Nakladnik

NOVA AKROPOLA Habdelićeva 2, Zagreb

Urednik Andrija Jončić Prijevod Paulina Tomić Redaktora Dijana Kotarac Ivan Tomašević Lektura i korektura Branka Žaja Grafičko uredništvo Atila Barta Suzana Dobrić Tisak Forada d.o.o., Bauerova 29, Zagreb

ISBN 953-96431-4-7

2

MUDROST INDIJANACA

Ustrijeljen u Ruku, Apsaroke, 1908.

Izbor
drugo izdanje Zagreb, 2004

3

Ples, Chinook, 1910. 4

Predgovor
Mnogi stari narodi ostavili su nam u nasljeñe veliko bogatstvo koje se ne mjeri samo kamenim grañevinama i skulpturama. Velik dio tog bogatstva su načela i poruke za sva vremena koje jednako vrijede za crnog, crvenog, žutog i bijelog čovjeka. Bilo bi pogrešno tu baštinu shvatiti tek kao pametne dosjetke; one su izraz dubokog životnog iskustva koje se naraštajima sakupljalo i kao najveće blago prenosilo s koljena na koljeno. Indijanci se sjećaju svojih predaka i s poštovanjem se odnose prema svom nasljeñu jer je čovjek bez tradicije poput stabla bez korijena. Stara indijanska tradicija nam nudi jedno iskustvo koje je uvelike primjenjivo i danas. Ono je rezultat razumijevanja odnosa čovjeka i prirode. To je razumijevanje Indijanac iskazivao kroz duboko poštivanje svega što živi. Za njega ne postoji neživa priroda. Sve je živo: biljke, životinje, ali i voda, kamen, zemlja, zvijezde... Ili kao što je rekao Medvjed Koji Stoji, poglavica Oglala Siouxa: "Mudri su bili stari Lakote. Znali su da čovjekovo srce postaje tvrdo kad se udalji od prirode i da nepoštivanje živih, rastućih stvari takoñer vodi i nepoštivanju ljudi." U prirodi je sve skladno povezano. Jedino čovjek može ozbiljno narušiti taj sklad. Indijanac je iskreno vjerovao da svako narušavanje prirodnog sklada uzrokuje bolest, siromaštvo i nesreću. Zato je prema njihovom shvaćanju čovjekova zadaća održati taj sklad. Indijanski roditelji su od malih nogu odgajali djecu u ovakvom duhu. Poslušajmo stoga riječi Bika Koji Sjedi, koji nas poput oca savjetuje i moli kada kaže: "Uzmite najbolje od puta bijelaca i najbolje iz naše tradicije, i sačuvajte to..."

Damir Krivdić

5

Poglavica, Klamath, 1923

6

Američki Indijanac je od zemlje, šuma, ravnica, naselja i visoravni. On izrasta iz prirode, jer zemlja koja je oblikovala prirodu oblikovala je i čovjeka za ono što ga okružuje. On je nekad rastao prirodno poput divljih suncokreta; on joj pripada baš kao što joj bizon pripada... Poglavica Luther Medvjed Koji Stoji, Oglala Sioux

Zazivanje, Sioux, 1912.
7

SVETA PRIRODA
Veliki Duh (Wakan Tanka) je u svim stvarima: on je u zraku koji udišemo. Veliki Duh je naš otac, a zemlja je naša majka. Ona nas hrani; ono što stavimo u nju, ona nam vraća. Veliki Grom (Bedagi), Wabanaki Algonquin Iz Velikog Duha, Velike Tajne, dolazi sva snaga. Veliki Duh daje svetom čovjeku mudrost, moć liječenja i izrade svetih čini. Čovjek zna da je sve ljekovite biljke dao Veliki Duh; zato su svete. Tako je i bizon svet, jer je dar Velikog Duha. Poglavica Željezna Ploča (Maza Blaska), Oglala Sioux

Prvi mir, koji je najvažniji, je onaj koji dolazi u dušu čovjeka kad shvati svoju vezu, svoje jedinstvo s univerzumom i svim njegovim moćima, i kad shvati da se u središtu univerzuma nalazi Veliki Duh i da je to središte svugdje, da se nalazi u svakom od nas. Crni Los, Oglala Sioux Sve što je stvoreno je sveto. I zato ne zaboravite: svaka zora koja dolazi sveti je dogañaj i svaki dan je svet, jer svjetlost dolazi od Velikog Duha. Uvijek morate imati na umu i to da su dvonožni i sav ostali narod kojim je napučena ova zemlja sveti i da s njima morate tako i postupati. Žena Bijelog Bivola, Oglala Sioux

8

Kad čovjek učini nešto vrijedno divljenja, kažemo da je to čudesno; no gledajući izmjene dana i noći, Sunce, Mjesec i zvijezde na nebu, promjenu godišnjih doba na zemlji s plodovima što zriju, moramo shvatiti da je to djelo nekog moćnijeg od čovjeka. Onaj Koga Jure Medvjedi, Santee Yanktonai Sioux

Naša zemlja, naša vjera i naš život su jedno. Na ovoj smo zemlji lovili jelene, losove, antilope, bizone, zečeve, purane. Od ove smo zemlje dobili stabla i kamenje za naše kuće i kive1. Molitva Hopija

Volim zemlju i bizone, i neću se od njih odvojiti. Volim lutati prerijom. Ondje se osjećam slobodno i sretno. Bijeli Medvjed, Santana

Bio sam na kraju zemlje. Bio sam na kraju voda. Bio sam na kraju neba. Bio sam na kraju planina. Nisam pronašao ništa što mi nije prijatelj. Navajo izreka

1 - kiva - ceremonijalna soba

9

Zemlja Vrana je dobra zemlja. Veliki Duh smjestio ju je baš na pravo mjesto. Ima snježne planine i sunčane ravnice, sve vrste klime i blagodati u svako doba. Kad ljetne vrućine sprže preriju, možeš se povući u podnožje planina gdje je zrak sladak i prohladan, trava svježa, a bistre se rijeke obrusavaju sa snježnih obronaka. Ondje možeš loviti bizone i dabrove. A kad doñe zima, možeš se skloniti u šumovita podnožja uz rijeke; ondje ćeš za sebe pronaći bizonovo meso, te koru pamukovog drveta za svoje konje. Zemlja Vrana je baš na pravom mjestu. Ondje se može naći sve što je dobro. Nema takvog mjesta kao što je zemlja Vrana. Arapooish, poglavica Vrana

