U T J e C A J F I N A N C I J S K o G P o L o Ž A J A I A K T I V N o S T I N A Novčani Jaz I Profitabilnost Hrvatskog Turističkog Sektora

SVEUILITE U ZAGREBU EKONOMSKI FAKULTET U ZAGREBU
HRVOJE SERDARUI
UTJECAJ FINANCIJSKOG POLOAJA I AKTIVNOSTI NA NOVANI JAZ I PROFITABILNOST HRVATSKOG TURISTIKOG SEKTORA
(M AGISTARSKI RAD)
ZAGREB, 2007.
Ime i prezime: Adresa: Kontakt:
Hrvoje Serdarui Zagreb, Bencekovieva 29a +385 1 98 16 11 696
SVEUILITE U ZAGREBU EKONOMSKI FAKULTET U ZAGREBU
(M AGISTARSKI RAD)
Povjerenstvo za ocjenu:
Prof.dr.sc. Lajo ager Doc.dr.sc. Oliver Kesar Prof.dr.sc. Danimir Gulin
Mentor:
Prof.dr.sc. Danimir Gulin
Zagreb, 2007.
SVEUILITE U ZAGREBU EKONOMSKI FAKULTET U ZAGREBU PDS RAUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE
HRVOJE SERDARUI
(M AGISTARSKI RAD)
ZAGREB, 2007.
Utjecaj financijskog poloaja i aktivnosti na novani jaz i profitabilnost hrvatskog turistikog sektora, magistarski rad
Hrvoje Serdarui DISPOZICIJA MAGISTARSKOG RADA
UTJECAJ FIN ANCIJSKOG POLOAJA I AKTIVNOSTI NA NOVANI JAZ I PROFITABILNOST HRVATSKOG TURISTIKOG SEKTORA
1. UVOD...1
2. OCJENA
FINANCIJSKOG
POLOAJA,
LIKVIDNOSTI
AKTIVNOSTI
HRVATSKOG TURISTIKOG SEKTORA...22 2.1. 2.2. 2.3. Ocjena zaduenosti..23 Ocjena likvidnosti..44 Ocjena aktivnosti..61
3. NOVANI JAZ HRVATSKOG TURISTIKOG SEKTORA77 3.1. 3.2. 3.3. 3.4. Faktori novanog jaza..77 Utjecaj zaliha, obveza i potraivanja na novani jaz..92 Metodologija utvrivanja novanog jaza..96 Meuovisnost novanog jaza i novanog toka..109
4. PROFITABILNOST KAO POSLJEDICA AKTIVNOSTI I NOVANOG JAZA HRVATSKOG TURISTIKOG SEKTORA.113 4.1. 4.2. 4.3. Utjecaj aktivnosti na novani jaz..113 Utjecaj novanog jaza na profitabilnost..114 Model utjecaja financijskog poloaja i aktivnosti na novani jaz i profitabilnost hrvatskog turistikog sektora115
5. ZAKLJUAK121
LITERATURA..125 PRILOZI...130
stranica I.
SADRAJ MAGISTARSKOG RADA UTJECAJ FINANCIJSKOG POLOAJA I AKTIVNOSTI NA NOVANI JAZ I PROFITABILNOST HRVATSKOG TURISTIKOG SEKTORA
1. UVOD1 1.1. DEFINIRANJE OSNOVNIH KATEGORIJA....2 1.1.1. UPRAVLJANJE NOVANIM JAZOM (OBRTNIM KAPITALOM CASH GAP).2 1.1.2. RADNI KAPITAL.5 1.1.3. PROFITABILNOST MJERENA KROZ NOVANI TOK7 1.1.3.1. 1.1.3.2. UTVRIVANJE I KORITENJE EBITDA.....8 UTVRIVANJE NOVANOG TOKA.9
1.1.3.2.1. SLOBODNI NOVANI TOK.....12 1.2. 1.3. 1.4. CILJEVI ANALIZE NOVANOG JAZA..14 CILJEVI I METODE ISTRAIVANJA.18 PROVJERA MERITORNOSTI UZORKA...19
2. OCJENA
FINANCIJSKOG
POLOAJA,
LIKVIDNOSTI
AKTIVNOSTI
HRVATSKOG TURISTIKOG SEKTORA...22 2.1. Ocjena zaduenosti...23 2.1.1. 2.1.2. 2.1.3. Definicija pokazatelja zaduenosti...23 Ocjena i izraun zaduenosti: Koeficijent zaduenosti.24 Ocjena i izraun zaduenosti kroz ostale pokazatelje..28 2.1.3.1. 2.1.3.2. Dodatni pokazatelji kod ocjene zaduenosti..31 Dodatak kod ocjene i izrauna zaduenosti: ocjena stabilnosti35 2.1.4. 2.1.5. Korelacije i znaaj pokazatelja zaduenosti...38 Zakljuak ocjene zaduenosti te preporuke vjerovnicima i investitorima41 2.1.5.1. 2.1.5.2. Pregled trendova i komentar41 Preporuke vjerovnicima i investitorim.43
stranica II.
2.2.
Ocjena likvidnosti..44 2.2.1. 2.2.2. 2.2.3. 2.2.4. 2.2.5. 2.2.6. Definicija pokazatelja likvidnosti...44 Ocjena i izraun likvidnosti: Koeficijent likvidnosti I..45 Ocjena i izraun likvidnosti: Koeficijent likvidnosti II.47 Ocjena i izraun likvidnosti: Koeficijent likvidnosti III49 Ocjena i izraun likvidnosti: Radni kapital..52 Saetak i znaaj ocjene likvidnosti..53 2.2.6.1. Dodatak ocjeni likvidnosti Analiza novanog toka...55 2.2.6.2. Matrica utjecaja pokazatelja likvidnosti na razne pokazatelje...59 2.2.7. Preporuke vjerovnicima i investitorima60
2.3.
Ocjena aktivnosti..61 2.3.1. 2.3.2. 2.3.3. 2.3.4. 2.3.5. 2.3.6. 2.3.7. Definicija pokazatelja aktivnosti61 Ocjena i izraun aktivnosti: Obrtaj kratkotrajne imovine..62 Ocjena i izraun aktivnosti: Obrtaj zaliha63 Ocjena i izraun aktivnosti: Obrtaj potraivanja.66 Ocjena i izraun aktivnosti: Obrtaj dobavljaa...67 Ocjena i izraun aktivnosti: Obrtaj ukupne imovine..68 Saetak i znaaj ocjene aktivnosti...70 2.3.7.1. Matrica utjecaja pokazatelja aktivnosti na razne pokazatelje.70 2.3.7.2. 2.3.7.3. 2.3.8. T-test matrice....72 Saetak po pokazateljima trendovi.73
Preporuke vjerovnicima i investitorima75
3. NOVANI JAZ HRVATSKOG TURISTIKOG SEKTORA77 3.1. Faktori novanog jaza..77 3.1.1. 3.1.2. Definicija novanog jaza77 Zalihe78 3.1.2.1. Korelacije zaliha81
stranica III.
3.1.2.2. 3.1.3.
Dani vezivanja zaliha...82
Potraivanja.83 3.1.3.1. 3.1.3.2. Korelacije potraivanja.86 Dani vezivanja potraivanja....87
3.1.4.
Dobavljai88 3.1.4.1. 3.1.4.2. Korelacije dobavljaa...90 Dani vezivanja dobavljaa..91
3.2.
Utjecaj zaliha, obveza i potraivanja na novani jaz..92 3.2.1. 3.2.2. Utvrivanje i ocjena novanog jaza.92 Korelacija novanog jaza i prihoda.....95
3.3.
Metodologija utvrivanja novanog jaza...96 3.3.1. Model novanog jaza.97 3.3.1.1. Model novanog jaza s promjenom kamatne stope kredita.97 3.3.1.2. Model novanog jaza s promjenom broja dana novanog jaza.101 3.3.2. Utjecaj novanog jaza na financijski poloaj i
profitabilnost..103 3.3.2.1. 3.3.2.2. 3.3.2.3. 3.3.2.4. 3.3.2.5. Utjecaj na likvidnost...103 Utjecaj na zaduenost...105 Utjecaj na aktivnost106 Utjecaj na profitabilnost.107 Saetak utjecaja novanog jaza na financijski poloaj i profitabilnost109 3.4. Meuovisnost novanog jaza i novanog toka..109
4. PROFITABILNOST KAO POSLJEDICA AKTIVNOSTI I NOVANOG JAZA HRVATSKOG TURISTIKOG SEKTORA.113 4.1. 4.2. Utjecaj aktivnosti na novani jaz.....113 Utjecaj novanog jaza na profitabilnost..114
stranica IV.
4.3.
Model utjecaja financijskog poloaja i aktivnosti na novani jaz i profitabilnost hrvatskog turistikog sektora....115 4.3.1. 4.3.2. Novani jaz....115 Profitabilnost.118
5. ZAKLJUAK...121
LITERATURA..125
PRILOZI...130
IVOTOPIS........141
KRATICE........143
stranica V.
1.
UVOD
Financijska teorija i praksa razvile su mnoge modele za praenje financijskih pokazatelja, pa su time takvi modeli dobili na vanosti radi svoje uporabe. Naime, menadment na temelju raznih podataka i pokazatelja eli donijeti prave odluke o investiranju, financiranju i dividendama. To vrijedi za sve grane gospodarstva, pa tako i za turizam.
Turistiki sektor u Republici Hrvatskoj od osamostaljenja slovi kao strateki sektor u gospodarskom razvoju zemlje. Praenjem pokazatelja turistikog sektora moe se postii cilj upravljanja tim strateki vanog dijela gospodarstva, djelujui parcijalno ili globalno.
Nakon konsolidiranja sektora i poetka njegovog zamaha i razvoja, poslovanje prihodovno najjaeg dijela sektora ili grane djelatnosti Hoteli i restorani postalo je ne samo zanimljivo, nego i nuno pratiti i analizirati, gledajui s aspekta drave (Vlade), s aspekta financijera tog sektora, pa i s aspekta financijske javnosti.
Za takve su analize zainteresirane banke i financijske institucije, kao openito dugoroni financijeri, tvrtke-dobavljai iz ne-turistikog dijela gospodarstva, kao openito kratkoroni financijeri, kao i sami poslovni subjekti unutar sektora (konkurencija), a osobito osobe na upravljakim pozicijama (menaderi) u svojim nastojanjima da zadovolje interese vlasnika i radnika te odre svoju upravljaku poziciju.
U velikom broju analiza koje se vre iz razliitih interesa, analiza novanog jaza odnosno analiza financiranja poslovnog ciklusa i implikacija koje nastaju uslijed poslovnih ciklusa, omoguava shvaanje vanosti visine kratkoronog
zaduenja, imovine, potraivanja, ukupne likvidnosti, zaduenosti, profitabilnosti te njihovih korelacija s financiranjem poslovnog ciklusa.
stranica 1
1.1.
DEFINIRANJE OSNOVNIH KATEGORIJA
1.1.1. UPRAVLJANJE NOVANIM JAZOM (OBRTNIM KAPITALOM CASH GAP)1
Kako je upravljanje likvidnou jedan od najvanijih zadataka kod upravljanja poduzeem, za upravu turistikog poduzea vano je imati dobru podlogu u analizi upravljanja obrtnim kapitalom cash gap. Smatra se prikladnijim koristiti hrvatski izraz novani jaz.
Naime, definicija novanog jaza bazira se na broju dana potrebnih da novac proe kroz poslovni ciklus u razliitim pojavnim oblicima kako bi se ponovo vratio u poetni oblik novac. Izraunava se kao koncept broja dana u razlici izmeu zbroja zaliha i potraivanja od kupaca te obveza prema dobavljaima. U poslovnom ciklusu potrebno je da se novac (imovina) pretvori u drugi oblik imovine - zalihe, pa potom prodajom pretvoren u potraivanja prema kupcima, a financiran iz obveza prema dobavljaima te konano naplaen vrati ponovo u svoj poetni oblik - u novac.
Time bi se novani jaz definirao kao:
NOVANI JAZ =
DANI VEZIVANJA ZALIHA + DANI VEZIVANJA KUPACA - DANI VEZIVANJA DOBAVLJAA
Za vie informacija mogu se vidjeti lanci i stranice: s
Boer, G.: MANAGING THE CASH GAP, preuzeto s www.aicpa.org/PUBS/jofa/oct1999/boer.html, rad iz 1999. Borgia, D.J. i Burgess, D.O.: REDUCING THE CASH GAP BY FACTORING, preuzeto www.crfonline.org/orc/pdf/ref15.pdf Izraun novanog jaza moe se raditi i putem internetskih stranica, kao npr. www.basicbusiness.biz/calc-cashgap.html.
stranica 2
Taj jaz ili razmak mora biti financiran. to je jaz vei, poduzee mora platiti vie kamata. ak da se novani jaz financira iz vlastite likvidnosti, potrebno je kod donoenja odluka, prvenstveno odluka o investiranju i financiranju, znati koliki je troak financiranja novanog jaza. Uprava bilo kojeg poduzea, pa tako i turistikog, nastojat e skratiti broj dana novanog jaza, jer vei novani jaz trai vie trokove.
