ukloniti oteeno korijenje, a ako se sadnja vri hidroburom, prikraivanje korijena je na 2 - 3 cm. Cjepove prije sadnje treba namakati u vodi od 24 - 36 sati. Neposredno prije sadnje dobro je cjepove drati u kai napravljenoj od vode, zemlje i svjee balege u omjeru 1:1:1. Sadi se po lijepom, suhom i toplom vremenu. Saditi u mokro tlo je rizik. Saditi moemo na vie naina: runa sadnja kopanjem jama runa sadnja uz pomo hidro-ureaj runa sadnja u redove strojna sadnja Crte 1. Runa sadnja kopanjem jama

JAMA - SADNO MJESTO a - grudasta i neplodna zemlja b - sipka i plodna zemlja

JEDNOGODINJI CIJEP POSAENI PARAFINIRANI CIJEP a - s jednom mladicom a - sipka zemlja b - pripremljen cijep za sadnju b - stajski gnoj c - zemlja d - paranirani cijep

Vinogradar odluuje na koji nain e saditi, a nain sadnje najvie ovisi od konguracije terena, veliine parcele i dr. Slika 2.Sadnja hidro-ureajem (Foto:M.Gapar)

16

PODIZANJE VINOGRADA SA ZATITOM VINOVE LOZE

5. ARMATURA
Za vinovu lozu koja je penjaica, potrebno je osigurati armaturu da bi se uspjeno uzgajala. Nekada se uzgajala i bez armature, ali to je danas naputena tehnologija uzgoja. Na nekim lokacijama u Dalmaciji se i danas uzgaja na taj nain. Danas je podizanje modernih nasada nezamislivo bez oslonca (armature). Armatura se sastoji od stupova, ice, sidra (ankera), razliitih zatezaa ice i dodatnih pomagala (kukica, inox-nosai, lanci i dr.).

5.1. Stupovi
Supovi su temelj armature. Postavljaju se u paralelnim pravcima, a svaki pravac predstavlja red vinograda.Na poetku reda postavljaju se takozvani eoni stupovi, a na odreenom razmaku se postavljaju i ostali stupovi. Stupovi se postavljaju u iskopane jame ili se zabijaju u tlo bez prethodnog kopanja jama. Stupovi se mogu postavljati runo, ali i strojno.Traktor ima prikopan poseban ureaja pomou kojeg se vri zabijanje stupova. Stup treba biti dovoljno vrst (u tlu i nadzemni dio) tako da se armatura ne ljulja. Stupovi se u tlo zabijaju oko 60 cm. Na pjeskovitim tlima postavljaju se dublje oko 80 cm da ne bi dolo do naginjanja redova. Na terenima gdje puu jai vjetrovi takoer se postavljaju dublje ili se postavljaju gue u redu. Stupovi se izrauju od drveta, betona (armirani i prenapregnuti), plastike i metala. Stupovi za armaturu mogu biti sa izbuenim rupama za provlaenje ica ili bez njih. Dimenzije stupova su razliite, a najee su od 2,0 do 2,8 m, a ako se postavlja mrea protiv tue potrebni su znatno dui (iznad 5 m). Kod nas na tritu se mogu kupiti stupovi dimenzija: 9x7x260 cm, 8x8x250 cm i drugih dimenzija, najee sa probuenim rupama za icu (najee sa 7 rupa).

5.2. Sidrenje eonih stupova


Sidrenje (uvrenje) eonih stupova se izvodi na dva osnovna naina: razliitim tipovima naslanjanja eonog stupa na kosi oslonac, razliitim vezanjem koso poloenog vrha stupa icom za sidro, koje je vrsto postavljeno u zemlji. Sidro moe biti: vei kamen, armiranobetonski kamen sa eljeznom ili elinom icom, ili gotovi tipovi elisnih vijaka (puevi) razliite veliine koji se uvijaju u tlo. Slika 3. Sidrenje sa icom (Foto:M.Gapar) Crte 2. Razliita sidra izraena od kamena, betona i eljeza

FEDERALNI AGROMEDITERANSKI ZAVOD MOSTAR

17

5.3. ica
ica slui za vezanje rodnih elemenata (krakova i lucnjeva), te vezanje i provlaenje gibljivih dijelovatrsa (jednogodinje mladice). Broj ica ovisi o nainu uzgoja, a kree se najee od 5 do 7. Osnovna ica na koju se veu krakovi i lucnjevi je veeg promjera, najee od 2,8 do 3,2 mm. Ostale ice su manjeg promjera, najee od 2,o do 2,5 mm. ice su pocinane, a mogu biti eline (1,6 do 2,0 mm) i od inoxa. Najvie se upotrebljava pocinana ica. U vinogradarstvu koriste se francuske i njemake oznake za icu, a pod tim oznakama ica se moe nai i u naim trgovinama:

Francuske oznake Br. 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 Promjer u mm 1,5 1,6 1,8 2,0 2,2 2,4 2,7 3,0 3,4 3,9 4,4 Duljina u m za 1 kg 72 64 50 42 35 29 23,5 18 14 11 8,1 Teina u kg za 100 m 1,39 1,56 2,0 2,45 2,96 3,52 4,38 5,51 7,07 9,31 11,35 Br. 20 22 25 28 31 34 38 42

Njemake oznake Promjer u mm 2 2,2 2,5 2,8 3,1 3,4 3,8 4,2 Duljina u m za 1 kg 44 36 28 22 16,7 14,3 11,1 9,1 Teina u kg za 100 m 2,4 3,0 3,6 4,5 6,0 7,1 9,0 11,0

ica sa kojom se vee (zatee) stup i spaja sa sidrom je najee promjera od 3,5 do 5,0 mm.

5.4. Zatezai
Tijekom prve 2 - 3 godine zatezai nisu potrebni, ali nakon prvog veeg uroda ili nakon jaeg nevremena dolazi do istezanja ica pa ih je potrebno zategnuti. To zatezanje moemo izvesti na dva osnovna naina. runo zatezanje otputanjem ica na jednom eonom stupu ili na oba eona stupa te ponovo ksiranje krajeva ice nakon dotezanja, runo zatezanje ice bez oslobaanja krajeva ice. U tom sluaju treba rabiti zatezae kojih na tritu ima vie tipova. Osnovna razlika je u nainu postavljanja: jedni se moraju staviti kad i ica a drugi se mogu i naknadno. Lanci duine oko 30 cm vezani na krajevima ica na vrlo jednostavan nain poveavaju uinak natezanja ice. Natezanjem se samo promijeni nosei lanak lanca (karika) na kukici eonih stupova. Skidanjem ica koje se nateu na ovaj nain moe se ubrzati i olakati rezidba u vinogradu.

18

PODIZANJE VINOGRADA SA ZATITOM VINOVE LOZE

5.5. Dodatni nosai


Kod uporabe stupova bez rupa za ice potrebni su dodatni nosai ica. Oni se najee izrauju od visokokvalitetnih inox materijala te se maticama i vijcima privruju na stupove. Nosai se postavljaju horizontalno na svako mjesto prolaska ica na stupu, i na njima najee nema rupa pa se ice postavljaju odozgo u za to predviene utore (licevi). Postoje i nosai, metalne obujmice, koji opasujui stup na njegovu gornjem dijelu, slue kao vrste toke od kojih se icom napinje veza prema sidru (ankeru). Kod drvenih stupova za dranje ica predviene su kuke u obliku slova L ili U avli. Duljim krajem ulaze u drvo, a mogu se zabiti ili uvrtati ako su sa navojem za drvo. ice u vinogradu sjede na L kukicama i prema potrebi se ice mogu lako skinuti. U rezidbi se mogu skinuti, olakati i ubrzati posao.

6. NJEGA VINOGRADA U PRVOJ GODINI


Njega vinograda u prvoj godini sastoji se od: pljevljenje nepotrebnih mladica vezanje mladica uklanjanje (skidanje) zaperaka vrikanje izraslih mladica obrada tla zatite protiv bolesti i tetnika

6.1. Pljevljenje mladica


U kretanju vegetacije potjera puno mladica pa ih mi moramo svesti na dvije. Ostale troe puno hranjiva pa ih uklanjamo, a najbolje dvije ostavljamo radi stvaranja vee koliine asimilata i boljeg razvoja korijena. Dvije mladice ostavljamo i radi smanjenja rizika od stradavanja od tue ili nekog drugog oteenja. U Hercegovini sve vie vinogradara u prvoj godini ne vri pljevljenje mladica. Trs se slobodno razvija sa svim potjeralim mladicama i zapercima. Rezidbom naredne godine se sve nepotrebno odstrani, a ostavi se reznik sa dva glavna pupa iz ega se razvijaju nove mladice. Ako u prvoj godini pustimo vinovu lozu da slobodno raste neemo imati trokova zelene rezidbe kao ni vezanja mladica. Ostaju nam poslovi obrade tla, zatite od bolesti i tetnika kao i eventualno navodnjavanje u prvoj godini uzgoja vinove loze. Slika 4.i 5. Vinograd u 1.god.bez pljevljenja (M.Gapar)

FEDERALNI AGROMEDITERANSKI ZAVOD MOSTAR

19

6.2. Vezanje mladica


Mladice su vrlo krhke i osjetljive na vjetar pa ih je potrebno vezati kad dostignu veliinu 25 do 30 cm. Prije ih ne trebamo vezati jer lako mogu otpadati od cijepa. U tijeku vegetacije ih jo veemo 2 do 3 puta na svakih 25 do 30 cm. Kolci oko kojih veemo mladice vinove loze mogu biti od: drveta, plastike i metala, a vezivo moe biti paga, lik ili plastika.

6.3. Uklanjanje zaperaka


Mladica koja raste iz pazuka peteljke lista sa jednogodinje mladice su zaperci. U jednogodinjem nasadu mi ih trebamo zakinuti ili odrezati s tim da ostavimo dva bazalna lista koji e dobro doi mladoj biljci iz dva razloga: smanjuje se mogunost zimske pozebe pupa (za razliku da vrimo zakidanje tik iznad pupa) zbog poveane lisne mase omoguuje se biljci stvaranje vee koliine asimilata (eera) Treba kazati da ne prikraivanje zaperaka poveava veu opasnost od bolesti pa samim time poveava i trokove oko zatite vinove loze (zbog poveanog broja lia stvaraju se povoljni mikroklimatski uvjeti za bolesti).

6.4. Vrikanje izraslih mladica


Kad mladice nakon sadnje narastu do oekivanog porasta (najee iznad 130 cm) vrimo obavezno vrikanje mladica. Mladice prikratimo da bi obuzdali njihov porast a samim time potakli odrvenjevanje i dozrijevanje istih. Samim vrikanjem potiemo razvoj i rast zaperaka.

6.5. Obrada tla


Obradom tla sa razliitim radnim tijelima runo ili strojno, ulazi se u tlo koje se rahli, usitnjava, te prekida kapilarnost i uklanjaju korovi. Ulaskom radnih tijela u tla unosi se u tla i kisik koji je jako potreban za razvoj korijena. Obradom tla sprjeava se kapilarnost, te uklanjajui korove bitno se smanjuje isparavanje vode iz tla, uvajui je za potrebe trsa. Obradom tla pospjeuje se mineralizacija humusa te samim time indirektno se biljci doziraju pristupaniji oblici hranjiva. Obradom tla se potie i razvoj mikroorganizama tlu, poveavajui njegovu biogenost. Konaan rezultat svih ovih poteza je poveanje plodnosti tla, korijen trsa se bolje razvija, a samim time biljka prije dolazi na rod to nam je i cilj. U svemu bitno je naglasiti da se u prve tri godine ne smiju koristiti herbicidi u odravanju tla pa je prostor ispod trsa obavezno potrebno runo okopati u toku vegetacije dva do tri puta, a meuredni prostor moemo uradit mehanizacijom ( 3 do 4 kultiviranja u toku vegetacije). Broj okopavanja najvie ovisi da li je suna godina ili ima vie i ee oborina u vegetaciji (u sunijoj godini dovoljna e biti dva okopavanja, a u kinijoj do 4 okopavanja). Dovoljno je ve 5 cm prosjene dubine okopavanja (plia tla malo dublje, a tea plie). U jesen je meuredno potrebno vinograd uzorati sa plugom dubine od 20 do 25 cm.

6.6. Uklanjanje brandusa


U prvoj godini nakon sadnje razvija se korijenski sustav, a pored glavnog korijena u pojedinih trsova razvija se povrinsko korijenje (brandusi). Brandusi se mogu razviti ne samo iz plemke, nego i iz gornjeg nodija podloge. Branduse treba ukloniti, jer ako se ne uklone, mogu preuzeti ulogu glavnog korijenja koji se slabije razvija, a u konanici to moe dovesti do propadanja trsa. Branduse uklanjamo u fazi mirovanja vegetacije (kasna jesen, zima).

