301

SAFF broj 301
Sadraj
Hutbe iz tri sveta mesdida
Mekka: Dr.Usama ibn Abdullah el-Hajjat Pozitivni efekti lijepog miljenja o Allahu
8 18 24 34 44 48
Kolumna
Borba za opstanak Ljudska prava kerova i psea prava ljudi
Drutvo
Anketomanija vjeronaukofobije Religijsko obrazovanje je tekovina savremene Evrope
Duplerica
Fotopria: Arapsko proljee u slikama Sloboda, ponos, dostojanstvo
Pobonost
Putevi duhovnog uzdizanja: Dennet Kua vjenog uitka Gospodaru moj, sagradi mi kod Sebe kuu u Dennetu
Zelena transferzala
Novi Pazar Sandake nevladine organizacije
Islamnet
SAD Naslov: Benjamin Natanjahu trai da se Obami dodijeli orden asti za odbranu Izraela
52 58
Islabosna
Oiljci vremena Prepiska izmeu Boijeg Poslanika, alejhi-selam, i kralja Abesinije
30. septembar - 3. zu-l-kade
Uvodnik
Bonjaci u saboru
spomena na Bonjaki sabor je postala punoljetna. Prije 18 godina, 27. i 28. septembra 1993., na skupu bonjakih intelektualaca i politiara u Sarajevu, bonjakom je narodu vraeno njegovo povijesno ime, a to je verificirano u aprilu 1994. usvajanjem amandmana na Ustav RBiH u Skuptini RBiH, te preneseno u Ustav BiH koji je proiziao iz Dejtonskog sporazuma. Bonjaki sabor je odbio i plan o podjeli zemlje, ime je jasno stavljeno do znanja da Bonjake ne zanima nikakva minijaturna muslimanija, ve da svoj nacionalni interes vide u multietnikoj i decentraliziranoj BiH. Tako vaan historijski dogaaj ve godinama nema adekvatno mjesto u bonjakoj memoriji. Ni politika partija, koja je zahvaljujui Aliji Izetbegoviu mudro prihvatila odluke Bonjakog sabora, ni BZK Preporod, ni VKBI (Vijee kongresa bonjakih intelektualaca), a ni mnogi drugi, ne nalaze za shodno da se sa godinjim akademijama prisjeaju ovog historijskog dogaaja. Jedina javna manifestacija podsjeanja na Bonjaki sabor upriliena je prije tri godine u Tuzli, kada su Saffov v kolumnista Fatmir Alispahi i rahmetli Omer Pobri, sa udruenjem Most, u povodu 15te godinjice od historijskog dogaaja, priredili sveanu akademiju, odakle je potekla inicijativa da se 28. septembar obiljeava kao bonjaki nacionalni praznik, a o emu je Saff ff opirno izvjetavao. Ove godine po prvi put se jedan bonjai politiar sjetio Bonjakog sabora. Naime, lan Predsjednotva BiH Bakir Izetbegovi je izdao saopenje za javnost u kome nas podsjea na znaaj Bonjakog sabora, i to je za svaku pohvalu. (Sa saopenjem se oglasila i njegova stranka, estitajui Bonjacima u BiH i dijaspori godinjicu Bonjakog sabora). Ali, za svaku kritiku je ponaanje vodeih bonjakih akademskih udruenja, BZK Preporod i VKBI, koja bi morala biti nosioci aktivnosti oko sjeanja na 28. septembar. Prisjetimo se, prije dvije godine je VKBI predvodilo inicijativu o obnoviteljskom Saboru, i onda se iznenada uutio, bez ikakvog odgovora ili pojanjena javnosti koja je sve te mjesece sa ne-
Impressum
Izdava GID SAFF Velikog sudije Graee 25, 72000 Zenica Trg solidarnosti 13, 71000 Sarajevo mob: +387 61 255 322 distribucija: +387 62 287 412 irorauni kod Raiffeisen banke dd BiH, Filijala Zenica (KM) 1610550001210010 (DV) 502012000550080 swift: RZBABA2S Glavni i odgovorni urednik Semir Imamovi Redakcija Abdusamed Nasuf Buatli, Nusret Hodi, Ezher Beganovi, Ramiz Hodi DTP Semir ii Lektor Abdulmedid Nezo Stalni saradnici: Subai H. Demal, Ismail Ibrahim, Meho Bai, Fatmir Alispahi, Safet Kadi, Anes Dunuzovi, Abdulvaris Ribo, Almir Mehoni, Amir Durmi, Saladin Kovaevi, Sejfudin Dizdarevi, Esad Mahovac, Erdem Dizdar Ostali saradnici: emso Tucakovi, Ekrem Tucakovi, Nijaz Alispahi, Salko Opa in, Nedim Hara i, Adem Zalihi, Nedim Makarevi Direktor Semir Muji Direktor marketinga Semin Rizvi +387 62 343 635 Koordinator za dijasporu Ramadan Ruid +386 41 255 239 tampa EMANET d.o.o., Zenica asopis izlazi svakog drugog petka. Rukopisi, diskete i fotografije se ne vra aju. ISSN 1512-651X redakcija@saff.ba saffmagazin@yahoo.com
strpljenjem oekivala ujedinjenje bonjake inteligencije. Taj VKBI se ne bi smio obraati javnosti dok ne objasni zato je odugovlaio, a onda iznevjerio narodna oekivanja! Oito je da velikosrpski i velikohrvatski obavjetajci budno prate i miniraju svaku mogunost okupljanja bonjake akademske energije, koja bi mogla dokinuti trendove svoenja Bonjaka na objekat svoje sudbine. Vidjelo se to prilikom osnivanja BANU Bonjake akademije nauka i umjetnosti, kada se podigla medijska sila da iskompromitira to okupljanje bonjakih akademskih autoriteta pod krov ove nove organizacije. Mora se primijetiti da je osnivanje BANU bilo i odgovor na poprilino indolentan odnos trenutnog rukovodstva Bonjake zajednice kulture Preporod, prema svim vanijim bonjakim pitanjima. Podsjeanja radi, Preporod je u vrijeme liderstva prof. Rizvia okupljao bonjake autroritete, i bio jezgro iz kojega je i roen Bonjaki sabor. Tako se i VKBI, nakon smrti prof. Purivatre ravno prije deset godina, sveo na pojedince, koji nisu imali hrabrosti da odgovore na izazove naeg vremena, pa su ak, da li svjesno ili nesvjesno, bili pokrie za izmiljanje tzv. antisemitizma i islamskog ekstremizma u Sarajevu. Stoga je BANU uslijedio kao otpor prema iznevjernom povjerenju u BZK Preporod i VKBI, ali i kao izraz nagomilanih potreba bonjakog naroda da nas konano vode i predstavljaju mudri i odluni, namjesto onih koji, u svakom smislu, samo dodatno slabe bonjaku poziciju. Podsjeanje na Bonjaki sabor ima smisla i kao opomena da nam je Bonjaki sabor potreban, vie u svome znaenju, nego u imenu, odnosno, da nam je potrebno okupljanje inteligencije, po uzoru na ono koje je 1993. predvodio rahmetli Alija Isakovi, jedan od oeva savremene bonjake nacije. Ovo slovo treba da bude shvaeno i kao pristojna, rodbinska opomena utemeljiteljima BANU, od kojih narod oekuje da se odmah uhvate u kotac sa bonjakim problemima, pa makar u vidu povremenih saopenja za javnost. Bilo kako bilo, odavno je sazrelo vrijeme za Bonjake u saboru i dogovoru.
www.saff.ba
asopis je upisan u evidenciju javnih glasila u Federalnom ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod brojem 622
Hutba
Ubij brata svog, u ime neprijatelja svog

Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: Ne vraajte se nakon moje smrti u nevjerstvo ubijajui jedni druge. Neki ashabi su u udu upitali: Zar emo se meusobno ubijati, a mi svjedoimo da nema drugog boga, osim Allaha? Da, odgovorio je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem.
Hatib: Abdusamed Nasuf Buatli zvieni Allah u Kuranu je objavio: Reci: On je kadar da poalje protiv vas kaznu iznad vaih glava ili ispod vaih nogu ili da vas u stranke podijeli i uini da silu jedni drugih iskusite. (El-Enam, 65.). Ove godine, 11. septembra, navrilo se deset godina od teroristikog napada na WTC u New Yorku, koji je prouzrokovao nesagledive negativne posljedice po islamski svijet. Prije svega, taj zloin bio je direktan povod da tadanji ameriki predsjednik, George W. Bush, najavi novi krstaki pohod, da upregne svoju monu vojnu maineriju, da pozove svoje saveznike i pod platom borbe protiv terorizma krene u osvetniku akciju i okupaciju Afganistana, a nedugo zatim i Iraka, tokom koje je amerika armada opustoila i spalila okupirane muslimanske teritorije i poinila daleko vei zloin od onoga u New Yorku. Tako su samoproglaeni borci protiv terorizma i zloina, postali zapravo njegovi protagonisti i simboli. Meutim, u ovoj hutbi nee biti rijei o zloinima okupatora nad muslimanima, ve emo se baviti meumuslimanskim sukobima i zloinima koje su muslimani inili i ine jedni drugima, u ime amerikih, ruskih, cionistikih i inih ciljeva, a preko kojih se nekako olahko prelazi. Naime, direktna i najtea posljedica teroristikog napada 11. septembra 2001., za muslimanski svijet, a s druge strane, najvea akvizicija amerikog okupatora i njegovih saveznika, jesu upravo meumuslimanski sukobi u kojima je, u proteklih deset godina, stradalo vie nevinih ljudi nego od okupatorske, nemuslimanske ruke. Krvava i bolna statistika Ruganje islamskim principima Da bismo shvatili svu irinu i teiOva statistika govori da je od 11. nu ovog problema i ove muslimanske septembra, 2001., do sada, u desetak tragedije, zatim koliinu zloina, ali i muslimanskih drava, ubijeno vie sramote i crne mrlje na obrazu islam- od 2 miliona muslimana, od ega skog ummeta, navest emo statistike najmanje jedan milion u direktnim podatke o broju rtava u meumu- meumuslimanskim sukobima i slimanskim sukobima u proteklom okrajima. To su zastraujue brojke desetljeu u nekoliko muslimanskih pred kojima jednostavno ljudski radrava. Tako je, na osnovu statistikih zum staje. A ta tek rei o stravinim podataka UN-a, u sudanskoj pokraji- prizorima i slikama tih zloina koje se ni Darfur, koja je bila poprite krva- mogu vidjeti putem interneta, a koje vog graanskog (bratoubilakog) rata poinioci tih zvjerstava namjerno po(ratovali su sudanski crnci kao veina, stavljaju da itav svijet moe vidjeti protiv arabiziranih Sudanaca koji su njihovih ruku djelo. Tako smo imali manjina, a i jedni i drugi su priliku vidjeti pakistanske muslimani sunije) od 2003. vojnike kako na najsvirepiji do sada, ubijeno 300.000 nain ubijaju grupu svojih ljudi, dok je 2,7 miliona sunarodnjaka, muslimana, pobjeglo iz te regije. U Sopod sumnjom da su teromaliji, gdje su se od 2007. risti, zatim, scenu iz Iraka godine, borci okupljeni u kada grupa iija veu imavojnu formaciju pod nazima jedne sunijske damije, vom E-ebab, borili protiv a zatim damiju zajedno vlade predsjednika arifa sa imamom diu u zrak. Ahmeda, koju podrava ZaDok njihova iitska braa pad, do sada je ubijeno oko u Siriji, po naredbi aktuelNastavi 30.000 ljudi, a 1,5 miliona nog sirijskog predsjednika, li se ovaj moralo je napustiti svoja Baara, na oigled cijelog samoubilaki ognjita. U Pakistanu je, svijeta, zvjerski ubijaju gotrend i od 11. septembra 2001. do loruke muslimane koji su bezumna sada, u borbama pakistanpolitika u izili na mirne proteste traske vojske protiv tzv. islammuslimanskim ei da se potuju njihova skog terorizma i teroristike dravama, onda temeljna ljudska prava. I mree El-Qaide, ubijeno budunost da bi ih to vie ponizili i vie od deset hiljada muslimuslimana pokazali svoju nadmo, ali mana. U Iraku i Afganistauope nee i vjersko-ideoloku razliku nu je, od poetka amerike biti neizvjesna. u odnosu na sunije, tjeraju okupacije, ubijeno 1,5 miliNaprotiv, ona ih da ine seddu na Baaona muslimana, od ega na e biti vrlo rovim slikama, dok drugi, meumuslimanske sukobe izvjesna, a to slavei Baara kao boanotpada na desetine hiljaznai da e stvo, uzvikuju: Allahu, odda. Zatim, u eeniji je u muslimani lazi! Allahu, odlazi! Vrijeme zadnjih deset godina, pod i dalje biti je da Tvoje mjesto zauzme vostvom ruskog pijuna topovsko meso. Baar! Dajui na taj nain Kadirova, ubijeno izmeu do znanja da su pripadnici 30-35.000 njegovih sunaalevitske otpadnike sekte rodnjaka, muslimana. A to koja je utemeljena na vjerose tie arapsko-islamske revanju da se Allah (neuzubivolucije, ona je, u proteklih osam mje- llah) najprije utjelovio u hazreti Aliseci, odnijela oko 60.000 musliman- ji, a zatim u Hafizu Esedu, te nakon skih ivota. Samo u Libiji, u borbama njega u njegovom sinu Baaru koji je libijskog naroda protiv diktatorskog pokazao da po zlu i divljatvu sasvim reima Muamera Gadafija, poginulo lii svome ocu. Sjetimo se samo straje vie od 50.000 muslimana, dok je vinog pokolja koji su 1982. godine u Jemenu, u demonstracijama protiv poinile falange Hafiza Eseda, u grazvanine vlade, ubijeno oko hiljadu, a du Hami, ubivi u jednom danu vie u Siriji oko tri hiljade muslimana. od 30.000 muslimana.
Slini prizori meumuslimanskih zvjerstava i zloina mogu se vidjeti u eeniji, Afganistanu, Libiji, Jemenu i drugim muslimanskim dravama. Slika je svugdje ista. Muslimani, koji tvrde da vjeruju u jednog Boga, Allaha, d.., koji imaju istu kiblu i koji tvrde da slijede istog poslanika, Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, bezduno i hladnokrvno ubijaju jedni druge kao da su zakleti neprijatelji. Kao da nikada nisu uli za kuranski ajet: Onome ko hotimino ubije vjernika kazna e biti Dehennem, u kome e vjeno ostati; Allah e na njega gnjev Svoj spustiti i proklet e ga i patnju mu veliku pripremiti. (En-Nisa, 93.), niti za hadis Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem: Primjer vjernika u njihovoj meusobnoj ljubavi i samilosti je kao primjer jednog tijela, kod kojeg ako oboli jedan organ, cijelo tijelo osjea i trpi nesanicu i vruicu. Zatim: Propast cijelog dunjaluka laka je kod Allaha od ubistva samo jednog nedunog vjernika. (Ibn Made). Kako onda drugaije okarakterisati i opisati takvo ponaanje osim kao ruganje i ismijavanje sa temeljnim principima i uenjima islama, i praktino pobijanje onoga u ta se deklarativno vjeruje i emu se formalno pripada. Ne vraajte se u nevjerstvo, ubijajui jedni druge Kao da su se u naem vremenu obistinile rijei Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, u kojima je najavio neprijateljske odnose meu muslimanima. Naime, Zejd ibn Eslem prenosi da je, nakon to je objavljen citirani ajet s poetka hutbe, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Ne vraajte se nakon moje smrti u nevjerstvo ubijajui jedni druge. Neki ashabi su u udu upitali: Zar emo se meusobno ubijati, a mi svjedoimo da nema drugog boga, osim Allaha? Da, odgovorio je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem. A u hadisu koji su zabiljeili imam Muslim i Ahmed ibn Hanbel, stoji da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Allah mi je sastavio i pokazao Zemlju, pa sam vidio njen istok i zapad. Moj ummet e dospjeti tamo dokle mi je pokazano, a meni su date dvije riznice, bijela i crvena. Molio sam svoga Gospodara da moj ummet ne uniti glau i vanjskim neprijateljem koji e ih poniziti. Nakon toga, Allah mi je objavio: Muhammede, Moja odredba je konana i ona se ne mijenja! Ja sam odredio da tvoj ummet nee biti uniten glau, niti
e njima ovladati vanjski neprijatelj, pa maNa osnovu iznesenih injenica, kokar se protiv njih udruili sa svih strana. Sve motno se moe rei da muslimanske zemdok sami ne budu jedni druge unitavali, lje nisu okupirali i porobili Amerikanci, ubijali i kao roblje uzimali. Englezi i Rusi, ve vladari, izdajnici svog Zar ove Poslanikove, sallallahu alejhi ve naroda i vjere, kao i ekstremne skupine, sellem, rijei u potpunosti ne odslikavaju preko kojih su okupatori posijali smutnnau stvarnost, kao da su ovog trenutka, ju i zapalili vatru bratoubilakog rata, da a ne prije etrnaest stoljea, izreene?! bi onda okupatorska vojska nesmetano Svakako! Eto, zbog toga smo na poetku ula u muslimanske zemlje da uspostavi hutbe kazali da su meumuslimanski su- mir i demo(n)kratiju. kobi i marionetske vlade u muslimanskim Muhammed, sallallahu alejhi ve dravama, najbolja akvizicija antiislams- sellem, upozorio je na takve vladare kao kom savezu na elu sa SAD-om. najveu prijetnju islamskom ummetu, Mnogo je primjera iz blie rekavi: Ja se za svoj ummet i dalje povijesti koji potvruju najvie bojim zabludjelih voa. Na osnovu ovaj hadis. Muslimani AfganiKad pripadnici mog ummeta iznesenih stana, iako su bili napadnuti od isuu sablju jedni protiv druinjenica, strane ruske armade, tadanjeg gih, nee je spustiti do Sudnkomotno se SSSR-a, goloruki i malobrojni, jega dana. (Ibn Merdevejh). moe rei da ali jedinstveni, uspjeli su, uz AlIzgleda da su nai neprimuslimanske lahovu pomo, poraziti i poniziti jatelji bolje shvatili poruke zemlje nisu tu svjetsku vojnu velesilu i ostvagornjih hadisa od nas samih. okupirali riti slobodu i nezavisnost. To isto Zato ne ude rijei Madlen i porobili polo je za rukom i muslimanOlbrajt koja je 1994. godine, Amerikanci, ima male drave eenije, koji govorei o krizi na Bliskom Englezi i Rusi, su na ope iznenaenje, u vrlo istoku i arapsko-izraelskom ve vladari, kratkom roku, slomili otricu sukobu, a poznavajui dobro izdajnici svog ruskog agresora i proglasili nezasituaciju u muslimanskim naroda i vjere, visnost eenije s kojom je Rusizemljama, jer ju je i sama kao i ekstremne ja kasnije potpisala primirje kao kreirala, izmeu ostalog, kaskupine, sa ravnopravnim partnerom. zala: Kad bismo mi muslimpreko kojih Dakle, taj vanjski neprijatelj, anima i dali (poklonuli) vlast, su okupatori iako je upotrijebio ubitanu i oni bi je, zbog meusobnih posijali smutnju najsofisticiraniju tehniku i mosukoba, opet izgubili. i zapalili vatru bilizirao milionsku vojsku, nije I dok god u islamskom bratoubilakog pokorio malu i malobrojnu ummetu bude kadirova, rata. muslimansku dravu. baara, gadafija, mubaraka, Tako je bilo dok su afganibenalija, sejda bajramovia, stanski i eenski narod vofikreta abdia, i njima slinih dili ljudi poput Hikmet Jara i izdajnika i munafika, koji od Devhera Dudajeva. Ali, kada islama imaju (naalost) samo su na scenu stupili Karzai u Afganistanu, muslimanska imena, (Hvala Allahu, neki Muaraf u Pakistanu i Kadirov u eeniji, od njih se dosjete, pa sami promjenu i onda je Americi i Rusiji bilo lahko pokazati ime, to je dobro za muslimane. Nek se svoju silu i nadmo. Naprimjer, amerika barem zna kojem taboru pripadaju!), doadministracija, pa ni vojska, ne mora ni tle nai neprijatelji ne moraju traiti bolje doi ni vidjeti Pakistan, dovoljno je samo saveznike niti bolji nain u porobljavanju da upute naredbu pakistanskoj vladi i oni muslimanskih naroda i njihovih drava odmah kreu u akciju i pokreu ofanzivu i ostvarivanju svojih imperijalistikih protiv vlastitog naroda, prvo pijunsku ciljeva. i kontraobavjetajnu, pa onda vojnu, Nastavi li se ovaj samoubilaki trend i hapsei i ubijajui hiljade nevinih musli- bezumna politika u muslimanskim dramana. Ruskoj marioneti Kadirovu nije vama, onda budunost muslimana uope nimalo bitno hoe li eenija biti slobodna nee biti neizvjesna. Naprotiv, ona e biti drava i hoe li njegov narod ivjeti slo- vrlo izvjesna, a to znai da e muslimabodno i dostojanstveno. Ta sitnoiarijska ni i dalje biti topovsko meso i da emo dua je zadovoljna da eenija bude kon- se i dalje meusobno klati i ubijati zarad centracioni logor, kao to i jeste, samo da on tuih ciljeva i interesa. Jer, Allah nee izbude ef tog logora. mijeniti jedan narod dok on sam sebe ne
Hutbe iz tri sveta mesdida

Medina: Dr. Ali el-Huzejfi
Metode i naini popr Pozitivni efekti lijepog miljenja o Allahu muslimanima u vremen
Preveo i saeo: Semir Imamovi
Mekka: Dr.Usama ibn Abdullah el-Hajjat
vala Allahu, Uputitelju onoga koji od Njega trai uputu i Zatitniku onoga koji od Njega trai utoite i zatitu. Zahvaljujem Mu zahvalom onoga koji, kao nagradu za svoju predanost Njegovoj volji, moli gledanje u Njegovo plemenito lice i Njegovo zadovoljstvo na Sudnjem danu. Svjedoim da je samo Allah Bog, Koji nema sudruga, i Jedini Gospodar. Svjedoim da je na poslanik i gospodin, Put kojeg, od Muhammed, sallallahu alejhi praiskona, ve sellem, Allahov rob i poslaslijede razumni sallallahu alejhi e ve sellem, je renik, i najbolji vjerovjesnik kojeg i kojim koraaju kao: Nemojte umrijeti osim sa je Allah uputio i odabrao. Cijei bogobojazni, lijepim miljenjem o Allahu. njenja brao, bojte se Uzvienog i kojeg, kao Odnos (relaciju) kojeg definiAllaha, pokajte Mu se i molite vlastitu raju gornje predaje u potpunoj oprosta od Njega pa e vam On sudbinu, je oprenosti sa onim to nam kiu obilnu slati i pomoi e vas prihvataju Kuran, u formi najstroije osuimanjima i sinovima, i dat e robovi de, pripovijeda o ljudima koji vam bae, i rijeke e vam dati. Milostivog je su, borei se u muslimanskim (Prijevod znaenja, Nuh, 11., lijepo miljenje bojnim redovima na Uhudu, o 12.). Put kojeg, od praiskona, o njihovom Allahu pomiljali najgore stvaslijede razumni i kojim koraaGospodaru, ri, ono to jedino pagani mogu ju bogobojazni, i kojeg, kao vlabez i trunke pomisliti: Zatim vam je, poslije stitu sudbinu, prihvataju robovi neodlunosti, nevolje, spokojstvo ulio, san je Milostivog je lijepo miljenje kolebanja, neke od vas uhvatio, a drugi su o njihovom Gospodaru, bez i se brinuli samo o sebi, mislei o sumnje i trunke neodlunosti, kolebaodstupanja. Allahu ono to nije istina, kao to nja, sumnje i odstupanja. Kada pogani misle, i govorei: Gdje je se uzmu u obzir sve prednosti pobjeda koja nam je obeana? lijepog miljenja l o Allahu, a o Reci: O svemu odluuje samo kojima se, to direktno to indirektno, Allah! Oni u sebi kriju ono to tebi ne pokagovori u Kuranu i vjerodostojnom pre- zuju. Da smo za bilo ta pitali , govore oni danju, onda nije ni udo da su oni, za , ne bismo ovdje izginuli. Reci: I da ste u svoj ivotni moto, odabrali upravo ovaj. kuama svojim bili, opet bi oni kojima je suU jednom od tih iskaza, kojeg su zabilje- eno da poginu na mjesta pogibije svoje izili, ili Buharija i Muslim u svojim zbirka- da bi Allah ispitao ono to je u vaim grudima ma, navodi se da je Uzvieni Allah rekao: i da bi istraio ono to je u vaim srcima a Ja se prema Svome robu odnosim ona- Allah zna svaije misli. (Prijevod znaeko kakvo je njegovo miljenje o Meni, i nja, Ali Imran, 154.). To je bila skupina Ja sam s njim kada god Me spomene. prevrtljivaca i skeptika, koju, za razliku (Nap. prev.: Rekao je Ibn Hader u Fet- od ostalih iskrenih vjernika, nije obuzeo hul-bariju: Tj. Dajem mu ono to On umirujui san, kao izraz Boije podrke, misli o Meni: ako misli i vjeruje da u a sve zbog njihovog pretjeranog straha, mu se smilovati, oprostiti mu grijehe i beznaa, uzrujanosti i nemira, i to su o prei preko hravih postupaka, to e Allahu mislili ono to Mu, kao njihovom i dobiti, jer u Allahovu milost se uzda apsolutnom i neprikosnovenom Gosposamo vjernik koji zna da ima Gospodara daru, nikako ne prilii. Korei ih, Allah koji nagrauje odnosno kanjava; a ako Uzvieni veli: Vi ste mislili da se Poslanik i je izgubio nadu u Moju milost, i vjeruje vjernici nikada nee vratiti porodicama svoda u ga kazniti, to e i dobiti, jer samo jim; vaa srca su bila zadovoljna zbog toga nevjernik gubi nadu u Allahovu milost.). i vi ste na najgore pomiljali, vi ste narod U drugom hadisu, kojeg je zabiljeio Mu- u dui pokvaren. (Ostatak hutbe vidjeti na slim, od Dabira ibn Abdullaha, Poslanik, www.alharamain.gov.sa).
slamski ummet ve odavno egzistira u veoma specifinim p i nadasve tekim vremenima u kojima j su smutnje j i iskuenja j postale p prap vilo, a nevolje, j nedae i velika globalna g previranja p j lome se na leima muslimana. Muslimani za ove velike probleme ne mogu g nai rjeenje j j niti e iz tih nevolja j pronai izlaz osim p ukoliko se istinski i iskreno vrate Kuranu i Sunnetu. Proces ovog g blagoslovljeg j nog g p povratka Allahu i Njegovom j g erijatu, j moraju, uz Allahovu pomo, p p prvenstveno inicirati islamski uenjaci, j daije, j muslimanski vladari i intelektualci. Mnogo g j je p pravila i p principa p od kojih j se treba krenuti kako bi se stanje j muslimana u vremenima smutnji j p popravilo, p a ovdje j spomip njemo j samo neke. Prvo: obnavljaj nje j institucije j istinskog g tevhida, tj. j usmjeravanje j j svih vrsta ibadeta j jedino Allahu Svemoguem, g bez ikakvih primjesa p j irka u vidu upuivanja p j dova i traenja j p pomoi od umrlih, to j je naalost prisutno meu mnogim p g muslimanima na razliitim geografskim g g podrujima p j irom islamskog g svijeta. Rekao j j je Uzvieni Allah: ... i, p pored Allaha, ne moli se onome ko ti ne moe ni koristiti ni nauditi, jer j ako bi to uradio bio bi, uistinu, nevjernik. j (Junus, 106.). Drugo: g obavljanje j j namaza skrueno i na najpotpuniji jp p j nain, ba onako kako nam j je njegovo j g obavljanje j j p pojasnio j Poslanik, s.a.v.s. Naalost, danas su mnogi g iz reda muslimana namaz zanemarili u potpunosti, p p a veliki broj j onih koji j namaz obavljaju, j j obavljaju j j ga g lijej no i nemarno, te ne vode rauna ni o njegovim j g sastavnim elemntima (ruknovima), p pa kako da kao takvi uspiju p j i iz tegoba g i nedaa izlaz pronau? Tree: uspostava
avljanja stanja meu ima smutnji i iskuenja
Kuds: Jusuf Ebu Sinine
Strpljivou do pobjede
Proces ovog blagoslovljenog povratka Allahu i Njegovom erijatu, moraju uz Allahovu pomo, prvenstveno inicirati islamski uenjaci, daije, muslimanski vladari i intelektualci.
erijatskog sudstva u svim muslimanskim drutvima, j jer nita nije j toliko pokvap rilo i unazadilo muslimane kao njihovo j odbacivanje j erijata j i p prihvatanje j laikih zakona: Zar oni trae da im se kao u p pagansko g doba sudi? A ko je j od Allaha bolji j sudija narodu koji j j vrsto vjeruje? j j ? ( (ElMaide, 50.). Uspostavom p erijata j meu ljudima j e zavladati pravda p i blagostanje, g j a broj j kriminalaca i zloinaca svih vrsta e biti sveden na najmanji j j mogui g nivo. Ovo su samo neke od osnovnih preporup p ka kako e muslimani opstati p u ovim tekim vremenima i kako e se vratiti na p put p ponosa i snage kojim g j su stoljeima j koraali. Allaha molimo da nas uvrsti na putu p Istine, da nam p podari bogobojazne g j i iskrene uenjaj ke i p pravedne i razborite vladare koji j e, uz Allahovu p pomo, biti pokretai korisnih promjena p p j u muslimanskim drutvima irom svijeta. j (Ostatak hutbe vidjeti na www.alharamain.gov.sa)
vi principi i moralne norme po kojima se prepoznaje naa islamska kultura dolaze nam sa izvora nae vjere, Allahove Knjige i prakse naeg Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Visoki islamski moral ashabi su dostavljali ljudima na putu svojih plemenitih ciljeva. Tako kada je Ebu Bekr spremao vojsku Usame b. Zejda, radijallahu anhuma, oporuio mu je da ne ubijaju djecu, ene i starce, da ne sijeku i palme i drugo plodonosno voe, niti da ubijaju stoku. Dakle, ak ni da stoku ubijaju! Pa zar drugi narodi muslimanima ne daju ak ni ovolika prava?! Svakodnevno nas ubijaju, zatvaraju, protjeruju, rue nam kue i oduzimaju zemlju, mijenjaju i injenice i la predstavljaju istinom. Zabrinuto se pitamo: Da li jo nekom drugom smeta ovo to se nama deava?! Ovako zaboravljeni dugo vremena nije nam preostajalo nita drugo nego da budemo strpljivi. Meutim, zbog ove osobine nadamo se da e nam Allah izlaz pokazati i pomoi nas protiv
Zato, blago onome ko prieljkuje Allahovu milost u ovome mjesecu i ko je svojoj brai pokazao pravo lice islama pa ih ne ogovara, te uva njihov imetak i njihovu ast.
naroda nepravednog, jer On Uzvieni kae: Izmeu njih smo Mi voe odreivali i oni su, odazivajui se zapovjedi Naoj, na pravi put upuivali, jer su strpljivi bili i u dokaze Nae vrsto vjerovali. (EsSedde, 24.). Takoer, ovo je put s kojim emo postii Allahov oprost i milost, te Njegovu ljubav i visoke derede u Dennetu. Kada bi samo posluali ove Allahove rijei bile bi nam dovoljan dokaz za sve ovo to smo nabrojali: Mir neka je vama, zato to ste trpjeli, a divno li je najljepe prebivalite! ! (Er-Rad, 24.). Uprkos svemu to nam se deava islam nam ne dozvoljava da drugima inimo nepravdu. Tome nas ne ui islam niti nas tome ui Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. Allah Uzvieni kae: ...i ljudima lijepe p rijei govorite. (El-Bekara, 83.). ak Poslanikovi, sallallahu alejhi ve sellem, uenici kakav je bio Omer, radijallahu anhu, pokazali su svijetu pravo lice islama. Njegov dolazak u Kuds nije obiljeen ruenjem, paljenjem ili sijanjem nereda po Zemlji.
Polumjesec
FTV Tuzla
Hadiomerovi je ugasio Bizarni rekordi su samo domai mediji sla60 minuta zbog straha Kako vodobitno objavili vijest da je u Tuzli oboren jo jedan Guinnessov da e morati kritikovati rekord. Tuzlaci su danas trei put oborili Guinnessov rekord. Na rad SDP-ove vlasti Panonskom jezeru upriliena je manifestacija LeTZ Aqua dance, a nakon najmasovnijeg poljupca i plesanja bekog valcera, Tuzla e za desetak dana u Guinnessovu knjigu rekorda biti upisana i kao grad koji je otplesao najmasovniji aerobik u vodi, ovako glasi vijest objavljena u veini bosanskohercegovakih medija. Zato bi se neko hvalio masovnim ljubljenjem i glupim plesanjem u vodi i drugim povrinama? Kakvu korist od takvih stvari ima Tuzla? Nikakvu naravno, kakvu e korist Tuzla imati od tako bizarnih Mostar
rekorda! Pojedinci na ovaj nain prave dobar izgovor za uzimanje budetskih sredstava. Nije ni to sporno. Uzimanje budetskih sredstava u BiH je usavreno do najsitnijih detalja. Meutim, nikako ne razumijemo graane Tuzle, kako sebi dozvoljavaju da se neko na tako bizaran nain ismijava sa njima.
akir Hadiomerovi je prestao sa emitiranjem emisije 60 minuta. Hadiomerovi i FTV su javnost obavijestili da je razlog zamrzavanja emisije 60 minuta rasporeivanje Bakira Hadiomerovia na veoma odgovorno ureivako mjesto, poziciju koju samo on moe raditi a to je za FTV bilo od sudbinskog znaaja. Naravno, u ovu la niko nije povjerovao. Jasno je da je razlog zamrzavanja rada emisije 60 minuta SDP-ovo vladanje u Federaciji Bosne i Hercegovine i borba za vlast na dravnom nivou. Otkako je SDP postao vlast situacija u naoj zemlji je svakim danom sve gora i gora. Razloga za kritike u medijima ima na pretek. Zna to i Bakir Hadiomerovi. On zna da bi nastavak emitiranja emisije 60 minuta njega i SDP izloio opasnom riziku. Kako bi to bilo da u ovim tekim vremenima koje preivljava Federacija BiH sa SDP-om na vlasti, Bakir Hadiomerovi u svojoj emisiji kritikuje samo Milorada Dodika i Islamsku zajednicu u BiH a da se ne dotie SDP-a i njihovih promaaja. Hadiomerovi je svjestan da bi u takvim okolnostima potpuno unitio emisiju 60 minuta i svoju novinarsku karijeru. Zato je za njega zamrzavanje rada emisije 60 minuta najbolje rjeenje. SDP je za FTV vaniji od bilo koje emisije.
Peharov pokuaj obaranja Veleovog igraa mogao je biti pokuaj ubistva
akon gola vidio sam par njih kako tre prema meni. Jedan je ak u ruci imao no, zamaglilo mi je ispred oiju. Kao i svi ostali saigrai gledao sam samo kako dobaciti do svlaionice. Na sreu, svi smo proli bez nekih krupnijih posljedica, kae Rijad Demi, igra mostarskog Velea i strijelac pobjedonosnog gola na utakmici Zrinjskog i Velea pod Bijelim brijegom u Mostaru. Nakon ove izjave tek sada moemo shvatiti koliko je opasan bio onaj sramni potez Mile Pehara, igraa Zrinjskog kada je pokuao oboriti jednog od igraa Velea koji je bjeao od navijaa Zrinjskog. Pojedini bh. novinari su ovaj potez Mile Pehara nazvali nesmotrenou. Izjava Rijada Demia je dokaz koliko je opasno potez Mile
Pehara predstaviti kao nesmotrenost jednog mladog ovjeka. Naalost, to je mogao biti pokuaj ubistva Veleovog igraa, jer da je on uspio oboriti igraa Velea sustigli bi ga noevima naoruani navijai Zrinjskog. A ta bi se desilo nakon toga nije teko zakljuiti.
10
Sluaj Imada Al Husina Abu Hamze
Bosanskohercegovaki sport
primio je Nudejmu Softi, kerku Imada A l Husina, te njegovog pravnog zastupnika Omera Mulahalilovia. Oni su gospodina Izetbegovia informisali o trenutnom stanju Imada A l Husina, poznatijeg kao Abu Hamza, koji se nalazi u prit voru u Imigracionom centru u Lukavici. Prema navodima gospoe Softi i gospodina Mulahalilovia, u sluaju Imada A l Husina dolo je do ozbiljnih krenja ljudskih prava, o emu, kako su naveli, u prilog govori i privremena mjera Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, kojom je onemoguena njegova ekstradicija do konanog sudskog epiloga. Posebno su istak li da u praksi evropskih sudova i sigurnosnih agencija nisu poznati primjeri da se neko dri u prit voru due od
U praksi evropskih sudova i sigurnosnih agencija nisu ta bi srpsko hrvatski poznati primjeri da se neko dri u pritvoru due od tri mrzitelje Bonjaka i godine bez suenja BiH bez fudbalskih Predsjednitva Bosne i tri godine bez suenja. Naveli utakmica?! Hercegovine Bakir Izetbegovi su, takoer, da njihove argu lan
mente podravaju meunarodne organizacije za ljudska prava Human R ights g Watch i A mnest y International. lan Predsjednit va BiH Bakir Izetbegovi izrazio je spremnost da kontaktira s nadlenim institucijama kako bi se u cijelosti informisao o sluaju Imada Al Husina. Konstatovao je da Bosna i Hercegovina mora svoje zakone uskladiti sa evropskim i da ima obavezu primjene meunarodnih standarda u domaem zakonodavstvu, a naroito sa Evropskom konvencijom o zatiti ljudskih prava. Gospodin Izetbegovi podrao je zahtjev porodice i advokata da se Imadu Al Husinu, do okonanja suenja, odrede blae mjere u ogranienju kretanja, u sk ladu sa lanom 102, stav 7, Zakona o kretanju i boravku stranaca i azilu.
osanskohercegovaki sport nije samo igra, na sport je sve drugo osim igre. Posljednja deavanja sa nogometnih stadiona jo jednom nas podsjeaju na nau surovu stvarnost. Stadioni su postali mjesto obrauna, odnosno mjesto za oslobaanje vika nacionalistike energije. Brojni Bosanci i Hercegovci koriste svaku priliku da se, onako rahat, nacionalistiki ispuu. Za takve aktivnosti do sada je najbolji bio internet. Za srpsko hrvatske nacionaliste, mrzitelje Bonjaka muslimana i Bosne i Hercegovine fudbalski stadioni su postali glavni mediji ispoljavanja svojih opredjeljenja. Dogaaji u Banja Luci i u Mostaru, a prije toga u Lukavici vjerodostojno nam dokazuju koliko su srpsko hrvatskim mrziteljima svega bonjako muslimanskog i bosanskohercegovakog dobro doli stadioni. Ve sada je jasno da se stanje po ovom pitanju nee nimalo popraviti. Naalost, moemo samo oekivati pogoranje situacije. Zato bi trebalo razmisliti koliko je ovakav fudbal tetan za Bosnu i Hercegovinu?
11
Bakir Izetbegovi, lan Predsjednitva Bosne i Hercegovine
Islamska vjerska zajednica Makedonije
Reis mora raditi na jedinstvu a ne na razbijanju zajednice