Potrebno je istaknuti da se novani jaz razlikuje od industrije do industrije (od gospodarskog sektora do gospodarskog sektora), a dodatno se razlikuje po sezonama i zemljopisnim podrujima.
Ovaj rad je usmjeren na analizu i istraivanje novanog jaza u turistikom sektoru (grana: Hoteli i restorani) u skladu s nacionalnom klasifikacijom Dravnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske. Grana Hoteli i restorani uzeta je u razmatranje radi poveanog interesa cjelokupne javnosti oko poslovanja ove strateki vane grane gospodarstva, a dostupnost podataka i analiza dodatno su utjecale na to.
U kasnijim analizama i razmatranjima, koncept novanog jaza uzima se dodatno i uvjetno na recipronoj osnovi, to jest, kao brojane veliine stanja zaliha, potraivanja od kupaca i obveza prema dobavljaima, i to radi zahtjeva analize u smislu standardizacije mjera obiljeja koja su promatrana. Tako se za potrebe ovog rada novani jaz dodatno i uvjetno definira kao2:
NOVANI JAZ =
ZALIHE + POTRAIVANJA OD KUPACA - OBVEZE PREMA DOBAVLJAIMA
imajui i dalje na umu koncept broja dana, to se moe vidjeti na Prikazu 1.
Dodatne napomene iznesene su kasnije kroz rad (osobito vidjeti u poglavlju 3. Novani jaz hrvatskog turistikog sektora.)
stranica 3
Prikaz 1. Koncept novanog jaza
Na Prikazu3 1., u okviru koncepta novanog jaza, prikazan je poslovni proces, pa tako: inventory period predstavlja razdoblje zaliha, od dana kad su zalihe pristigle u proces (inventory arrives), pa do dana kad su prodane (inventory sold), payable period predstavlja razdoblje od primitka rauna od strane dobavljaa do dana plaanja (Cash paid), reveivable period predstavlja razdoblje od slanja rauna kupcima (dunicima) do dana naplate (Cash received).
Kako je dan primitka zaliha jednak datumu primitka rauna, tako je novani jaz (Cash Gap) razdoblje izmeu dana kad je plaeno dobavljaima (Cash paid) i dana primitka novca od kupaca (Cash received).
3 Prikaz je preuzet iz lanka autora Borgia, D.J. i Burgess, D.O.: REDUCING THE CASH GAP BY FACTORING, preuzeto s www.crfonline.org/orc/pdf/ref15.pdf.
stranica 4
Kao to je vidljivo, Prikaz 1. i objanjenja uz njega, temelje se na konceptu broja dana.
Radi razlikovanja, kod izrauna i daljnjeg iznoenja govorit e o NOVANOM JAZU

(broj dana)
i NOVANOM JAZU. Naime, potrebno je analizirati usporedive
serije podataka sa standardiziranim mjerama radi ispravnih interpretacija statistikih rezultata, pa se tako i postupilo u analizama koritenim u ovom radu. 1.1.2. RADNI KAPITAL4
Ovdje je potrebno istai i radni kapital koji se drukije definira od obrtnog kapitala cash gap (novani jaz). Neki autori ak navode i pojam obrtni kapital. Za potrebe ovog rada govorit e se o radnom kapitalu, a definira ga se kao viak kratkotrajne imovine nad kratkoronim obvezama, koji se esto javlja kao rezultat veeg iznosa zaliha i potraivanja potrebnih da se podrava projekt odnosno poslovanje.
Ako se to stavi u jednadbu, onda je:
RADNI KAPITAL = KRATKOTRAJNA IMOVINA KRATKORONE OBVEZE.
Ako se eli vidjeti razliku izmeu RADNOG KAPITALA i NOVANOG JAZA, onda to ide dalje:
RADNI KAPITAL = (ZALIHE + POTRAIVANJA OD KUPACA + OSTALA POTRAIVANJA + KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA + NOVAC) (KRATKORONE OBVEZE PREMA KREDITORIMA + OBVEZE PREMA DOBAVLJAIMA + OSTALE KRATKORONE OBVEZE)
Vie o ovome vidjeti u knjizi autora Brealey, R. A. i Myers, S. C.: PRINCIPLES OF CORPORATE FINANCE, McGrawHill/Irwin, New York, 2003., str. 121-127, 851-858.
stranica 5
RADNI KAPITAL = NOVANI
JAZ5
(OSTALA
POTRAIVANJA
KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA + NOVAC) (KRATKORONE OBVEZE PREMA KREDITORIMA + OSTALE KRATKORONE OBVEZE)
Izuzmu li se varijable kao ostala potraivanja (mali broj) i kratkotrajna financijska imovina (imovina radi pekulacije, rijetka) sa strane aktive te ostale kratkorone obveze sa strane pasive, lake je uoiti da je
RADNI KAPITAL = NOVANI
JAZ
(O ST TA AL LA A OS
P PO OT TR RA A IIV VA AN NJ JA A
+ +
K KR RA AT TK KO OT TR RA AJ JN NA A F FIIN NA AN NC CIIJ JS SK KA A IIM MO OV VIIN NA A + NOVAC) (KRATKORONE OBVEZE PREMA KREDITORIMA + O ST TA AL LE EK KR RA AT TK KO OR RO O N NE EO OB BV VE EZ ZE E) OS RADNI KAPITAL = NOVANI JAZ + NOVAC KRATKORONE OBVEZE PREMA KREDITORIMA + ,
gdje je
OSTALA
POTRAIVANJA
KRATKOTRAJNA
FINANCIJSKA
IMOVINA OSTALE KRATKORONE OBVEZE.
Ovdje predstavlja rezidual koji se smatra ili pretpostavlja premalenim u odreenim okolnostima da bi izvrio znaajan utjecaj.
Ovdje se opet skree pozornost na napomenu danu u Poglavlju 1.1.1., kako se ponekad dodatno i uvjetno novani jaz definira i uzima na recipronoj osnovi kao veliina mjerljiva u novanim jedinicama. Moe se primijetiti kako ovakvo definiranje podsjea na pojam obrtnog kapitala. No, opet se skree pozornost na injenicu da neki autori uzimaju pojam CASH GAPA kao obrtni kapital CASH GAP, to je u ovom radu prevedeno kao NOVANI JAZ. Za potrebe ilustracije odnosa, u ovoj jednadbi uzet je pojam NOVANI JAZ, a ne NOVANI JAZ (broj dana).
stranica 6
Pojednostavljeno, tada je razlika radnog kapitala i novanog jaza:
RADNI KAPITAL - NOVANI JAZ = NOVAC KRATKORONE OBVEZE PREMA KREDITORIMA + .
Korelacija ovih varijabli (radnog kapitala i novanog jaza) ispitat e se u nastavku ovog rada na predmetnom uzorku.
Za potrebe rada dodatno se izvodi sljedea jednadba:
KRATKORONE OBVEZE PREMA KREDITORIMA = NOVANI JAZ - RADNI KAPITAL - NOVAC .
Razvidno je, iz pokazanog, da na poveanje stanja kratkoronih obveza prema kreditorima utjee poveanje novanog jaza, smanjenje radnog kapitala i iznosa raspoloivog novca.
1.1.3. PROFITABILNOST MJERENA KROZ NOVANI TOK
Neto dobit je osnovna mjera uspjenosti nekog poduzea. U razliitim omjerima daje pokazatelje rentabilnosti i profitabilnosti za stavke imovine, prihoda i kapitala.
Uz ovaj nain mjerenja profitabilnosti, u financijskoj literaturi se esto govori i o operativnoj dobiti i operativnom novanom toku (operativni cash-flow). Za potrebe ovog rada definirat e se termin EBITDA kao zbroj operativne dobiti i amortizacije, a upotrebljavaju ga esto financijeri u svojim analizama mogunosti otplate danih zajmova i kredita.
stranica 7
1.1.3.1.
UTVRIVANJE I KORITENJE EBITDA6
iroka je i esta upotreba parametra EBITDA u mjerenju profitabilnosti, a ponekad ak i u mjerenju mogunosti otplate zaduenja. Stoga je potrebno neto vie rei o ovom parametru koji je takoer i u hrvatskim bankama esto u upotrebi, a uobiajeno se izraunava ovako:
EBITDA = OPERATIVNA DOBIT = EBITDA =
OPERATIVNA DOBIT + AMORTIZACIJA, gdje je POSLOVNI PRIHODI POSLOVNI RASHODI, tj. (POSLOVNI PRIHODI POSLOVNI RASHODI) + + AMORTIZACIJA.
Vidljivo je iz jednadbe da se u obzir ne uzimaju rezultati financijskog i izvanrednog poslovanja, kao niti porezi.7
6 Odnos iskazane neto dobiti (dobiti poslije oporezivanja) i prihoda od prodaje ukazuje na sposobnost menadmenta u voenju poduzea s dovoljnim uspjehom, ne samo da bi se pokrili trokovi prodanih proizvoda, roba ili usluga, rashodi voenja poslovanja, ukljuujui amortizaciju, kao i troak posudbe sredstava, nego i da bi preostala mara bila prihvatljiva kompenzacija vlasnicima za ostavljanje kapitala uz rizik. Radi se o izraunu profitne mare, a prilikom izrauna koristi se EBIT, jer je to zarada prije kamata i poreza, nenaruena pod utjecajem financijskih modela i poreznih kalkulacija. Ako se tome pridoda iznos amortizacije, dobije se EBITDA. EBITDA se uobiajeno prevodi kao dobit prije kamata, poreza i amortizacije (Earnings Before Interests, Taxes, Depreciation and Amortisation). Vie o ovome: Helfert, Erich. A.: TEHNIKE FINANCIJSKE ANALIZE, HZ RIF, Zagreb 1997., str.80.
Formula za EBITDA, izvor: www.valuebasedmanagement.net: Net Sales Neto prodaja Operating Expenses Operativni trokovi (Poslovni rashodi) _________________ ______________________________ Operating Profit (EBIT) Operativna dobit (EBIT) + Depreciation Expenses + Deprecijacija + Amortization Expenses + Amortizacija _________________ ______________________________ EBITDA EBITDA
7 EBITDA je dola u iroku upotrebu meu velikim tvrtkama koje su traile nain kako izraunati koliko platiti za posao. U svojim su kalkulacijama izbacili utjecaj poreza i kamata te amortizacije i deprecijacije iz nekoliko razloga: porezi i kamate: jer se htjelo zamijeniti navedene stope s vlastitim kalkulacijama za porezne stope i trokove financiranja koje su oekivane pod novom strukturom kapitala; amortizacija: jer je mjerila troak dugotrajne imovine nabavljene u ranijim razdobljima, ukljuujui goodwill, prije nego tekui troak novca; deprecijacija: jer je indirektna mjera s pogledom unatrag za troak kapitala, pa je zamijenjena s procjenom buduih kapitalnih ulaganja (tzv. CAPEX). Kasnije su se mnogi analitiari, strunjaci i javne kompanije sloili da treba poticati investitore na koritenje EBITDA kao mjere generiranja novca za tvrtke. EBITDA je esto kompariran s novanim tokom jer u dobroj mjeri dodaje neto dobiti dvije kategorije troka koje nemaju utjecaj na novani tok i novac, amortizaciju i deprecijaciju.
Ipak, mnogi se slau da je EBITDA vrlo slaba mjera u mjerenju budueg novanog toka. Vie o razlozima na www.valuebasedmanagement.net/methods_ebitda.html. O nainu koritenja za vjerovnike i dioniare vie na http://en.wikipedia.org/wiki/EBITDA te www.investopedia.com.
stranica 8
Ovdje8 treba istaknuti da EBITDA nije savrena mjera za procjenu novanog toka. Kao dobru mjeru EBITDA se moe koristiti u analizama profitabilnosti izmeu razliitih tvrtki i industrijskih grana, jer eliminira efekte odluka o financiranju i primjene razliitih raunovodstvenih politika.
Dakako, EBITDA ne mjeri novani tok kao to mjeri profitabilnost, iako se u praksi esto koristi. Naime, potrebno je EBITDA korigirati za promjene koje nastaju u radnom kapitalu kako bi se odredio operativni novani tok.
Ono to je pak potpuno pogreno je koristiti EBITDA kao kljuni pokazatelj kod investicijskih odluka, jer je ipak kljuno procijeniti budui novani tok.
1.1.3.2.