6.7. Zatita protiv bolesti i tetnika


Zatita od bolest i tetnika u prvoj godini se uglavnom svodi na zatitu od peronospore i pepelnice. tetnici nisu velika prijetnja, a ako se pojave, to su uglavnom tetnici u kretanju vegetacije (pipe, cigara, grba, korak) i to su vinogradi koji su u blizini ume. U posebnom poglavlju emo se detaljnije pozabaviti bolestima i tetnicima vinove loze i programom zatite.
20
PODIZANJE VINOGRADA SA ZATITOM VINOVE LOZE

7. UZGOJNI OBLICI VINOVE LOZE


Vinova loza je penjaica pa se ona lako prilagoava razliitim oblicima i nainima uzgoja. Kad se vinogradar odluuje koji e se oblik i nain uzgoja odabrati mora se paziti na sljedee: ekoloki uvjeti svojstva sorte postizanje redovita uroda groa (kvaliteta i kvantiteta) nesmetana primjena strojeva u proizvodnji

Svi uzgojni oblici sastoje se od istih elemenata: stabla, krakova, ogranaka, lucnjeva i reznika. Uzgojni oblici su dobili nazive po svom izgledu (ravasti, lepezasti, kordonac), po imenu autora koji ga je prvi primijenio (Guyot, Moser, Sylvoz), po nainu reza i nainu vezanja lucnjeva (riblja kost) i po kraju u kojem se primjenjuje (istarski, splitski, bordoki). Uzgojni oblici se dijele prema: visini stabla razvijenosti elemenata rodnog drva i prema optereenju Prema visini stabla razlikujemo: niski uzgoj (stablo do 40 cm) srednji uzgoj (stablo od 40 do 120 cm) povieni uzgoj (visina stabla od 120 cm do 160 cm) visoki uzgoj (visina stabla iznad 160 cm)

Prema broju rodni pupova razlikujemo: male sustave uzgoja (do 25 rodni pupova na trsu) velike sustave uzgoja (od 25 do 60 rodnih pupova na trsu) Prema grai osnovnog kostura trsa i vrsti armature (naslona) sustave uzgoja dijelimo na: jednostavne (ravasti, Guyot, dvokrak, i dr.) sloeni (kordonci, pergole i sl.) U Hercegovini su zastupljeni najee sljedei uzgojni oblici: dvostruki kordonac, ravasti, jednostrani kordonac i modicirani kordonci (na kraju krakova imamo elemente Guyo sustava). U posljednje vrijeme se uvodi Guyotov uzgojni oblik kao i dvokraki Guyotov uzgoj.

FEDERALNI AGROMEDITERANSKI ZAVOD MOSTAR

21

7.1. Sustavi uzgoja U ovom pregledu uzgojni oblika opisati emo one sustave uzgoja koje mi najee susreemo na naem terenu i koji su primjenjivi u naim vinogorjima. Ti uzgojni oblici su: GUYOT UZGOJ ILI JEDNOKRAK Ovo je jedan od najjednostavnijih sustav uzgoja sa mjeovitim rezom. Jednostavan je za formirati, manje je optereenje trsa te omoguava redovit i kvalitetan urod. Omoguava brzu i jednostavnu berbu. Formira se kroz tri godine postupno i u etvrtoj godini imamo formiran uzgojni oblik koji e donijeti urod. Ova uzgojni oblik ima jedan reznik sa 2 pupa i lucanj koji ima 8 do 10 pupova (izgled nakon rezidbe u etvrtoj godini). Da bi mogli konano u etvrtoj godini imati formiran Guyot uzgojni oblik u treoj godini rozgva se ree na visinu uzgoja 60 do100 cm, tijekom vegetacije njeguju se do etiri mladice koje se veu uz ice, a sve ostale se pljevljenjem odstrane u poetku vegetacije. Za ovaj uzgojni oblik preporuuje se razmak sadnje 1,8 - 2,0 m red od reda, a u redu 0,6 - 0,8 m,te da se naizmjenino ostavlja dugo rodno drvo, jedne godine lucanj na jednoj strani, a druge godine na drugoj strani. Crte 3. Jednokraki Guyotov uzgoj

a - prije rezidbe DVOKRAKI GUYOT UZGOJ

b - nakon rezidbe

Takoer kao i jednokrak, i dvokraki uzgoj je jednostavan za oblikovanje, ali je vee optereenje trsa. Omoguava redovit i kvalitetan urod. Groe je jednolino rasporeeno, a osigurava i uinkovitiju zatitu od bolesti, a i berba je jednostavna. Na stablu se uzgoje dva kratka kraka koja su smjetena raljasto u pravcu reda, te se na svakom od njih ree na lucanj i reznik po sustavu Guyot, dobiva se dvokraki uzgojni oblik sa 20 do 24 pupa po trsu. Krakovi se formiraju tako da se u etvrtoj godini dvije rozgve reu na 3 do 4 pupa do visine uzgoja. Na svakom se kraku uzgoje po dvije mladice. U petoj godini se na svakom kraku ree na lucanj i reznik.

22

PODIZANJE VINOGRADA SA ZATITOM VINOVE LOZE

Crte 4. Dvokraki Guyot uzgoj 1. orezani trs u proljee tree god. 2. orezan trs u proljee etvrte god. 3. orezan i formiran trs u proljee pete godine

Razmaci sadnje variraju od 1,3 do 2,5 m izmeu redova i 0,7 do 1,2 unutar reda. Ipak preporua se razmak izmeu redova 1,8 do 2,2 m. RAVASTI OBLIK UZGOJA - EN GOBELT Ovaj nain je takoer jednostavan nain uzgoja koji je prije jako bio zastupljen u Dalmaciji i Hercegovini. Danas ga vinogradari sve vie naputaju jer se skoro svi vinogradi podiu sa armaturom. Ravasti uzgoj je uzgoj bez naslona. To je niski uzgoj s visinom stabla od 20 do 60 cm. Stablo se grana na tri do pet krakova rasporeenih u prostoru u obliku pehara. Redoviti rez sastoji se u ostavljanju samo po jednog reznika sa 2 do 3 pupa na svakom kraku. Postupak oblikovanja: u treoj godini najbolja mladica se ree na visinu uzgoja, to je i visina stabla trsa.Tijekom vegetacije razvit e se iz rozgve mladice. Dvije do tri vrne biti e budui krakovi koje naredne godine reemo na reznike sa 2 do 3 pupa. Najei razmaci sadnje su 1,2 - 1,6 m izmeu redova i 0,9 - 1.1 u redu. Slika 6. Ravasti oblik uzgoja

FEDERALNI AGROMEDITERANSKI ZAVOD MOSTAR

23

KORDONCI (jednostrani i dvostrani) Kordonci su sloeni uzgojni oblici i za sve kordonce je zajedniko da se na odreenoj visini formiraju krakovi, i to u jednom smjeru (jednostrani) ili u oba smjera (dvostrani). Uzgoj stabla jednak je za sve kordonce. To su srednji ili povieni uzgojni oblici sa stablom najee od 80 - 120 cm. Do sada su bili suvremeni sustavi, a danas se polako naputaju. Formiranje kordonca: Prve godine razvija se jedna mladica koja se vee uz kolac; Druga godina: cijep se oree na dva pupa i uzgoje se dvije mladice od kojih se jedna ukloni poetkom tree godine u rezidbi; Trea godina: ostavlja se jedna mladica koja se ree na visinu uzgoja, a na vrhu se uzgoje dvije mladice,potrebne za formiranje krakova; etvrta godina: dvije mladice (ostavljene za formiranje krakova) reu se na 3 - 5 pupova i veu se vodoravno na icu.Vrni pup je okrenut prema zemlji. Iz pupova se razviju mladice koje se prorijede na (15 20 cm) potreban razmak. Peta godina: vrna mladica ree se na konanu duinu.Ostale mladice (rozgva) ree se na reznike od 2 pupa, i to su ogranci ili trljci. Slika 7. Jednostrani kordonac (Foto:M:Gapar) Slika 8. Dvostrani kordonac (Foto:M:Gapar)

Kod uzgoja loze na kordonskom uzgojnom obliku nakon petnaestak godina pojavljuje se problem sa izduenim ograncima (trljcima) pa je takve vinograde potrebno podmlaivat, uzgojiti mladice iz spavajuih pupova koji su potjerali iz krakova i od njih formirati mlade ogranke, a stare otpilati.

24

PODIZANJE VINOGRADA SA ZATITOM VINOVE LOZE

Crte 5. Izdueni ogranci

Crte 6. Obnova izdueni ogranaka

PERGOLE Ovi sustavi uzgoja odreeni su nainom izvedbe naslona. Ima ih vie tipova, ravnog krova, kosog krova, jednostranih i dvostranih. Slika 9 i 10. Uzgoj stolnog groa (Kalifornija)

Crte 7. Shema jednog tipa pergole (u obliku slova Y) U Hercegovini i Dalmaciji najee kao sjenila, za zatitu od sunca, uz kue imamo raznih tipova pergola. Na okunicama uz krajeve vrta najee susreemo pergole otvorenog ravnog ili otvorenog kosog krova.
FEDERALNI AGROMEDITERANSKI ZAVOD MOSTAR

25

8. REZIDBA
8.1. Vrijeme rezidbe Rezidbom se prikrauje jednogodinja rozgva i njome se regulira rodnost vinove loze. Samim time reguliramo vegetativni porast, prinos i kvalitetu uroda, te rezidbom odravamo i uzgojni oblik. Pored rezidbe u zrelo (rezidba rozgve) imamo i rezidbu u vegetaciji (rezidba mladica).Vrijeme rezidbe utjee i na kretanje vegetacije. Rezidbu moemo obavljati od kraja jeseni (kad list otpadne) pa do proljea (do kretanja vegetacije). Ako reemo jako rano (nakon opadanja lista) i vrlo kasno (u proljee kad vegetacija krene) djeluje se na kasnije kretanje vegetacije, a time i na kasnije dozrijevanje groa, ali i na poveanje uroda. Vei proizvoai groa zbog velikog obima posla kreu u rezidbu poetkom prosinca dok manji vinogradari taj posao obavljaju uglavnom za lijepih dana u sijenju i veljai. Rezidba po zimi uzrokuje ranije kretanje vegetacije, ali i bolje dozrijevanje groa. 8.2. Alat i pribor za rezidbu Rezidba se obavlja sa vinogradarskim karama (s jednim sjeivom) i vinogradarskom pilom. Bitno je da je alat dobre kvalitete (otar). Pored ovog osnovnog alata dobro je da reza u maloj torbici ima pri ruci iste krpe (zavoj), 70 % alkohol, brus za kare i ni brusni papir. Reza treba imati kvalitetnu i toplu odjeu i obuu kao i drugu zatitnu opremu (naoale, titnik za ui, rukavice), jer radi na otvorenom prostoru po zimskom vremenu. 8.3. Pravila reza Imamo nekoliko osnovnih pravila kojih se treba reza u rezidbi vinove loze pridravati, a ona su: poznavanje pravila rodnosti, rodni su pupovi koji su smjeteni na jednogodinjoj rozgvi, a koja je izrasla na dvogodinjoj,

Crte 8. Vrste drveta na trsu a) jednogodinje rodno drvo (rozgva, prut) b) dvogodinje drvo c) trogodinje ili viegodinje drvo d) jednogodinja nerodna grana (mladica, izboj, mlaz) e) viegodinje - staro drvo - stablo trsa

svakom trsu se prilazi pojedinano, rezati ga sa panjom pazei na njegovu bujnost i sortnu karakteristiku. Neke sorte rode na kratkom drvu (reznici), neke na dugom (lucanj), a tree raaju na kratkom i dugom drvu (mjeovita rezidba - reznici i lucnjevi),
PODIZANJE VINOGRADA SA ZATITOM VINOVE LOZE

26

Crte 9. Duina jednogodinjeg rodnog drva

a) prigojni reznik s jednim pupom (kratki reznik) b) prigojni reznik s dva pupa (reznik) c) prigojni reznik s 3 - 5 pupova (dugi reznik) d) kratki lucanj s 6 - 8 pupova e) dugi lucanj s vie od 8 pupova reza treba paziti koliko ostavlja rodnih pupova po trsu i ukupno po hektaru, pri rezidbi i izvlaenju orezane rozgve treba paziti da se ostavljeni pupovi ne bi na trsu otetili, rez nakon zadnjeg pupa na rezniku kao i na lucnju mora biti uinjen koso, s kosinom nasuprot posljednjem pupu, da se sok, dok loza suzi, ne slijeva po pupu,

Crte 10. Nain rezanja rozgve na reznicima i lucnjevima: a) i b) nepravilno c) pravilno

Crte 11. Nain reza starih reznika i lucnjeva: a) nepravilno (rez starog drva predaleko od zadnje rozgve) b) nepravilno (rez starog drva predaleko od zadnje rozgve) c) pravilno (rez starog drva do 1 cm od zadnje rozgve)

FEDERALNI AGROMEDITERANSKI ZAVOD MOSTAR

27

Crte 12. Raspored prigojnog reznika i lucnja pri rezu: a) nepravilno (reznik pozicijski iznad lucnja-bre izduivanje ogranaka) b) pravilno (reznik pozicijski ispod lucnja-sporije izduivanje ogranaka)

Crte 13. Odstranjivanje starog lucnja i oblikovanje novog reznika i lucnja: a) prije reza b) poslije reza

Crte 14. Mjeoviti rez kombinacijom iz starog lucnja a) prije reza b)nakon reza

28

PODIZANJE VINOGRADA SA ZATITOM VINOVE LOZE

Crte 15. Mjeoviti rez kombinacijom iz starog lucnja: a) prije reza b) poslije reza

Crte 16. Rez jednogodinjeg nerodnog drva a) prigojni reznik s jednim pupom (ep) b) prigojni reznik s dva pupa

duina izmeu zadnjeg pupa i kosog reza je od 2 - 3 cm, reza treba imati ist rez, to jest ne smije ostavljat trljke, to znai da alat za rezidbu koristi tako da nema trljaka, samim time e omoguiti da rane nakon reza brzo zarastaju i da patogeni mikroorganizmi imaju manju ansu da ugroze zdravlje trsa, svaki reza treba rezati svoj red, nikako dva ili vie rezaa jer moe doi do posjekotina ili ozljeda, a moe doi i do ozljeda oka uslijed trzanja odrezane rozgve, rezidbu treba zavriti prije bubrenja pupova (najmanje deset dana prije vunastog pupa), rezidbom ne smijemo iscrpit trsove, ve suprotno, rez treba osigurati solidan urod, nipoto najvei uz ouvanje trsa u dobroj kondiciji za dugi niz godina.