Moramo sačuvati šume za svoju djecu, unuke i one koji se tek trebaju roditi. Moramo sačuvati šume za one koji ne mogu govoriti u svoje ime, poput ptica, životinja, riba i drveća. Poglavica Qwatsinas (Edward Moody), Nuxalk

Uskoro će doći vrijeme kad će moje unuče čeznuti za zovom gnjurca, mesom lososa, šumom iglica omorika ili kliktajem orla. Ono se neće sprijateljiti ni s jednim od ovih bića, a kad ga srce zaboli od čežnje -proklet će me. Jesam li učinio sve kako bih sačuvao zrak svježim? Jesam li se dovoljno brinuo o vodi? Jesam li pustio orla da se slobodno vine u visinu? Jesam li učinio sve za ljubav svog unučeta? Poglavica Dan George, Salish

10

Hoćeš li ikada početi shvaćati značenje tla pod svojim nogama? Sve je sveto - od zrnca pijeska do planine. Na ovoj zemlji jučer i sutra postoje vječno. Mi, domoroci, čuvari smo ovih svetih mjesta. Peter Plavi Oblak, Mohausk

Sveta Majko Zemljo, drveće i čitava priroda svjedoci su tvojih misli i djela. Winebago

Ljepota ispred mene Iza mene Ispod mene Svud oko mene U ljepoti govorim. Annie Kahn, Navajo

Mi smo zvijezde što pjevaju Mi pjevamo našim sjajem Mi smo vatrene ptice Mi letimo nebom Mi gledamo dolje na planine Ovo je pjesma zvijezda. Pjesma Algonquiana

11

0 Zemljo, majko naša, o Nebo, oče naš, mi smo vaša djeca, na umornim leñima donosimo vam darove koje volite. Ispletite nam stoga sjajnu odjeću, nek joj osnova bude bijela svjetlost jutra, nek joj potka bude crvena svjetlost večeri, nek joj rese budu od kiše koja pada, nek joj rub bude ravna duga. Istkajte nam takvu sjajnu odjeću, da bismo mogli hodati kako priliči tamo gdje je trava zelena, o Zemljo, majko naša, o Nebo, oče naš. Winebago

12

Majka s djetetom, Chinook, 1908.

13

ODGOJ
Pohvala, laskanje, prenemaganje i prazne riječi nisu bile dio uljudnosti Lakota Indijanaca. Prenemaganje se smatralo neiskrenim, a onaj tko neprestance govori nepristojnim i lakomislenim. Razgovor se nikad nije započinjao odjednom niti užurbano. Nitko nije ishitreno postavljao pitanje, ma koliko važno ono bilo, i nikoga se nije požurivalo na odgovor. Stanka za razmišljanje bila je uistinu uljudan način razgovaranja. Tišina je kod Lakota Indijanca imala značenje, a poklanjanje trenutka tišine sugovorniku i vlastiti trenutak tišine prije govora bili su izraz istinske uglañenosti i uvažavanja pravila da "misao dolazi prije govora". Poglavica Luther Medvjed Koji Stoji, Oglala Sioux

Naše je vjerovanje da je ljubav prema posjedovanju slabost koju treba nadvladati. Ona privlači materijalni dio, a ako joj se dopusti, s vremenom će poremetiti čovjekovu duhovnu ravnotežu. Zbog toga djeca zarana moraju naučiti ljepotu darivanja. Treba ih učiti da daju ono što najviše vole kako bi mogla osjetiti radost davanja. Ohijesa (Charles Alexander Eastman), Wahpeton Santee Sioux

14

Poštovanje znači slušati dok se svakoga ne sasluša i ne shvati; tek je tada moguća ravnoteža i harmonija -cilj indijanske duhovnosti. Poglavica Dave, djed Crvenog Psa, Oglala Sioux

Uvijek pozdravi prijatelja kad ga sretneš ili prolaziš pored njega, pozdravi čak i stranca na osamljenom mjestu. Poštuj sve ljude i ne klanjaj se nikome. Kad se ujutro ustaneš, zahvali se za hranu i radost života. Ako tome ne vidiš razloga, greška je jedino u tebi. Ne iskorištavaj nikoga i ništa, jer to pretvara mudrace u budale i zarobljava duh vizije. Poglavica Tecumseh, Shaumee

Mi smo naučeni vjerovati da Veliki Duh vidi i čuje sve i da nikad ne zaboravlja: da će poslije ovoga ovdje dati svakom čovjeku duhovni dom prema njegovim zaslugama... U ovo vjerujem ja i svi u mom narodu. Poglavica Joseph (Heinmot Tooyalaket), Nez Perce

15

Dok sam bio dijete, majka mi je pričala legende o našem narodu; govorila mi je o Suncu i nebu, Mjesecu i zvijezdama, oblacima i olujama. Naučila me klečati i moliti Usena za snagu, zdravlje, mudrost i zaštitu. Rečeno nam je da Usen ne mari za sitne ljudske razmirice. Poglavica Geronimo (Goyathlay), Chiracahua Apache

Mudri su bili stari Lakote. Znali su da čovjekovo srce postaje tvrdo kad se udalji od prirode i da nepoštivanje živih, rastućih stvari takoñer vodi nepoštivanju ljudi. Stoga su uvijek podučavali mlade da se ne udaljavaju od njenog umirujućeg utjecaja. Poglavica Luther Medvjed Koji Stoji, Oglala Sioux

Ako razgovaraš sa životinjama, i one će razgovarati s tobom i tako ćete se meñusobno upoznati. Ako ne razgovaraš s njima, nećeš ih upoznati, a ono što ne poznaješ, toga se bojiš. Ono čega se bojiš, to uništavaš. Poglavica Dan George, Salish

