You are on page 1of 51

Marcel Proust (1871.-1922.

) Polazišna interpretacija u udžbeniku – kolačić madelaine • Pripovjedač – važnost doživljaja okusa kolačića umočenog u čaj oživljava prošlost rađa umjetničko djelo – osmišljava sadašnjost

• U početnom ulomku iznesena je (vjerojatno najpoznatija) epizoda iz Proustova romana – epizoda s kolačićem madelaine; iz tog kolačića izranja sjećanje, »odakle će postupno u koncentričnim krugovima obuhvatiti sobu tete Léonie i staru sivu kuću, a s kućom i grad od jutra do večeri po svakom vremenu, cio Combray sa svojom okolicom. (…) Ključnom doživljaju famozne ‘madlenice’ metaforički zahvaljuje svoje uskrsnuće cijeli Combray.« (Ingrid Šafranek, Stendhal, Gustav Flaubert, Marcel Proust, Školska knjiga, Zagreb, 1995., str. 145.) • Već je u toj epizodi zamjetljiva Proustov odnos prema umjetnosti koji odlično objašnjava Umberto Eco u svom djelu Povijest ljepote. Kod njega sve započinje od simbolizma i drukčijeg načina poimanja stvarnosti: stvari postaju izvor objave. Tu pjesničku tehniku na teorijskoj razini definira James Joyce u svom djelu Stephen Herou i Dedalus, a korijene tog razmišljanja nalazimo u djelu Waltera Pratera (Ogled o renesansi, 1873. g.) Prater u tom djelu razrađuje preciznu estetiku epifanijske vizije. »Prater ne koristi riječ ‘epifanija’(koju Joyce kasnije koristi u smislu ‘pojava’), ali podrazumijeva upravo taj koncept: postoje trenuci u kojima nam se, dok smo u posebnom emotivnom stanju (u neko doba dana, u nenadanom događaju koji iznenada usredotoči našu pozornost na neki predmet), stvari pokazuju u novom svjetlu. Ne upućuju nas na Ljepotu izvan njih, ne prizivlju bilo kakvo ‘suglasje’: javljaju se, jednostavno, snagom koja nam je prije bila nepoznata i predstavljaju se prožete značenjem, tako da uviđamo da smo jedino u tom trenutku doživjeli potpuno iskustvo tih stvari – te da je život dostojan življenja samo kako bi se skupljala takva iskustva. Epifanija je zanos, no zanos bez Boga: ona nije onostranosti, nego duša stvari ovoga svijeta, ona je – kao što se već reklo – materijalistički zanos.« (Umberto Eco, Povijest ljepote, Hena com, Zagreb, 1994., str. 354.) Objava se kod Prousta događa kroz sjećanje: - slici ili okusu nameće se sjećanje na neku drugi sliku ili drugi osjet (npr. okus kolačića madelaine u pripovjedaču budi sjećanje na tetu Léonie i na Combray, odnosno na djetinjstvo); - tako se povezuju različiti trenuci u pripovjedačevu životu, uviđa se srodnost događaja iz njegova života i omogućuje povezanosti između naoko nepovezanih sjećanja

• Tu treba naglasiti i pojam »nehotičnog sjećanja« (Proust ga slikovito opisuje preko keltskog vjerovanja: »Ja držim vrlo mudrim ono keltsko vjerovanje da su duše onih koje smo izgubili zarobljene u nekom nižem biću, u kakvoj životinji, biljci ili neživu predmetu, i tako stvarno izgubljene za nas sve do onog dana, koji za mnoge nikad ne osvane, kad se desi da prijeđemo pokraj nekog stabla, da dođemo u posjed nekog predmeta, koji je njihova tamnica. Tada one uzdršću, zovu nas, a čim smo ih prepoznali čarolija je nestala. Mi smo ih oslobodili; one su pobijedile smrt, pa se vraćaju i opet žive s nama. Isto je tako i s našom prošlosti. Uzaludan je trud kad je sviješću kušamo dozvati u pamet; svi su napori naše inteligencije uzaludni: ona je sakrivena izvan njezina područja i dometa, u nekom materijalnom predmetu (u uzbuđenju koje bi taj materijalni predmet u nama mogao izazvati), ali taj nam predmet ostaje nepoznat. I samo o slučaju ovisi hoćemo li taj predmet prije smrti susresti ili nećemo.« (M. Proust, Put k Swannu, Globus, Zagreb, 1981., str. 45.) Prava je vrijednost upravo u nehotičnom sjećanju zahvaljujući kojem se različita sjećanja ljudske svijesti objedinjuju i postaju jedinstvo. • Upravo takav odnos prema prošlosti omogućuje da se ljudsko trajanje odredi spajanjem prošlosti i sadašnjosti u jednu cjelinu u kojoj postoje neprekidne promjene i u kojoj se prožimaju sve vremenske dimenzije. Upravo u tome moguće je povezati Prousta s filozofijom Henryja Bergsona jer po njemu trajanje se može shvatiti jedino intuicijom pa samo umjetnost uspijeva shvatiti i izraziti doživljaje koje racionalna, znanstvena spoznaja ne može dohvatiti i opisati. (To je objašnjeno u udžbeniku na str. 37.) • Ideji epifanijske vizije Proust pridružuje ideju epifanije-stvaranja. »… čak i ako nakratko možemo iskusiti epifanijsku čaroliju, jedino nam umjetnost dopušta da je drugima priopćimo, jedino je umjetnost, štoviše, najčešće stvara ni iz čega, dajući i smisao našem iskustvu.« (U. Eco, Povijest ljepote, Hena com, Zagreb, 1994., str. 355.) Polazišna interpretacija u udžbeniku – martinvilleski zvonici • martinvilleski zvonici – njihov se izgled i odnosi mijenjaju pomicanjem pripovjedača u prostoru ↓ roman uspostavlja tzv. psihičku simultanost (istodobno prikazivanje sadržaja svijesti koji pripadaju različitim vremenima i prostorima) subjektivnost doživljaja kao temelj romaneskne strukture, subjektivno poimanje vremena i prostora • pomicanjem pripovjedača u prostoru mijenja se izgled zvonika i odnosi među zvonicima; Proust ukazuje kako su dojmovi trenutačni, prolazni (oni ovise o kutu gledanja), oni su u potpunosti subjektivni. Iako je udaljenost među zvonicima stalna, pripovjedača to ne zanima, njega zanima kako se ti zvonici (i stvarnost) u cijelosti odražava u njegovoj svijesti.

To može biti polazište za definiranje modernoga romana. Put k Swannu, odnosno Combray kao moderni roman (romaneskni ciklus U traganju za izgubljenim vremenom obuhvaća sedam romana Put k Swannu; U sjeni procvalih djevojaka; Vojvotkinja de Guermantes; Sodoma i Gomora; Zatočenica; Bjegunica (ili Iščezla Albertina) i Pronađeno vrijeme) - nema fabule u smislu u kojem je imaju realistični romani (fabula je reducirana i fragmetizirana) - prikazuje događaje i kako se oni reflektiraju u svijesti samoga junaka, odnosno pripovjedača - likovi nisu socijalno i psihološki okarakterizirani, prikazani su onako (i onoliko) koliko to pripovjedač dopušta, odnosno iznosi se kako ih on doživljava - roman uspostavlja tzv. psihičku simultanost (isprepleću se sadašnjost i prošlost) - važnost nehotičnih sjećanja koji su potaknuti nekim vanjskim doživljajem - od književnih postupaka nemamo realističko pripovijedanje i opisivanje, nego introspekciju (poniranje u unutrašnjost i iznošenje subjektivne vizije i dojma) - esejistički dijelovi (razmišljanja o umjetničkim djelima, o vremenu, o prirodi…) • Nakon ovakve interpretacije učenici će razumjeti uvodni dio udžbeničke jedinice u kojima se ističe: Prema Proustu: - ne daje život smisao umjetnosti, nego umjetnost daje smisao životu - važnost nehotičnog sjećanja - život se osmišljava kroz umjetnost Zanimljivosti koje mogu koristiti u interpretaciji Vrijeme kao glavni lik Proustova romana »Smatra se da je vrijeme glavni junak tog romana, no ono Proustu nije zanimljivo kao filozofska apstrakcija nego kao ‘opipljivo trajanje’, kao uzrok svih metamorfoza, kao medij u kojem se zbiva polagano trošenje stvari, osjećaja i bića; ono dovodi do gubitka identiteta i nade u komunikaciju, a napokon i do gubitka samog smisla života. Ali nakon niza uzastopnih razočaranja, pripovjedač u romanu ipak dolazi do ohrabrujućeg otkrića u svojem očaju, a to je da u čovjeku postoji nesvjesno kao mjesto kontinuiteta subjekta, nataloženog sjećanja: ono nije zauvijek mrtvo, nego se može prizvati na razinu svijesti i izraza nehotičnim, osjetilnim sjećanjem tijela, koje pamti ne samo zbivanja nego i minulu žudnju i emocije.« Ingrid Šafranek (Leksikon svjetske književnosti, Pisci, Školska knjiga, Zagreb, 2005.)

Poimanje umjetnosti i umjetnika »… vrhunski umjetnik je onaj umjetnik koji krajnjom točnošću želi izdvojiti krhku dušu slike iz mreže jasno definiranih okolnosti što je okružuju i oživotvoriti je u umjetničkim okolnostima, koje su odabrane kao najtočnije za nju i njezinu novu službu.« James Joyce »Sav vidljivi svemir tek je rasadnik slika i simbola kojima mašta (odnosno umjetnost) daje mjesto i relativnu vrijednost: to je svojevrstan pašnjak što ga mašta mora probaviti i preobraziti.« Charles Baudelaire »Samo s pomoću umjetnosti možemo izaći iz sebe, znati što netko drugi vidi od tog svemira koji nije isti kao naš, čiji bi nam pejsaži ostali isto tako nepoznati kao pejsaži na Mjesecu. Zahvaljujući umjetnosti, umjesto da vidimo samo jedan jedini svijet, vidimo kako se on množi, pa tako koliko ima originalnih umjetnika, toliko imamo na raspolaganju svjetova…« Marcel Proust (citat na početku udžbeničke jedinice) Impresionizam »Nije slučaj ako se Proust, u djelu U sjeni ocvalih djevojaka, dugo zadržava u opisivanju slika nepostojećega slikara Elstira, u čijoj se umjetnosti prepoznaju analogije s djelima impresionista. Elstir slika stvari onakvima kakve nam se pokazuju u prvi čas, koji je i jedini pravi, jer tada se um još nije umiješao, objašnjavajući što su zapravo te stvari, odnosno još uvijek ne zamjenjujemo dojam o njima sa znanjem što ga o njima posjedujemo. Elstir stvari svodi na neposredne dojmove i podvrgava ih ‘preobražaju’. Manet, koji je tvrdio:‘Samo je jedno istinito, u dahu naslikati ono što se vidi’ te ‘ne slika se krajolik, marina, lik: slika se dojam što ga na nas u neko doba dana ostavlja neki krajolik, marina, lik’; Van Gogh, koji svojim likovima želi izraziti nešto vječno, i to ‘kroz vibraciju boja’; Monet, koji jednoj od svojih slika daje naziv Impresija (nehotice dajući naziv cijelome pokretu); Cézanne koji tvrdi kako u jabuci želi otkriti ono što predstavlja njezinu dušu, njezinu jabučnost – svi oni pokazuju intelektualnu srodnost s kasnosimbolističkom strujom koju možemo nazvati ‘epifanijskom’. Ni impresionisti ne pokušavaju ostvariti onostrane Ljepote: žele riješiti probleme slikarske tehnike, izmisliti novi prostor, nove percepcijske mogućnosti, baš kao što Proust želi otkriti nove dimenzije vremena i svijesti…« Literatura 1. Eco, Umberto, Povijest ljepote, Hena com, Zagreb, 1994. 2. Proust, Marcel, Put k Swannu, Globus, Zagreb, 1981. 3. Šafranek, Ingrid, Stendhal, Gustav Flaubert, Marcel Proust, Školska knjiga, Zagreb, 1995. 4. Šafranek, Ingrid, Leksikon svjetske književnosti, Pisci, Školska knjiga, Zagreb, 2005.