UTVRIVANJE NOVANOG TOKA
Nastavno na ranije iznesena razmatranja, moe se rei da ako se broju EBITDA doda iznos promjene obrtnog kapitala cash gap, tj. NOVANOG JAZA, dobiva se operativni novani tok prije investicija u dugotrajnu imovinu. OPERATIVNI NOVANI TOK9 (prije investicija) = EBITDA + PROMJENA NOVANOG JAZA,
gdje pozitivna promjena novanog jaza poveava OPERATIVNI NOVANI TOK. Promjena novanog jaza izraunava se kao promjena novanog jaza u godini T1 u odnosu na T0, tj. kao PROMJENA NOVANOG JAZA = NOVANI JAZ (T1) - NOVANI JAZ (T0).
Iznesena razmiljanja mogu se nai u lanku autora Wayman, R.: EBITDA: The Good, The Bad, And The Ugly, www.investopedia.com/articlesanalyst/020602.asp, iz 2002. 9 Nain izrauna prilagoen je potrebama rada, a koristi se kod ocjene kreditne sposobnosti u hrvatskim bankama, to je ustvari prilagoena formula prema US GAAP (FASB). Vie o ovome kod Gulin, D. i dr.: RAUNOVODSTVO TRGOVAKIH DRUTAVA, Raunovodstvo i financije, Zagreb, 2001.
stranica 9
Openito gledajui, promjena novanog jaza je NOVANI JAZ10 = (Zalihe (T1) Zalihe (T0))+ (Potraivanja od kupaca (T1) - Potraivanja od kupaca (T0)) - (Obveze prema dobavljaima (T1) - Obveze prema dobavljaima (T0)). Pozitivna promjena novanog jaza ili njegovo poveanje u smislu poveanja stanja novca ili poveanja novanog toka znai: smanjenje zaliha i potraivanja od kupaca, poveanje obveza prema dobavljaima.
Obrnuto vrijedi za negativnu promjenu novanog jaza u smislu novanog jaza. To konkretno znai da, prema gore predstavljenoj jednadbi, pozitivna promjena novanog jaza ili poveanje novanog jaza u godini T1 u odnosu na godinu T0 znai smanjenje novca i negativni novani tok. Negativna promjena novanog jaza ili smanjenje novanog jaza u godini T1 u odnosu na godinu T0 znai poveanje novca i pozitivni novani tok.
Primjerice, ako je u poetnoj godini stanje novanog jaza bilo 30, a u sljedeoj godini 90, promjena je pozitivna.
Tako: poveanja zaliha i poveanja potraivanja od kupaca znai smanjenje novca i negativni novani tok i obrnuto, a poveanja obveza prema dobavljaima znai poveanje novca i pozitivni novani tok i obrnuto.
Ovdje se ponovo istie da ova definicija novanog jaza ima temelj u svom dodatnom i uvjetnom definiranju, kako je naglaeno u Poglavlju 1.1.1. Ovakvo koritenje ima svoj razlog, ponajprije kod izrauna operativnog novanog toka prije investicija.
10
stranica 10
Ide li se dalje na jednadbu za operativni novani tok (operativni cash-flow)
OPERATIVNI NOVANI TOK (prije investicija) = EBITDA + PROMJENA NOVANOG JAZA, ona se u smislu promatranja poveanja novanog toka zapisuje kao
OPERATIVNI NOVANI TOK (prije investicija) = EBITDA + NOVANI JAZ (T0) NOVANI JAZ (T1). Operativni novani tok (operativni cash-flow) ili novani tok od poslovnih aktivnosti izraunava se putem direktne metode ili indirektne metode. Za potrebe ovog rada koriten je izraun putem indirektne metode, to znai da je neto dobit usklaivana kroz amortizaciju te s uincima promjena zaliha, potraivanja od kupaca i obveza prema dobavljaima.
U praksi je potrebno izvriti dodatno usklaivanje za neto uinke kod investiranja ili dezinvestiranja (kupnja i prodaja) u dugotrajnu imovinu i otpisa dugova, no kako ove aktivnosti predstavljaju investicijske odnosno financijske aktivnosti, gore navedeni izraun zadovoljit e potrebe ovog rada. Ujedno se pretpostavlja da nije bilo ulaganja u povezana drutva. Treba naglasiti da postoje razlike u pristupu tretmana aktivnosti s dugotrajnom imovinom kod razliitih autora u smislu izrauna novanog toka indirektnom metodom. Dodatno11, treba rei da u raunovodstvenoj i financijskoj literaturi i praksi postoji vei broj definicija i pristupa u izraunu slobodnog novanog toka, a svi ti pristupi imaju ishodite u novanom toku od poslovnih aktivnosti. Definicija slobodnog novanog toka temelji se na MRS 7:
11
Citiran odjeljak u potpunosti: Gulin, D.: SASTAVLJANJE KONSOLIDIRANOG IZVJETAJA O NOVANOM TOKU i UTVRIVANJE SLOBODNOG NOVANOG TOKA, Raunovodstvo i financije, oujak 2005. Ujedno, sam MRS 7 nije precizno odredio novane primitke i izdatke za kamate kao i za dividende. (citirano, Gulin, D. i dr.: RAUNOVODSTVO TRGOVAKIH DRUTAVA, Raunovodstvo i financije, Zagreb, 2001.)
stranica 11
Odvojeno objavljivanje novanih tokova koji predstavljaju poveanja poslovne sposobnosti i novanih tokova koji se zahtijevaju za odravanje poslovne sposobnosti je korisno jer omoguuje korisnicima da utvrde je li poduzee odgovarajue ulagalo u odravanje svoje poslovne sposobnosti. SLOBODNI NOVANI TOK12
1.1.3.2.1.
Slobodni novani tok moe se objaviti u dvije razine, i to: 1. novani tok od poslovnih aktivnosti kojim se odrava postojei kapacitet poslovnog subjekta te 2. novani tok od poslovnih aktivnosti kojim se poveava poslovna sposobnost poslovnog subjekta.
Prva razina ili SNT1 Prva razina odraava minimalni slobodni novani tok kojim se kae da novani tok od poslovnih aktivnosti treba nadoknaditi kapitalne izdatke za odravanje postojeih kapaciteta, a to se predstavlja kroz amortizaciju kao pretpostavku odravanja jednake razine produktivnosti. To se moe prikazati kao:
SNT1 = NTPA KI ili SNT1 = OCF AM,
12
Uobiajeno se definira kao mjera financijske aktivnosti koja predstavlja novac koji je tvrtka/ subjekt sposoban generirati nakon izdataka za odravanje i/ili unaprijeivanje svoje imovine. Bitan je jer omoguuje tvrtkama da unaprijede i uveaju vrijednost svojih vlasnika. Izraunava se prema www.investopedia.com na sljedei nain: Net Income Amortization/ Depreciation Changes in Working Capital Capital Expenditures ______________________ Free Cash Flow Neto dobit Amortizacija/ Deprecijacija Promjene radnog kapitala Kapitalna ulaganja _____________________ Slobodni novani tok
+ -
+ -
Ima i drukijih pristupa, to se moe vidjeti na www.valuebasedmanagement.net. U ovom radu polo se za logikom koja je iznesena prema www.investopedia.com, a koristi se i u praksi banaka u Hrvatskoj.
stranica 12
gdje je
SNT1 slobodni novani tok, NTPA - novani tok od poslovnih aktivnosti, KI kapitalni izdaci za odravanje postojeih kapaciteta, OCF - operativni novani tok (operativni cash-flow) i AM amortizacija.
Ako se zna da je
OPERATIVNI NOVANI TOK = EBITDA + PROMJENA NOVANOG JAZA, a
EBITDA =
(POSLOVNI PRIHODI POSLOVNI RASHODI) + + AMORTIZACIJA,
tada je
SNT1 =
(POSLOVNI PRIHODI POSLOVNI RASHODI) + AMORTIZACIJA + + PROMJENA NOVANOG JAZA AMORTIZACIJA
ili skraeno
SNT1 =
POSLOVNI PRIHODI POSLOVNI RASHODI + + PROMJENA NOVANOG JAZA.
Druga razina ili SNT2 Druga razina slobodnog novanog toka odraava angairanje novanog toka od poslovne aktivnosti za dodatna ulaganja ili poveanje investicija, servisiranje dugova i isplatu dividendi. Ovaj je podatak svakako zanimljiv vlasnicima koji na njemu mogu graditi budue projekcije svog financijskog poloaja i profitabilnosti.
stranica 13
Izraava se kao
SNT2 = NTPA + NTIA
gdje je
NTIA novani tok od investicijskih aktivnosti.
Zakljuno, slobodni novani tok se utvruje ponajvie zbog vanjskih korisnika (kreditora i vlasnika) te za potrebe internog menadmenta. Tako utvreni slobodni novani tok se putem razliitih pokazatelja (odnosa) usporeuje s neto dobiti radi praenja likvidnosti i solventnosti, odnosno financijskog poloaja i profitabilnosti.
Treba istai da sveukupni financijski poloaj utjee na sve navedene financijske veliine kao to su i profitabilnost i novani jaz.
Ovim radom na predmetnom uzorku analizirat e se kako sveukupni financijski poloaj reflektiran kroz pokazatelje likvidnosti, zaduenosti, aktivnosti i stabilnosti utjee na profitabilnost i novani jaz, sve promatrano u grani Hoteli i restorani.
1.2.
CILJEVI ANALIZE NOVANOG JAZA
Ve je ranije reeno da je upravljanje likvidnou jedan od najvanijih zadataka kod upravljanja poduzeem. Analizom novanog jaza moe se doi do ciljanih vrijednosti iznosa zaliha, potraivanja od kupaca i obveza prema dobavljaima na odreenoj razini prodaje.
Dodatno, mogu se putem ove analize odrediti i projicirati trokovi financiranja novanog jaza, to je vrlo esto skriveni troak koji menadment ne prepoznaje u upravljanju likvidnou, odnosno, nije esto svjestan postojanja ovakvog troka.
stranica 14
Novani jaz razlikuje se od industrije do industrije (od gospodarskog sektora do gospodarskog sektora), a dodatno se razlikuje po sezonama i zemljopisnim podrujima, a ovim se radom nastojalo doi do identificiranja novanog jaza u hrvatskom turizmu i kako on nastaje pod utjecajem razliitih financijskih odluka.
Osobe zaduene u poduzeu za donoenje odluka koje utjeu na visinu novanog jaza su: menaderi za financije (sva tri faktora: obveze prema dobavljaima, zalihe, potraivanja od kupaca), menaderi za nabavu (obveze prema dobavljaima), menaderi za proizvodnju (zalihe) i menaderi za prodaju (potraivanja od kupaca).
Svakako da svi ti menaderi utjeu na sva tri faktora, ali u veoj mjeri utjeu samo na jedan od tri, osim menadera za financije.
Analize koje su podloga za odluivanje ne vre se samo radi kontrole ve donesenih odluka i njihovu korekciju, nego i za predvianje budueg toka gotovine (novca).13
Poznato je da poveanje vrijednosti stavaka imovine (aktive) novano iscrpljuje neko poduzee, kao to i poveanje stavaka pasive (kapitala i obveza) uveava novac poduzea. Konkretno, poveanje zaliha i potraivanja od kupaca smanjuje novac poduzea, kao to poveanje obveza prema dobavljaima ga poveava, kao to je utvreno u radu neto prije. Obratno vrijedi za smanjenje ovih stavaka.
Ujedno je poznato da poveanje prodaje, odnosno prihoda (uz ceteris paribus) poduzea takoer dugorono novano iscrpljuje poduzee.
13
Primjerice, vie o takvima modelima moe se nai na www.ioma.com.
stranica 15
Kako poveanje prihoda dugorono osigurava poveanje vrijednosti glavnice, analizom novanog jaza potrebno je osigurati donoenje pravilnih odluka o visini poveanja prodaje koje neko poduzee moe podnijeti u odreenom trenutku i pod odreenim pretpostavkama, a sve zato da se dugoroni i trajni cilj poveanja glavnice ne ugrozi, prije svega kratkoronim efektima koje mogu imati dugorone, pa ak trajne i dalekosene posljedice.
Dva su elementa na koje takva analiza mora dati odgovor: 1. Koliko dana novanog jaza treba financirati (npr. korelacija izmeu prihoda i novanog jaza)? 2. Koji je troak financiranja novanog jaza (npr. korelacija izmeu novanog jaza i kratkoronih obveza?
Vezano na ova pitanja, potrebno je znati iznos glavnice (NOVANI JAZ), odnosno u kojoj je vezi s poveanjem prodaje (prihoda).
Kada je rije o analizama, razlikuju se: 1. interne analize - za internu upotrebu kod donoenja odluka i pripremaju se za interne procjene odluka, njihovu kontrolu i projekcija budueg toka novca te 2. eksterne analize - za donoenje odluka o financiranju, provode ih kreditori vjerovnici i zainteresirana financijska javnost.