16

Dok živim, želim živjeti dobro Znam da jednom moram umrijeti Ali ako će i nebesa na mene pasti Želim raditi ono što je ispravno Samo je jedan Bog koji gleda dolje na sve nas Svi smo mi djeca jednog Boga Bog me čuje Sunce, tama, vjetrovi Svi oni čuju Što mi sada govorimo... Poglavica Geronimo (Goyathlay), Chiracahua Apache

Podmuklost zatamnjuje lanac prijateljstva, a iskrenost ga čini svjetlijim. Canassatego

Ne treba mnogo riječi da se izrekne istina. Poglavica Joseph (Heinmot Tooyalaket), Nez Perce

17

Moja riječ Sram me je pred zemljom sram me je pred nebom sram me je pred zorom sram me je pred sumrakom sram me je pred plavim nebom sram me je pred Suncem sram me je pred onim što je u meni i što govori kroz mene. Nešto me uvijek gleda. Zato moram govoriti istinu. Svoju riječ držim čvrsto na grudima. Navajo

18

Medvjed Bik, Crne Noge, 1926.

19

UMIRANJE I SMRT

Ne postoji smrt. Postoji samo promjena svjetova. Poglavica Seattle, Suquamish

Život nije odijeljen od smrti. Samo izgleda tako. Crne Noge

Kroz zrak Letim na oblaku K nebu, daleko, daleko, daleko Da tamo nañem sveto mjesto Velika me promjena obuzima! Poglavica Geronimo (Goyathlay), Chiracahua Apache

20

Pjesma čovjeka koji umire u nepoznatoj zemlji Ako umrem ovdje u nepoznatoj zemlji, Ako umrem u zemlji koja nije moja, Ipak će me grom, Prašteći grom, Odvesti kući. Ako umrem ovdje, vjetar, Vjetar koji puše prerijom, Vjetar će me odvesti kući. Vjetar i grom svuda su isti, Kakve razlike ima Ako umrem ovdje u nepoznatoj zemlji?
Ojibwa

Posebno odijevanje za bitku nije zbog uvjerenja kako će to pomoći borilačkoj sposobnosti. Ono je priprema za smrt, u slučaju da do nje u sukobu doñe. Svaki Indijanac želi izgledati najbolje kad ide ususret Velikom Duhu, i zato se posebno odijeva prije bitke. Drvena Noga, Cheyenne

Živi svoj život tako da strah od smrti nikad ne uñe u tvoje srce. Ne opterećuj nikoga zbog njegove vjere, poštuj tuña mišljenja i traži da oni poštuju tvoje. Voli svoj život, usavršavaj ga i uljepšavaj sve oko sebe. Nastoj živjeti dugo i u službi svog naroda. Pripremi uzvišenu pjesmu smrti za dan kad ćeš prijeći na drugu stranu. Poglavica Tecumseh, Shatvnee

21

Kad doñe vrijeme umiranja, ne budi poput onih čija su srca ispunjena strahom od smrti, pa kad doñe njihovo vrijeme, oni plaču i mole za još malo vremena kako bi još jednom preživjeli svoj život na drugačiji način. Pjevaj svoju pjesmu smrti i umri kao junak koji se vraća kući. Poglavica Aupumut, Mohican

22

Ratnik, Crne Noge, 1832.

23

CRVENI I BIJELI ČOVJEK
Griješim li što volim svoj narod? Jesam li loš zato što mi je koža crvena? Zato što sam Sioux? Zato što sam roñen gdje je živio moj otac? Zato što bih umro za svoj narod i svoju zemlju? Bog me stvorio Indijancem. Poglavica Bik Koji Sjedi (Tatanka Yotanka), Hunkpapa Sioux

Mi nismo tražili od vas, bijelih ljudi, da doñete ovamo. Veliki Duh dao nam je ovu zemlju kao dom. Vi ste imali svoju zemlju. Mi vas nismo dirali. Veliki Duh dao nam je puno zemlje da na njoj živimo, dao nam je bizone, jelene, antilope i drugu divljač. Ali vi ste došli ovamo; vi nam uzimate zemlju, vi ubijate našu divljač i nama je teško živjeti. Sad nam kažete da radi¬mo za život, ali nas Veliki Duh nije tjerao da radimo, već da živimo od lova. Vi, bijeli ljudi, možete raditi ako želite. Mi se ne miješamo u vaše poslove, a vi nas pitate zašto ne postanemo naših očeva. Poglavica Ludi Konj, Oglala Sioux civilizirani. Mi ne želimo vašu civilizaciju! Mi želimo živjeti poput naših očeva i očeva

24

Bijelci su uvijek pokušavali prisiliti Indijance da napuste svoj način života i da žive poput njih - da se bave zemljoradnjom i teško rade. Ali Indijanci nisu znali kako to činiti, a nisu to ni željeli. Da su Indijanci pokušali natjerati bijelce da žive poput Indijanaca, bijelci bi se opirali, a tako je bilo i s mnogim Indijancima. Veliki Orao (Wamditanka), Santee Sioux

S obzirom da ste ovdje stranci, trebali biste se prilagoditi običajima naše zemlje, a ne nametati nam svoje. Poglavica Wicomessea

Ako bijeli čovjek želi živjeti u miru s Indijancima, neka živi... Postupaj sa svima jednako. Daj im zakon koji vrijedi za sve. Daj svima jednaku priliku da žive i rastu. Sve je ljude stvorio isti Veliki Duh. Svi smo braća. Zemlja je mati svim ljudima i svima koji na njoj žive pripadaju jednaka prava. Pusti me da živim slobodno, da putujem slobodno, da stanem gdje želim, da radim što želim, da trgujem slobodno... da izaberem učitelje po svojoj volji, da budem slobodan slijediti vjeru svojih očeva, slobodan misliti, govoriti i činiti kako želim, i ja ću poštivati svaki zakon i pokoriti se svakoj kazni. Poglavica Joseph (Heinmot Tooyalaket), Nez Perce

25

Tamo gdje se nitko ne nameće, mnogi mogu živjeti u skladu. Poglavica Dan George, Salish