Marcel Proust (1871.-1922.) Broj nastavnih sati: dva Nastavne metode: čitanja, pisanja, dijaloga Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik, radni listić, prozirnica Zadaće a) obrazovne: ciklus Proustova romana, značajke Proustova romana kao modernog romana, Proustovo poimanje umjetnosti, vremena, nehotičnog sjećanja, pojam epifanijske vizije, epifanje-stvaranja, hotimičnog i nehotičnog sjećanja, povezivanje s filozofijom Henryja Bergsona, Proustova impresionistička tehnika b) funkcionalne: razvijati sposobnost interpretacije, povezivanja, zaključivanja c) odgojne: razvijati ljubav prema književnosti, poticati razumijevanje različitosti i poticati na razumijevanje umjetnika kao osobito senzibilnih pojedinaca Tijek nastavnoga sata 1. sat Motivacija - učenici komentiraju ulomak iz djela Waltera Pratera (prozirnica) - povezuju citat s vlastitim životom, pitamo ih kada su i sami u svojevrsnom zanosu doživjeli neku ljepotu, neka je pokušaju opisati - učenicima objašnjavamo pojam epifanijske vizije - pitanje: kako se taj pojam može povezati s Proustom Interpretacija - učenici su ulomke iz udžbenika trebali pročitati kod kuće - interpretacija ulomka s kolačićem madelaine Zaključak - učenici komentiraju kako bi pojam epifanijske vizije mogli primijeniti na vlastiti život 2. sat Motivacija - učenicima možemo pokazati Monetovu sliku Impresija, učenici iznose značajke impresionizma - u kojem se smislu impresionistička tehnika može prepoznati u Proustovu djelu Interpretacija - interpretacija ulomka o martenvilleskim zvonicima - značajke modernog romana Zaključak - komentiranje uvodne Proustove misli o umjetnosti te njegova stava prema umjetnosti i životu (uvod udžbeničke jedinice)

Combray .epifanijska vizija – u posebnom emotivnom stanju čovjeku se stvari pokazuju u novom svjetlu povezanost s umjetnošću simbolizma (doživljaj stvari na potpuno novi način) . vizije ili.nema fabule u tradicionalnom smislu riječi (ona je reducirana i fragmentirana) .epizoda s kolačićima madelaine . a ne objektivnih okolnosti i objektivne stvarnosti . Ogled o renesansi.esejistički dijelovi __________ moderni roman.važnost subjektivne percepcije. poneka nijansa na brežuljcima ili moru ljepša je od ostalih.).umjetničko djelo registrira percepciju umjetnika .impresionizam – stavlja naglasak na dojam. »U svakome trenutku neka savršenost oblika pojavi se na nekoj ruci ili nekom licu.simultana tehnika pripovijedanja . održavanje toga zanosa. 1873. životni je uspjeh (…)« Plan ploče Marcel Proust (1871. retrospekcija .introspekcija.osjetilni doživljaj oživljava prošlost i pripovjedačevo sjećanje na Combray .važnost nehotičnog sjećanja .-1922.nema socijalne i psihološke karakterizacije likova (važan je pripovjedačev doživljaj lika i njegovo viđenje lika) . poneko stanje strasti. Svrha nije plod iskustva. monološko-asocijativni tip romana .martinvilleski zvonici .subjektivni pripovjedač koji izražava kako se objektivna stvarnost reflektira u njegovoj svijesti .osmišljavanje života preko umjetnosti .Prozirnica Walter Prater.umjetnost – način da se epifanijske vizije izraze . nego samo iskustvo (…) Stalno gorenje tim postojanim blistavim plamenom. na traženje novih prostora i novih slikarskih tehnika Značajke Proustova romana: . pak intelektualnog uzbuđenja neodoljivo je stvarno i nama privlačno – samo taj trenutak.

dokumentarističkom tipu proze b. Objasni značajke modernog romana na primjeru Proustova romana. Zaokruži djelo koje ne pripada nizu: a) Iščezla Albertina b) Put k Swannu c) Dvorac d) Sodoma i Gomora 2. b) Za Prousta je osobitno važno nehotično sjećanje. d) Proustovo djelo možem povezati s filozofijom Karla Jaspersa. Proustov ciklus U traganju za izgubljenim vremenom sastoji se od: a) šest romana b) sedam romana c) osam romana d) devet romana 3. .Nastavni listić Marcel Proust (1871. Prokomentiraj na koji način citirani pisci doživljavaju umjetnost. 6. c) Combray je prvi dio romana Put k Swannu. 1. _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______ 7. Koju tvrdnju ne možemo povezati s Proustovim romanom: a) Prousta možemo povezati s impresionistima.) a.-1922. Kolačić madelaine u Proustu budi sjećanje na: a) tetu Léonie b) majku c) strinu Emmu d) sestru Annu 4. Koje se obilježje odnosi na Proustov roman: a) u romanu je razgranata fabula b) svi su likovi socijalno i psihološki okarakterizirani c) Proustov roman pripada monološko-asocijativnom tipu romana d) Proustov roman pripada tzv. 5.

umjesto da vidimo samo jedan jedini svijet. koje su odabrane kao najtočnije za nju i njezinu novu službu. toliko imamo na raspolaganju svjetova…« Marcel Proust _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ ___ .« Charles Baudelaire _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ ____ »Samo s pomoću umjetnosti možemo izaći iz sebe. pa tako koliko ima originalnih umjetnika.»… vrhunski umjetnik je onaj umjetnik koji krajnjom točnošću želi izdvojiti krhku dušu slike iz mreže jasno definiranih okolnosti što je okružuju i oživotvoriti je u umjetničkim okolnostima. čiji bi nam pejsaži ostali isto tako nepoznati kao pejsaži na Mjesecu. vidimo kako se on množi. Zahvaljujući umjetnosti.« James Joyce _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ ____ »Sav vidljivi svemir tek je rasadnik slika i simbola kojima mašta (odnosno umjetnost) daje mjesto i relativnu vrijednost: to je svojevrstan pašnjak što ga mašta mora probaviti i preobraziti. znati što netko drugi vidi od tog svemira koji nije isti kao naš.

bježi u preobrazbu (jedan od načina uzmaka) • Pitanje naslova: Preobražaj ili Preobrazba? Prema V. šef nikad nije zadovoljan) . • Gregor Samsa postaje kukac.kao insekt koji osjeća neku opasnost poslom . ali nema niti krug ljudi s kojima se druži.) Preobražaj Polazišna interpretacija u udžbeniku • preobrazba čovjeka u kukca – u suprotnosti s prirodnim zakonitostima • Gregor ---------kukac / paradoks . izbjegava opasnosti i živi po navici. roditelji ne rade.nezadovoljan . ali izvan toga nema nikakvog djelovanja. metamorfoza: preobražaj – velika. . vidljiva promjena oblika. na poslu je pod pritiskom.-1924. obavlja posao i u tom smislu je njegova djelatnost razumna. • Gregor Samsa a) prije preobrazbe (Gregor je trgovački putnik. obavlja ono što se od njega traži. Aniću: Preobrazba – temeljita kvalitativna promjena kao krajnji rezultat dužega mijenjanja (u strukturi organizma itd.Franz Kafka (1883. nezadovoljan poslom. nemoćan je pred nadređenima i ne pokušava se izboriti za sebe.bježi u san. radi kako bi sestri priuštio odlazak na konzervatorij.). ↓ čovjek → kukac | izaziva odbojnost kod ljudi. nije određen nekim razumskim reakcijama (kao npr. vrijedan. pas) pred opasnošću bježi i skriva se nemoćan pred čovjekom i njegovom snagom Gregor također i prie preobrazbe pokazuje neke osobine kukca: ne izaziva odbojnost kod ljudi. savjestan.kao kukac uzmiče pod vlastiti oklop ili ispod nečega gdje se a kad se ipak osjeća zaštićenim probudi.

«) Umjetnost se spušta na razinu lijepih uporabnih predmeta koji se kupuju.b) tijekom preobrazbe (Gregor je iznenađen svojom preobrazbom. npr. u realizmu čovjek se. ali se može duhovno preobraziti vjerom…) Kod Kafke vidimo obrnut proces: fizičku i psihičku preobrazbu. obitelj je šokirana. ono što pojedinac svakodnevno potiskuje. npr. usamljenost. potom psihičku i na kraju pronalazi smirenje u smrti . može preobraziti u zločinca. u slučaju njegove duhovne promjene koja ne prihvaća svakodnevno obavljanje društvenih obveza. riješili su se tereta (potpuna dehumanizacija obiteljskih odnosa).tri izlaska iz sobe Gregora Samse: gradacija lošeg ponašanja obitelji do smrti prema njemu. on osjeća sestrino sviranje. dok prije toga umjetnost mu nije ništa predstavljala) • Možemo govoriti o silaznoj putanji života Gregora Samse: od preobrazbe | . na kraju otac ga gađa jabukom. obitelj koja bi prema Bibliji trebala biti temelj društva i izvor ljubavi. otuđenost čovjeka u svijetu u kojem živi .pojedinac je nemoćan. od grčih mitova preko Ovidijevih Metamorfoza preko cjelokupne svjetske književnosti ( u kojoj pratimo ljudsku preobrazbu. čovjeku nosi degradaciju: svodi ga na svjesnog pojedinca koji automatizirano obavlja svoj posao. kao u Zločinu i kazni. • Umjetnost je utočište. postaje ogledalo društvenih odnosa: pojedinac vrijedi dok privređuje.Umjetnost oplemenjuje i budi ono najljudskije u čovjeku. kupnja i prodaja su temeljne odrednice potrošačkog društva. okrenuto materijalnom. I Gregor je uklučen u taj žrvanj potrošnje i .članovi obitelji osjećaju olakšanje. ali nemogućnost opstanka u ljudskom društvu koje je otuđeno. Predstavljala je damu koja je. I to onda postaje život. jabuka kao simbol razdora i u Bibliji i u Preobražaju). odnosno različita ljudska lica u različitim životnim okolnostima. sa šeširom i vratnim krznom. aluzija na Bibliju (obitelj je zatajila Gregora kao što je Petar zatajio Isusa. ne može se izboriti za svoja prava (i ne pokušava). najprije osjeti fizičku nemoć. odnosno predstavlja mogućnost bijega iz društvene stvarnosti kakvu Kafka prikazuje. on uživa u glazbi. sjedila uspravno i držala prema gledaocu težak krzneni muf. s vremenom ga izolira i ignorira. u kojem je nestala čitava njena podlaktica. sami se brinu za sebe) c) nakon preobrazbe (Gregor je i fizički i duhovno promijenjen. on doživljava osudu društva. nad kojim bijaše rasprostrta raspakovana kolekcija uzoraka različitih tkanina – Samsa bijaše trgovački putnik – visjela je slika koju je nedavno bio izrezao iz nekog ilustriranog časopisa i stavio u zgodan pozlaćen okvir. dehumanizirano. jedina svijetla točka u Gregorovom životu je umjetnost (postavlja se pitanje je li u tako dehumaniziranom svijetu umjetnost tješiteljica odbačenih) • Motiv preobražaja postoji još u staroj Grčkoj. Umjetnost je u svijetu koji Kafka opisuje sveden na svakodnevno: na lijepo ljudsko lice i lijepu odjeću (sjetimo se slike koju Gregor ima iznad kreveta: »Nad stolom. pojedinac je izoliran i napušten. on se počinje ponašati u skladu sa svojim novim tjelesnim osobinama. ali ne i šokiran.

Tek kao kukac istražuje svoje mogućnosti i doživljava duhovno ispunjenje kroz umjetnost.u njemu vlada paradoks Paradoks: čovjek se pretvara u kukca. Ljepota je svedena na svakodnevne uporabne predmete i na masovnu proizvodnju. a ne pronalazi izlaz iz nezadovoljstva i pasivnog proživljavanja. a ne ljubavi. prodaje tkanine). ali tu nema nikakve kreativnosti.) . ljepote. . Mediji diktiraju što je ljepota. On kao da se samo kreće. Obitelj ga izolira u sobi. otac ga gađa jabukom. neobičnog viđenja uobičajenog.groteskne slike stvarnosti Čovjek postaje kukac. čovjek ne. Gregorova smrt – služavka ga baca u smeće. .zbilja se u njegovim djelima doima poput mučna sna Kako drukčije može izgledati spoznaja da si zaspao kao čovjek. Kukac doživljava duhovno ispunjenje kroz umjetnost. . uz Kafkin Proces). . Sestra svira. nego prema materijalnim vrijednostima. To je prepoznatljivo i u Preobražaju upravo zbog motiva preobražaja. → Kafkin svijet – labirint u kojemu se čovjek gubi Čovjek je u duhovnom smislu izgubljen.vrtnja u začaranom krugu Kao čovjek Gregor se automatizmom i ponavljanjem svakodnevnih radnji. obitelj postaje izvorište mržnje. • Osobitost Kafkina stila (osobitosti su navedene na str. a cilj mu uzmiče (Gregor i nema neke životne ciljeve. Društvo koje prikazuje Kafka – pitanje o smislu i pitanje o kvaliteti toga društva. nego estetika šoka. → Kafkina estetika nije estetika uživljavanja. odnosno iznenađenje. Učenici komentiraju na koji su način prepoznatljivi i u Preobražaju). humanost se svodi na čovjekovu ljubav (ne prema čovjeku). čovjek se pretvara u kukca što je suprotno prirodnim zakonima i to u čitatelju izaziva šok. 46. on si postavlja ciljeve poput toga da sestri plati konzervatorij..dovodi u pitanje i prirodne i društvene zakonitosti po kojima funkcionira svijet Čovjek se preobražava u kukca – suprotno prirodnim zakonima. a probudio se kao kukac. iznenađenja. Svaki dan je isti.konzumiranja (i sam trguje tekstilom. živi po postavljenim pravilima. tj. . za obitelj olakšanje i sreća. Smrt postaje izlaz i smirenje. nitko je ne čisti. u nju se odlažu suvišne stvari. odnosno čiji je razum u funkciji mehaničkog ponavljanja poznatog. svodi na biće koje je razumski ograničeno. težnje ka umjetničkom izrazu. Gregor izađe iz sobe.

opisuje. sat Motivacija . motiv preobražaja u književnosti b) funkcionalne: razvijati sposobnost interpretacije i zaključivanja c) odgojne: odnos prema svijetu i prema društvu. dehumanizacija i otuđenje čovjeka Tijek nastavnoga sata 1. Čitanje Kafkina životopisa – komentiranje uloge Maxa Broda za objavljivanje Kafkinih djela Razrada .čitanje i komentiranje uvodnog citata (»Smatram da bi uopće trebalo čitati samo takve knjige koje nas ujedaju i bodu…«). nadrealistički elementi: groteskne slike poput halucinantnih vizija. odnos prema umjetnosti.Uza sve to treba objasniti da Kafka piše potpuno realistički: pripovijeda. komentiranje Kafkne misli s početka ulomka (»Insekt se ne može nacrtati.naslov . značajke Kafkine estetike i Kafkina stila. 46.učenici pokušavaju nacrtati kukca kako su ga shvatili. silazna putanja njegova života.) .«) Razrada Interpretacija . pisanja. Kafkin doživljaj društva. ali ne pokušava objasniti svijet u kojem likovi žive. odnos prema umjetnosti Zaključak . Preobražaj Broj sati obrade: dva Nastavne metode: čitanja. Franz Kafka. pripovjedač je objektivan u smislu da objektivno opisuje događanje.intertekstualnost: Biblija 2.značajke Kafkine estetike – učenici u pisanom obliku komentiraju značajke (udžbenik. On se ne može prikazati čak ni iz daljine. radni listić. sat Motivacija . prozirnica… Zadaće a) obrazovne: Preobražaj kao pripovijetka.kukac. dijaloga… Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik. Ekspresionistički elementi: dojam tjeskobe i straha. karakterizacija Gregora Samse.Gregor Samsa . str.