FEDERALNI AGROMEDITERANSKI ZAVOD MOSTAR

29

9. GNOJIDBA VINOGRADA
Jedna od najvanijih agrotehnikih mjera za postizanje redovitog rasta i rodnosti vinove loze je gnojidba. Unoenje hranjiva putem korijena ili preko lista u pojedinim fenolokim fazama razvoja osigurava lozi normalno odvijanje metabolikih procesa. Za rast i razvoj vinove loze potrebni su makro i mikroelementi. Veinu ih loza uzima iz prirode, a samo jedan dio iz gnojiva proizvedeni na gospodarstvu i mineralnih gnojiva proizvedeni na industrijski nain. Ugljik (C), kisik (O) i vidik (H) loza uzima iz okolia, ine preko 90% loze, a ostatak su biogeni elementi. Glavni ili makroelementi o kojima se u gnojidbi najvie vodi rauna su: duik (N), fosfor (P), kalij (K), kalcij (Ca), magnezij (Mg) i sumpor (S), a najvanija su prva tri. Loza ih treba u veim koliinama pa se zovu i makrohranjiva. Vinovoj lozi su potrebni i mikroelementi: bor (B), mangan (Mn), bakar (Cu), cink (Zn), eljezo (Fe). Gnojidbom se popravljaju kemijska svojstva, mikrobioloka aktivnost, vodno-zrani reim te ukupna plodnost tla. Ako imamo nedostatak nekog od hranjiva na lozi se pojavljuju tipini simptomi u vegetaciji na liu ili mladici. Na osnovu tih karakteristinih simptoma moemo doi do zakljuka koji makro odnosno mikroelement nedostaje. Osim vizualno, moemo utvrditi kojih hranjiva nedostaje kemijskom analizom tla i kemijskom analizom lia u laboratoriju. Svakako trebamo kod podizanja vinograda napraviti kemijsku analizu tla da bi se utvrdilo stanje hranjiva u tlu te napravila preporuka za melioracijsku gnojidbu. Kemijsku analizu tla treba raditi svakih nekoliko godina u rodnom vinogradu da bi se utvrdili nedostaci makro i mikroelemenata u tlu. Na osnovu dobivenih rezultata utvruje se vrsta i koliina gnojiva koje treba dodavati u tlo. U tijeku vegetacije mogu se makro i mikroelementi nadomjestiti primjenom tekuih gnojiva. Najvanije je da se u osnovnoj (jesenska gnojidba) gnojidbi dodaju potrebne koliine potrebnih hranjiva, a moe se jedan dio dodati u dopunskoj (proljee-ljeto) gnojidbi. U vinogradima koji su podignuti na pjeskovitim tlima (velika ispiranja hranjiva) bolje je osnovnu i dopunsku gnojidbu raditi u vie obroka, a posebno ako se radi o duiku. Mineralna gnojiva mogu biti pojedinana (jedan kemijski element) i sloena (vie kemijskih elemenata). Organska gnojiva (stajnjak, kompost, treset) vani su za poveanje organske komponente u tlu (humusa). Humus u tlu pojaava rad mikroorganizama te popravlja zika i kemijska svojstva tla. Prema stupnju opskrbljenosti sa pristupanim fosforom i kalijem za potrebe vinove loze tla se dijele:

Ovi gore navedeni podaci vani su za odreivanje potrebnih koliina gnojiva za melioracijsku gnojidbu (gnojidba na zalihe) prije sadnje vinograda i za odreivanje koliine gnojiva u redovitoj godinjoj gnojidbi. Prema vremenu primjene gnojiva razlikuje se: osnovna gnojidba koja se izvodi u jesen u kombinaciji sa obradom vinograda; dopunska gnojidba koja se izvodi u proljee i tijekom vegetacije.

Osnovna gnojidba se obavlja u jesen, odmah nakon berbe, s kompleksnim NPK gnojivima koja sadre malo duika, vie fosfora, a najvie kalija. To su najee kombinacije: NPK 5-20-30 S, NPK 7-20-30, NPK 6-18-36, NPK 8-26-26, NPK 7-14-21. Budui da su fosfor i kalij slabo pokretni u tlu, potrebno ih je unijeti u tlo gdje je razvijena glavnina korijenskog sustava, to jest, najbolje ih je zaorati na dubinu od 20 do 30 cm. Uz osnovnu gnojidbu sa mineralnim gnojivima, u jesen treba obaviti i gnojidbu sa organskim gnojivom (stajskim gnojem). Gnojidbu sa stajnjakom treba obavljati svako tri do etiri godine u koliini od 30 do 40 tona po hektaru.
30
PODIZANJE VINOGRADA SA ZATITOM VINOVE LOZE

U vinogorjima u kojima se proizvode vrhunska vina sa zemljopisnim porijeklom treba koristiti mineralna gnojiva bez klora.Gnojidba se u proljee obavlja prije kretanja vegetacije i to sa gnojivima kod kojih je vie duika, a manje fosfora i kalija. Najea gnojiva su: NPK 20-10-20, NPK 15-15-15. Ako je ukupna potreba fosfora i kalija dodana u jesen, u proljee se onda doda samo duino gnojivo (UREA ili KAN). Prehranu vinove loze uvijek treba obaviti do cvatnje, a to je najbolje u Hercegovini napraviti u travnju, najkasnije do tree dekade svibnja. Za prehranu koriste se: UREA, KAN ili NPK 20-1010. U pojedinim fazama rasta mogu se uoiti i nedostaci nekih mikrohranjiva (eljeza, bora, mangana, magnezija), a njihov nedostatak rjeava se primjenom tekuih gnojiva, koji se unose u biljku preko lista (folijarna prehrana). Danas je velika ponuda gnojiva koja sadre mikroelemente, a neka emo navesti: Boroogreen, Magnesiogreen, Foliacon Fe, Fertina B, Fertina G i sl. Kod podizanja vinograda u prve dvije godine ne vrimo osnovnu kao ni dopunsku gnojidbu ako smo uradili kvalitetnu melioracijsku gnojidbu sa organskim i mineralnim gnojivima po preporuci zavoda nakon izvrene kemijske analize tla. Ako u prve dvije godine imamo slabiji vegetativni razvoj mladica moemo intervenirati sa gnojidbom preko lista (folijarna gnojidba). U treoj godini uzgoja dodati emo polovicu od planiranog gnojiva potrebnog za gnojidbu rodnog vinograda. Gnojivo treba razbacati po itavoj povrini i zaorati ga. Potrebe u hranjivima: Duik (N) = 30-50 kg/ha Fosfor (P) = 35-70 kg/ha Kalij (K) = 60-80 kg/ha Primjer gnojidbe: U jesen-zimu zaorati 260 kg/ha NPK 5-20-30S (26 g/m) i u proljee zaorati 70 kg/ha UREE (7g/m) U svibnju rasuti i zaorati 40 kg/ha KAN-a (4 g/m) Koliinu gnojiva za redovnu gnojidbu odreujemo temeljem tri najznaajnija kriterija: kemijskom analizom tla, kemijskom analizom lista i prosudbom oekivanog ili eljenog uroda groa. Za siguran, kvalitetan i visok urod pored osiguranih koliina hranjiva u tlu bitan je i njihov odnos u tlu. Tako na primjer, na tlima koja prirodno obiluju kalijem (crvenice) esto se javlja simptom nedostatka magnezija uslijed nepovoljnog odnosa u tlu. Smatra se da je za vinovu lozu najpovoljniji odnos kalija i magnezija 2,5-3:1. Isto tako vano je voditi rauna o odnosu fosfora i cinka. Odnos fosfora i cinka trebao bi biti izmeu 150-190:1. Potrebna biljna hranjiva u gnojidbi rodnih vinograda za razliitu koliinu proizvodnje groa:
Prinos po hektaru 7 t/ha 10 t/ha 13 t/ha 17 t/ha Fosfor Duik 80-100 100-120 120-150 140-170 A vrlo siromano 80 100 120 130 B siromano 60 70 90 100 C srednje 35 45 60 70 D dobro 20 25 30 40 A vrlo siromano 150 170 210 260 Kalij B siromano 100 130 160 200 C srednje 60 85 110 140 D dobro 30 45 60 70

Primjer gnojidbe: Za visoko kvalitetno groe sa prinosom od 10 t/ha potrebno je u tlo unijeti: 100 - 120 kg/ha duika (N) 50 - 80 kg/ha fosfora (P2O5) 85 - 150 kg/ha kalija (K)
FEDERALNI AGROMEDITERANSKI ZAVOD MOSTAR

31

U jesen ili krajem zime treba zaorati 500 kg/ha NPK 5-20-30S, a u proljee (oujak-svibanj) u tlo dodati 170 kg/ha UREE i 100 kg/ha KAN-a (pred cvatnju). Pored ove osnovne i dopunske gnojidbe potrebno je putem lista (folijarno) pred cvatnju dodati: Fertina B - 1%-tna otopina Fertina G - 1-2%-tna otopina, 1-2 puta u razmaku od 14 dana UREA 0,5-1%-tna otopina iza cvatnje: Fertina B - 1%-tna otopina, jedan put Fertina G - 1-2%-tna otopina, 1-2 puta u razmaku od 14 dana Fertina V - 1-2%-tna otopina, 1-2 puta u razmaku od 14 dana UREA 0,5 - 1%-tna otopina Za rodne vinograde ne smijemo zaboraviti da svako 4 godine trebamo dodati u tlo uz jesensko oranje i osnovnu gnojidbu 40 t/ha zrelog stajskog gnoja. Utvreno je da za prinos od 6 do 18t/ha groa vinova loza iznese iz tla: istog duika od 40 do 150kg, fosfora od 10 do 60kg, kalija od 40 do 200kg. Prema tome loza koristi iz tla znatne koliine hranjiva koje treba redovito nadoknaivati, eli li se osigurati redoviti i visoki prinosi. Ako iz bilo kojeg razloga neke od tih biogenih elemenata ne nalazi u optimalnim koliinama, nastaje bolest manjkavosti. Znaci nedostatka svakog od biogenih elemenata su specini i na specian nain se manifestiraju na pojedinim organima v.l., a posebno listovima koji najvie reagiraju na ove nedostatke.

Slika 11. Nedostatak fosfora

Slika 12. Nedostatak fosfora

32

PODIZANJE VINOGRADA SA ZATITOM VINOVE LOZE

Slika 13. List koji pokazuje znakove nedostatka duika(lijevo), jednolini gubitak zelene boje (desno zdravi list)

Slika 14. Oslabljen vigor i ope uenje lia koje poinje od starijeg lia

Slika 15. Nedostatak K

Slika 16. Nedostatak K (ako imaju dovoljno K vinogradi su otporniji na suu )

Slika 17. Nedostatak bora ( Foto: A. Karai )

Slika. 18. Nedostatak Mg (Foto:M.Gapar)