Naši su nam očevi dali mnoge zakone koje su usvojili od svojih očeva. Ti su zakoni bili dobri. Nosim težak teret na svojim leñima još od vremena kad sam bio dječak. Shvatio sam tada da nećemo opstati s bijelim ljudima. Mi smo bili poput jelena. Oni su bili poput grizlija. Imali smo malu zemlju. Njihova je bila velika. Bili smo zadovoljni da sve ostane onako kako je stvorio Veliki Duh. Njima to nije bilo dovoljno i promijenit će i rijeke i planine ako im ne budu po volji. Poglavica Joseph (Heinmot Tooyalaket), Nez Perce

Ja sam crveni čovjek. Da je Veliki Duh htio da budem bijelac, učinio bi me takvim. U tvoje je srce stavio jedne želje i planove, u moje srce druge. Svaki je čovjek dobar u njegovim očima. Orlovi ne moraju biti vrane. Mi smo siromašni, ali slobodni. Nijedan bijelac ne nadzire naše korake. Ako moramo umrijeti... umrijet ćemo braneći svoja prava. Poglavica Bik Koji Sjedi (Tatanka Yotanka), Hunkpapa Sioux

26

Tražiš od mene da orem zemlju. Zar da uzmem nož i rasparam grudi svoje majke? Pa kad umrem, ona me neće uzeti na svoje grudi da počivam. Tražiš od mene da kopam tražeći kamenje. Zar da kopam pod njenom kožom tražeći kosti? Pa kad umrem, neću se vratiti u njeno tijelo da bih se ponovno rodio. Tražiš od mene da kosim travu, sušim sijeno i prodajem ga kako bih postao bogat kao bijeli čovjek, ali zar bih se usudio rezati kosu svojoj majci? Želim da moj narod ostane ovdje sa mnom. Svi koji su umrli tada će se ponovno vratiti u život. Njihove će se duše ponovno vratiti u svoja tijela. Ovdje, u domovima naših očeva moramo čekati i biti spremni susresti ih u njedrima naše majke. Wovoka, Paiute

Gle, braćo moja, stiglo je proljeće. Zemlja je primila zagrljaje Sunca i uskoro ćemo vidjeti plodove te ljubavi! Probudilo se svako sjeme i sav životinjski svijet. Zahvaljujući ovoj mističnoj snazi i mi živimo, i zato svojim susjedima, čak i životinjama u našoj blizini, dajemo ista prava na život na ovoj zemlji kao i sebi. Ipak, poslušaj moj narode, sad se trebamo suočiti s jednom drugom rasom - malom i slabom kad su ih naši očevi prvi put susreli, ali sada velikom i oholom. Začudo, oni hoće obrañivati zemlju, a ljubav za posjedovanjem je bolest u njima... Tvrde da je zemlja, ova naša majka, njihova, i ograñuju se od svojih susjeda... Nagrñuju je svojim zgradama i svojim smećem... Prijete da će nam je uzeti. Braćo moja, hoćemo li se predati ili ćemo im reći: "Prije nego što mi uzmete zemlju, morate prvo ubiti mene." Poglavica Bik Koji Sjedi (Tatanka Yotanka), Hunkpapa Sioux

27

Iz Odgovora misionaru Cramu

Brate, čuj što imamo za reći. Postojalo je vrijeme kad je našim pradjedovima pripadao ovaj veliki otok. Njihova su se središta prostirala od izlazećeg do zalazećeg Sunca. Veliki Duh stvorio je ovu zemlju za Indijance. Stvorio je bivola, jelena i druge životinje da bi imali hrane. Stvorio je medvjeda i dabra. Njihove su nam kože služile kao odjeća. Rasprostro je životinje svuda po zemlji i naučio nas da ih hvatamo. Učinio je da kukuruz raña kako bismo imali kruha. Sve je to učinio za svoju crvenu djecu jer ih voli. Kada su se javljale nesuglasice oko lovišta, obično su se rješavale bez mnogo krvoprolića. Ali, zao nas je dan zadesio. Vaši su pradjedovi prešli veliku vodu i iskrcali se na ovaj otok. Došli su u malom broju. Naišli su na prijatelje, a ne na neprijatelje. Rekli su nam da su pobjegli iz svoje zemlje zbog straha od zlih ljudi i da su ovamo došli da bi mogli slobodno poštivati svoju vjeru. Zatražili su malo mjesta da sjednu. Smilovali smo im se; dali smo im što su tražili i sjeli su meñu nas. Dali smo im kukuruza i mesa; zauzvrat, dali su nam otrov. Bijeli je narod, brate, našao našu zemlju. Pronio se glas o tome i još je bijelaca došlo meñu nas. Nismo ih se bojali, smatrali smo ih prijateljima. Nazivali su nas braćom. Vjerovali smo im i dali im više prostora. Vremenom, njihov je broj znatno porastao. Željeli su još zemlje; željeli su čitavu našu zemlju. Oči su nam se otvorile i duhovi su nam se uznemirili. Došlo je do rata. Indijanci su natjerani da se bore protiv Indijanaca i mnogo je naših ljudi nastradalo. Donijeli su žestoko piće meñu nas. Bilo je jako i moćno i pokosilo je tisuće.

28

Brate, naša je zemlja nekada bila velika, a vaša mala. Vi ste sada postali velik narod, a mi jedva da imamo mjesta raširiti naše prostirke. Uzeli ste našu zemlju, ali niste zadovoljni - želite nam nametnuti svoju vjeru. Brate, nastavi slušati. Kažeš da si poslan da nas podučiš kako da poštujemo Velikog Duha na način koji njemu odgovara, kao i da nas, ako ne prihvatimo vjeru koju vi bijelci propovijedate, čeka nesreća. Kažeš da ste vi u pravu, a da smo mi izgubljeni. Kako možemo znati da je to istina? Vidimo da je vaša vjera zapisana u knjizi. Ako je ona namijenjena nama jednako kao i vama, zašto je onda Veliki Duh nije dao nama, i ne samo nama, već zašto nije podario i našim pradjedovima znanje o toj knjizi i način da je pravilno razumijemo? Jedino znamo ono što nam vi kažete o njoj. Kako znati kada vam možemo vjerovati kada nas je bijeli narod toliko puta prevario? Brate, kažeš da postoji samo jedan način da se poštuje i služi Veliki Duh. Ako postoji samo jedna vjera, zašto se vi bijelci toliko sporite oko nje? Zašto se svi ne složite, kada možete čitati knjigu? Brate, mi ne razumijemo te stvari. Rečeno nam je da su vašu vjeru primili vaši pradjedovi i da se prenosila s koljena na koljeno. Mi takoñer imamo vjeru, koja je data našim pradjedovima i koja se prenosila sve do nas, njihove djece. Mi vjerujemo u nju. Ona nas uči da budemo zahvalni za sve dobro što nas zadesi, da se volimo meñusobno i stojimo zajedno. Mi se nikada ne svañamo oko vjere.