odnos prema umjetnosti: umjetnost kao tješiteljica odbačenih.nadrealistički element: iznošenje halucinantne vizije . 1915.realistička tehnika: objektivni opisi. Preobražaj . nedostatak ljubavi. strah . automatizam. odnosno umjetnost kao mogućnost buđenja čovjekove humanosti . pripovijedanje .motiv preobrazbe/preobražaja Gregora Samse u kukca ↓ ↓ vanjska i samo vanjska promjena unutarnja promjena . sebičnost .ekspresionistički element: tjeskoba.Završetak .odnos prema društvu: otuđenost. . nedostatak duhovnosti. usamljenost.obilježja Kafkina stila Plan ploče Franz Kafka (1883.).-1924.fantastični element: motiv preobražaja čovjeka u kukca prikazuje se kao nešto potpuno normalno (u svijetu izokrenutih vrijednosti nenormalno postaje normalno) .pripovijetka. materijalizam. jasne rečenice.

pastir koji plače uz brezu 6. « Zvonimir Golob .-1925. imago – slika.) Zelena frizura Polazišna interpretacija u udžbeniku . po čemu se u suštini razlikuje od ostalih imažinista.Sergej Jesenjin (1895. pastir govori • Analiziramo ulogu slike u Jesenjinovoj poeziji: » Slika je u njegovoj poeziji od samog početka igrala važnu ulogu i odnos prema slici nije prihvatio zajedno s imažinizmom. U udžbeniku (posljednja natuknica u interpretaciji) navodi se sljedeće: » Naziv imažinizam dolazi od lat. breza u jesen 5. breza u noći 4. a stih je uglavnom slobodan. samo jedna strana djela. pjesnička slika je sam naslov: zelena frizura 2. dok Jesenjin nikada ne zaboravlja da je samo dio cjeline. vezanih uz gradsko podneblje. pastir plače i grli brezu u noći 7. Slika je u Jesenjinovoj poeziji građena na osnovama tradicije ruskog narodnog stvaralaštva.želja da pronikne . 1. breza uz jezero 3.). već je prihvatio imažinizam zbog svog ranijeg odnosa prema slici. U sadržajnom smislu naglasak u pjesmi je na vizualnom doživljaju. do 1924. a pjesma predstavlja izravan prikaz doživljaja. ne poštujući ostale naloge grupe izrečene u mnogim izjavama i deklaracijama.antorpomorfizirana priroda – razgovor lirskoga subjekta i breze ↓ ↓ . Po njima ona ima samostalnu vrijednost. Radi se o pjesničkome pravcu u kojem se u prvi plan stavlja pjesnička slika (strofe zapravo predstavljaju slijed pjesničkih slika).« • S učenicima tražimo pjesničke slike u pjesmi Zelena frizura.povezanost prirode u tajanstvenost i i čovjeka zagonetnost prirode Interpretacija pjesme u cijelosti • Interpretaciju možemo započeti ukazujući učenicima na pojam imažinizma kao avangardnog pravca (u ruskoj književnosti imažinisti djeluju od 1919.

„jesenjinština“) i da je pisac Majakovski nakon toga napisao Jesenjinu odgovor u stihovima (str. učenici saznaju činjenicu o njegovom samoubojstvu. Priroda i čovjek su nedjeljivo povezani. Ana Karenjina. . Zapravo. (Diskusija) • Profesor ukazuje učenicima na činjenicu da je nakon Jesenjinova samoubojstva Rusiju zahvatio val samoubojstava (tzv. • Nakon toga čitamo Jesenjinovu biografiju (str. da jedini izlaz vidi u smrti. pronalazi samo privremeno smirenje. Sergeju Jesenjinu • Učenici izražavaju svoj doživljaj posljednjih stihova. • Pitanje učenicima u kojoj slici vide Jesenjina u Zelenoj frizuri (u slici pastira). Što Jesenjina dovodi do samoubojstva? (Učenici zaključuju na osnovi biografije) • Čitanje pjesme Do viđenja. do te mjere da u svom duhu ostvaruje komunikaciju s njom. razočaran je životom i dokida tu patnju – oprašta se sa životom. ali ih ne može riješiti? Čovjek je slab u odnosu na prirodu. Pastir. Čovjek ne zapaža u takvim trenucima ljepotu koja ga okružuje. ali ima moć prekinuti život koji ne može podnijeti. dragi. 411. kao Jesenjinov pozdrav sa svijetom. Priroda je utočište za njegovu ranjenu dušu. ali priroda traje u svojoj ljepoti. kapitulacije pred životom. Therese Raquin…) Zašto ti likovi počine samoubojstvo (jer ne nalaze snagu za izlaz iz svojih problema). ali on u njoj ne uočava ljepotu. 69.) • Majakovski.). On je istinski povezan s prirodom. do viđenja. Odraz ljudske snage je prihvaćanje života kakav god on bio. Razbojnici. zaokupljen je sobom i svojom unutrašnjošću. Majakovski ukazuje kako je život izazov i da ga treba prihvatiti sa svim njegovim dobrim i lošim stranama. usprkos ljudskoj patnji i nevolji. Učenici zaključuju da je potpuno rezigniran. Emma Bovary. Kako objasniti tu sliku u kontekstu Jesenjinove biografije? Čovjek je pred prirodom na koljenima? Priroda može biti utočište za njegove probleme. Pitanje učenicima u kojim su se književnim djelima susreli sa samoubojstvom likova (Patnje mladog Werthera. usamljeni pojedinac. Breza govori o zvjezdanoj noći u kojoj je plakao pastir i grlio njeno deblo kao da je žena da bi nakon dubokom uzdaha izrekao pozdrav.• Nakon toga tumačimo slike: Lirski subjekt na samom početku uspostavlja dijalog s prirodom. ----------• U radnom listiću treba prokomentirati i za ovu pjesmu u kojem je smislu u njoj prisutan motiv razočaranja životom. Za pastira je jedini izlaz bio u oproštaju sa svijetom i prirodom. da nema snage ni za što u životu. • Pitanje učenicima slažu li se oni s tim stavom. samoubojstvo je posljedica predaje.

. arhetipske slike djetinjstva u duhu svakog pojedinca.ruralno Interpretacija pjesme u cijelosti • Motiv pisma kao sredstva komunikacije između majke i sina. idilične. ne ispravlja majčinu sliku.) Selo i rodna koliba kao slika emocionalnog i životnog uporišta. tužna. • Već u prvoj strofi lirski subjekt izražava svoj odnos prema majci („staričice moja“) i prema selu (Nek uvečer nad kolibom tvojom| ona čudna svjetlost sja i dalje. Naravno da osjećaje lirskoga subjekta iščitavamo iz pjesničkih slika.ispovjedni ton: sin ………………………. zbog šuma jesenje kiše. • Sin tješi majku: ne može umrijeti prije nego je vidi. iako u dubini duše zna da neće doći) i sina prema majci (usprkos udaljenosti. između sela i grada. • Lirski subjekt ističe svoju nježnost. ali neiskvarenosti i iskrenosti. sin je ranjen nožem). npr. • Slika plavog sutona i majčine zle slutnje vezane uz sinov život u gradu (krčma. usamljen. emocija je izuzetno snažna). majka ↓ ↓ nesretan. Prešutno prihvaća majčinu sliku grada: iskrivljene su temeljne ljudske vrijednosti. sanjar . potpuno drukčija od prethodnih slika siromaštva. Majčina je to skromnost. svoju sklonost snu i težnju za povratkom u zavičaj. Slika grada u majčinim slutnjama je slika nasilja i pijanstva. skromna sklon opijanju/ nježan. on samo ističe svoju ljubav prema njoj. ali slika je osobito snažna jer ukazuje na dvosmjernu emociju: ljubav majke prema sinu (usamljene majke koja svakodnevno iščekuje sina. • U drugoj je strofi dominantna slika starice na cesti u trošnom starinskom kaputu. . prevladavaju tuga i razočarenje koje se onda „utapaju“ u alkoholu. siromaštvo.suprotnost: urbano . Sin ne negira.• Na kraju učenici mogu zapisati svoj odgovor Sergeju Jesenjinu u kojem će navesti samo jedan razlog zbog kojeg vrijedi živjeti (ali to mora biti slika). zabrinuta. zbog bijelih pahulja u božićno jutro… Pismo majci Polazišna interpretacija u udžbeniku . svijetle točke u životu pojedinca. tuča.

usamljenosti i otuđenosti kao načina života u gradu. naivnosti i zrelosti. Pokušava umiriti majku. U pjesmi je vidljivo razočarenje sobom i životom te spoznaja da povratka na staro nema i da su sve tradicionalne moralne vrijednosti trajno napuštene. ali stih je slobodan. • Lirski subjekt nije spreman ni na molitvu. Jedina konstanta u njegovom životu. On je kao pojedinac razapet između izvorne ljepote. » Godine 1919. Zanimljivosti koje se mogu iskoristiti u interpretaciji Može se iskoristiti citat u kojem Jesenjin govori o manifestu imažinizma. No ta škola nije imala temelja i ugasila se sama od sebe.zbirka Jesenjinovih izabranih pjesama i poema koja sadrži i pogovor Aleksandra Flakera . Ispovijest mangupa. • Suprotnost između snova. 1965. • Ponavljanje slike majke u trošnom starinskom kaputu zaokružuje njegovo razmišljanje i duhovni povratak u djetinjstvo. objavio sam s nekim drugovima manifest imažinizma. . ona ga vraća korijenima. Imažinizam je bio formalistička škola koju smo htjeli uvesti. želja da bude miran i slobodan (da majka ne ograničava tu slobodu ranim buđenjem). neiskrenosti.« Sergej Jesenjin Literatura 1.• Pjesnička slika proljeća kao slika koja će motivirati povratak lirskoga subjekta. emotivna i sigurna je slika majke. Sergej Jesenjin. Matica hrvatska. čemera i težine života. a da je sam pritom izuzetno nemiran. Suprotnost je to i između djetinjstva i odrastanja. Jesenjin poštuje tradicionalnu formu (katreni). njihove ljepote i lakoće spram stvarnosti. iskrenosti. a povratka na staro nema. udaljenosti od prirode i od ljudi. ostavivši za sobom istinu o organskim slikama u poeziji. Zagreb. vezanosti uz prirodu kao naslijeđa seoskoga podrijetla i ružnoće.

život kao izazov Tijek nastavnoga sata 1. sat Motivacija .učenici izražavaju kako su doživjeli Sergeja Jesenjina na osnovi njegovih pjesama . radni listić. melodiozni stihovi. tragika ljudskoga života i ljudskoga postojanja) ◦ funkcionalne: razvijati sposobnost interpretiranja.Nastavna jedinica: Sergej Jesenjin. izricanje mišljenja o samoubojstvu. zvučna čitanka Zadaće ◦ obrazovne: Jesenjinova povezanost s poetikom imažinizma. naglasak na vizualnom. vezanost uz prirodu. smisao za uživljavanje u prirodu. Izbor iz poezije Broj nastavnih sati: dva Nastavne metode: čitanja. pitanje učenicima koje sinovljeve emocije prepoznaju slušajući priču o razmetnom sinu . suosjećanje. oni sami iznose dojmove i mišljenje o pjesmi. na slici i na emociji) Najava i lokalizacija pjesme Zelena frizura Slušanje pjesme Zelena frizura Interpretacija pjesme Zaključak – odgovor učenika Sergeju Jesenjinu (pjesnička slika kao argument za život) 2. razvijati interes za pjesništvo.objašnjavanje sintagme razmetni sin – asocijacija na Gundulića i na Bibliju. zaključivanja. uz životinje. pisanja. ali i pjesniku koji ju je napisao (senzibilnost.učenicima možemo pročitati Pjesmu o kuji bez da išta znaju o Sergeju Jesenjinu. značajke Jesenjinove poetike (sentimentalni ugođaj. izražvanja ◦ odgojne: poticati ljubav prema pjesništvu i prema književnosti. dijaloga… Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik. pjesničke slike. sat Motivacija .

rješavanje zadataka iz radnog listića Plan ploče Sergej Jesenjin (1895.(tuga. usamljenost. tuga.imažinizam – avangardni pravac koji u prvi plan stavlja pjesničku sliku Zelena frizura .koje osjećaje bibijskog razmetnog sina prepoznajemo u pjesmi . raskalašen život. izgubljenost. želja za povratkom ocu i obitelji.) – posljednji pjesnik sela . razvratnost.-1925. želja za povratkom istinskim ljudskim vrijednostima) Najava i lokalizacija pjesme Pismo majci Slušanje pjesme Pismo majci Interpretacija pjesme Zaključak .priroda kao utočište i izvor trajne i istinske ljepote Pismo majci .kontrast: selo ---↓ djetinjstvo sreća vezanost uz prirodu iskrena emocija ljepota grad ↓ zrelost otuđenost. jad udaljavanje od prirode i prirodnog ispraznost ružnoća .vezanost lirskog subjekta uz prirodu . otuđenost.

