UPISI NAZIV SVOG FAKULTETA

SEMINARSKI

RAD

PREDMET: Naziv predmeta TEMA: Razvoj djeijeg likovnog stvaralatva

Mentor: Student: Pisi profesoraaaa Sandra Simi

SEMINARSKI RAD djeijeg likovnog stvaralatva

Razvoj

SADRAJ
SADRAJ.................................................................................2 UVOD........................................................................................ 3 1. Pojam stvaralatva / kreativnosti ...........................................4 1. 1. Razvoj djeje likovne kreativnosti ....................................................4 1. 2. Poticanje djejeg likovnog stvaralatva ...........................................5 2. Djeji crte...........................................................................9 3. Emocionalni razvoj i crte.......................................................9 4. Dijete i boja.........................................................................10 4. 1. Boje u fazama djeijeg likovnog stvralatva ..................................11 4. 2. Ekspresivna vrijednost boje u djeijem crteu ...............................12 4. 3. Kako boje djeluju na djecu .............................................................12 4. 3. 1. Konfucije i boje .......................................................................13 4. 3. 2. areni djeiji svijet ..................................................................13 ZAKLJUAK..............................................................................14 LITERATURA............................................................................15

2| 14

SEMINARSKI RAD djeijeg likovnog stvaralatva

Razvoj

UVOD
U savremenoj teoriji predkolskog odgoja postoje dva razliita stajalita u odnosu na djeje stvaralatvo, koje imaju vrlo veliki utjecaj na metodiku odgojnog rada, odnosno na nain poticanja djejeg stvaralatva. Prvo stajalite tretira djeje stvaralatvo kao igru i spontano, esto nesvjesno izraavanje djeteta. Drugo stajalite objanjava djeje stvaralatvo kao oblik kultivirane igre, te naglaava potrebu i znaaj organiziranih odgojnih utjecaja i poticaja. Po Piagetu, djeca u razdoblju od 3. do 7. godine pokazuju veliku sklonost prema aktivnostima crtanja, graenja, modeliranja i sl., te on te aktivnosti naziva slobodnim izraavanjem, samoizraavanjem, simbolikom igrom i estetskim aktivnostima. Naime, Piaget tvrdi da je rana manifestacija estetskih aktivnosti uslovljena unutarnjim potrebama djeteta da izrazi svoju individualnu stvarnost. Herbert Read1 kae da je spontano izraavanje ujedno i slobodno oslobaanje mentalnih aktivnosti miljenja, osjeaja i osobnog doivljavanja. On, kao osnovni oblik djejeg slobodnog izraavanja, uzima crte i smatra da on najpotpunije povezuje slike koje postoje u nesvjesnom, da se u njemu slika, koncept, senzacija i misao uzajamno povezuju, to daje osnovu za instinktivno upoznavanje zakona svemira. Likovni izraz djece oduvijek predstavlja vrlo zanimljivo polje istraivanja i rijetko je neka djeja aktivnost zauzela toliko mjesta u psiholokim istraivanjima, kao to je to djeji crte. O tome zato dijete crta, takoer postoje dvije teorije; u jednoj, ova se pojava objanjava unutarnjim faktorima, u drugoj se crtanje i slikanje djece objanjava kao rezultat uticaja okoline.

3| 14

SEMINARSKI RAD djeijeg likovnog stvaralatva

Razvoj

1. Pojam stvaralatva / kreativnosti

Razliiti autori daju razliita odrenja pojma kreativnosti ali u veini sluajeva svi se slau da je kreativno ono djelo koje je novo, bilo pojedinca ili drutvo. Kreativnost je mentalni proces koji ukljuuju stvaranje novih ideja, pojmova, ili rjeenja problema, ili novih poveznica izmeu postojeih ideja ili pojmova. Sa znanstvenog pogleda, smatra se kako proizvodi kreativnih misli (ponekad zvanih divergentnim mislima) sadre originalnost i primjerenost. Alternativno i svakodnevno miljenje pojma kreativnosti jest jednostavno stvaranje neeg novog. A. Mail definie kreativnost kao proces povezivanja ranije ne povezanih stvari.1 R.Kvaev istie Kreativnost adaptivnost i realizaciju.2 je proces koji ukljuuje orginalnost,