29

Brate, Veliki Duh nas je sve stvorio, ali je napravio velike razlike izmeñu svoje bijele i crvene djece. Dao nam je različitu boju kože i različite običaje. Vama je podario vještine. Nama nije otvorio oči za njih. Mi znamo da je sve to istina. Pošto je napravio toliko razlika izmeñu nas u drugim stvarima, zašto ne bismo mogli zaključiti da nam je podario drugačiju vjeru, koju možemo razumjeti? Veliki Duh ispravno djeluje. On zna što je najbolje za njegovu djecu. Mi smo zadovoljni. Brate, mi ne želimo uništiti vašu vjeru, niti vam je oduzeti. Mi jedino želimo poštivati svoju. Crveni Mundir (Sogoyewapha), Seneca

Prodajete zemlju! Zašto ne prodate i zrak, oblake i veliko more? Nije li ih Veliki Duh sve napravio na korist svojoj djeci? Poglavica Tecumseh, Shawnee

Naša je zemlja vrednija od vašeg novca. Ona će trajati vječno. Neće nestati ni u plamenu vatre. Dok god Sunce sja i vode teku, ova će zemlja biti ovdje kako bi podarila život ljudima i životinjama. Za nas ju je ovdje stvorio Veliki Duh i mi je ne možemo prodati, jer ne pripada nama. Vranino Stopalo, Crne Noge

30

Kako li istančan mora biti jezik bijelaca kad mogu učiniti da ispravno izgleda pogrešno, a pogrešno ispravno. Crni Sokol, Sauk

Govorite jasno tako da vaše riječi mogu ući u naša srca poput Sunčevih zraka. Govorite, Amerikanci. Ja neću lagati vama, nemojte ni vi meni. Poglavica Cochise (Hardtvood), Chiracahua Apache Povrijediti me ne možete. Povrijediti me ne možete, Čovjeka koji je imao san kao ja. Pjesma Dakota

Bilo je vrijeme kad su naši ljudi prekrivali cijelu zemlju kao što valovi na vjetrom uzburkanom moru prekrivaju dno pokriveno školjkama. Ali to vrijeme je davno prošlo zajedno sa slavom sada zaboravljenih plemena. Neću žaliti za našom preranom propašću, niti predbacivati mojoj bljedolikoj braći što su je ubrzali. Poglavica Seattle, Suquamish

Sada se spremamo na odlazak i tihi rastanak sa svojom rodnom zemljom, s domovinom koju je Veliki Duh darovao našim precima, spremamo se na oproštaj s ovom zemljom što nas je rodila... tužno je što nas je bijeli čovjek prisilio da napustimo prizore našeg djetinjstva... rastajemo se s njom i sa svim što nam je drago. Charles Hicks, Cherokee

31

Indijanci vide dva puta koja se nalaze pred bijelom rasom: put tehnologije i put duhovnosti. Smatramo da je put tehnologije doveo suvremeno društvo do oštećene i spržene zemlje. Nije li put tehnologije brzi put prema uništenju, dok je put duhovnosti, put kojim su išli starosjedioci i koji sad ponovno traže, sporiji put? Zemlja na tom putu nije spržena. Tamo trava još uvijek raste. William Commanda, Mamiuiinini

Roñen sam u preriji, gdje vjetar slobodno puše, gdje nema ničega što bi zaklanjalo svjetlost Sunca. Roñen sam tamo gdje nema ograda i gdje sve slobodno diše... Poznajem svaki potok i svako stablo izmeñu Rio Grandea i Arkansasa. Lovio sam po toj zemlji. Živio sam kao moji očevi prije mene, i poput njih, živio sam sretno. Poglavica Deset Medvjeda, Yamparethka Comanche

32

Spreman za napad, Apsaroke, 1908.

33

RAT I MIR

Danas je dobar dan za boriti se, danas je dobar dan za umrijeti. Poglavica ludi Konj, Oglala Sioux

Naši životi u rukama su Stvoritelja. Odlučni smo u obrani naše zemlje, a ako je njegova volja, na njoj želimo ostaviti naše kosti. Poglavica Tecumseh, Shaivnee

Ja sam Shawnee. Moji su preci bili ratnici. Njihov sin je ratnik. Od njih uzimam samo svoje postojanje. Od svog plemena ne uzimam ništa. Sam sam izgradio sebe ovakvim kakav jesam. Poglavica Tecumseh, Shatvnee

U tvojoj sam milosti. Učini sa mnom što god ti je drago. Naštetio sam bijelim ljudima koliko god sam mogao; borio sam se protiv njih, borio sam se hrabro. Da imam vojsku, još uvijek bih se borio... ali nemam je, mojih ljudi više nema. Sada mogu samo plakati nad sudbinom svoga naroda. Crveni Orao, Creek 34

Narod nije pokoren sve dok srca njegovih žena nisu slomljena. Cheyenne

Ratnik se hrabri pred bitku Ja sam lisica. Jednom moram umrijeti! Ako postoji nešto teško, ako postoji nešto opasno, moj je zadatak to učiniti! Dakota

S juga dolaze ptice, ptice rata šumeći krilima. Želio bih se pretvoriti u ovu pticu. Odbacujem svoje tijelo u borbi. Ojibwa

Ratna pjesma Da vidimo je li stvaran, da vidimo je li stvaran, ovaj život koji živim? Vi sile koje boravite svugdje, da vidimo je li stvaran, ovaj život koji živim? Ojibwa

35

Dar Suncu, San Ildefonso, 1925.