S obzirom da dostupnost internih i esto povjerljivih podataka poslovnoj konkurenciji i kreditorima je dosta oteana i esto nikakva, lake je, sa stanovita izrade ovog rada, koristiti se javno dostupnim podacima. I u tom smislu moe se govoriti o internim i eksternim analizama.
Analiza novanog jaza povezana je sa sastavljanjem izvjetaja o novanom toku, te tako i s utvrivanjem slobodnog novanog toka radi analize likvidnosti i solventnosti poduzea.
stranica 16
Analizom likvidnosti procjenjuje se kratkorono rizik nepodmirivanja kratkoronih (tekuih) obveza. Osnovna veliina za praenje i ocjenu likvidnosti je novani tok od poslovnih aktivnosti. Radi jednostavnosti analize koristit e se izraun operativnog novanog toka (operativni cash-flow) u skladu s metodologijom prije navedenom. Radi ocjene likvidnosti, u ovom radu koritene su veliine novanog jaza i pokazatelja likvidnosti, zajedno s veliinama novanog toka u odnosu na neke druge pokazatelje.
Analiza solventnosti usmjerena je na kapitalnu strukturu u cilju ocjene dugoronog rizika od povrata od ulaganja.
Pitanja, kao to su zaduivanje emisijom ili iz kredita, investiranje, servisiranje dugova, ostvarivanje povrata od ulaganja veeg od trokova zaduivanja, jesu pitanja dugorone solventnosti za iju je analizu ishodite u novanom toku od poslovne aktivnosti i slobodnom novanom toku. Koliko novca ostaje za ulaganje u rast poduzea, servisiranje dugova i isplate dividendi, ukazuje slobodni novani tok.
Vidljivo je da je, kratkorono gledajui, utjecaj novanog jaza na likvidnost poduzea vei nego na solventnost.
Ovdje se spominje i ocjena kvalitete dobiti u analizi prodaje u odnosu na sveukupnu ostvarenu dobit, zatim ocjena kapitalnih izdataka u odnosu na vrste primitaka i s tim povezana mogunost financiranja i investiranja kapitalne imovine, kao i ocjena povrata novanog toka radi utvrivanja novanog toka po dionici ili udjelu, povrata na ukupnu imovinu, obveze i kapital (u biti se radi o novanom izrazu rentabilnosti).
Sveukupno, pobrojene analize dio su ocjene ukupnog financijskog poloaja nekog poduzea u svom okruenju.
stranica 17
1.3.
CILJEVI I METODE ISTRAIVANJA
Kako je ranije reeno, ovdje se promatra turistiki sektor na uzorku najveih drutava u grani Hoteli i restorani za godine 2001.-2004. u Republici Hrvatskoj.
Cilj je promotriti utjecaj ukupnog financijskog poloaja i aktivnosti tih drutava na novani jaz i profitabilnost unutar uzorka najboljih prihodovnih drutava u grani Hoteli i restorani radi uspostavljanja modela utjecaja financijskog poloaja i aktivnosti na novani jaz i profitabilnost hrvatskog turistikog sektora. Nadalje, cilj rada je analizirati utjecaje i korelacije vezane uz novani jaz unutar prihodovno najjaeg dijela hrvatskog turistikog sektora.
Radi potvrde hipoteza ovog magistarskog rada koristit e se sljedee metode: Analitike metode: za uoavanje rezultata i trendova poslovanja unutar prihodovno najjaeg dijela hrvatskog turistikog sektora u razdoblju 2001.-2004. Komparacijske metode: usporedbom rezultata ispitat e se razlike i slinosti u poslovanju po razdobljima i unutar sektora na odabranom uzorku Statistike metode: za obradu podataka na odabranom uzorku Induktivne metode: za postavljanje modela djelovanja financijskog poloaja na novani jaz i profitabilnost
Ovaj magistarski rad ima za cilj dati znanstven doprinos sustavu visokog obrazovanja, nadlenim dravnim institucijama iz turistikog i financijskog sektora, sadanjim i buduim vlasnicima i upravljaima hrvatskih hotela i cjelokupnoj hrvatskoj turistikoj industriji, kao i doprinos poslovnoj zajednici, prije svega dugoronim i kratkoronim kreditorima turistikog sektora kroz predstavljanje rezultata analize novanog jaza te modela utjecaja financijskog poloaja i aktivnosti na novani jaz i profitabilnost iz razdoblja 2001.-2004., to predstavlja godine obnove i novog zamaha u hrvatskom turizmu.
stranica 18
Hipoteze magistarskog rada glase kako slijedi:
zaduenost znaajno utjee na novani jaz i profitabilnost; stabilnost znaajno utjee na novani jaz i profitabilnost; likvidnost utjee na novani jaz i profitabilnost; aktivnost znaajno utjee na novani jaz i profitabilnost; model novanog jaza se moe konstruirati i primijeniti; model utjecaja financijskog poloaja i aktivnosti na profitabilnost moe se konstruirati i primijeniti.
1.4.
PROVJERA MERITORNOSTI UZORKA
U obzir se uzela veliina prihoda, pa se iz omjera ukupnog prihoda uzorka te ukupnog prihoda razreda Hoteli i restorani dobivaju sljedei rezultati: u 2003. godini taj je omjer neto vei od 43%, u 2004. godini taj je omjer neto vei od 42%.
Konzistentnost u veliini ukupnog prihoda unutar samog uzorka takoer je visoka. Naime, promjena ranga nije velika, gledano horizontalno i vertikalno.
U Tablici 1. na sljedeoj strani mogue je vidjeti tonost ovih tvrdnji (vidjeti vezu u Prilozima, BON-1).
U analizi financijskih izvjetaja koristila se najvie horizontalna analiza i analiza pomou pokazatelja, te u odreenoj mjeri trend analiza. Vertikalna analiza koristila se kod promatranja i komentiranja rezultata unutar cijelog uzorka.
stranica 19
Kod uzorkovanja nije koritena metoda sluajnog odabira, nego se ciljano odredio uzorak od najveih 50 drutava po prihodima u razdoblju 2001.-2004., a od ega se 36 drutava pojavljuje u prvih 50 u navedenom razdoblju. Razlog za ovakav uzorak je to se htjelo provjeriti istinost hipoteza za vodea turistika drutva.
Metodologija izrauna financijskih pokazatelja koji su predstavljali elemente modela temelji se na podacima dobivenim od Fine za najboljih 50 drutava po prihodima u razdoblju 2001.-2004, za granu djelatnosti Hoteli i restorani.
Na kraju rada moe se vidjeti u prilozima BON-1 obrazac dobiven od Fine koji pokazuje sumarne podatke grane, dok se pak u nastavku moe vidjeti tablica s ukupnim prihodima (Tablica 1.)
stranica 20
Tablica 1. Ukupni prihodi unutar uzorka u razdoblju 2001.-2004. i pozicija drutva unutar uzorka
u kunama
stranica 21
2. OCJENA FINANCIJSKOG POLOAJA, LIKVIDNOSTI I AKTIVNOSTI HRVATSKOG TURISTIKOG SEKTORA
Radi daljnjeg izlaganja, potrebno je definirati to je to financijski poloaj. Moe se rei da kada se govori o financijskom poloaju nekog poduzea, onda se govori o sintetizirano promatranim podacima o kvaliteti poslovanja. Ako se govori o poloaju grane djelatnosti, odnosno gospodarskom sektoru, misli se dakle na ukupne podatke svih poduzea nekog sektora.
Najznaajniji nositelji takvih podataka su financijski pokazatelji dobiveni u postupcima financijske analize. Znai, pomou pokazatelja se mjeri, odnosno ocjenjuje kvaliteta poslovanja. U tom kontekstu temeljni kriteriji dobrog poslovanja su sigurnost i uspjenost.
Tako su pokazatelji likvidnosti, zaduenosti i stabilnosti usmjereni na mjerenje (ocjenjivanje) sigurnosti poslovanja. To su pokazatelji koji opisuju financijski poloaj poduzea.
S druge strane, pokazatelji ekonominosti, profitabilnosti i investiranja su zapravo pokazatelji uspjenosti (efikasnosti) poslovanja.
to se tie pokazatelja aktivnosti, oni se mogu smatrati i pokazateljima sigurnosti, kao i pokazateljima uspjenosti. Naime, koeficijent obrtanja sredstava s jedne strane bitno utjee na likvidnost i financijsku stabilnost, a s druge strane direktno utjee i na rentabilnost poslovanja.
U kratkom roku, u pravilu, pokazatelji sigurnosti i uspjenosti su suprotstavljeni. Ipak, dugorono gledajui, sigurnost uvjetuje uspjenost i obrnuto.
stranica 22
Nadalje, pokazatelji su racionalni brojevi, to jest, odnosni. Znai, nemogue ih je promatrati same za sebe, ve u odnosu na neki trend u poslovanju (horizontalna analiza), odnosno promjene u strukturi (vertikalna analiza).
U suvremenim uvjetima, osim ranije navedenih temeljnih pokazatelja, za potrebe analize moe se koristiti i izvjetaj o novanom toku, kao i pokazatelji koji se temelje na tom izvjetaju. To pogotovo dobiva na znaenju u uvjetima smanjene likvidnosti. Naime, poznato je da ostvarena znaajna dobit ne znai i dovoljno novca na raspolaganju, kao i obrnuto, da iskazani gubitak nuno ne znai da novca nema.
Stoga je potrebno koristiti se uz pokazatelje nastale na bilanci i raunu dobiti i gubitka i pokazateljima nastalim na temelju izvjetaja o novanom toku. U daljnjem izlaganju dat e se rezultati i ocjene pokazatelja sigurnosti kao ocjena financijskog poloaja na odabranom uzorku da bi se dala ocjena financijskog poloaja, odnosno sigurnosti hrvatskog turistikog sektora.
2.1.
OCJENA ZADUENOSTI
Analizom pokazatelja zaduenosti na predmetnom uzorku dat e se ocjena zaduenosti kao prvog faktora u ocjeni financijskog poloaja.
2.1.1. Definicija pokazatelja zaduenosti Pokazatelji14 zaduenosti mjere koliko se poduzee financira iz tuih izvora, a najei su15: koeficijent zaduenosti, koeficijent vlastitog financiranja i koeficijent financiranja.
Citirano: ager, L.: FINANCIJSKI POKAZATELJI ANALIZA, PLANIRANJE i KONTROLA, Raunovodstvo i financije, 4/2001. 15 Citirano: ager, L.: TEMELJNI POKAZATELJI ANALIZE FINANCIJSKIH IZVJETAJA, Raunovodstvo i financije, 4/2006.
14
stranica 23
Ovi se pokazatelji formiraju na temelju bilance. Koeficijent zaduenosti i koeficijent vlastitog financiranja meusobno su komplementarni, to znai da je njihov zbroj jednak 1 ili 100%. Zbog statikog karaktera bilance ti pokazatelji nazivaju se jo i pokazateljima statike zaduenosti. Oni pokazuju strukturu kapitala drutva na odreeni dan (datum bilance). Pritom se pod strukturom kapitala razumije odnos vlastitog kapitala (glavnice) i tueg kapitala (obveza).
Kod ocjene zaduenosti u ovom radu izraun koeficijenta zaduenosti koriten je za potrebe modeliranja, koji se u bankarskoj praksi pokazao najboljim, a ujedno ga i neki autori smatraju takvim16. U daljnjem izlaganju prikazat e se i rezultati odnosa duga i glavnice te pokria kamata.
Dodatno, u razmatranje su uzeti pokazatelji: ukupni, kratkoroni i dugoroni financijski dug (UFO, KFO i DFO)
te omjeri: ukupnog financijskog duga i EBITDA (UFO/EBITDA ili kao FD/EBITDA), UFO/aktiva i UFO/prihodi i ukupnih obveza s aktivom i prihodima.
2.1.2. Ocjena i izraun zaduenosti: Koeficijent zaduenosti
Svrha izrauna ovog pokazatelja je da se vidi udio financiranja ukupne imovine iz tuih sredstava. Bitno je kod izrauna znati to se uzima u obzir u smislu duga i imovine17.
Opeprihvaeno, izraunava se kao: Koeficijent zaduenosti = ukupne obveze/ ukupna aktiva.
U nastavku se daje saeti prikaz koeficijenta zaduenosti na uzorku.
16
Vidjeti vie kod Walsh, Ciaran: KEY MANAGEMENT RATIOS, How to analyze, compare and control the figures that drive company value, Pitman publishing: Financial Times, London, 1996.
stranica 24
Tablica 2. Koeficijent zaduenosti uzorka18
Svjetski prosjek za 2002. godinu: 33,04.19
Prosjek grane u Hrvatskoj za 2003. i 2004. godinu daje se u sljedeoj tablici: Tablica 3. Koeficijent zaduenosti grane za 2003. i 2004.