A. Marjanovi navodi: Kreativnost je definisana kao specifina spoznajna djelatnost koja rezultira u novom, odnosno kao misaona aktivnost koja je usmjerena k onome to moe da nastane, a ne k onome to jest.3 Kreativnost imamo u svim onim sluajevima kada se zapaa drugaiji odnos prema radu, postupku i kada je proizvod uraenog ( izreenog, napisanog, naslikanog ) za pojedinca bio nepoznat ili statistiki rijedak. To su nove ideje, kombinacije, misli, akcije i ostvarenja.4

1. 1. Razvoj djeje likovne kreativnosti

1. kreativnost usmjerene aktivnosti spontano izraavanje uz svjesno nastojanje za poboljanjem, postizanjem slinosti s realnim objektom 2. kreativnost invencije opaanje i izraavanje novih likovnih odnosa 3. kreativnost inovacije donoenje znaajnih promjena u likovnom izrazu unoenjem sloenijih likovno-jezinih i tehnikih mogunosti
1 2 3 4

Mail. Alice: Kreativnost u nastavi, Svjetlost, Sarajevo , 1968. Kvaev, Radivoj: Psihologija stvaralatva, Izdavaki centar studenata, Beograd, 1981. Kvaev, Radivoj: Psihologija stvaralatva, Izdavaki centar studenata, Beograd, 1981. Stevanovi, Marko;Edukacija za stvaralatvo, Tonimir, Varadinske Toplice, 1997.

4| 14

SEMINARSKI RAD djeijeg likovnog stvaralatva

Razvoj

4. kreativnost stvaranja stvaranje potpuno novih likovno-pojmovnih sastava stilova 5. kreativnost spontane aktivnosti samostalno izraavanje, spontani djetetov izraz.
5

1. 2. Poticanje djejeg likovnog stvaralatva

Kada neki oblik dijete vrlo paljivo promatra, kada je njime potpuno zaokupljeno, onda otkriva i njegov smisao i znaenje. Takvu usmjerenost panje djeteta, koja nadilazi uobiajenu optu percepciju, moemo nazvati stvaralakom percepcijom. Tek kada se ona dogodi, dijete moe ii na sljedei korak i likovno se izraziti to je opazilo i otkrilo. To se ne dogaa koliko mu mi "serviramo" nekakve "injenice" da je more plave boje, a sunce ute i sl. Jedan od ciljeva likovnog izraavanja je da opaanjem dijete samo dolazi do odreenih shvaanja i otkria o promatranom obliku ili pojavi, te da se kreativno izrazi. Ne treba djecu etiketirati pojmovima talentovan i netalentovan. Neko se likovno lake izraava, neko tee, ali nam je svima likovno izraavanje svojstveno i prirodno. Ne slikamo da bi se drugi divili naim slikama, nego da sami sebe izrazimo, da doemo do odreenih otkria. Ako je prirodni unutranji poriv za upoznavanje svijeta potisnut i otupljen, jedina je prava intervencija da u djetetu ponovno probudimo radoznalost i interes za ono to se zbiva oko njega. Meutim, da bi percipirani sadraji i otkria sazreli, razvili se i urezali u svijest djece, potrebno je da se oni ostvare putem nekog medija izraavanja. Likovno izraavanje je jedan od njih. Likovno izraeni sadraji jaaju sposobnosti opaanja, predoavanja i shvaanja djece, a to opet rezultira snanijim i bogatijim stvaranjem. Tako se uspostavlja prirodni proces rasta i razvoja njihove svijesti i njihovih sposobnosti. Postoji nekoliko naina da kod djece probudimo interes za pojave u svijetu te njihovo likovno izraavanje. A prema D. Belamaric Dijete i oblik su: USMJERAVANJE OPAANJA

N.Grguri,M.Jakubin: Vizualno-likovni odgoj i obrazovanje,Educa, Zagreb,1996.str 97.