36

ZAKONI

Sve što Indijanac radi je u krugu, a to je zato što snaga svijeta uvijek djeluje u krugovima, i sve pokušava biti okruglo... Nebo je okruglo, a čuo sam da je i Zemlja okrugla poput lopte, a takve su i sve zvijezde. Vjetar, kad je najmoćniji, vitla. Ptice grade gnijezda u krugovima, jer njihova je vjera ista kao i naša... Čak i godišnja doba u svojoj izmjeni čine veliki krug i uvijek se ponovno vraćaju tamo gdje su bila. Čovjekov život je krug od djetinjstva do djetinjstva i tako je u svemu u čemu se snaga kre Crni Los, Oglala Stota

U početku svih stvari mudrost i znanje bili su sa životinjama, jer Tirawa, Onaj Gore, nije govorio izravno čovjeku. Poslao je životinje neka kažu ljudima da se on pokazuje kroz zvijeri te da od njih, od zvijezda, Sunca i Mjeseca čovjek treba učiti... sve govori o Tirawi. Sve su stvari na svijetu dvostruke. U svojem umu mi smo podijeljeni na dva dijela - dobro i loše. Svojim očima vidimo dvije stvari - stvari koje su lijepe i stvari koje su ružne... Imamo desnu ruku koja udara i radi za zlo, i lijevu

37

ruku punu ljubaznosti, u blizini srca. Jedno nas stopalo može voditi prema zlom putu, drugo nas može voditi prema dobru. Tako su sve stvari dvostruke. Poglavica Orao (Letakots Lesa), Paumee

Sve na zemlji ima svoju svrhu, svaka bolest biljku koja je liječi, a svaki čovjek poslanje. Ovo je indijansko učenje o postojanju. Žalosna Golubica (Christine Quintasket), Salish

Indijanci nisu imali pisane zakone. Običaji koji su se prenosili s koljena na koljeno bili su jedini zakoni koji su ih vodili. Svatko se mogao ponašati drugačije od onoga što se smatralo ispravnim ako je tako htio, ali bi ga zbog toga narod osudio... Taj strah od osude djelovao je kao moćna spona koja povezuje sve u jednu društvenu, časnu cjelinu. Poglavica George Copway, Ojibuia

Naši su nam djedovi govorili da je čovjekovo prirodno stanje biti slobodan, i mi vjerujemo da je sloboda svojstvena životu. U ovom načelu nalazimo ključ za mir, meñusobno poštivanje i razumijevanje prirodnog zakona koji vlada cijelim svemirom, a poštivanje tog zakona jedini je spas za našu budućnost na ovom planetu, Majci Zemlji. Oren Lyons, Onondaga

38

Iz indijanskog pristupa životu proizlazi velika sloboda duboka i sveobuhvatna ljubav prema prirodi, poštivanje života, obogaćujuća vjera u vrhovnu snagu, te načela istine, poštenja, velikodušnosti, jednakosti i bratstva kao vodilje u odnosima meñu ljudima. Poglavica Luther Medvjed Koji Stoji, Oglala Sioux

U srcima svih nas postoji skrivena cesta kojom se rijetko putuje, a koja vodi do nepoznatog, tajnog mjesta. Stari su ljudi doista voljeli zemlju i na njoj su sjedili i počivali s osjećajem da su blizu majčinske snage. Svoje su šatore gradili na zemlji, a svoje žrtvenike od zemlje. Zemlja je umirivala, jačala, pročišćavala i liječila. Zbog toga stari Indijanac još uvijek sjedi na zemlji, ne ustaje i ne odvaja se od njenih snaga koje život daju. Za njega sjediti ili ležati na zemlji znači moći razmišljati dublje i osjećati snažnije. On može jasnije proniknuti u tajne života i doći u bliži odnos sa životom oko sebe. Poglavica Luther Medvjed Koji Stoji, Oglala Sioux

Mi živimo, umiremo, i poput trave i drveća obnavljamo se iz mekane zemlje s groba. Kamenje se mrvi i raspada, vjera stari i zaboravlja se, ali rañaju se nova vjerovanja. Vjera sela je sada prah, ali će ponovno narasti poput drveća. Neka spokoj kruži na tihim krilima i hvata šapat vjetrova. Ishi, Yahi

39

Mudar čovjek duboko vjeruje u tišinu - znak savršene ravnoteže. Tišina je potpuna uravnoteženost tijela, uma i duha. Onaj tko uspije ostati miran i netaknut olujama postojanja - da mu list ne zatreperi na stablu, niti se valić pokrene na površini sjajnog jezera - ima po shvaćanju mudraca savršen način života. Tišina je temelj karaktera. Ohiyesa (Charles Alexander Eastman), Wahpeton Santee Sioux

Shvatio sam da u bilo kojem velikom pothvatu nije dovoljno da se čovjek oslanja samo na sebe. Usamljeni Čovjek, Teton Siotvc

Ne možemo svi sjediti s iste strane vatre. Vatra Savjeta tvori krug, ne crtu ili kvadrat. Kad se pomaknemo u stranu, još uvijek sjedimo kraj vatre s braćom i sestrama, a kako se odmičemo od jednoga, primičemo se drugome. Krug nas, poput obruča sna, uvijek vraća tamo otkud smo krenuli. Svaki put kad se izgovore riječi poštovanja i ljubavi, vratit će se kako su dane. Gruba riječ trči u krug sve dok se konačno ne istroši. Ljubav se nastanjuje unutar kruga, obuhvaćajući ga i zauvijek tako trajući, okrećući se unutar sebe. Poglavica Luther Medvjed Koji Stoji, Oglala Sioux

40

Znanje je u svim stvarima. Svijet je knjižnica, a kamenje, lišće, trava, potoci, ptice i životinje koje zajedno s nama prolaze kroz oluje i blagoslove zemlje - njene su knjige. Mi učimo ono što samo učenik prirode može naučiti, a to je osjećati ljepotu. Mi se nikad ne ljutimo zbog oluja, žestokih vjetrova, oštrih mrazova i snjegova. Takvo ponašanje samo potiče ljudsku jalovost, tako da što god se dogodilo, mi se tome moramo prilagoditi, ako je potrebno uz dodatni napor i više snage, ali bez prigovora. I svijetli i tamni dani izraz su Velike Tajne, a Indijanac slavi blizinu Velike Svetosti. Poglavica Luther Medvjed Koji Stoji, Oglala Sioivc

Život je poput svjetla krijesnice u noći, daha bizona zimi. Crne Noge

Kada izgubiš ritam bubnja Velikog Duha, ostao si bez mira i ritma života. Cheyenne

41

Dva Mjeseca, Cheyenne, 1910.