FEDERALNI AGROMEDITERANSKI ZAVOD MOSTAR

33

Slika 19. Nedostatak mangana Slika 20. Nedostatak Fe

Slika 21. Nedostatak cinka

10. ODRAVANJE TLA U VINOGRADU


Imamo nekoliko naina odravanja tla u vinogradu. Najei su obrada tla, kombinacija obrade tla sa primjenom herbicida, zatravljivanje, kombinacija zatravljivanja sa primjenom herbicida i primjena herbicida. Primjena odreenog naina ovisi o klimatskim prilikama pojedinog kraja, nagibu terena, razmacima sadnje, tipu tla, koliini oborina i dr. 10.1. Obrada kao sustav odravanja tla Ovaj nain odravanja tla je najei u Hercegovini kao i sustav kombinacije obrade tla sa primjenom herbicida. Obradom tla koju primjenjujemo na ravnom i blago nagnutom terenu, najvanije je da stvorimo to povoljnije uvjete za rast korijenskog sustava (stvorimo povoljan vodnozrani odnos u tlu), unitimo korove i unesemo organsko i mineralno gnojivo u zonu korijenskog sustava. Prema vremenu izvoena razlikujemo jesensku (duboku obradu) i proljetnu odnosno ljetnu obradu tla. Jesenska duboka obrada izvodi se odmah iza berbe i njome dubinski rahlimo tlo i unosimo fosforna i kalijeva gnojiva u zonu korijena. Dubina obrade najee iznosi od 20 do 30 cm. Obradu izvodimo posebnim plugovima kojima zemlju u jesen nagremo prema trsu, a u proljee radimo suprotno. Brazde ostaju tokom zime izloene utjecaju niskih temperatura i kia to povoljno utjee na strukturu tla. Pored duboke obrade tla na teim tlima se povremeno vri i podrivanje tla da bi se popravila njegova struktura i stvorili povoljniji uvjeti za rast vinove loze. Ova operacija se moe kombinirati sa unoenjem gnojiva u tlo ako posjedujemo takve ureaje da istovremeno obavimo gnojidbu i podrivanje tla. Posebno je ovo vano u vinogradima gdje se primjenjuje teka mehanizacija i gdje je izraeno zbijanje tla uslijed puno prohoda traktora sa prikljucima (atomizeri i prikolice). U proljee kao i u ljeto se vri plia obrada i ona se izvodi frezama ili kultivatorima da bi se unitili korovi koji izvlae dosta vlage iz tla, ukoliko se ne unite. Proljetnom obradom takoer se unose mineralna gnojiva koja dodajemo kao prihranu u tom razdoblju. U proljee i ljeto treba obino 4 do 5 kultiviranja tla. Prostor ispod trsa, ako se ne kopa ili kosi u vinogradima, treba prskati herbicidima i na taj nain unititi korove. Prskanje prostora ispod trsova radi se uglavnom dva puta tokom godine, prvi put u poetku intenzivnog porasta korova (kraj oujka-poetak travnja), a drugi put (lipanj-srpanj). U Hercegovini tokom ljetnog perioda je vrlo malo oborina (kie) pa nije poeljno zatravljivanje tla koje bi oduzelo dosta vode iz tla, pa bi to imalo negativan utjecaj na vinovu lozu. Mogue bi bilo zatravljivanje raditi na nagnutim terenima (nagib iznad 5%), na teim tlima i to ako je osigurano navodnjavanje vinograda. U vinogradima koja su zatravljena mogu je ulaz mehanizacije u svim momentima bez obzira na stanje vlanosti terena, a to je posebno bitno za zatitu vinove loze u vegetaciji. Treba paziti da travni pokrov nije konkurencija vinovoj lozi za vodom i hranom.
34
PODIZANJE VINOGRADA SA ZATITOM VINOVE LOZE

Slika 22. Sustav obrade tla; kombinacija obrade sa primjenom herbicida (M.Gapar)

10.2. Odravanje vinograda bez obrade Ovaj nain odravanja tla (bez obrade) dao je dobre rezultate u stranoj vinogradarskoj praksi ali bi ga mi trebali ispitati i u naim uvjetima. U susjednoj Dalmaciji neki vinogradari ga ve primjenjuju i to uspjeno. Tijekom zime kada ima dovoljno vlage korovna ora sprjeava eroziju (posebno na nagnutim terenima i lakim i pjeskovitim tlima) tla, uva razbacana mineralni gnojiva od ispiranja, potie mikrobioloku aktivnost tla, obogauje tlo organskom tvari i sl. Slika 23. Odravanje tla bez obrade (M.Gapar)

U proljee i ljeto korov se u vinogradu suzbija u 2 do 3 prohoda. Prvo i drugo prskanje u proljee preporuuju se herbicidi na bazi glifosata ili sulfosata, a za tree prskanje ako je potrebno herbicid na bazi glufosinata.
FEDERALNI AGROMEDITERANSKI ZAVOD MOSTAR

35

11. BERBA
11.1.Odreivanje optimalnog roka berbe Za dobivanje dobra vina osnovni je preduvjet primjerena zrelost i zdravstveno stanje groa u vinogradu. Tijekom dozrijevanja groa dogaaju se odreene kemijske promjene u bobicama zbog ega opadaju ukupne kiseline, raste koliina eera, nakupljaju se aromatske tvari i dr. Kod groa razlikujemo zioloku (puna zrelost) i tehnoloku zrelost. Fizioloka zrelost nastupa kad sjemenke u bobici zavre svoj razvoj i postanu klijave, koliina eera se prestane poveavati, a kiseline prestanu opadati. Groe je tehnoloki zrelo u trenutku kad sadri optimalan odnos eera i ukupnih kiselina. Tehnoloka zrelost ovisi o namjeni groa, odnosno vrsti vina koju elimo proizvesti. Za proizvodnju svjeih i manje alkoholinih vina groe beremo ranije (prije zioloke zrelosti), a ako proizvodimo predikatna vina groe beremo prezrelo i nakon zioloke zrelosti. Prema vremenu dozrijevanja, a vezano na broj potrebni dana, od pune cvatnje do pune zrelsti (zioloke), razlikujemo ove grupe sorata: rane sorte 110-120 dana, srednje kasne sorte 140-150 dana, kasne sorte 180-210 dana

Na kvalitetu groa i vrijeme tehnoloke zrelosti najvie utjeu klimatske prilike tijekom cijele vegetacije, a naroito u fazi dozrijevanja. Optimalne rokove berbe za pojedine sorte odreuju se mjerenjem eera i ukupnih kiselina u grou tijekom njegova dozrijevanja. Koliinu eera u grou (motu) odreujemo na nekoliko naina: refraktometrom Oechsleovim motomjerom Baboovim motomjerom (Kosterneuburgerova motna vaga)

Slika 24, 25, 26 i 27. Stavljanje kapljice mota te postupak oitanja suhe tvari

36

PODIZANJE VINOGRADA SA ZATITOM VINOVE LOZE

Crte 17. Shema pravilnog oitavanja sadraja eera mjerenog motomjerom (Baboo ili Oechsle)

Crte 18. a) Baboov motomjer b) Oechslov motomjer

Danas se u praksi daje prednost mjerenju eera pomou refraktometra jer to moemo napraviti najbre, ali ako elimo precizno izmjeriti eer u motu najbolje je, u naim uvjetima, to napraviti Oechsleovim motomjerom. 11.2.Pripreme za berbu Da bi berba mogla nesmetano tei potrebno je izvriti pripreme prostora i opreme koja se koristi u preradi groa (bave, badnje, muljae, ruljae, pumpe, i dr.). Groe koje se bere mora to prije doi do podruma i to ako je mogue neoteeno da se ne bi razvila neeljena mikroora (bakterije octenog vrenja, nepoeljni sojevi kvasaca). Stoga je u runoj berbi groe najbolje brati u drvene ili plastine sanduke (gajbe) zapremine od 10-15 kg za dobivanje kvalitetnog vina, te u male plitke gajbe zapremine od 5-7 kg za proizvodnju vrhunskog vina. Berbu je potrebno obavljati po suhom vremenu i pri niim temperaturama. Ako su temperature u berbi visoke ubrano groe treba rashladiti pa tek onda preraditi, to je posebno bitno ako proizvodimo vrhunska vina.Ako imamo groe zaraeno botritisom potrebno je u vinogradu takvo groe odvojiti od zdravog, a onda izvriti sumporenje groa jo u vinogradu primjenom kalijeva metabisulta. Za proizvodnju vrhunskih vina groe se bere runo, dok se za proizvodnju kvalitetnih i stolnih vina mogu koristiti i strojevi (kombajn) za berbu. Strojna berba je prisutna uglavnom kod velikih proizvoaa vina i na vinogradima koji su velikih povrina i prilagoeni za takav nain berbe. Slika 28. Strojna berba groa

FEDERALNI AGROMEDITERANSKI ZAVOD MOSTAR

37

12. MEHANIZACIJA U VINOGRADARSTVU


U dananje vrijeme je nezamislivo bavljenje proizvodnjom groa bez primjene strojeva u procesu proizvodnje. Poveanjem cijene ljudskog rada opravdava svako ulaganje u mehanizaciju. Strojevi su vrlo esto u upotrebi u vinogradarskoj proizvodnji pa je vrlo vano smanjiti: smanjiti potronju goriva tetan utjecaj na okoli zbijanje tla

Osim gore navedenog vrlo je bitno uskladiti veliinu traktora i snagu s radnim prikljucima te redovito odravati traktor i prikljuke. 12.1. Potrebna mehanizacija u podizanju novih i odravanju postojeih vinograda Kod podizanja vinograda koristi se razliita mehanizacija to najvie ovisi o terenu na kojem se podie novi vinograd: buldoeri, riperi, bageri, razliite freze za usitnjavanje kamena - vinogradi na kru traktor (80-200 KS) - vinogradi na obradivim tlima

Prikljuni strojevi: strojevi za raspodjeljivanje stajnjaka strojevi za rasipanje mineralnog gnojiva strojevi za deponiranje mineralnog gnojiva traktor (80-200 KS) - vinogradi na obradivim tlima plug jednobrazni, dvobrazni, dubina oranja od 50- 70 cm kultivatori, prikljune freze laserski ureaj koji uz pomo hidraulinog cilindra osigurava sadnju po pravcu, tj. tolerira odstupanje u kretanju traktora +/- 30 cm.

Slika 29. Freza za usitnjavanje kamena (Foto:M. Gapar)

38

PODIZANJE VINOGRADA SA ZATITOM VINOVE LOZE

12.2. Mehaniko unitavanje korova u vinogradima Obrada tla U vinogradima koji imaju klasino odravanje tla u meurednom prostoru (oranje, kultiviranje, frezanje) prostor u redu(zatitni pojas) obraujemo sa oruima koja imaju mogunost pomaka.Takav pomak omoguuju hidraulini ureaj koji aktivira ticalo, te se radna tijela pomaknu za 20-50 cm, a nakon prolaska zapreke stroj se vraa u prvotni poloaj.Koritenje ovih prikljuaka mogue je na vinogradima koji su podignuti na ravnom terenu, razmak izmeu trsova je vei od 80 cm, a stablo trsa je uspravno i vie od 70cm. Zatravljeni vinogradi U vinogradima koji su zatravljeni odravanje travnjaka se obavlja malerima, koji usitnjavaju travu i rozgvu i rasporeuju je po itavoj povrini te spreavaju rast korova. Imamo i kombinaciju malera sa dodatkom ureaja za primjenu herbicida koji tretira prostor ispod trsova (zatitni pojas). Takoer postoji mogunost prikljuivanja roto-kosilice s bonim hidraulinim pomakom (ticalom). 12.3. Mehanizacija u zatiti Rasprivai (atomizeri) Osnovna zadaa tih strojeva je kvalitetno rasporediti koliinu zatitnih sredstava (kemijska sredstva), sa to manjim gubicima (otjecanje na tlo i zanoenje na susjedne parcele). Tijekom godine u prosjeku se izvri 7- 10 prskanja pa je jako bitno da se zatita obavlja sa kvalitetnim strojevima kako bi i trokovi u zatiti vinograda bili to manji. Tijekom zimskog perioda bitno je da se kvalitetno izvri servisiranje atomizera (rasprivaa, prskalica) kako bi bili spremni kad doe vrijeme zatite. Sve potrone dijelove treba zamijeniti,te osigurati i jednu optimalnu zalihu potroni dijelova atomizera. Vinogradarski traktor Jaina (snaga) traktora ovisi o poslovima koje treba obavljati, uvjetima u vinogradu, nagibu terena i vremenu uporabe tokom godine. Osnovni zahtjevi koji traktor treba zadovoljit su: vonja pogon podizanje i noenje prikljunih strojeva mehaniziranje to veeg broja radnji u vinogradu

Karakteristike takva traktora su: snaga preko 65 KS pogon na sva etiri kotaa irina traktora (ovisi o razmaku sadnje) mjenja, povei broj brzina, da bi zadovoljio rad u velikom rasponu brzina prikljuno vratilo (540 ili 1000 okr./min.) kabina (ergonomski oblikovana, dobra vidljivost, klimatizirana) reversor (koji omoguuje promjenu smjera kretanja pokretom jedne ruice) pumpa, hidraulika, min. kapacitet 45 lit., 3 para hidraulinih prikljuaka

FEDERALNI AGROMEDITERANSKI ZAVOD MOSTAR

39

Slika 30. Nestruna primjena zatitnih sredstava (Foto:A.Karai) Navodnjavanje

Slika 31. Loa aplikacija zatitnih sredstava (Foto:A.Karai)

Ako imamo sustav sa rasprivaima troimo velike koliine vode i to u kratkom vremenu po itavoj povrini to trai ugradnju pumpi velikog kapaciteta. Danas je najbolje za vinograde koristiti sustave kap po kap (drip irrigation). Ovi sustavi troe male koliine vode kroz dui period i rade sa pumpama manjeg kapaciteta. Danas je u Hercegovini postalo nezamislivo ozbiljno bavljenje vinogradarstvom bez navodnjavanja, a to se posebno odnosi na vinograde koji se podiu na pjeskovitim, ljunkovitim i skeletoidnim tlima. Zatita od tue Jo u praksi nemamo takvih vinograda (vinsko groe), ali i o tome bi trebalo razmisliti kod podizanja novih nasada posebno na odreenim gradonosnim mikrolokacijama, a svakako bi trebalo postaviti zatitne mree ako se radi o stolnom grou.