5| 14

SEMINARSKI RAD djeijeg likovnog stvaralatva

Razvoj

Prvi i najjednostavniji nain poticanja djece jest usmjeravanje njihove panje na neki oblik ili pojavu (npr. drvo, kuu, let, rast...). Ono to ce djecu najvie zaokupiti i zainteresirati bit ce ivot, funkcija i svojstvo oblika, zatim slijede zanimanje za dijelove oblika, za veliinu, vizualna obiljeja, materijal, boju i detalje. Da bismo izbjegli nametanje svog naina vienja i svojih pretpostavki, najbolje je to initi postavljanjem pitanja. Ali ne pitanja koja bilo to sugeriu ili nameu odgovor. Najjednostavnije pitanje koje bismo morali uporno ponavljati jest: to vidi i to jo vidi? Tek kada dijete iscrpi sve svoje odgovore na to, moemo postaviti druga i daljnja pitanja, npr. Kako drvo raste? Kako sunce svijetli i grije? Kako cvijet cvjeta?... Moemo "uposliti" i djeju logiku pitanjima: Zato drvo ima lice, zato ptice lete, zato djeca tre, zato imamo kuu...? Nakon toga se postavljaju konkretna pitanja o oblicima i pojavama, ako ih djeca nisu sama pronala, pitanja o dijelovima, konstrukciji, materiji, boji i sl. Djeje odgovore ne bi smjeli ispravljati. Automatski i naueni odgovori, te besmisleni odgovori postupno ce nestati. Nakon to dijete na taj nain upozna i doivi neki oblik ili pojavu, ono ce ih lagano i originalno izraziti likovnim medijem. Posmatranje oblika i pojava i njihovo izraavanje likovnim radom, dva su odvojena procesa. Posmatranjem dijete otkriva i pamti oblike i pojave, njihove odnose i znaenja, da to kasnije i preraeno iskae likovnim jezikom. Djeca ne crtaju ono to konkretno vide, nego ono to izdvajaju, pamte i poimaju o nekom obliku ili pojavi. AKTIVIRANJE SJEANJA Drugi nain pokretanja interesa je razgovor o neemu to su spontano vidjela i doivjela. Time se aktivira i uvruje njihovo sjecanje, uva bogatstvo doivljavanja i znanja. Djeca su npr. bila u umi i mnogo toga vidjela i doivjela, vie ili manje svjesno. Sve se to smiljeno postavljenim pitanjima moe obnoviti i u vidu slike pojaviti u njihovoj svijesti, a od toga do likovnog izraza je malen korak. Kao i kod usmjeravanja panje, djeci uporno ponavljamo pitanja: to su vidjela, ula, to se jo dogodilo? Kada iscrpimo djeja sjecanja, postavljamo odreena pitanja o prostoru, oblicima, bojama, materiji, vremenu.. U likovne radove koji nastaju nakon usmjerenog promatranja djeca unose vie pojedinanih podataka, detalja, a u likovne radove koja nastaju prema