42

PORUKA POGLAVICE

Veliki Poglavica šalje poruku da želi kupiti našu zemlju. Veliki Poglavica takoñer šalje poruku prijateljstva i dobre volje. To je veoma ljubazno od njega, jer nam je poznato da je naše prijateljstvo njemu malo potrebno. Ali razmotrit ćemo vašu ponudu, jer znamo da bi, ako ne budemo htjeli prodati zemlju, bijelci mogli doći s puškama i uzeti nam je. Kako je uopće moguće kupiti ili prodati nebo, toplinu zemlje? Tako nešto jako nam je strano. Budući da ne posjedujemo svježinu zraka i svjetlucanje vode, kako vi to onda od nas možete kupiti? Pokojnici bijelaca zaboravljaju zemlju svog roñenja kad krenu na put meñu zvijezde. Naši pokojnici nikad ne zaboravljaju ovu lijepu zemlju jer je ona majka crvenokožaca. Mi smo dio zemlje i ona je dio nas. Mirisni su cvjetovi naša braća; jelen, konj i orao naša su braća. Stjenovite gorske kose, livadski sokovi, toplina ponijevog tijela i čovjek - svi pripadaju istoj obitelji.

Tako, kad Veliki Poglavica iz Washingtona pošalje poruku da želi kupiti našu zemlju, on mnogo traži od nas. Veliki Poglavica šalje poruku da će nam osigurati mjesto gdje ćemo moći ugodno živjeti onako kako želimo. On će 43

biti naš otac, a mi njegova djeca. Stoga ćemo razmotriti vašu ponudu da kupite našu zemlju. Ali to neće biti lako, jer je nama ova zemlja sveta. Ovdje i sada postavljam prvi uvjet - da nam ne uskratite pravo da posjećujemo grobove naših preda ka, prijatelja i djece, i da nas ne uznemirujete kada to budemo činili. Blještava voda rijeka i potoka nije samo obična voda, nego krv naših predaka. Prodamo li vam zemlju, zapamtite da je ona sveta i prenesite to svojoj djeci, a svaki je odraz duha u jasnoj vodi jezera priča o dogañajima i uspomenama iz života mnogih ljudi. Žubor vode jest glas oca moga oca. Rijeke su naše sestre - one nam gase žeñ. Rijeke nose naše kanue i hrane našu djecu. Prodamo li vam zemlju, morate to imati na umu i tome naučiti i svoju djecu: da su rijeke naše i vaše sestre, te im trebate iskazivati ljubaznost kao prema roñenim sestrama. Crvenokožac je uvijek bježao od bijelaca kao što planinska magla bježi pred jarkim suncem. Ali pepeo je naših otaca svet. Njihovi su grobovi sveto tlo, isto kao i ova brda, ovo drveće; svaki nam je komad zemlje svet.

Mi znamo da nas bijelci ne razumiju. Njima je svaki komad zemlje isti kao i neki drugi jer su oni stranci koji dolaze noću i uzimaju od zemlje sve što im treba. Zemlja im nije sestra, već neprijateljica; kad je osvoje, idu dalje. Bijelac ostavlja grobove svojih predaka za sobom i ne mari za njih. On otima zemlju svojoj djeci i za tim ne mari. Zaboravlja na grob svog oca i na pravo svoje djece na roñenje. Prema svojoj se Majci Zemlji i prema svom Bratu Nebu ponaša kao prema stvarima koje se mogu

44

kupiti, opljačkati, prodati kao ovce ili sjajne ogrlice. S takvim apetitom proždrijet će zemlju i za sobom ostaviti pustoš. Ne znam. Naš je način života drugačiji od vašeg. Pogled na vaše gradove zadaje bol očima crvenokosca. No možda je to zato što je crvenokožac divljak i što ništa ne razumije. Nema tihih kutaka u gradovima bijelaca, nema mjesta na kojem bi se čuo šum lišća u proljeće ili zujanje kukaca.

Meñutim, možda je to zato što sam ja divljak i ništa ne razumijem. Izgleda da buka samo vrijeña uši. Ali kakav je to život ako ne možete čuti usamljeno noćno glasanje ćuka ili svañu barskih žaba? Ja sam crvenokožac i ništa ne razumijem. Indijanac voli nježan dašak vjetra nad zrcalom jezera, miris vjetra pročišćen podnevnom kišom ili osvježen mirisom bora. Zrak je dragocjen crvenokošcima, jer sve stvari dijele isti dah; zvijeri, drveće, čovjek - svi oni dijele isti dah. Izgleda da bijelac i ne primjećuje zrak koji udiše. Poput čovjeka koji već danima umire, neosjetljiv je na smrad. Meñutim, prodamo li vam zemlju, znajte da nam je zrak vrlo dragocjen i da zrak dijeli svoj duh sa svim životom na zemlji. Vjetar koji je našim djedovima podario prvi dah, prima i njihov posljednji izdah. A ako vam prodamo zemlju, morate je čuvati kao svetinju, kao mjesto gdje i bijelac može osjetiti vjetar zaslañen mirisom poljskog cvijeća. Tako ćemo razmotriti vašu ponudu da kupite našu zemlju. Odlučimo li je prihvatiti, postavit ću drugi uvjet: bijelac

45

se mora ponašati prema životinjama kao prema vlastitoj braći. Ja sam divljak i ne razumijem nijedan drugi način. Vidio sam na tisuće bizona u preriji ostavljenih da trunu jer ih je bijelac ubijao iz vlaka koji je jurio. Ja sam divljak i ne razumijem kako može biti važniji željezni konj koji se dimi od bizona kojeg ubijamo samo zato da bismo preživjeli. Što je čovjek bez životinja? Kad bi sve životinje nestale, ljudi bi umrli od velike duhovne samoće. Jer što god se desi životinjama, uskoro će se desiti i ljudima. Sve su stvari meñusobno povezane.