Slika 32. Posljedica od prvotnog oteenja tuom

40

PODIZANJE VINOGRADA SA ZATITOM VINOVE LOZE

Slika 33. Traktor (M.Gapar)

Slika 34. Atomizer

Slika 35. Vinogradarski plug

Slika 36. Kultivator

Slika 37. Maler

Slika 38.Freza

FEDERALNI AGROMEDITERANSKI ZAVOD MOSTAR

41

Slika 39. Prikolica

Slika 40. Zelena rezidba

Slika 41.Freza za obradu unutar reda

Slika 42. Podriva sa deponatorom za gnojivo

42

PODIZANJE VINOGRADA SA ZATITOM VINOVE LOZE

13.ZATITA VINOVE LOZE OD TETOINJA (uzronici bolesti, tetnici, korovi)


13.1 Osnovna promiljanja za uspjenu zatitu vinove loze od bolesti i tetnika - redovito pratiti izvjetaje IPS-a (upanijske-kantonalne), zatim obavijesti i upute lokalnih radio stanica, emisije za selo i poljoprivredu, TV emisije te pratiti informacije putem interneta - ako ne postoji prognozna sluba: za poblie savjete ili upute dobro se savjetovati s agronomom, strunjakom za zatitu bilja - veoma je vano pratiti fenofaze razvoja loze od pupa do berbe. Posebno naglaavamo da se sa veom pozornou prate razvojne faze loze pred cvatnju do zavretka intenzivne porasti bobice. - pratiti prognozu vremena posebno agrometeoroloke podatke o: temperaturi zraka, relativnoj vlazi zraka i padalinama - po mogunosti poznavati biologiju tj. nain ivota pojedinih tetnika (razvojne faze, broj generacija te uvjete u kojima se neki tetnik ili patogeni (uzronik bolesti) razvija). - na vrijeme prepoznati znakove (simptome bolesti ili tete od nametnika) na rozgvi, mladicama, liu, pupovima i bobicama, sve u cilju kako bi mogli pristupiti preventivnoj zatiti prije nego se bolest ili tetnik pojavi ili odmah po uoavanju. - paljivo pratiti zdravstveno stanje vinograda, posebno na poloajima u blizini uma i voda. Vano je biti to vie prisutan u vinogradu kako nas bolest ne bi iznenadila. - izbjegavati prskanje za vrijeme jake ege. Zimi i u rano proljee neka temperatura bude iznad 5C, kada se odluimo za primjenu zatitnih sredstava. - poznavati nain djelovanja pesticida (fungicida, insekticida i akaricida) koje koristimo u preventivnoj i kurativnoj zatiti vinove loze. - ako u postupku nije navedena mogunost mijeanja istovremeno vie pesticida, fungicida i insekticida treba tu mogunost utvrditi probnim testom, te ako se prilikom probnog mijeanja ne odvaja tekua faza od pesticida jedan je od znakova da su kompatibilni. Dobro je prethodno poprskati dio okota, lia ili ploda kako bismo izbjegli mogunost pojave totoksinosti = palei biljnih dijelova - prije svake uporabe pesticida treba paljivo proitati upute proizvoaa pesticida o njegovoj namjeni, koncentraciji i dozaciji, o mjerama zatite pri radu sa pesticidima, vremenu djelovanja pesticida te o karenci. - ne treba zamijeniti vrijeme djelovanja pesticida s karencom jer neki pesticidi djeluju 7-14 dana pa nakon toga roka treba ponoviti prskanje dok je trajanje karence i do 30 dana. - karenca je dozvoljen zadnji rok prskanja pred berbu plodova i konzumaciju. - veina bolesti loze prezimljuje na i u liu ili rozgvi. Stoga u vinogradima gdje je to mogue treba orezanu rozgvu iznijeti iz vinograda (spaliti) nikako ostaviti u nasadu, tako da se smanji izvor zaraze. U praksi je utvreno da se odstranjivanje lia u manjim vinogradima isplati pa to vinogradarima i savjetujemo.

FEDERALNI AGROMEDITERANSKI ZAVOD MOSTAR

43

13.2. Fenoloke faze razvoja vinove loze sa osvrtom na ekonomski vane bolesti, tetnike i korovne vrste te osnovne mjere zatite Da bi vinograd bio uspjeno zatien od mnogobrojnih bolesti i tetnika od zimskog mirovanja pa sve do berbe, mora se prije svega poznavati osnove biologije, naina ivota i uvjete pod kojima se neka bolest ili tetnik razvija, a isto tako razvojne faze (fenofaze) vinove loze, kad treba poduzeti preventivne, a kada kurativne mjere zatite. 13.2.1 Pup u zimovanju

---------------------------------------------------------------------------------------------------- CRNA PJEGAVOST (preventivno)

Kocide DF, Neoram WG, Cuprablau Z ili Bordoka juha 20 WP, Champion PRIMJENA INSEKTICIDA (akarinoze, erinoze, jajaca crvenog vonog pauka) Prima, Crveno ulje, Basudin 600 EW (titaste ui, pipe)

Slika 43. Fenofaza pup u zimovanju ( PRSKATI, NAKON OBAVLJENE REZIDBE. UKLONITI OREZANU ROZGVU I SPALITI. DOBRO JE OSTUGATI I SKINUTI STARU KORU SA STABLA OKOTA.)

Slika 44. Bijelo do sivkasta boja rozgve s mnotvom crnih tokica

Slika 45. Presjek kroz lucanj zaraen fomopsisom (Foto: A.Karai)

44

PODIZANJE VINOGRADA SA ZATITOM VINOVE LOZE

CRNA PJEGAVOST, FOMOPSIS, EKSKORIOZA

Slika 46. Simptomi crne pjegavosti na listu, mladici i grozdu (Foto: A. Karai)

Slika 47.Crna pjegavost zastoj u rastu na poetku vegetacije (Foto: A.Karai)

Uzronik bolesti je gljivica Phomopsis viticola. Simptomi najuoljiviji u vrijeme rezidbe vinove loze, a prepoznaju se po nezdravoj boji rozgve. Rozgva poprima bijelo do sivkastu boju s mnotvom crnih tokica. Crne tokice (piknidi), vidljive na zaraenoj rozgvi izvor su zaraze, sadre veliki broj spora (piknospora) koje ire infekciju. Razvoju bolesti najvie pogoduje temperatura opt.23 C (raspon temp. 1 do 37 C) i visoka vlanost zraka. Na trsovima koji su zaraeni crnom pjegavosti vidljivi su problemi u rastu i razvoju mladice, a grozdovi ostaju manji. Sadraj eera je smanjen. Poto se radi o kroninoj bolesti vinove loze, treba biti uporan u suzbijanju. Vano je istaknuti da se crna pjegavost najee iri u ranim fazama razvoja loze, kada se jo ne provodi zatita od plamenjae. Neke od vanih napomena:

- pri kupnji cijepova paziti da su zdravi, - gnojidbu vinograda prilagoditi stvarnim potrebama vinove loze za hranjivom, (osobito paziti na duik); - kod rezidbe odstraniti svu zaraenu rozgvu, ukloniti iz vinograda i spaliti; - sa zimskim prskanjem zapoeti u najranijim fazama rasta i razvoja loze, po potrebi ponoviti jo jednom (nakon 7 dana). Koristiti bakrene fungicide u tri puta jaim koncentracijama, od onih koje se za isti pripravak koriste kasnije u zatiti od peronospore. Kombiniranje mjera zatite kroz par godina donosi zadovoljavajui uinak. Jako je bitno poznavanje perioda oslobaanja infektivnih spora (piknospora), te uz praenje meteorolokih uvjeta poduzeti preventivne mjere zatite loze.
45

FEDERALNI AGROMEDITERANSKI ZAVOD MOSTAR

13.2.2. Vunast pup --------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- CRNA PJEGAVOST Kocide DF, Cuprablau Z ili Bordoka juha 20 WP, Delan 700 WDG ili Polyram DF, Neoram WG PEPELNICA i grinje Thiovit Jet, Cosavet DF, Chromosul 80, INSEKTO AKARICIDNI PRIPRAVCI mineralno ulje

Slika 48. Fenofaza vunasti pup ( ZATITA PRIPRAVCIMA NA OSNOVI BAKRA, PLAVO PRSKANJE; AKO JE PROLE GODINE BIO JAK NAPAD PEPELNICE, PREVENTIVNO KORISTITI SREDSTVA NA BAZI SUMPORA. U TOKU VEGETACIJE PROVESTI 1-2 SUMPORENJA; ZAPRAIVANJA ISPOD TRSOVA. PRIMIJENITI AKARICIDE KOJI SUZBIJAJU MLAE RAZVOJNE OBLIKE CRVENOG PAUKA I GRINJE AKARINOZE )
CRVENA LISNA PALE

Uzronik gljivica Pseudopeziza tracheiphila. Osjetljivija loza zasaena na pjeskovitom tlu. Bolest se pojavljuje prije plamenjae i zato ponekad moe iznenaditi vinogradare. Openito se moe rei da je crvena pale podjednako opasna u rano proljea i rano ljeto. Tipian simptom,uoljive pjege omeene ilama,listovi se sue i otpadaju tete se oituju kao: smanjenje lisne povrine u vrijeme bujnog rasta loze prije cvatnje. Prvo prskanje obaviti kontaktnim fungicidima u vrijeme kad su mladice veliine 8-10 cm, a kasnije prskanje u vrijeme zatite od plamenjae, i to Ridomil Gold, Quadris i sl.

Slika 49. Crvena lisna pale u vinogradu

Slika 50. Crvena lisna pale - list

46

PODIZANJE VINOGRADA SA ZATITOM VINOVE LOZE

13.2.3. Zeleni vrh pupa

------------------------------------------------------------------------------------------------------------- CRNA PJEGAVOST, CRVENA PALE, PERONOSPORA Daconil, Antracol, Mankonor 80 WP ili Dithane DG NeoTec/ Dithane M-45 ili Folpan 80 WDG, Cuprablau Z ili Bordoka juha 20 WP, PEPELNICA i grinje Thiovit Jet, Cosavet DF ili Karathane gold 350 EC, CRVENI PAUK, GRINJE IKARICE Envidor, mineralno ulje

Slika 51. Fenofaza zeleni vrh pupa (MLADICA VELIINE 1-3 cm, KORISTITI ORGANSKE ILI SISTEMINE PRIPRAVKE. KVALITETNO PRSKATI UNUTRANJOST TRSA DA BI SE NA PROLOGODINJOJ ROZGVI ZAUSTAVIO RAZVITAK PIKNIDA ISPORA (C.PJEGAVOST). KOD IZBORA PESTICIDA UVIJEK IMATI NA UMU DA: INSEKTICIDI (PIRETROIDI) I FUNGICIDI (DITHIOCARBAMATI) UBIJAJU PREDATORSKU PUPULACIJU GRINJA, KOJA JE PRIRODNI NEPRIJATELJ TENIH GRINJA)

TETNE GRINJE NA VINOVO LOZI

Slika 52. Simptomi na listu posljedica posljedica ishrane akarinozni grinja

Slika 53.Simptomi ljetnog napada listova ishrane erinoznih grinja

FEDERALNI AGROMEDITERANSKI ZAVOD MOSTAR

47

Slika 54. Vuna se katkad moe nai i na grozdu 1. lozine grinje ikarice:

Slika 55. Simptom ranijeg napad akarinoznih grinja izaziva karakteristinu deformaciju lista

erinoze -Colomerus/Eriophys vitis Pgst. (erion=vuna)

- prezime odrasle grinje u pupoljcima vinove loze - 3-7 generacije godinje - u prvoj polovini travnja poinje njihova proljetna aktivnost (temp. >15 C) - hrena se i polau jaja u ljuske pupoljaka. Kada se pupoljak otvori, grinje prelaze na listove, gdje na naliju listova suu sokove. - simptomi napada ovih tetnika su nabrekline (ike) hraste boje na licu lista, na naliju su uleknua prekrivena vunastom prevlakom. - veliki broj grinja na listu uzrokuje propadanje lista, a grinje se stalno sele na mlae lie akarinoze - Calepitrimerus/ Phyllocoptes vitis Nal.

- prezime odrasli oblici ispod ljuska pupova i kore trsa - 3-5 generacije godinje - u fazi bubrenja grinje se zavlae dublje u pup i siu sokove - uslijed sisanja pupovi se sue ili iz njih istjeraju mladice, koje imaju skraene internodije i koji rastu u cik-cak smjeru. - uslijed sisanja na naliju listova, listovi su deformirani sa tamnim uzdignutim rubom i arenom mozainom plojkom GLAVNA PROMILJANJA KOD SUZBIJANJA ERINOZA I AKARINOZA: - mogu biti opasne u hladno proljee, kada vegetacija sporo napreduje - u listove zaraene grinjama lake prodire uzronik peronospore - zbog prisutnosti grinja u pupu tetnik se esto prenosi zaraenim sadnim materijalom, pa o tom treba voditi rauna - dva vana momenta za primjenu akaricida: 1. odmah poslije poetka vegetacije i napada grinja na liu ekasno je primijeniti akaricide. 2. primjena akaricida u trenutku najvee brojnosti grinja sredinom i krajem ljeta Bijelo ulje, Sunspray 7 E (primijeniti samo u zimskom prskanju) Demitan SC i Ortus 5 SC (samo u poetku vegetacije) Cosavet DF (fungicid na osnovu sumpora Prima (ulje uljane repice)
48
PODIZANJE VINOGRADA SA ZATITOM VINOVE LOZE

Slika 56. Grabeljive grinje prirodni neprijatelji erinoza i akarinoza 1. ostale grinje koje ine tetu na vinovoj lozi

Slika 57. Typhlodromus pyri predatorska grinja crvenog vonog pauka

voni crveni pauk Panonychus ulmi Koch

Slika 58. Zimska jaja crvenog vonog pauka

Slika 59. Odrasli oblik crvenog vonog pauka

- izraziti polifag (tete radi na velikom broju biljaka) - prezimi u obliku zimskih jaja (zimskim pregledom jaja kontrolira se jaina populacije, kritian broj je ako se na dunom metru nae 500-1.000 jaja) - ima 6-9 generacija godinje (generacije se isprepleu) - razvoju ovog tetnika pogoduje toplo i suho vrijeme - tipini simptomi: na napadnutom liu isprva se vide ukaste tokice koje ubrzo poprimaju ljubiastocrvenkastu ili ljubiastosmedu boju, a koncentrirane su uz ile. Ove se pjege spajaju, i list se sui. Pri kasnijem napadu lie je svjetlije, uti i sui se, a moe posmeiti i otpasti. obini crveni pauk-koprivina grinja Tetranichus urticae Koch - prezimi ispod kore - lika.