6| 14

SEMINARSKI RAD djeijeg likovnog stvaralatva

Razvoj

sjeanju, djeca ee unose znaenja i odnose medu oblicima, te cjelovitost dogaanja. MATANJE, ILUSTRACIJE Matanje se u likovnom izrazu djece najee javlja kao stvaranje novih varijanti i slika na osnovi poznatih dogaaja ili pojava. Npr. ilustriranje pria i pjesama, zamiljenih dogaaja, dogaaja iz prolosti ili budunosti. Bogatstvo i originalnost djeje mate uslovljeni su slobodnim, spontanim i osmiljenim voenjem u likovnom izraavanju svega to ini okolinu i ivot djece. Tada oni imaju o emu tkati svoje vizije i ideje. ZAMILJANJE Vii nivo stvaranja slika ili imaginacije je sposobnost djece da razliite predodbe i pojmove iz sfere nevidljive stvarnosti pretoe u likovni izraz. Pri tome ce djeca pronai likovni ekvivalent i tumaenje za svaki osjeaj, pojavu, pojam, rijeci kojima ne znaju stvarno znaenja, muziku o kojoj nemaju nikakvih podataka... POTVRIVANJE Nenametljivo potvrivanje vrijednost svakog djejeg rada, njegove uspjenosti i ljepote, djetetu znai orijentaciju i potvrdu da je na dobrom putu, da je sposobno, da moe i zna, a sve mu to daje osjeaj sigurnosti i slobode. I tada dijete stvarno moe pokrenuti svoje potencijale, ideje i vizije. Da bi potpunije razumjeli djetetova vienja i shvatanja svijeta, potrebno je na nenametljiv i prirodan nain pokazati interes za djetetovo tumaenje vlastitih radova. U takvoj atmosferi likovno stvaralatvo moe postati stalni i aktivni dio djejeg ivljenja i dogaati se prirodno i lako poput gledanja, udisanja, tranja. 1. 3. Ometanje djejeg stvaralatva Zbog nepoznavanja i nerazumijevanja uloge i funkcije djejeg stvaralatva u razvoju djece moe doi do njegovog ometanja. To se najee dogaa zbog elje okoline da naui dijete kako neto nacrtati, naslikati i napraviti. Time se postie obrnut uinak, umjesto razvoja i interesa djeteta za rad, dijete obino odustane od svojih oblika i prelazi na vie ili manje uspjeno oponaanje datih uzoraka. Naini na koji se moe ometati kreativnost moemo podijeliti na dvije grupe. 7| 14

SEMINARSKI RAD djeijeg likovnog stvaralatva Prvu ine svi oblici direktnog interveniranja u djeje radove:

Razvoj

Crtanje djeci. Ovo je najdrastiniji primjer negativnog upletanja u razvoj djenjih likovnih sposobnosti. Nacrtane oblike djeca u biti ne razumiju, ali zbog autoriteta odraslih ona ih pokuavaju oponaati. Time se prekida prirodni nain opanja, shvatanja i stvaranja oblika u djece i navikavaju se na pasivnost. Ispravljanje djejih oblika. Svako poduavanje djece kako da neto nacrtaju, naslikaju ili naprave naruava vlastita vienja djece i stvara kod njih nepovjerenje u vlastite oblike, te u njima budi osjeaj nemoi i nesigurnosti. Slikovnice za bojenje. Jednostavni oblici u slikovnicama se lako urezuju u djeje pamenje i vraaju se iz njega kad god im zatreba slian oblik. Suprotno tome, ispunjavanjem naturalistikih oblika dijete postaje svjesno njihove sloenosti i realistinosti koja je njemu nedostupna, iz ega ono moe zakljuiti da nije sposobno za likovni rad. Izlaganje djejih radova. esto izlaganje djejih radova i primjera na svim mjestima i stalna prisutnost u njihovoj okolini nesvjesno im se nameu i zastiru njihova vlastita vienja i oblike. irenje ematskih oblika meu djecom dovodi do masovne pojave uniformnih, neinventivnih i praznih oblika u likovnim radovima djece odnosno spreavanja razvoja jednog dijela njihovih sposobnosti i duha. Drugu grupu ine neki odgojni postupci i stavovi: Vrednovanje i procjenjivanje likovnih radova djece. Svako ocjenjivanje ili usporeivanje likovnih radova djece pred njima samima blokira njihov osjeaj slobode, a time i spontanost, odnosno sposobnost stvaralatva. Ako je neki djetetov rad dobro ocijenjen, ono e se dobro osjeati i imati elju da nastavi, ali ako je sljedei rad loije ocijenjen, djetetovo zadovoljstvo e opadati i ono e se sve vie povlaiti i odustajati od likovnog rada. Komentarisanje i prigovaranje. Jednako kao i ocjenjivanje, svaki komentar ili prigovor, pokazano ili prikriveno nezadovoljstvo izaziva nesigurnost kod djeteta i remeti njegovu sposobnost za rad. Prenaglaavanje vrijednosti. Pretjerana pohvala takoe ima negativan utjecaj i umjesto da je djetetu cilj njegovog rada uivanje u svom