Uz Sergeja Jesenjina povezujemo sintagmu: a) pjesnik grada b) pjesnik sela c) pjesnik prirode d) pjesnik interijera 5. Iz koje su pjesme stihovi: »Jesi l živa staričice moja? Sin tvoj živi i pozdrav ti šalje. Koje je od navedenih djela napisao Sergej Jesenjin: a) Ciganski romancero b) Sveopći spjev c) Pusta zemlja d) Crni čovjek b. 6. Ime Sergeja Jesenjina vežemo uz ruski: a) futurizam b) ekspresionizam c) imažinizam d) nadrealizam 2. 1.) a.-1925.Radni listić Sergej Jesenjin (1895. Prokomentiraj u kojem je smislu Jesenjin posljednji ruski » pjesnik sela« . Nek uvečer nad kolibom tvojom ona čudna svjetlost sja i dalje. U lirskoj pjesmi Zelena frizura javlja se motiv: a) breze b) hrasta c) jasena d) bukve 4.« 3.

-1936. stvaraju ___________ iluziju . stvarnosti i iluzije: Predstava u predstavi madame Pace pastorka majka --------.glumci (Prvakinja. mlada glumica…) rekviziter . stvarnost i iluzija Interpretacija djela u cijelosti • Razrađujemo polaznu udžbeničku skicu novom skicom u kojoj ćemo prepoznati odnos među licima. odnosno odnos između tzv. mladi glumac.) Polazišna interpretacija u udžbeniku • lica --------------------._______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ __ _______________________________________________________________________ _ 7. Na osnovi pročitanih pjesama. iznesi i prokomentiraj Jesenjinov doživljaj života.glumci i redatelj pripadaju stvarnosti pripadaju kazalištu.otac | | sin kćer Sin Pirandellova komedija Igra uloga inspicijent redatelj ----------.isprepleću se život i gluma. Prvak. _______________________________________________________________________ _ _______________________________________________________________________ _ _______________________________________________________________________ _ _______________________________________________________________________ _ _______________________________________________________________________ _ Luigi Pirandello (1867.

ali majka se preudala za očevog suradnika. predstava u predstavi (u okviru predstave Šest lica traži autora odvija se proba za predstavu Igra uloga i potom lica izvode svoju životnu dramu pred redateljem koji je zainteresiran da je postavi na scenu).Profesor će s učenicima prokomentirati odnos među licima u drami. Majka je u novom braku rodila troje djece: sina. • Sljedeći je korak utvrditi po kojim se značajkama Pirandellova drama razlikuje od tradicionalne drame. navedene su sljedeće značajke: → razina radnje: kaotičnost radnje dojam improvizacije → kompozicija: nema podjele na činove. Na str. Ali majka ne zna da joj madame Pace daje posao samo zbog kćerke koju pridobija za prostituciju s argumentima da joj je majka upropastila sve tkanine i da ih netko mora otplatiti. dupliciranje scenskog prostora (pozornica na pozornici) i prostora za gledatelje (gledatelji i na pozornici i u prostoru za gledatelje).podijeljena na činove i prizore .pisana u obliku dijaloga. na probi Pirandellove komedije Igra uloga pojavljuje se šest lica koji traže autora i koji traže da se prikaže njihova drama. Otac i majka imali su Sina koji je ostao s ocem (majka optužuje oca da joj je oduzeo Sina).nema podjele na činove i prizore . Muž umire. S učenicima možemo konstatirati kako se radi o postupku predstave u predstavi (teatra u teatru) kojim autor (očito) apostrofira neke probleme (kasnije ćemo odrediti koje). Učenicima će biti jasnije ako u tablici ispišemo značajke tradicionalne drame te u čemu Šest lica traži autora odstupa od tradicionalne dramske radnje. a Pastorka bježi. dvije kćeri. zainteresira ga njihova drama i odlučuje je postaviti na scenu. Počinje šivanjem za voditeljicu bordela madame Pace zarađivati za život. ispreplitanje tragičnog i komičnog Slijedi razrada i objašnjavanje navedenih značajki. namijenjena je izvođenju na pozornici . 53. Tradicionalna drama . namijenjena je izvođenju na pozornici . Otac i majka su bili u braku.didaskalije kao kratke upute glumcima o izgledu pozornice.pisana u obliku dijaloga. Redatelj je najprije ljut. ponašanju i izgledu glumaca na sceni Pirandellova drama . kćerka se utopi.zastor se spušta slučajno . na kraju se mali sin ubija iz pištolja. a kad čuje za odnos među licima. Kćer se počinje baviti prostitucijom i jednom prilikom joj dovode Oca (ali majka dolazi i prekida njihovu moguću vezu). majka ostaje sama s djecom. Redatelj pokušava baš tu scenu postaviti na pozornicu.

pastorka odlazi kroz gledatelj (labilna granica između scenskog prostora i gledatelja) . oprostite? Nije vam to ništa. str. gledatelj ulazi iz pozornice. nego u krajnjem slučaju zapisati dok se odigrava.pozornica je odvojena od prostora za gledatelje. pred vama.) .sam autor nam ukazuje na svoje namjere u svezi s tekstom »Ja sam htio prikazati šest lica koja traže autora.. ali prekidaju ih lica . Zagreb.kompozicija tradicionalne drame: kulminacija radnja radnja . vi! Vi! Zašto ne? REDATELJ: Zato jer ja nisam autor. OTAC: Ma ne. kostimograf . 39. Dramu je nemoguće izvesti upravo zato što nedostaje autor kojeg oni traže.čini se da nema scenografije niti kostimografije jer se na pozornici odvija proba dramskoga komada .u postavljanju drame na pozornici sudjeluju: redatelj. scenograf. 1997. nisam to nikada radio! OTAC: Pa zar ne biste mogli sada započeti. glumci. Moguće objašnjenje je: zato što Pirandello dovodi u pitanje sve značajke tradicionalne drame. kroz radnju. ukazuje na postupak nastanka dramskoga djela i na smisao dramskoga teksta.u postavljanju drame na scenu sudjeluju glumci. To možemo objasniti pomoću citata iz drame: a) pitanje dramskoga teksta »REDATELJ: Pustimo sad to.razara se tradicionalna kompozicija dramske radnje uvod ____ _______ rasplet peripetija • Sljedeće pitanje je zašto to odstupanje od tradicionalne drame. Toliko njih to čini! Vaša je zadaća tim lakša što smo mi svi ovdje. odnosno kako ga objasniti. gledajte: budite to vi! REDATELJ: Ja? Ma što to govorite? OTAC: Da.pozornica je i fizički odvojena od prostora za gledatelje . prizor po prizor.predstavu izvode glumci .. Bit će dovoljno za početak sastaviti skicu… i pokušati. REDATELJ: Ali to nije dovoljno! OTAC: Kako nije dovoljno? Gledajući nas dok proživljavamo svoju dramu… REDATELJ: Dakako! Ali netko to ipak treba napisati! OTAC: Ne. da bez autora … Ja bih vas mogao uputiti na nekoga.« (Pirandello. pustimo! Shvatit ćete. ali npr. dakle podrazumijeva se glumačka improvizacija . dragi gospodine. SysPrint. dok će međutim biti izvedena komedija tog njihovog . živi.pitanje može li dramska predstava funkcionirati samo sa skicom dramskoga teksta. Šest lica traži autora. pred njim.

bez dvojbe. očigledno. tiče nadasve njih samih. glumci u pravilu pripadaju kazališnoj iluziji (a u ovom slučaju autorovoj realnosti). zajedno s tragičnim koje nosi u sebi zbog same činjenice da se radi o šest odbijenih lica. a opsjeda autora . njegova izvedba.autor. ne njih same. odnosno da se perspektive uvijek mogu izmijeniti b) pitanje transponiranja zbilje u umjetničku zbilju »REDATELJ: …Ma kakav vaš izraz! Mislite da imate svoj vlastiti izraz? Ni govora! OTAC: Kako! Nemamo vlastitog izraza? REDATELJ: Ni govora! Vaš izraz ovdje postaje gradivo kojem tijelo i obličje. uporaba je posebnih krinki za Lica. ali koja mene uopće nije zanimala. Drama je razlog postojanja lika. osoba u umjetničkom djelu nije ista kao stvarna osoba (ako je oblikovana prema stvarnoj osobi) . ne smiju djelovati kao tvare. da bi postojao. i u tom smislu cijelu dramu možemo promatrati kao dramu dviju stvaralačkih razina u autorovoj svijesti: postojeću. potisnutu koja ne želi biti realizirana. osviještenu koja ide prema realizaciji (Igra uloga) postojeću. dok je gradivo vaše drame tako neznatno da. nužna da bi postojao…« (str.zbilja se u dramskom djelu transponira u umjetničku zbilju u kojoj vrijede drukčije zakonitosti nego u realnosti. koliko god se trudio postići sličnost šminkom… Mislim. znak je to da ništa nije kako se čini. njegova vlastita drama? Svaka prikaza. 8. Tako će ujedno biti protumačen duboki smisao drame. već kao stvorena zbiljska bića. kakav sam u stvarnosti. isključivo zaslugom mojih glumaca. iz razloga na koje sam se već osvrnuo. A čini mi se da bi onaj koji bude pozvan suditi o nama trebao voditi računa o tome. koja se.ali i njih autor izokreće na sceni. nepromjenljive tvorevine mašte.)…teško da bi to mogao biti prikaz mene. je dakle. kako me on doživljava – bude li me on doživio-. odnosno da je ona njegova životna funkcija. pa dakle stvarnija i . a lica pripadaju stvarnosti (u ovom slučaju iluziji).) . Krinke valja izraditi s otvorima za oči.) . glas i držanje podaruju glumci koji su – tek toliko da znate – bili dorasli izražajnom oblikovanju itekako plemenitog gradiva. ali lik kao takav postoji samo u autorovoj svijesti. za jedan lik. odbacio dramu likova i zato dramu nije moguće izvesti (u tradicionalnom smislu te riječi). održi li se na sceni. ona je njegova životna funkcija. nosnice i usta. mislim. Lica. A što je to. 45. vjerujte mi. a istodobno neće biti pretežak glumcima koji ih nose. bit će to. odnosno dramu koje je lik i po kojoj je lik.« (str. svaki stvor umjetnosti. on govori kako je drama razlog postojanja lika. već njihovu dramu.uzaludnog pokušaja. (…) Valja sad shvatiti što sam to njihovoga odbacio. obrazina navlaš izrađenih od materijala koji neće omlohaviti od znoja.u jednoj od početnih didaskalija Pirandello kaže: »No najdjelotvornije i najprikladnije sredstvo. (…) OTAC: Pa. s njegovim stasom… (Svi se Glumci smiju. naime. mora imati svoju dramu. a ne kako ja u sebi doživljavam sebe samoga. Prije će to biti – zanemarimo li stas – prije će to biti njegovo tumačenje toga kakav sam ja. na koje se ovdje upućuje.

Krinke će pripomoći pri stvaranju dojma umjetno sastavljenih likova od kojih svaki nosi nepromjenljivo zaustavljen izraz svog temeljnog osjećaja. Dok se naše lice mijenja svakog trenutka sa svakim novim izrazom koji poprimi. (…) Tako se u liku Majke odražava nepromjenjljivost njezina života zaustavljenog u formi koja.) »Sve što živi. no stvorenje neće umrijeti. • Zanimljiv je i Pirandellov komentar kako su Otac i Pastorka Duh. koje živi vječno. prezir Sina.« (dakle: zbilja ------. obrazina ne krije nikakav obraz. kao i umjetnost. s jednim smo ovakvi. zbog same činjenice da živi. a to su pojedince: grizodušje Oca. s drugim onakvi. mori Oca i Pastorku. na drugi način.u uzvišenom obliku nastaje stvaralačko djelo) »Umrijet će čovjek. priroda. jer ono jest forma. priroda ako nije potaknuta smisaonim pobudama.i komentar Snježane Husić: »Nevolja je u tome što ono što se čini krinkom to zapravo nije. ima svoju formu. ukratko. upravo stoga što zaustavlja izraz poput krinke. utoliko što je nepromjenljivo. jer ona jest obraz.vječni život umjetničkog djela zato što jest forma.trajnija od nepostojane prirodnosti Glumaca. 53. Dok smo mi. slijedeći u tome Piradellove teorije. reći ćemo da smo zapravo mi ti koji navlače obrazine i neprestance ih mijenjaju.) . bol Majke s njezinim nepomičnim voštanim suzama u modrima podočnjacima i niz obraze. To dvoje.) . Duh se tom stanju opire ili se pak nastoji okoristiti njime. neprestance se prerušavaju dok dramski lik ostaje uvijek vjeran samome sebi.) . te upravo stoga mora umrijeti: izuzev umjetničkog djela. ona. plače nad njim. oruđe stvaranja. U tom kontekstu treba shvatiti i citat koji učenici trebaju objasniti (udžbenik. Tih šest likova ne ‘nose’ ispod navodne krinke nikakvo drugo lice.«. sad onaj. pokazujući uvijek isto lice – krinku. što njegovo postojanje nije podložno mijenama tako čestim u onome što nazivamo stvarnim životom. krinka – kao lice lika – uvijek je ista. prema tome tko nam je sugovornik. kako kaže Otac. pisac.transponira se u umjetničku zbilju -----posredstvom mašte --. poput onih koje se vide u crkvama na isklesanim i naslikanim likovima Mater dolorosa.« (XIII) • Nakon ovakvih komentara učenici će postati svjesni kompleksnosti drame i nemogućnosti da se školskom interpretacijom dotaknu sve razine njezina značenja.« (21. Želeći dovesti paradoks do krajnjih granica i. sad ovaj. majka je Priroda (»Ona je. uostalom. te se ono što je naizgled fiktivno pokazuje jedino zbiljskim. Slika prirode zaustavljena u liku majke. 12.« (str. priroda. U tome se sastoji paradoks oko kojega Pirandello gradi svoju estetičku teoriju: umjetnost je možda jedina istina. u uzvišenom obliku. osveta Pastorke. nikada!« (Dramsko lice neće umrijeti. str. kako već može. ono će živjeti vječno. str. umjetničko djelo doživljava se na jedan specifičan način i Pirandellov način razmišljanja nije moguće razumjeti iz perspektive uobičajenog gledatelja željnog zabave u kazalištu. bilo nastavljeno njezino stvaralačko djelo. 11. dramsko lice je uvijek jednako samome sebi. duh.): »Priroda se služi ljudskom maštom kao oruđem kako bi.