zemalja Evropske unije zatraio da se ozbiljnije ukljue u borbi protiv vehabija u Makedoniji. Ova bombastina vijest, sama po sebi, je ve nanijela ogromnu tetu makedonskim muslimanima. Prema prvim izjavama jasno je da je reis Redepi ovakvom inicijativom duboko podijelio makedonske muslimane. Ambasada SAD, Evropska unija i drugi mimo Islamske vjerske zajednice Makedonije ne mogu ujediniti makedonske muslimane. Ako lider te zajednice ne ide putem jedinstva, teko je oekivati ita drugo osim nastavak irenja problema.
muslimani su duKonano smo doekali M akedonski boko podijeljeni po nacionalnoj i politikoj osnovi. Naalost, da jedan bonjaki ak je i Islamska vjerska zajednica Makedonije podijeljena po istom politiar pokae visok osnovu. Rukovodstvo Islamske vjerske zajednice Makedonije, nanivo politike spretnosti roito reis Sulejman Redepi ne radi dovoljno na rjeavanju ovih problei odgovornosti ma. Umjesto stvaranja jedinstva zajednice reis Sulejman Redepi je krenuo u odluno razbijanje makedonske zajednice muslimana. Svi mediji u regiji su prenijeli vapaj reisa Sulejmana Redepija, koji je od Ambasade SAD u Makedoniji i
akir Izetbegovi, lan Predsjednitva Bosne i Hercegovine je zasluio sve pohvale zbog poteza koje je na vrijeme povukao a iji pozitivni rezultati su objavljeni ovih dana. Naime, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je odluujui po zahtjevu Bakira Izetbegovia najprije obustavio primjenu Zakona o katastru Republike Srpske, zakon kojim je Republika Srpska drsko pogazila osnovna ljudska prava Bonjaka u ovom entitetu. Osim ove odluke Ustavni sud Bosne i Hercegovine je, takoer po zahtjevu Bakira Izetbegovia, donio jo jednu vanu odluku, a ona se tie proglaavanjem neustavnih lanova 17. i 39. Zakona o dravljanstvu BiH zbog kojeg je stotine hiljada graana BiH moglo da ostane bez bh. dravljanstva. Konano smo doekali da jedan bonjaki politiar pokae visok nivo politike spretnosti i odgovornosti prema interesima nae zemlje i naeg naroda. Bakir Izetbegovi je ovim potezima dokazao da je dosljedan nasljednik rahmetli Alije Izetbegovia.
Suivot na bosanski nain
Boinjski Srbi su informisali Valentina Inzka i ostale ambasadore da u Boinji nemaju nikakvih problema sa komijama Bonjacima
roteklih godina u domaim medijima konstantno su objavljivane vijesti o stranim vehabijama iz Boinje. Godinama su nai mediji irili lanu sliku o Bonjacima koji danas ive u Boinji. Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, ambasadori SAD-a, Velike Britanije, Francuske i Kanade protekle sedmice su posjetili Boinju. Inzko i ostali ambasadori sastali su se sa stanovnicima Boinje srpske nacionalnosti. Boinjski
Srbi su informisali Valentina Inzka i ostale ambasadore da u Boinji nemaju nikakvih problema sa komijama Bonjacima.
12
Ministarstvo obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo
Ludi polumjesec
Uprkos Suljagievim podvalama povean broj uenika Lijanovi: Rekao je na vjeronauci u sarajevskim kolama Lagumdija - Gospodo, ovean je broj uenika koji e ii na idemo praviti zapadnu P vjeronauku u sarajevskim osnovnim kolama, kae za Dnevni avaz z Saudin Njemaku od Federacije Sivro, predsjednik Sindikata osnovnog obrazovanja. Iako je Emir Suljagi, BiH ministar obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo, inio sve da stvori takvu atmosferu da se sarajevski maliani radije odluuju na ispisivanje sa asova vjeronauke, djeca su potpuno suprotno reagirala. Nadamo se da e ministar Suljagi nakon ovakvih rezultata konano shvatiti da je vrijeme da se bavi drugim stvarima i da vjeronauku ostavi djeci. Apel za pomo
Muhamedu i njegovoj porodici hitno potrebna pomo

ovem se Muhamed i ivim u Sarajevu. Teko sam bolestan, imam sranu manu, i hitno mi je potrebno lijeenje. Poto nisam osiguran, i nemam nikakvih primanja, a uz to jo stanujem sa enom i djecom kao podstanar u jako tekim uslovima, molim sve ljude dobre volje, da mi, u ime Allaha, pomognu.
Moete mi se obratiti putem telefona: 062 716 960, a uplatu izvriti na rauna: Volksbank V .r: 1401010099999952 Broj rauna za BiH: 178461 Za inostranstvo: 6006120, IBAN CODE: BA39 1401020017846141
Foto polumjeseca
Poasna straa za eljka Komia u zgradi Ujedinjenih nacija u New Yorku
va platforma na vlasti u FBiH je sastavljena na temelju ideje Zlatka Lagumdije koji je kazao: Gospodo, idemo praviti zapadnu Njemaku od Federacije BiH. Mislim da je to dobra ideja, zapadnim Nijemcima niko nita nije poklonio, oni su sve postigli na temelju vlastitog rada, ovo je izjava Jerka Ivankovia Lijanovia, dopremijera Federacije Bosne i Hercegovine. Ovu izjavu, zbog njene demagoke gluposti, proglaavamo najluom u polumjesenom periodu. Koliki je demagog Jerko Lijanovi, kao i njegov uzor Lagumdija, najbolje govori podatak da je on svom stranakom udruenju poljoprivrednika donirao preko 200.000 maraka za prikupljanje informacija o poljoprivrednicima u FBiH. Rasipaju budetski novac, zapoljavaju svoju rodbinu i prijatelje, sebi stvaraju ivot kakav ne ive ni najbogatiji graani zapadne Njemake. A onda u svojim medijima narodu porue da je dobra ideja da od F BiH naprave zapadnu Njemaku.
13
Politika i drutvo
Falsificiranje historije Bosne i Hercegovine
Udrueni napad na istinu o ratu u Bugojnu

I pored brojnih drugih dokaza, koji se nalaze u stotinama povjerljivih dostupnih tajnih dokumenata, koji nedvosmisleno dokazuju da su bugojanski Hrvati, pripadnici HVO-a i HDZ-a zajedno s reimom Franje Tu mana inili udrueni zlo ina ki pokret za ruenje Bosne i Hercegovine, tuiteljica Slavica Terzi ima obraza da ustvrdi da su bugojanski Bonjaci bili udrueni zlo inci koji su protjerali Hrvate iz Bugojna
Pie: Ezher Beganovi d marta 2007. godine, kada je uhapen Nisvet Gasal, traje intezivna kampanja iskrivljivanja istine o ratnim deavanjima u Bugojnu. Tokom protekle etiri godine hrvatski mediji su uz povremenu pomo FTV-a, uporno objavljivali lai da su bugojanski Bonjaci poinili velike zloine nad komijama Hrvatima, odnosno da su Bonjaci planski oistili Bugojno od Hrvata. Ova etverogodinja kampanja dobila je svoj epilog u zavrnoj rijei tuiteljice Suda BiH Slavice Terzi koja je tom prilikom Ratno predsjed-
nje Republici Hrvatskoj. Dakle, cilj je bio dosei veu Hrvatsku, Hrvatsku u maksimalno moguim granicama, a taj cilj je toliko vaan da daje blagoslov svim raspoloivim sredstvima, bez obzira na strane posljedice do kojih moe doi. U cilju realizacije nitvo Bugojna optuila za udrueni tog dugoronog zadatka, formiranja zloinaki poduhvat za progon Hrva- zajednike hrvatske drave, HDZ ta iz Bugojna. U izjavi za zagrebaki Bosne i Hercegovine je, u skladu sa Veernji list, tuiteljica Slavica Terzi velikodravnom politikom, instrukje dopunila svoje zavrno izlaganja iz cijama Franje Tumana, biveg predSuda BiH. Ovo je prvi put da se po- sjednika Republike Hrvatske, preduvlai teza o udruenom zloinakom zeo niz aktivnosti. Tako su na radnom pothvatu za ratna dogaanja u sred- sastanku predsjednika kriznih tabova njoj Bosni. Citirane rijei tuiteljice Hercegovake regionalne zajednice i otkrivaju njene krajnje namjere. Na- predsjednika i predstavnika kriznih ravno, jasno je da se radi o tabova Travnike regiopokuaju mijenjanja karaknalne zajednice (na ovom tera rata u srednjoj Bosni, Na istom sastanku su bili predstavpokuaja da se naknadno, sastanku nici bugojanskih Hrvata uz lane dokaze, pritiske i Franjo Tuman koje je predvodio tadanji prijetnje nametne teza da je svojoj predsjednik p j SO Bugojno, g j su Bonjaci srednje Bosne udruenoj Vladimir olji, koji je i kroz udrueni zloinaki brai iz potpisnik svih odluka i zapoduhvat poinili etniko Herceg Bosne kljuaka proizalih sa ovog ienje Hrvata iz srednje objasnio zato sastanka), odranom 12. Bosne. Tuiteljica Slavica je neophodno novembra 1991. godine u Terzi i svi oni koji se slavojno osvojiti Grudama usvojeni sljedei u sa njenim namjerama i Gornji Vakuf, zakljuci: a) Da hrvatski koji su se udruili sa njom Bugojno, narod u BiH mora konano u pokuaju iskrivljivanja Travnik, Vitez i povesti odlunu, aktivnu istine o ratu u srednjoj Bodruge srednjepolitiku, koja treba dovesni znaju da postoje stotine bosanske sti do realizacije stoljetnog zvaninih dokumenata koji opine. sna zajednike hrvatske govore u prilog injenici da drave, b) Da bi taj cilj bio su bugojanski Hrvati, prirealiziran, navedene regiopadnici HDZ-a i HVO-a, nalne zajednice su usvojile zajedno sa drugim Hrvatistav da se pristupi formirama iz susjednih bugojanskih opina nju i objavljivanju pravnih i politiinili udrueni zloinaki pokret koji kih akata proglaenje Hrvatske drje imao za cilj pripajanje srednje Bo- ave u BiH, provoenje referenduma sne Republici Hrvatskoj. U nastavku za prikljuenje Republici Hrvatskoj u slijedi prava istina o tome ko je bio njenim etnikim i povijesnim (sada udruen u zloinake poduhvate i ko moguim) granicama. su pravi bugojanski zloinci. Da bi bili realizirani doneseni zakljuci predsjednici i predstavnici Poetak udruenog poduhvata navedenih regionalnih zajednica su imperativno usvojili sljedee stavove: Ve krajem 1991. godine, skoro 1) Jasno profilirati stranaku politiku dvije godine prije poetka sukoba iz- HDZ u Bosni i Hercegovini, kadrovmeu Bonjaka i Hrvata u Bugojnu, ski je ojaati i izabrati one ljude koji odnosno u Bosni i Hercegovni, HDZ e moi ove zadatke dovesti do kraja; Bosne i Hercegovine je poeo sa reali2) Pokrenuti politike i pravne akzacijom formiranja hrvatske drave u cije na unutarnjem i meunarodnom Bosni i Hercegovini i njeno pripaja- planu;
14
3) Vojniki se jo bolje pripremiti za sukobe sa svim onim snagama koje e pokuati zaustaviti ovaj neminovni proces u stvaranju slobodne hrvatske drave; 4) Unaprijed odluno sprijeiti svaku javnu ili tajnu aktivnost u vostvu HDZ-a Bosne i Hercegovine koja bi se protivila ovim odlukama ili bi im mogla g nanijeti j bilo kakvu tetu. est dana nakon usvojenih zakljuaka u Grudama HDZ Bosne i Hercegovine je u cilju proglaenja hrvatske drave u Bosni i Hercegovini i njenog prikljuenja Republici Hrvatskoj donio cijelu paletu zakona. Tako su izabrani predstavnici hrvatskog naroda, na sjednici, odranoj 18. novembra 1991. godine u Grudama, donijeli povijesnu Odluku o uspostavi Hrvatske zajednice Herceg Bosna, graene po (kako se kae u dopunjenoj Odluci o uspostavi Hrvatske zajednice Herceg Bosna, odranoj 3. jula 1992. godine u Mostaru) uzoru na srpska autonomna podruja. Odlukom je formirana Hrvatska zajednica Herceg Bosna, kao politika, kulturna, gospodarstvena i podruna cjelina i odreena joj je teritorija. Njenu teritoriju ukupno je
inilo 30 opina, a meu kojima je takozvane Herceg Bosne na podruju bila i opina Bugojno. Opine koje su 30 opina, meu kojima je bila i opiule u Hrvatsku zajednicu Herceg Bo- na Bugojno. U aprilu 1992. godine je sna imale su prema Mati Bobanu, po osnovano Hrvatsko vijee odbrane, a popisu 55% Hrvata, 27% muslimana 7. jula 1992. godine Odluka o imenoi 9% Srba. Da bi poveao broj Hrvata vanju opinskog HVO Bugojno. Tada u Hrvatskoj zajednici Herceg Bosna, je za predsjednika j HVO Bugojno g j Mate Boban je na sastanimenovan Vladimir olji. ku sa Franjom Tumanom, Dokaz da je takozvapredsjednikom RepubliGeneral na Herceg Bosna sa svim ke Hrvatske 27. decembra Slobodan svojim j liderima, kao to je j 1991. godine u Zagrebu otPraljak, Bugojanac Vladimir olji, krio klju j p poveanja j broja j zapovjednik zajedno sa Tumanovom Hrvata za 11%. ienjem Glavnog Hrvatskom inila udruepograninih podruja, fakstoera ni zloinaki pokret jeste tino pograninih podruja Hrvatskog stavljanje oruanih snaga te Herceg Bosne, rekao je vijea odbrane Hrvatske zajednice HerMate Boban. obratio se ceg Bosna pod komandu predsjedniku Hrvatske vojske. O tome Jedinstveno zapovjednitvo Republike postoje brojni dokumenti za Herceg Bosna i junu Hrvatske Franji i svjedoenja. j j Po svjedoej Hrvatsku Tumanu i nju generala Martina penaelniku gelja, 27. decembra 1991. Nakon zavrenih poliGlavnog godine je u Zagrebu odran tikih i drugih administrastoera sastanak izmeu Franje TuHrvatske tivnih radnji u osnivanju mana i delegacije HDZ-a generalu Zbora Hrvatske zajednice Herceg Bosne i Hercegovine. Na Janku Bobetku Bosna, prelo se na vojno tom sastanku je dogovoresa zahtjevom organiziranje, odnosno prino da oruane snage Hrvatza pomo u premanje za oruano usposke zajednice Herceg Booruanoj sili. stavljanje zacrtane teritorije sna uu u sastav Hrvatske
Bugojanski HVO pod zastavom faizma

15
Bugojno - panorama grada (1996.) vojske. Dan kasnije, 28. decembra 1991.godine u Glavicama kod Sinja odran je sastanak na kojem su prisustvovali ministar odbrane Republike Hrvatske Gojko uak, zapovjednik Hrvatske ratne mornarice Sveto Letica, general Martin pegelj i Mate Boban. Tada je dogovoreno sljedee. Da se imenuje jedinstveni zapovjednik i zapovjednitvo za Hrvatsku zajednicu Herceg Bosna i junu Hrvatsku, sa sjeditem u Imotskom, da se odmah rijei status i plae oficira u Herceg Bosni, da se od Neuma do Travnika i od Trebinja do Livna uspostavi zajednika organizacija u operativno-strategijskom smislu. Na osnovu ove odluke o ustroju zajednike komande za Hrvatsku zajednicu Herceg Bosna i junu Hrvatsku, Hrvatska vojska je od ljeta 1992. godine bila stalno prisutna na teritoriji Bosne i Hercegovine, tanije na teritoriji zacrtanog podruja Herceg Bosne. Bugojno strateki cilj velike Hrvatske Opina Bugojno je bila veoma vana za Franju Tumana i njegovu ideju stvaranja velike Hrvatske. U stenogramu sa sastanka Franje Tumana sa Jadrankom Prliem, Matom Bobanom, Slobodanom Praljkom i Milivojem Petkoviem u vili Dalmacija u Splitu, 5. novembra 1993. godine nalazi se naredba koju je Franjo Tuman izdiktirao politikom i vojnom rukovodstvu Hrvatske Republike Herceg Bosna: ... povezivanje Kiseljaka sa Busovaom, a onda da vidimo da li moemo, znai, odrati tu liniju. Treba se orijentirati na to, kao i na zauzimanje Uskoplja, jer i zbog povezanosti sa Novim Travnikom i Vitezom, i povezano, znai sa Bugojnom, treba pod svaku cijenu. Na istom sastanku Franjo Tuman je svojoj udruenoj brai iz Herceg Bosne objasnio zato je neophodno vojno osvojiti Gornji Vakuf, Bugojno, Travnik, Vitez i druge
srednjebosanske opine. U najmanju ruku odbranimo onu crtu koju smo kako-tako uspjeli dobiti odobrenje za nju i na meunarodnoj konferenciji (misli na Plan Oven Stoltenberg, op.a.), znai Novi Travnik, Vitez i Busovaa. Radi toga Tuman je naveo da se mora ovladati iz stratekih razloga, itavim pravcem Prozor, Uskoplje, Bugojno, Jajce, i ne dopustiti, znai, ofanzivne namjere muslimana u podruju juno od Mostara, zakljuio je Franjo Tuman. Nadojeni stratekim vizijama velikog hrvatskog voe bugojanski Hrvati su pod faistikom zastavom Treeg rajha krenuli estoko na svoje komije Bonjake. U periodu od 17. do 28. jula 1993. godine na podruju bugojanske opine voena je odluujua bitka za opstanak Bonjaka Bugojna i legalnih institucija drave Bosne i Hercegovine na ovim prostorima. 17. jula 1993. godine otpoele su otvorenu agresiju na Bonjake Bugojna, njihovu imovinu i sve ono to je na
16
ovim prostorima predstavljalo dravu Bosnu i Hercegovinu. Prvi na udaru nali su se stanovnici prigradskog naselja Vrbanja. U vrijeme ove ofanzive, general Slobodan Praljak, zapovjednik Glavnog stoera Hrvatskog vijea odbrane, obratio se predsjedniku Republike Hrvatske Franji Tumanu i naelniku Glavnog stoera Hrvatske generalu Zbora Janku Bobetku sa zahtjevom za pomo u oruanoj sili. U tom zahtjevu se pored ostalih stavki navodi sljedee: Za djelovanje na pravcu Gornji Vakuf Bugojno kao pripomo snagama Bugojno HITNO nam je potrebita jedna bojna dobro opremljena s dijelom svoje potpore, tenkovi i topnitvo. Naravno, Hrvatska je ovakve zahtjeve uvijek do kraja ispunjavala. U julu 1993. godine u napadu na Bugojno, tamonjem HVO-u pomagala je specijalna jedinica Pume iz Varadina. U vanrednom izvjetaju generala Martina pegelja Frani Tumanu navodi se da su pored Puma iz Varadina tih dana na linije Bugojna i Gornjeg Vakufa napadale sljedee jedinice zvanine Hrvatske vojske: 3. brigada ZNG iz Osijeka, 5. gardijska brigada iz Zagreba, 109. brigada iz Vukovara, 113. brigada iz Splita, 114. brigada iz ibenika, 123. brigada iz Varadina, bataljon Matija Vlai, jedinica specijalnih namjena. Osim navedenih jedinica na bugojansko gornjovakufskom ratitu, tokom 1993. godine i 1994. godine ratovale su brojne druge jedinice Hrvatske vojske. Iz povjerljivih dokumenata Republike Hrvatske i Herceg Bosne vidi se da je Bugojno spaeno zahvaljujui herojima Armije Republike Bosne i Hercegovine koji su odbranili Gornji Vakuf. Da nije bilo tih heroja Armije R BiH bugojanski Bonjaci bi doivjeli sudbinu masakriranih mjetana naselja Vrbanja. I pored pobrojanih injenica, i brojnih drugih dokaza, koji se nalaze u stotinama povjerljivih dostupnih tajnih dokumenata, koji nedvosmisleno dokazuju da su bugojanski Hrvati, pripadnici HVO-a i HDZ-a, zajedno s reimom Franje Tumana inili udrueni zloinaki pokret za ruenje Bosne i Hercegovine, tuiteljica Slavica Terzi ima obraza da ustvrdi da su bugojanski Bonjaci bili udrueni zloinci koji su protjerali Hrvate iz Bugojna. Bugojanski Bonjaci jesu bili udrueni, ne u zloinu, ve u odbrani svojih golih ivota i suvereniteta Bosne i Hercegovine. To je jedina istina. Sve ostalo je klasini udrueni napad na istinu o ratu u Bugojnu!
Komi je morao traiti da se i Vrbanja tretira na isti nain kao i sluaj ubistva dvadesetak vojnika HVO-a bugojanskom naselju Vrbanja ubijeno je 45 bonjakih civila. Procesuiranje ovog ratnog zloina nije u prioritetima Tuilatva Bosne i Hercegovine. Umjesto toga, Tuilatvo BiH je kao prirotet uzelo poinjene zloine nad dvadesetak pripadnika HVO-a. Jedan od moguih razloga to se Tuilatvo prema zloinima u Vrbanji ponaa kao da ih nije ni bilo (Sklopili su sporazum sa Slavkom akiem, jednim od zloinaca koji je ubijao bonja-
ke civile u Vrbanji i kojeg su osudili na osam godina. Na tome se sve zavrilo i na tome e izgleda ostati, kada je u pitanju zloin u Vrbanji), jeste zalaganje eljka Komia za procesuiranje zloina nad vojnicima HVO-a. eljko Komi je kao lan Predsjednitva BiH insistirao, i oito uspio izvriti pritisak na Tuilatvo BiH, da se prioritetno procesuiraju zloini nad vojnicima HVO-a. elei da se dodvori hrvatskim glasaima eljko Komi je uinio veliku nepravdu bugojanskim Bonjacima. Kad je ve vrio pritisak na Tuilatvo BiH, Komi je morao traiti da se i Vrbanja tretira na isti nain kao i sluaj ubistva dvadesetak vojnika HVO-a.
Kako je mogue da oni koji su hrabro branili Bugojno i BiH od HVO faista danas ute i nita ne ine u odbrani istine? ada je u pitanju rat izmeu Hrvata i Bonjaka u Bugojnu sve je potpuno jasno. Kao to smo ve naveli, postoje brojni dokumenti da se HVO udruio sa reimom Franje Tumana u ruenju Bosne i Hercegovine, odnosno u namjeri da Bugojno postane je-
dan od gradova budue zamiljene hrvatske drave. Pa ipak, ovih dana dok traje jo jedna ustaka ofanziva na Bugojno nikog nema da stane u odbranu istine. Brojne bonjake borako-invalidske organizacije i druga bonjaka udruenja i intelektualci ute i nita ne ine u zatiti istine o ratu u Bugojnu. Kako je mogue da oni koji su hrabro branili Bugojno i BiH od HVO faista danas ute i ne ine nita u odbrani istine o tom vremenu?
Mlain ratni dnevnik nije i ne moe biti vjerodostojniji dokaz za utvrivanje istine od stotina tajnih dokumenata Republike Hrvatske dosadanjem toku suenja za ubistvo dvadesetak vojnika bugojanskog HVO-a, pojedini optuenici su prihvatili optube koje im se stavljaju na teret. to znai da su optube o ubijenim vojnicima HVO-a vjerovatno tane. Nema sumnje da se trebaju i moraju procesuirati svi oni koji su odgovorni za nezakonito ubistvo bilo kog vojnika HVO-a.
Meutim, to znai da se ta priznanja krivice ili neki drugi dokazi mogu i trebaju iskoristiti za mijenjanje karaktera rata u srednjoj Bosni. Ratni dnevnik Devada Mlae, na koji se tuiteljica Slavica Terzi poziva kao glavni dokaz o udruenom zloinakom poduhvatu bugojanskih Bonjaka, nije i ne moe biti vjerodostojniji dokaz za utvrivanje prave istine od stotina tajnih dokumenata Republike Hrvatske, Hrvatske vojske, HVO-a, Herceg Bosne.
17
Kolumna
Borba za opstanak
Ljudska prava kerova i psea prav prava a ljud ljudii