8| 14

SEMINARSKI RAD djeijeg likovnog stvaralatva

Razvoj

stvaralatvu, njegov primarni cilj postaje pohvala, to posebno u grupi djece rezultira nezdravim odnosima. Urednost i preciznost. Insistiranje na urednosti i istoi radova obino rezultira suprotnim uinkom, precizno crtanje samo po sebi nije nikakva vrijednost, a sluajne mrlje ne umanjuju vrijednost rada, ve su njegov cilj unutranji procesi koje je taj rad potaknuo u djetetu.6

2. Djeji crte
Krajem 19. i poetkom 20. vijeka istraivai su poeli opisivati karakteristike razvojnih stadija likovne ekspresije kod djece. Dakle, s razvojem djeje psihologije razvija se i interesovanje za djeji crte. Pored govora pomou koga dijete izraava svoja osjeanja i doivljaje, uspostavlja odnose s ljudima, crtanje je jedno od najiskrenijih naina njegovog izraavanja. Crtanje za dijete nije umjetnost, nego nain izraavanja. Dijete je u svojim crteima iskreno, ono stvara crtee neposredno, s oduevljenjem. Njegova sredstva izraavanja su jednostavna, naivna, ali uvjerljiva uprkos tome to su data bez posebne spretnosti. Pomou boja i linija dijete prikazuje i izraava ono to ne zna rijeima. Djeji crtei su zato jedna od tehnika prikazivanja objektivnog realnog djejeg svijeta i zbog toga su zainteresovali djeje psihologe, pedagoge i psihijatre. Oni u svome dijagnostikom, terapeutskokorektivnom i savjetodavnom radu s uspjehom upotrebljavaju djeje crtee, kao jedan od metoda za bolje upoznavanje djeje linosti, motorike zrelosti, koordinacije i snalaenja u prostoru.

3. Emocionalni razvoj i crte

Dijete doivljava razne emocije: veselo je, tuno, alosno, uznemireno, ljuto, uzbueno, nezadovoljno. Sva ova stanja su normalna. Ako dijete ivi u stabilnom porodinom okruenju gdje su pored fiziolokih zadovoljene i njegove emocionalne potrebe (ljubav, naklonost i toplina roditelja), ono se osjea sigurno i sretno, ali ako u sredini u kojoj ivi ne nailazi na zadovoljavanje ovih potreba, ono se ne osjea dobro. Afektivne doivljaje i elje kroz crte dijete izraava individualnim simbolima, koji su vijek u neposrednoj vezi sa ivotom, to znai da dijete u crte unosi svoje elje,

Suada Selvi, prof. pedagogije: Edukacija roditelja

9| 14

SEMINARSKI RAD djeijeg likovnog stvaralatva

Razvoj

tenje, matanja, razna osjeanja, kao to su ljubav, prijateljstvo, mrnja, zavist, razdraljivost, potitenost. U slobodno crtanje dijete uvijek unosi ono to ga najvie emocionalno privlai ili odbija. Ono to ga privlai stavlja u prvi plan, crte boji svijetlim bojama, a ono prema emu osjea antipatiju obino crta maleno i tamnim bojama. Impulsivna i energina djeca crtaju smjelo, dok plaljiva, povlae tanke nesigurne linije, uokviruju crte ili ga crtaju u uglu papira. U mnogim djeijim crteima pojavljuje se sunce. Neki autori smatraju da ta djeca ne pokazuju emocionalne tekoe.