odnosa prema umjetnosti).komentiranje polazišne interpretacije u udžbeniku . pitanja koja problematizira Piradellova drama (pitanje dramskoga teksta. str.) . predstavlja fikciju.učenici izražavaju svoje dojmove i mišljenje o drami Interpretacija . bez obzira je li on Glumac ili lice. mogućnost usporedbe Piranella i Prousta b) funkcionalne: razvijati sposobnost uspoređivanja. Šest lica traži autora. pisanja. Luigi. Pirandello. Otac.učenici komentiraju plakat za predstavu (udžbenik. dijaloga. ili na kraju 2. Nastavna jedinica: Luigi Pirandello. nastavni listić adaće a) obrazovne: odnos Pirandellove drame prema tradicionalnoj drami. predstava u predstavi. transponiranja zbilje u umjetničku zbilju. ukoliko učenici ne znaju odgovor. pitanje zapisujemo na ploču i odgovaramo na njega ili na kraju 1. 1997. SysPrint. sat Motivacija . Šest lica traži autora Broj sati obrade: sat lektire Nastavne metode: čitanja. npr. 48.Literatura 1. Zagreb. književno djelo. oluja mozgova … Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik.čitaju i komentiraju tekst o usporedbi Pirandella i Prousta (pitanje: zašto u Piradellovoj drami život pojedinca. kazališne iluzije. sata) . odnos među licima. interpretiranja c) odgojne: poticati ljubav prema književnosti i prema čitanju Tijek nastavnoga sata 1.

komentiranje citata Snježane Husić (str.odnos tradicionalne drame i Pirandellove drame .umjetnost je vječna: .oluja mozgova: što je tradicionalna drama Interpretacija .drama predstava u predstavi madame Pace pastorka majka --------. mlada glumica…) rekviziter .glumci (Prvakinja. Šest lica traže autora .).) 2. mladi glumac.Pirandellova drama kao moderna drama (odmak od tradicionalne drame i na razini sadržaja i na razini forme) . 54. Prvak.skiciranje dramskih lica i njihovih odnosa Zaključak . sat Motivacija .pitanja koja postavlja Pirandellova drama Zaključak ..Pirandellov doživljaj umjetnosti Plan ploče Luigi Piradello (1867.otac | | sin kćer Sin Pirandellova komedija Igra uloga inspicijent redatelj ----------.-1936.

. b) 1932. Koje se od likova ne pojavljuje u drami Šest lica traži autora: a) Majka b) Sin c) Očuh d) Pastorka 3. 1. zbog same činjenice da živi.) a. Koje od navedenih djela nije napisao Luigi Pirandello: a) Pokojni Matija Pascal b) Ljubavi bez ljubavi c) Večeras se improvizira d) Bjegunica 2.-1936.»Sve što živi. te upravo stoga mora umrijeti: izuzev umjetničkog djela. ima svoju formu.« Nastavni listić Luigi Piradello (1867. Kako se zove predstava koju glumci uvježbavaju u drami: a) Lica b) Gole maske c) Igra uloga d) Ubojstvo 4. jer ono jest forma. Koje je godine Luigi Pirandello dobio Nobelovu nagradu: a) 1930. koje živi vječno.

b) Redatelj dovodi lica da odigraju njegovu novu predstavu. već njihovu dramu. Bit će dovoljno za početak sastaviti skicu… i pokušati. živi. bez dvojbe. Dramu je nemoguće izvesti upravo zato što nedostaje autor kojeg oni traže. odnosno dramu koje je lik i po kojoj je lik. b. OTAC: Ma ne. kroz radnju. 39. vi! Vi! Zašto ne? REDATELJ: Zato jer ja nisam autor. 6. ali koja mene uopće nije zanimala. pred njim. za jedan lik. (…) Valja sad shvatiti što sam to njihovoga odbacio. iz razloga na koje sam se već osvrnuo. Zagreb. ne njih same. dragi gospodine. očigledno. REDATELJ: Ali to nije dovoljno! OTAC: Kako nije dovoljno? Gledajući nas dok proživljavamo svoju dramu… REDATELJ: Dakako! Ali netko to ipak treba napisati! OTAC: Ne.c) 1934. koja se. prizor po prizor. d) 1936. Šest lica traži autora. SysPrint. zajedno s tragičnim koje nosi u sebi zbog same činjenice da se radi o šest odbijenih lica. A što je to. Prokomentiraj navedene citate. oprostite? Nije vam to ništa. pustimo! Shvatit ćete. nisam to nikada radio! OTAC: Pa zar ne biste mogli sada započeti. str.. dok će međutim biti izvedena komedija tog njihovog uzaludnog pokušaja.) _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ »Ja sam htio prikazati šest lica koja traže autora. c) Pirandellovo ime se ne spominje na pozornici.« (Pirandello. Drama je razlog postojanja lika. 1997. d) Sve na kraju sretno završava. da bi postojao. mora imati svoju dramu. tiče nadasve njih samih. »REDATELJ: Pustimo sad to. svaki stvor umjetnosti. gledajte: budite to vi! REDATELJ: Ja? Ma što to govorite? OTAC: Da. ona je njegova životna funkcija. da bez autora … Ja bih vas mogao uputiti na nekoga. Toliko njih to čini! Vaša je zadaća tim lakša što smo mi svi ovdje. njegova vlastita drama? Svaka prikaza. nužna da bi postojao…« ______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _ . pred vama. Zaokruži tvrdnju koja se odnosi na dramu Šest lica traže autora: a) Drama nema činova niti prizora. nego u krajnjem slučaju zapisati dok se odigrava. 5.

tragične spoznaje i krhke lirske forme kojom je ona izrečena) napetost izvire i iz čitateljeva očekivanja »što će se dalje dogoditi«. A čini mi se da bi onaj koji bude pozvan suditi o nama trebao voditi računa o tome. njegova izvedba. Doslovna razina pjesme ukazuje na prirodni fenomen. Oblak je simbol tragične izdvojenosti. . ali i svojstveno dobu kad je pjesma nastala – između dvaju svjetskih ratova. Prije će to biti – zanemarimo li stas – prije će to biti njegovo tumačenje toga kakav sam ja. vjerujte mi. odnosno stvaralačke usamljenosti. mislim. 45. odnosno svevremensko. s njegovim stasom… (Svi se Glumci smiju.) Dobriša Cesarić (1902. koliko god se trudio postići sličnost šminkom… Mislim.misaona lirska pjesma .dvije razine značenja: doslovna i alegorijska ↓ ↓ ljepota oblaka oblak kao simbol izdvojenog pojedinca koji se pojavljuje koji »krvari« ljepotu i nestaje Interpretacija pjesme u cijelosti • U pjesmi postoji napetost (koja izvire iz suprotnosti snažne. dok je gradivo vaše drame tako neznatno da. a ne kako ja u sebi doživljavam sebe samoga. isključivo zaslugom mojih glumaca. kako me on doživljava – bude li me on doživio-. Pjesma ima i epske značajke (narativnost) i dramske (napetost).)…teško da bi to mogao biti prikaz mene. glas i držanje podaruju glumci koji su – tek toliko da znate – bili dorasli izražajnom oblikovanju itekako plemenitog gradiva. (…) OTAC: Pa. kakav sam u stvarnosti. a alegorijska na društveni: nezainteresiranost ljudi za duhovne vrijednosti što je univerzalno. bit će to.) Polazišna interpretacija u udžbeniku Oblak .« (str. Ljudi su zaokupljeni materijalnim vrijednostima i ne mare za duhovne vrijednosti.-1980._______________________________________________________________________ _ _______________________________________________________________________ _ »REDATELJ: …Ma kakav vaš izraz! Mislite da imate svoj vlastiti izraz? Ni govora! OTAC: Kako! Nemamo vlastitog izraza? REDATELJ: Ni govora! Vaš izraz ovdje postaje gradivo kojem tijelo i obličje. održi li se na sceni.

« Navedeni Stamaćev citat ukazuje kako se oblak može shvatiti i kao individualnost općenito. i svaki grad. ljepote . o ponovnim povratcima (što možemo »iskoristiti« na taj način da učenicima damo nastavni listić na koji će napisati svoje mišljenje o različitim shvaćanjima iste ideje ili da im primjere damo na prozirnici što će oni onda usmeno komentirati.1 Prema Ćosiću originalnost Cesarićeve pjesme Povratak nije u ideji vječnog povratka (ona je kao takva zaokupljala mnoge pjesnike i mislioce). isto će mu se opet događati i radit će ista djela. Ali to ponovno nastajanje svega. svako selo i svako polje na isti način opet nastati. • Pjesma je ispjevana u perfektu što ukazuje na prolaznost trenutka u kojem se oblak pojavio. neće uopće prepoznati. » Tada će opet biti Sokrat i Platon i svaki pojedini čovjek ponovno će nastati sa istim prijateljima i sugrađanima. I. upućuje na tragičnu sudbinu svega što je individualno i izvrsno. nego u činjenici da se dvoje zaljubljenih. čija je značajka da je slobodno. Polazišna interpretacija u udžbeniku Povratak . Autor u tome ne prepoznaje pesimizam.kružno kretanje vremena / cikličnost i u formi pjesme (ponavljanje prve strofe na kraju ↓ pjesme) razapetost lirskoga subjekta između istine i snova čežnja ljubavi za vječnošću i nastavkom ljepote sumnja u mogućnost ponovnoga ostvarivanja sreće. tako pjesma djeluje poput neke vijesti. apokatastazis tu pantos. U početnoj i završnoj strofi (koje su kao takve misaone. • Prema Anti Stamaću: »Oblak svojom simbolskom dubinom. pomalo sokratovski stiliziran (»Znam da ništa ne znam«).ograničenost ljudske spoznaje Interpretacija pjesme u cijelosti Interpretacija pjesme prema Anti Ćosiću. ne događa se samo . ljubavi. a koja predstavlja tužnu konstataciju ograničenosti ljudske spoznaje. isto će trpjeti. semantičkom protegom svoje znakovitosti. ali to je jači alegorijski impuls njezina tumačenja. nego rezignaciju (tragično mirenje s postojećim). Dominantan osjećaj koji čitatelja prati do posljednje strofe je pjesnikova razapetost između istine i sanjarije. Ćosić navodi primjere u kojima se javlja ideja o ponovnom viđenju. s učenicima se može diskutirati o tome slažu li se oni s autorom da takvi pojedinci imaju tragičnu sudbinu. pošto se nađu u vječnosti. izvrsno i lijepo. slobodno i zato lijepo.• Poetska poruka pjesme je da su stvaratelji usamljeni u svom bolnom rađanju ljepote i oni ne mogu očekivati »publiku« jer su oni dvije različite društvene kategorije koje imaju različite predmete interesa. za razliku od ostale četiri u kojima prevladavaju emocije) zamjećujemo skepsu ( »tu vječitu pratilju neumorna čovječjeg duha«) kao poetsko-misaoni lajtmotiv.

i te plave noći. Poruka pjesme je implicirana i u naslovu – čeka nas. nova viđenja povratka«). Zagreb. hrvatska književna revija.. Tin Ujević. Što starija – to bolja! Možda otkrivanje tajne leži u jednostavnoj istini: pjesnik je majstorski ušao u svijet nedorečenih želja svojih čitalaca koje od iskona muče iste misli i isti osjećaji.« ___________ 1 Ćosić. on to čini i na planu izraza (ponavljanje riječi: možda. neoplatoničar koji u djelu De natura homini navodi učenje stoika. Marulić. uobičajenog. No vrijeme se kreće. vječnost. izgleda.« Nemesios u Fenikiji (oko 400. i beskonačno često isto će se sve ovo ponoviti. svidjela.« U udžbeniku je nakon pitanja za interpretaciju pjesme Povratak dan ulomak iz Ćosićeva teksta (»Pjesma Povratak pokazuje da ništa kao ljubav ne može biti tako . 4. uskoro. « Petrarca. prilično pesimističnu. opet. No vrijeme se kreće. a Cesarić ideju modificira. II.jedanput nego mnogo puta.-281. strasne. dakle. ali se pri kraju razilaze: Ujević ostaje u okvirima očekivanog. ista srca mlada. br. str. 333. pružajući nam nova rješenja. Ona je kao vino. On im je ponudio svoju verziju povratka. Cesarićev kanconijer. kada za smrt moju dozna. poslije Krista). Na kraju autor postavlja pitanje u čemu je atraktivnost ove Cesarićeve pjesme »čija popularnost raste s godinama.. čedne. hiljada i hiljada ljeta opet ćemo naći ista svježa čula. neka u nebu me sretne i zovne k sebi da se kraj nje stvorim. jednom tamo poslije hiljada. izviru iz istog vrela. povratak. Vječni prsten ( »i Cesarićev Povratak i Ujevićev Vječni prsten polaze od iste misaone okosnice.) Zanimljivo je da je autoru stih »Pa ako i duša u tome trenutku Svoje uho napne…« »rogobatan« i da je on kao takav oštetio pjesmu (jer uho duše koje se napne zvuči isforsirano i na granici je smiješnog). i taj nježni osmijeh. dobrodošle. vječito. Anto. » Sve će ove stvari jošte jednom doći kao što su bile i kako su prošle. 276. 1994. » Molim je. sonet (on ostaje u okvirima dobro poznatih i priznatih kršćanskih razina) III. biskup. Osim što pjesnik na planu sadržaja ukazuje na ponavljanje (života). blagi i domaći. i ona im se. i ljubavi. i ti crni dani.