Pitanje je vremena kada e se pojaviti inicijativa da pred matiara, a potom i pred oltar, stanu ovjek i ovjekov najbolji prijatelj. Po pederistikoj logici - da treba ozakoniti i ozvaniiti ono to svakako postoji kao realnost - brak izmeu ovjeka i kera (nebitno je vie kojeg spola) moe biti tumaen kao emotivna veza i kao ljudsko pravo. Granica prirodnog poretka koja je jednom pomjerena, moe biti pomjerana u nedogled
Pie: Fatmir Alispahi oktor avali ivi u jednom prigradskom naselju i ima ozbiljan problem: kako da nou, kad izae iz autobusa, bezbjedno stigne do kue koja je od glavne ceste udaljena nekoliko stotina metara - jer opori pasa lutalica vrebaju usamljene prolaznike. Ljudi iz ovog naselja se rano ujutro grupiu pred kuama, ili uveer saekuju na autobuskoj stanici, kako bi zajedno progulili kroz zonu sumraka. Kad ne naie niko, valja j stisnuti zube, i krenuti sam. Doktor avali mi je o ovom problemu priao uz ramazan, kazavi da mu je svaki povratak s teravije drama, jer je bilo sluajeva da psi lutalice poganjaju, pa i izgrizu, sluajnog prolaznika. On se informirao na internetu, raspitao se, razradio tehnike - da ako bude napadnut ne bjei, da uva vrat ako ga psi zaskoe, da pokua sprejom za omamljivanje j j zbuniti agresivne g p pse, dok im ne utekne... Doktor avali se u ovu priu unosio s puno ozbiljnosti, a meni je izgledalo nevjerovatno da ovaj nadareni intelektualac, zato to ivi u predgrau, devera praumsku problematiku. Zapravo, nisam dotad ni od koga uo da se svakodnevno plai kerova, i da osmiljava strategiju kako da nevladine organizacije. One sad ak izbjegne ili preivi njihov napad. Mislio vre i interopinski, interentitetski, resam da takve probleme, moda, imaju gionalni monitoring zatite pseih praumari, drvosjee, openito, ljudi koji va, pa kad u Cazinu neko ubije kera, rade daleko od asfalta, kao to bi treba- a ono udruenje Noa iz Banja Luke lo da i p podivljale j ivotinje j ive daleko objavi saopenje za javnost, kakvo niko od asfalta. Potaknut priom dr. ava- iz Banja Luke ne objavi ni kad se neglia poeo sam uoavati opore pasa dje premlati bonjaki povratnik. Jerbo lutalica po centru grada, a onda saznao je ker iz Cazina vaniji od bonjakog i za probleme roditelja koji povratnika u Bosanski Novi strahuju za djecu, da na putu ili Prijedor. Dotle su, dakle, do kole ne budu napadnuuznapredovala p udruenja j za ta; saznao sam da ni kolske ivotinjska prava. ini se, uprave, ni komunalne slube kad bi Evropa smislila zatitu nemaju rjeenja. Razlog je kamenja, u nas bi se odmah Zakon o zatiti i dobrobiti namnoilo kamenjarskih ivotinja u BiH, nakon ijeg udruenja. je usvajanja dolo do najezTo ivljenje bez svog stade pasa lutalica u naim urva, u strahu od svog miljebanim centrima, budui da nja, vazda u potrazi za tuim ovaj Zakon titi pse lutalice, i tuinskim naredbama, ne ali ne nudi nikakva konkretsamo da je hronina karakna rjeenja za njihovo uklaMogao bi se teristika bosanskog drutva, njanje s ceste. Konkretno, napraviti spisak ve i bosanskog ovjeka, koji ako bi neki otac ubio nekog vanih tema prezire, i progoni, svoje sukera zato to mu je ker napao koje dejtonski narodnjake koji se usuuju dijete, ne bi bio kriv ker, ve poredak ma o emu misliti svojom bi bio kriv otac, jer Zakon zaobilazi, i glavom. Normalno je ispalo titi kera, a ne titi dijete, i progoni, jer ga da naa drava usvoji Zakon ne titi oca. Ova izopaenost demaskiraju. o zatiti i dobrobiti ivotinja je jedan od uvoznih evropJedna od tih u BiH, a da nema adekvatskih proizvoda kojima se u vanih tema nih zakonskih rjeenja kojiime lanih ljudskih prava jeste bonjaka ma bi se borila za bosanskog degradiraju istinska ljudska inteligencija, ovjeka u dijaspori da se ne prava, pa su kerovi zatieniji koja u nauci i odrodi od domovine, da ne od djece, vlasnici kockarnica kulturi svjedoi zaboravi jezik i kulturu, da od psihikih bolesnika koje bonjaki ostane politiki i ekonomski pljakaju, distributeri alkoduhovni prisustan onako kako to hola od omladine koju opijaintegritet. ine i Srbija i Hrvatska kada ju, a pederi od roditelja, vjere se radi o njihovim iseljenii tradicije. cima. U nas su kerovi vaniji od dijaspore, jer kerove Kerovi vaniji od dijaspore tretira zakon, a dijasporu je ve istretirao Radovan Karadi! Kad Mora da postoji razlog razmno- kae - Briga za dijasporu! Briga za ravanju raznih udruga za zatitu i- tve genocida! - ti si taliban, a kad kae votinjskih prava. Kako je mogue da Briga za kerove! Briga za pedere! - ti takve udruge nisu postojale prije deset se europejac i intelektualac. Onaj ko se ili dvadeset godina? Potranja diktira javno zanima za nestanak 1.300.000 ponudu, pa su na talasu evropske za- bh. graana, raseljenih po svijetu, nee nimacije za kerove, kao porodine par- imati ansu da kadrovski napreduje u tnere, i kod nas probueni zaljubljenici dejtonskoj hijerarhiji, jer taj totalitarni u ove ivotinje. Razlog je u politikim sistem sjeanje na rtve genocida preultimatumima, i u parama, koje Evro- poznaje kao atak na svoju genocidnu pa ubacuje u oblast zatite ivotinja, sutinu. Mogao bi se napraviti spisak zbog ega su u BiH pokrenute mnoge vanih tema koje dejtonski poredak
18
zaobilazi, i progoni, jer ga demaskiraju. Jedna od tih vanih tema jeste bonjaka inteligencija, koja u nauci i kulturi svjedoi bonjaki duhovni integritet. Ta je inteligencija danas potpuno marginalizirana, ak prognana, pod optubom da je desniarska i rasistika. O injenici da istaknutih bonjakih intelektuaca nema u bh. medijima, da ive ivot podstanara u roenoj zemlji, argumentirano je govorio dr. Ibrahim Kajan u intervjuu za Bosnjaci.net. Masa je dokaza koji potvruju da ivimo u jednom bolesnom sistemu, u kojem vana pitanja ive u ilegali, a nevana imaju najvanije medijsko i politiko mjesto. Tako je to u vremenima smutnje. Upravo je pria o zatienosti kerova i o nezatienosti ljudi paradigmatski okvir iz kojega je mogue itati ovu dehumanizirajuu, kolonijalnu i provincijalnu sutinu nae realnosti. Da ne bude zabune, Zakon o zatiti ivotinja je potreban, kao to je potrebno zakonom regulirati i razna druga manjinska i marginalna prava, samim tim to je lijepo da se u svakoj oblasti zna za red. Ali, ne moe biti normalno da narodne kuhinje kubure sa sredstvima za sve vei broj svojih korisnika, dok se za zbrinjavanje kerova, samo u Sarajevu, izdvaja preko 300.000 KM! Ko je popio mozak domaim funkcionerima, iz svih stranaka, pa da sa takvom revnou bacaju pare pred kerove, dok hiljade gladnih nema hranu, a hiljade bolesnih lijekove?! Tih 300.000 maraka u Sarajevu, ili predvienih pola miliona maraka u Bihau, ne mogu
Onaj ko se javno zanima za nestanak 1.300.000 bh. graana, raseljenih po svijetu, nee imati ansu da kadrovski napreduje u dejtonskoj hijerarhiji, jer taj totalitarni sistem sjeanje na rtve genocida prepoznaje kao atak na svoju genocidnu sutinu.
razrjeiti socijalne probleme, ali ih mogu ublaiti, a valjda je pree ublaiti probleme u ljudi, nego ih rjeavati kod kerova?! Kad bi se sabrala sva ulaganja lokalnih zajednica u zbrinjavanje kerova u BiH, doli bismo do iznosa od nekoliko miliona maraka, to je budet jedna male opine, i to su sredstva od kojih bi mnogim ljudima moglo biti lake. Autocenzura, kao glavna osobina totalitarnih sistema, kao nereena misao koja povezuje istoglavost, u ovom je sluaju pokazala da svi lokalni funkcioneri znaju koliko je vano brinuti za kerove, a ne brinuti za ljude, jer Evropa voli kerove, i preko kerova tumai ljudska prava, pa kad hoe da bude dobar sa Evropom, a ti odmah pogladi kera, kao evlada. Zato se dogodilo da su mnoge opine u BiH izdvojile pozamana sredstva za zbrinjavanje kerova, kako im niko ne bi mogao prigovoriti da su protiv ljudskih prava u kerova. ivotinjska farma
Kurluz je nastao kad je Zakon o zatiti i dobrobiti ivotinja u BiH decidno zabranio likvidiranje pasa. Kad je taj Zakon ba toliko human, zato onda nije zabranio i likvidaciju kokoaka, krava, ovaca i riba? Jer, koliko nam se ini, i pas i kokoka, i pas i krava, su ivotinje, pa nije u redu da ivot krava i kokoke bude manje vrijedan od ivota psa. Zakon je zabranio i prodaju pasa od strane ZOO butika, jer bi se psi mogli nai uvrijeeni u drutvu ribica, hrkova i papagaja. Ako smo u krivu,
19
onda je Zakon morao napraviti razliku meu ivotinjama, pa jasno kazati kako je pas manje ivotinja, a vie ovjek, nego to je to ovca, recimo. Dokle god je pas ivotinja, dotle i psea smrt treba da ima jednaku vanost kao smrt kokoke. A smrt kokoke se dogaa za dobrobiti ovjeka, da bi ovjek koristio kokoije meso, pa bi se i smrt agresivnog psa lutalice trebala dogaati za dobrobit ovjeka, da ovjek ne bi trpio stres i eventualno bio izujedan. Izgleda da i u ivotinjskoj farmi postoje ovoljudske podvojenosti, pa su neke ivotinje jednakije od drugih, kao to su kod nas, danas, pederi, a i neki narodi, jednakiji od drugih. Cuku zovu najboljim ovjekovim prijateljem, boljim od vjere i od knjige, to vjerovatno jeste sluaj kod lanova SDP-a, jer oni ne smiju vjerovati u Boga, pa moraju u kera. Cuko jeste vaan za domainstva, jer uva kuu, i za policiju, jer trai drogu i akrepe, ali, cuko kad podivlja nije j korist ni za koga, g ve je j opasnost p za svakoga. emu onda njegov ivot slui, osim da bude na teretu opinskih budeta, i da bude vaniji od ivota gladnih i bolesnih ljudi? Kad sam poetkom ove godine bio u posjeti naim dematima u Mihnenu, moji domaini Vahid, Devad i Kerim su me odveli da vidim najljepi dio grada. Zamisli nau Ferhadiju u Sarajevu u kojoj je svaki peti hoda ker, koji na svakom koraku zapiava bandere, helai plonike, ali i robne kue i restorane, u kojima su ljudi ko i kerovi a kerovi ko i ljudi. Da li nekome drugom smeta da za susjednim stolom pije kafu u blizini neijeg kera, i uz smrad neijeg kera, nebitno je - jer je psee pravo iznad ljudskog prava. Taj raskoni centar Mihnena, sa veleljepnim graevinama, upamtio sam po nesnosnom smradu, kojega oito ne mogu isprati ni savremene komunalne maine. A Bavarci koji vodaju kerove, odjevene u pseu garderobu, dempere, kapice, nogavice i sl., to ine kao da su na modnoj pisti i kao da pripadaju duhovnoj eliti sutranjice. Njih je neko ubijedio da je roditeljska briga za kerove - namjesto za djecu i unuad, za siromane i nemone izraz moi i superiornosti. A rije je o kukaviluku i sebinosti, o najgorim ljudskim osobinama, jer se istinski smisao naeg bitka, olien u porodinosti i u humanosti, zamjenjuje brigom za psa. Dakako, ljubav prema ivotinjama treba imati svoje mjesto u odgoju djece i ivotu drutva i pojedinca, ali taj odnos ovjek-pas ne moe biti vaniji od odnosa ovjek-ovjek, a to postaje u otuenim evropskim drutvima, za
koja vie ideal nije ovjekova porodica, matiara, a potom i pred oltar, stanu ve ovjekova samoa. Zato se evrop- ovjek i ovjekov najbolji prijatelj. Po ska standardizacija zatite ljudskih pra- pederistikoj logici - da treba ozakoniva u kerova ispostavila kao interes tog ti i ozvaniiti ono to svakako postoji otuenog pojedinca, kojemu skupu i kao realnost - brak izmeu ovjeka i glomaznu porodicu (suprunik, dje- kera (nebitno je vie kojeg spola) moe ca, familija), treba zamijeniti jeftinom biti tumaen kao emotivna veza i kao etverononom prikolicom. Kao to je ljudsko pravo, to pokerenog ovjeka, prije nekoliko decenija bila nezamisli- to poovjeenog kera. Granica prirodva ozakonjenost istospolnog braka, ili nog poretka koja je jednom pomjerena, javno zalaganje za sputanje starosne moe biti pomjerana u nedogled. granice seksualnih odnosa na 12 godiTeko je oekivati da e bh. politika na, tako je danas nezamislii bh. drutvo imati drukiji vo sklapanje braka izmeu stav od evropskih naredbi. ovjeka i kera. Povlateni Ko je popio Na bh. sceni su isprepadani ivot kerova u evropskim mozak domaim provincijalci ije je miljegradovima, njihov ultimafunkcionerima, nje da misle tuom glavom. tivni ulazak u zakonsku iz svih stranaka, Stoga e se nastaviti ovaj regulativu, ukazuje da glopa da sa takvom apsurdni vakum u kome balni najderi vide kera kao revnou bacaju niko ne smije da eutanazira protezu za razbijenu poropare pred agresivne pse lutalice, ija dicu. U neku ruku, ova zakerove, dok su prava na napadanje i ujemisao ve ivi kao realnost. hiljade gladnih danje ljudi vanija od prava Pitanje je vremena kada e nema hranu, a ljudi da ne budu napadnuti se pojaviti inicijativa da pred hiljade bolesnih i izujedani. lijekove?!
20
Aktuelno
Nacionalna blaga BiH
Izgradnja damije urinica

-n nacionaln acionalne e tenzije bez razloga
U zadnje vrijeme mogli ste gledati priloge i vijesti o izgradnji damije ur inica u Livnu. Nekome je u Livnu trebalo da usije atmosferu u ovom gradu i podigne legalni projekat na nivo me unacionalnih odnosa iako tome u principu nema ni traga
Pie: Amir Krivokapa stina, u zadnje vrijeme su neke organizacije sa hrvatskim predznakom pokrenule peticiju kojom bi se trrebala zabraniti izgradnja j g j urinice koja je nedavno dobila sve potrebne dozvole i ija je gradnja nedavno i zapoeta. Poznat nam je prologodinji epilog izgradnje mesdida u Sturbi u istom gradu, koji je sruen na osnovu peticije potpisanih 1.500 graana. Izgleda da se neki u Livnu nadaju j da e ovom p petricijom j p postii isto i sa damijom urinica. Ovaj put damija ima sve potrebne dozvole i sve uplaene rente. Meutim, nije bilo nimalo lahko doi do ovih dozvola i poetka gradnje. Sama damija je izgraena negdje oko 1870. godine, sruena 1994. godine, i od tada kree borba za njeno renoviranje i ponovnu upotrebu. Najbolje upuen u cijelu problematiku jeste glavni imam Medlisa Livno Devad ef. Hadi koji nam je detaljno ispriao cijelu priu o pribavljanju dozvola za gradnju damije. Devad nas u svom uvodu podsjea da je u gradu Livnu prije rata bilo 14 damija, koje istina nisu sve bile u upotrebi, ali je iz rata izalo samo njih 6 cijelih. Prije desetak godina Medlis j zatraio dozvolu od opinskih je p vlasti bene i razvojne prostorno planske za OBNAVLJANJE J J I PROIRENJE J spise koji su opreni odredbama ove DAMIJE urinica, ali je Opina Odluke (lan IV), a Odluka komisiodbila izdati dozvolu. je je konana (lan VIII). Da stvar bude gora, inspektor HrDobivanjem ovoga rjeenja pristuvoslav Perkovi izdao j je nalog g da se pilo se izradi glavnog projekta, koji je ostaci damije uri srue i uklone morao proi nekoliko revizija od ovlapoto su ostaci opasni za tenih kua, a kojeg je odoprolaznike. Naravno o ovoj brila i Komisija za ouvanje opasnosti nije bilo ni govoDobivanjem nacionalnih spomenika bez ra ali u posebnim okolnoovoga rjeenja ijeg odobrenja se nije mostima i ovo je mogue. Bilo pristupilo se glo pristupiti upuivanju kako bilo 2006. godine izradi glavnog zahtjeva za graevinsku doMedlis pristupa radovima projekta, koji zvolu. i uklanja ostatke damije. je morao proi Na zahtjev za izdavanje nekoliko revizija graevinske dozvole uputiNacionalno blago od ovlatenih li smo 11. studenog 2009. kua, a kojeg godine Federalnom miniNedugo potom Islamje odobrila starstvu prostornog ureenja ska zajednica podnosi i Komisija koji je mora biti upotpunjen zahtjev Komisiji za naza ouvanje i s dva dokumenta koji izdaje cionalno blago spisak sa nacionalnih Opina Livno, a to su: preko dvjesto objekata da spomenika bez Akt nadlene slube Opine Livno za pogodnost se uvrste u ovu listu. Na ijeg odobrenja lokacije (renta) spisku p je j bila i damija j se nije moglo urinica. Komisija za pristupiti Akt o izvrenim obouvanje nacionalnih spovezama po pitanju naknade upuivanju menika izlazi na lice mjezahtjeva za za sklonite. sta ali zatie cijele samo graevinsku niane koje automatski dozvolu. Razgovori opinskih elniproglaava nacionalnim ka i predstavnika Islamske vrijednostima kao i samo zajednice mjesto na kojem se nalazila damija. Ili preciznije: Ovim aktom je ustvari ci-Mjesto j i ostaci g graditeljske j cjelij jela problematika dozvole za izgradne urinica damija s haremom nju vraena na opinski nivo koji u Livnu proglaena je nacionalnim ova dva dokumenta nisu izdavali spomenikom BiH odlukom Komisije jer su bili uvjereni da nisu nadleni za ouvanje nacionalnih spomenika za ovaj problem. Nekako u to vrijebroj: 09-02-657/03-5 od 23. svibnja me dogovorena je posjeta delegacije 2007.godine (lan I). Istom Odlu- Islamske zajednice koju su predvodikom, koju je potpisao njen predsjed- li Muhamed Salki, Seid Smajki i nik Dubravko Lovrenovi, doputena Esad Hrvai, sa gradonaelnikom g je izgradnja objekta damije u suvre- Lukom elan i nadlenim za graemenom arhitektonskom izrazu uz in- vinsku problematiku u gradu. Poslije terpoliranje novih sadraja sukladno razgovora uvidjelo se da je izdavanje potrebama vlasnika objekta uz ou- ovih akata od strane Opine Livno vanje cjeline harema koji je takoer mogue te su akti izdati uz plaanje spomenika vrijednost (lan II). Ova rente od strane Medlisa u iznosu od Odluka stavlja van snage sve proved- oko 20.000 KM.
21
Peticije Naalost, ni nakon komplikovane i teke procedure dobijanja SVIH potrenih dozvola nekima u Livnu nije ni to bilo dovoljno pa su pokrenuli potpisivanje peticija za zaustavljanje gradnje ove damije. Opinsko vijee Livna 26. srpnja usvojilo je zakljuak kojim se trai hitna obustava izgradnje damije, na zahtjev nezavisnog vijenika Jakova Perkovia. (Srna). Meutim, Perkovi je lino doao u Medlis Islamske zajednice gdje su mu predoene sve mogue dozvole nakon ega je on izjavio da mu je to dovoljno i da vie nee ometati izgradnju damije. Zasada tvrde da su sakupili 2.000 potpisa za peticiju ali ipak se ini da se cijeli sluaj fabrikuje ne bi li dolo do ruenja damije. Mislimo da su ta vremena iza nas i da e vremenom svi akteri shvatiti da je vladavina zakona u naoj BiH ipak na prvom mjestu.
Meutim, Perkovi je lino doao u Medlis Islamske zajednice gdje su mu predoene sve mogue dozvole nakon ega je on izjavio da mu je to dovoljno i da vie nee ometati izgradnju damije.
urinica - konani izgled
Graevinska dozvola
Saopenje Medlisa IZ-a Livno

22
Lokacijska dozvola
Opinska renta
23
Drutvo
Anketomanija vjeronaukofobije
Religi eligijsko jsko obrazovanje

je tekovina savremene E Evrop vrope e
Analiza svih 15 anketa o vjeronauci pokrenutih na web portalima u BiH u periodu od 9. maja do 7. juna 2011. godine povodom odluke ministra obrazovanja Kantona Sarajevo da ocjena iz vjeronauke ne ulazi u opi prosjek ocjena uenika
PIE: SAMIR DEDI eposredno nakon to je ministar obrazovanja Kantona Sarajevo uinio orvelovski korak i pokuao ukinuti diskriminaciju u obrazovanju, na raznim portalima su poele nicati ankete o vjeronauci kao gljive poslije kie. Bilo je tu svega: razliite forme pitanja, interesi, namjere, ciljevi, razliiti naini monitoringa (prikaza rezultata u javnosti). Jednostavno kazano, u javnost se plasiralo sve i svata. Ovdje govorimo samo o anketama o vjeronauci. Neki su i ranije na svojim portalima postavljali slina pitanja to im je bila generalna proba za predstavu koju im je ovaj put priredio Emir Suljagi, ministar obrazovanja Kantona Sarajevo. U nepunih mjesec dana, od 9. maja do 7. juna 2011. godine otvoreno je ukupno 14 anketa o vjeronauci na internet-portalima. Smatramo da neemo pretjerati ako kaemo da je to najbra i najobimnija ANKETOMANIJA u historiji bh. interneta! Svoje drugo poluvrijeme e anketomanija je doivjela poetkom ove kolske godine na Pink BH web-portalu, od 9. do 15. septembra 2011. godine! Prema tome, od ukupno 15 anketa, do trenutka pisanja ovog rada, 14 ih je zatvoreno. Smatramo da je to sasvim dovoljan uzorak na osnovu kojega moemo izvui odreene zakljuke. U ovome radu emo dati krai prikaz svake od 15 anketa, i na taj nain se osvrnuti na one zanimljivije strane nekih od anketa. Svaka od anketa ima i screen-shot prikaz kao dokaz, na emu se zahvaljujemo Udruenju vjerouitelja TK. Inae, Sektor za istraivanje javnog mnijenja UVTK je pratei sva deavanja u vezi sluaja Suljagi protiv vjeronauke e izdao i dva saopenja za javnost povodom zavretka i rezultata pojedinih anketa. (Ova se saopenja u integralnom obliku mogu pogledati na sljedeim adresama: http://www.rijaset.ba/index.php?option=com_content&task= view&id=11131&Itemid=301 ht t p://w w w.r ija s e t .b a /i nd e x . php?option=com_content&task=view &id=11252&Itemid=301) ANALIZA ANKETA HRONOLOKIM REDOSLIJEDOM (PREMA DATUMU OBJAVLJIVANJA ANKETE NA PORTALU): 1. Depo.ba Ministar Emir Suljagi je bez konsultovanja vjerskih zajednica i krei zakonske odredbe pokuao mijenjati status vjeronauke! Depo-ova anketa je prva objavljena i jedna je od najtendencioznijih anketa. To su primijetili i lanovi UVTK te su to i istakli u svome saopenju.
Naime, anketno pitanje je glasilo: Vjeronauka treba biti: 1. obavezan predmet u osnovnim kolama, 2. fakultativan predmet u osnovnim kolama, 3. uope joj nije mjesto u kolama i 4. ne zanima me.
Rezultati prve ankete otvorene na Depo-portalu. Izvor: www. depo.ba Prema Udruenju vjerouitelja TK, s ijim stavom se u potpunosti slaemo, anketa je tendenciozno postavljenja iz najmanje tri razloga:
24
U anketi nije ostavljena opcija glasanja za vjeronauku kao izbornoobavezujui predmet to ona u sutini i jeste, i jedino kao izborna (uz alternativu) i postoji! Anketa nije postavljena na nain da ispita stav graana da li ocjena treba ulaziti u prosjek ocjena uenika ili ne, ve da li vjeronauka uope treba ili ne! Ko bolje pogleda pitanja u anketi, uoit e prikrivenu nakanu ministra o postepenom ukidanju vjeronauke, to su mnogi odmah uoili! Skriven je prikaz ukupnog broja glasova kako se ne bi vidjela masovnost odziva glasaa, preciznije - masovnost podrke vjeronauci! Ipak, i pored gore spomenutih nastojanja, 89% glasaa je podralo vjeronauku, od ega njih apsolutna veina od 87% je podralo vjeronauku kao obavezan predmet! 2. Akos.ba Anketa Asocijacije za kulturu, obrazovanje i sport (AKOS), to je lahko uoiti prema izboru postavljenih odgovora na anketno pitanje, spada u grupu rijetkih anketa provjeronauke, tj. za vjeronauku. Pitanje je glasilo: Kakav bi trebao biti status vjeronauke u kolama? Veina glasaa (134 ili 50.2%) je odgovorila da bi vjeronauka trebala biti obavezan predmet u kolama. Ovdje udi stav pokretaa ankete (ija je elja bila pozitivna promocija vjeronauke, u to nema sumnje) da nude izbor vjeronauke kao obaveznog predmeta. To je u najmanju ruku kontraproduktivno u nedostatku mogunosti pojanjenja u anketi ili uz nju, ta ta obaveznost podrazumijeva? Poznata je pozitivna evropska, tako i naa bosanska praksa prisustva jedne konfesionalne vjeronauke uz druge konfesionalne vjeronauke, ali isto tako i uz drugi opeodgojni alternativni predmet koji se nudi kao alternativa onima koji ne ele vjeronauku ili koji su ak prema opredjeljenju njihovih roditelja ateisti, ili agnostici. Na kraju, i kuranski stav da nema nagonjenja u vjeru je oit po tome pitanju. Prema tome, duboko smo uvjereni da je najispravniji put jaanja uloge vjerske edukacije u kolama nastavak trasiranja puta vjeronauke kao izbornoobavezujueg predmeta uz alternativni predmet za uenike koji ne pohaaju vjeronauku.
3. Futura.ba Udruenje Futura iz Mostara, za razliku od svih ovdje spomenutih portala, je stari majstor po pitanju testiranja vjeronauke i svega to uz to ide. Naime, Udruga za unapreenje kvalitete ivljenja Futura iz Mostara je na svojoj web-stranici futura.ba ve ranije, u periodu maj 2010.- februar 2011. godine, sprovodila anketu na pitanje: Podravate li nastavu vjeronauka u javnim kolama? Na ovo pitanje je glasalo preko hiljadu posjetilaca. Nakon to je vjeronauku podralo preko 80% posjetilaca, anketa je po hitnom postupku brisana sa spomenute web-stranice! Ipak, nisu uklonjeni svi dokazi! O tome smo pisali u Preporodu (od 1. april 2011., str. 50) nakon ega je urednitvo vratilo rezultate ankete na portal.
Nebuloza o ruenju sekularizma u BiH. Izvor: www.tacno.net Prema podacima Sektora za istraivanje javnog mnijenja Udruenja vjerouitelja Tuzlanskog kantona, nakon to je naveer 7. juna rezultat izjednaen i kada su glasai koji podravaju vjeronauku preli u vodstvo, administrator portala je potpuno izmijenio anketno pitanje i time utrku poeo iznova. Sada je pitanje glasilo: Smatrate li da se treba oduprijeti pozivu vjerskih voa za ruenje sekularizma? Uoljivo je da su poslije samo glasali uglavnom oni koji su, kao i administrator, bili indoktrinirani idejom borbe protiv teokratije! Zbog svega navedenog, ova je anketa kao i njeni rezultati od svih 14 analiziranih, najIRELEVANTNIJA, ali smo je ubacili u nau analizu samo iz razloga cjelovitosti obrade ove tematike! 5. Sarajevo-x.com Ovo je anketa sa najveim brojem glasaa. Ako je vjerovati brojau portala, ak je 20.737 posjetilaca glasalo u anketi. Ipak, kad se uzme u obzir da je anketa bila otvorena svega 17 dana (od 16. maja do 2. juna), to ispadne da je dnevno u ovoj anketi uee uzelo oko 1.220 posjetilaca portala. Za bosanske uvjete posjeenesti web-sajtova ovo ispadne odlian rezultat?! Osim toga, ako se uzme i injenica da je ovo jedina od 14 anketa koja je pokazala negativan odnos podrke vjeronauci od 53%, to opravdano budi sumnju u autentinost dobivenih rezultata!
Udruenje Futura iz Mostara po drugi put ispituje stav graana o vjeronauci. Izvor: www.futura.ba I pored toga, ovo udruenje je nastojalo da u revanu ostvari malo povoljniji procenat, barem smo takvog dojma, to im naravno nije polo za rukom!? Na pitanje - Smatrate li da se ocjena iz vjeronauka treba ubrajati u opi prosjek uenika?- ak je 86% glasaa podralo vjeronauku! Ovo je ujedno anketa, ne raunajui jo uvijek aktivnu anketu na portalu tuzlarije.net, koja je najdue trajala ukupno 73 dana! 4. Tacno.net Administratori ovog portala su, moda ne nadajui se nekoj posjeti koju obino i nemaju, postavili jedno veoma tendenciozno pitanje - Podravate li odluku ministra Suljagia da se suprotstavi ultimatumu vjerskih zajednica u BiH? - na koje je uobiajeno bilo mogue odgovoriti sa: DA; NE i NE ZANIMA ME.
25
6. Gorazdeonline.com Najkree od svih, ova anketa je trajala svega 9 dana i imala je veoma mali broj glasaa svega 371. Podrku vjeronuaci je dalo tano dvije treine glasaa, tj. 67,7% njih. S naeg ugla promatranja, ova anketa je krenula u jednom potenciranom smjeru irenja orwelovskog virusa po dijelu Federacije BiH gdje su Bonjaci veina, preciznije u kantone sa bonjakom veinom. To je, dakle, oita namjera unoenja nemira meu vjernike na prostorima drave gdje je islamska vjeronauka dominantan predmet kada se tie vjerskog obrazova nja u kolama. Pitanje je glasilo: Mislite li da vjeronauka treba ulaziti u prosjek ocjena i u BPK kantonu? 7. Rijaset.ba
religijkog ubjeenja u javnosti i na religijsko gj obrazovanje j uj javnim kolama. ak 60% posjetilaca u anketi je kazalo da je reakcija Islamske zajednice na ministrov potez bila primjerena, a svega njih 6% je stava da je reakcija bila bespotrebna! 8. Tvsa.ba Ovo je anketa sa drugim najveim brojem glasaa, odmah poslije iste na portalu Sarajevo-x. com. Ipak, kad se uzme u obzir da je ona trajala osam dana due, te da se radi o poznatom kantonalnom servisu - Televiziji Sarajevo, odziv na anketu je dosta realniji i oekivaniji. Meutim, ova anketa spada u grupu bespotrebno tendencioznih anketa. O ovome je Sektor za istraivanje javnog mnijenja Udruenja vjerouitelja Tuzlanskog kantona izdao saopenje za javnost gdje je detaljno analizirao o emu se radi. Ukratko: Na anketno pitanje - Da li podravate opisno ocjenjivanje vjeronauke u kolama Kantona Sarajevo? - ponueni su bili sljedei odgovori: Da; Ne i Nemam stav.
portala kantonalne Televizije Sarajevo (www.tvsa.ba) je pokazalo sljedee rezultate: Za uobiajeno brojano ocjenjivanje iz vjeronauke je apsolutna veina glasaa, ak njih 81%! Protiv ocjene iz vjeronauke (za opisno ocjenjivanje) je svega 19 % glasaa, a zanemariv je broj neopredijeljenih po ovome pitanju. Napominjemo da je brojano ocjenjivanje iz vjeronauke kod nas bila praksa i do sada, kao to je i praksa u svim evropskim zemljama. 9. Prometej.ba Uz anketu na futura.ba, ovo je jedna od dvije ankete koje u pita nju ne ostavljaju mogunost da posjetilac iste bude suzdran, dakle nije ostavljena mogunost odgovora ne znam ili slino. Na uobiajeno pitanje: Treba li predmet vjeronauk ulaziti u opi prosjek k ocjena? ? - ak je 84,5% glasaa izrazilo podrku vjeronauci!
Apsolutna podrka vjeronauku. Izvor: www.prometej.ba Javnost je podrala reakciju Islamske zajednice protiv nezakonite odluke ministra Suljagia. Izvor: www.rijaset.ba Rijasetova anketa, podrazumijeva se, spada u onu grupu anketa koje su postavljene kao podrka vjerskom obrazova nju u javnim kolama. Zanimljiva je po tome to, za razliku od ostalih, ispituje javno mnijenje u kojoj mjeri je reakcija Islamske zajednice na ministrov potez bila ispravna. Pitanje je precizno glasilo: Reakcija IZ na odluku ministra Suljagia je: a) pretjerana; b) primjerena; c) slaba i d) bespotrebna. Oekivano, veina posjetilaca portala je dala podrku Islamskoj zajednici u odbrani elementarnog ljuds k og p rava na ispovi jed a nj e Veliko NE opisnoj ocjeni iz vjeronauke. Izvor: www.tvsa.ba Anketa je, prema stavu Udruenja vjerouitelja TK, tendenciozno postavljenja iz sljedeeg razloga: Anketa nije postavljena na nain da ispita stav graana da li ocjena treba ulaziti u prosjek ocjena uenika ili ne, to je bilo aktuelno pitanje tih dana u Sarajevu, ve da li uenike iz vjeronauke uope treba brojano ocjenjivati, ili ne! Ko bolje pogleda pitanje u anketi, uoit e prikrivenu namjeru anketara o devalviranju statusa vjeronauke naspram drugih predmeta. I pored tih namjera, istraivanje
10. Tuzlarije.net Jedina anketa koja je jo uvijek aktivna. Istina, i ona je imala zanimljivu putanju, odmah to je otvorena bila je predmet priloga na drugom Dnevniku FTV-a, zatim je uklonjenja mogunost glasanja na poetnoj stranici, a anketa ostala na svome matinom podlinku. Jo uvijek je aktivna, a nema je u popisu svih anketa ovog portala. Njena zanimljivost je ta to je jedina koja uz anketu daje i objanjenje o emu se zapravo radi i zato je anketa uope pokrenuta. U tome tekstu, ona se naslanja na iste ankete u Sarajevu, potencira jednu anketu na kojoj je, kako se kae, rezultat bio izjednaen, a onda (poput ankete koja ispituje stav graana u BPK Gorade) naglaava: Da vidimo kakvo je razmiljanje u Tuzli!
26
Anketa je trajala ravno mjesec dana i jedina je koja je odmah po otvaranju ankete naglasila i kada e biti njen kraj, tj. zatvaranje iste. To je potena borba. Na poznato pitanje: Treba li ocjena iz vjeronauke ulaziti u prosjek ocjena?, ak 81% glasaa je podralo vjeronauku kroz odgovor DA!
Anketa je trajala 22 dana, a rezultati su (ba kao i ponueni odgovori u anketi) sasvim irelevantni za bilo kakvu ozbiljniju analizu! 13. Slobodnaevropa.org Pored Depoa koji se pita treba li vjeronauka u kolama uope, i ankete na portalu kantonalne TV Sarajevo koja zagovara opisno ocjenjivanje vjeronauke, anketa Radija Slobodna Evropa je premaila sve granice pristojnosti i potova nja ljudskog dostojanstva. Administratori iste pokazuju toliku dozu bezobrazluka i drskosti i pitaju (uglavnom muslimane, to je opepoznato): Mislite li da vjeronauka treba biti tretirana isto kao i drugi predmeti u kolama? I drugi prilozi njihovih novinara povodom ove teme, u njihovim informativnim i drugim emisijama su na istome fonu. Pozivali su oni, ili se pak pozivali na: raznorazne eksperte, sociologe religije i slino... Ipak, podrku vjeronauci kroz ovako tendenciozno postavljenu anketu je iskazalo 60% glasaa! 14. Mm.co.ba I posljednja u nizu, pomalo zakanjela anketa na ovu temu je anketa Mladih muslimana koja je postavljenja u vrijeme kada je afera ministar Suljagi protiv vjeronauke uveliko bila rijeena, a ministar ve podnio iznuenu ostavku. U skladu s tim i pitanje je bilo pomalo neuobiajeno i glasilo je: Ministar Emir Suljagi je instrukciju u vezi s ocjenjivanjem predmeta vjeronauka donio: a) po partijskoj (SDP-ovoj) direktivi; b) zbog linih ubjeenja i odbojnosti prema vjeri openito, a islamu posebno, i c) kako bi uklonio diskriminaciju meu uenicima! 80% glasaa smatra da je ministar instrukciju donio po partijskoj direktivi to bi moglo biti blizu istine, ako se zna da je partija ostala uz ministra (nije prihvatila ostavku) te da je vladajua koalicija u Kantonu Sarajevo bila na tekom ispitu tih dana! Anketa je trajala 21 dan a imala je najmanji broj glasaa od svih anketa svega 158!
Jo uvijek aktivna anketa koja pokazuje stav uglavnom graana Tuzlanskog kantona. Izvor: www. tuzlarije.net Radi podsjeanja, u prilogu Dnevnika 2 Federalne televizije od 21. maja ove godine, navedena je ova anketa o vjeronauci koju je upravo taj dan pokrenuo portal i istaknuti su rezultati ankete na osnovu dotadanjih 100-tinjak glasova posjetilaca portala. Podatak da je anketa postavljena u podne toga dana, a istu veer iao prilog o njoj u Dnevniku Federalne TV nedvojbeno budi sumnju kod objektivnih posmatraa u njenu objektivnost. Ipak, ak i ako su namjere urednitva bile korektne (jer je anketa odmah povuena sa poetne stranice), nastojanje FTV-a za destrukcijom vjeronauke a podrkom ministru je ve odavno bilo poznato. Ipak, i pored ovih otvorenih nastojanja FTV-a, trenutno na ovoj anketi vjeronauku podrava vie od dvije treine posjetilaca, tanije njih 72% od ukupnog broja glasaa! 11. Krupljani.ba Kako su ankete na Gorazdeonline. com i Tuzlarije.net imale za cilj da ispitaju javno mnijenje po pitanju (ne)podrke vjeronauci u Bosanskopodrinjskom kantonu Gorade, odnosno Tuzlanskom kantonu, tako je ova anketa namjeravala da ispita podrku istoj ponajprije u Unsko -sanskom kantonu, iako to ne naznaava u svome pitanju. Na taj nain bi se, uz mnogobrojne ankete na portalima ija su urednitva sa sjeditem u Sarajevu, akanje u kantonima sa bonjakom veinom gotovo zaokruilo. Istini za volju, nedostajao je jedan portal koji se brine za vjeronuku u Ze-Do kantonu. Ali, ko zna... Moda se on pojavi u narednom ciklusu kvalifikacija.
Stav gra ana uglavnom Unskosanskog kantona. Izvor: www. krupljani.ba 12. Abrasmedia.info Ova anketa spada u grupu rijetkih koja se nije vodila kovencionalnim pitanjem treba li vjeronauka ulaziti u prosjek ocjena, ve je davala mogunost glasaima da pokuaju prozrijeti kakva je bila namjera ministra kroz donoenje njegove kratkotrajne odluke! Tako se uesnicima u anketi sugerie da odgovore je li Ministar Emir Suljagi: a) pokuao izjednaiti prava uenika u kantonu; b) namjeravao izbaciti vjeronauku iz obrazovnog sistema; c) agresivni ateista; ili d) dirnuo u osinje gnijezdo. Zadnja dva ponuena odgovora, posebno ovaj da je ministar agresivni ateista, dovoljno govori o neozbiljnosti ove ankete i njenog administratora. Jo jedna je stvar zanimljiva! Naime, administratori su nastojei odrati eljeni rezultat ove zaista smijene ankete i sami nabacili kojih stotinjak glasova kada je zatrebalo. Prema podacima Sektora za istraivanje javnog mnijenja UVTK, svi koji su podrobno pratili glasanje na ovoj anketi mogli su najbolje u to da se uvjere 6. juna kada je zafalilo glasova za podrku ministru.
27
Drugo poluvrijeme anketomanije na Pink BH web-portalu!