FEDERALNI AGROMEDITERANSKI ZAVOD MOSTAR

49

Slika 60. enka i mujak obinog crvenog pauka

Slika 61. Predatorske grinje (crvena strelica) koprivina grinja (uta strelica)

Slika 62. Karakteristino utilo bijelih sorta izazvano ishranom grinja na naliju listova

Slika 63. Jae izraen napad grinja

50

PODIZANJE VINOGRADA SA ZATITOM VINOVE LOZE

13.2.4. Pojava listia -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- CRNA PJEGAVOST Daconil 720 SC, Universalis, Antracol, Mankonor 80 WP ili Dithane DG NeoTec/ Dithane M-45 ili Folpan 80 WDG, Star 80 WP, Rival, Delan 700 WG ili Polyram DF PERONOSPORA Daconil, Delan 700 WG ili Polyram DF, Universalis, Antracol CRVENA PALE (sredstva primjenjena za peronosporu djeluju i na ovu bolest). Daconil, Universalis, Delan 700 WG ili Polyram DF PEPELNICA Universalis, Thiovit Jet, Cosavet DF ili Karathane gold 350 EC, Slika 64. Fenofaza pojava listia CRVENI PAUK, GRINJE IKARICE Envidor, Demitan INSEKTICID - AKARICID Vertimec 018 EC+ mineralno ulje ( VELIINA MLADICE 10-20 cm, VLANO VRIJEME POGODUJE RAZVOJU CRNE PJEGAVOSTI. PRIMJENOM SREDSTAVA PROTIV CRNE PJEGAVOSTI VINOVA LOZA TITI SE OD PLAMENJAE).
PERONOSPORA, PLAMENJAA

Uzronik je gljivica Plasmopara viticola (Berk.et Curt.) Berl. et De Toni Ova gljivica prezimljava iskljuivo na zaraenom otpalom liu u obliku spora (oospora). Spore su otporne na zimu( podnose i do -26 C), a vitalnost mogu zadrati tri godine i vie. U svibnju, u toku kinog i oblanog vremena (2-3 dana) oospore kliju i nastale zoospore vre prve primarne infekcije. - Uvjeti koji moraju biti ispunjeni za primarne zaraze plamenjaom vinove loze su: 1. srednja dnevna zraka u zadnja 2-3 dana treba da je > 11 C 2. u zadnja 24 h mora pasti najmanje 10 mm/m oborina, tako da je zemlja dobro namoena 3. veliina listova najmanje 2-3 cm u promjeru ili mladice moraju imati duinu barem 10-15 cm 4. da se na liu kap vode zadri barem 5-6 sati,(lie mora biti namoeno bar 10 h) 5. u vinogradu moraju biti prisutne zrele spore (oosporei zoospore). - Prvi vidljivi znakovi infekcije su ukaste uljane pjege na licu lista. Na naliju lista ubrzo se u okviru pjege pojavljuje bijeli maak . Iz te golim okom vidljive bijele prevlake oslobaaju se ljetne spore koje su izvor sekundarnih infekcija. A za ostvarivanje tih sekundarnih infekcija, optimalni uvjeti su : temperatura zraka 18-22 C i relativna vlaga >95%. Svako zadravanje vode na osjetljivim organima >2 h, omoguava sekundarne infekcije. U vegetaciji je mogu vei broj primarnih infekcija i mnotvo sekundarnih infekcija. Niti jedno do sada poznato sredstvo ne titi vinovu lozu dulje od 10 dana, a razmak od 12 ili 14 dana dolazi u obzir u uvjetima bez kie i pri visokim temperaturama zraka.
FEDERALNI AGROMEDITERANSKI ZAVOD MOSTAR

51

Silka 65. Uljne mrlje na licu lista (Foto;A.Karai)

Slika 66. Bijeli maak na donjoj strani lista ini mnotvo sporangiofora (Foto:A.Karai)

Slika 67. Simptomi plamenjae na cvijetu 13.2.5. Razvijeni listovi

Slika 68. Simptom na mladici, peteljkovini, vitici

------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- CRNA PJEGAVOST Daconil 720 SC, Antacol WP 70 ili Mikal ash ili Antracol Combi, Alonso, Ridomil Gold Combi, Rival, Cadillac 80 WP, Delan 700 WG ili Polyram DF PLAMENJAA Daconil, Antacol ili Mikal ash ili Antracol Combi, Ridomil Gold Combi, Rival, Cadillac 80 WP, Delan 700 WG ili Polyram DF CRVENA PALE Daconil, Ridomil Gold Combi, Delan 700 WG ili Polyram DF PEPELNICA Thiovit Jet, Cosavet DF ili Karathane gold 350 EC, Chromosul 80, CRVENI PAUK, GRINJE IKARICE Envidor
PODIZANJE VINOGRADA SA ZATITOM VINOVE LOZE

Slika 69. Fenofaza razvijeni listovi

52

(U KOLIKO JAKE KIE ISPERU APLICIRANO ZATITNO SREDSTVO, OBAVEZNO MORAMO PONOVITI ZATITU. PRAVILO DA KONTAKTNA SREDSTVA DJELUJE 7-10 DANA, A SISTEMICI 10-12 DANA U SLUAJU KINOG VREMENA OVOM SLUAJU NE VRIJEDI)

13.2.6. Pojava grozdia

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- CRNA PJEGAVOST Ridomil Gold Combi MZ, Alonso ili Fantic F, Rival, Winner, PERONOSPORA Ridomil Gold Combi MZ, Mikal ash, Rival, Winner CRVENA PALE Ridomil Gold Combi PEPELNICA Thiovit Jet i Topas, Cosavet DF ili Sabithane, Rubigan, Collis,

Slika 70. Fenofaza pojava grozdia (PRATITI UVJETE ZA RAZVOJ BOLESTI. OBORINE ISPIRAJU SREDSTVA KONTAKTNOG DJELOVANJA, NOVOIZRASLI PRIRAST VINOVE LOZE ESTO OSTAJE NEZATIEN)
PEPELNICA VINOVE LOZE, LUGA,MAA

Uzronik je gljivica Uncinula necator (Schwein.) Burrill (=Erysiphe necator Schwein.) konidijski stadij (anamorf) Oidium tuckeri Berk. Bolest se javlja svake godine, i kine i sune. Predstavlja prijetnju vinogradarima od ranog proljea, pa do kraja vegetacijskog perioda. Prezimi: - u obliku mnogobrojnih plodnih tijela kleistotecija na zaraenom liu i mladicama (sitna, crna, okrugla plodita) ovaj nain prezimljenja je znaajan za ranu i snanu pojavu bolesti. - u obliku micelija u zaraenim pupovima smatra se najvanijim nainom prenoenja pepelnice u sljedeu godinu. Najee od treeg do estog pupa na lucnju. Glavni simptom je pepeljasta prevlaka na povrini napadnutih biljnih organa: lie, peteljkovina, mladice, vitice, cvat, bobice grozda. - Kod jae zaraze, lie se uvija, postaje tvrdo i poprima metalni sjaj, postepeno uti, smei, osui se i otpada. - Najvee izravne gospodarske tete od pepelnice su kada pepelnica napadne mlade bobice u intenzivnom porastu. Uslijed napada pepelnice pokoica prestaje sa rastom, pritisak unutarnjeg sadraja izaziva pucanje boba sve do sjemenke. Optimalni uvjeti za razvoj pepelnice su: topli, sunani, i sparni dani (25-33 C), sa svjeim noima (12-15 C), bez jaih oborina i prosjenim vrijednostima relativne vlage zraka 65% (i vie). Kia nema veliki znaaj za ljetno irenje pepelnice. Suzbijanje pepelnice mora biti organizirano tako da se ona uvijek suzbija preventivno.
53

FEDERALNI AGROMEDITERANSKI ZAVOD MOSTAR

Slika 71. Maak na bobama i karakteristini simptom na mladici

Slika 72. Posljedice napada pepelnice na bobama

Slika 73. Pepelnica na rozgvi zrakaste mrlje, okoladne boje (Foto:A.Karai) 13.2.7. Odvojeni grozdii

Slika 74. Uslijed napada pepelnice bobice raspucaju sve do sjemenke

------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- PERONOSPORA Ridomil Gold MZ, Mikal ash, Alonso ili FanticF, Antracol WP 70, Dithane M-45, Euparen multi, Folicur multi, CRVENA PALE Ridomil Gold MZ PEPELNICA Topas 100 EC, Folicur EW250, Folicur multi, Cosavet DF ili Sabithane, tekui sumpor, Rubigan, Collis GROZDOVI MOLJCI Match, Decis, Runner 240 SC ili Sumialfa 5FL

Slika 75. Fenofaza odvojeni grozdii


54
PODIZANJE VINOGRADA SA ZATITOM VINOVE LOZE

(PRATITI UVJETE I NA VRIJEME REAGIRATI SA ZATITOM. PRIPRAVKE KORISTITI PREMA UPUTAMA PROIZVOAA. STALNOM IZMJENOM FUNGICIDA IZ RAZLIITIH SKUPINA,SPRJEAVAMO POJAVU REZISTENTOSTI)

TRIPSI
Dvije vrste tripsa su ekonomski znaajne za stolno groe: 1. KALIFORNIJSKI TRIPS Frankliniella occidentalis (Pergande)

Slika 76. Razvojni oblici Frankliniella occidentalis jaja duga 0,2mm, uto bijela bubreasta prvo presvlaenje 0,5-0,6mm drugo presvlaenje 1,20-1,30 - nimfe se hrane cvjetovima, listovima i bobama predpuparij 1,20mm puparij 1,30mm - predpupe i pupe se ne hrane i mogu se nai u tlu (1/3 razvoja provodi u tlu) odrasli(mujak)1mm odrasli(enka) 1,20mm - odrasli se hrani polenom i cvjetovima - 1-2 generacije godinje

FEDERALNI AGROMEDITERANSKI ZAVOD MOSTAR

55

Slika 77. Imago Frankliniella occidentalis - uta glava - tijelo uto smee (tamniji zimi i u proljee) - antene sa 8 segmenata, prvi segment ut, ostali vie crni, posljednji segment izrazito manji od ostalih - ovipozicija:20-60 jaja po eniki - u proljee razvoj traje 25-30 dana - populacija se poveava u cvatnji (kraj svibnja) 2. LOZIN TRIPS Drepanothrips reuteri (Uzel) 77. odrasli Drepanothrips reuteri

Razliiti stadiji D.reuteri na unutarnjoj strani lista loze. esto se uoavaju du gl.ila (nervature), gdje trae sklonite od sue i jakog intenzivne svjetlosti Slika 78. Razliiti stadiji Drepanothrips reuteri

56

PODIZANJE VINOGRADA SA ZATITOM VINOVE LOZE

odrasli uto-smee boje; 0,7-0,8mm 2 generacije godinje, prezimljujua forma je imago na kori u proljee odrasli nagrizaju mlado lie i odlau jaja na njemu -nimfe se hrane blizu sredinje ile - prva generacija tijekom VI mjeseca - druga generacija VII-VIII

TETE
Direktene tete: zakrljali izdanci kovranje lia nekrotine pjege od uboda ovipozicije i ishrane hraste i srebrnkaste toke deformacije grozdova

Popratne indirektne tete: gljivine kolonije

Slika 80. Oteenja na mladim izbojima: cik-cak rast, internodiji kratki

Slika 81. Oteenja na mladim izbojima:, zone strija, lie oblika lice

Slika 40. kovranje lia


FEDERALNI AGROMEDITERANSKI ZAVOD MOSTAR

Slika 83. oteeno lie


57

Slika 84. Oiljici u obliku morske zvijezde na bobicama uzrokovani hranjenjem tripsa na mladim bobicama

Slika 85. Okrugle pjege na zrelom grou oko mjesta gdje trips polae jaja, vidljivo kao mali oiljci

Slika 86. Oteenja na 1-godinjim mladicama, karakteristine zone strija MONITORING Praenje na stonom grou

Slika 87. Zone strija

Praenje poinje od cvatnje do stvaranja ploda sa 4 plave ploe po ha, (skupljanje svaka 3-4 dana) i trenja 100 grozdova u prozirne plastine vreice ili na bijele plahte.