• Na planu izraza vidljiva je učestalost polisindetona čime se ukazuje na tijek vremena (i. između kojih narasta vjera u novi doživljaj.« Polazišna interpretacija u udžbeniku Balada iz predgrađa .tuga Interpretacija pjesme u cijelosti • Socijalni motivi u pjesmi: motiv sirotinje s licem punim briga. začaranom krugu – circulus vitiosus. ponavljanje prve strofe ukazuje na ponavljanje. I upravo ove ekstremne točke. a da on tu toplinu i ne osjeti. koja brzo prođe ispod lampe. Naznaka toga je ponovo otpočinjanje pjesme u vanjskom krugu. Riječ balada u naslovu ukazuje na temeljni ton pjesme: tužan i tragičan (iako je odmak od balade u smislu sadržaje – Balada iz predgrađa nema ljubavni sadržaj).…).kontrast: svjetlost – mrak život – smrt radost .banalno. na to da tijek vremena ide dalje. nikada neće prihvatiti mogućnost gašenja ove iskre. usprkos nestajanju jednoga čovjeka. ali i kao u Baladi iz predgrađa na kružni tijek vremena: ostaje pesimističan . a opet toliko originalno. •U pjesmi se prepoznaju motivi boli i svjetlosti (bol kao dubina ljudskoga osjećaja. na kružni tijek vremena. i. u ovom slučaju svjetlost kao oznaka boljega života. iako pjesnik kao da nam poručuje poovski: Never more! Pjesma je i grafički (crticama) podijeljena na dva dijela: one odvajaju prvih pet strofa od šeste strofe čime se ukazuje na odvojenost života i smrti (jer ponavljanje prve strofe na kraju pjesme ukazuje na relativnost ljudske spoznaje i nemogućnost određivanja granice između života i smrti). Ć. i. Ljudska narav. ljudskosti. a svjetlost kao visina. topline. koju su ljudi nekad – ne bez razloga – nazvali božanskom i stoga se ne miri s efemernošću najjačeg ljudskog osjećaja. isto kao i trotočje koje ukazuje na nedovršenost.«) u kojem je vidljivo da je u pjesmi prepoznatljiva i banalnost i originalnost (jer ljubav kao takva sjedinjuje i jednu i drugu značajku) te činjenicu da se čovjek nikada neće pomiriti da je ljubav efemerna i kao takva ograničena na zemaljske okvire. dvije-tri cigle na putu). Čoh tumači crtice na sljedeći način: Crtice predstavljaju stvarnost koja »Ako se ne ostvari. sam izgled krajolika (debelo blato. stari plot. ne miri se s onim poovskim: . pri svome sudaru izbijaju iskru što svojim svjetlom osjvetljava prozaične ovozemaljske pute. • Baladu iz predgrađa moguće je uspoređivati s Povratkom po motivu cikličnosti (u Povratku on ukazuje na ograničenost ljudske spoznaje u svezi s temeljnim pitanjima života i smrti. život se ponavlja. intimno. ljepote koja samo na trenutak obasja pojedinca. moguća ljubav će se izgubiti u moru života i beskonačnosti vremena.socijalna lirska pjesma .Never more. banalnost i originalnost. Sve će se vratiti na početak i vrtjet će se u prokletom.

tumačenjem. uvukla u grlo. biće estetski senzibilizirano za ljepotu koju drugi ne vide. Ljubav je njegova bitna dimenzija. Kao takvo ono nije okrenuto ponavljanju prošlog. Ona u bespuću vremena otkriva budućnost. Pavao Vuk-Pavlović vidi i u autentičnom odgoju i obrazovanju. Simbol je u književnosti po pravilu višeznačan. da je na svim javnim nastupima čitao pjesme iz ove zbirke. Spas od nihilizma je u istinskom stvaralaštvu. već do razočaranja koje odvodi u nihilizam. Konstatiram to s posebno naglašenim žaljenjem. Jezik. Oslobađanje od te ideje iskorak je u puninu življenja. a uspoređuje je sa zmijom koja se mladom pastiru. »Simbol je znak u čijem označitelju ne prepoznajemo označeno. obnavlja prošlost i stvara sadašnjost. Zanimljivosti » Od svih svojih knjiga Dobriša Cesarić je najviše prigrlio Slap. oblak je simboličan jer se u njemu ne prepoznaje označeno. Život u vječnom vraćanju jednakog potpuno je lišen smisla i vođen je lažnim vrijednostima koje će se jednom kao takve i pokazati. nego do njega dolazimo tek interpretacijom. a o njoj se ne poučiti i ne poučavati. ali i nužnost takvog stvaranja Cesarićev suvremenik. Zagreb. Događaj prepoznavanja vodećih vrijednosti kao lažnih ne dovodi nužno do uspostavljanja onih istinskih. umjetnika. « (Vlatko Pavletić) . jedan označitelj upućuje na više označenih. u radosni smijeh i ples. ne prikazuje oblak. To je središnja tema njegova glavnog djela Tako je govorio Zaratustra. U njoj se vrhune sve istinske vrijednosti. jer je time nastala (možda) nepopravljiva šteta: naime. isprazno je. već suoznačuje pjesnika. dok je spavao. Cesarićev oblak u pjesmi Oblak. Školska knjiga. književnost i mediji u nastavi hrvatskoga jezika. Poučavanje o jeziku u svjetlu filozofije i poezije. Naklada slap i Agencija za odgoj i obrazovanje. A i to označeno složeno je od više označenih.« Ćiril Čoh. Prema tome. baš u taj je primjerak pjesnik upisao čistopis jedne svoje nove pjesme za koju je tvrdio (prema svjedočenju njegove supruge Elze i novinara Tome Đurinovića) da ide u red njegovih najboljih ostvarenja. međutim. već obnavljanju iz budućnosti. Nietzsche je smatra nepodnošljivom za nadčovjeka.ton koji izvire iz mirenja s takvom sudbinom: i s ograničenošću i s činjenicom da naša smrt neće ništa promijeniti u svijetu). Mogućnost.« Vlatko Pavletić. Citat koji se može iskoristiti u nastavi »Cesarićeva ideja povratka konotira s Nietzscheovom idejom vječnog vraćanja jednakog. 2008. a jedan je njezin primjerak bio ponio sa sobom i u bolnicu gdje je – nakon njegove smrti – nestao. 1988. Kako čitati poeziju. O svemu učiti. Posvuda je nosio sa sobom ovaj izbor s kojim je bio toliko zadovoljan.

dijaloga. interpretiranja ◦ odgojne: poticati ljubav prema čitanju i pjesništvu Tijek nastavnoga sata 1. izbor iz poezije Broj nastavnih sati: dva Nastavne metode: čitanja. sat Motivacija . zvučna čitanka. zaključivanja. Petrarke i Ujevića. prozirnica (projektor) Zadaće ◦ obrazovne: interpretacija Cesarićevih pjesama (misaonih lirskih pjesama Oblak i Povratak. učenici zaključuju da je to motiv vječnog povratka Najava i lokalizacija Cesarićeve pjesme Slušanje pjesme Povratak . pisanja. postavljamo pitanje: Što je zajedničko svim citatima. izlaganja Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik. socijalne pjesme Balada iz predgrađa). radni listić. uspoređivanja. značajke Cesarićeve lirike ◦ funkcionalne: razviti sposobnost izražavanja.Nastavna jedinica: Dobriša Cesarić.kao motivaciju učenici komentiraju misli Nemesiosa iz Fenikije.

Interpretacija .dodirne točke: Cesarić-Nietsche (citat Ćirila Čoha) 2.usporedba: Nemesios u Fenikiji (400.misaona lirska pjesma .misaona lirska pjesma . Vagonaši) Rad u parovima – interpretacija pjesama Oblak i Balada iz predgrađa Izlaganje – usmeno izlaganje/prezentacija rezultata Zaključak .originalnost Cesarićeve pjesme Povratak .beskonačno ponavljanje ljudi. poetsko-misaoni lajtmotiv. kružnog kretanja vremena . pomalo sokratovski stiliziran (Znam da ništa ne znam) – ograničenost ljudske spoznaje. Vječni prsten (20.doslovna i alegorijska razina Oblaka i Balade iz predgrađa Plan ploče Dobriša Cesarić (1902. Voćka poslije kiše. ostale strofe – emotivnost . st.motiv povratka .ljudski usud: neprepoznavanje voljene osobe u novoj dimenziji postojanja Pjesma mrtvog pjesnika .susret s voljenom osobom u novoj dimenziji postojanja Ujević.komentiranje Ćosićeva citata iz udžbenika .-1980.na koji način Cesarić i Ujević variraju isti motiv .ljudski usud: pitanje prepoznavanja.) Povratak . Slap.doslovno značenje: pjesnikova želja da ga čitatelj probudi . prostora Petrarca (14.g.misaona lirska pjesma . sat Motivacija .alegorijsko značenje: pristup pjesništvu – važnost čitanja otvorena srca kako bi se mogle osjetiti piščeve misli i osjećaji Voćka poslije kiše .prva i posljednja strofa – misaonost.pitanje o značenju crtica koje dijele pjesmu u dva dijela Zaključak .pitanje učenicima kojih se još Cesarićevih pjesama mogu prisjetiti i u čemu je njihovo alegorijsko značenje (Pjesma mrtvog pjesnika.vječni povratak i kružni tijek vremena .) . st. odnosno neprepoznavanja .) . djela.temeljni motiv: motiv povratka.)) .

doslovno značenje: razmišljanje o ulozi kapi za slap . zaokupljeni su materijalnim Balada iz predgrađa .doslovno značenje: ljepota voćke poslije kiše . nepravedno. tužno) i visina (nebesko. a) Balada iz predgrađa b) Slap c) Voćka poslije kiše d) Mati čovjekova e) Povratak 2.kružni tijek vremena: usamljenost siromašnih. 1.alegorijsko značenje: oblak kao simbol tragične izdvojenosti i stvaralačke usamljenosti.misaona lirska pjesma .alegorijsko značenje: važnost ljudskog života za život u cijelosti Vagonaši .. a) Spasena svjetla b) Ojađeno zvono c) Mladići d) Glasnice u oluji e) Crna maslina 3. Koju je od navedenih zbirki pjesama napisao Dobriša Cesarić. pravedno.doslovno značenje: pojava i nestajanje oblaka . vertikala: dubina (zemaljsko.) a. svijetlo.socijalna lirska pjesma .alegorijsko značenje: kratkotrajnost ljepote Slap . lijepo) Radni listići Dobriša Cesarić (1902. niko. niko ništa ne zna.obilježenost siromašnih u društvu u kojem žive Oblak .misaona lirska pjesma . » Ko zna (ah. Izbaci uljeza. ljudi ne mare za ljepotu.-1980.socijalna lirska pjesma . . Uz citirane stihove napiši kojoj pjesmi pripadaju.

visoko u zraku? Ko li to pjeva? Ah. « _______________________ 4. ništa. Ko li te posla pjevati u tminu? Sleti u nižu. Nad noćnim poljem. Balada __ ___________ . ________ mrtvog _________ b. i nema. Na kojeg se pjesnika može primijeniti tvrdnja: Za njegovu poeziju vrijedi Schopenhauerova misao da se treba služiti običnim riječima kako bi se rekle neobične stvari. Dopuni rečenice tako da čine naslove Cesarićevih pjesama. a) s obzirom na doslovno značenje obiju pjesama b) s obzirom na alegorijsko značenja obiju pjesama c) s obzirom na izraz d) s obzirom na poetsku poruku pjesama Poludjela ptica Kakvi to glasi čuju se u mraku. S vjetrom se igra i pjeva o tome.Krhko je znanje!) _______________________________ » A prolaze kao i dosada ljudi. Nadlijeće sebe i oblake trome. Voćka ________ kiše. ___________________________________ ___________________________________ ___________________________________ ___________________________________ ___________________________________ ___________________________________ ___________________________________ ___________________________________ ___________________________________ ___________________________________ ___________________________________ ___________________________________ ___________________________________ ___________________________________ ___________________________________ . Usporedi pjesmu Poludjela ptica s pjesmom Oblak. 6. Kuda to leti. I maj već miriše – A njega nema. i nema. u bolju sudbìnu. Svu svoju vjeru u krilima noseći. sitnica: Jedna u letu poludjela ptica. I nema ga više…« _________________________________ » Ko oko svjetla leptirice noćne Oko života tužaljke mi kruže. što bi htjela dòsēći? Nije li vrijeme da gnijezdo vije? Kad bude hladno da se u njem grije. a) Dobrišu Cesarića b) Slobodana Novaka c) Juru Kaštelana d) Slavka Mihalića 5.