15. pink.co.ba (9.-15. septembar 2011.)
glasaa! Kao to je uobiajeno, i ova je anketa ponudila tendeciozno pitanje! Jednostavno, urednik emisije nije ostavio mogunost glasaima da glasaju za vjeronuku i u koli i kod kue. Ipak, najvjerovatnije upravo zbog toga su glasai, znajui ta se od njih eli, masovno glasali za opciju ZA vjeronauku u koli! Moda je zbog toga i urednik emisije veoma vjeto i brzo preao preko rezultata ankete!? ZAKLJUAK ili: KAKO PROTIV VJERONAUKOFOBIJE?
Tendenciozna anketa Zabranjenog foruma gdje nije ostavljena opcija podrke vjeronauci i u koli i kod kue!? Izvor: www.pink.co.ba akon to je ovaj tekst prvobitno bio ureen i jo 18. augusta ove godine proslijeen uredniku IIN Preporod za objavljivanje koje to nisu objavile, u Kantonu Sarajevo se ponovo zahvaljujui neodgovornom ministru Suljagiu izdeavalo mnogo stvari; palo je novih odluka, bilo povlaenja ve ranije donesenih, jedne su se ankete ponitavale, a druge sprovodile itd. Naime, sve je to rezultiralo jo jednom neodmjerenom, ishitrenom i zlonamjernom odlukom ministra o tome da uenici u Sarajevskom kantonu mogu kao alternativu vjeronauci od sada nepohaati nita. Povodom toga na TV Pink BH je u etvrtak, 15. septembra, tema emisije Zabranjeni forum bila: Vjeronauka se ui u koli ili kod kue? Na Pink BH web-portalu je radi toga odranije postavljena anketa koja je nudila opciju glasanja za vjeronauku ili u koli, ili kod kue?! Anketa je trajala ukupno est dana i na nju je glasalo preko 13 hiljada ljudi. Koliko su ovakve ankete provokativna zadiranja u temeljna ljudska prava govori i podatak da na ostale ankete Zabranjenog foruma u prosjeku glasa oko 700-800 posjetilaca.
Reisu-l-ulema, dr. Mustafa ef. Ceri, na obraanju vjerouiteljima: Plod vjeronauke e biti u narednih 50 godina u naem narodu, ako Bog da! Namjera ove analize je da podsjeti sve aktere, a i one koji su sa strane posmatrali dogaaje u Kantonu Sarajevo, kako su neiskrene namjere veoma opasne i kako se kao virus ire po organizmu i truju. Tih dana su dva iroka bloka u javnosti iznosila svoje argumente za i protiv. Nesumnjivo je jasno bilo da se jedan dio javnosti koji se moda i nesvjesno svrstao u jedan od ovih blokova, stavio na stranu koja je brutalno osula napade na vjeru openito, a posebno na vjeronauku. To je bila jedna vrsta agresivne vjeronaukofobije. Jedan dio spomenutih portala je svojim anketama po svim svojim pristupima ovoj tematici to i sam nastojao plasirati obmanjujui na taj nain javnost. Koji su mediji to inili, i sa kakvim arom, njihovi konzumenti najbolje mogu ocijeniti, ustvari su ve ocijenili te iskazali svoj stav naspram toga u anketi. Naa namjera nije bila presuivati po tome pitanju, samo smo nastojali sve dostupne injenice iznijeti u naoj analizi. Na kraju krajeva, jedan manji dio ovih portala je pionirski stao u odbranu ljudskog dostojanstva i prava na ispovijedanje religije i religijsko obrazovanje u javnim kolama pod istim uvjetima kao i pravo na sve druge nastavne predmete kako zakon i nalae. I oni su bili predmet nae analize!
Ipak, preko 80% posjetilaca PINKportala se izajsnilo da je vjeronauci, itekako, mejsto u koli! Izvor: www.pink.co.ba I na ovu anketu je (kao to se vidi na slici) za vjeronuaku glasalo preko 80% glasaa, preciznije 81,5%
Radi podsjeanja emo naglasiti da je religijsko obrazovanje tekovina savremene Evrope i svijeta u cjelini, te volja apsolutne veine roditelja to je pronalo i svoj izraz u dva usvojena zakona u Parlamentu Bosne i Hercegovine: Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH (usvojen 1. jula 2003. godine), kao i Zakon o slobodi vjere i pravnom poloaju crkava i vjerskih zajednica u BiH (usvojen 9. marta 2004. godine). Zato se uvijek iznova pitamo zato je to informacija o vjeri manje bitna u odnosu na informaciju o nekoj drugoj oblasti predmetu? Udarom na vjeronauku u KS su krene odredbe spomenutih zakona, o emu se tih dana nadugo i nairoko pisalo i putem elektronskih medija raspravljalo! Osim toga, ministar je odluku donio retroaktivno za cijelu kolsku godinu, to je jo jedan atak na zakonske odredbe a to je potvrdilo i Ministarstvo pravde KS. Poznato je da su se vjerouitelji aktivno ukljuili u aktuelna deavanja svojim esejima i kolumnama na referentnom Rijasetovom web-portalu (www.rijaset.ba), te se osvrnuli na deavanja u naem drutvu. Kako je krenje zakona bilo oito, reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH, dr. Mustafa ef. Ceri, je 25. maja upriliio susret sa vjerouiteljima kako bi ih podrao i ohrabrio. Susret je odran na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, a reisu-l-ulema je izmeu ostalog rekao: Ova kriza koja nas je zadesila zadnjih mjesec dana bila je korisna i pouna... jer ne pada snijeg da prekrije brijeg, ve da svaki ovjek ostavi svoj trag. Reisu-l-ulema je izrazio zahvalnost svim vjerouiteljima na dosadanjem radu rijeima: Ja hou sada, u svoje ime i u ime Islamske zajednice, da vam odam priznanje za ono to ste dosada uradili kao vjerouitelji u afirmiranju islama, islamske kulture, islamske tradicije Bonjaka u ovih zadnjih petnaestak godina. Zato elim da vam se zahvalim jer vi ste uradili jedan veliki posao. Pri kraju svoga izlaganja, dr. Ceri je vjerouiteljima naglasio sljedee: Prihvatite svoju ulogu kao misiju. Upamtite da nije dovoljno samo to da nauite ono to se predaje u koli, nego da pratite i ta se dogaa u drutvu. Projekat vjeronauke je mnogo bitniji od nas samih. Od ovoga to vi sada radite, to vi sada posijete, plod e biti u narednih 50 godina u naem narodu, ako Bog da! - rekao je on. Smatramo kako je ova poruka reisul-uleme i najbolji savjet vjerouiteljima da se samo predanim i iscrpnim radom mogu i moraju boriti protiv prisutne vjeronaukofobije!
28
Apel za pomo
Senahidu Aliiu i njegovoj majci

hitno potrebna pomo
a sam Senahid Alii roen sam 23.10.1995. u Doboju. Sin sam Alii Enide i rahmetli Mustafe. Moj otac je umro prije 2 godine i od kada njega a nemam nita nam (meni ( i mojoj j j mami) ) vie u ivotu ne ide kako treba. ak ne moemo imati ni ono najosnovnije. Ja sam bolestan, imam epilepsiju i nemam dovoljno novca za lijeenje. Mi imamo oevu penziju ali ona nam ne moe biti jer imamo mnogo plaanja oko moga lijeenja a i trokovi oko moga kolovanja su isto potrebni, majka mi nigdje ne radi osim to ide na dnevnice radi po kuama (isti) pa ako neko ima ponudu za poten i uredno plaen posao, nek nam se javi na 0038761587167 ako je u mogunosti i ne treba puno za putni troak ona ce akobogda doi. Dobili smo i opomenu za izgon iz stana jer moj otac rahmetli nije uspio zbog smrti otplatiti kredit-hipoteku za stan pa vas zato molim i obraam vam se da nam pomognete na bilo koji nain ili novcem ili nekako drugaije, ja troim lijekove: lamictal 50mg i largactil 25mg tegretol cr, i svakih 4 mjeseca po preporuci ljekara moram raditi kontrolne nalaze pretrage za koje mi treba 700 maraka osim putnih i usputnih trokova, autobuske karte za mene i mamu i usput da neto pojedemo il popijemo treba jo oko 100 maraka. Ve dugo nisam iao na te pretrage ba zbog nedostatka novca a moje zdravstveno stanje se pogoralo i vjerovatno mi se treba promijeniti i terapija. Ubrzo trebam i na operaciju nosa jer mi je esto krvarilo iz nosa pa je moja mama uspjela nekako obezbjediti i novac da uradim pretrage i nalaze za uzronike tog krvarenja (polipi) koje moram
hitno operisati i iza to mi treba otprilike po pretpostavci oko 500-600 maraka. Da vam napomenem da je moja terapija od epilepsije doivotna i moje zdravlje ovisi o njoj i za te terapije moja mama dadne skoro cijelu penziju. Upali smo u dugove za komunalije, plaanje obaveza jer ne moemo ih plaati radi kupovine moj o ih lijekova. Svi vi koji moete i elite mi pomoi to moete obaviti i na moj raun (raun moje mame) za koji smo postavili dokumenat na zidu kao i o svemu ostalom to vam piem da bi dokazao da je ovo sve istina, a svoju pomo moete nam uputiti i i vrednosnim pismom ili i preko western uniona na adresu: Alii Enida Ul. Mee Selimovia 60/3 74000 Doboj I o svemu nas obavi vijestite na telefon 0038761587167 ili ako vam trebaju jo kakve informacije o nama. Unaprijed vam mnogo hvala na razumijei vanju j ip pomoi. iro raun: 554-101-000938-06-10
26. august - 26. ramazan
29
Drutvo
Bosanske sufiksalne glagolske tvorbe i diobe
Valja (li) biti limunizovan

Srbsko-hrvatski jezikoslovci smatrali su sufikse -isati i -irati sinonimima, ali su ih varijantski polarizirali pa su -isati vezali za isto ni, odnosno srbski knjievni i saobraajni govor, a -irati za zapadni, odnosno hrvatski, podpuno ignoriu i bosanski jezik kao povijestnu i kulturnu injenicu. Crni talas antibosanskog razpolu ivanja bosanskoga jezikog bia prisutan je na svakom koraku: od administracije i kolstva do medija, gdje je i najuo ljiviji za javnost
Pie: Safet Kadi (safetkadic@hotmail.com eli da bude limunizovan glasio je jedan efektan animirajui reklamni slogan, koji je tokom cijelog mjeseca juna 2008. godine stajao na jednom bilbordu u Ulici Terezija, u sarajevskom kvartu Skenderija. Njime se navjeivao novi proizvod na bosanskom triu, kao osvjeavajui napitak za prognozirane ljetne vruine. Ljubopitci su mogli saznati da se radi o koktelu pive i limuna, koji lansira poznati svjetski proizvoa pive. Taj limunisani napitak namijenjen je enskoj populaciji kao ciljnoj grupi i zato je, navodno, etverostruko smanjena doza alkohola, na odprilike tri posto, a zauzvrat dodato je toliko (oko tri odsto) limunovog soka. Upravo to je privuklo mnoge znatieljnike, jer je limun bogat C-vitaminom, koji je kao antioksidans neobhodan ljudskom organizmu. A radi se, zapravo, o limuniziranoj pivi. Tehnoloku inovativnost pratila je i marketinka domiljatost koja je zaokupila panju javnosti. Svojom inventivnom jezikom kreacijom, nastalom tvor- napravio glagol od europeizma limubom glagola limunizovati i od imenice zina a pomou pripadajueg evropskog limun pomou sufiksa -ovati, proizveo (podomaenog) sufiksa -irati. je oekivani reklamni efekat, ali i skrenuo panju na jedno akutno pitanje Tri ravnopravna glagolska sufiksa bosnistike, posebno standardnojezike normativistike. Neobinost ovog Ovo nisu obine jezike pikanterije neologizma nije u tvorbenoj kako se na prvi pogled ini. ekskluzivnosti, jer je sasvim Ovi primjeri nedvosmisleno valjano tvoren u skladu sa ukazuju da je formativ -ovagramatikom normom boza tvorbu glagolskih osnova sanskog jezika dodavanjem iv i produktivan, odnosno glagolskog sufiksa -ovati i na jezikotvoran u punom kaimenicu limun kao leksiku pacitetu, i da je veoma freosnovu. Lahko je uoiti da je kventan, posebno to je kao tako stvoren perzijsko-boizvorni formant iz strukture sanski kompozit, jer je limun organskog idioma bosanorijentalizam iz perzijskog, a skog jezika tvorio glagol od -ovati je bosanski sufiks za pozajmljenica iz drugih jezidenominatne glagole imperka. Ali, u bosanskom jeziku fektivnog aspekta, nastao od Bosanski jezik paralelno fungiraju jo dva formativa za tvorbu glagolkao jedinstveni formanta sa istom funkciske osnove -ova- i infinitivjezik naroda i jom i znaenjem, ali razliinog nastavka -ti. Otvara se zemlje Bosne tog oblika i porijekla. To su pitanje zato je naijenizoi Hercegovine, formanti ira-ti i i isa-ti, koje van domaim formantom koji obuhvaa je on posvojio tokom svoga -ova-, a ne pripadajuim iz sve tradicije, historijskog razvoja i konprirodnog orijentalnog idioneobhodan je takata sa drugim jezicima ma -isa-? Slian, gotovo neza jedinstvenu i kulturama. Oni imaju ravjerovatan primjer, zabiljeBosnu i njen zliit simboliki status, koji en je ovih dana u Sarajevu prosperitet, se zasniva na posebnom kulpovodom remontiranja jedne samo iz turnom identitetu i tradiciji politikih nego nog mosta kod RTV-doma, njihovih govornika. u glavnoj gradskoj longitui praktinih Sufiks -ovati i (formativ dinali, upravo gradskoj ili razloga -ova- + infinitivni dodakucavici, i nezapamene gutak -ti) pripada organskom ve u saobraaju: Danas svi idiomu bosanskog jezika, ele da vozaju auto. Svi hoe a vodi porijeklo jo iz prada su limuzinovani i ironislavenskog. Imaju ga i svi no je komentirao jedan sredovjeni Sa- drugi slavenski jezici u razliitim varirajlija u tramvaju kao da je elio napra- jacijama. Etimolozi nalaze da je nastao viti anagramsku varijaciju predhodnog jo u praslavenskoj eri razlaganjem difglagola permutacijom fonema z i n: tonga (dvoglasa) ou na pune glasove u limuniz-ova-ti limuzin-ova-ti. Nema otvorenom slogu, odnosno izprid slopara, a hoe da vozi auto. Ne plaa ki- ga sa punim vokalom, kao u primjeru riju ni vodu, a tankuje gorivo i vozika se glagola kov vati i < kou-ati. Kod glagola, po gradu. Takvi prave guvu na cesti i pak, kupovati < koupou-ati, prvi difrazgone izgladnile pjeake po pjeakim tong ou se vokalizirao u u, jer je bio prelazima a razmahao se ovaj anoni- u zatvorenom slogu izprid konsonanta, mni jeziki kreativac, koji je napra- a drugi se razloio u dva punoznana vio neuobiajen, ali sasvim regularan, glasa i foneme, u glasovnu grupu ov. glagol od imenice limuzina, francu- Formant ova slui za izvoenje glaskog porijekla, i domaeg, bosanskog, gola od imenica kao sufiks za tvorbu sufiksa -ovati. Kao i u predhodnom glagolske osnove, kojim se leksikoj sluaju, postavlja se pitanje zato nije osnovi dodaje gramatika informaci30. septembar - 3. zu-l-kade
30
ja imperfektivnog glagolskog aspekta, odnosno transformie svrene glagole na -iti (kup-i-ti) u nesvrene na -ovati (kup-ova-ti). Njime se poglagoljuje imenica tako to se unoenjem elementa predikativnosti dinamizira njena znaenjska supstanca. Sufiks imperfektivnog i perfektivnog vida -isati je grkog porijekla i nalazi se najprije u bosanskim glagolima grkoga porijekla: mirisati, metanisati i sl. Uao je u bosanski jezik prvotno priko starocrkvenoslavenskog jezika i liturgijskih spisa od 9. do 15. stoljea, a potom u narednih pola milenija jo intenzivnije priko turskog jezika i zato dolazi daleko ee kod glagola turskog porijekla negoli kod grkih: sevdisati, begenisati, ograisati, ovarisati, bojadisati, kaldrmisati, mahanisati, testerisati, budalisati, dokundisati, a moe doi i na bosanske osnove: igosati, ciganisati, hvalisati, djeverisati, krunisati, majstorisati, ugljenisati, saborisati, vragolisati. Sa turskih glagola prenosi se i na uene latinskog porijekla: definisati, deklamisati, informisati, numerisati, gdje je u hrvatskom zamijenjen sa -irati. Sufiks -isati je balkanizam, koji se, osim bosanskog, hrvatskog i srbskog, nalazi i u rumunskom, bugarskom, albanskom i cincarskom. Cincarski govor mu je postao izhodie. Glagolski sufiks imperfektivnog vida -rati je njemako-francuskog porijekla, na tradiciji latinskog jezika i prilino je produktivan. Prispio je u bosanski jezik posredstvom njemakog jezika u vremenu etrdesetogodinje austro-ugarske uprave. Donedavno je bio uobiajen samo u strunom govoru, ali presijom mas-medija ulazi i u narodni govor pa je sve prisutniji i u domaim osnovama, npr. nogirati, ijekavizirati. Sufiksom -ovati mogu se izvoditi glagoli od svake imenice u bosanskom jeziku. Tako su nastali brojni denominatni glagoli kao to su: darovati, robovati, ivovati, poslovati, rtvovati, momkovati, curovati, drugovati, vojevati, ratovati, domovati, bolovati, zimovati, ljetovati, snovati, psovati, radovati (se), stolovati, kamenovati, stanovati, gladovati, trgovati , svatbovati, strahovati, rukovati, hladovati, hudovati, ludovati, gladovati, boievati, popovati, strahovati, itd. Na isti nain podomaene su brojne pozajmljenice: aikovati, vezirovati, logorovati, tipovati, stepenovati, lobovati, bajramovati. (Glagoli boievati i bajramovati tvoreni su od imenica boi i bajram istim sufiksom -ovati, ali obadva imaju svoje specifinosti: u prvom se umjesto ova javlja eva, to je posljedica prijevoja vokala
o u e iza palatalnog , a u drugom dosjetio Pudari ta pripada njegovom sluaju je jedna pozajmljenica, orijen- kulturnom identitetu. Sasvim obratno talizam bajram, poglagoljena doma- samoizpravljanje biljeimo kod noviim formativom.) Neki bosanski slave- nara i urednika Zvonke Maria: Ternofilski puristi suponiraju ovaj domai min je rezervis... (pa se odmah brzo sufiks kao pandan prema stranim -ra- izpravi) ... razerviran. ti i isati i stoga zamjenjuju organizirati sa organizovati, privilegovati mjesto Polarizacija bosanskog jezikog privilegisati i privilegirati, kao i limu- bia nizovati mjesto limunisati i limunizirati. Dosljednost u primjeni tog puritanSrbsko-hrvatski jezikoslovci smaskog principa znaio bi da se domae trali su sufikse -isati i -irati sinonimiimenice mogu poglagoljivati samo ma, ali su ih varijantski polarizirali domaim sufiksom -ovati, europeiz- pa su -isati vezali za istoni, odnosno mi samo europskim sufiksom -irati, a srbski knjievni i saobraajni govor, a orijentalizmi sa sufiksom -isati, ali nas -irati za zapadni, odnosno hrvatski, na samom poetku dematuje govorna podpuno ignoriui bosanski jezik kao praksa. Zato se esto javljaju nedoumi- povijestnu i kulturnu injenicu. Crni ce i kolebanja u javnom diskursu, koja talas antibosanskog razpoluivanja esto dovodi do konfuzije, pogotovo bosanskoga jezikog bia prisutan je ako se time sputavaju novinari. Uni- na svakom koraku: od administracije verzitetska profesorica Lamija Tanovi i kolstva do medija, gdje je i najuonedavno na televiziji sasvim prirod- ljiviji za javnost. Posebno je poraano upotrijebi latinsku rije sa grkim vajue kada se ljudi ponu vjetaki sufiksom: ele redefinisati Dayton. opredjeljivati i svrstavati uz jednu od Identina tvorba zabiljeena tih opcija. Preferencija samo je na poznatom sarajevskom jednog sufiksa ima izkljuinternet-portalu u aprilu Lahko je ivo simboliki znaaj kao ove godine, gdje se moglo uoiti da je pitanje kulturnog identiteproitati: Predsjednik Jositako stvoren ta, odnosno identifikacije povi... kontinuisano snano perzijskosa zapadnom, evropskom podrava... Zaista nema bosanski ili istonom, orijentalnom potrebe ni razloga da neko kompozit, kulturom. Mnogi bosanski u Bosni radi toga sam sebe jer je limun intelektualci, moda i neizpravlja u pola rijei kao to orijentalizam svjesno, preferiraju evropski je to uinio u januaru ove iz perzijskog, sufiks -irati. To je legitiman godine aktuelni dopreda -ovati je izbor identifikacije, ali ta sjednik FBiH Svetozar Pubosanski sufiks preferencija svodi Bosnu dari. Taman to je zaustio za denominatne na jednu dimenziju.. Od da kae jedno, izpravi se glagole javnih linost gotovo nana drugo: Mi smo definir... imperfektivnog padno je najdosljedniji Rudefinisali..., u trenutku se aspekta. smir Mahmutehaji, jo
31
od njegovih prvih objavljenih pria u asopisima sedamdesetih godina, te politiar Safet Halilovi, teolozi Reid Hafizovi i Enes Kari, a donekle i akademik Muhamed Filipovi, zatim neki novokomponovani politiar(i) i. Neki, moda, misle da su zbog toga pametniji i evropskiji. Moda je u pitanju pomodarstvo, a moda postoji i odreena psiholoka barijera. Neki Bonjaci izbjegavaju upotrebu glagola tvorenih bosanskim sufiksom -ovati ii preferiraju evropski -irati, jer je njime tvoren glagol srbovati, koji kod njih izaziva najuasnije asocijacije. Bezrazlono, jer nije problem u tvorbi i glagolskom sufiksu, nego u imenici koja mu daje znaenje. Takvo svrstavanje u Bosni vodi polarizaciji bosanskog jezikog bia, ali i podjeli same Bosne. Ponekad je komino posmatrati u javnom prostoru neke ljude kako se sile da budu ksenofobino dosljedni u upotrebi samo jednog sufiksa. Najgore to bi se moglo desiti je mijenjanje imena i naziva pa bi se moglo oekivati da eventualno novo izdanje j knjige j g sarajevskog j g pjesnika pj Valerijana uje, koju je izdao polovicom sedamdesetih godina prolog vijeka pod naslovom Strah od fotograf fisanja, osvane pod imenom Strah od fotograf firanja. No, takva izkljuivost nije prisutna kod ljudi iz naroda, primjerice kod sredovjenog Boe Tomia, bosanskog katolika Hrvata, iz Husina kod Tuzle, kada kae: ...koja karakterie e svakog igraa... Na to se nije obazirao ni legendarni leta sa Starog mosta u Mostaru, Emir Bali, kada je komentarisao svojevremeno hedezeesdeaovsko natezanje oko uzpostave vlasti u Mostaru, upotrijebivi u jednoj izjavi bosansko-tursko-grki kompozit dokundisati: Narodu je dokundisalo, veli Bali. Neosnovano i bezrazlono vri se dvopolna polarizacija po principu: -irati je hrvatski, a -isati i je srbski, uzimajui u obzir historijske okolnosti i tradiciju da Hrvati kao katolici svoj kulturni identitet oslanjaju na latinsku tradiciju i evropsku kulturu, a Srbi kao pravoslavci na grku tradiciju i kulturu. Tako nastaju diobe povodom ovoga jezikog pitanja izazvane ekstralingvistikim faktorima, koje u ovom sluaju dovode do otre polarizacije razuenog bosanskog jezikog bia. I tu, sad, dolazimo do politikog uplitanja i izvanjske intervencije politike u unutranju strukturu jezika. Jezik je ivi duhovni emanat, iva pulsirajua struktura razliitih elemenata, koja izmie svakom izvanjskom sputavanju i nikako se ne da politiki spregnuti, normativno ukalufiti,
ksenofobino unificirati. Suprotno je razkonom bosanskom jezikom biu unificiranje i svoenje na jednu dimenziju. Najprimjerenije bosanskom jezikom biu i konjunktivnoj normi bilo bi tretiranje ovih sufiksa ravnopravno kao morfolokih alternanata, s kojim se, teorijski, od svake imenice, bez obzira na porijeklo, mogu tvoriti denominatni glagoli imperfektivnog vida sa svakim od ovih sufiksa. Uzmimo nasumino primjer francuske rijei model l i od nje izvedene glagole: modelirati/modelovati/modelisati. Iz savremenog rakursa ovi formanti se mogu posmatrati kao morfonoloke sufiksalne alternante u bosanskom jeziku i, stoga, trebalo bi ih sasvim ravnopravno tretirati u standardnojezikoj normativistici, jer formalna varijacija ovih formanata kao afiksa u morfolokom procesu afiksacije ne utie na funkcionalni identitet ovih leksikih jedinica u bosanskom jeziku poto nisu jeziki distinktivni, odnosno ne dovode do promjene znaenja. Znaajno je napomeniti da i sa komunikativnog stanovia imaju istu vrijednost pa se u svakom trenutku moe upotrijebiti jedan ili drugi oblik a da ne izazove nesporazume u komunikaciji: ovo je dragocjen podatak i nepobitan argumenat da se bez ikakvih lingvistikih razloga i komunikacijskih zapreka ovi sufiksi mogu tripletno normirati. Bosnuj Bosno Kao to je ve istaknuto, oni imaju istu funkciju i znaenje, ali osim razliitog porijekla imaju i razliit simboliki status kod govornika. Meutim, u bosanskom jeziku sva tri sufiksa su jezikotvorni, tj. ivi i produktivni i oni se ravnopravno prepliu, ak u istom izkazu. Takva situacija je esta kod izvornih govornika bosanskog jezika, to potvruje i slijedeih nekoliko primjera. U izjavi za BHT 2008. godine univerzitetski profesor i strunjak za ustavno pravo dr. Zdravko Grebo kae: Dejtonski ustav nije nikad ratifikovan ni verificiran u Parlamentu. Taj bosanski princip zabiljeen j j je i u izjavi j legendarnog g g fudbalera sarajevskog elje i svjetski priznatog nogometnog strunjaka, Ivice Osima, povodom smjene elnitva NSBiH: Oni su ispolitizirani i izmanipul lisani. Povodom trajka radnika GRASA-a i saobraajnog kolapsa u Sarajevu u protekli utorak, premijer Kantona Fikret Musi, pojanjava: Kao to se cijela ova situacija kvalificirala i okarakterisala... Tragovi tog bosanskog jezikog principa naziru se i u humoristikoj seriji Viza za budunost, u kojoj je zabiljej en slijedei dijalog: Vi agit tirate. ta
radimo? ? Agit tujemo. Fleksibilni bosanski standardni izraz dopua ne samo da se u istom izkazu mijeaju razliiti formanti za razliitu vrstu glagola, nego se razliit afiks spontano koristi za isti glagol u istom izkazu, kao to vidimo u primjeru: Mora biti spreman da bude kriti izir ran...ako ga neko kritikuje, kako nedavno na televiziji j ree akademik Esad Durakovi. Takvo neto ipkini i Ostojievi lektori, kao to je svojevremano bila Naila Valjevac na Radio-Sarajevu, j ni p pijani j ne bi dopustili, p kao i dananji ovievi i Dodikovi. Srbskohrvatskim ekstremistima u Bosni se od ovoga bosanskog principa die kosa na glavi, jer oni strogo provode razluujuu, disjunktivnu normu i forsiraju samo jedan formant, kao to to ini elnik SDS-a: Moda treba sve reset tovati i sve poeti ispoetka, kako mi u srpskom jeziku kaemo, bez meusobnog politikog eranja. Za njim igra, cupka, skakue novinarka Svetlana sa BHT, izforsirano upotrebljavajui oblik rezult tovali iako je uobiajen oblik rezultirali . Rezultuje se i u emisiji Smanji gas iste dravne televizije, ali to, ipak, nita ne smeta bosanskoj konjunktivnoj, zdruujuoj normi, ako se ne forsiraju samo jedni oblici, a drugi odbacuju iako su obiniji, poput rijei provejava, umjesto provihava i melem, umjesto mehlem u istoj emisiji. U skladu je sa bosanskom normom i reklamni slogan sa poetka: eli da bude limunizovan, a bilo bi regularno i da je tvoren sa isa limunisan ili ira limuniziran. (U ovoj prilici neemo se osvrtati na fenomen da se neki glagoli mogu tvoriti samo bosanskim sufiksom -ovati i iako bi bilo prirodnije da se tvore sufiksom iz svog prirodnog idioma, kao to su: hajrovati, titlovati, trajkovati, aikovati, daunloudovati, filmovati, rimovati, urovati, lobovati, molovati i i dr.) Kao poseban kuriozitet moe se uzeti jezika kreacija teanjskog knjievnika Bajruzina Hajre Planjca, koji je pomou domaeg bosanskog formanta -ovati i napravio glagol od Bosna bosnovati, nazvavi svoju prvu poratnu stihozbirku Bosnuj Bosno. Bosanski jezik kao jedinstveni jezik naroda i zemlje Bosne i Hercegovine, koji obuhvaa sve tradicije, neobhodan je za jedinstvenu Bosnu i njen prosperitet, ne samo iz politikih nego i praktinih razloga. Zaista je besmisleno troiti pare i vrijeme prevodei jedan te isti jezik radi nekoliko razlika koje nisu genetskostrukturne, kao npr. tretirani glagolski sufiksi, nego su stilsko-izraajne u vidu slobodnog izbora izraajnih sredstava iz vie mogunosti: dubleta, tripleta i ostalih viestrukosti. To je bogatstvo u toleranciji, a ne dioba u tjeskobi.
32
Stati srbovati
ajupeatljiviji glagol, koji je stvoren formantom ova je glagol srbovati. Iako ovaj formativ potie iz praslavenskog i imaju ga svi slavenski jezici, jedino su Srbi od svog nacionalnog imena pomou ovoga formanta stvorili glagol, u skladu sa svojom patolokom tenjom nacionalnog posvajanja svega ivog. Znaenje su mu sami stvorili tokom posljednja dva stoljea. Ovaj glagol, odnosno glagolska imenica srbovanje, u posljednjoj agresiji i genocidu Srba nad Bonjacima postao je sinonim za genocid. Rezltat srbovanja je priko 500 masovnih grobnica Bonjaka koje su pobili Srbi, na hiljade i hiljade bonjakih hudovica. Srbovanje je stvorilo RS. Srbovali su nedavno navijai Slavije u sarajevskom predgrau Lukavici kada su nakon vodstva Sarajeva uzvikivali No, ica, Srebrenica, a svoje srbovanje potom izkazali navijai u Trebinju, a zainili banjaluki navijai nasrnuvi kamenicama
na navijae eljezniara iz Sarajeva. Samo to se doepao gradonaelnike stolice novoizabrani gradonaelnik Brkog Miroslav Gavri, poeo je srbovati, obavijestivi saradnike da sa njim mogu komunicirati samo irilicom i samo na srbskom jeziku, kao da je irilica (samo) srbska i kao da u slubenoj upotrebi u BiH nisu bosanski, hrvatski i srpski. Planetarno je poznato srbovanje hakog osuenika, Milana Lukia, koji se nedavno u albenom postupku prid Hakim tribunalom, nakon presude na doivotnu robiju zbog monstruoznog zloina, brani: Nisam ja kriv to sam Srbin, tako sam roen. Pokuavajui izkamiti olakavajue okolnosti, on i nesvjesno sugerira da je zloinstvo u srbskoj genetskoj supstanci i da, po njegovim rijeima, biti Srbin znai biti predodreen za zloinca. To potvruju i rijei jednog Banjaluanina u tv-anketi povodom hapenja Ratka Mladia: ao mi je to je uhapen, jer je bio pravi Srbin, sugerirajui logiku konkluziju da samo zloinci
mogu biti pravi Srbi. Srbijanski predsjednik Boris Tadi srbuje na svoj nain. On priznaje da Mladi i genocid koji je poinio u Srebrenici predstavlja ljagu za srbski narod. Ovim hapenjem skinuli smo ljagu sa srpskog naroda, kae Tadi. Tadi je u pravu kada misli da je genocid ljaga za srbski narod, ali njegova demagoka zamjena teza da se hapenjem jednog zlikovca moe skinuti ljaga je ne samo providna nego i uvredljiva i za rtve i za Bonjake kao narod. Genocid nije individualni in nekog patolokog pojedinca, nego dobro planiran i organizovan kolektivni in i zato taj kolektivitet priko svojih najviih institucija mora sprati ljagu sa svoga imena, to podrazumiva: priznanje i institucionalnu osudu genocida, hapenje i osuivanje zloinaca i odricanje takve mogunosti u budunosti, izvinjenje rtvama (Bonjacima) i namirenje tete za ubijene i ponitenje rezultata genocida genocidnog entiteta RS. Tek tada se moe otvoriti proces opraanja i pomirenja i uzpostave povjerenja.
Nesigurnost u psovanju
edan glagol tvoren afiksom - ova - za tvorbu glagolske osnove izazvao je mali struni nesporazum u peterolanom leksikografskom timu za izradu Rijenika bosanskog jezika u Instituta za jezik u Sarajevu. Na redovnom svakodnevnom neformalnom radnokonsultativnom sastanku (kahva-kolegiju) autorskog tima poetkom juna 2005. godine, kolegica Naila Valjevac, rezolutno je upozorila ostale kolege da se u rijenik ne unose bezobrazne rijei, poput latinskih penis i vagina. Neemo praviti psovaki rjenik bila je kategorina Valjevac, sa zvanjem doktora filolokih nauka, koja je po
sopstvenom svjedoenju imala i profesorski angaman na Akademiji scenskih umjetnosti i na Fakultetu fizike kulture u Sarajevu! Zbilja, da li psovati ima veze sa psom ? dometnuo je lan leksikografskog tima Hadem Hajdarevi. I te kako ima, jer obadvi rijei imaju zajedniki leksiki korijen, odnosno morfoloku osnovu, zapravo isto glasovno i semantiko jezgro ukljuio sam se u razgovor. Nisam ba sigurna da je tako !? odluno me demantovala titulirana kolegica, na to sam ja podsjetio na najobinije injenice koje svaki srednjokolac treba da zna: To je sto posto tano, a tvoja nesigurnost je tvoj problem.
Ne treba da te buni ono nepostojano a u odnosu imenske i glagolske osnove: pa s : ps-ova-ti, jer trebalo bi ti biti poznato iz historijske gramatike da je stari oblik ove rijei u bosanskom jeziku, prije vokalizacije poluglasa od 12. do 14. stoljea, glasio p s , dakle, leksiki korijen, odnosno morfoku osnovu inilo je glasovno i semantiko jezgro -p s-. Kod imenice se korijenski poluglas vokalizirao nakon gubljenja finalnog poluglasa , a kod glagola nakon simbioze sa veoma produktivnim slavenskim formantom -ova- za graenje glagolske osnove u procesu afiksacije, poluglas se gubio: p s-ova-ti > psovati. Pored toga, na vokalizaciju korijenskog poluglasa kod imenice uticala je injenica da je bio pod akcentom.
33
Duplerica
Fotopria: Arapsko proljee u slikama
Sloboda, ponos, dostojanstvo