2003. Vrijednost ukupne imovine Kapital i rezerve Ukupne obveze Koeficijent zaduenosti 28.733.654.808 17.332.440.909 11.401.213.899 39,68 2004. 33.282.902.691 19.664.294.726 13.618.607.965 40,92
KOMENTAR: Prosjeni koeficijent zaduenosti na odabranom uzorku kree se na razini 32,3 33,8 u analiziranom razdoblju. Moe se rei da, prosjeno gledano, uzorak ukazuje da je prosjena zaduenost hrvatskog turistikog poduzea, u grani Hoteli i restorani, na razini od oko 1/3 od ukupne aktive (pasive). Ostale 2/3 se financiraju iz vlastitog kapitala.
Za definiranje svih pokazatelja koritenih u radu konzultirana je navedena domaa i svjetska literatura, kao i bankarski odjeli koji sudjeluju u postupcima odobravanja rizika u hrvatskim poslovnim bankama. 18 Sve tablice temelje se na izraunima prema podacima dobivenim od Fine za razdoblje 2001-2004.
17
stranica 25
Kako je stvarni rezultat grane loiji u 2003. i 2004. godini nego rezultat uzorka, to predstavlja odstupanje od oko 19,9% (2003.) ili 25,5% (2004.).
Nadalje, vidljivo je da je medijan u razmatranom uzorku uvijek ispod srednje vrijednosti. Kako su u uzorku 36 trgovakih drutava, od njih 36 gledano kroz godine, 22 ili 23 su iznad prosjeka, a 13 ili 14 iznad prosjeka. Vei broj drutava koji imaju veu zaduenost od prosjene, a to ima 1/3 uzorkovanih drutava, znai da postoji manji broj drutava ija se zaduenost kree iznad 32,3 33,8% (takvih je drutava oko 1/3 u ukupnom uzorku).
Ujedno je prosjeni koeficijent zaduenost u padu, to vrijedi za 19 drutava u uzorku od 36.
Takoer, svi maksimumi su u porastu, a svi minimumi u padu. Kad se zna da postoji odstupanje od rezultata grane, vidljivo je da gornji prihodovni razred snano utjee na rezultat uzorka jo i vie kroz promatrano razdoblje (pojaava svoj utjecaj).
Zadnja kolona prikazuje nekoliko stvari: prosjena promjena svih promjena (prosjek 36 promjena u razdoblju) je 7,4% od svih 36 promjena najmanja je promjena (minimum) ona od -94,1% (to je najvei pad), a najvei je porast 236% (maksimum) postoji 19 pozitivnih promjena (poveanje koeficijenta zaduenosti u razdoblju) i 17 negativnih promjena (pad), a sve ovo provjera je broja ocjene trenda (RASTE/PADA)
19
Izvor: www.icongrouponline.com, 2002. ICON Group Ltd., Financial Returns: Profitability Ratios
stranica 26
Tablica 4. Rang prosjene zaduenosti
Prema gore prikazanim podacima, moe se rei da je gornji prihodovni razred zaduen ispod prosjeka zaduenosti uzorka (prosjena vrijednost prosjeka 12 drutava je 19,1%, to je daleko bolji rezultat od rezultata uzorka te vie nego dvostruko manji rezultat zaduenosti populacije cijele grane za 2003. i 2004., zanemarujui injenicu da podaci nisu iz istog razdoblja).
Prosjena zaduenost u 2003. i 2004. godini je 40%, odnosno 41%, to je neto vie od prosjeka uzorka (za oko 7%).
U nastavku se daju rezultati ostalih pokazatelja zaduenosti.
stranica 27
2.1.3. Ocjena i izraun zaduenosti kroz ostale pokazatelje
Jedan od znaajnih pokazatelja je i pokrie trokova kamata ili skraeno pokrie kamata. Izraunava se na temelju podataka iz rauna dobiti i gubitka, a svrha mu je da pokae koliko su puta trokovi kamata pokriveni bruto dobiti. to je pokrie vee, zaduenost je manja, pa je to u smislu odobravanja kreditnog rizika zadovoljavajui trend.
Koeficijent financiranja izraunava se kao omjer glavnice i duga (tzv. DEBTEQUITY RATIO).
Formule su:
Pokrie kamata =
(Dobit prije oporezivanja + kamate) / kamate i
Koeficijent financiranja =
Ukupne obveze / Kapital i rezerve.
U nastavku se daje saeti pregled pokria kamata i koeficijenta financiranja na uzorku.
stranica 28
Tablica 5. Pokrie kamata20
Openito gledajui, broj natprosjenih je jako malen (od 3 do 7), minimumi su u padu, a maksimumi u porastu. Zbog velike pogreke u rezultatu, iskljuena su dva drutva iz interpretacije rezultata (ANITA d.o.o. i MASLINICA d.o.o.), pa je broj uzorkovanih drutava ovdje 34. Ujedno, treba rei da rezultat pokria od 1,00 znai da kod drutva ne postoji pozitivan rezultat, te time interpretacija ovako prikazanih rezultata gubi na vanosti. Razlog ovome je to rezultat bruto dobiti uzet iz odreenog AOP-a iz financijskih izvjetaja koritenih za izraun. Ova je pogreka zanemarena kod izrauna rentabilnosti. Svjetski prosjek za pokrie kamata iznosi 114,44 (izvor je www.icongrouponline.com).
20
stranica 29
Tablica 6. Odnos duga i glavnice (Koeficijent financiranja)21
21
Svjetski prosjek iznosi 33,04, izvor je www.icongrouponline.com.
stranica 30
KOMENTAR: Iz razloga pogreke u interpretaciji ovdje su u oba sluaja (gornje dvije tablice) iskljuena dva drutva iz uzrokovanja (BORIK d.d. i MASLINICA d.o.o.). Na slian nain mogu se prokomentirati rezultati kao i rezultati za pokrie kamata dan u fusnoti.
Kombiniranjem podataka iz bilance i rauna dobiti i gubitka dobije se pokazatelj naziva faktor zaduenosti, a to je u bankarskoj praksi pokazatelj odnosa ukupnog financijskog duga i dobiti prije poreza i amortizacije.
U nastavku e se vie panje pridati ocjeni zaduenosti kroz taj pokazatelj i druge, kako je ve navedeno u uvodu ovog poglavlja, a to su: ukupni, kratkoroni i dugoroni financijski dug (UFO, KFO i DFO) (UFO/EBITDA ili FD/EBITDA), UFO/aktiva i UFO/prihodi i omjer ukupnih obveza s aktivom i prihodima.
2.1.3.1.
Dodatni pokazatelji kod ocjene zaduenosti
Da bi se kvalitetno dala ocjena zaduenosti, esto je u praksi potrebno sagledati i neke dodatne pokazatelje zaduenosti. Naime, ne moe se dati cjelovita ocjena bez sagledavanja oba izvjetaja i bilance i rauna dobiti i gubitka.
Ve je u uvodu neto reeno o pokazateljima koje se temelju na EBITDA. Treba istai da je u praksi kod investitora omjer ukupnog financijskog duga i EBITDA vrlo esto diskriminatoran.22 U nastavku je prikaza omjer financijskog duga (raunovodstveni pojam: obveze) i EBITDA.
22
Prema iskustvima banaka iz zemalja OECD, prosjeni ivotni vijek poslovnog subjekta je 7 godina. To objanjava injenicu da banke vrlo rijetko odobravaju investicijske kredite na rok dulji od 5 godina. Najdulji rok u Hrvatskoj moe biti do 10 godina, iako vrlo rijetko. Omjer ukupnog financijskog duga i EBITDA daje, uz uvaavanje primjedbi iz uvoda oko ovog pokazatelja, broj godina u kojem e se vratiti kredit. Poeljno je da taj koeficijent bude manji od 5 u smislu odobravanja kreditnog rizika.
stranica 31
Tablica 7. Prikaz ukupnog, dugoronog i kratkoronog financijskog duga, u HRK
Tablica 8. Prikaz ukupnog, dugoronog i kratkoronog financijskog duga - udjeli
Ukupni financijski dug predstavlja zbroj svih kratkoronih i dugoronih obveza prema financijskim institucijama.
KOMENTAR: Vidljivo je da u ukupnom financijskom dugu prevladava dugoroni karakter kroz cijelo razdoblje, te da se njegov udio poveava u ukupnom financijskom dugu, kao i to da je gornji (1.) razred zaduen kao druga dva. Gledajui sa strane kreditora i aspekta prihvatljivosti rizika, ovo je oekivan rezultat.
stranica 32
Tablica 9. Prikaz omjera financijskog duga s EBITDA
Tablica 10. Prikaz omjera financijskog duga s ukupnim prihodima
Tablica 11. Razredbeni prikaz omjera financijskog duga s ukupnim prihodima
stranica 33
Tablica 12. Prikaz omjera financijskog duga s aktivom
Tablica 13. Razredbeni prikaz omjera financijskog duga s aktivom
KOMENTAR: Tablice 9.-13. prikazuju sline odnose unutar uzorka: najjaa prihodovna drutva imaju najbolju pokrivenost financijskog duga s EBITDA, prihodima i aktivom.
Ovakvi pokazatelji daju kreditorima mogunost da je rizik novog dugoronog zaduenja prihvatljiv jer je pokazatelj UFO/EBITDA ispod 5 (prosjek raste s 0,2 na 2,4), a UFO/prihodi je unutar ranga 1,1-3,2. Omjer financijskog duga i aktive prosjeno gledajui vrlo je stabilan.
Naime, standardno prihvaanje vremenskog roka u bankama za novu investiciju je 5 godina (UFO/EBITDA), zanemarujui ovdje injenicu ostalih pokazatelja koji se uzimaju kod procjene prihvatljivosti svih vrsta rizika, ukljuujui i rizik regulatarnog okvira u kojem banke posluju.
stranica 34
2.1.3.2.
Dodatak kod ocjene i izrauna zaduenosti: ocjena stabilnosti
Iako ne spada u skupinu pokazatelja zaduenosti, za potrebe rada rei e se neto o ocjeni stabilnosti financiranja. Time to se provjerava kako se neko drutvo financira iz dugoronih, odnosno kratkoronih izvora, uvijek je dobro, osobito za menadment.
Naime, postoji zlatno pravilo financiranja koje glasi da se dugotrajna imovina treba financirati iz dugoronih izvora, a kratkotrajna iz kratkoronih te dijela dugoronih (u sluaju pozitivnog radnog kapitala).
U praksi se koriste dva pokazatelja za ocjenu stabilnosti:
Pokrie I. = (Vlastiti kapital/ Dugotrajna imovina) * 100,
Pokrie II. = ((Vlastiti kapital + Dugorone obveze)/ Dugotrajna imovina) * 100,
U sluaju da je pokazatelj vei od 1, moe se rei da subjekt potuje naelo zlatnog financiranja. Vjerovnicima i investitorima ovaj pokazatelj govori razumije li menader za financije subjekta kako upravljati imovinom, odnosno dugom.
U nastavku se daje pregled za oba pokazatelja, s tim da je u praksi ee koriten pokazatelj sa irim obuhvatom koeficijent pokria II.
stranica 35
Tablica 14. Koeficijent pokria I.
Tablica 15. Koeficijent pokria II.
KOMENTAR: broj drutava s natprosjenim pokriem financiranja za oba koeficijenta pada, iako prosjena vrijednost raste, kao i gotovo svi ostali pokazatelji
stranica 36
Po razredima to izgleda ovako: Tablica 16. Koeficijent pokria I. po razredima
Tablica 17. Koeficijent pokria II. po razredima
Vidi se da kod pokria I. gornji i srednji razred imaju natprosjeno pokrie, dok kod pokria II. to vrijedi samo za najjai prihodovni razred (1. ili gornji). U sluaju da se grafiki eli prikazati tendencije unutar uzorka, to bi izgledalo ovako za koeficijent stabilnosti Pokrie II. Graf 1. Stabilnost Pokrie II.
Stabilnost - koeficijent Pokrie II.
180,00
160,00 average (PROSJE NO) 140,00 min max 120,00 min, 2. min, 3. 100,00 max, 2. max. 3. median 60,00 count - iznad prosjeka count - ispod prosjeka 40,00 Razlika izmeu AVG i MED St.devijacija 20,00
80,00
0,00 2001. 2002. 2003. 2004.