Pjeva o vjetru što je svu golica. ___________________________________ ___________________________________ ___________________________________ ___________________________________ ___________________________________ 7. A kad je umor jednom bude srvo. 9. Neće za odmor nać nijedno drvo.zajedničko im je nezadovoljstvo postojećim i težnja k vječnosti („To je carstvo onkraj vremena i privida. Stepski vuk Polazišna interpretacija u udžbeniku • esejistički karakter dijela romana nazvan Traktat o stepskom vuku • podvojenost čovjeka: nagon/razum ↓ . udobnost ↓ ↓ protest građanskog života. onamo mi pripadamo.Hary postaje .Ne mari za to poludjela ptica.pojednostavljeno tumačenje jer se ljudska jedinka sastoji od tisuću suprotnih polova -----------• Hary i Hermina kao izdvojeni pojedinci – ne zadovoljava ih prosječan život.-1962. Hermann Hesse (1877. Napiši podsjetnik za državnu maturu – Stvaralačka biografija Dobriše Cesarića i interpretacija njegovih pjesama. Prokomentiraj cikličnost u pjesmi Povratak i u Baladi iz predgrađa. .). _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ c. teže nečem višem .Hermina postaje kurtizana introvertirani koja uživa u tjelesnim nasladama i na površini života intelektualac koji u potpunosti živi u sferama duha – prodor u dubinu života ______________ .

u taj su-svijet. Vječnost je moguće dotaknuti za života. glazbi i težnja za uzvišenim. a ne samo nakon smrti. pokušava im proširiti perspektivu. put u vječnost. istine. Nakon prvoga ulomka učenicima se ukazuje kako dio romana nazvan Traktat o stepskom vuku ima esejistički karakter i govori o podvojenosti čovjeka na razum i nagon. ---------Harry Haller je u krivu kad misli da je podvojen samo između vuka i čovjeka jer je čovjek slojevit (na jednom drugom mjestu u djelu Hesse kaže da je čovjek lukovica sastavljena od niza ljusaka) i mišljenje da su samo dva pola u našoj unutrašnjosti je suviše pojednostavljeno. . nagonsko. Učenici trebaju iznijeti svoje mišljenje o čovjeku: bitno je da uvide da im Hesse nudi jedan dublji pogled na svijet i čovjeka. Čovjek najčešće sebe definira preko vrlo jednostavnih i banalnih formula. njima je zajedničko nezadovoljstvo postojećim i stremljenje ka vječnosti. a oni se s time mogu. Njihov protest ih ili udaljuje od svjetovnog. istinskoga svijeta. građanskog (Harry) ili kompromitira s građanskim shvaćanjem morala (Hermina). Intertekstualnost s Goetheovim Faustom je bitna jer se Goethe kao lik javlja i u djelu: i Harry teži za apsolutnim znanjem i ono čovjeka može dovesti u carstvo istine – u vječnost. Slava je izmišljen pojam. oni teže nečem višem. ali posebni. jer se ne zadovoljavaju građanskom jednoličnošću. mogu doživjeti vječnost – carstvo istine. što je samo pojednostavljeno tumačenje jer se ljudska jedinka sastoji od tisuću suprotnih polova. udobnost građanskoga života. Hermina ukazuje da su uvijek na vlasti osrednji. važna je vječnost – vječnost u smislu ljepote. Značajke njegove vučje strane su: divlje. nekontrolirano. sklonost umjetnosti.ondje nam je domovina. a posebni su negdje na rubu. Povlačeći paralelu s Mozartom i njegovim vremenom. izdvojeni. ------------I Harry i Hermina moraju propasti u svijetu u kojem žive jer imaju »jednu dimenziju previše«. a isto tako gleda i svijet. ne zadovoljava ih prosječan život. ali i ne moraju složiti. ondje stremi naše srce…“) -------------------• slojevitost ljudskoga ja (važnost svjesnog i podsvjesnog) • život kao igra (sastavljanje figurica ljudskoga ja) • suočavanje sa sobom i s podsviješću omogućuje sagledavanje vlastitoga života iz nove perspektive Interpretacija ulomka Prvi ulomak Na samom početku udžbeničke jedinice je ulomak iz Stepskoga vuka u kojem se iznosi Harryjev doživljaj ljepote na jednom koncertu (umjetnost kao put u Onkraj. a značajke njegove ljudske strane su: nježnost. teže višem. Drugi ulomak U drugom ulomku ukazuje se kako su Harry i Hermina izdvojeni pojedinci. u carstvo istine).

on je subjekt. sugerirajući jedino simbolične putokaze. . a ne pasivnoga promatrača. a ne u poziciju objekta. napose u traženju individualnih duhovnih uporišta. a ne objekt. čovjek sam vuče figurice svoga života.« Viktor Žmegač Zanimljivosti Pseudonim Hermana Hessea je Emil Sinclair.Treći ulomak Nakon trećeg ulomka učenicima se ukazuje na slojevitost ljudskoga ja. U radnoj se bilježnici donose neki citati iz djela koji ili upotpunjavaju ono što je rečeno u ulomcima ili navode učenike na razmišljanje o životu i na izricanje vlastitih sudova. Citat koji se može iskoristiti u nastavi » Naziv ‘stepski vuk’ metafora je a duševna protuslovlja u analitičkom portretu intelektualca koji je svjestan toga da je nemoćan prevladati jaz između svoje težnje za neovisnošću i zbiljske ovisnosti o društvu. na život kao na igru (sastavljanje figurica ljudskoga ja). ali ubrzo ga je napustio. Hesse je započeo studij teologije. Djelo ne pruža odgovore. on je majstor. Važna je samospoznaja da bi pojedinac mogao upravljati sobom i poigravati se životom. ------------Životno umijeće je oblikovanje i oživljavanje igre vlastitoga života. na važnost i svjesnog i podsvjesnog. već postavlja mučna pitanja. on je igrač. suočavanje sa sobom i sa podsviješću omogućuje sagledavanje vlastitoga života iz jedne nove perspektive. kakva se mogu naći u velikih umjetničkih djela. Samospoznaja nas vodi u poziciju subjekta.

uspoređivanja. zaključivanja. naslov romana. pitanja koja postavlja Harry Haller ◦ funkcionalne: razviti sposobnost izražavanja. dijaloga. komentari učenika Razrada . izlaganja Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik. ali on je ujedno . zvučna čitanka. interpretiranja ◦ odgojne: poticati ljubav prema čitanju Tijek nastavnoga sata Motivacija Čitanje uvodnog citata.Nastavna jedinica: Hermann Hesse.učenici su samostalno kod kuće čitali ulomke iz djela -1 dojmovi o pročitanom -2 usporedba Faust – Harry (komentar iz udžbenika:»Goetheov Faust simbol je neugasive žudnje za apsolutnim znanjem. Stepski vuk Broj nastavnih sati: jedan Nastavne metode: čitanja. za takvim znanjem kakvo jedino može čovjeku donijeti smirenje i zadovoljstvo koje bi zaustavilo prolaznost u trenutku vječnosti. radni listić Zadaće ◦ obrazovne: H. pisanja. Hesse u kontekstu avangarde.

ljudski doživljaj sreće -4 učenici i njihovo tumačenje igre šaha Nitko – igrač šaha / poduka o izgradnji osobnosti . ljudsko nezadovoljstvo i traganje za višim smislom.život kao igra Zaključak .-1962.učenici rješavaju prvi dio radnog listića (o Hesseu i njegovom djelu) .fabula u drugom planu .« -3 osnovni problemi naznačeni u ulomcima: odnos čovjeka prema životu.glavni likovi: Harry Haller. Plan ploče Hermann Hesse (1877.ukoliko ostane vremena.roman .) Stepski vuk . svijest o slojevitosti ljudske ličnosti. godine .naslov: stepski vuk – intelektualac razapet između želje za mirom i posvećenošću znanosti i višim ciljevima te poriva da ostvari svoju ljudsku prirodu u ljudskom društvu . odnos: banalno – uzvišeno. težnja za istinom. Pablo . ako nema dovoljno vremena.Hesse je dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1946. učenici rješavaju drugi dio radnog listića.šahovske figure: dijelovi ljudske osobnosti . težnja za znanjem. citati.Z.esejistički dijelovi . ljudski doživljaj sreće . svijest o slojevitosti ljudske ličnosti. drugi dio listića rješavaju za D. težnja za znanjem.problemi: odnos čovjeka prema životu. Hermina. da ostvari svoje ljudske mogućnosti.relativan odnos ludosti – normalnosti – genija . prema vječnosti. komentari.i simbol ljudske prirode koja i samu vječnost stavlja na kocku zbog odluke da samu sebe ostvari do kraja. odnos: banalno – uzvišeno. prema vječnosti. težnja za istinom. ljudsko nezadovoljstvo i traganje za višim smislom.poduka pojedinca kako da sastavi svoje ja (problemsko pitanje: Kako vi Objašnjavate izraz raspadanja ljudskog ja? Kako se pojedinac nakon takvog raspadanja opet može „složiti“? .

a) Demian b) Siddhartha c) Narcis i Zlatousti d) Ćelava pjevačica 3. 1.-1962. c) 1946. d) 1956. b) 1936. Koje je godine Hermann Hesse dobio Nobelovu nagradu za književnost? a) 1926.Radni listići Hermann Hesse (1877. Koji od likova ne pripada romanu Stepski vuk. a) Harry b) Hermina c) Marija d) Pablo e) Ugo 2.) a. Izbaci uljeza. .

u kojima se pojedini trpeći čovjek na čas uzdigne tako visoko nad vlastiti usud. naprotiv. (1) »Ono što se. ono što je meni slast. I doista. Zaokruži tvrdnju koja se odnosi na roman Stepski vuk. koja više ne pronalazi svoj zavičaj. Tako nastaju. ako svijet ima pravo.4. ekstaza i ushićenje. u njih je božansko i đavolsko. neukrotivo. pjena trenutne sreće ponekad vrcne tako visoko i tako zasljepljujuće preko mora nevolje da taj kratki bljesak sreće zračeći dotiče i očara druge. kojih je život vrlo nemiran. kako im se ukazuje nešto vječno i nalik njihovu vlastitu snu o sreći. A ti ljudi. Traktat o Stepskom vuku je: a) esej koji je Hessea potaknuo na pisanje romana b) esej koji je sastavni dio romana c) esej koji je Hesse napisao nakon velikog uspjeha svog romana d) esej koji govori o biološkim značajkama stepskoga vuka i Hesse ga spominje samo u prologu svoga romana b. kao dragocjena ishlapljiva pjena sreće nad morem nevolje. ljuti vuk bio još i čovjek. to svijet poznaje. kad je iznenada divlji. ni zrak ni hranu. « Prevela Vera Čičin-Šain (2) »Bilo je pak i takvih. majčinska i očinska krv. a za njih je opet bilo iznimno razočaravajuće i mučno. ta životinja koja je zalutala u njoj stran i nerazumljiv svijet. onda sam ja u krivu. « Prevela Vera Čičin-Šain (3) » Ima prilično mnogo ljudi slične vrsti kao Harry. « Prevela Vera Čičin-Šain ____________________________________________________________________ ____________________________________________________________________ ____________________________________________________________________ . htio slušati i Mozarta. divlje. doživljaj. povremeno u svojim rijetkim sretnim trenucima dožive nešto tako jako i neizrecivo lijepo. onda sam ja poremećen. sposobnost za sreću i sposobnost za patnju isto tako neprijateljski i smušeno pribivaju naporedo jedni s drugima i jedni u drugima. te masovne zabave. da njegova sreća poput zvijezde zrači i svima onima koji vide. Donosimo citate u kojima se ukazuje na značajke Stepskoga vuka (Harryja Hallera). opasno i jako. traži i voli jedino u pjesništvu. čitati stihove i gajiti čovječanske ideale. meni događa u mojim rijetkim trenucima radosti. kao što su vuk i čovjek bili u Harryju. 6. ako ti na američki način s tako malim zadovoljni ljudi imaju pravo. a) glavni junak djela je životinja – vuk b) radnja romana odvija se u vrijeme II. ako ta glazba u kavanama. Prokomentiraj u kojem se smislu navedene značajke potvrđuju/ne potvrđuju u ulomcima iz udžbenika. dva bića u sebi. kako sebe često nazvah. koji su u njemu voljeli upravo vuka. svjetskog rata c) u romanu ima nekoliko pripovjedača d) glavni junak na kraju pogiba 5. navlastito mnogi umjetnici pripadaju toj vrsti. kad je u sebi još nosio čežnju za dobrotom i nježnošću. u životu to drži poremećenim. upravo ono slobodno. sva ona umjetnička djela. Ti svi ljudi imaju dvije duše. onda sam doista stepski vuk.