Pripremio: Semir Imamovi veopa arapsko-muslimanska revolucija, koju za razliku od ranijih politiko-vojnih revolucija i prevrata, vodi obini arapski (muslimanski) ovjek, motivisan eljom da sebi i svojim sunarodnjacima obezbijedi ivot dostojan ovjeka, povrati slobodu i ponos, koju je uivao kroz stoljea, ulazi u svoj deseti mjesec. Revolucija je dosada poluila nevjerovatne rezultate, o kojima su samo godinu dana ranije potlaeni arapski narodi samo mogli sanjati, trojica arapskih dikatora poslana su tamo gdje i pripadaju, na smetljite historije, a tronovi njihove ostale despotske sabrae su dobrano uzdrmani, i samo je pitanje dana kada e i oni doivjeti slinu sudbinu. Nezadovoljstvo arapskog ovjeka svakim danom sve je vee, posebno u Siriji i Jemenu, u kojima Esedov i Salehov reim vri neviene zloine nad sopstvenim narodom, pokuavajui tako na silu ostati na vlasti. Historija nas ui da takva vlast ne moe opstati i da su zulum (nepravda) i tiranija vjesnici propasti bilo ije vlasti, bilo gdje i bilo kada. U tom smislu su Poslanikove, sallalahu alejhi ve sellem, rijei: uvajte se dove mazluma (obespravljenog ovjeka), jer izmeu nje i Allahovog odziva nema zastora (zapreke). Odajui potovanje i poast hrabroj arapskoj omladini, koja je odabrala smrt nad nepravdom i tiranijom, objavljujemo ovu fotopriu.
Sirija
Tuniska omladina svojim tijelima ispisala Tunis-hurre - Slobodni Tunis Egipat
Misrata, Libija
34
Dojueranji gospodari ivota i smrti, polahko ali sigurno nestaju sa scene
Odvanost slobodarskog arapskog ovjeka
Svjetlost na kraju tunela
Tirani, odlazite! Nova Libija Municija obojena bojom revolucije
Jedinstvo islamskog ummeta u borbi za slobodu
Trg Et-Tahrir, Egipat

35
Kutak za islamsku omladinu

www.nahla.ba
Jesen u Nahli
I
ove jeseni Nahla vam nudi irok izbor kurseva, seminara, treninga, te mogunosti za rekreaciju, kreativno izraavanje i poboljanje psihofizikog zdravlja. Kurs engleskog jezika U ponudi su kursevi od prvog do estog stepena. Kurs turskog jezika - Ako elite nauiti turski jezik dovoljno da biste se mogli sporazumijevati bez potekoa i elite uiti o turskom narodu, kulturi, obiajima, odaberite Nahline kurseve turskog koji su prilagoeni vaim potrebama. U ponudi su kursevi od 1. do 3. stepena. Klub ljubitelja knjige - Ako uivate u otkrivanju svijeta koji lei izmeu korica knjige svakog zadnjeg etvrtka u mjesecu od novembra do marta svratite do Nahline biblioteke i Kluba ljubitelja knjige od 18.00 do 19.30 h. Razmijenite utiske o proitanoj knjizi, analizirajte likove iz svoje perspektive i podijelite osjeanja koja je u vama probudila knjiga s drugim g itateljicama. j kola roditeljstva Stjecanje vjetina neophodnih za p pravilan odgoj g j djece. j kola islama - Dvogodinji program namijenjen djevojkama i enama koje se ele bolje upoznati s islamskim uenjem, vrijednostima, kulturom i nainom ivota ili sistematizirati ranije j steeno znanje. kola Kurana - program namijenjen onima koji ele nauiti pravilno itati Kuran. Sastoji se od pet stepena: Halke tefsira - druenja ponedjeljkom u prostorijama Centra uz tumaenje odabranih sura i ajeta iz Kurana i razgovor o njihovim porukama. Pozitivna psihologija U jesenjem ciklusu (oktobar-decembar) u ponudi je napredni stepen, za polaznice koje su ve pohaale seminare iz ove oblasti. Osim pobrojanih aktivnosti u ponudi su i sljedee aktivnosti: Kurs ivenja, kurs slikanja, psiholoko savjetovalite, djeija igraonica, biblioteka i itaonica.
Preporuujemo
udo u Zemzem vodi - Dr. Knut Pfeiffer
oznati njemaki strunjak za internu medicinu, doktor Knut Pfeiffer obznanio je nedavno svoje rezultate istraivanja u udesnim i veoma vanim svojstvima vode Zemzem za ljudsko zdravlje. Zahvaljujui urednitvu web portala www. pozivuraj.com, intervju sa doktorom Knut Pfeifferom je preveden na bosanski jezik. Preporuujemo vam da pogledate ovaj intervju i saznate veoma zanimljive informacije o Zemzemu. Intervju sa doktorom Knut Pfeifferom se moe pogledati na sljedeoj internet adresi: http://www.pozivuraj.com/index.php?option=com_ content&view=article&id=1160:udou-zemzem-vodi-dr-knut-pfeiffer&cati d=38:nemuslimani&Itemid=74
36
Kutak za predstavljanje
enska edukativna organizacija Iskre
enska edukativna organizacija Iskre je kulturno, nauno, obrazovno i humanitarno udruenje. Osnovano je s ciljem edukacije ene radi efikasnog obavljanja uloge u porodici i drutvu uz podrku i promoviranje pozitivnih vrijednosti. Zvanini poetak rada enske Z edukativne organizacije Iskre ostvaren je 1. septembra 2006. godine kada su dobile i prvu adresu. Sjedite udruenja je u Bihau, a i sam krug djelovanja obuhvata ovo podruje. Ciljevi Iskri su: Edukacija ene u svim segmentima koji su joj neophodni za lini i drutveni interes,
Razumijevanje i upoznavanje kulture, vjere i historije naroda BiH kao i drugih naroda i civilizacija, Promoviranje moralnih vrijednosti u drutvu, Poboljanje psihofizikih sposobnosti i nivoa svijesti o zdravlju i ishrani, Tenja ublaavanju negativnog utiT caja okoline na mlade. Aktivnosti u Iskrama: Sedmine aktivnosti: Kursevi stranih jezika (engleski, turski i arapski), kursevi raunara, kola islama, kola Kurana, djeiji klub, igraonica za djecu, aerobik i fitness, radio-emisije. Mjesene: Tribine, druenja s poM vodom, radionice (psiholoke i pedagoke).
Udruenje ivot
kola islama 2011

ko elite nauiti vie o vaoj vjeri, o asnom Kuranu, o islamskom bontonu, o drugim svjetskim religijama, o historiji islama i jo mnogo j g emu - onda je j ovo prava p prilika. p Naime, Udruenje ivot iz Bihaa organizira edukaciju sa ciljem upoznavanja sa islamskim uenjem, moralnim vrijednostima, kulturom i nainom ivota kroz program pod nazivom KOLA ISLAMA. p KOLA ISLAMA se sastoji od dvogodinjeg programa, kojeg sainjava 12 predmeta, 300 asova, multimedijalne prezentacije i savremen pristup kvalificiranih predavaa. Ove godine na programu su sljedei predmeti:
tefsir (tumaenje Kurana), islamski brak i porodica, historija islama, svjetske religije, islamski bonton, i islam u drutvu. Predvieno je da se nastava izvodi nedjeljom (od 09.30-12.00 sati), a kola je potpuno besplatna. Literatura i doruak za polaznike kole su obezbijeeni. Nastava e se izvoditi u prostorijama Islamskog pedagokog fakulteta u Bihau. Starosna dob kandidata je od 15-60 godina. S obzirom da postoji p j identian program p g edukacije j za ene u organizaciji EO Iskre, mi smo preuzeli obavezu edukacije iskljuivo za muku populaciju kako ne bi dolo do udvojavanja identinih aktivnosti. Prijave za upis moete izvriti na telefon: 061/556-411 ili putem mail adrese: info@ zivot.ba Nastava poinje 09. oktobra 2011.
Biha
U.G. Solidarnost prikupilo 32.000 eura za gladne u Africi
druenje graana Solidarnost iz Bihaa uspjeno je zavrila akciju prikupljanja novanih sredstava nami ijenjenih gladnima Afrike. U ovoj akciji koja je poela 20. jula a zavrila 15. septembra, prikupljeno je preko 32.000 eura. Dio navedenih sredstava je uplaen u mjesecu ramazanu i za njih je kupljena pomo i podijeljena u ramazanu gladnima u Mogadiu Somalija. Ostatak novca (druga uplata) bio je namijenjen i za Dadaab. Zahvaljujui podrci i sponzorstvu IHH-a organizacije iz Turske, predsjednica udruenja Solidarnost, Zemira Gorinjac putuje u Dadaab - Kenija , u najvei izbjegliki kamp na svijetu u kom se nalazi preko 380.000 somalijiskih izbjeglica. Zajedno sa timom iz Makedonije i arapskih zemalja, osobno e prisustvovati podjeli pomoi koju je IHH-a kupila za sredstva prikupljenja posredstvom udruenja Solidarnost za gladne u Somaliji. U.G. Solidanorst je pokrenulo novu akciju. Od 20. septembra je poela akcija prikupljanje sredstava za izgradnju sirotita za 200 siroadi u Somaliji.
37
Fotoreportaa
Sje anja Fatmira Alispahia
Kako je Nedad Ibriimovi

svjedoio spremnos spremnost t za Bolji Svijet
mao sam sreu, elhamdulilah, posljednjih desetak godina lijepo se druiti sa Nedadom Ibriimoviem. Putovali smo u mnoga mjesta, u kojima je on promovirao moje knjige, i u kojima je mene poastio da promoviram njegove knjige. Priali smo esto telefonom i viali se na kahvama kad nam se putevi priblie, a najee u Ilijau, u kahvani Fontana. Bogata su i bremenita ta sjeanja, i ne mogu stati u novinu. Jo se navikavam na dunjaluk bez Nedada, pa u prenijeti dvije-tri crtice o Nedadu, koje bi mogle biti uzor nama koji jo trajemo. U Nedadovom i mom prijateljstvu ni po emu ja nisam trebao njemu. On je zvat klasikom i velikanom za ivota, i oko toga je vladala saglasnost svih, a ja sam klevetan kao taliban, vehabija, rasist, neko ko vam moe okrnjiti ugled i navui nevolje. Nedadova je izriita elja bila da likovno uredi jednu moju knjigu, da pie predgovor za drugu moju knjigu, da promovira te knjige i kae na skupu u Kaknju: Poslije Alije Izetbegovia moj lider je Fatmir Alispahi. Uvijek sam bivao postien pred ovim Nedadovim insistiranjem da je to to radim tako bitno, pa da on za to zalae i svoje ime i svoj ugled velikana i klasika. U predgovoru za Marketing tragedije, izbor tekstova iz Saffa , Nedad je rekao: Ono moje pristajanje uz ovog autora je pristajanje uz sve njegove tekstove koje je bilo kada napisao. Nedad je tako htio poslati poruku da oni koji napadaju mene istovremeno napadaju i njega, koji stoji uz sve moje tekstove, i koji hoe sa mnom, bratski, da podnese te udarce.
Fakultet islamskih nauka, 27. decembar 2006.
eli, 17. novembar 2006.

38
4. april 2008. sa Omerom Pobriem, Demalom Salihspahiem i naelnikom Visokog Alibegoviem Nedadu nije bilo mrsko da iz svog sela Popovii kod Ilijaa mahsuz doputuje na odbranu moga magistarskog u Sarajevu, da putuje sa mnom u Visoko, gdje sam drao referat u povodu Dana nezavisnosti, da ide sa mnom na jedan sarajevski Sud za prekraje ne bi li mi kazna za saobraajni prekraj bila manja - kad njega vide, da doputuje na jo neke povode, na kojima je sjedio u publici, kao da mi je brat. Moj babo Nijaz je Nedadov parac, stariji od njega pet mjeseci, i ja svakodnevno vidim kako se ljudi u tim godinama teko pokreu, a jo tee prevaljuju rije preko jezika. Kakva je to energija koja je pokretala Nedada Ibriimovia da posljednih godina ovako zalae ugled, vrijeme i snagu, i sa svojih uzvisina silazi u kaljuu u kojoj se biju neke neizvjesne bitke za Bosnu i Bonjake? Fatmir je u ovoj Nedadovoj prii bio povod da on iskae jednu od najvanijih muslimanskih osobina da mu dunjaluke asti ne znae nita u odnosu na obavezu da svjedoi borbu za istinu, vjeru i narod. Nedad je upravo pristajanjem uz svoj zgnjeeni narod, uz jednog zgnjeenog autora i njegove zgnjeene tekstove posvjedoio spremnost za Bolji Svijet. Da sam samo to od njega nauio mnogo je. P.S. A onda e se dogoditi da idui petak, nakon Nedadove denaze, u onoj rubrici u Danima , u kojoj su i Nedada ismijavali, izae jedan moj citat, pod naslovom Bezdan sedmice. Te dandije oito nisu primijetili da na fotografiji, iza mene, sjedi Nedad Ibriimovi, velikan o ijem odlasku piu. ...A koji, eto, nije otiao.
Janja, juli 2007.
Isnam Talji i Nedad Ibriimovi na odbrani magistarskog, mart 2009.
Kakanj, 25. februar 2006.

39
EL-Hidrova knjiga POSVETA
Nedad u Danima, sedam dana nakon denaze
Vogoa, 19. juni 2006.

40
Travnik, 10. april 2008.
Vjenik POSVETA
Visoko, 24. februar 2006.
Posljednji susret na promociji El-Hidrove knjige u Tuzli, 15. juni 2011. Visoko, 27. 7 februar 2010., obiljeavanje Dana nezavisnosti BiH
41
Fetve
Aktuelna pitanja i dileme
Posredovanje pri zapoljavanju dozvoljeno je samo ukoliko ne proizvodi bilo kakvu tetu
Saff redovno prenosi fetve eminentnih islamskih uenjaka iz razliitih pravnih i drugih islamskih naunih oblasti i cjelina
Odabrao i prilagodio: Mr. Semir imamovi Posredovanje pri zapoljavanju nau redakciju stiglo je pitanje sljedeeg sadraja: Es-selamualejkum. Radim u javnoj instituciji sa kolegom koji je zaposlio svoju enu preko veze u istu instituciju, odnosno traio je da jedan drugi ovjek urgira u njegovo ime kod direktora, a potom je i sam traio od direktora koji je takoer musliman, i takav se predstavlja u javnosti (u javnoj komunikaciji naziva selam, istie vanost islama itd). Dola sam u dilemu da li je takav postupak haram ili nije, jer se ipak radi o sestri muslimanki koju je dotini zaposlio, dodue preko svojih j veza, a uz to je j osoba koja j praktikuje erijat striktno. Opet s druge strane, kad razmislim postoje i druge sestre koje nisu dobile ansu na konkursu, jer im je to mjesto zauzela supruga dotinog kolege. Ako moete da malo objasnite to iz ugla islamskog prava. Da Vas Allah, d.., nagradi, selam! Mirsada. Odgovor na ovo pitanje potraili smo u fetvama eminentnih islamskih
uenjaka i renomiranih erijatskopravnih tijela (institucija). U odgovoru, kojeg je na slino pitanje dala Stalna komisija za fetve u Saudijskoj Arabiji, kae se: Hvala Allahu i neka je mir i spas na posljednjeg poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem. Ukoliko koritenje veze pri zapoljavanju proizvodi bilo kakav negativan uinak po druge kandidate, koji po svom akademskom zvanju i tituli, radnim sposobnostima, te strunosti i kvalitetu, nadmauju kandidata u ije ime je ona povuena, u smislu da im se onemoguava adekvatno zapoljenje, onda je ono, sa erijatskog aspekta, strogo zabranjeno, jer predstavlja oitu nepravdu prema ovoj kategoriji ljudi, kao i prema pretpostavljenima (direktorima i rukovodicima dravnih firmi i institucija) koji imaju pravo i obavezu da, povjerene im dunosti i poslove u odreenim drutvenim segmentima, izvre na najbolji mogui nain, ali i prema drutvu u cijelosti budui da ga liava njegovih najsposobonijih kadrova koji bi ga trebali povesti ka napretku i boljitku. Uz navedenu tetu, ovakav nain ostvarivanja prava obino dovodi do neprijateljstva, netrpeljivosti i loeg miljenja jednih o drugima, i vodi cjelokupno drutvo u neeljenom pravcu. Ako je posredovanje lieno navedenih negativnih implikacija, na personalnoj i drutvenoj razini, u tom sluaju tretira se kao posredovanje u dobru, zbog kojeg e posrednik biti nagraen, kao to to nedvosmisleno sugerira sljedei hadis: Posredujte u dobru, i na taj nain ostvarite nagradu. (Buharija, 1342.). Javne (dravne) firme i preduzea spadaju u zajedniko drutveno dobro na kojeg
podjednako polau pravo svi oni koji su stekli odgovarajue naune i strune kvalifikacije, i ija jedina prednost, u odnosu na druge, nije u njihovoj pripadnosti ovoj ili onoj politikoj opciji, ili aristokratskom sloju drutva koji sve rjeava preko veza, nego u njihovim personalnim kvalitetima i zaslugama. Stoga je vano da posrednik (veza), prije nego se odlui na posredovanje u konkretnom sluaju, ima u vidu eventualne negativne konsekvence vlastitog odabira, i da, zauzimajui se za nestrune ili manje strune na tetu strunih i kvalifikovanih kadrova, ne postupi suprotno pravdi i pravinosti, i time poini erijatski prestup. (Fetva islamijje, 4/300.). Sumnjivi pokloni j Imam Es-selamu alejkum! jedno pitanje. enina nena nam uvijek daje neke poklone kada doemo, odnosno kad krenemo kui, ali zbog njene sumnjive prolosti o zapisima kojima se bavila bar po priama u koje se i njen sin uvjerio, a moda i nije takva, Allah najbolje zna, mi nakon to uzmemo poklone, iz razloga da je opet ne uvrijedimo, kada odemo te poklone bacimo. Mojoj punici i danas pravi probleme kao i svom sinu. Allah najbolje zna ko je i ime se bavila. Da li smo grijeni to bacimo poklone, jer opet se prema njoj lijepo ophodimo, posjetimo, upitamo ali njeno ponaanje nam nimalo ne ulijeva neku dobrotu zbog kojeg bismo te poklone zadrali. Ja sam svjestan da niko
42
i nita bez Allahove odredbe ne moe nam uiniti naao, nikom drugom, ali jednostavno nam se ne jede i ne pije to to nam ona da. Da li smo grijeni to te hedije bacimo kasnije, hedije su uglavnom u jelu (keksovi, marmelade i sl.). Dr. Enes Ljevakovi, fetva-i-emin Es-selamu alejkum! Hvala Allahu i neka je mir i spas na posljednjeg poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem. Ukoliko ve imate neku ubhu u vezi tih poklona, bolje je da ih date nekom siromahu ili prosjaku nego da ih bacate. Bespotrebno unitavanje imovine je strogo pokueno. ( (www. rijaset.ba, Pitanja i odgovori). Izostavljanje sehvi-sedde Ako klanja, obavljajui namaz samostalno ili u dematu, izostavi sehvi-seddu, koju je bio duan uiniti zbog nenamjernog (nesvjesnog) propusta u namazu, ta treba uraditi? Dr. Muhammed ibn Salih elMunedid Hvala Allahu i neka je mir i spas na posljednjeg poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem. Ukoliko je do izostavljanja sehvi-sedde dolo namjerno, namaz onoga koji tako
postupi smatrat e se nevaeim (neispravnim), kao to je u sluaju namjernog izostavljanja bilo kojeg namaskog vadiba (prelazni tekbiri, izgovaranje rijei subhane rabbijel-azim na rukuu i subhane rabbijeleala a na seddi i sl.). Ako je razlog izostavljanja sehvisedde bio zaborav, propis je sljedei: osoba koja se, neposredno nakon selama, sjetila da je propustila sehviseddu, ovu obavezu izvrit e naknadno, dok osoba koja je tek nakon prolaska izvjesnog vremenskog perioda ili izlaska iz damije postala svjesna da joj se desio ovaj propust, nije duna naknadno uiniti sehvi-seddu i njen namaz je ispravan. (Pogledaj: Fetava Ibn Usejmin, 14/50.) Ako imam izostavi sehvi-seddu, muktedija nema obavezu da, neovisno o tome kako je postupio njegov imam, to sam uini, niti mu je takvo to propisano, njegova je dunost da, nakon to se zavri namaz, upozna imama sa propustom koji se desio, i, ukoliko imam prihvati njegovu sugestiju, zajedno s njim obavi sehviseddu. A Allah najbolje zna! (Izvor: www.islam-qa.com).
Ako ne moe stojei moe sjedei, a ako ne moe ni sjedei moe leei. Ako nije u stanju uzeti abdest, moe uzeti tejemmum. Tako e postupati sve dok je svjestan svojih postupaka.
Smrt od tuge za voljenom osobom
Es-selamu alejkum. Koji je status osobe koja umre od tuge za voljenom osobom, a nije elio strunu pomo iako je znao da posljedice mogu biti fatalne? Dr. Enes Ljevakovi, fetvai-emin Es-selamu alejkum. Hvala Allahu i neka je mir i spas na posljednjeg poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem. Lijeiti se treba i neka ulema smatra da je to obaveza shodno imperativu u hadisu: Lijeite se, ali ne zabranjenim stvarima! Meutim neka ulema smatra da osoba ima prava da odbije lijeenje, oslanjajui se na prirodni razvoj bolesti i preputajui svoje stanje Allahovoj odredbi. Dozvoljeno je da osoba u tekoj situaciji ui dovu da je Allah poivi dok je ivot dobar za nju, j a da j joj j p podari smrt ako j je to za nju bolje. ivotni optimizam i nada u poboljanje situacije je u skladu s islamskim uenjem i rezonom.(www.rijaset.ba, Pitanja i odgovori).
43
Pobonost
Putevi duhovnog uzdizanja: Dennet Kua vjenog uitka
Gospodaru moj, sagradi mi kod Sebe kuu u Dennetu

Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: U Dennetu postoje hodaje ija se unutranjost vidi svana, a vanjtina iznutra. Tada je ustao jedan beduin i upitao: A za koga su one pripremljene? Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odgovorio je: Za onoga ko govori samo dobro, ko udjeljuje hranu siromasima, ko posti dobrovoljni post i ko klanja noni namaz dok drugi ljudi spavaju.
Pie: Muhamed Nasirudin elUvejd Preveo i prilagodio: Abdusamed Nasuf Buatli Kuranu se spominju razliiti nazivi ili imena Denneta kao vjenog prebivalita koje je Allah pripremio za vjernike. No, prije nego spomenemo ta imena, smatramo vanim objasniti sam termin dennet. Veina islamskih uenjaka smatra da rije dennet u kuranskoj semantici podrazumijeva sve blagodati i uitke koji se u njemu kriju. Dok je etimoloko znaenje rijei dennet: ono to je skriveno ili prikriveno. Iz istog korjena je izvedena i arapska rije denin (zametak u majinoj utrobi), jer je skriven u stomaku. Kao i rije din (mnoina: dini), jer su dini skriveni od oiju ljudi. Poto unutranjost bae, u ovom sluaju ahiretske bae, skriva mnotvo kronjatih stabala, nazvana je Dennet. U Kuranu se spominju sljedea imena Denneta: Darus-Selam Kua spasa Dennatu adn n Edenski perivoji Dennet je ovim imenom nazvan Allah, d.., u Kuranu je objavio: Ali u sljedeim ajetima: Njih eka Kua oni koji su se pokajali, i vjerovali, i dobro blagostanja (Darus-Selam) u Gospodara inili, njima se nee nikakva nepravda uiniti, njihova. (El-Enam, 127.). Zatim: Allah oni e u Dennet ui, u edenske vrtove koje je poziva u Kuu mira (Darus-Selam) i ukazuje Milostivi robovima Svojim obeao zato to su na pravi put onome kome On hoe. (Junus, u njih vjerovali, a nisu ih vidjeli, - a obeanje 25.). Prirodno je da se Dennet tako zove, Njegovo e se doista ispuniti.(Merjem, 61.). jer je on kua potpunog spasa Najispravnije miljenje je da su i selameta, sigurna od svakog svi dennetski perivoji, adn, ili iskuenja i nedaa. Jedno od Glasnik u edenski, jer su vjeni i u njima Allahovih imena je Es-Selam, a Dennetu je boravak trajan. Dennet je Allahova kua koju e pozvati Darul-hajevan n Kua ivota je On uinio spasonosnom i dennetlije i Ova sintagma znai da je sigurnom za njene stanovnike. rei e: Vi dennet mjesto ivota (hajatDarul-mukameti i Kua ete u njemu hajevan) i u njemu nema smrti. trajnog boravita biti zdravi i El-Firdevs (mno. El-feradis) U Kuranu stoji: Hvaljen nikada bolest Ovaj naziv za Dennet neka je Allah! govorit e neete osjetiti, spominje se u sljedeim ajetima: koji je od nas tugu odstranio, Koji e Dennet (Firdevs) u njemu ete - Gospodar na, zaista, mnogo naslijediti, oni e u njemu vjeno vjeno ivjeti prata i blagodaran je, koji i smrt kuati boraviti. (El-Muminun, 10.nam je od dobrote Svoje, vjeno neete, bit 11.). Zatim: Onima koji budu boravite (Darul-mukameti) ete vjeno vjerovali i dobra djela inili darovao, gdje nas umor nee mladi i nikada dennetske bae (dennatildoticati i u kome nas klonulost firdevsi) e prebivalite biti. ostariti neete, nee snalaziti. (Fatir, 34.-35.). (El-Kehf, 107.). Reeno je da u Dennetu Dennetul-meva a ete vjeno se za sve dennetske perivoje Dennetsko utoite uivati i nikada takoer kae Firdevs, meutim S p o m i n j u i nikakvu tugu i najispravnije miljenje je da je to Muhammedovo, sallallahu alost osjetiti ime najuzvienijeg Denneta, ili alejhi ve sellem, nono neete! dennetskog perivoja. Govorei putovanje iz Mekke u Kuds o znaenju rijei El-Firdevs s, i uzdignue na nebo (Isra i Kab, r.a., je rekao: To je Mirad) i ta je tom prilikom vonjak pun groa. El-Lejs sve vidio, Allah, d.., u Kuranu je kazao: Firdevs je Dennet je objavio: On ga je i drugi put vidio, kod ispunjen vinovom lozom. Predislamski Sidretul-muntehaa kod kojeg je dennetsko Arapi su ovaj termin koristili u znaenju prebivalite (Dennetul-meva). (En-Nedm, bae pune raznovrsnog voa, ali u kojoj 15.). Druga rije u ovoj sloenici el-meva, dominira vinova loza. izvedena je od glagolske osnove: eva a - jevi, Dennet en-neim Baa uitka a znai sklonuti se, svratiti, nai utoite. Ovo je takoer zajedniko ime Prenosi se od Ataa da je Ibn Abbas, za sve dennetske perivoje zbog svih komentirajui ovu sloenicu, rekao: To je vrsta uitaka koji se u njima nalaze. Dennet u koji svraa melek Dibril i drugi Na to aludira i sljedei ajet: One koji meleki. Dok Mukatil i El-Kelbi tvrde da budu vjerovali i dobra djela inili, doista je to: Dennet u kojem su utoite nale ekaju bae uivanja (dennatundue ehida. neim). (Lukman, 8.).
44
Mekamul-emin Sigurno mjesto Ova sloenica se spominje u sljedeem ajetu: A oni koji su se Allaha bojali, oni e na sigurnom mjestu (mekamul-emin) biti. (Ed-Duhan, 51.). El-mekam m znai mjesto trajnog ostanka, a rije el-emin u ovom ajetu znai mjesto sigurnosti, a ona podrazumijeva sigurnost u pogledu vjenog ostanka u njemu, sigurnost u pogledu neprolaznosti dennetskih uitaka, sigurnost u vjenu mladost, sigurnost od bilo kakvih nedaa kao to su bolest, tuga, alost, siromatvo, ponienje, strah i sl. Dennetske kapije i uvari Spominjui Dennet i njegove kapije, Allah, d.., je u Kuranu rekao: A one koji se grijeha budu klonili eka divno prebivalite: edenski vrtovi, ije e kapije za njih biti otvorene. (Sad, 49.-50.). Dennet ima osam kapija ili vrata, kao to stoji u hadisu u kojem je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Nee niko od vas na propisan nain abdestiti, a zatim rei: Ehedu en la ilahe illallahu vahdehu la erike lehu, ve ehedu enne Muhammeden abduhu ve resuluhu, a da mu se nee otvoriti svih osam dennetskih vrata i ui e na koja hoe vrata u Dennet. (Muslim). U svom djelu Hadil-ervah, IbnulKajjim el-Devzijje, spominje predaju od El-Fezarija u kojoj stoji: Svaki vjernik e u Dennetu imati etvera vrata na koja e ga posjeivati meleki, zatim, jedna vrata na koja e ulaziti samo hurije, jedna vrata koja e biti zakljuana, a kroz njih se prua pogled na Dehennem i patnje njegovih stanovnika. I kad god dennetlija poeli da vidi kako se dehennemlije pate, a s ciljem da se povea njegova zahvalnost Allahu na blagodatima koje mu je dao, otvorit e mu se ta vrata. Zatim e imati jedna vrata koja ga dijele od perivoja Darus-Selam u kojem e moi vidjeti svoga Gospodara kad god to poeli. Prenosi se od Ebu Hurejre, r.a., da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Ja u biti najvei gospodin meu ljudima na Sudnjem danu, a znate li zato? Tog dana e Allah sakupiti sve ljude na jednom mjestu tako da e svako svakoga vidjeti i uti. Sunce e se spustiti iznad njihovih glava i ljudi e biti u brizi i strahu koji nee moi podnijeti. Zatim e neki od njih rei: Zar ne vidite ta nas je snalo i u kakvom smo stanju?! Zar neete potraiti nekoga ko e se zauzimati za nas kod Gospodara?! Onda e neki predloiti da odu do Adema, a.s., pa e
otii i rei e mu: O Ademe, ti si otac ovjeanstva, Allah te je stvorio Svojom rukom i udahnuo u tebe od Svoga duha, naredio je melekima da ti se poklonu, zatim te nastanio u Dennetu, zar se danas nee zauzimati za nas kod Allaha?! Zar ne vidi u kakvom smo tekom stanju?! On e im odgovoriti: Moj Gospodar se danas rasrdio kao nikad prije. On mi je bio zabranio drvo u Dennetu, pa sam se ogrijeio o Njegovu naredbu. Ja se danas brinem samo za sebe. Idite Nuhu, a.s.! Zatim e otii do Nuha, a.s., i rei e mu: O Nuhu, ti si prvi vjerovjesnik na Zemlji, Allah te je nazvao zahvalnim robom, zar ne vidi u kakvom smo stanju i zar se nee zauzimati kod Allaha za nas?! On e im odgovoriti: Moj Gospodar se danas rasrdio kako se nikada prije nije rasrdio. Ja sam Allaha molio protiv mog naroda i On mi je usliao dovu i ja danas brinem samo za sebe. Idite Ibrahimu, a.s.! Zatim e otii Ibrahimu, a.s., i rei e mu: O Ibrahime, ti si Allahov poslanik i prijatelj, zauzimaj se za nas kod Allaha, zar ne vidi u kakvom smo tekom stanju?! Na to e im Ibrahim rei: Moj Gospodar se danas rasrdio kako nije nikada do sada. Ja sam na dunjaluku tri puta slagao i danas se brinem samo za sebe. Idite Musau, a.s.! Nakon toga e otii Musau, a.s., i rei e mu: Ti si Allahov poslanik kojeg je On odabrao, i Knjigu ti objavio, i s tobom razgovarao bez posrednika, pa se zauzimaj za nas
Stabla dennetska su raznovrsna, od raznih vrsta bisera i safira, i raznovrsnih boja. Njihova boja e se mijenjati bez posebnog povoda. Tako e povjetarac zanjihati grane na stablima dennetskim, a usljed toga e listovi proizvoditi posebnu melodiju koju ljudi nikada nisu uli.
kod Allaha! Musa, a.s., e im odgovoriti: Moj Gospodar se danas rasrdio kako nije nikada do sada. Ja sam u neznanju ubio ovjeka na pravdi Boga i danas brinem samo za sebe. Idite Isau, a.s.! Onda e doi kod Isaa, a.s., i rei e mu: O Isa, ti si Allahov poslanik i rije od Njega koju je On Merjemi udahnuo, ti si u kolijevci razgovarao sa ljudima, pa se zauzimaj kod Allaha za nas, zar ne vidi u kakvom smo stanju?! Isa, a.s., e im rei: Moj Gospodar se danas rasrdio kako se nikada do sada nije rasrdio i ja se danas brinem samo za sebe. Idite Muhammedu, a.s.! Na kraju e doi meni i rei: O Muhammede, ti si posljednji Allahov vjerovjesnik i poslanik, tebi je Allah oprostio i prve i posljednje grijehe, pa se zauzimaj za nas kod Allaha, zar ne vidi u kakvom smo tekom stanju. Ja u otii ispod Allahovog Ara i uinit u seddu i veliati Allaha rijeima kojima Ga do tada nikad nisam veliao i hvalio, a onda e mi biti reeno: Muhammede, podigni glavu! Trai, dat e ti se, zauzimaj se, tvoje zauzimanje e biti prihvaeno! Zatim u podii glavu i rei: Gospodaru, moj ummet, moj ummet! Na to e uslijediti odgovor: Muhammede, povedi skupinu iz tvoga ummeta koja e bez polaganja rauna ui u Dennet, i uvedi ih u Dennet na desnu kapiju, a sve ostale kapije dijelit e sa ostalim stanovnicima Denneta. Nakon toga, Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: Tako mi
45
Onoga u ijoj ruci je moja dua, od jednog do drugog kraja dennetske kapije je koliko je izmeu Mekke i Hidra ili koliko je izmeu Mekke i Busre (grad u Siriji). Kuran spominje dennetske uvare u suri Ez-Zumer, u sedamdeset treem ajetu: A oni koji su se Gospodara svoga bojali u povorkama e u Dennet biti povedeni, i kad do njega dou a kapije njegove ve irom otvorene -, uvari njegovi e im rei: Mir vama, od grijeha ste isti, zato uite u nj, u njemu ete vjeno boraviti! Dakle, kada dennetlije, skupina za skupinom, budu ulazili u Dennet, na kapijama Denneta doekat e ih meleki koji e ih pozdravljati i estitati im ulazak u Dennet. Govorit e im: Vaa dobra djela su primljena, divna li je vaa nagrada za ono to ste radili! Uite u Dennet i u njemu se vjeno nastanite! A Muhammed, sallallahu alejhi ve selelm, je o dennetskim uvarima, rekao: Ja u doi do dennetskih vrata i trait u da mi se otvore, a onda e uvar na vratima upitati: Ko si ti? Ja u odgovoriti: Muhammed! Tada e on rei: Nareeno mi je da nikom ne otvaram dennetska vrata prije tebe. (Muslim). Skupina koja e prva ui u Dennet Ibnul-Kajjim el-Devzi je rekao: Ummet Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, bit e prvi proivljen na Sudnjem danu, prvi e biti u hladu Ara, prvi e izai da im se sudi za ono to su radili na dunjaluku, prvi e prei Sirat-upriju i prvi e ui u Dennet. Dennet je zabranjen svim poslanicima dok Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, u njega ne ue, kao to je zabranjen svim narodima dok ummet Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, u njega ne ue. Prenosi se od Ebu Hurejre da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Prva skupina koja e ui u Dennet bit e poput mjeseca u utapu, za njima e ui skupina koja e biti poput blistavih zvjezda na nebu. Dennetlije nee imati nikakve fizioloke potrebe, imat e eljeve od zlata, njihova pljuvaka biti e misk, imat e mangale ili kandila za kaenje mirisnog tamjana, njihove ene bit e dennetske ljepotice hurije, svi e biti istih godina i u liku Adema, a.s., koji je bio visok ezdeset arina. (Buharija i Muslim). Komentirajui ovaj hadis, imam Kurtubi je rekao: Moda e neko upitati, a kakva je svrha zlatnih eljeva kad se njihovo tijelo i njihova kosa nikada nee uprljati niti e imati potrebu da se eljaju, i ta e im mangale za kaenje mirisnog tamjana
kad e njihov miris biti ljepi od miska? Odgovor na to pitanje glasi: Dennetlije nee jesti ukusne dennetske plodove niti piti ukusna pia zato to e osjeati glad i e, niti e oblaiti svilenu odjeu zato to e imati potrebu za njom da se zatite od vruine ili hladnoe, ve je sve to samo uitak koji nee nikad prestati. Skupina koja e ui u Dennet bez polaganja rauna Abdullah ibn Abbas prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Pokazani su mi prijanji narodi i meu njima sam vidio Allahovog poslanika koji je imao samo jednog sljedbenika, zatim sam vidio Allahovog poslanika koji je imao samo dva sljedbenika sa sobom, vidio sam poslanika s kojim je bila skupina ljudi, ali sam vidio jednog Allahovog poslanika koji nije imao ni jednog sljedbenika. Nakon toga vidio sam jednu ogromnu skupinu ljudi koja je brojnou prekrivala horizont, pa sam poelio da to bude moj ummet. Tada mi je reeno da je to Musa, a.s., sa svojim sljedbenicima. Nakon toga mi je reeno: Pogledaj tamo, pa sam pogledao i vidio mnogobrojnu skupinu ljudi koja je takoer prekrila horizont ispred mene. Reeno mi je: Ovo je tvoj ummet, a meu njima ima skupina od sedamdeset hiljada ljudi koji e ui u Dennet bez polaganja rauna. Nakon toga ashabi su se razili, a da nisu saznali ko su ti ljudi koji e bez polaganja rauna ui u Dennet, pa su meusobno raspravljali i nagaali o toj skupini. Neki od njih su kazali: Mi smo roeni kao idolopoklonici i to se vjerovatno ne odnosi na nas, ve na nae potomke koji su roeni u islamu. Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, je uo da se raspravljaju o tome, pa je ponovo izaao meu njih i rekao im: To su oni muslimani koji ne proriu sudbinu, koji nisu sujevjerni i koji ne trae da im se ui rukja (lijeenje Kuranom). Nakon toga ustao je Ukaa ibn Muhsin i rekao: Allahov Poslanie, moli Allaha da ja budem u toj skupini. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odgovorio mu je: Ti e bit u toj skupini. Onda je ustao jo jedan ashab i traio isto to i Ukaa, pa mu je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Pretekao te je Ukaa. (Buharija i Muslim).
Dennetske graevine i odaje
pijesak je od bisera i safira, a zemlja mu je od afrana. Ko ue u Dennet uivat e i nikada nee biti nesretan, vjeno e u njemu biti i nikada nee umrijeti, njihova odjea se nee habati niti e njihova mladost prolaziti. (Tirmizi). O sobama dennetskim Allah u Kuranu veli: A one koji se Gospodara svoga boje ekaju odaje, sve jedne iznad drugih sagraene, ispred kojih e rijeke tei, - obeanje je Allahovo, a Allah nee obeanje prekriti. (EzZumer, 20.). U ajetu se spominje izraz mebnijjetun, to eksplicitno upuuje na to da su to ozidane i sagraene odaje, a ne preneseno znaenje, kako neki tumae ajete i hadise o Dennetu i Dehennemu. Na to upuuje i sljedei ajet: A onima koji vjeruju Allah kao pouku navodi enu faraonovu, kad je rekla: Gospodaru moj, sagradi mi kod Sebe kuu u Dennetu i spasi me od faraona i muenja njegova, i izbavi me od naroda nepravednog! (Et-Tahrim, 11.). Ebu Seid el-Hudri prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Stanovnici Denneta e gledati stanovnike soba koji e biti iznad njih, kao to vi gledate sjajnu zvijezdu na nebu, na istoku ili na zapadu, a sve zbog prednosti koju e imati jedni nad drugima. Upitali su: Allahov Poslanie, zar to nisu stepeni Allahovih poslanika koje niko od ljudi ne moe dostii? Odgovorio je: Ne! Tako mi Onoga u ijoj ruci je moja dua, to su stepeni ljudi koji su iskreno vjerovali u Allaha i koji su povjerovali u poslanstvo
Spominjui dennetske graevine, njegovu zemlju i pijesak, Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: Cigle dennetskih graevina su od zlata i srebra, malter je od miska,
46
Allahovih poslanika. (Buharija i Muslim). Drugom prilikom Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: U Dennetu postoje hodaje ija se unutranjost vidi svana, a vanjtina iznutra. Tada je ustao jedan beduin i upitao: A za koga su one pripremljene? Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odgovorio je: Za onoga ko govori samo dobro, ko udjeljuje hranu siromasima, ko posti dobrovoljni post i ko klanja noni namaz dok drugi ljudi spavaju. (Muslim). Denetlije e prepoznati svoje kue u Dennetu
ve selelm, rekao: Kada se vjernici spase dehennemske vatre, bit e zadrani na mostu izmeu Denneta i Dehennema kako bi poravnali meusobne raune i nepravdu koju su jedni drugima uinili na dunjaluku. Nakon to se potpuno oiste od svih grijeha bit e im dozvoljeno da uu u Dennet. Tako mi Allaha, svaki od njih e prepoznati svoje mjesto u Dennetu bolje nego to je poznavao svoj dom na dunjaluku. (Buharija). Dennetske pijace
Dennetski proglas Prenosi se od Ebu Hurejre da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Glasnik u Dennetu e pozvati dennetlije i rei e: Vi ete u njemu biti zdravi i nikada bolest neete osjetiti, u njemu ete vjeno ivjeti i smrt kuati neete, bit ete vjeno mladi i nikada ostariti neete, u Dennetu ete vjeno uivati i nikada nikakvu tugu i alost osjetiti neete! Na to aludira i kuranski ajet: Iz njihovih grudi emo zlobu odstraniti; ispred njih e rijeke tei, i oni e govoriti: Hvaljen neka je Allah, koji nas je na Pravi put uputio; mi ne bismo na Pravom putu bili da nas Allah nije uputio, poslanici Gospodara naeg su zaista istinu donosili, i njima e se doviknuti: Taj Dennet ste u nasljedstvo dobili za ono to ste inili. (El-Araf, 43.). A u hadisu koji su zabiljeili Buharija i Muslim, stoji: Na Sudnjem danu bit e dovedena smrt u liku rogatog ovna, pa e glasnik dozivati: O stanovnici Denneta, znate li ta je ovo? Oni e odgovoriti: Znamo, to je smrt! Zatim e dozvati stanovnike Dehennema i rei: O stanovnici Dehennema, znate li ta je ovo? Dehennemlije e odgovoriti: Znamo, to je smrt! Nakon toga e je zaklati i rei: O stanovnici Denneta, vjenost bez umiranja! O stanovnici Dehennema, vjenost bez umiranja! Nakon toga, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prouio je ajet: I spomeni ih na Dan tuge kada e biti s polaganjem rauna zavreno, a oni su ravnoduni bili i nisu vjerovali. (Merjem, 39.). Savren izgled i savren ahlak Muaz ibn Debel prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Dennetlije e ui u Dennet golobradi sa podvuenom surmom ispod oiju, i svi e imati trideset, odnosno, trideset i tri godine. (Tirmizi). Kao to e dennetlije u Dennet ui u najljepem fizikom izgledu, a to je izgled naeg praoca Adema kojeg je Allah Svojom rukom stvorio, a sve zbog toga da se njihova srea, blagodati i uitak poveaju i upotpune, tako isto e i njihov ahlak biti savren, kao to stoji u dijelu hadisa: Stanovnici Denneta e biti Ademove, a.s., visine, Jusufovog, a.s., izgleda, a srca e im biti kao srce Ejjuba, a.s. (Silsiletus-sahiha). O njihovom ahlaku govori sljedei ajet: I Mi emo zlobu iz grudi njihovih istisnuti, oni e kao braa na divanima jedni prema drugima sjediti, tu ih umor nee doticati, oni odatle nikada nee izvedeni biti. (El-Hidr, 47.).
Enes ibn Malik prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: U Dennetu imaju trnice na Uzvieni Allah je objavio: On nee kojima e se dennetlije svakog petka ponititi djela onih koji na Allahovu putu iskupljati. Nakon to se okupe na poginu, i On e, ih, sigurno, uputiti i pri- trnicama, zapuhat e istoni vjetar koji like njihove poboljati. (Muhammed, 4.- e oni osjetiti na svojim licima i odjei, 6.). Komentirajui ovaj ajet, Mudahid a nakon kojeg e se poveati njihova je rekao: Allah e stanovnike Denneta ljepota. Kad se vrate svojim suprugama uputiti ka njihovim one e im rei: Tako nam kuama i nastambama Allaha, vraate se ljepi nego to i niko od njih nee Ummet ste otili! Oni e im odgovoriti: pogrijeiti svoju kuu, Muhammeda, I mi smo vas zatekli ljepe nego iako im niko nee pokazi- sallallahu alejhi to smo vas ostavili. (Muslim). vati put do njihovih kua, ve sellem, kao da su njima ivjeli od bit e prvi Dennetska stabla kako su stvoreni. proivljen na A Muhamed ibn Kab Sudnjem danu, Stabla dennetska su je rekao: Oni e ih preprvi e biti u raznovrsna, od raznih vrsta poznati kao to znaju svo- hladu Ara, prvi bisera i safira, i raznovrsnih boja. je kue kojima se vraaju e izai da im Njihova boja e se mijenjati nakon to klanjaju se sudi za ono bez posebnog povoda. Tako duma-namaz. Na to to su radili na e povjetarac zanjihati grane aludira i hadis u kojem je dunjaluku, prvi na stablima dennetskim, a Poslanik, sallallahu alejhi usljed toga e listovi proizvoditi e prei Siratupriju i prvi e posebnu melodiju koju ljudi ui u Dennet. nikada nisu uli. U Kuranu stoji: A oni sreni ko su sreni?! Bit e meu lotosovim drveem bez bodlji, i meu bananama plodovima nanizanim, i u hladovini prostranoj, pored vode tekue i usred voa svakovrsnog kojeg e uvijek imati i koje nee zabranjeno biti. (ElVakia, 27.-33.). Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: U Dennetu ima stablo ispod ije hladovine konjanik putuje sto godina i nee je moi prei. Uite ako hoete: I u hladovini prostranoj. (Buharija i Muslim). U drugoj predaji stoji: Nema stabla u Dennetu a da mu grane nisu od zlata. (Tirmizi). Meu dennetskim stablima je i drvo Tuba za koje je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Tuba je dennetsko stablo ija irina je sto godina hoda. Iz cvijetnih aki tog stabla izlazit e odjea stanovnika ). Denneta. (Sahihul-dami
47
Zelena transferzala
Novi Pazar
Sandake nevladine organizacije

S
andako drutvo je duboko podijeljeno. Osim plitikih i vjerskih podjela na sceni je podjela po osnovu djelovanja nevladinih organizacija. Beograd je uspio unijeti pometnju i na ovom polju. U nastavku je saopenje jednog broja sandakih nevladinih organizacija iz kojeg moemo razumjeti svu ozbiljnost ovog segmenta drutvene stvarnosti Sandaka. Samostalne organizacije civilnog drutva iz Sandaka, shodno vlastitim ubjeenjima i moralnim naelima, a u cilju istine i pravde izlaze pred sandaku, srbijansku i meunarodnu javnost sa sljedeim: Smatramo nepravednim, nesmotrenim, neistinitim i izvrtanjem injenica stav srbijanskih organizacija civilnog sektora da glavni muftija IZ Muamer-ef. Zukorli vodi hajku protiv predstavnica civilnog sektora u Sandaku. Takoer smatramo neistinitim i atakom na slobodno novinarstvo tvrdnje tipa da mediji pod kontrolom Muamera Zukorlia mjesecima vode bespotednu kampanju protiv predstavnica civilnog sektora. Neistinito je da tekstovi vrve od govora mrnje prema enama, uvreda, kleveta i nacionalistike i fundamentalistike histerije. Kao aktivni sudionici javnog ivota Sandaka, svjedoci smo polarizacije civilnog sektora na one koji su bliski lokalnim i dravnim vlastima i, kao takvi, raznoraznim projektima nakaeni na opinske, regionalne, republike i meunarodne budete i fondove, i one koje su u nemilosti tih istih vlasti jer dre do vlastitog digniteta i morala ne pristajui ni pod kakvu cijenu da za raun bilo koga kreiraju lanu sliku o Sandaku i procesima koji se ovdje vrlo aktivno odvijaju. Suprotno tvrdnjama predstavnika srbijanskog civilnog sektora, jedini slobodni mediji u Sandaku su upravo oni u kojima IZ ima bilo kakav pristup. Najilustrativniji primjer toga jeste TV Sandak, koja je upravo zbog svoje otvorenosti prema svim sudionicima javnog ivota i objektivnosti Islamska zajednica u Hrvatskoj postala jedna od najgledanijih televizija... Takoer, pozivamo sve predstavnike srbijanskog civilnog sektora da budu obazrivi pri primanju informacija od jednostranih reimskih nevladinih organizacija bez da sami na terenu provjere realno stanje, snagu tih organizacija i raspoloenje naroda prema njima jer e time dovesti sebe u zamku kontradiktornosti. Zbog svega kazanog, slobodne organizacije civilnog drutva iz Sandaka trae pomo od meunarodne zajednice za stvaranje uvjeta normalnog postojanja i rada nevladinog sektora, to podrazumijeva distanciranje svih nevladinih organizacija od bilo kojih vlasti i slobodni pristup projektima nasuprot sadanjeg monopola i selektivnog davanja sredstava samo onim organizacijama koje su bliske odreenim politikim monicima. Potpisnici ovog saopenja su sljedee organizacija: Matica Bonjaka Sandaka, Sandaka asocijacija novinara, Sandaki ekoloki forum, Udruenje ena i majki Anna , Sandaki bonjaki klub, Bonjako udruenje knjievnika Sandaka, KUD Sandak, Sandaki omladinski forum, Udruenje graana Gest, Tutin, NVO Ruka, Tutin, Tele-informatiki centar, Prijepolje, Centar za zatitu ljudskih prava i toleranciju, Evrostoarstvo, Brodarevo, NVO Prijatelji Brodareva, NVO Ekoloki pokret Prijepolja.
Prestino evropsko takmienje uaa Kurana

U
Zagrebu e se 14. i 15. oktobra, u organizaciji Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, Svjetske organizacije za hifz iz Dede te Medlisa Islamske zajednice Zagreb, odrati tradicionalno 18. evropsko takmienje uaa Kurana na kojem e uestvovati uai iz cijele Evrope. Ovo takmienje se organizira povodom obiljeavanja 23 godine od otvorenja Zagrebake damije. Sveano otvaranje ovog takmienja predvieno je za 13. oktobar, sa poetkom u 18 sati, kada e biti upriliena sveanost povodom otvaranja takmienja, a tom prilikom prisutnima e se obratiti domain i organizatori ovogodinjeg takmienja. Natjecanje e se odrati u 5 kategorija. Hifz cijelog Kurana, hifz 15 duzeva, hifz 5 duzeva, tilavet i tilavet za uenike medresa.
48
Srbija
Popis stanovnitva u Srbiji je prava prilika da se izmjeri ija politika ima najvei uticaj meu Bonjacima u Sandaku
P
opis stanovnitva u Srbiji poinje 1. a zavrava 15. oktobra ove godine. Prije samog poetka popisa stanovnitva u Novom Pazaru se vodi iroka kampanja protiv ovog popisa, odnosno institucije sandakih Bonjaka okupljene oko Meihata Islamske zajednice u Srbiji, koju predvodi muftija Muamer ef. Zukorli, pozvale se Bonjake da bojkotuju najavljeni popis stanovnitva. Bonjaci e bojkotovati v predstojei popis stanovnitva, odluka je sinonje sjednice Predsjednitva Bonjakog nacionalnog vijea u Srbiji. Ovoj odluci prethodila je ocjena da za spovoenje ovog popisa nisu ispunjeni adekvatni uvjeti. Dosadanja praksa je pokazala da se broj Bonjaka i muslimana permanentno falsificira, umanjujui njihov broj, te izazivajui konfuziju pri utvrivanju nacionalnog, vjerskog i jezikog identiteta. Kosovo Popisni obrasci, suprotno Ustavu i zakonima, tampani su iskljuivo na srpskom jeziku i irilinim pismom. BNV ostavlja mogunost podrke organiziranju popisa stanovnitva ukoliko se omogui uee predstavnika Vijea u svim tijelima za sprovoenje i kontrolu popisa, te se odtampaju novi obrasci na bosanskom jeziku i latininim pismom za pripadnike bonjakog naroda. BNV poziva Islamsku zajednicu, Narodno vijee Sandaka i druge nacionalne organizacije i institucije da se ukljue u kampanju bojkota predstojeeg popisa, navodi se u saopenju Bonjakog nacionalnog vijea u Srbiji. Naravno, jedan dio sandakih Bonjaka se protivi spomenutom bojkotu popisa stanovnitva. Popis stanovnitva u Srbiji je prava prilika da se izmjeri ija politika ima najvei uticaj meu Bonjacima u Sandaku.
Sandak
Haki svjedoci na meti

O
d kada traju suenja pred Hakim tribunalom za ratne zloine u Bosni i Hercegovini nije zabiljeen nijedan sluaj ubistva nekoga od svjedoka pred tim sudom. Za razliku od Bosne i Hercegovine situacija na Kosovu je potpuno drukija. Ubistvo i zastraivanje hakih svjedoka na Kosovu je esta pojava. Tako je ovih dana zabiljeena misteriozna pogibija zatienog svjedoka Agima Zogaja. Zatieni svjedok pod oznakom X u sluaju za poinjene ratne zloine u selu Kleka, koji se vodi protiv Fatmira Limaja, poslanika kosovske skuptine, pronaen je mrtav, prenosi Koha Ditore. Pouzdani izvori Koha Ditore e iz EULEX-a su rekli da je zatieni svjedok X pronaen mrtav u jednom parku u Njemakoj. Izvori su takoer r naveli da je on prije nekoliko dana prebaen u Njemaku od strane EULEX-a zbog zdravstvenih problema. EULEX moe da potvrdi da je Agim Zogaj, poznat kao svjedok X u sluaju Kleka, pronaen mrtav u jednom parku u Njemakoj. Njemake vlasti istrauju sluaj kako bi razotkrili okolnosti njegove smrti, stoji u saoptenju EULEX-a. I u sluaju biveg zapovednika OVK Ramua Haradinaja bilo je dosta sumnjivih sluajeva. Mediji su objavljivali brojne informacije o ubistvima i zastraivanjima svjedoka za vrijeme trajanja procesa u Hagu protiv Haradinaja.
Peter kao Divlji zapad

ijest koja slijedi vie prilii Divljem zapadu nego nekoj ureenoj dravi iz 21. vijeka. Trojica nepoznatih razbojnika preruena u policajce ve vie od dva mjeseca pljakaju i ubijaju ljude u selu Bare kod Sjenice! Nou upadaju u kue starih, maltretiraju i otimaju, a posljednji sluaj, koji se dogodio prije tri noi, zavrio se ubistvom 71-godinjeg Huseina Derdemeza. Husein Derdemez je preminuo u uikoj bolnici, najverovatnije od posljedica maltretiranja i batina koje je dobio prethodno vee, kada je grupa razbojnika preruena u policajce upala u njegovu kuu u kojoj je ivio sa suprugom Emom. Razbojnici su iz kue odnijeli oko 1.800 eura i neto dinara. Sandaki mediji prenose izjavu Petra Pajovia, matiara u selu Bare, koji je potvrdio da su u selu uestali napadi ljudi u policijskim uniformama. Poslije drugog napada, cijelo selo je strepjelo i bilo na oprezu. A posle napada na porodicu Derdemez, jedinu bonjaku porodicu u ovom kraju, strah je jo vei. Sve je prijavljeno policiji, rekao je Pajovi. Barani zbog straha od novih napada planiraju da uvedu i none strae, kako bi se odbranili od razbojnika. Inae, u selu Bare uglavnom ive stariji ljudi u petnaestak domainstava.
49
Zloin
Svjedoenje Srba o ratnim zloinima nad Bonjacima
Beara: ja imam nareenje s vrha,