Moe se rei da se razlike izmeu vrijednosti maksimuma poveavaju u odnosu na minimume i srednju vrijednost u toku razdoblja, pa se i na ovaj nain vidi da se vrijednosti lagano poveavaju u korist jaih i boljih drutava. Jednom rijeju, bolje upravljanje imovinom i dugom koncentrira se kod boljih drutava.
stranica 37
2.1.4. Korelacije i znaaj pokazatelja zaduenosti
Potrebno je istraiti jakost veze meusobnih utjecaja pokazatelja zaduenosti i raznih ekonomskih kategorija (Tablica 18.), a dodatno u Tablici 19. ispituje se statistika znaajnost tih veza (T-test). U nastavku se daje saeti pregled korelacija raznih stavaka imovine, duga, glavnice, prihoda i rashoda s financijskim pokazateljima, kao i pripadajui T-test. Tablica 18. Korelacije po godinama i prosjeno za ocjenu zaduenosti i stabilnosti
stranica 38
Tablica 19. T-test za korelacije iz prethodne tablice, uzorak N = 36, broj stupnjeva slobode N-2 = 34
Formula za T-test ispitivanje statistike znaajnosti korelacijskih veza t = r * (N-2) / (1 r2), gdje je r koeficijent korelacije bojom su oznaena polja iji su rezultati statistiki znaajni (za broj stupnjeva slobode od 34 apsolutna vrijednost rezultata t-testa mora biti vea ili jednaka 2,03)
stranica 39
Rezultati su zanimljivi i vieslojni u tumaenju: a. koeficijent zaduenosti ima slabu korelaciju s pokazateljima novanog toka te srednje jaku korelaciju (uglavnom negativnu) s pokazateljima profitabilnosti te prihodima, rashodima i imovinom, dok za pokazatelje novanog jaza ima vrlo slabu korelaciju i. statistiki znaajni rezultati za koeficijent zaduenosti imaju korelacije s prihodima, aktivom, OCF, SNT1, neto dobiti, EBITDA, ROE za ukupni kapital, ROT i ROA ii. nema statistiki znaajne korelacije za rezultate novanog jaza b. od ostalih pokazatelja jai stupanj korelacije nalazi se kod KFO (kratkoronih financijskih obveza) u odnosu na pokazatelje novanog toka nego kad se gleda DFO, za razliku od pokazatelja profitabilnosti (ROE, ROA, ROT) zanimljivo da to nije sluaj s neto dobiti i EBITDA i. treba istai jaku korelaciju pokazatelja UFO, DFO i KFO s prihodima, rashodima i imovinom ii. statistiki znaajni rezultati za UFO su: prihodi, rashodi, aktiva, radni kapital i ROA; iii. za DFO: prihodi, rashodi, aktiva i ROA iv. za KFO: prihodi, rashodi, aktiva, OCF, radni kapital i EBITDA, pa se iz ovog moe zakljuiti da kratkoroni financijski dug obveze) ima efekt vie na novani tok (OCF), dok UFO i DFO na profitabilnost (dodue, samo no ROA) c. pokazatelj UFO/EBITDA ima srednje jaku korelaciju s pokazateljima profitabilnosti, dok je s pokazateljima novanog toka slaba korelacija i. statistiki znaajni rezultati za UFO/EBITDA su: ROE uk i ROA d. pokazatelj stabilnosti (Pokrie II.) je srednje jako pozitivno korelirano s pokazateljima novanog jaza, a srednje slabo s pokazateljima profitabilnosti te gotovo nikako s novanim tokom, imovinom, prihodima i rashodima i. statistiki znaajni rezultati su za pokrie II.: radni kapital, novani jaz
(broj dana),
ROE ukupno
stranica 40
Dodatna opaanja Kad se uzorak postavi u tri tercila (razreda) rangiranih po veliini prihoda u 2004. godini od veeg prema manjem prihodu, dobiju se sljedei rezultati: prosjek zaduenosti po godinama i po razredima prate pad prihoda iz vieg u nii razred na nain da to je prosjeno prihodno slabiji razred, to je vea prosjena zaduenost s tim da je gornji razred ispod prosjeno zaduen (oko 20%-24%), srednji razred na razini prosjeka (oko 30%-32%) a donji razred iznad prosjeno zaduen (oko 42%-50%)
2.1.5. Zakljuak
ocjene
zaduenosti
te
preporuke
vjerovnicima
investitorima
Kod davanja zakljune ocjene i davanja eventualnih preporuka ilo se putem analize trenda u analiziranom razdoblju. U nastavku ovog prikaza zanemarit e se pokazatelji stabilnosti za ocjenu zaduenosti.
2.1.5.1.
Pregled trendova i komentar
U nastavku se daje saeti presjek trendova pokazatelja zaduenosti. Tablica 20. Presjek svih trendova23
23
U tablicama su koritene oznake koje imaju sljedee znaenje: average (PROSJENO) ili nekad i AVG prosjena srednja vrijednost, aritmetika sredina min, kao i min 2. i min 3. oznake za minimum (min 2. bio bi drugi po redu minimum) max, kao i max 2. i max. 3. oznake za vrijednosti maksimuma median vrijednost medijana count broja (iznad prosjeka predstavlja broj drutava s vrijednostima veim od aritmetike sredine; ispod prosjeka analogno); count RASTE i count PADA je broja drutava s trendom RASTE, odnosno PADA St.devijacija standardna devijacija, statistika mjera disperzije koja se tumai kao prosjeno odstupanje vrijednosti obiljeja od njegove aritmetike sredine i izraena je u mjernim jedinicama obiljeja
stranica 41
KOMENTAR: Iako se prosjeni koeficijent zaduenosti smanjuje, financijski dug raste. To dokazuje da je prosjena imovina poveana. Vidljivo je da postoji poveanje stupnja disperzije (standardna devijacija i razlika izmeu AVG i MED). Potvrda ove tvrdnje je da maksimumi rastu, dok minimumi pada, to se moe vidjeti i na Grafu 2.
Graf 2. Zaduenost koeficijent zaduenosti

Koeficijent zaduenosti
100,00
90,00
80,00
70,00
average (PROSJENO) min max min, 2. min, 3.
60,00
50,00
max, 2. max. 3. median
40,00
count - iznad prosjeka count - ispod prosjeka Razlika izmeu AVG i MED St.devijacija
30,00
20,00
10,00
0,00 2001. 2002. 2003. 2004.
Kako e kod modeliranja koeficijent zaduenosti uzeti kao relevantan, moe se zakljuiti da je prosjena zaduenost u padu unutar uzorka, dok se ekstremi ire, pa tako dolazi do disperzije. Drukije reeno, gornji prihodovni razred ima od 12 drutava njih 8 s poveanjem zaduenosti.
stranica 42
Ako se ovo povee s korelacijom izmeu koeficijenta zaduenosti i pokazatelja profitabilnosti, onda je zanimljivo primijetiti da drutva s veim prihodima imaju poveanje zaduenosti i poveanje pokazatelja profitabilnosti.
Sve ovo moglo bi indicirati na tvrdnju da bolji imaju vee prilike postati jo bolji, ako se gleda s motrita kreditora.
Dodatno, ne moe se na temelju korelacija pokazatelja zaduenosti i novanog jaza, izuzev pokazatelja stabilnosti, rei da postoji statistiki znaajan rezultat koji bi opisao povezanost zaduenosti i novanog jaza. Stoga se u modeliranju novanog jaza ne moe uzeti u obzir ikoji od pokazatelja zaduenosti, nego jedino pokazatelj stabilnosti pokrie II., koji ionako nije pravi pokazatelj zaduenosti.
Kako rezultati T-testa i ve ranije navedena bankarska praksa ukazuju da je koeficijent zaduenosti najvie od ostalih pokazatelja statistiki znaajno koreliran s pokazateljima profitabilnosti, njega e se u daljnjem tijeku rada uzeti u obzir.
Pokazatelj profitabilnosti ROE za vlastiti kapital (samo glavnicu) nije pogodan za tumaenje jer nije statistiki znaajna nijedna od korelacija u prikazanoj matrici, izuzev pokojih godina, ali ne i za razdoblje.
2.1.5.2.
Preporuke vjerovnicima i investitorima
Na temelju Tablice 20. Presjek svih trendova, kao i dosad izloenih ocjena zaduenosti kroz ovaj rad, vidljivo je da:
otplata glavnice kredita (ponajvie kroz pokazatelje koeficijent zaduenosti i UFO/ EBITDA) nije upitna otplata kamate nije upitna (pokrie kamate)
stranica 43
Eventualna daljnja ulaganja, s obzirom na averziju prema riziku, trebala bi ii u manje rizina ulaganja u gornji prihodovni razred ovog sektora (razumijevanje ovog pojma opisano u ovom radu).
Ovdje je potrebno istai nekoliko konstatacija: averzija prema riziku je drukija kod svakog ulagaa, pa prema tome i sklonost ulaganju da je kod pojedinanog ulaganja bitno imati aktualne podatke na temelju kojih se i donosi odluka o ulaganju nije dovoljno odluiti se u ulaganje na temelju samo jednog ili jedne vrste pokazatelja da u radu nije izloen odreena skupina pokazatelja bitnih za dioniare (npr. pokazatelj odnosa cijene i zarade P/E)
Razumijevajui diferencirane sklonosti ulaganja i elje za nagradom, razne vrste trgovanja na burzi koje poivaju na tzv. fundamentalnoj i tehnikoj analizi, pa s obzirom na to i na mogue razliite naine vrednovanja, ovdje je potrebno istaknuti da se u ovaj rad ne moe koristiti kao preporuka za bilo kakva ulaganja, odnosno da svaki pojedini investitor sam preuzima odgovornost ako slijedi bilo kakve zakljuke iznesene u ovom radu.
2.2.
Ocjena likvidnosti
2.2.1. Definicija pokazatelja likvidnosti Pokazatelji likvidnosti mjere sposobnost subjekta da podmiri svoje dospjele kratkorone obveze.24 Moe se rei da postoje tradicionalni25 pokazatelji likvidnosti i pokazatelji novanog toka za ocjenu likvidnosti26.
24 Preuzeto: ager, L.: FINANCIJSKI POKAZATELJI ANALIZA, PLANIRANJE i KONTROLA, Raunovodstvo i financije, 4/2001. 25 Preuzeto: Gulin, D.: SASTAVLJANJE IZVJETAJA O NOVANOM TOKU TRGOVAKIH DRUTAVA i BANAKA PREMA MRS 7, Raunovodstvo i financije, 3/1998. 26 Koritena literatura (vidjeti takoer dodatno sve vezano uz novani tok): Gulin, D.: SASTAVLJANJE IZVJETAJA O NOVANOM TOKU TRGOVAKIH DRUTAVA i BANAKA PREMA MRS 7, Raunovodstvo i financije, 3/1998. Gulin, D.: IZVJETAJ O NOVANOM TOKU PRIMJENA MRS 7, Raunovodstvo i financije, 3/2000.
stranica 44
Dok su prvima osnova bilanca i raun dobiti i gubitka, drugima je osnova izvjetaj o novanom toku. U ovom su se radu koristili sljedei pokazatelji:
a) tradicionalni koeficijent likvidnosti I. ili ubrzane likvidnosti = (novac/ kratkorone obveze)*100 koeficijent likvidnosti II. ili brze likvidnosti = (kratkotrajna imovina - zalihe)/ kratkorone obveze*100 koeficijent likvidnosti III. ili ope likvidnosti = kratkotrajna imovina/ kratkorone obveze*100 radni kapital = kratkotrajna imovina - kratkorone obveze
b) pokazatelji novanog toka za ocjenu likvidnosti novano pokrie tekuih obveza = novani tok od poslovnih aktivnosti / prosjene tekue obveze novano pokrie kamata = novani tok od poslovnih aktivnosti / rashodi od kamata
U nastavku rada dat e se ocjena likvidnosti turistikog sektora na danom uzorku putem pokazatelja navedenih pod a) i b). 2.2.2. Ocjena i izraun likvidnosti: Koeficijent likvidnosti I.27
Iako ima vie naina izrauna ovog pokazatelja, pogotovo u smislu shvaanja novanih agregata, u ovom radu koristi se pokazatelj ili koeficijent ubrzane likvidnosti, tzv. Likvidnost I. Svrha je procijeniti koliko u najkraem moguem roku subjekt moe podmiriti svojih obveza koje dospijevaju u kratkom roku.
ager, L.: TEMELJNI POKAZATELJI ANALIZE FINANCIJSKIH IZVJETAJA, Raunovodstvo i financije, 4/2006. 27 Za drukije izraune vidjeti www.valuebasedmanagement.net ili www.investopedia.com ili Brealey, R. A. i Myers, S. C.: PRINCIPLES OF CORPORATE FINANCE, McGraw-Hill/Irwin, New York, 2003., poglavlje 29., stranice 819-849.
stranica 45
Tablica 21. Ocjena ubrzane likvidnosti
KOMENTAR: Prosjeni koeficijent likvidnosti I. po godinama pada, kao to padaju minimum i maksimum u tom razdoblju Razlika izmeu prosjenog koeficijenta i medijana uvijek je pozitivan u svim godinama, to je protumaeno i brojem drutava koje imaju natprosjeni koeficijent likvidnosti 1., a on je manji (varira od 7 do 9 po godinama) Medijan te prosjeni maksimum 2 i maksimum 3 takoer padaju, to dovodi do zakljuka da se gornji razred drutava po veliini koeficijenta suava Prosjena vrijednost prosjenih vrijednosti po godinama iznosi 39,32 Broj drutava kojima se u uzorku poveava koeficijent likvidnosti I. mjereno promjenom s kraja na poetak razdoblja 2001.-2004. je 14, broj drutava kojima pada je 22 Najvei ekstremi nastaju za prosjenu vrijednost, minimum i maksimum u 2003. u odnosu na 2004.
stranica 46
Openito, moe se zakljuiti da je stanje brze likvidnosti mjereno koeficijentom likvidnosti I. se smanjuje, te da se broj drutava ija je brza likvidnost natprosjena ujednaena u uzorku (od 7 do 9). Kad se taj podatak komparira s podatkom da maksimumi (od 1 do 3) takoer padaju u razdoblju, onda je jasno da gornji razred brze likvidnosti unutar sebe smanjuje razlike. Graf 3. Ekstremi prosjene vrijednosti, minimuma i maksimuma
800,00 700,00 600,00 max 500,00 400,00 300,00 200,00 100,00 0,00 2001. 2002. 2003. 2004. average (PROSJENO) min
Graf prikazuje prosjene vrijednosti, minimum i maksimum u razdoblju, na kojem je dobro vidljivo da je 2003. najbolja godina, a 2004. najslabija godina po likvidnosti I. 2.2.3. Ocjena i izraun likvidnosti: Koeficijent likvidnosti II.28
Ovaj pokazatelj proiruje prethodni te ukljuuje i potraivanja, a iskljuuje zalihe, to znai da mjeri sposobnost plaanja kratkoronih obveza kroz raspoloivi novac i sva naplaena potraivanja. U nastavku se daje pregled brze likvidnosti na uzorku.