« c) »Ta čovjek nije čvrsta i trajna tvorevina (to je unatoč suprotnim slutnjama njezinih mudraca bio ideal antike). do samopredaje rasulu. opasan most između prirode i duha. on je pokušaj i prijelaz.) . moralnih heroina (Judita. Da bi se učenicima pojasnio posljednji stih. štoviše. Prema duhu. natrag Majci. Sokolica. pjesnikinja (Cvijeta Zuzorić. g. kraljica Helena). književne likove. do samopredaje Bogu.-1955. povijesnih osoba (Jelena.oživljavanje starih pjesnika (Džore Držić. književnih likova (Neda. a) »Svaka ljudska vrsta ima svoja obilježja. evocirajući povijesne osobe.« _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ ___ Tin Ujević (1891. prema bogu tjera ga najdublje unutarnje određenje – prema prirodi. Dinko Ranjina. Ivan Gundulić. a sve radi naglašavanja odnosa prema tradiciji: izoliran i sretan otok. svoje signature. bojažljivo trepereći.« b) »Jedan put vodi do sveca. svaka svoj smrtni grijeh. Katarina Zrinska).tradicija kao inspiracija (Muza) hrvatske tlapnje i tuge Interpretacija pjesme u cijelosti Pjesma je objavljena u časopisu Stekliš i jedna je od Ujevićevih ranih pjesama. Dubravka). nije ništa drugo doli uzak. U njoj se Ujević poziva na hrvatsku kulturnu tradiciju. pokušava živjeti građanin. Zaokruži misao koja ti se najviše sviđa i navedi zašto. do mučenika duha. u tempiranoj sredini.doživljaj tradicije . književnike i moralne heroine. Drugi put vodi do razvratnika. do mučenika nagona. Sunčanica) .____________________________________________________________________ ____________________________________________________________________ ____________________________________________________________________ ____________________________________________________________________ 7. bilo bi dobro na nastavnom listiću dati citat iz njegove pjesme (1925. koleba se njegov život. Između to dvoje. Šiško Menčetić. vuče ga najusrdnija čežnja: između te dvije sile. svaka svoje vrline i poroke.) Naše vile Polazišna interpretacija u udžbeniku . Dinko Zlatarić).tradicija kao san o izabranom i sretnom otoku . ali i trajna inspiracija za stvaranje fikcije (tlapnje) u tuzi (kao osnovnom inspiracijskom osjećaju u okviru kojeg nastaju pjesme).

kao Majin Veo. Nepostojeća T l a p nj o. Oproštaj Polazišna interpretacija u udžbeniku . Amaterasu. vječita obmano svih vremena od Kartage do Zipanga Zipang – jedan od naziva za Japan nada mnom (geografski protegnutim lešom) pružaš milostive balzam-ruke. odnosno (kao što je naznačeno u pjesmi Oproštaj za književni dijalog ravnopravnih sugovornika). a život je ionako ne-život bez »Sanjarije Stoljeća«. Muze naše tlapnje i tuge!« Dakle. koja je besmrtna. Amaterasu – japanska boginja Sunca (književno stvaralaštvo kao tlapnja koja pruža utočište. besmrtna Dušo Sanjarija Stoljeća.suodnos Marulićeva (pod) teksta i Ujevićeva teksta (pjesme Oproštaj) .strukturna razina: citatna mistifikacija Marulićeve čakavštine (avangardni pisci će krenuti od tradicije. tko ih nađe. Majin Veo – koprena Budine majke Maje. u tom kontekstu cijela je književna tradicija utočište.tematska razina: opozicija lirsko-Mi . ali i poticaj za novo stvaranje. opsjene kojim se ljudi ogrću da bi bili sretni Salammbó – kartažanska princeza i vrhovna svećenica u romanu iz života iz stare Kartage francuskoga pisca Gustava Flauberta. ali će kreirati nešto novo) ______________________ Ujević je na objema razinama pošao od Marulića da bi na toj intertekstualnoj podlozi jače naglasio svoje vrijeme i kulturu te odnos svoga vremena (i književnog naraštaja) prema tradiciji Interpretacija pjesme u cijelosti U udžbeniku se navodi da je na tematskoj razini Ujević uspostavio suodnos između lirskoga mi i Marulića kako bi ukazao na odnos avangardnih umjetnika prema začetniku .Desetogodišnjica vlažnoga humka … Ti Nemoguća.Marulić ↓ ↓ avangardni utemeljitelj hrvatske pisci književnosti štovatelji heretici . Salammbó. u indijskoj poeziji simbol iluzije. blaženi su pisci i pjesnici kojima su one inspiracija i koji ih susreće u svojemu duhu te mu služe kao polazište za književno stvaranje. U posljednjim stihovima pjesme Naše vile Ujević govori: »… i blažen tko ih jednom sretne vjerujući u šarna obećanja duge.negiraju Marulića tradiciju (i Marulića) .

a on je činio baš ono za što Ujević kaže da je jedini način: poštovanje spram tradicije. bol. iz strukture iščitavamo ono što nam autor govori i na razini sadržaja: odnos avangardnih umjetnika prema tradiciji je odnos prema ravnopravnom partneru. U udžbeniku se objašnjava pojam citatne mistifikacije – pojedinačni citati ili citatni tekstovi u kojima se upućuje na stvarni podtekst (u ovom slučaju na Marulićevu Juditu). ljubav. ali je odnos vlastitoga teksta (u ovom slučaju Ujevićeve pjesme Oproštaj) prema njemu iskrivljen. muku. Prvo pitanje navodi učenike na zaključak da je mlada plavca skupina pjesnika. usamljenost… . ali svjesno citira krivo – piše vlastitom inačicom starohrvatskoga jezika i pravopisa. očaj. Inačica na starohrvatskom pisana je dvanaestercom. nego se radi o citatnoj mistifikaciji (odnos teksta prema podtekstu je iskrivljen. nemir. ali i želja da se krene za vlastitom kreativnošću i za vlastitim stvaralačkim imperativima (u tom se smislu s tradicijom treba pozdraviti). odnosno na planu izraza koristeći citatnu mistifikaciju. iako se u stručnim krugovima dugo smatralo kako je Ujević uspješno imitirao drevni Marulićev jezik. Autorica govori o tipu citatnosti u Ujevićevoj pjesmi Oproštaj naglašavajući kako se ne radi o preuzimanju Marulićeve čakavštine i Marulićeva stila. Autorica nudi i odgovor zašto je to tako: naime. ali ga njegovo vrijeme nije razumjelo. niti je cijenilo njegova ostvarenja. odnosno mladosti općenito. Autorica također navodi i primjer Janka Polića Kamova koji je bio avangardni pisac. odnosno s tradicijom se stupa u otvoreni i ravnopravni dijalog (upravo to čini Ujević u svojoj pjesmi Oproštaj). snagu mladost = starmladost (Baudelaire: »mlad pa ipak vrlo star«) ima: slabost. Radi se o poštovanju spram tradicije. a inačica na standardnom jeziku slobodnim stihom. beznađe. netočan ili na bilo koji način lažan. O tradiciji govori i izbor centralne metafore: mlada plavca kao metaforičke oznake hrvatske književne tradicije koja postaje oznakom avangardnih umjetnika. Posljednja tercina znači i oproštaj s tradicijom i spremnost da se s tom tradicijom stupi u kreativan dijalog.hrvatske književnosti (dakle. toplinu. ali i negiranju iste te tradicije što Ujević potvrđuje i na planu strukture. O Ujevićevoj pjesmi Oproštaj govori Dubravka Oraić Tolić u svom djelu Teorija citatnosti. a traži: odgovore. Svakidašnja jadikovka Polazišna interpretacija u udžbeniku • lirski subjekt nema. nulte točke hrvatske kulture). čime odstupa od Marulićeva teksta. netočan ili na bilo koji način lažan). počinje se od tzv. pravopisnim i stilskim signalima Ujević upućuje na Marulićevu Juditu. To se dogodilo u prvoj inačici Oproštaja: jezičnim. ali može ih i navesti da se radi o mladosti općenito.

toplina. Međutim. gospo nepoznata Polazišna interpretacija u udžbeniku .žena kao simbol stvaralačkog misterija .omogućuje ulazak u potpuno novi svijet. Božanska ženo. Međutim. dakle. bilo u vanjskim okolnostima koje utječu na to isto razmišljanje). a koje je posljedica spoznaje da će pitanja ostati bez odgovora. drač u srcu…) koje pjesmi daju dodatnu snagu. ona je nepoznata i pjesnik teži da mu se otkrije jer ona mu može otvoriti neka sasvim nepoznata vrata. Pjesnik je taj koji osjeća sve u sebi. svijet mašte . vidljiv je. dobar je ključ za pjesmu onaj koji je istaknuo Marinković (»Zato ’nema’ žene koju je pjesnik volio. Nema mladosti koja teži apsolutu. To je mladost koja nema snage. u ime sve mladosti koja je postala starmladost. isto što može biti i asocijacija na Isusa Krista s kojim se čitava generacija ljudskih sinova identificira).gospa nepoznata – stvarna žena uzdignuta do razine božanske. Otuda vrlo upečatljive biblijske sintagme (dolina suza. biblijsko uporište. koja se identificirala s mukom samoga Krista. i ništa nije praznije nego ispitivati ko ti je dao ovo ili ono nadahnuće – žena je simbol stvaralačkog misterija.« U Svakidašnjoj jadikovci postoje pitanja i energija koja ih uvijek nanovo postavlja. iako je jadikovka vječna. Cijeloj su generaciji potrebni odgovori. dužan je kriknuti pa makar bio samo» krijes na brdima«. « Republika. iako se ništa ne mijenja. . ponavljanjem početnih stihova krug se zatvara. Ukoliko se radi o idealnoj ženi. bez toga bolji je izlaz »sveta smrt«. a usto i bez energije koja bi ih poetski naivno ponovno postavljala. Od učenika se traži povezivanje Ujevićeve pjesme s Pavletićevim citatom: »U Ispitu savjesti zabilježeno je stanje duše iz kojeg je vjerojatno proizišla inspiracija za Svakidašnju jadikovku.pitanje o identitetu žene postaje pitanje o izvoru pjesničkoga nadahnuća Interpretacija pjesme u cijelosti U udžbeniku naznačujemo da sintagmu gospo nepoznata možemo tumačiti kao stvarnu ženu uzdignutu na razinu ideala te kao simbol stvaralačkog misterija. uvjerljivost i univerzalnost. umrla ona mladost sa težnjama prema beskonačnosti. prema ljubavi! Jer je umrlo u nama sve ono što je htjelo da na zemlji ostvari svoj san i da se približi apsolutnomu’. prema ljepoti. ljubav. ona je umrla. motiv sina.Interpretacija pjesme u cijelosti V. bilo u strukturi razmišljanja. ali u svojim dubinama neki pojedinci tu težnju osjećaju i istupaju u ime cijele generacije pa makar bili »krijes na brdima«. idealne . jadikovka je vječna (sve dotle dok se nešto ne promijeni. iako se ništa ne mijenja. Pavletić (Ujević u raju svoga pakla) ukazuje na činjenicu da lirski subjekt istupa u ime cijele generacije. ‘Jer je umrla. moćna riječ. koja je dovela u pitanje osnovno vjersko. Pravo da u pjesmi prepoznajemo glas kolektiva daje nam činjenica da pjesnik piše riječ Sin velikim slovom (dakle radi se o čitavim generacijama napuštenih i prevarenih sinova.

odnosno s čovječanstvom u cijelosti. koji su snažni. Pobratimstvo lica u svemiru Polazišna interpretacija u udžbeniku .zaokupljenost općim bratimljenjem ljudi na zemlji lirsko ja = lirsko ti = lirsko mi/čovječanstvo kao jedinstveni fenomen . i snagu. ali pjesnik bi rado saznao i izvorište pjesničke inspiracije i stvaralačkog nadahnuća. U dijelu udžbenika Oblikuj učenici se prisjećaju Matoševe pjesme Jesenje veče i motiva gordog jablana koji usprkos sveopćem umiranju govori o životu.br. on se obraća čitatelju iznoseći osnovnu ideju o istosti: lirskoga ja s lirskim ti i s lirskim mi.suprotnost: oni --------visoki jablani šire obzore svijeta snažni posjeduju snagu vjere imaju polet orlova vođe za slobodu prava ________ u visinama. također postavlja pitanja o smislu ljudskoga postojanja: . Pavletić takve ljude naziva etički čistim ljudima (oni žive u visinama svoga duha. uspravni su i gordi. To su vođe za slobodu prava. i misli. život nije omeđen zemaljskim okvirima. mračne rulje. oni su neshvaćeni i neprihvaćeni od tzv. i grijeh….. Ujevićev jablan predvodi ostale. izdvojeni pojedinci mi ________ u dolinama. u tišini Interpretacija pjesme u cijelosti U pjesmi je iskazana suprotnost između Njih (izdvojenih pojedinaca. Oni pate i zbog toga što ne mogu ostale uzdignuti do svojih visina. ali pati zbog svoje usamljenosti i nemogućnosti da ostali dosegnu njegovu visinu. ali i sami su razapeti između pozitivnih emocija koje šire u odnosu spram drugih. iznad njih su samo zvijezde). Pjesnik ističe da ljudi dijele i snove. oni su se uzdignuli iznad zemlje prema visinama. ali i patnje i siromaštva koja ih je u te visine dovela. i lutanja. Zagreb. život je svemirska pojava Interpretacija pjesme u cijelosti Već sam naslov govori o pjesnikovoj zaokupljenosti bratimljenjem svih ljudi na Zemlji. 11. Radi se o ljudima koji šire obzore svijeta. posjeduju snagu vjere i imaju polet orlova. Visoki jablani Polazišna interpretacija u udžbeniku .smisao života je u zajedništvu.) jer vrata koje mu ono otvara su blistava vrata duhovnosti u kojoj čovjek mašta i u kojem je sve spojivo. i radosti. posebnih i velikih u prenesenom smislu). dršću ________ izuzetni. 2004.

u znanju da svi smo bolji.« I odgovor je da život nije ograničen zemaljskim okvirima. »Ja sam u nekom tamo neznancu. premda ni u fazi slobodnih stihova nije zanemarivao glazbene vrednote stihova. raspreden. međusobni. nego je svemirska pojava i tek kao takav ima smisao (inače bi bio efemeran isto tako kao što je efemeran život pojedinca). pa kad ću ipak biti tamo u mojoj biti?« Upravo se na te značajke ukazuje učenicima u interpretaciji. svi skupa tmuša. u klanju. opet je samo jedna historija duša. a naša krv. . makar oni bili govorni. ipak tradicionalan pjesnik (dok se u tematskome smislu to ne bi moglo reći). odnosno stih kojim su pisane (kao zaključak možemo dati citat Vlatka Pavletića o tome kako je Ujević. u cvijetu ugaslom. sudeći po formi njegovih pjesama. i na zvijezdi dalekoj. motiva samoće u njegovim pjesmama. razbit u svijetu što jezdi.»Stojimo čovjek protiv čovjeka. » Ujević je majstor zatvorene forme i vehementan razbijač kalupa. a oni mogu izraziti svoje mišljenje o navedenoj »koncepciji života« komentirajući mišljenje Veselka Tenžere. a ovdje u jednoj niti. i poraz svih. U radnom listiću ne donosimo zadatke koji se odnose na svaku pjesmu posebno (jer bi ih bilo previše) nego smo ih pokušali objediniti preko: učenikovog doživljaja Tinove poezije. provjere kako je shvatio/shvatila pojam citatne mistifikacije te zadatka u kojem se traži da iznesu teme i motive pročitanih pjesama kao i oblik.