Slika 88. Plave ljepljive ploe


58
PODIZANJE VINOGRADA SA ZATITOM VINOVE LOZE

KRITINI BROJEVI
Fenoloka faza Poetak cvatnje cvjeta 25% cvjeta 50% zametnute bobe kritian broj bio bi: 6 tripsa/cm
2

hvatanje na plave ljepljive ploe (trapovi) >5-10 tripsa : tretiranje >15-20 tripsa: tretiranje >15-20 tripsa: tretiranje >15-20 tripsa: tretiranje

uzimanje uzoraka

3-5 tripsa/grozdu: tretiranje 3-5 tripsa/grozdu: tretiranje 3-5 tripsa/grozdu: tretiranje

MJERE KONTROLE
Kulturne mjere: Sjetva Phacelia tanacetifolia (oujak) , koju trips napada i moe prepoloviti tete od tripsa. Bioloke mjere: Bioloka kontrola: predatorski tripsi (Aelothrips fasciatus), Phytoseidae (Amblyseius cucumeris) i Anthocoridae (Orius spp.). Raeni su pokusi sa Orius laevigatus koja ne daje dobre rezultate Kemijske mjere: U svijetu se koriste sljedee aktivne tvari: acrinatrin, metiocarb, spinosad

Slika 89. Facelija Phacelia tanacetifolia

Slika 90. Predatorska grinja koja napada mlade od D.reuter

GROANI MOLJCI
Dvije vrste moljaca mogu biti tetne u vinogradu: pepeljasti groani moljac Lobesia botrana (Denis&Schiffermller) - godinje ima 3-4 generacije uti groani moljac Eupoecilia ambiguella (Hb.) - godinje ima 2-3 generacije Dinamika njihovog pojavljivanja i jaine populacije razlikuje se od regije do regije, a klimatski uvjeti pri tom su od velikog znaaja. Generalno se moe konstatirati da: uti moljac za svoj razvoj zahtijeva visoku vlanost zraka i manje vrijednosti temperature, dok pepeljasti treba vrlo toplo razdoblje uz osrednju vlanost zraka. Obje vrste moljaca prezimi u stadiju kukuljice na skrovitim mjestima trsa ili oko njega.
FEDERALNI AGROMEDITERANSKI ZAVOD MOSTAR

59

Glavna biljka domain za ove tetnike je Daphne gnidium i vinova loza, esto se nalazi i na biljkama iz rodova: Ligustrum, Medicago, Trifolium, Prunus, Rubus, Arbutus, Rosmarinus, Olive, Mirth Let leptira prve generacije (prezimljujua) poinje od travlja (kada kroz nekoliko dana srednja dnevna temperatura uzastopno prelazi vrijednosti 10 C), vrhunac leta u svibnju. - jedna enka moe poloiti od 50-90 jaja. - trajanje razvojnih stadija prve generacije: jaje (embrionalni razvoj) 6 dana, stadij liinke 35 dana, stadij pupe 10 dana Let druge generacija (ljetna) i vrhinac leta od lipanja - srpanja, jaje se razvije za 4-5 dana, liinka i pupa za 20-25 dana. Let druge generacije i pojava njihovih gusjenica smatra se opasnim. Jedna liinka u prosjeku oteti 4-9 bobica, a svojim tetama omoguuju nesmetani razvoj sive plijesni. Smatra se da je: 3-4 gusjenice tijekom srpnja na 100 grozdova je tetno. - trea generacija zavrava u kolovozu - let etvrte generacije u rujnu - druga i trea generacija izaziva velika oteenja, ukljuujui propadanje grozdova na koje se dodatno naseli Botrytis. Za praenje pojave i odreivanje rokova suzbijanja potrebno je: pratiti pojavu leta leptira pratiti klimatske uvjete vriti kontrolu pojave jaja vriti kontrolu pojave prvih oteenja Optimalno rokovi suzbijanja su: dani neposredno uoi izlaska gusjenica iz odloenih jaja, a odreuju se praenjem: kritinog broja leta leptira i zbrojem aktivnih temperatura potrebnih za razvoj jaja. tj. prof. Ciglar istie da je optimalni rok suzbijnja, kada se doe do zbroja srednjih dnevnih temperatura od 110 C od dana pojave leptira u veem broju (75 leptira po trapu kumulativno) (min.+max.): 2 (10) = 110C - sustavnim praenjem populacije groanih moljaca primjenom fromona, te provjerom i revizijom kritinih brojeva, uz ciljano tretiranje kemijskim sredstvima (naturaliti: Laser KS; biotehniki pripravci: Match EC 050, Nomolt SC, Mimic SC, Runner 240 SC, Avaunt 15 SC, selektivni organo-fosfati: Reldan 40 EC) ovi tetnici se na prilino jednostavan nain mogu kontrolirati i suzbijati.Vaan je uinak i prirodnih biotikih faktora koji izazivaju mortalitet ovih tetnika: parazitoidi (vie od 15 vrsta Hymenopetra) i predatori (zlatooka Chrysoperla carnea),a najvaniji abiotiki faktor su visoke temperature u proljee, koja ubija jaja. Slika 91. Odrasli oblik zlatooke (Foto:A.Karai)

60

PODIZANJE VINOGRADA SA ZATITOM VINOVE LOZE

Slika 92. Oblik prezimljenja

Slika 93. Rani napad grozdovog moljca

Slika 94. Kasni napad grozdovog moljca

Slika 95. Napadnute bobice centar oko kojih se iri Botrytis

Slika 96. Pepeljasti groani moljac uhvaen na ljepljivu povrinu trap-a(Foto:A.Karai)

Slika 97. Ferotrap = lovka sa ampulom koja sadri feromon (Foto:A.Karai)

FEDERALNI AGROMEDITERANSKI ZAVOD MOSTAR

61

13.2.8. Odvojeni cvjetni pupovi --------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- PERONOSPORA Ridomil Gold MZ, Verita fenomen, Alonso ili Fantic F, Revus MZ, Acrobat MZ ili Forum star PEPELNICA Topas 100 EC, Folicur WP 25, Cosavet DF ili Sabithane, Rubigan, Collis, Stroby, INSEKTICIDI (savijai) Match, Decis, Runner 240 SC ili Sumialfa 5 FL

Slika 98. Fenofaza odvojeni cvjetni pupovi ( TOPLI I SPARNI DANI POGODUJU RAZVOJU PEPELNICE TE SE PREPORUUJE KORITENJE SISTEMINIH PRIPRAVAKA, KOJIMA SE MOE DODATI JEDAN OD SUMPORNIH PRIPRAVAKA, KOJEG KORISTIMO U POLA DOZE OD MAKSIMALNO PREDVIENE U UPUTAMA) 13.2.9. Po zavretku cvatnja --------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- PERONOSPORA Pergado ili Revus MZ, Proler ili Melody Duo, Fantic F ili Fantic M, Acrobat MZ ili Forum star PEPELNICA Talendo SC 500, Nativo 75 WG, Sabithane ili Systhane 12 E + Cosavet DF, Postalon 90 SC, Stroby WG, Vivando, SIVA PLIJESAN Teldor, Pyrus 400 SC, Cantus Slika 99. Fenofaza cvatnja (DA BI UBRZALI DJELOVANJE SISTEMINIH FUNGICIDA, POTREBNO IM JE DODATI KONTAKTNI FUNGICID KAO TO JE npr., CHROMOSUL 80 ( Thiovit jet,) I TO U MINIMALNOJ KONCENTRACIJI OD 0,2 %) POETAK I ZAVRETAK CVATNJE: U SAMOJ CVATNJI NE PREPORUA SE PRSKANJE, OSIM U IZNIMNIM SLUAJEVIMA JAKIH KIA, KAD SE KORISTE PRIPRAVCI KOJI SU SE KORISTILI PRED CVATNJU. U PREPORUKAMA NALAZIMO PRSKANJA PRED CVATNJU I NEPOSREDNO NAKON CVATNJE, KADA SE KORISTE KOMBINIRANI FUNGICIDI SISTEMINO - KONTAKTNOG DJELOVANJA, KOJI E SE NAKON PRSKANJA RASPOREDITI PO CIJELOJ LISNOJ MASI I BOBICAMA.
62
PODIZANJE VINOGRADA SA ZATITOM VINOVE LOZE

13.2.10. Zametnute bobice --------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- PERONOSPORA Revus MZ ili Pergado, Mikal premium F, Melody Duo, Fantic F ili Fantic M, PEPELNICA Talendo, Nativo ili Falcon, Domark 40 ME, Cosavet DF, Postalon 90 SC, Crystal, Stroby WG SIVA PLIJESAN Chorus GROANI MOLJCI Decis, Sumialfa 5 FL, Runner 240 SC, Slika100. Fenofaza zametnute bobice (karakteristino blago smee-crvenkasto obojene budue bobice, znak da su oploene) (VODITI RAUNA O BROJU DANA IZMEU PRSKANJA, VREMENSKIM PRILIKAMA. NITI JEDNO DO SADA POZNATO SREDSTVO NE TITI VINOVU LOZU DULJE OD 10 DANA, A RAZMAK OD 12 ILI 14 DANA DOLAZI U OBZIR U UVJETIMA BEZ KIE I PRI VISOKIM TEMPERATURAMA ZRAKA.) SIVA PLIJESAN Uzronik gljivica Botrytis cinerea Pers. Bolest visokog standarda

Razvoj gljive ide u tri faze: - saprotska - zelene plijesni - sive plijesni posebno tetna Preventivne mjere: - skidanje nepotrebnog (starog) lia - optimalnija upotreba mineralnih gnojiva osobito duika - uzgoj loze to prozraniji - okvirni termini prskanja - nakon cvatnje, pred zatvaranje grozda i nakon 15 dana po zavrenom drugom prskanju. Zatita protiv sive plijesni provodi se u zoni groa

Slika 101. Siva plijesan na grozdu

FEDERALNI AGROMEDITERANSKI ZAVOD MOSTAR

63

13.2.11. Porast bobica -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- PERONOSPORA Revus MZ ili Pergado, Eclair 49 WG + Antracol, Fantic F ili Fantic M, Ridomil Gold MZ, Cabrio Top, PEPELNICA Talendo, Eclair 49 WG, Domark 40 ME, Cosavet DF, Crystal, Postalon 90 SC, Topas, Rubigan, Cabrio Top, SIVA PLIJESAN Chorus INSEKTICID (savijai) Match, Sumialfa 5 FL, Runner 240 SC,

Slika 102. Porast bobice

13.2.12. Pred zatvaranje grozda

---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- PERONOSPORA Quadris ili Universalis, Bakreni antracol, Eclair 49 WG+ Antracol, Galben C, Champion 50 WP ili Champion 50 WP + Folpan 80 WDG PEPELNICA Quadris ili Universalis i Thiovit Jet, Eclair 49 WG, Crystal ili Cosavet DF SIVA PLIJESAN Mythos, Teldor, Pyrus 400 SC, INSEKTICID (savijai) Match, Mimic ili Runner 240 EC, Nomolt, Slika 103. Pred zatvaranje grozda

64

PODIZANJE VINOGRADA SA ZATITOM VINOVE LOZE

13.2.13. Zatvaranje grozda

------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- PERONOSPORA Ridomil Gold Plus, Cuprablau Z, Champion 50 WP, Delan 700 WDG, PEPELNICA Thiovit Jet, Karathane EC ili Moivi sumpor, Vivando SIVA PLIJESAN Cantus, INSEKTICID (savijai) Nomolt,

Slika 104. Zatvaranje grozda (PRIMJENA KONTAKTNIH SREDSTVA U RAZMAKU OD 8 10 DANA, A SISTEMINIH SREDSTVA 10 14 DANA. ZATITU VRITI RANO UJUTRO ILI KASNO NAVEE.) SPIRANJE PEPELJASTIH PREVLAKA (PEPELNICE) SA GROZDOVA: 1. na 100 litara vode - 125 g kalijeva hipermangana + 2 kg gaenog vapna. Ovom otopinom se ispiru grozdovi, a sljedei dan se lozu zatiti bilo kojim fungicidom protiv pepelnice. recept iz literature. 2. 0,5% urea + neki sistemini fungicid protiv pepelnice. Otopiti ureu u vodi i ostaviti par sati da odstoji ( jer neposredno nakon mijeanja sa ureom dolazi do pada temperature otopine) recept iz prakse. 13.2.14. aranje ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- PERONOSPORA Kocid, Bakreni antracol, Galben C, Champion 50 WP, Nordox, Bordoka juha PEPELNICA Thiovit Jet, Crystal ili Cosavet DF, Chromosul 80, SIVA PLIJESAN Switch, Mythos, Teldor, Pyrus 400 SC GROZDOVI MOLJCI (po potrebi) Karate Zeon, Nomolt,

Slika 105. Fenofaza aranje

( PRILIKOM ZADNJIH TRETIRANJA, VODITI RAUNA O KARENCI KORITENIH SREDSTAVA, TE O VREMENSKIM UVJETIMA, KAO I SORTIMENTU VINOGRADA OBZIROM NA VRIJEME DOZRIJEVANJA GROA. SUMPORNA SREDSTVA NE SMIJU SE UPOTREBLJAVATI NA TEMPERATURAMA IZNAD 27C)
FEDERALNI AGROMEDITERANSKI ZAVOD MOSTAR

65

Slika 106. Oteenja od primjene sumpornih sredstava Slika 107. Oteenja od primjene sumpornih sredstava na visokim temperaturama (Foto:A.Karai) na visokim temperaturama (Foto:A.Karai)