Vidjeti literaturu: Brealey, R. A. i Myers, S. C.: PRINCIPLES OF CORPORATE FINANCE, McGraw-Hill/Irwin, New York, 2003., poglavlje 29., stranice 819-849. ager, L.: TEMELJNI POKAZATELJI ANALIZE FINANCIJSKIH IZVJETAJA, Raunovodstvo i financije, 4/2006.
28
stranica 47
Tablica 22. Ocjena brze likvidnosti
KOMENTAR: Prosjena vrijednost, minimum i maksimum rastu u razdoblju, a broj drutava s porastom likvidnosti II. je 19 u odnosu na 17 drutava koje imaju pad ovdje se moe napomenuti da se u razdoblju s prosjenom vrijednosti praktino nita nije dogodilo Minimum 2 i 3 rastu, dok maksimum 2 i 3 padaju Medijan je takoer u padu Broj drutva s natprosjenim koeficijentom likvidnosti II. je uvijek konstantan: 11, a u usporedbi s takvim brojem drutava kod likvidnosti I. taj je broj u porastu Prosjena vrijednost prosjenih vrijednosti iznosi 157,27, a uzorak je najujednaeniji u 2001. te 2004. godini (protumaeno brojem standardne devijacije), kao i kod likvidnosti I.
Kao zakljuak, moe se rei da su 2002. i 2003. godine porasta, a 2004. godina pada i dolaska na poetnu vrijednost od 2001., to je za razliku od likvidnosti I. odreeno poboljanje. Unutar grane koeficijent likvidnosti II. za 2003. i 2004. godinu je ovakav:
stranica 48
Tablica 23. Ocjena brze likvidnosti i usporedba uzorka s populacijom i svijetom

Elementi Kratkotrajna imovina Zalihe Kratkorone obveze Koeficijent II. u % - POPULACIJA Uzorak: koeficijent II. u % Odstupanje Koeficijent II. svjetska populacija 2003. 3.438.688.582 432.067.462 4.643.535.397 64,75 178,03 174,95% 2004. 3.777.631.079 551.634.084 5174.121.165 62,35 138,83 122,66% 1,29 ili 129%
Kad se govori o svjetskoj populaciji, misli se na sveukupni svjetski prosjek (ne samo ovog sektora ili grane). Iz gornje tablice vidi se kako je rezultat na uzorku blii svjetskoj populaciji nego rezultat grane Hoteli i restorani u Hrvatskoj. Za bolju analizu bilo bi korisno imati podatak o cijeloj populaciji Hrvatske, a ne samo grane. Ipak, usporedbom podataka grane i uzorka vidi se kako najjaa prihodovna drutva grane ujedno imaju i bolju likvidnost od ostatka grane.
2.2.4. Ocjena i izraun likvidnosti: Koeficijent likvidnosti III.
U nastavku se daje pregled ope likvidnosti na predmetnom uzorku. Tablica 24. Ocjena ope likvidnosti
stranica 49
KOMENTAR: U analiziranom razdoblju koeficijent likvidnosti III. pada, a minimum i maksimum raste Minimum 2 i 3 raste u analiziranom razdoblju, dok maksimum 2 i3 te medijan padaju Za 18 drutava likvidnost raste, kao i za drugih 18 u uzorku to pada u analiziranom razdoblju gledajui po godinama, pad nastaje u 2004. u odnosu na 2003., jer se do 2003. javlja trend porasta U 2004. padom se dolazi malo ispod razine na kojoj je bila likvidnost u 2001. godini Broj drutava ija je opa likvidnost vea od prosjeka varira od 11 do 12 po godinama unutar razdoblja Moe se zakljuiti da se opa likvidnost u uzorku smanjuje (prosjena vrijednost, maksimumi) i suava (medijan i minimumi). Prosjena vrijednost prosjenih vrijednosti u razdoblju 2001.-2004. za opu likvidnost je 173.
Tablica 25. Koeficijent likvidnosti III. u populaciji u kunama

Populacija Kratkotrajna imovina Kratkorone obveze omjer 2003. 3.438.688.582 4.643.535.397 74,05 2004. 3.777.631.079 5.174.121.165 73,01
Napomena: svjetska populacija ima taj odnos na razini 187.
Koeficijent ope likvidnosti bolji je na odabranom uzorku (152, 196) za godine 2001.-2004. nego za cijelu populaciju (73, 74) za godine 2003.2004.
S obzirom na dosad prezentirane ocjene likvidnosti po koeficijentima likvidnosti I., II. i III., moe se zakljuiti da na opu likvidnost i tekuu likvidnost utjee visoka razina potraivanja koja se nalaze unutar kratkotrajne imovine.
Stoga je potrebno dodatno promotriti likvidnost kroz pokazatelj novanog toka novano pokrie.
stranica 50
Tablica 26. Prikaz novanog pokria obveza i usporedba s koeficijentom likvidnosti III. (tekuim odnosom)
Element (trendovi) Max Count RASTE Count PADA Median
Likvidnost III. raste 18 18 pada
Novano pokrie obveza pada 16 20 raste
Ujedno, pokazatelj Likvidnost III. ima u 2003. trend porasta, dok novano pokrie obveza ima trend pada. No, generalno gledajui, trendovi su slini, tj. visokog stupnja korelacije.
stranica 51
2.2.5. Ocjena i izraun likvidnosti: Radni kapital
Kako je ve dosta toga reeno u uvodu o radnom kapitalu, ovdje e vie rijei biti o samoj ocjeni. Za potrebe ovog rada radni kapital se izraunava kao:
Radni kapital = Kratkotrajna imovina kratkorone obveze.
U nastavku se daje saeti pregled izrauna na danom uzorku.
Tablica 27. Ocjena radnog kapitala
KOMENTAR: Radni kapital prosjeno raste, zajedno sa svim maksimumima, dok minimumi padaju (osim minimuma 3) Broj drutva s natprosjenim iznosom radnog kapitala pada s 19 na 14 u razdoblju, s standardna devijacija raste (visoka, a vea od prosjeka)
stranica 52
2.2.6. Saetak i znaaj ocjene likvidnosti
Ocjena likvidnosti sastavni je dio ocjene financijskog poloaja. Kako su prvi znakovi promjene situacije uvijek najbre vidljivi na likvidnosti, ne smije se nikako podcijeniti takva ocjena. U nastavku se daje saeti pregled trendova. Tablica 28. Saetak po pokazateljima
Tablica 29. Analiza potraivanja
stranica 53
Gornji prihodovni razred ima niski prosjeni udio potraivanja u kratkotrajnoj imovini Openiti zakljuak je, ako se uzmu u obzir tri prethodne tablice, da se likvidnost mjerena u uzorku pada (prosjek) i suava (uzmu li se u obzir minimumi i maksimumi).
Kako se u nastavku rada kod modeliranja uzima pokazatelj ope likvidnosti kao relevantan, ovdje se daje grafiki prikaz likvidnosti na temelju tog pokazatelja.
Graf 4. Likvidnost Koeficijent likvidnosti III.

Koeficijent likvidnosti III.
1.400
1.200
1.000
average (PROSJENO) min max min, 2. min, 3. max, 2. max. 3.
800
600
median count - iznad prosjeka count - ispod prosjeka Razlika izmeu AVG i MED
400
St.devijacija
200
0 2001. 2002. 2003. 2004.
U daljnjem tijeku rada u obzir e se uzeti koeficijent ope likvidnosti poznat jo u literaturi kao tekui odnos. U nastavku ovog poglavlja kod ocjene likvidnosti razmotrit e se i ocjena likvidnosti kroz novani tok.
stranica 54
2.2.6.1.
Dodatak ocjeni likvidnosti Analiza novanog toka
U poslovnom svijetu vrlo je raireno naelo Cash is the king (Novac je kralj), tj. u procjeni buduih kretanja nikako se ne smije zanemariti budui novani tok. Ovo naelo posebno je prisutno u poslovnim kombinacijama. U nastavku su izloene tablice kao prilog ocjeni likvidnosti kroz novani tok. Tablica 30. Analiza neto novanog toka
stranica 55
Prosjeni neto novani tok je u padu, kao i svi minimumi Maksimumi u padu, za razliku od maksimuma 1, to znai da se disperzija u uzorku poveava (standardna devijacija) pad neto novanog toka najmanji je u prvom razredu u razdoblju
Tablica 31. Analiza operativnog novanog toka
stranica 56
Tablica 32. Analiza promjena operativnog novanog toka i rangova po razredima
Tablica 33. Prikaz prosjenih vrijednosti operativnog novanog toka
Prosjena vrijednost prosjenih vrijednosti iznosi oko 17,8 mil. kuna Broj drutava s natprosjenim operativnim novani tok varira (od 14 do 16) Gornji prihodovni razred ima bolji novani tok u razdoblju (kod gornjeg razreda gledajui i po godinama i prosjeno se ne nalazi za 5 drutava negativni operativni novani tok)
u razdoblju i po godinama porast i pad doivjelo je 18 drutava broj drutava koji ima negativni novani tok mali je u uzorku (od 2 do 7)
stranica 57
Tablica 34. Analiza novanog toka SNT1
stranica 58
potpuno drukiju interpretaciju moe se dati za novani tok SNT1
2.2.6.2.
Matrica utjecaja pokazatelja likvidnosti na razne pokazatelje
Za kraj ocjene likvidnosti, ovdje se daje matrica utjecaja likvidnosti, novanog jaza, profitabilnosti i drugih iznosa, odnosno kako pokazatelji likvidnosti te razliite ekonomske kategorije imaju meusobni utjecaj, te kakav je statistiki znaaj tih veza (utjecaja).
Tablica 35. Matrica utjecaja pokazatelja likvidnosti
nema povezanosti izmeu likvidnosti s jedne strane te prihoda, rashoda i imovine s druge strane slino je i likvidnou i pokazateljima novanog toka, osim likvidnosti I. i neto novanog toka (zbog novca koji se javlja u obje varijable, no to se moe zanemariti zbog tog kao nevano)
o visokoj povezanosti moe se govoriti u sluaju tradicionalnih pokazatelja likvidnosti s pokazateljem novanog toka za likvidnost (ak i 0,52) o relativno dobroj povezanosti govori se ako se promatra novani jaz (manji u sluaju broja dana) ako se govori o utjecaju likvidnosti na profitabilnost, moe se slino rei: srednja jaka korelacija
stranica 59
Tablica 36. T-test pokazatelja likvidnosti
statistiki znaajna korelacija postoji s novanim pokriem tekuih obveza i novanim jazom (no ne i novanim jazom za broj dana) te pokazateljima profitabilnosti (izuzmu li EBITDA i ROEkapital i rezerve)
potrebno je dodatno napomenuti kako je ocjena izvrena na uzorku, a ne na populaciji, to bi se moglo dodatno provjeriti te se stoga ne moe apriori govoriti o (ne)postojanju korelacije29
2.2.7. Preporuke vjerovnicima i investitorima
Uzevi u obzir napomene koje su izreene kod preporuke bazirane na ocjeni zaduenosti, moe se vjerovnicima i investitorima preporuiti: za one s niom averzijom prema riziku, ulaganje u najjae prihodovne tvrtke ovog sektora (ocjena ope likvidnosti Likvidnost III. i ocjena radnog kapitala te analiza novanog toka) smanjenje likvidnosti kod najslabijeg dijela ovog sektora, tonije reeno uzorka, daje signal za pojaanu opreznost dugoroni vjerovnici kao banke ne bi smjele smanjiti svoja kratkorona potraivanja da ne bi dovele u pitanje otplatu dugoronih kredita (osobito ako se uzme u obzir analiza novanog toka)
29
Ovakva generalna napomena doista i vrijedi za itav rad.
stranica 60
gornji komentar treba ipak suzdrano promatrati, ovisno o pojedinanom sluaju, a konkretne mjere ovise o cjelokupnom poslovnom odnosu izmeu vjerovnika i dunika
Dodatno istiemo da sve ocjene, naprijed navedene, kao ova te sve ostale u toku ovog rada mogu se samo interpretirati u okviru hrvatskog turistikog sektora za analizirano razdoblje, s napomenom da se radi o analizi na uzorku, a ne na populaciji.