4. Dijete i boja
Djeije slikarstvo je obojeno velikom osjeajnou, a tome pomau doivljaji boja, njihova ljepota i snani psihiki utjecaj na djecu. No, prije nego spomenemo djeije izraavanje bojama, bitno je pomenuti kada to djeca poinju raspoznavati boje. Djece su sklona gledati obojene predmete i to njihova sklonost pomogla je psiholozima u otkrivanju kada djeca poinju raspoznavati boje. Boja je prva karakteristika koju djeca mogu uoiti i razlikovati. Svi smo uli da djeca percipiraju samo crne i bijele boje ( svjetlije i tamne ). Ali u periodu od est sedmica do dva mjeseca, situacija se mijenja. Kao to je ve ranije navedeno, djeca prvo poinju razlikovati crvenu boju. Kasnije uoavanje druge svijetle boje i utu medu njima. Malu djecu privlae svijetle boje. Brojna istraivanja pokazuju da se s godinama ove djeije preferencije mijenjaju. Mnoga djeca do 10 godina nazivaju crvenu ili rozu i utu svojim omiljenim bojama. Ali nakon desete godine poinju preferirati plavu. Preferencije boja su usko povezane sa spolom. Mnoga istraivanja su pokazala da djevojice vise vole crvenu, rozu ili narandastu boju. Djeaci vole plavu i druge tamne boje. Dijete, kada neto crta, a ima razliite bojice ili flomastere, ono ih upotrebljava kako mu ,, dou" i kako se u momentu sjeti da uzme neku boju ili samo zato to pojedinu bojicu ili flomaster jo nije upotrijebio. Odnosno, dijete se igra zamjene bojica.

10 | 1 4

SEMINARSKI RAD djeijeg likovnog stvaralatva

Razvoj

Ono obino ne razmilja o tome koju boju daje nacrtanom obliku, pa ce zato, npr. kada crta niz ljudi, svi biti obojeni razliitim bojama. Pomou ovih vrsta bojica, djeca ue prepoznavati boje. Zbog sloenosti rada sa bojama dijete bira jednostavniji postupak, pa za svaki oblik upotrebljava jednu boju.

4. 1. Boje u fazama djeijeg likovnog stvralatva

Mnogi istraivai su prouavali djeiji crte i tako utvrdili faze kroz koje dijete prolazi. Na osnovu uporeivanja djeijih radova iz vie zemalja, pokazalo se da je to likovno izraavanje slino kod sve djece, pa zato kaemo da su razvojne faze ne samo univerzalne, nego i uroene. Dakle, to razvojne faze su rezultat djeijeg sazrijevanja. Analizirajui razliita shvatanja razvojnih faza likovnog izraza kod djece, dolo se do zakljuka da likovni izraz djeteta prolazi kroz faze uvjetovane godinama starosti. Faze likovnog izraavanja su: faza izraavanja primarnim simbolima (od 1-3 god.) faza izraavanja sloenim simbolima (od 4-6 god.) faza intelektualnog realizma (od 7- 10 god.) faza vizualnog realizma (od 11- 15 god. )7 Meutim, treba istai i to da sva djeca ne dolaze u iste faze istodobno jer se znalo dogoditi da estogodinjak crta na nain kako bi to radio sedmogodinjak. Smatra se da se nasljedni faktori iii okolina mogu donijeti odstupanja od norme. Takoer, treba napomenuti da je nain djetetova miljenja drugaiji od miljenja odraslih, pa tako razvojne faze pokazuju da dijete shvata stvarnost i ponaa se prema njoj na specifian nain.

N.Grguri,M.Jakubin: Vizualno-likovni odgoj i obrazovanje,Educa, Zagreb,1996.str 31.