naredbe od vrha da ubijem zarobljenike
Nastavljamo sa objavljivanjem svjedoenja Srba o ratnim zloinima nad Bonjacima tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. Sva svjedoenja koja emo objaviti dogodila su se u sklopu sudskih procesa pred Hakim tribunalom
Pripremio: Ramiz Hodi rpsku stranu prie o ratnim zloinima nad Bonjacima poinjemo od svjedoenja Miroslava Deronjia. Deronji je osueni ratni zloinac. On je je pred Hakim tribunalom priznao krivicu za ta je osuen na 10 godina zatvora za zloin u selu Glogova kod Bratunca, gde je 1992. Ubijeno 65 bonjakih civila. Prije i u toku agresije na BiH Miroslav Deronji je bio predsjednik Optinskog odbora Srpske demokratske stranke Bosne i Hercegovine u optini Bratunac i lan Ratne komisije optine Bratunac. Slijedi njegovo svjedoenje o zloinima nad Bonjacima u opinama Podrinja. Organizacija srpske okupacije Srebrenice Tamo je bio Vidoje Blagojevi, komandant Bratunake brigade, koji nam je rekao da je nareeno da se ue u Srebrenicu. Glogovac i ja smo promatrali i vidjeli da se ne vode nikakve borbe, pa smo se poeli sputati prema Srebrenici, i u tom trenutku mi je bilo reeno da Karadi trai da hitno razgovaram s njim. Dovezli su me ponovo do Bratunca, i saznao sam od vozaa da je na radiju objavljena vijest da sam ja postavljen na funkciju civilnog komesara Srebrenice. Nazvao sam Karadia im sam doao u Bratunac. Kada sam dobio vezu s Karadiem, njegovo je prvo pitanje bilo: Deronjiu, da li je tana moja informacija da smo uli u Srebrenicu?. Ja sam odgovorio: Predsjednie, ja se upravo vraam sa terena. Vidio sam dio operacije, znai sam ulazak u Srebrenicu. Ne znam sve detalje oko toga, ali moja pretpostavka je da se ulo u grad. Mogao sam s Pribievca prostim okom vidjeti jedan vei dio grada Srebrenice. To je bilo jedanaestog jula. Karadi se takoer raspitivao o muslimanskim borcima, muslimanskoj vojsci, a onda je pitao da li je tana njegova informacija da u Potoarima ima mnogo civila. Rekao sam mu da moje informacije nisu potpune, ali sam potvrdio da se u Potoarima oko kampa UNPROFOR-a nalazi velika grupa civila. Ostatak dana sam bio zauzet pripremanjem mitinga za Srbe, bive stanovnike Srebrenice, te organiziranjem autobusa za evakuaciju. Molba je upuena svim preduzeima da poalju autobuse ili vozila, koja imaju na raspolaganju blizu Bratunca. Ta poruka je emitirana preko Srpskog radija, pa je tog dana, a zatim i tu vee, kao i tokom sljedeeg dana, dosta vozila pristizalo s tog podruja u Bratunac. Nazvao sam u Zvornik, a onda i u Ljuboviju, susjednu optinu u Srbiji preko Drine, i zatraio da nam poalju bilo kakva vozila koja imaju u rezervi. Poslali su nam neka transportna vozila i veliku koliinu hljeba. Evakuacije i smaknua 13. jula 1995. Vasi mi je rekao da ispred UNPROFOR-a odvajaju mukarce od ena. Zamolio sam Vasia da prenese Mladiu da je potpuno suludo da to rade na licu mjesta gdje je UNPROFOR, da to jednostavno nije mjesto za to.
Karadi me nazvao 13. jula i interesovalo ga je ta se deava po pitanju transporta civila. Rekao sam mu da je otprilike vie od polovine tih ljudi prevezeno i da oekujem da e se u toku dana zavriti transport. Karadia su takoe interesovali detalji oko ponaanja vojske jer je bio informisan da je u toku 12- og popodne u Konjevi Polju voena borba izmeu muslimanskih i srpskih snaga. Ja sam mu objasnio da se tamo izmeu 12-15.000 ljudi probija i ide prema Tuzli, te da se uje pucnjava, pa ak i artiljerijska pucnjava. Takoe sam znao, ali nisam rekao preko telefona. da su od tog jutra pristizale informacije o tome da u Konjevi Polju ve ima zarobljavanja i likvidacija ljudi, Muslimana. Te informacije su Borovanin, Vasi i Josipovi prenosili s terena. Kada kaem likvidacija, mislim na ubistva, znai, mislim da je neko ubijen. Ne mora da znai da je osoba streljana, nego znai da su ubijeni, pogubljeni. U popodnevnim satima sam dobio informaciju da je u Kravici dolo do velikog masakra Muslimana u prostorijama Zemljoradnike zadruge. Borovanin mi je kasnije objasnio detalje oko masakra. Konvoji civila iz Potoara, izuzev nekih manjih grupa, koje su sve bile prebaene u pravcu Kladnja, su zavreni trinaestog uvee. U to vrijeme je u Bratunac iz Konjevi Polja pristizalo mnogo autobusa i kamiona sa zarobljenim Muslimanima. Autobusi su bili parkirani u samom centru grada, pa su svi znali za njih. Ljudi su odvoeni na stadion, u hangar i u kolu Vuk Karadi. Mnogo mladih ili starijih ljudi je tokom noi bilo mobilisano. Dane su im bile puke i reeno im je da uvaju i obezbeuju autobuse. Uvee je Ljubo Simi izvjestio da su se desila ubistva, pucnjava i tako dalje. Borovanin mi je rekao da je Mladi izdao naredbu da 14-og g vojska j krene na epu. Ta informacija je bila veoma znaajna i uznemirujua s obzirom da
50
veina muslimanske vojske nije bila poraena i nalazila se veoma blizu Bratunca. Druga dimenzija te injenice, koja je mene posebno uznemirila, je da su zatvorenici dovoeni u Bratunac sa svih podruja. Ja sam stekao utisak da ih dovode ak i iz Milia. To je susjedna optina, koja takoe granii sa Srebrenicom. Okrivio sam Rajka Dukia, koji je glavni ovjek u Miliima. Rezultat je bio mnogo hiljada Muslimana zarobljenih u Bratuncu. Sjetio sam se ta mi je Karadi rekao devetog na Palama i pomislio sam da e da ih pobiju u Bratuncu. Postojala je takoe i moja bojazan od nekog veeg ekscesa u smislu da ti Muslimani, poto su vrlo slabo obezbjeeni, pobjegnu, ali i da u tom bjekstvu ubiju Srbe u Bratuncu. Bojao sam se da ako vojska ode, da e lokalni slubenici biti ostavljeni da se bave sa zatvorenicima. Otiao sam da bih mogao preko sigurnije vojne linije da razgovaram s Karadiem. Htio sam ga obavijestiti da je nekoliko ljudi pobijeno u koli Vuk Karadi i da je to potpuno suludo zbog prisustva velikog broja novinara, meunarodnih snaga i nekih slubi, koje tu rade svoj posao. Nakon to sam objasnio situaciju, Karadi mi je direktno rekao: Miroslave, uje li me? Poslau, ili doi e, sad ne znam svaku rije, ovjeka koji ima instrukcije oko toga ta raditi. Ja sam zapamtio jednu reenicu, koju mi je rekao, zato to kao da je reena u iframa, a to je: Miroslave, roba mora biti do zore u magacinu, ne tu, ve dole negde. Ne sjeam se da li mi je to prenio on ili posrednik. Ljubia Beara dolazi kasno u no s naredbama da se ubiju zarobljenici Vratio sam se u kancelariju gdje se radilo do kasno u no. Vano je da pomenem da je u cijelom gradu bilo veoma ivo, a u mojoj kancelariji posebno haotino. Moja kancelarija je bio prostor, koji se sastojao od dvije prostorije, koje su meusobno bile povezane jednim vratima. U prvoj prostoriji je bila sekretarica, a do toga g j je bila moja j kancelarija. j uo sam neku buku u toj prvoj kancelariji. Ljubisav Simi je bio prisutan u mojoj kancelariji, a moda i gospodin Vasi, kada je u moju
otvoreno pria o tim stvarima, a nisam htio da Simi bude prisutan jer on zaista nije bio informiran o svim tim stvarima, nije bio upuen u ta zbivanja, a smatram ga veoma potenim i estitim ovjekom, stoga sam ga ispratio. S obzirom da je Beara objasnio svrhu svoje posjete, ja sam mu rekao da mi je Karadi dao instrukcije i da se nita ne smije uraditi u Bratuncu, nego da se zatvorenici odvedu prema Bijeljini, prema Batkoviu, te da ja neu dozvoliti da se ubistva izvravaju u Bratuncu. On je rekao da je dobio naredbe ta uraditi sa zatvorenicima. Rekao je: Gospodine Deronjiu, ja imam nareenje s vrha, naredbe od vrha da ubijem zarobljenike. A onda je nastavio govoriti da treba da se ubiju u Bratuncu, na ta sam ja odgovorio da su moje instrukcije da se nita Karadi mi je ne smije raditi tamo, nego da direktno rekao: se moraju izvesti iz Bratunca. Miroslave, Dakle, to je bila sr kancelariju uao jedan uje li me? razgovora kojeg sam ja imao oficir, pozdravio nas i Poslau, i s gospodinom Bearom. Tu je predstavio se kao pukovnik doi e, razgovor zavrio. Nevoljko je Ljubia Beara. Bila je i sad ne znam pristao na ono to sam rekao. skupina vojnika sa njim. svaku rije, Takav sam barem utisak Beara je izgledao prilino ovjek koji dobio, iako je tokom noi, veseo i bio je pripit, ne ima instrukcije primili smo informaciju pijan. Pretpostavio sam da oko toga ta da su neki od autobusa sa je to taj ovjek za kojeg je raditi. Ja sam zarobljenicima odvezeni na Karadi rekao da e doi. zapamtio jednu podruje Konjevi Polja i U stvari, niko drugi me nije reenicu, koju Zvornika. Tu je na razgovor mi je rekao, nakon toga kontaktirao i zavrio. Zavrio je kada sam to se tie sudbine tih zato to kao shvatio da sam ga ubjedio da zarobljenika. Nakon da je reena u se zarobljenici odvedu niz tog uvodnog razgovora, iframa, a to Drinu u Zvomik ili negdje estitanja, pia, kafe, je: Miroslave, drugdje. Nije me bilo briga ulaska sekretarice, i tako roba mora gdje. I nakon tog sastanka, dalje, Beara je zapoeo biti do zore u gospodin Beara je otiao, a razgovor o zarobljenim magacinu, ne ja sam otiao kui. Dok je Muslimanima. Tako, prije tu, ve dole Beara bio u mojoj kancelariji, nego sam ja dobio ansu negde. sastanak je bio prekidan jer da mu kaem da sam su ljudi ulazili i izlazili iz razgovarao s Karadiem kancelarije. Ja sam najmanje i ta mi je on tada rekao, dvaput izaao iz kancelarije. on je poeo da govori i rekao je, Jedan put sam izaao zato to su ne citiram ga od rijei do rijei, ali doli neki ljudi po Bearu jer ga je traio neto u smislu, da je doao zbog Milan Luki. Znao sam po emu je zatvorenika, da ih sve treba pobiti, Luki bio poznat, pa sam pretpostavio da li razumijete, i tako to. Kad je da je doao kako bi pomogao oko poeo govoriti, mogao sam zakljuiti ubistava. U trenutku kada je sastanak da e poeti da nekontrolisano zavrio, u ranim jutarnjim satima 14. pria, pa sam odluio da zamolim jula 1995., mislio sam da sam ubjedio Ljubu Simia da ode s tog sastanka Bearu da zarobljenike odvezu niz Drinu jer sam se iznenadio kako taj ovjek u Zvornik ill negdje drugdje.
51
Islamnet
Sirija Egipat
Zloin nad Zainab Al Husni Muslimanska braa su spremna za izbornu pobjedu
onjaci su tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu bili izloeni raznim vrstama zloina koje su nad naim narodom inili srpskohrvatski zloinci. O tim zloinima postoje brojna svjedoenja. Sirijski narod ovih dana prolazi kroz slina iskuenja. Diktator Baar Al Asad je veoma okrutan prema svom narodu. Internet je prepun snimaka i svjedoenja o zloinima sirijske vojske nad sirijskim narodom. U ovom broju piemo o sudbini Zainaibe Al Husni iz Homsa nad kojom su Asadovi zloinci izvrili stravian zloin. Asadova obavjetajna sluba je 2. ramazana kidnapirala Zainab Al Husni. Nakon sedam dana nazvali su njene roditelje nakon ega su ih informisali da e im vratiti Zainab ako im se preda njihov sin Muhamed. Iako je bilo teka odluka Muhamed se predao kako bi oslobodili njegovu sestru Zainab. Naalost, desetak dana kasnije roditelji su obavijeteni da im je sin Muhamed ubijen i da se njegovo tijelo nalazi u gradskoj mrtvanici. Kada su doli u mrtvanicu tu su pronali i tijelo ubijene Zainab. Roditelji su je jedva prepoznali. Nije imala glave, tj. glava joj je odsjeena, odsjeene su joj obje ruke, noge izlomljene a po itavom tijelu bili su tragovi paljenja. Zainab Al Husni je ubijena na zvjerski nain. Naalost, ovakvih primjera ima jo mnogo. Za one koji imaju hrabrosti da pogledaju snimak masakriranog tijela Zainab Al Husni to mogu vidjeti na sljedeoj internet adresi: http://www.uruknet. info/?p=m81753&hd=&size=1&l=e
onano, vojna vlast u Egiptu je odredila datum poetka parlamentarnih izbora. Poetak izbora za donji dom parlamenta odrae se u tri faze, gdje e prva poeti 28. novembra ove godine, a zadnja je predviena za 3. januar 2012. godine. Izbori za gornji dom e se protegnuti od 22. januara do 4. marta 2012. godine. Jo uvijek nije odreen datum predsjednikih izbora. Privremena vojna vlast vjerovatno eka rasplet situacije na zakazanim parlamentarnim izborima. U zavisnosti ko pobijedi tako e se odreivati izborna pravila i datum predsjednikih izbora. Partija slobode i pravde, politika
partija islamskog pokreta Muslimansko bratstvo je izrazila da je spremna za izbornu utrku. Muslimanska braa su za sada najjaa politika opcija u Egiptu. Prema dosadanjim potezima moe se procijeniti da Muslimanska braa ulaze u predizbornu utrku na visokom nivou. U vrijeme diktature Hosnia Mubaraka, Muslimansko bratstvo je od 450 mjesta u egipatskom parlamentu redovno osvajalo po stotinjak mjesta. Danas je situacija potpuno drukija. A ko su mogli u Mubarakovo vrijeme, kada je vrena izborna kraa, osvajati toliki broj parlamentarnih mjesta, danas e moi osvojiti najmanje jo toliko.
Velika Britanija
U Britaniji ima preko 20 hiljada poligamnih brakova
rtanski list Daily Mail l objavio je rezultate istraivanja sociologa iz Lancashirea o broju i ivotu poligamnih zajednica u Velikoj Britaniji. Prema navedenim istraivanjima u Britaniji ima preko 20 hiljada poligamnih zajednica. Najvei broj, odnosno skoro veina lanova poligamnih zajednica u Britaniji su muslimani. Primjetan je porast broja poligamnih zajednica posljednjih godina. Druga i trea generacija muslimana u Britaniji sve ee osnivaju poligamne zajednice, pie Daily Mail. U Velikoj Britaniji je zakonom zabranjeno sklapanje viebranih
zajednica. Oni koji se odlue na osnivanje poligamnih, odnosno viebranih zajednica to rade uz pomo raznih trikova kako bi zaobili spomenutu zakonsku zabranu.
52
Kina
Izrael
Muslimanski stil kung fua
ina je zemlja najpopularnije borilake vjetine na svijetu kung fua. Veliki majstor kung fua i poznati glumac Bruce Lee je najzasluniji za veliku popularnost ovog sporta u svijetu. Veliki broj Kineza spada u rang majstora ovog sporta. Kineski muslimani takoer se vole baviti kung fuom. Kineski muslimani su razvili svoj poseban stil kung fua, poznatijeg kao Cha Chuan. Bruce Lee je veoma dobro poznavao Cha Chuan stil kung fua. Mnogi kineski muslimani su postali veliki majstori kung fua, naravno sa svojim muslimanskim stilovima Cha Chuan. Wang Zi Ping i Zhang Fu Shao su najpoznatiji muslimanski majstori kung fua.
Francuski teroristi u okupiranoj Palestini
Njemaka
Obavjetajne slube e prislukivati islamofobe
jemake sigurnosne snage ovih dana vode rasprave o moguem uvoenju operativnih akcija protiv islamofobijskih grupa u Njemakoj. Islamofobi u Njemakoj bi mogli biti predmet prislukivanja i praenja od strane domaih obavjetajnih agencija. Postoji ozbiljna zabrinutost da antiislamska scena u Njemakoj postaje opasna, pie list Der Spiegel . Tretiranje antiislamskih, o d n o s n o a nt imu slima nsk i h aktivnosti i pokreta u Njemakoj zavisi od ponaanja sigurnosnih agencija u njemakim federalnim dravama.
Taj pristup je potpuno razliit. U pojedinim njemakim federalnim dravama se antiislamski pokreti smatraju opasnim ekstremistima, dok se u drugim prate samo internet aktivnosti.
League (Jewish Defence League je za ameriki FBI nasilna ekstremna organizacija), je na svojoj web stranici objavila reportau o grupi od 55 Francuza koja trenutno boravi na okupiranim palestinskim teritorijama gdje do zuba naoruani, navodno, uvaju jevrejska naselja. Spomenuti Francuzi su u Izrael otputovali u organizaciji Jewish Defence League. U Francuskoj postoji pokret koji okuplja francuske graane koji su voljni braniti jevrejsku zajednicu i Izrael, kae Amnon Cohen, jedan od pripadnika spomenute grupe. Kao to se vidi na fotografiji koju objavljujemo uz ovaj tekst, spomenuti Francuzi su naoruani i sa tim svojim orujem se slobodno kreu po okupiranoj palestinskoj zemlji. Ova reportaa ne navodi da su naoruani francuski dobrovoljci uestvovali u nekom od zloina u Palestini, meutim sa ovakvim ekstremistima je sve mogue. Druga je stvar to javnost o tome nita ne zna niti eli da zna. I na kraju, da bi ilustrirali svo licemjerstvo i dvostruke arine svijeta u kojem ivimo, pokuajmo zamisliti ta bi se dogodilo da je 55 francuskih muslimana uzelo puke i otilo u Palestinu da brani palestinska naselja od jevrejskih doseljenika!
ekstremistika J evrejska organizacija Jewish Defence
53
eenija
Turska
Putinovi atentatorski Tjelohranitelji turskog premijera isprebijali timovi za likvidiranje UN-ove zatitare se dogodio u hodniku predsjednika Mahmouda Abasa. eena I ncident ispred dvorane u kojoj se odr- Zahvaljujui oevicima, incident
avala Opa skuptina UN-a prije nekoliko dana, a da nije bio bezazlen svjedoi vijest da je jedan od UN-ovih zatitara zbog natuenih rebara zavrio u bolnici, pie Telegraph . Svjedoci kau da je do tunjave dolo nakon to su UN-ovi zatitari preprijeili put turskom premijeru Recepu Tayipu Erdoganu koji je, nakon kanjenja, elio ui na Opu skuptinu kako bi uo govor palestinskog je snimljen i objavljen. Na dananjoj konferenciji za medije Martin Nesirky, glasnogovornik glavnog UN-ovog tajnika Ban Ki-moon, dogaaj je opisao kao nesretan nesporazum. Vjerujemo da je ovaj nesporazum rijeen. Nadamo se da je to rijeeno na obostrano zadovoljstvo. Poduzeli smo daljnje korake kako bi ovakve sluajeve sprijeili u budunosti, rekao je Martin Nesirky.
a ovoj fotografiji vidimo N eenske izbjeglice kako demonstriraju ispred ruske ambasade u Istanbulu. eeni protestuju zbog nedavnog ubistva tri eena, koje su, po vjerovanju turskih istraitelja, ubili ruski tajni agenti. Tokom 2006. godine Rusija je, po nareenju Vladimira Putina, donijela zakon kojim se ruskim tajnim agentima dozvoljava sprovoenje akcija likvidiranja osumnjienih eena irom svijeta. Od tada ruski agenti vode planirane akcije ubijanja eena. Zadnji takav sluaj dogodio se prije neto vie od mjesec dana u Istanbulu kada su ubijena tri eena. Nakon atentata spomenute eenske trojke, turska policija je ula u trag ubici. Rije je o 55-godinjem Rusu koji je imao dokumenta na ime Alexander Shirkov. Shirkov je uspio pobjei turskoj policiji, meutim iza sebe je, u urbi, u hotelu ostavio pitolj, sredstvo za nono osmatranje i paso. Poznat je sluaj iz 2004. godine kada su ruske ubice u Kataru ubili Zelimkhan Yandarbiyev, jednog od eenskih boraca. Katarska policija je uspjela uhapsiti atentatore. Nakon njihovog hapenja Vladimir Putin je lino telefonom traio od katarskih vlasti da se oslobode uhapene ubice.
SAD
Benjamin Natanjahu trai da se Obami dodijeli orden asti za odbranu Izraela
onaanje predsjednika SAD Baraka Obame povodom palestinskog zahtjeva za lanstvo Palestine u UN izazvalo je razliite reakcije. Amerika je tvrdoglavo ostala, skoro usamljena, na strani izraelskih cionistikih interesa. Znaju izraelski cionisti koliko je za njih vana odluna podrka Baraka Obame. Zbog toga je izraelski premijer Benjamin Natanjahu rekao izraelskim novinarima da Barak Obama zasluuje orden asti za odbranu Izraela.
54
Turska
Libija
Turci identificirali sve izraelske specijalce koji su u napa- Islamisti moraju biti dio du na brod Mavi Marmara ubili 9 turskih dravljana budue vlasti
urski mediji su ovih dana objavili vijest kojom se potvruje da su turske sigurnosne snage uspjeno identificirale sve uesnike u napadu na humanitarni brod Mavi Marmara kada su izraelski specijalci ubili devet turskih dravljana. Osim imena i prezimena, te drugih potrebnih identifikacijskih podataka turski obavjetajci su uspjeli pribaviti i fotografije svih izraelskih specijalaca ubica.
U ovoj istrazi turskim obavjetajcima je od velike pomoi bio internet, naroito drutvene mree Facebook i Twitter na kojim su izraelski vojnici otvoreno iznosili detalje svojih uea u spomenutom napadu na brod Mavi Marmara. Svi podaci su predati turskom tuilatvu koje e uskoro, protiv prijavljenih izraelskih specijalaca i njihovih vojnih i politikih lidera, podii optunicu.
Foto islamneta
Obama je najpopularniji politiar u Izraelu
a pribliavanjem kraju raspleta oruanih sukoba u Libiji poinje rasprava o konstituiranju nove vlasti u ovoj zemlji. Glavno pitanje ili dilema svih rasprava je hoe li u toj buduoj vlasti biti i libijski islamisti. Tu dilemu, djelimino, rjeava Abdel Hakim Belhaj, lider Vojnog savjeta Tripolija i vjerovatni budui lider libijske proislamske drutvenopolitike organizacije. Libijske islamske grupe nee dozvoliti sekularnim politiarima da nas marginaliziraju ili iskljue iz budue libijske vlasti. Mi emo se suprotstaviti pokuajima pojedinih libijskih politiara da iskljue iz vlasti pojedine uesnike revolucije, pie Abdel Hakim Belhaj za britanski Guardian . Abdel Hakim Belhaj se 80-ih godina prolog stoljea borio kao mudahid u Afganistanu. Nakon toga je osnovao Libijsku islamsku borbenu grupu koju je rasformirao 2009. godine i preimenovao u Islamski pokret za promjene u Libiji. Abdel Hakim Belhaj ima jake veze sa Ali Sallabiem, najutjecajnijim islamskim alimom u Libiji koji je ranijih godina bio u egzilu.
55
Evropska islamofobija
bankovne raune vodeih antiislamista Amerike slilo 42,6 milMrnja naspram muslimana nije fenomen 9/11 iona dolara. Jedan od sedam donatora, preteno p neokonzervativnih fondacija, j j je i Bradley y Foundation, fondacija j koja j j je 90-ih g godina p podravala Georga g W. Busha, Donalda Rumsfelda, Dicka Cheneya y i druge g ratoborne repubp likance u njihovom j navaljivanju j j Kada je 22. jula u Oslu jeti ovu p predrasudu. na Clintonovu administraciju da Manifest od 1.500 stranica napadne p Irak. izvren bombaki napad, poinitelja p j ovog g zloina, AnderPokretake snage g zajednikog j g a nekoliko sati kasnije i sa Breivika, koji j se inae smatra irenja j islamofobije j i vitezom koji j j je odabran da brani antiislamistikog g rasizma ne masovno ubistvo 68-ero ljudi kransku civilizaciju, j ita se kao dopiru p samo iz desniarskog g krina ostrvu Utoya, njemake imenik islamofobine scene: Rob- la zapadnih p drutava. Kritiki ert Spencer, p osniva Jihad Watch- naunici p poput p Roberta Lamberdnevne novine Die Welt je, a i Stop p Islamization od America, sa, co-direktora Europen p Musbez imalo sumnje, objavio Pamela Gellers sa svojim j blogom g lim Research Centre na univerAtlas Shrugs, g Daniel Pipes p s Mid- zitetu Exter, dokazali su da se te ko snosi odgovornost za ovaj dle East Foruma, i English g De- snage g mogu g mnogo g ee p pronai zlo in: Norveka je meta fence League. g Ideoloka referenca meu amerikim neokonzervaje dokazana i vlasniku neokonzer- tivnim arhitektima borbe protiv j p islamista. Brojni mediji vativnog g bloga g Die Achse des terora utjecajnim j j akademicima, su se pourili prenijeti ovu Guten, Henryku y M. Broderu, ko- p politiarima, p publicistima uz jeg j g je j ve jednom j istrano p povjej podrku p kranskih desniara predrasudu renstvo njemakog j g Bundestaga koji j antimuslimansku g gorinu konsultovalo kao vjetaka. koriste kao osnovu za legitimacIzvor: Dnevne novine Neues iju j vojne j intervencije u Deutschland, 10. Septembar Megafoni islamofobije arapskom p svijetu. j 2011 Nakon Tako j je i NorPie: Susann Witt-Stahl Najnovija j j studija j teroristikog man Podhoretz, bivi Prijevod s njemakog: Senada Think Tanks Center napada u doaptava p Regg Meanovi for American Progg Norvekoj, anove administracije j ress (CAP), bliskog g islamofobina za vanjsko-politike j p uslimanke na ulicama amerikim demokratiscena odbija smjernice, j j jedan od provociraju p j rijeima j ma, inicirana p povodom bilo kakvu kreatora fenomena koji j teroristi i talibani , tragedije g j u Norvekoj, j kritinu u cijeli j zapadni p sviguraju g j i obaraju j ih na tlo dok im dodue ne dokazuje j samorefleksiju. j jet unosi strah i trepet p se mahrame nasilno trgaju g j s g gla- velike desniarske zaNaprotiv, - Islamski faizam. ve. Takvi napadi nisu rijetkost ni vjere, j ali zato dokazuje j veina reaguje Faizam koji j j je po simcinino i u Evropi p a ni u SAD-u. Zatrovana p postojanje j j dobro povep patizerima Tea Party p y drutvena klima iri se zapadnom p zanih g grupa p strunjaka j agresivno na pod p snanim utjecajem j j hemisferom, kao naftna mrlja j , za dezinformacije, j iji j njihove kritike. nacionalsocijalizma j i kae Liz Fekete. Direktorica lon- je zadatak manipulacikomunista i koji j p prodonskog g Institut od Race Relations , j ja stanovnitva p putem tiv nas vodi etvrti osnovanog g 1958. g godine, sa svo- medija i organizacisvjetski j rat (Trei j je jim kolegama j g istrauje j i analizira j ja. Protagonisti g u j japokrenula p ljevica j sve mogue g oblike rasizma. ini vnosti nastupaju p j ofanzivno kao nakon 1945. g godine). Taj j rat se kao da ivimo u svijetu j kojem j strunjaci j koji j se zalau za p podrava do 15% muslimana. dominira novi Merkartizam, zabranu nepostojeeg p j g erijata, j Nisu svi od njih j kriminalci kae Fekete. Nekada su komu- lano tvrde da j je veina damija j ili ubice, p priznaje j Podhoretz niste p proganjali g j jer j su opasni p leglo g terorista i njihovih j sim- velikoduno. Ali ipak p previe p petokolonai. U meuvremenu se p p patizera, i hukaju j protiv p mul- da se ne izvri transformacija j sumnja j subverzije prebacila na tikulturalizma. Ovi megafoni g tipino p islamskih regija. gj U p promuslimane. islamofobije j nisu odgovorni g za g gramskom radu p pod nazivom Kada j je 22. jula j u Oslu izvren antiislamski motivisana nasilja, j Unititi zlo: Kako e rat protiv p bombaki napad, p a nekoliko sati ali ine infrastrukturu iz koje j terora biti p pobjeda, j ak ni zapad p kasnije j i masovno ubistvo 68-ero proizilaze p p poinitelji j poput p p ne bi imao drugog g g izbora: Pobljudi j na ostrvu Utoya, y njemake j Breivika, kako se u studiji j navode jeda ili holokaust!. dnevne novine Die Welt t j je, bez rijei CIA-slubenika Marca U p publikacijama j svojih j Think imalo sumnje, j objavio j ko sno- Sagemana. g Tanks (kao to j je npr. p American si odgovornost g za ovaj j zloin: Propaganda p g mrnje j se Enterprise p Institut), u centralnom Norveka je j meta islamista. velikoduno financira. Po CAP g glasilu, The Weekly y Standard , Brojni mediji su se pourili preni- studiji, od 2001. godine se na kojeg financira australski medi-
Stati u kra krajj zlu
56
jski gigant Rupert Murdoch, ili u magazinu New York Times, prominentni neokonsi otvoreno govore o emu se zapravo radi: Cijeli ameriki rat protiv terorizma je sprovoenje imperijalizma, zakljuuje kanadski politiar Michael Ignatieff. Istraiva imperijalizma David Hervey istie da Rat protiv terorizma ima malo veze s napadima 9/11. Taj datum je samo jednostrane vojne akcije uinio politiki prihvatljivim. Na osnovu ovog saznanja, sociolog Chris Allen s Birminghamskog univerziteta upozorava da se antimuslimanski ideolozi interpretiraju kao fenomeni 9/11, i upuuje na izvjetaj EUMC-a (European Union Monitoring Centre on Racism and Xenophobia) o islamofobiji nakon 11. septembra gdje se navodi da se mnogi incidenti nakon 9/11 svode na islamofobine stavove i stavove protiv stranaca koji su ve odranije postojali i bili nadaleko rasprostranjeni. Napadi bi samo pomogli da te predrasude budu mnogo vjerodostojnije i valjanije. Takoer i u Njemakoj negativna slika islama datira iz 1980-ih i 1990-ih godina, kae istraiva medija Sabine Schiffer. Naroito su inostrani izvjetaji o iranskoj revoluciji 1979. godine, kao i emocionalne prie poput Betty Mahmoodya (Ne bez moje kerke) iz 1991., postavili djelotvorne smjernice. injenica da je Henryk M. Broderov hukaki natpis Hura, mi kapituliramo propagiran ispred Savezne centrale za politiko obrazovanje jasno pokazuje prihvatljivost antimuslimanskog rasizma u Njemakoj, navodi Schiffer. U ovoj zemlji postoji vrlo irok islamofobini spektar: od neonacista, novih desniara poput stranke Die Freiheit, desniarskih populista kao to je Thilo Sarrazin, neokonzervativaca, pa ak do ljeviarskog lagera, svi koriste istu retoriku govorei o islamskom barbarstvu, muslimanskim kolonama, islamskom faizmu - neologizmu koji prema nauniku o islamu Sonji Hegasy i historiaru Rene Wildangelu ima
treba tako usmjeriti da se Auschwitz ne ponovi, i nita slino ne desi) zloupotrebljavaju kao propagandno oruje za rat protiv terora liberalnog zapada protiv navodnog Umma-socijalizma (Stephan Grigat) koji se nadovezuje na nacionalsocijalizam, i njenje ljeviarske pristalice, nacistiki kompatibilne antiimeprijaliste (Matthias Kntzel). Muslimani se demoniziraju kao antisemiti i neprijatelji Izraela. Autor Gerhard Scheit smatra da postoji prijetnja ponavljanja Auschwitza od strane radikalnog islama. Ipak, antimuslimanska ogorenost najbolje uspijeva u neokonzerativnoj funkgraanskoj srednjoj klaU ovoj zemlji ciju da ozloglasi jednu si. postoji cijelu religiju. vrlo irok Oigledno je da je Bez kriti ne samoreislamofobini upravo to poeljno, fleksije spektar: od ne samo od strane neonacista, desniarskih dema- novih desniara Ne samo islamofobgoga: Poto milioni ni blogeri na internetu poput stranke muslimana koji ive su proeti teorijama zaDie Freiheit, u Zapadnoj Evropi i vjere: i u Die Weltu se desniarskih Sjevernoj Americi ne moe proitati u lanku populista kao osuuju ubilake akte pod nazivom Zapad i to je Thilo ehida, smatrao je jo podrugljivi osmijeh isSarrazin, neoprije nekoliko godina konzervativaca, lamista: Zajedniko izdava Konkret-a, Herfaistima, komunistipa ak do mann Gremliza, kao i ma i radiklanim musljeviarskog da nema razlikovanja limanima je tenja ka lagera. izmeu dobrog i loeg kolektivistikom ideislama, ve da postoji alu. Radikalni muslisamo pretpostavka. mani preziru slobodno Ljeviarska omladina trite i pokuavaju da Sachesena LAK Shalom je ak unite prvo Izrael, zatim Amerii otkrila da je antisemitizam ku, i na kraju cijeli zapad - s paranareen u Kuranu, i da su ma- lelnim drutvima, samoubilakim sakar nad idovima u Hebronu napadima i nuklearnim orujem. 1929. godine, nastalom u toku Nakon teroristikog napada u oruanih sukoba izmeu arap- Norvekoj, islamofobina scena skih i cionistikih nacionalista, odbija bilo kakvu kritinu samouinili muslimani zbog reli- ref leksiju. Naprotiv: Veina reagiozne mrnje prema idovima. guje cinino i agresivno na njihove Tvrdnja da je islam neprijateljs- kritike operator bloga Nrnberg ki nastrojen prema idovima, 2.0 zahtijeva ili ratni tribunal rasprostranjen je meu mnogim protiv svih ljeviarskih faista bivim ljeviarima koji su se nakon koji su odgovorni za islamizaciju raspada postojeeg socijalizma, Njemake, ili samortvovanje. Piokrenuli neokonzervatizmu. Pod sac Die Achse des Guten, Bernd platom emancipativne agende Zeller (...kao da je to neto loe sprjeavanja antisemitizma neo- biti protiv islama ili mrziti islam) konski ideolozi formulaciju filo- govori o jednoj besprimjernoj hazofa Theodora W.Adorno-a novi jci na kritiare islama koji treba kategoriki imperativ (ve od da se uutkaju kako bi se na miru 1945. se razmiljanje i djelovanje moglo dalje islamizirati.
57
Oiljci vremena
Prepiska izmeu Boijeg Poslanika,

alejhi-selam, i kralja Abesinije
Pie: Zuhdija Hasanovi ako Allah, delle anuhu, za Svoga posljednjeg Poslanika, alejhisselam, na vie mjesta u Kuranu, azimu-an, istie da se ne slui pismom (daje ummijj), Muhammed, alejhis-selam, osjeajui vanost pisane rijei i pismenog komuniciranja openito, a posebno za promoviranje Allahove, delle anuhu, Rijei, daje da se piu pisma kako svojim visokim dunosnicima koji se nalaze u udaljenijim pokrajinama tako i vladarima susjednih drava, ime je na najbolji nain ukazao na univerzalni karakter svoje misije. U ovom radu uz ope napomene o svim poznatim pismima koje je uputio Boiji Poslanik (alejhis-selam) nastojat emo posebnu panju usmjeriti na korespondenciju koju vri Boiji Poslanik, alejhis-selam, sa kraljem Abesinije (danas Etiopija). Prije nego to izloimo sadraj pisama koje naizmjenino upuuju posljednji Boiji Poslanik i kralj jedne od susjednih mu drava nuno je neto rei i o historijskim deavanjima koja stoje u pozadini ove prepiske. Historijska pozadina U vrijeme kada Muhammed, a.s., javno obznanjuje islam mekkanski idolopoklonici ne biraju sredstva da prekinu njegovu misiju. Tada muslimani proivljavaju vrlo teke trenutke, uznemiravanja, proganjanja, tjelesna maltretiranja, koja e nerijetko dovoditi i do najsvirepijih ubistava zbog ega Boiji Poslanik, a.s., preporuuje nekolicini muslimana, koji nisu imali jae zatite u Mekki, da se isele. I to ne bilo kuda, Poslanik, alejhis-selam, im ne preporuuje da se sele u Kinu ili Indiju zbog velike udaljenosti i slabih komunikacija sa Mekkom da se muslimani tamo ne bi potpuno asimilirali i izgubili svoj identitet; ne u Perziju, ni u Bizantiju, iz politikih i vjerskih razloga; niti bilo gdje na Arabijski poluotok, jer bi bili preblizu i bez jake zatite, pa bi ih murici vrlo lahko mogli vratiti i nastaviti sa torturom koju su nad njima provodili; nego u Abesiniju, jer im je odgovarala kako iz geografskih, tako i iz politikih i vjerskih razloga.
Originalni primjerak drugog pisma koga je Muhammed, alejhis-selam, poslao Negusu Tako se u mjesecu redebu pete godine po poslanstvu Muhammeda, a.s., odn. poetkom 615. g. po roenju Isaa, a.s., iselila prva grupa muslimana u Abesiniju. Tu grupu sainjavalo je 12 mukaraca i etiri ene. Predvodio ih je Osman bin Affan (Usman b. Affan) sa enom Rukajjom (Ruqayya), kerkom Boijeg Poslanika, alejhis-selam. Kada se tortura Kurejija poveala, vei broj muslimana odluuje se na odlazak iz Mekke. U toj drugoj grupi muhadira u Abesiniju bilo je 83 mukarca i 19 ena, koju j j je p predvodio Dafer bin Ebu Talib (Gafar b. Abi Talib). ini se vjerovatnim da je Boji Poslanik, a.s., ve preko Dafera poslao pismo Negusu, kralju Abesinije u kojem ga moli da prihvati muslimane koji su mu doli i bude ljubazan prema njima. Sudei po oskudnim historijskim izvorima, kontakata izmeu Muhammeda (alejhis-selam) i kralja Abesinije bilo je i prije druge seobe muslimana u tu zemlju. To se moe zakljuiti i iz dosta prisnog obraanja Muhammeda, a.s., ve u prvom pismu abisinskom kralju.
U vrijeme Boijeg Poslanika, a.s., Abesinijom upravljae vladar koga e arapski izvori imenovati kao Asham bin Ebdur en-Nedai (Ashama b. Abgur, an-Nagai). Ashama bin Ebdur, kralj Abesinije, nudi gostoprimstvo pridolim muhadirima iz Mekke i, uprkos nagovorima izaslanika mekanskih idolopoklonika da vrati te zabludjele mladie njihovim porodicama, Negus ostaje ustrajan u odluci da im prui gostoprimstvo u njegovoj zemlji koliko god ele, to samo potvruje Poslanikove, alejhis-selam, rijei da se radi o pravednom vladaru koji im nee nasilje uiniti. Kada je umro Ubejdullah ibn Dah (Ubaydullah b. Gah), mu Ummi Habibe (Ummu Habiba), kerke Ebu Sufjana (Abu Sufyan), Boji Poslanik, a.s., obavjetava Negusa da bi elio za sebe vjenati Ebu Sufjanovu kerku, naravno ako to bude i njena volja, te da joj u njegovo ime da vjenani dar i da je poalje njemu u Medinu. To se dogodilo 6. g. po H. (628. g. po Isau, alejhi-s-selam), nekoliko mjeseci prije sporazuma na Hudejbiji. U muharremu 7. g. po H., prema nekim historijskim izvorima u rebiu-l-evvelu iste godine., a po drugima u zu-l-hiddetu 6. g. po H., Boiji Poslanik, a.s., alje est svojih izaslanika estorici vladara susjednih drava pozivajui ih u islam. Jedno od tih pisama upueno je Negusu, a donosi mu ga Amr ibn Umejje ed-Damri (Amr b. Umayya ad-Damri). Vei broj muslimana ostaje u Abesiniji punih petnaest godina sve do 7. g. po Hidri, kada na molbu Boijeg Poslanika, alejhis-selam, kralj Abesinije daje na raspolaganje dvije lae za prijevoz muhadira nazad. U to vrijeme Boji Poslanik, a.s., sa svojim borcima osvaja hajbersku tvravu, a kada je uo za dolazak Dafera ibn Ebu Taliba i drugih ashaba iz Abesinije, on uzvikuje: Ne znam ta mi je drae, da li osvojenje Hajbera ili dolazak Da fera i njegovih. Koliko je za muslimane znaio lijep doek na kojeg su naili u Negusovoj domovini i koliko su cijenili vladara, ali i njegovu zemlju dovoljno govori podatak da nikada kasnije, bez obzira koliko bili vojno
58
snani, muslimani nisu napadali Abesiniju iz potovanja prema njihovu vladaru, savremeniku Boijeg Poslanika, a.s. Oni su osvajali velike zemlje poput Perzije, ali nisu dirali granice Abesinije. Sadraj pisama U literaturi se navode tri pisma, u velikoj mjeri razliitog sadraja, koje je Boiji Poslanik, a.s., uputio kralju Abesinije. Prva dva koja emo navesti uputio je Ashami bin Ebduru, koji e u meuvremenu ak primiti islam, a poslijednje je upueno neimenovanom kralju Abesinije, koji e naslijediti Ashamu. Treba napomenuti da arapsko pismo ovih dokumenata nema taaka za razlikovanje slova ha, ta, ta, niti gim, ha i da te su razumljiva njihova razliita itanja od strane nekih poznatih historiara. Boji Poslanik (alejhis-selam) najvjerovatnije ve sa Daferom ibnu Ebi Talibom alje pismo kralju Abesinije u kojem ga prije svega poziva da prihvati islam ukazujui na islamsko poimanje Isaa, alejhis-selam, a zatim mu daje na znanje da mu dolaze njegov (Poslanikov, alejhis-selam) amidi i grupa muslimana te da ih lijepo primi. U pismu se, tako, kae: Prvo Poslanikovo pismo Negusu U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Od Muhammeda, Boijeg poslanika negusu Ashami, kralju Abesinije. Mir s tobom! Hvalim ti, doista, Allaha, Vladara, Svetog, Koji podaruje sigurnost i Koji nad svim bdi. Svjedoim da je Isa duh Boiji i rije Njegova koju je djevici Merjemi, istoj, krijeposnoj i nedodirljivoj dostavio, koja je zanijela Isaa koga je On stvorio iz duha Svoga i daha Svoga, kao to je stvorio Adema rukom Svojom i dahom Svojim. Pozivam te, doista, Allahu, Jedinom, Koji druga nema, istrajnosti u pokornosti Njemu te da mene pone slijediti, ta-, vjerovae u mene (meni) i u ono to mi je dostavljeno jer ja sam, zbilja, Boiji Poslanik. aljem ti svoga amidia Da fera sa grupom muslimana. Kada ti dou primi ih, ne budi ohol. Pozivam tebe i tvoje ljude Allahu, delle anuhu. Ja saopih i posavjetovah, pa prihvatite moj savjet. Neka je mir s onim koji slijedi uputu! Muhammed, Boiji poslanik Odgovor Negusa na Poslanikovo prvo pismo Kada je dobio pismo od Boijeg Poslanika, alejhis-selam, Ashama alje sljedei odgovor: U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Muhammedu, Allahovu poslaniku od Ashame, negusa.
Mir Allahov, milost i blagoslov Njegovi neka su s tobom, vjerovjesnie Allahov-Allaha, osim Koga drugog boga nema, i Koji me je uputio u islam. Primio sam tvoje pismo, Allahov poslanie, u kojem spominje pitanje Isaa. Tako mi Gospodara neba i Zemlje, Isa nije ni za dlaku vie od onoga to si rekao. On je onakav kako si rekao, i mi smo ve upoznati s onim s ime si poslan; ugostili smo tvoga amidia i njegove saputnike. Svjedoim da si Allahov poslanik, istiniti i pouzdani. Ve sam dao prisegu, tebi i tvome amidiu, i pred njim sam prihvatio islam/ punu predanost p Allahu, Gospodaru p svjetova. j aljem ti svoga sina Erha bin el-Ashama, a ja imam vlast samo nad sobom; ako hoe da ti doem, Allahov Poslanie, uinit u to, jer ja svjedoim da je ono to ti govori istina. Mir neka je s tobom, Allahov Poslanie. Jedan od poznatih historiara i hadiskih autoriteta ez-Zejlei (az-Zaylai), kao i mnogi drugi historiari, meu kojima i savremeni istraiva Hamidullah, navode da je Boiji Poslanik (alejhis-selam) preko Amra ibn Umejje ed-Damrija uputio kralju Abesinije pismo neto drugaijeg sadraja. Ne zna se posigurno da li je to bilo 7. g. po H. kada je Boiji Poslanik, alejhis-selam, poslao emisare i petorici drugih susjednih vladara ili je to bilo ranije. Ovo drugo miljenje je prihvatljivije. Evo prijevoda gornjeg pisma Allahova Poslanika: U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Od Muhammeda, Boijeg poslanika Negusu kralju Abesinije. Spaen neka si! Hvalim ti, doista, Allaha, osim Koga nema drugog boga, Vladara, Svetog, Koji podaruje mir i sigurnost i Koji nad svim bdi. Svjedoim da je Isa, sin Merjemin, duh Boiji i rije Njegova koju je djevici Merjemi, ednoj i nedodirljivoj darovao; zanijela ga je, a Allah ga stvori od duha Svoga i daha Svoga, kao to je stvorio i Adema rukom Svojom.
Pozivam te, doista, Allahu, Jedinom, Koji nema druga, te istrajnosti u pokornosti Njemu i da me slijedi, da uzvjeruje u ono to mi je dostavljeno, jer ja sam, zbilja, Allahov poslanik. Pozivam tebe i tvoj narod Allahu (delle anuhu). Ja priopih i posavjetovah, pa prihvatite savjet moj! Neka je mir s onim koji slijedi uputu! Muhammed, Boji poslanik Original ovog pisma je sauvan sve do naih dana. O njemu su, izmeu ostalih, govorili: engleski orijentalista Dunlop, Ekrem Dijau-1-Umeri, te Muhammed Hamidullah. Faksimil pisma zajedno s nekoliko drugih pisama Poslanikovih prezentiran je ak i na internetu. Izvornik pisma pisan je na pergamentu dimenzija 23x33 cm, mastilo je smee, a nakon 17 redaka teksta nalazi se kruni otisak peata (koji se, naalost, ne vidi na prikazanom faksimilu). Odgovor Negusa na drugo Poslanikovo pismo Vladari susjednih drava razliito su reagirali na pisma u kojima ih Boji Poslanik, alejhis-selam, pozivao da prime islam. Neke od njih njihova oholost i inat bijahu sprjeavali da uju glas istine, pa ne samo da nisu nali za shodno da ljubazno odbiju poziv koji im je uputio Muhammed, alejhis-selam, da prime islam, nego su na vrlo ruan nain pogazili uobiajena pravila u diplomatskom ophoenju cijepajui pismo i vrijeajui izaslanika Allahova Poslanika, alejhis-selam. Tako je uinio Kisra Perviz, kralj Perzije, koji je pocijepao pismo upueno po es-Sehmi-ju (Abdullah bin Huafa as-Sahmi). Drugi iz razliitih razloga nisu bili spremni prihvatiti islam, ali su srdano primali emisare, ljubazno odbili Muhammedov, alejhis-selam, poziv i poslali mu raznovrsne poklone, kao to su uinili Muqawqis i Heraqle. Jedini vladar, uz el-Munzira ibn Savau (al-Munzira b. Sawa), kralja Bahrejna, koji je prihvatio poziv da primi islam i poprati svoj pristanak razliitim poklonima bio je kralj Abesinije.
itajte i gledajte na IslamBosna.ba