Morate svoju djecu učiti da je tlo pod njihovim nogama pepeo njihovih djedova. Kako bi vaša djeca poštivala zemlju, recite im da je zemlja bogata životima njihovih roñaka. Učite djecu o onome o čemu mi učimo svoju, o tome da je zemlja naša majka. Ako pljuju po zemlji, ljudi pljuju po sebi samima. Znam ovo: zemlja ne pripada čovjeku, čovjek pripada zemlji. Mi to znamo. Sve su stvari meñusobno povezane, poput krvi koja sjedinjuje jednu obitelj. Sve su stvari povezane. Što god se desi zemlji, desit će se i sinovima zemlje. Čovjek nije istkao paučinu života, on je samo jedna od njezinih niti. Što god učini paučini, čini samome sebi. Ali razmotrit ćemo vašu ponudu da odemo u rezervat koji biste osigurali za moj narod. Živjet ćemo odvojeno i u miru. Malo je važno gdje ćemo provesti preostale dane; nema ih mnogo. Naša su djeca vidjela svoje očeve ponižene i poražene. Naši su ratnici postiñeni, tenakon poraza provode dane u besposlici i pijanstvu. Još

46

nekoliko sati, još nekoliko zima i nijedno dijete iz velikih plemena, koja su nekoć nastanjivala ovaj široki prostor ili u manjim skupinama lutala šumama, neće preostati da nariče nad grobovima naroda nekoć moćnog i punog nade kao što je i vaš. Ali zašto da tugujem nad svojim narodom? Plemena čine pojedinci, a i oni nisu ništa bolji od plemena. Ljudi dolaze i odlaze poput morskih valova. Takav je prirodni poredak. Čak ni bijelac, čiji je bog hodao i razgovarao s njim kao prijatelj s prijateljem, ne može umaći zajedničkoj sudbini. Nakon svega, mogli bismo biti braća. Vidjet ćemo. Jedno znamo sigurno, a bijelac će to možda tek otkriti jednog dana - naš bog je taj isti Bog. Vi možete misliti da ga posjedujete kao što želite posjedovati našu zemlju, ali to je nemoguće. On je Bog svakog čovjeka, a svojim milosrñem obasipa jednako crvenokošce i bijelce. Zemlju smatra dragocjenom, a ugrožavate li zemlju, vi iskazujete svoj prezir prema Stvoritelju. I bijelci će jednom nestati; možda i brže negoli ostala plemena. Zagadite li svoju postelju, jedne ćete se noći ugušiti u vlastitom smradu. Ali u svom nestajanju jarko ćete sjati, razoreni snagom Boga koji vas je doveo na ovu zemlju i zbog neke posebne svrhe omogućio vam da vladate nad ovom zemljom i nad crvenokošcima. Ovakva sudbina nama ostaje tajnom jer ne razumijemo da svi bizoni moraju biti pobijeni, a divlji konji ukroćeni, da tajna mjestašca po šumama budu obilježena mirisom mnoštva ljudi, a pogled na zrele brežuljke zatrpan žicama koje bruje.

47

Gdje je šikara? Nema je više. Gdje je orao? Nema ga više. Kraj života i početak preživljavanja. Stoga ćemo razmisliti o vašoj ponudi da kupite našu zemlju. Ako je prihvatimo, to će biti zato da sebi osiguramo rezervat koji ste nam obećali. Možda ćemo tamo moći proživjeti svoj kratki vijek onako kako želimo. Kad i posljednji crvenokožac nestane s lica zemlje, a sjećanje na njega bude meñu bijelcima samo mit, ove će obale vrvjeti nevidljivom smrću mog plemena. Moje pleme voli ovu zemlju kao što novoroñenče voli otkucaj majčina srca. Bijelac nikada neće biti sam. Neka sad bude pravedan i ljubazan prema mom narodu jer mrtvi nisu potpuno nemoćni. Zar sam rekao "mrtvi"? Ne postoji smrt. Radi se samo o promjeni svjetova! Tako, ako vam prodamo svoju zemlju, volite je kao što smo je i mi voljeli. Brinite se o njoj kao što smo se i mi brinuli. Sačuvajte u mislima sjećanje na nju onakvu kakvu ste je preuzeli. Sa svom svojom snagom, sa svim svojim umom čuvajte je za svoju djecu i volite je... kao što Bog voli. Jedno znamo sigurno. Naš Bog je isti Bog. Zemlja mu je vrlo dragocjena. Poglavica Seattle, Suquamish

48

Zemlja je stvorena uz pomoć Sunca i trebalo bi je ostaviti onakvom kakva jest... Zemlja je stvorena bez linija razgraničenja i nije na čovjeku da je dijeli... Vidim bijelce širom zemlje kako se bogate i vidim njihovu namjeru da nam daju bezvrijednu zemlju... Zemlja i ja jedan smo um. Mjere zemlje i naših tijela iste su. Recite nam, ako to možete reći, da vas je poslala stvaralačka snaga da s nama razgovarate. Možda mislite da vas je Stvoritelj poslao da nas uništite. Kad bih mislio da vas je poslao Stvoritelj, mogao bih i povjerovati da imate pravo sa mnom raspolagati. Nemojte me krivo shvatiti, već shvatite u potpunosti moju privrženost zemlji. Ja nikad nisam rekao da sa zemljom mogu raditi što god mi se pro- htije. Jedini tko ima pravo raspolagati zemljom jest onaj koji ju je stvorio. Ja imam pravo živjeti na svojoj zemlji, a tako i ti imaš pravo živjeti na svojoj.

Poglavica Joseph (Heinmot Tooyalaket), Nez Perce

49