11 | 1 4

SEMINARSKI RAD djeijeg likovnog stvaralatva

Razvoj

4. 2. Ekspresivna vrijednost boje u djeijem crteu

U okviru stepena svog psihofizikog razvoja djeca postepeno otkrivaju boje kao osobine stvari. Djeiji crtei u boji su spontana projekcija njegove unutranjosti. Same boje nam otkrivaju djeiji emocionalni ivot, linije i figure nam otkrivaju stepen samokontrole, prostorne dimenzije otkrivaju nam utjecaj okoline na djeiji karakter. Djeca koja preteno crtaju toplim bojama (crvena, uta i narandasta) posjeduju spontanu iskrenu osjeajnost i prijateljstvo prema drugima. Vole da uestvuju u igri i u svojim osjeanjima su veoma zavisna od drugih. Djeca koja preteno crtaju hladnim bojama (zelena, plava, smea i crna) otkrivaju kontrolisano ponaanje, ne nameu se drugima, rado se igraju sama, racionalnih su interesovanja, upravljaju se prema vlastitim mislima. Kod nekih se moe uoiti agresivnost i osvetoljubivost. Pretjerana upotreba crvene boje moe da izraava pretjerano afektivnu ili ak agresivnu prirodu. Pretjerana upotreba ute boje izraava infantilno, spontano i osjeajno bie. Pretjerana upotreba smee boje preovladava u crteima djece koja su odrasla u okolini s pretjeranim higijenskim zahtjevima. Pretena upotreba crne boje uvijek znai pomanjkanje osjeanja ili neugodnog ivotnog stanja, koje dijete ne moe da prevazie. Takva djeca potiskuju svoja osjeanja i strah, realistiki su usmjerena, istiu intelektualne interese, esto su usamljenici, najradije se igraju sami, a ako upotrebljavaju povrinski crnu boju znai da su se nali u osjeajnoj krizi. Likovna ekspresija pomae djetetu da se oslobodi psihike napetosti da razvija sposobnost opaanja, predstavljanja, samosvijest, istrajnost, radnu disciplinu, smisao za kulturnu zabavu i estetska doivljavanja. Likovni izraz treba da bude odraz djetetovog gledanja i opaanja, a ne da izvire iz nauenih ablona. Djetetu je dovoljno dati u ruke olovku, papir i bojice i diskretno usmjeravati njegov rad (poeljno je oduzeti gumicu, koja je simbol nesigurnosti pri crtanju). Sve to dijete ostvari treba da primamo s pohvalama i oduevljenjem, kao njegov uspjeh. Negativno kritikovanje djeijeg crtea je nedopustivo, jer time podstiemo bojaljivost i neodlunost, a u kolskom periodu otpor prema stvaralatvu.

4. 3. Kako boje djeluju na djecu

Ve sama vizualizacija boja moe utjecati na ovjekovo raspoloenje. Mentalna slika odreene boje djeluje na oni ivac, mozak i ivani sustav. Osim na raspoloenje, zamiljanje boje moe utjecati na ponaanje, pokrete tijela i govor. Upravo zbog toga su boje jako vane u razvoju djece.

12 | 1 4

SEMINARSKI RAD djeijeg likovnog stvaralatva

Razvoj

4. 3. 1. Konfucije i boje
Ve u Konfucijevo vrijeme, pet osnovnih ljudskih vrlina bilo je, prema etikim principima, povezano s odreenim elementima i pripadajuim bojama: humanost s elementom drva, plavom i zelenom (dobrota) bojom; pravednost s elementom metala i bijelom bojom; pristojnost s elementom vatre i crvenom bojom; mudrost s elementom vode i crnom bojom; povjerenje s elementom zemlje i utom, naranastom i smeom (vjernost) bojom. Znamo da svaki od ovih elemenata ima ljekovite osobine dok navedene boje, s njihovom komplementarnim parovima, pridonose uspostavljanju osobne ravnotee. Prema ovome moe se izabrati i boja odjee, namjetaja, zidova i dr..

4. 3. 2. areni djeiji svijet

Na razvoj karaktera i inteligencije djece, osobito vanu ulogu imaju boje u njihovom okruenju. Tako su primjerice u radoblju od vrtia do 15 godine ivota, dugine boje jako poticajne za razvoj djece. Kroz svjesno kombiniranje boja moe se pozitivno utjecati na djeiju psihu. Djeija soba svijetloplavih ili rozih zidova sigurno e se svidjeti odraslima, ali razne boje, arene, vesele slike i igrake ne smiju nikako nedostajati u sobi vaeg djeteta. Ako vae dijete loe spava i ako je inae nemirno, trebali biste izbjegavati kriave boje. U ovom sluaju preporuuje se njena zelena ili plava. Vano je i da djetetu date na izbor nekoliko boja te da se on/a sami odlue kakva e biti njihova soba. Djeca obino intuitivno znaju to im odgovara i u kakvom se okruenju dobro osjeaju. Ostavite svom djetetu prostora za vlastiti kreativni izraz - npr. na jednom dijelu zida specijalno namjenjenom za umjetnike kreacije vaeg djeteta ili na velikim listovima koje ete poslije uokviriti i objesiti umjesto gotovih, kupljenih slika a koje vae dijete moe uvijek nanovo obnoviti.