Aktuelno iz BiH i svijeta
Pria o nafti u Izraelu znanstvena je fantastika Pale: Epidemija zaunjaka mogla bi obustaviti nastavu u kolama
Nauka i zanimljivo
Poba aj uti e na mentalno zdravlje ene Bijele majice i crne rijeke Argentine
Tekstovi
Ferman sultana Mehmeda Osvajaa u kojem se garantuju prava manjina Fetve iz perioda 1918. - 1941. godine
IB TV
IslamBosna TV: Imami pravog puta (Buhari)
59
Kada mu je ed-Damri predoio i proitao pismo, Negus je pismo uzeo, stavio ga na lice, spustio se sa prijestolja na zemlju i pred Dafer ibn Talibom i ostalim prisutnim primio islam. Tom prilikom je, izmeu ostalog, rekao: Da mogu da mu (Allahovom Poslaniku, alejhis-selam) odem, otiao bih mu. Dolazak muslimana koji su izabrali Abesiniju za svoje sklonite, razgovor sa njima o principima islama i islamskom gledanju na Isaa, alejhis-selam, sluanje Boijih rijei koje mu je uio Dafer, a potom pismo Boijeg Poslanika, alejhis-selam, ponukalo je Ashamu, negusa Abesinije da primi islam. O autentinosti podatka daje Ashama, kralj Abesinije, primio islam, izmeu ostalog, svjedoe vjerodostojni hadisi koji se navode u najpoznatijim hadiskim zbirkama u kojima se kae daje Boiji Poslanik, alejhis-selam, obznanio smrt Negusovu na sam taj dan, da je sa vjernicima izaao na musallu, poredao ih u safove i obavio denaza-namaz u odsutnosti donosei etiri tekbira. ElVakidi (al-Waqidi) biljei da je Ashama, kralj Abesinije, umro 9. g. po H., nakon to se Boiji Poslanik, alejhis-selam, vratio sa pohoda na Tebuk, iako ima miljenja da se to desilo prije osvojenja Mekke 8. h.g. odn. 630. g. Na drugo pismo Boijeg Poslanika, alejhis-selam, Negus je poslao sljedei odgovor: Muhammedu, Allah ga blagoslovio i spasio, od negusa Ashame. Neka je mir Boiji, milosti blagoslov s tobom, Boiji Poslanie Poslao sam ti, Boji Poslanie, sve tvoje ashabe koji su iz Mekke doli u moju zemlju. Evo, aljem ti svoga sina Erha sa 60 Abesinaca, a ako eli da ti i sam doem, uinit u to, Boiji Poslanie, jer ja doista svjedoim da je istina ono to govori. Neka je mir Boiji, milost i blagoslov s tobom, Boiji Poslanie! Jasno je uoljivo da su ova dva Poslanikova, alejhis-selam, pisma Negusu skoro identina osim njihova posljednjeg dijela. To je bilo razlogom da su ih pojedini historiari zamjenjivali, pa su isticali da je Boiji Poslanik, alejhis-selam, 6. g. po H. pisao Negusu da primi gostoljubivo Dafera i ostale njegove ashabe, iako su oni ve petnaestak godina slobodno, bez uznemiravanja, ivjeli u njegovoj kraljevini. I dalje, meutim, ostaje nejasno zato ga Boiji Poslanik, alejhis-selam, i u drugom pismu, iako mu je Negus jasno stavio do znanja da prihvaa islam, poziva da uzvjeruje Allaha, delle anuhu. Da li je Negus nakon prvog pisma moda samo tajno primio islam i to saopio jedino Boijem Poslaniku, alejhis-selam, a zatajio svojoj sviti, svetenstvu i narodu jer je kranstvo bilo veoma raireno i
duboko ukorijenjeno u srcima njegovih podanika? Ili je, ipak, u pitanju autentinost tih pisama pa se radi, samo o jednom pismu koje se u dvije razliite verzije navodi u literaturi, ili, pak, o dva pisma iji j su sadraji j ispremetani?! p ta je od ovoga tano nismo mogli precizno utvrditi, ali je sasvim sigurno da je ovo drugo pismo Negus poslao po Amru bin Umejjeu ed-Damriju i Daferu bin Ebu Talibu, Boijem Poslaniku, alejhis-selam. Uputio ih je zajedno sa ostalim muhadirima u dva broda i stigli su u Medinu kada je Boiji Poslanik, alejhisselam, bio na Hajberu. Tree Poslanikove pismo kralju Abesinije U literaturi se navodi i tree pismo koje Boiji poslanik, alejhis-selam, pie kralju Abesinije. Meutim, po miljenju velikog broja historiara ono nije upueno Ashami, nego drugoj osobi, njegovu nasljedniku, to potvruje i sami ton pisma kojim se Poslanik, alejhis- selam, obraa kralju Abesinije: Ovo je pismo od Muhammeda, vjerovjesnika, negusu, el-Ashami, velikodostojniku Abesinije. Neka je mir s onim koji slijedi uputu, vjeruje u Allaha i Njegova Poslanika. Svjedoim da nema boga sem Allaha, Jedinog, Koji druga nema, Koji nije Sebi ni dijete, ni drugu uzeo, te da je Muhammed Njegov rob i Njegov poslanik. Pozivam te u islam, jer ja sam poslanik Njegov. Primi islam - bit e spaen. Ti reci: O sljedbenici Knjige! Hodite k Rijei jednakoj i nama i vama: da nikome osim Allahu ne robujemo, da Mu nikoga ravnim ne inimo, i da jedni druge, osim Allaha, gospodarima ne uzimamo! Pa, ako se okrenu, vi recite: Svjedoci budite da smo mi muslimani, Allahu predani. A ako odbije, ta snosi grijehe krana svoga naroda. Muhammed, Boiji poslanik. Po mnogim historiarima ovo pismo, kao to smo rekli, nije upueno Ashami bin Ebduru, koji je prihvatio muslimane iz Mekke i ve primio islam, nego njegovu nasljedniku, koji niti je odgovorio na pismo Boijem Poslaniku, alejhis-selam, niti je primio islam. Najbolji argument za ovu tvrdnju jeste injenica da je poptuno neprihvatljivo da Boiji Poslanik, alejhis-selam, u ovom pismu trai od Negusa da prihvati islam i da mu ak skree panju ako to ne uini da time preuzima grijeh i svih svojih podanika koji ga u tome slijede, nakon to ga je ovaj ve u dva navrata izvijestio da je sa radou prihvatio islam. Ovo pismo je, s obzirom da je skoro iste sadrine, najvjerovatnije upueno u isto vrijeme kada i pisma ostalim vladarima.
Iz sadraja pisama, ali i iz same njihove forme, moemo izvui sljedee zakljuke: - Sva pisma Boijeg Poslanika, alejhisselam, poinju Bismillom, a zavravaju peatom Boijeg Poslanika, alejhis-selam, na kojem je ugravirano: Muhammedun resulullah, na nain da je rije Allah bila na vrhu, poslije koje je bila rije Resul, a zatim Muhammed; - Pisma Boijeg Poslanika, alejhis-selam, su veoma kratka, uz Bismillu i selam tu se nalazi jo samo poziv da se primi islam vrlo esto popraen kuranskim ajetom, koji govori o tome. Ez-Zuhri (azZuhri) e ak rei da je est pisama koje je Boiji Poslanik, alejhis-selam, poslao susjednim vladarima bilo potpuno identinoga teksta; - Kada se obraa nemuslimanima, Boiji Poslanik, alejhis-selam, svoj pozdrav izraava rijeima: as-salamu ala meni- -ttabaa-l-huda (Spas i mir onom koji uputu slijedi), a kada se obraa muslimanima, onda to ini rijeima as-salamu alayk(um) (Spas i mir na tebe/vas). Ove posljednje rijei su upuene i negusu, Ashami ibn Ebduru; - Glavni dio pisma, uostalom, i osnovni razlog zbog koga Poslanik, alejhis-selam, alje pismo, ini poziv u islam, odbacivanje mnogobotva i drugih svjetonazora i slijeenje jedinog ispravnog puta; - Pisma koja alje Boiji Poslanik, alejhis-selam, vladarima susjednih drava na najbolji nain govore o univerzalnom karakteru islama, i neodrivosti tvrdnji pojedinih orijentalista da o univerzalnosti islama Muhammed, alejhis-selam, nikada nije razmiljao. Islam se niukom sluaju ne moe svoditi samo na Arape, niti samo na sedmo stoljee po Isau, alejhis-selam, nego je vjera koja se obznanjuje i koju prihvaaju svi ljudi, na svim prostorima i u svim vremenima o emu govore i sljedei ajeti: Neka je uzvien Onaj koji robu Svome objavljuje Kuran da bi svjetovima bio opomena... Mi smo te poslali svim ljudima da radosne vijesti donosi i da opominje, ali veina ljudi ne znaju... Reci: O ljudi, ja sam svima vama Allahovposlanik... i mnogi drugi ajeti; - Ovi kuranski ajeti sasvim jasno ukazuju na neispravnost teorije da se poslanika misija izdigla sa lokalnog na internacionalni nivo pratei irenje svog politikog utjecaja. Univerzalni karakter islama bio je ustanovljen jo dok su muslimani bili tlaeni u Mekki i dok su trpili najgora muenja i kanjavanja... (Preuzeto iz Anali Gazi Husrev-Begove Biblioteke). Ostatak teksta proitati na www. islambosna.ba
60
Iz arhiva
Izabrana djela Mehmeda Handia, Islamske teme, knjiga III, Izdava: Ogledalo, Sarajevo, 1999., Tumaenje sure El-Gaijeh
Sura koja jasno ocrtav ocrtava a

stanje sretnih i stanje n nesretni esretnih h
Pa kao i svi ljudi, tako su na ovom prolaznom svijetu pomijeani pravi muslimani i oni koji samo nose ime muslimansko, a sa islamom nemaju gotovo nita zajedni ko. Jer islam nije samo stvar o itovanja. U islamu se trai vrsto, nepokolebljivo vjerovanje, skladno s onim koje je ocrtano u Kuranu i drugim izvorima vjerovanja. Trai se postupak po pravilima, koje je uzvieni Kuran i Alejhisselamov hadis u tan ine iznio
Pie: Mehmed Handi ovoj suri, koja nosi ime Suretul-Gije, sadrane su najvanije take islamskog vjerovanja. U njoj Allah, d.., upuuje govor Muhammedu, a.s., i veli: Hel etke hadsul-gijeti - Je li ti dola vijest o Sudnjem danu? To jest: zna li ta e se toga stranog dana uglavnom dogoditi? Korijen rijei el-gijetu u arapskom jeziku znai: pokriti, poklopiti. Tim je imenom Allah, d.., nazvao Sudnji dan stoga to e tada ljude poklopiti i obuzeti velika potekoa - potekoa polaganja rauna za i najmanje uinjeno djelo na ovom svijetu, potekoa i muka iekivanja, kako e se rijeiti beskonana budunost svakog pojedinca. O vim ova k vim pita njem eli Pa kao i svi ljudi, tako su se uveli ati Sudnji da n, priv ui na ovom prolaznom svijetu pa nju sva kog koji uje ov u pomijeani pravi muslimani i oni suru, za interesirati ga da pomno koji samo nose ime muslimansko, sa slu a sadr aj sure i njime se a sa islamom nemaju gotovo nita okoristi. zajedniko. Jer islam nije Na ovom svijetu samo stvar oitovanja. U islamu se trai vrsto, svi ljudi ive zajedno kao lanovi ljudske j nepokolebljivo vjerovanje, zajednice. j ivi vjernik j skladno s onim koje uz nevjernika. ivi je ocrtano u Kuranu onaj iji je postupak i drugim izvorima uzor morala, uz onoga vjerovanja. Trai se koji moe posluiti postupak po pravilima, kao uzor, utjelovljene j j koje je uzvieni Kuran i nemoralnosti. ivi onaj Alejhisselamov hadis u koji je Bogu, d.., drag tanine iznio. Ko u ova dva i mio, uz onoga g koga g Trai se glavna stupa nema udjela, Bog mrzi. ive zajedno postupak po taj nema ni islama, makar i Boiji prijatelji i Boiji pravilima, koje on nosio muslimansko neprijatelji. Na buduem je uzvieni ime i svojim brojem vjenom svijetu ve nije Kuran i poveao broj muslimana tako. Tamo e se rastaviti Alejhisselamov u statistici svjetskih vjera. zlato od hre i sretnik hadis u tanine Na Sudnjem danu e se iznio. Ko u ova rastaviti i odijeliti lani od nesretnika. Rastavit e se u dva tabora, kako dva glavna muslimani, koji nose Allah, d.., veli: Ferkun stupa nema naziv munafika, od pravih fil-denneti ve ferkun udjela, taj i iskrenih muslimana, fis-se r - Jedan dio e u nema ni islama, kako to Allah u jednom Dennet (Raj), a drugi dio makar on nosio ajetu kae: Odvojite se vi u Dehennem (Pakao). muslimansko danas, o zlikovci! ime.
61
U ovoj je suri ocrtano stanje sretnih i stanje nesretnih, pa za nesretnike, koji nisu udovoljili zahtjevima Boije prave vjere, Allah kae: Neka lica (neki ljudi) e biti poniena, radila su i umorila se, a u vruu vatru bit e naloena. Napajat e se iz kljualog vrela. Jedina im je hrana sasvim bocljivo trnje, koje ne odebljava ovjeka (ne daje mu koristi) niti od njega otklanja gladi (ne pomae od gladi). Od rijei radila su i umorila se kao da se misli upozoriti na one koji su se trudili na ovom svijetu i od prevelikog truda se ve izmorili, ali im taj trud i rad ne pomae, jer nije odgovarao zahtjevima i pravilima prave, od Boga objavljene vjere. U ovim ajetima Kuraniazimuan ocrtava razne patnje, koje e nevjernici vazda i zauvijek podnositi i u njima svoju bezsvretnu budunost provoditi. Teka vatra prouzrokuje e, koja se ne moe podnositi. U tome stanju trae vodu i dobivaju je, ali kljuavu, koja samo poveava patnju i muku, a ed ne ublauje. Za ovu vodu kae drugi ajet: Ako ustrae da im se pomogne, pomoi e im se na taj nain da im se dadne vode, koja je kao rastopina kakve kovine i koja ispee lice kada se priblii. Runo je to pie, a i vatra je zla udobnost.
U drugom ajetu A llah, d.., veli: Napojit e se vrelom vodom, koja e im utrobu istrgati. to se pak tie jela nesretnika, koji u vatru zapadnu, to e biti jelo koje tijelu ne donosi koristi niti otklanja gladi. Jelo, koje slii bocljivom trnju, koje se u grlu zastavi, a koje je i kudikamo gore nego li bocljivi trn. Ovdje su slikovito prikazane samo neke kazne, koje su zasluili nevjernici, to su sav svoj ivot proveli u nevjerstvu, krei zapovijedi Uzvienog Allaha, i koji su i umrli s namjerom da u istom tom stanju ostanu, makar vjeito ivjeli. Zato su i kanjeni prema svojoj namjeri vjenom kaznom. Zatim Allah, d.., opisuje stanje vjernika i pravih muslimana, pa veli: Neka lica (neki ljudi) e biti svjea i udobna, svojim radom zadovoljna, u visokom Dennetu, gdje nee uti besposlene rijei, (koja im uho vrijea). U tom Dennetu su tekua vrela, tu su visoke stolice, poredane pune ae, poredani jastuci i prostrti skupocjeni ilimi (halije). U ovim je ajetima slikovito ocr ta na udobnost i u iva nje, koje ek a pravovjerne i sretne
Uzmimo samo devu i promotrimo! Bog joj je dao duge noge da brzo moe prevaljivati velike pustinje u kojima ivi. Da bi mogla dokuivati sa zemlje hranu, dao joj je dug vrat.
ljude. esto ujemo da neprijatelji islama, koji gledaju da mu kako bilo natete, predbacuju da islam obeaje svojim sljedbenicima na buduem svijetu jedino tjelesna uivanja, a ne poznaje duevnog uitka. Ovo je, brao, jedna puka la, koja je uslijedila iz neprijateljstva i neobjektivnog suenja. Svaki iole pametan ovjek, ako se obrati svome zdravom razumu, zakljuit e, da nema tjelesnog uitka bez duevnog, isto kao to nema uglavnom ni duevnog uivanja bez tjelesnog. Duevni i tjelesni uitak su tako usko skopani da teko jedan moe postojati bez drugoga. Zato, ko samu stvar svojski promotri, nee predbacivati islamu to obeaje svojim sljedbenicima i tjelesni uitak. Treba znati i to da islam daje prednost duevnom uitku, jer se u Kuranu veli: Bog je obeao vjernicima i vjernicama Dennete [bae], ispod kojih teku rijeke i u kojima e vjeno biti, i lijepe stanove u stalnim Dennetima, a zadovoljstvo od Boga je od toga svega vee. Dakle, duevni uitak, a to je da vjernici budu u Boijem zadovoljstvu, rauna se veim i pretpostavlja se tjelesnom uitku.
62
Da se ne bi kazna, koju je Allah, d.., odredio za nevjernike, raunala nasiljem i zulumom, Bog je ovjeku dao pamet i razum i oko njega postavio na hiljade dokaza i na hiljade stvari iz kojih se moe zakljuiti da ima Bog koji je ovaj svijet stvorio i koji zasluuje da Mu ljudi robuju i ibadet ine. Na te dokaze upuuje Allah, d.., u ovoj suri i veli: Zato ne gledaju i ne promatraju deve, kako su one stvorene, i nebo kako je uzdignuto, i brda kako su postavljena, i zemlju kako je prostrta? Dakle, Allah, d.., veli da u devi, u izdignutom nebu, u postavljenim planinama i prostrtoj zemlji ima na hiljade dokaza, koji Pogledamo li govore da ima Bog, Stvorinebo, vidjet telj svijeta. emo gdje tu Uzmimo samo devu i lebdi na hiljade promotrimo! Bog joj je nebeskih dao duge noge da brzo telja. Svaka stvar oko nas tjelesa, koja se moe preva ljivati velike jasno govori: Ima Bog i po odreenom pustinje u kojima ivi. Njemu smo duni klarasporedu Da bi mogla dokuivati njati se i ibadet initi. i najboljem sa zemlje hranu, dao joj Osim toga, Uzvieni uredaju kreu. je dug vrat. Sama njena Allah, d.., se nije zadostopa la su udeena za voljio sa spomenutim doputovanje po pijesku, u kazima, kako to Kuranikoji noge tonu. St vorio azimuan veli: ju je Tvorac, da podnosi e putujui preko pustinja u kojima nema vode. K ada se deva Ljudima treba vjeru, jedanput napije, moe biti po iargumentovano, razjasniti, tavu sedmicu da se vie ne napia ne nagoniti ih silom u je. Jer naroiti rezer voar u njenoj utrobi tedi vodu i pri potrebi vjeru puta je po onoliko koliko je za probavu hrane potrebno. Na leia opiminji, jer si ma joj je dao jednu ili dvije grbe, ti samo onaj koji pune sa la, koje ona pri nestaici opominje! Nisi ti onaj, hrane moe troiti i svoj organikoji e njih prisiliti da vjeruju. zam uzdravati. Bog ju je st voAli onaj koji okrene lea i u rio za pustu pustinju i sav njezin nevjerstvu ostane, toga e Bog organizam za to udesio. Zato je najveom kaznom kazniti. Meni s pravom nazivaju pustinjskom ete se povratiti i preda Mnom laom. Sve je, da k le, st voreno po ete raun polagati. savrenoj mudrosti i sve je svrsi U ovim ajetima je objanjena namijenjeno. Je li to st vorila gludunost Poslanika, a to je da pa priroda? Ili je to ta ko svrsislijepo rastumai i dokae, a ne da hodno samo posta lo? Ne, ne daj svijet sili da vjeruje, jer se ne moe Boe! Nego je to Mudri Tvorac prisiliti neko da neto vjeruje. na najljepi nain st vorio. Da k le, Ovo je dunost i uenih ljudi, postoji jedno umno bie, a to je koji su kao nasljednici Boijih dragi A lla h, d.. poslanika. Oni trebaju dokazati Pogledamo li nebo, vidjet emo i razjasniti, a ne nagoniti i silom gdje tu lebdi na hiljade nebeskih ljude u vjeru tjerati. Ovako tjelesa, koja se po odreenom rasstanovite zauzima islam u ovom poredu i najboljem uredaju kreu. pogledu i to mu je jedna od vrlo Isto tako, ako promotrimo brda i vanih odlika. Bog je onaj koji zemlju na kojoj ivimo, vidjet emo e za nevjerstvo kanjavati, jer divan ureaj i prekrasan sklad, to sve upuuje na Svemonog Stvori-
Mi neemo ljude kazniti, dok im poslanika ne poaljemo. Osim navedenih dokaza, Bog je iz Svoje neograniene milosti poslao ljudima Svoje poslanike, koji e na najljepi nain svijetu razjasniti pravu istinu, i dokazati im da Bog postoji i da zasluuje da Mu se robuje. emo se svi Njemu na Sudnjem danu povratiti i pred Njim raun polagati. U ovoj suri su izloene tri glavne take islamskog vjerovanja: 1. vjerovanje u Boga na temelju dokaza razuma, 2. vjerovanje u Sudnji dan i 3. vjerovanje u Boije poslanike. Ovo su tri najglavnije take islamskog vjerovanja, a za ostale bi se moglo rei da su sporednije, jer ko vjeruje Boije poslanike, vjerovat e i Boije kitabe i Boije meleke i kad i kader, i sve ostale stvari koje musliman treba vjerovati. Najglavnije take islamskog vjerovanja su sasvim jasne i zdravom razumu posve pojmljive stvari. Takve su isto i ostale take islamskog vjerovanja. U islamu nema tajni o kojima se ne moe i ne smije raspravljati. Ovo je jedna najvea odlika islama, koja mu jami sjajnu budunost. Hvala Bogu, kada smo sljedbenici razumljive i jasne vjere, uzvienog islama!
63
No comment
Hrvati mokrili po srpskoj crkvi
Samo sedam dana pred koncert Marka Perkovia Tompsona u Vukovaru u oblinjoj Trpinji dogodio se nesvakidanji incident. Naime, dvadesetak Hrvata uriniralo je po pravoslavnoj crkvi koja se poslednjih nekoliko dana renovira. Kurir, 20. septembar 2011.
Nermin Niki: I ja sam nezadovoljan rezultatima Vlade

Vladu FBiH ni njenog predsjednika ne zadovoljavaju rezultati koje je postigla jer zbog bavljenja gaenjem poara kasne sa stratekim stvarima, rekao je Nermin Niki, federalni premijer. Nezavisne novine, 28. septembar 2011.
Voditelj ispustio vjetar tokom javljanja uivo

24sata.info, 28. septembar 2011.
Za sluaj ako mrtvac oivi: Mrtvanica ugradila alarmni sistem

Mrtvanica u turskom mjesti Malatja saoptila je da je u zamrzivaima ugradila alarmni sistem koji biljei i najmanji pokret - za sluaj da mrtvac oivi. Zvaninik Akif Kajadurmus rekao je da su senzori postavljeni unutar zamrzivaa. Vijesti.ba, 26. septembar 2011.
Punac noem usmrtio zeta Pucao u motor zato to mu se stalno kvario

Split: Ante K. (32) pucao je na sopstveni motor zato to vie nije mogao da podnese injenicu da se njegov desetogodinji ljubimac stalno kvari. Kad ga je policija otkrila, predao im tetejac. Veernje novosti, 13. septembar 2011. Vare: U p porodinoj j tui Sejo j Islamovi je noem usmrtio zeta Midhata osia iz Kaknja. Dnevni avaz, 27. septembar 2011.
Lana inspektorka pojela evape i otila

Vesna L. (49) iz Prijedora suoie se s optunicom zbog lanog predstavljanja kao sanitarni inspektor u prijedorskom snek baru Astrid. Kako se saznaje iz CJB Banjaluka, Vesna L. je prole sedmice posjetila ovaj bar i vlasniku se predstavivi kao sanitarni inspektor po imenu Jasna rekla da je dola da pregleda objekat. Vesna L. Je, nakon kontrole objekta, u istom pojela evape, a potom otila. Depo, 26. septembar 2011.
Nevjerojatni Guinnessov rekord

Kineski akrobat Sun Xi Zhong postavio je svjetski rekord u penjaju stepenicama na glavi. Podvig je ostvario jo 2010. u sklopu japanskog showa Bikkuri Chojin Special, ali su slubenici Guinnessove knjige rekorda tek sada objavili video. Uskportal.ba, 26. septembar 2011.
Zatraili pravnu pomo da isele sina

Talijanski brani par iz Venecije obratio se za pomo pravnoj slubi koja bi njihova 41-godinjeg sina trebala uvjeriti da napusti porodino gnijezdo. Depo, 21. septembar 2011.
Biznis na bosanski nain Alkohol u Bosni tee potocima

Dok je u BiH sve vea kriza, a privreda u sve teem stanju, uvoz alkohola cvjeta. U prvih osam mjeseci ove godine uvezeno je vie od 101.000 tona alkoholnih pia, ukupne vrijednosti 122,4 miliona maraka to je za pet miliona maraka vie nego u istom periodu prole godine. Dnevni avaz, 24. septembar 2011. Nevesinjska policija podnijela je izvjetaj Okrunom tuiteljstvu u Trebinju protiv dvije osobe iz Nevesinja zbog sumnje da su ukrali automobil Ladu, rastavili ju, a potom prodali za 220 KM. Bitno, 26. septembar 2011.
Srpski vojnici silovali su mene, moju kerku i sina

Zatieni svjedok KD-051 izjavio je na suenju Radovanu Karadiu: Moja kerka, koja je imala 7,5 godina, silovana je nekoliko puta. Moj sin od 13,5 godina silovan je mjesecima. Silovan sam i ja, ali me za djecu najvie boli... Jo nisam pitao suprugu da li je i ona bila silovana, zato to nemam snage. I nju su odvodili, ali nikada nismo p priali o tome, rekao je KD-051, briznuvi zatim u pla zbog ega je zasjedanje suda prekinuto. Svjedok je naglasio da ga najvie boli to su to radile njegove komije i ljudi koje je znao u logoru u srednjoj koli u Rogatici, u koji je njegova porodica, zajedno sa stotinama Bonjaka, bila zatvorena krajem maja 1992 i drana tri i po meseca. Nezavisne novine, 22. septembar 2011.
Kako ivjeti sa 40 KM mjeseno

Stotinjak civilnih invalida iz Banjaluke i Prijedora protestnom etnjom od Narodnog pozorita do vladine zgrade pokuali su skrenuti panju na sebe i oajan poloaj u kojem se nalaze. Radi se o najteim invalidima, osobama iji je ivot vezan za kolica, ljudima koje su svi zaboravili i o kojima vlast ne brine. Pomo za osobe koje trebaju tuu njegu i pomo mjeseno iznosi tek 41 konvertibilnu marku. urnal.info, 26. septembar 2011.
Promovisana knjiga Oj, dravo, odnio te avo

U prostorijama sarajevske opine Stari Grad danas je upriliena promocija knjige Devada Kapetanovia Oj, dravo, odnio te avo. Fena, 22. septembar 2011.
64
Nauka
izumili zamjenu za botoks i kreme namijenjene zreloj koi, usavrivi tablete koje utiu na duboke slojeve koe i, djelujui iznutra, eliminiraju bore i smanjuju lepeze oko oiju. Pilule za ljepotu sadre mjeavinu prehrambenih ekstrakta, vitamine C i E, izof lavone, likopine, omega-3. Naunici su uvjereni da se ove komponente suprotstavljaju starenju koe na genetskom nivou. Tablete protiv bora, tvrde njihovi izumitelji, uskoro e se pojaviti
Pripremio: Saladin Kovaevi
Uskoro u apotekama tablete za peglanje Verbalna sugestija moe izazvati promjene u sranim bora arterijama aunici iz Velike Britanije su
u obinim engleskim apotekama, koje e kotati do 35 funti za jednomjesenu kuru.
Gojazni zbog mlijeka iz flaice

avanje djetetu mlijeka na f laicu i poslije druge godine ivota poveava rizik od gojaznosti, pokaza li su rezultati amerikog istra ivanja. Istra ivanje je pokaza lo da dvogodinja k stavljen u krevet sa f laicom mlijeka od 230 mililitara unosi dodatnih 150 ka lorija, to predstavlja 12 posto dnevnih potreba organizma djeteta tog uzrasta. Zdravst veni strunjaci zbog toga savjetuju mladim roditeljima da djetetu ne daju mlijeko na f laicu poslije navrenih 18 mjeseci ivota.
bina sugestija da e tretman smanjiti bol u grudima, ne samo da moe zaista dovesti do smanjenja bola, nego i izazvati promjene u sranim arterijama, utvrdili su njemaki strunjaci. Oni su polovini od 30 pacijenata, nad kojima je upravo obavljana procjena bola u grudima, saopili kako e dobiti infuziju koja e bol ublaiti, pri emu im je dat samo nedjelotvoran slani rastvor. Ti ispitanici su u prosjeku poslije izjavljivali da se bol smanjio. Meutim, kod ovih pacijenata je utvreno i malo, ali uoljivo suavanje krvnih arterija. Kod ispitanika iz kontrolne grupe, kojima nije nita reeno o dejstvu infuzije, reakcija je bila upravo suprotna.
estice putuju bre od svjetlosti?
Kahva dobra i protiv modanog udara?

iljenja strunjaka o utjecaju kahve na zdravlje bila su podijeljena, u posljednje vrijeme su sve zastupljeniji stavovi da se kahvom mogu preduprijediti mnogi zdravstveni problemi - navodno, titi od raka prostate, blagotvorno djeluje na srce, poboljava sportske rezultate i smanjuje mogunost razvoja jed-
ne vrste tumora mozga. Nakon vie istraivanja i analiza rezultata, dolo se do zakljuka da kahva ima i pozitivan efekat kod prevencije modanog udara. Ipak, naunici se i dalje slau da prekomjerno konzumiranje kahve vrlo lahko moe od popularnog napitka napraviti velikog neprijatelja za organizam.
aunici su poslali neutrine kroz zemlju od CERN-a prema 732 km udaljenom laboratoriju Gran Sasso u Italiji, i ostali okirani to su estice do odredita dole 60 nanosekundi bre od svjetlosti. Eksperiment sada moraju provesti najmanje dva nezavisna laboratorija, kako bi potvrdila ili opovrgla te nalaze. Ovo otkrie bi moglo promijeniti na pogled na fiziku i dovesti do preispitivanja postojeih teorija. CERN je 1954. godine osnovalo Evropsko vijee za nuklearna istraivanja (Conseil Europen pour la Recherche Nuclaire). p lanovi CERN-a su 20 drava.
65

301

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

301

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SAFF broj 301

Ubij brata svog, u ime neprijatelja svog

30. septembar - 3. zu-l-kade

Hutbe iz tri sveta mesdida

Mekka: Dr.Usama ibn Abdullah el-Hajjat

avljanja stanja meu ima smutnji i iskuenja

Kuds: Jusuf Ebu Sinine

Peharov pokuaj obaranja Veleovog igraa mogao je biti pokuaj ubistva

Sluaj Imada Al Husina Abu Hamze

30. septembar - 3. zu-l-kade

Bakir Izetbegovi, lan Predsjednitva Bosne i Hercegovine

Islamska vjerska zajednica Makedonije

Reis mora raditi na jedinstvu a ne na razbijanju zajednice

Suivot na bosanski nain

Ministarstvo obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo

Muhamedu i njegovoj porodici hitno potrebna pomo

30. septembar - 3. zu-l-kade

Udrueni napad na istinu o ratu u Bugojnu

Bugojanski HVO pod zastavom faizma

30. septembar - 3. zu-l-kade

Ljudska prava kerova i psea prav prava a ljud ljudii

30. septembar - 3. zu-l-kade

Izgradnja damije urinica

urinica - konani izgled

Saopenje Medlisa IZ-a Livno

Religi eligijsko jsko obrazovanje

Drugo poluvrijeme anketomanije na Pink BH web-portalu!

Senahidu Aliiu i njegovoj majci

26. august - 26. ramazan

Valja (li) biti limunizovan

30. septembar - 3. zu-l-kade

Sloboda, ponos, dostojanstvo

Tuniska omladina svojim tijelima ispisala Tunis-hurre - Slobodni Tunis Egipat

Dojueranji gospodari ivota i smrti, polahko ali sigurno nestaju sa scene

Odvanost slobodarskog arapskog ovjeka

Svjetlost na kraju tunela

Tirani, odlazite! Nova Libija Municija obojena bojom revolucije

Jedinstvo islamskog ummeta u borbi za slobodu

Trg Et-Tahrir, Egipat

Kutak za islamsku omladinu

udo u Zemzem vodi - Dr. Knut Pfeiffer

enska edukativna organizacija Iskre

kola islama 2011

U.G. Solidarnost prikupilo 32.000 eura za gladne u Africi

Kako je Nedad Ibriimovi

Fakultet islamskih nauka, 27. decembar 2006.

eli, 17. novembar 2006.

Isnam Talji i Nedad Ibriimovi na odbrani magistarskog, mart 2009.

Kakanj, 25. februar 2006.

EL-Hidrova knjiga POSVETA

Nedad u Danima, sedam dana nakon denaze

Vogoa, 19. juni 2006.

Travnik, 10. april 2008.

Visoko, 24. februar 2006.

Smrt od tuge za voljenom osobom

Gospodaru moj, sagradi mi kod Sebe kuu u Dennetu

Sandake nevladine organizacije

Prestino evropsko takmienje uaa Kurana

Haki svjedoci na meti

Peter kao Divlji zapad

30. septembar - 3. zu-l-kade

Beara: ja imam nareenje s vrha,

Zloin nad Zainab Al Husni Muslimanska braa su spremna za izbornu pobjedu

U Britaniji ima preko 20 hiljada poligamnih brakova