13.2.15. Zreli grozd --------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- SIVA PLIJESAN

Switch 62,5 WG, Teldor, Mythos, Pyrus 400 SC

Slika 108. Fenofaza zreli grozd (Foto:A.Karai) KOD ZADNJIH TRETIRANJA TREBAMO SE PODSJETITI DA: - VANOST OUVANJA ZDRAVIH LISTOVA IMA DIREKTNU VEZU SA STVARANJEM SLADORA U GROZDU, - PERONOSPORA PREZIMLJAVA U OTPALOM LIU A PEPELNICA U PUPU, LIU, ROZGVI (AKO OUVAMO LISTOVE ZDRAVE, ZA OEKIVATI JE MANJI NAPAD PERONOSPORE I PEPELNICE SLJEDEE GODINE), - VODITI RAUNA O KARENCI SREDSTAVA

66

PODIZANJE VINOGRADA SA ZATITOM VINOVE LOZE

13.3. Virusi, virusima slini organizmi (virus like), viroidi, toplazme na vinovoj lozi Na vinova loza je registrirano 55 razliitih virusa, vie virusima slinih bolesti (virus like), 9 unutarstaninih prokariota (phitoplasme i xilem bakterije) i 5 viroida. Od toga gospodarski najvaniji su: 1. Kompleks degeneracije i virusi koji idu uz degenaeraciju:

- Grapevine fanleaf virus GFLV- lepezavost lista vinove loze i - Arabis mosaic virus ArMV- virus mozaika guarke 2. Kompleks uvijenih listova i virusi koji idu (uz ovaj komleks):

- Grapevine leafroll-associated virus 1 (GLRaV-1) uvijenost lista pridrueni virus 1 - Grapevine leafroll-associated virus 3 (GLRaV-3) uvijenost lista pridrueni virus 3 3. 4. 5. Tipovi naboranosti drveta vinove loze: Grapevine A (GVA) Fleke komlex GFkV za podloge virus arene pjegavosti lista Tri toplasm-e (mikoplazme)

Slika 109. Listovi koji pokazuju razliite simptome, a koji bi upuivali na prisutnost virusa

FEDERALNI AGROMEDITERANSKI ZAVOD MOSTAR

67

13.3.1. Zato su vani virusi? Virusi i njima slini organizmi uzrokuju znatne tete, koje ovise o intenzitetu njihove prisutnosti i osjetljivosti sorte. Najvanije tete su: - trsovi zaraeni virusima i njima slinim organizmima pokazuju veu osjetljivost na: druge bolesti i razliite ekstremne klimatske uvjete, zbog ega su ovi okoti kraeg ivotnog vijeka - trsovi zaraeni sa virusima i njima slinim organizmima imaju manji urod, manji postotak eera (pogotovo trsovi zaraeni sa vie razliitih virusa) - podloge i plemke zaraene virusima i njima slinim organizmima oteano stvaraju kalus u procesu proizvodnje cjepova pa je uspjeh cijepljenja manji. - slabije oiljavanje reznica i cijepova - kasnije kretanje pupoljaka u proljee - zaostajanje u porastu mladice, koja ostaje tanja 13.3.2. Simptomi virusnih oboljenja su razliiti:

Slika 111. Razliiti oblici utog mozaika

Slika 113. Lepezasti listovi (fanleaf simptom)

Slika 112. Pojedini trsovi i dijelovi trsa pokazuju razliita mozaina utila
PODIZANJE VINOGRADA SA ZATITOM VINOVE LOZE

68

Slika 114.Nazubljenost listova karakteristian za GFLV

Slika 115. Raljanje- metliavost pouzdan znak virotinosti

Slika 116. Abnormalni izboji Slika 117. uti mozaik upuuje Slika 118.Simptomi proaranost deu fanleaf incirane loze na prisustvo GFLV virusa formiranog rasta uzrokovani fan leaf virusom Slika 120. Simptom utih mrlja je simptom koji upuuju na viroid (pet razliitih viroida napada vinovu lozu)

Slika 121. Simptom ispruganosti vena je znak prisustva virusa GFLV + viroida GYSVd= Grapevine yellow speckle Slika 119. Osipanje/rehuljavost grozdova moe biti izazvano fanleaf virusom

FEDERALNI AGROMEDITERANSKI ZAVOD MOSTAR

69

Slika 122. Usporedbe kod stolne sorte (lijevo virotian, desno zdrav grozd)

Slika 123. Usporedbe kod vinske sorte (lijevo virotian , desno zdrav grozd)

Slika 124. uta proaranost lista uzrokovana Arabis mosaic virus (ArMV)

Slika 125. Proaranost i deformacije lista v.loze uzrokovano destruktivnim sojem ArMV

Slika 126. Grozdovi zdravog (A) i oboljelog (B) stolnog groa od GLRaV
70

Slika 127. Uvijenost listova kao posljedica napada GLRaV


PODIZANJE VINOGRADA SA ZATITOM VINOVE LOZE

Slika 128. Uvijenost lista leafroll simptom

Slika 129. Simptomi karakteristini za Fleck virus GFkV

Slika 130. Simptom iljebljenosti drveta podloge Kober 5BB koju izaziva GVA virus; karakteristine uzdune udubine ispod spojnog mjesta

Slika 131. Najvaniji vektori GVA virusa: Planococcus citri, Pl.cus, Pseudococcus longispinus, Ps.afnis, Ps.comstocki, Neopulvinaria innumerabilis

FEDERALNI AGROMEDITERANSKI ZAVOD MOSTAR

71

NEMATODE SU VANI VEKTORI VIRUSA NA VINOVOJ LOZI

Slika 132. Gale izazvane root knot nematodama (nematode korjenovog vora) i izgled nadzemnog dijela

Slika 133. Ciste na korijenu vinove loze

Sve nematode na v.l. su paraziti korijena: Dva osnovna tipa simptoma, svrstavaju sve nematode v.l. u dvije skupine: - specine korijenove malformacije i izoblienosti korijena (gale) - nekrotine lezije Glavne grupe nematoda koje napadaju v.l.: 1. 2. 3. 4. 5. root-knot nematode (vor) Meloidogyne spp. bodeaste nematode Xiphinema spp. (X.diversicaudatum prenosi AMV virus , Xiphinema indeks prenosi GFLV virus) nematode sa lezijama Pratylenchus spp. citrus nematode Tylenchulus semipenetrans mediteranske bubreaste nematode Rotylenchus macrodoratus

72

PODIZANJE VINOGRADA SA ZATITOM VINOVE LOZE

13.3.3. Fitoplazmatska oboljenja: Za vinograde su vana toplazmatska (mikoplazmatska ) oboljenja (utice vinove loze), koje su razvrstana u tri skupine: 1. Grapevine yellows phytoplasmas 2. Bois Noire (BN) 3. Flavescence dore (FD) Bez obzira na vrstu toplazmatskih oboljenja , simptomi su manje ili vie isti. Poetna faza: parcijalna promjena boje listova pojava nekroza izmeu glavnih nerava U kasnijoj fazi: uoljivo savijanje ruba lista prema naliju skraivanje internodija atipina razgranatost mladica Promjena boje listova varira i zavisi od sorte vinove loze. Generalno se moe rei da kod crnih sorti boja listova je tamno ljubiasta do svijetlo crvena, a kod bijelih sorti boja listova je svijetlo uta do zlatno uta. Sl. 92. Glavni simptomi koji upuuju na toplamatska oboljenja

Slika 134. Glavni simptomi koji upuuju na toplamatska oboljenja

FEDERALNI AGROMEDITERANSKI ZAVOD MOSTAR

73

Slika 135. Scaphoideus titanus (Ball) vektor Flavescence dore (Carraro et al., 1994)

Slika 136. Hyalesthes obsoletus (Signoret) vector Bois vector Bois noir

Stalnim i sve eim pojavljivanjem: virusnih, virusima slinih (virus like), viroidimnim i toplazmatinim oboljenjima vinove loze, pogorava se zdravstvena ispravnost (toosanitarni sitatus) vinove loze u cjelini to ukazuje na neophodnu sistemsku obradu materijala: serolokim i molekularnim metodama detekcije, odnosno pouzdanije identikacije istih. Poznavanje i suzbijanje vektora (cikade, psile, nematoda) predstavlja vanu mjeru spreavanju irenja ovih bolesti. Naime, problemi virusnih i toplazmatskih oboljenja u BiH (posebno u Hercegovini) praktino neistraeno. U dogledno vrijeme, kada se osposobi laboratorij za analizu i detekciju virusa biti e mogue na Federalnom agromediterasnkom zavodu obaviti analizu biljnog materijala na prisutnost gospodarski najznaajnijih virusa i njima slinih organizama vinove loze.

74

PODIZANJE VINOGRADA SA ZATITOM VINOVE LOZE

13.4. Korovi u vinogradu

Slika 137. Dobro rijeeno pitanje zakorovljenosti Na grau i sastav korova u vinogradu snaan utjecaj imaju ovjek. Prilagodba korova gajenoj biljci (u ovom sluaju vinogradu) i agrotehnikim mjerama koje se primjenjuju pri njegovom uzgoju omoguava opstanak korova bez obzira na stalne mjere borbe koje ovjek poduzima u cilju njihovog suzbijanja. Dok se druge tetoinje javljaju povremeno, dotle korovi djeluju neprestano to ukazuje na neophodnost stalnih mjera borbe protiv korova, kao i na tekoe oko njihovog suzbijanja. Smanjenje prinosa je krajnji i opi rezultat djelovanja korova na vinovu lozu. Ekonomski najznaajnije korove intenzivnih nasada vinograda dijelimo prema vremenu kretanja na: -zimsko-proljetne - proljetno-ljetne - kasno ljetne, odnosno jesenje korove Korovi u vinogradu se mogu suzbijati jednim od sljedeih naina: 1. obradom tla oruima (jesenska obrada, podrivanje, zagrtanje, proljetna i ljetna obrada tla) 2. zatravljivanjem povrine tla i konjom ostavljanje mala u nasadu 3. primjenom herbicida irom ili u trake U modernim nasadima vinove loze najee je rije o primjeni kombinacije dva ili vie zahvata istodobno. Na primjer, meuredni prostor se zatravni, a korov unutar reda suzbijamo jednokratnom ili viekratnom primjenom razliitih herbicida.

FEDERALNI AGROMEDITERANSKI ZAVOD MOSTAR

75

Tablica 1. Herbicidi koji imaju primjenu u vinogradu


trgovaki naziv Cidokor Herkules Mentor Ouragan sistem 4 Clinik Roundup biactive Herbocid Tender Dominator Basta 15 Casoron G Goal Galigan 240 EC Fusilade super Focus ultra Reglone forte Fortelon spada u vrlo opasna sredstva Gramoxone ija prodaja nije dozvoljena pojedincima djelatna tvar

glifosat

glufosinat diklobenil oksiuorfen uazifop cikloksidim dikvat

parakvat

Slika 138. Reakcija biljke na herbicid (glifosat)

Slika 139. Oteenje od herbicida

76

PODIZANJE VINOGRADA SA ZATITOM VINOVE LOZE

Napomena: U ove trokove nisu ukljueni trokovi sustava za natapanje koji se danas kreu po hektaru zavisno od veliine vinograda od 6000 do 8000 KM.

FEDERALNI AGROMEDITERANSKI ZAVOD MOSTAR

77

LITERATURE:
1. Ciglar, I. (1998): Integrirana zatita vonjaka i vinograda, akovec 2. Cvjetkovi, B. (1997-1998): Specijalna topatologija, predavanja 3. Cvjetkovi, B. i Milievi, T.: Crna pjegavost (Phomopsis viticola Sacc.) i dalje aktualan problem vinograda u Hercegovini, 4. Leko, M. i Karai, A. (2006): Prirunik o zasnivanju nasada vinove loze 5. Maceljski, M. (1999.): Poljoprivredna entomologija, akovec 6. Miroev, N. (2007): Razmnoavanje loze i lozno rasadniarstvo 7. Numi, R.M. i Peljto, A.: Botrytis cinerea Pers. na vinovoj lozi u Hercegovini 8. Simon, J. (2001):Velika knjiga o vinu 9. imunovi, V.(2004): Podizanje novih nasada vinograda 10. CD Crop Protection Compendium Edition2005 11. Martelli, G.P. i Boudon-Padieu E. (2006):Directory of Infectous Diseases og Grapevines and Viroses and Virus-like Diseases of the Grapevine Bibliographic Report 1998-2004 Options mditerranennes Srie B n.55, CIHEAM-IAMB 11. Glasilo biljne zatite, (2009.), Zagreb 12. Programi zatite bilja (2009.) kemijski kua: Chromos agro, AgroChem, Bayer Crop Science, Syngenta, BASF, Karsia Agriculture and Agri-Food Canada www.agr.gc.ca Disease Diagnosis http://www.winetitles.com.au/diagnosis/index.asp EPPO certikati: http://archives.eppo.org/EPPOStandards/certication.htm FAO: http://www.fao.org/ Michigan State University http://web1.msue.msu.edu/fruit/concrdgw.htm

78

PODIZANJE VINOGRADA SA ZATITOM VINOVE LOZE

FEDERALNI AGROMEDITERANSKI ZAVOD MOSTAR

79

You might also like