13 | 1 4

SEMINARSKI RAD djeijeg likovnog stvaralatva

Razvoj

ZAKLJUAK
Dijete ima neodoljivu potrebu za istraivanjem. Pokree ga unutranja motivacija koja je puno djelotvornija ako joj se pridrui i vanjska motivacija to znai da dijete ima paljivu publiku, priznanje i pozitivnu potporu posebno od odraslih promatraa, ali i od druge djece. Dijete je motivisano i potrebom za samoostvarenjem koja ga tjera da istrauje, upoznaje i razumije okolinu koja ga okruuje. Interes djeteta za istraivanjem i otkrivanjem je vrlo snaan, ali i individualan. Svako dijete ima svoju snagu motivacije o kojoj ovisi uspjeh akcije. Dijete e istraivati u skladu sa svojim potrebama, ali i ovisno o tome kakva ga okolina okruuje, odnosno da li je ta okolina poticajna s puno razliitih materijala koji su nadohvat djetetu ili je pak siromana i ograniavajua koja mu na taj nain uskrauje tendencije intelektualnog, ali i svakog drugog razvoja. Naravno, kroz razliite istraivake aktivnosti dijete stie sigurnost, ui o svojoj okolini i razvija svoju kreativnost i matu. Dijete se likovno izraava kako bi prikazalo ono to ga zanima, a s druge strane oduevljava ga materijal s kojim radi i sam proces rada te neposredna percepcija i pokreti. Za dijete su bitni doivljaj i akcija. Neometana djeja likovna djela su iskrena, spontana, dijete iskazuje svoje razmiljanje o onome to izraava. Kroz razliite likovne aktivnosti, dijete stie sigurnost, ui o svojoj okolini, razvija sposobnost posmatranja, zapaanja, uoavanja, svoj osjeaj za lijepo. Likovno stvaralatvo ima veliku ulogu u razvoju kreativnosti, mate, pamenja i panje pa ako djeci likovne aktivnosti ponudimo u obliku igre pruit emo im veliko zadovoljstvo. Primarni cilj u likovnoj aktivnosti ne mora biti direktno uenje injenica, nego im je potrebno dati mogunost da sami istrauju i isprobavaju. Najvanije je da se djeca dobro zabave, a putem zabave da neto i naue. Strunjaci ranog odgoja i obrazovanja, odgajatelji, svoju panju usmjeravaju na djeji proces, a ne na sam rezultat, a za dijete bitna je duboka radost doivljena stvaranjem.

14 | 1 4

SEMINARSKI RAD djeijeg likovnog stvaralatva

Razvoj

LITERATURA
1. Marcel Basic, Jasenka Mirenic- Bacic, Uvod u likovno miljenje, kolska knjiga, Zagreb, 1998 2. Matko Pei, Pristup likovnom djelu, kolska knjiga, Zagreb, 1997 3. Marijan Jakubin:Osnove likovnog jezika i likovne tehnike, Educa, Zagreb, 1990. 4. Mustafa Pai: Likovni jezik, Meunarodna galeriia portreta, Tulza,2O07. 5. Mail. Alice: Kreativnost u nastavi, Svjetlost, Sarajevo , 1968. 6. K vaev, Radivoj: Psihologija stvaralatva, Izdavaki centar studenata, Beograd, 1981 7. Stevanovi, Marko;Edukacija za stvaralatvo, Tonimir, Varadinske Toplice, 1997. 8. Suada Selvi, prof. pedagogije:Edukacija roditelja 9. : http://home.schule.at/cometo/schaberl/farbe/sim.htm 10. http://de.wikipedia.org/wiki/Sieben_Farbkontraste 11. N.Grguri,M.Jakubin: Zagreb,1996. Vizualno-likovni odgoj i obrazovanje,Educa,

15 | 1 4