2.3.
Ocjena aktivnosti
Analizom aktivnosti, kao treeg faktora u analizi financijskog poloaja zaokruit e se ocjena financijskog poloaja hrvatskog turistikog sektora na predmetnom uzorku.
2.3.1. Definicija pokazatelja aktivnosti
Pokazatelji aktivnosti, poznati i kao koeficijenti obrtaja, mjere uspjenost u upravljanju imovinom poduzea, odnosno brzinu cirkulacije imovine u poslovnom procesu.
Pokazateljima aktivnosti koji se utvruju na temelju podataka iz bilance i rauna dobiti i gubitka obino se smatraju koeficijenti obrta imovine i pripadajui dani vezivanja.30 Razlikuju se koeficijent obrtaja kratkotrajne i ukupne imovine, zaliha, potraivanja i dobavljaa, kao i pripadajue dane vezivanja.
Pokazatelje se aktivnosti svrstava u grupu pokazatelja sigurnosti i grupu pokazatelja efikasnosti. U nastavku rada dat e se ocjena aktivnosti na predmetnom uzorku.
30 Citirano: ager, L.: TEMELJNI POKAZATELJI ANALIZE FINANCIJSKIH IZVJETAJA, Raunovodstvo i financije, 4/2006.
stranica 61
2.3.2. Ocjena i izraun aktivnosti: Obrtaj kratkotrajne imovine
Za poetak ocjene aktivnosti, prikazan je obrtaj kratkotrajne imovine. Naime, ovaj se pokazatelj koristi radi uvida brzine obrtaja kratkotrajne imovine u poslovnom ciklusu.
Izraunava se kao: Obrtaj kratkotrajne imovine = Prihod/ Prosjena kratkotrajna imovina,
gdje se prosjena kratkotrajna imovina izraunava kao prosjek vrijednosti u intervalu.
Tablica 37. Obrtaj kratkotrajne imovine
Iz prikaza je vidljivo da je prosjean obrtaj po godinama unutar razdoblja raste, te da to vrijedi za 20 od 36 drutava u uzorku.
stranica 62
Minimum je u 2004. u odnosu na 2002. u padu, dok maksimum po svim godinama raste. Minimum 2 i 3 za razliku od minimuma 1 rastu. Ostala dva maksimuma takoer rastu u razdoblju. Broj drutava iji je koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine natprosjean kree se od 15 do 12 (pada). Prema standardnoj devijaciji vidljivo je da se oko prosjene vrijednosti grupiralo vei broj drutava uzorka, jer sudei prema maksimumima, oni se nalaze izvan rezultata prosjena vrijednost + - standardna devijacija. Uvidom u sam uzorak vidi se oko 27% drutava koji imaju natprosjenu aktivnost po ovom koeficijentu nalazi u gornjem (11%) i srednjem (15%) prihodovnom razredu.
2.3.3. Ocjena i izraun aktivnosti: Obrtaj zaliha
Ako se eli vidjeti koliko zalihe imaju udjela u poslovnom procesu, dobro je izraunati koeficijent obrtaja zaliha kao omjer prihoda i prosjenog stanja zaliha. Tablica 38. Obrtaj zaliha
stranica 63
KOMENTAR:
prosjean obrtaj raste, s padom u 2004. Minimum pada stalno, a maksimum raste s korekcijom u 2004. Broj drutava u uzorku iji je obrtaj povean je 21 Ostali minimumi i maksimumi u padu Broj drutava s natprosjenim obrtajem je kroz razdoblje uvijek 9 Velika je standardna devijacija (vea od prosjeka za sve tri godine), to jasno dovodi do zakljuka da 9 drutava izrazito kvari prosjek i sliku rezultata po ovom koeficijentu
Zanimljivo je da se 5 od 9 drutava s natprosjenim obrtajem zaliha, i to kroz sve tri godine, nalaze u donjem prihodovnom razredu, a da od 4 od tih 5 drutava biljee poveanje obrtaja u razdoblju, to je na neki nain suprotan rezultat od onog za cijelu kratkotrajnu imovinu.
Zakljuuje se da je obrtaj zaliha u porastu, da je 2003. godina s najboljim rezultatima te da postoje velika odstupanja u uzorku.
Ako bi se iskljuili iz uzorka drutva koja kvare prosjek rezultata, dobila bi se slika prosjenog rezultata (35,8, 38,4) s porastom, a broj drutava s natprosjenim rezultatom bi se kretao od 9 do 11. Vei obrtaj nalazio bi se u viem prihodovnom rezultatu.
To se prikazuje na tablici 39.
stranica 64
Tablica 39. Obrtaj zaliha u uzorku po drutvima

2002. 22,73 24,41 24,61 72,43 15,33 17,70 36,78 43,62 18,44 50,23 42,10 82,90 29,73 86,36 34,27 11,70 21,33 42,41 18,97 25,96 15,66 30,75 19,56 89,24 19,45 average (PROSJENO) stand. devijacija count - iznad prosjeka count - ispod prosjeka udio 35,87 23,25 9 16 36% 2003. 21,43 19,60 28,80 90,74 13,57 19,00 45,72 61,39 12,32 64,11 54,85 91,98 31,07 58,57 43,80 11,43 22,98 54,17 17,70 43,72 33,54 27,45 22,04 33,78 14,00 37,51 23,00 10 15 40% 2004. 21,77 15,64 32,42 95,75 15,84 17,42 53,63 60,28 23,82 61,87 39,30 75,42 40,71 44,01 59,06 10,93 22,58 64,22 17,58 56,52 35,26 25,25 26,52 32,99 11,87 38,43 22,24 11 14 44%
stranica 65
2.3.4. Ocjena i izraun aktivnosti: Obrtaj potraivanja
U nastavku se daje pregled obrtaja potraivanja. Tablica 40. Obrtaj potraivanja
KOMENTAR: Prosjeni obrtaj potraivanja raste svaku godinu, kao i njegov maksimum Minimum 1 i 2 u razdoblju raste, a minimum 3 pada (2004. godina je pad) Maksimum 2 i 3 rastu u razdoblju 11 u 2002., odnosno 10 drutava u 2003. i 2004. godini su s natprosjenom obrtajem potraivanja standardna devijacija vea je za svaku godinu od prosjene vrijednosti za 23 drutva ovaj pokazatelj je u porastu
Ono to je zanimljivo jest da od 13 prihodovno najjaih drutava njih 6 ima kroz sve 3 godine natprosjeno koeficijent obrtaja potraivanja, a to je u potpunosti drukiji rezultat nego kod zaliha.
stranica 66
Zbog slinih trendova i rezultata koje imaju obrtaj cjelokupne kratkotrajne imovine i obrtaj potraivanja, zakljuuje se da vei i presudni utjecaj na obrtaj imovine imaju potraivanja, to je bilo i za oekivati.
Moe se dakle zakljuiti da postoji jaa povezanost da pojaana aktivnost kod potraivanja multiplicira prihodovni rang unutar sektora (razreda), kao i veliine samih prihoda.
2.3.5. Ocjena i izraun aktivnosti: Obrtaj dobavljaa
U nastavku se daje pregled obrtaja dobavljaa. Tablica 41. Obrtaj dobavljaa
prosjena vrijednost koeficijenta obrtaja dobavljaa pada u svim godinama u razdoblju, a isto vrijedi za maksimum, dok za minimum vrijedi obratno rast po svim godinama
stranica 67
u razdoblju ostali minimumi rastu; maksimum 2 pada, maksimum 3 raste broj natprosjenih je u porastu i kree se od 11 do 12, dok broj drutava koji imaju porast ovog koeficijenta jednak je onima koji imaju pad: 18 standardna devijacija manja je od prosjene vrijednosti, to zajedno s rezultatima i kretanjima vrijednosti AVG, MIN i MAX daje za zakljuak da se vrijednosti koncentriraju u uzorku to je pak potpuno drukiji rezultat od dosad prezentiranih koeficijenata obrtaja gdje se moe rei da je pojaana disperzija
2.3.6. Ocjena i izraun aktivnosti: Obrtaj ukupne imovine
Za kraj pregleda pokazatelja aktivnosti, slijedi pregled obrtaja ukupne imovine. Tablica 42. Obrtaj ukupne imovine
stranica 68
KOMENTAR: Ovdje su rezultati potpuno drukiji od dosadanjih. Naime, svi su pokazatelji u padu, a broj drutava s natprosjenim koeficijentom je za sve godine 8. Drutava kojima koeficijent obrtaja ukupne imovine raste u razdoblju je 16.
Ako se ovome doda komentar oko promjena na ukupnim prihodima i ukupnoj imovini prema tablicama dolje te usporede li se ti rezultati s koeficijentima obrtaja kratkotrajne imovine, jasno je da je prvenstveno porast dugotrajne imovine uzrokovao pad rentabilnosti ukupne aktive (imovine) te usporavanje aktivnosti cjelokupne imovine.
Moe se zakljuiti, prema uzorku, da je hrvatski turizam u razdoblju 2001.-2004. bio koncentriran na poveanje vrijednosti dugotrajne imovine, odnosno da je bio u fazi investiranja, to se moe zakljuiti iz tablica koje slijede.
Tablica 43. a) i b) Ukupni prihodi i ocjena
stranica 69
2.3.7. Saetak i znaaj ocjene aktivnosti Kod davanja zakljune ocjene aktivnosti i davanja eventualnih preporuka ilo se putem analize trenda u analiziranom razdoblju. Znaaj ocjene aktivnosti lei u tome da je to sastavni dio u ocjeni financijskog poloaja, s tim to ocjena aktivnosti zadire ve i u sferu efikasnosti, za razliku od likvidnosti i zaduenosti, kao pokazateljima sigurnosti.
2.3.7.1.
Matrica utjecaja pokazatelja aktivnosti na razne pokazatelje
U nastavku se daje matrica korelacijskih utjecaja izmeu pokazatelja aktivnosti i drugih ekonomskih kategorija.
stranica 70
Tablica 44. Matrica utjecaja pokazatelja aktivnosti
aktivnost nema utjecaja na visinu rashoda i aktive, kao niti na razinu neto novanog toka u pokazateljima zaliha obrtaj potraivanja, dobavljaa i ukupne imovine ima srednje jak utjecaj na visinu OCF i SNT1 zanimljivo je da ukupna imovina ima negativnu korelaciju
obrtaj kratkotrajne imovine ima negativnu korelaciju s radnim kapitalom i novanim jazom (srednji utjecaj), dok na pokazatelje profitabilnosti ima mali utjecaj
oekivano, obrtaj zaliha ima srednje slabiji utjecaj na pokazatelje profitabilnosti, dok na ostale nema utjecaja obrtaj potraivanja srednji utjecaj na profitabilnost, negativan s novanim jazom (srednje slab ili zanemariv) te srednje slab na novani tok obrtaj dobavljaa od svih pokazatelja vri najjai utjecaj na sve pokazatelje u odnosu na prikazane pokazatelje aktivnosti: jak ili srednji utjecaj na profitabilnost, srednji na novani tok, no zato zanemariv na novani jaz
stranica 71
2.3.7.2.
T-test matrice
U nastavku se daje T-test kao ispitivanje statistike znaajnosti korelacijskih veza iz prethodne tablice. Tablica 45. T-test za korelacije iz prethodne tablice
aktivnost nema statistiki znaajne korelacije s pokazateljima iz novanog toka (osim za SNT1 i obrtaj dobavljaa) i novanog jaza statistiki znaajna korelacija za pokazatelje aktivnosti najjaa je u 2003. (tamo gdje je znaajna korelacija) najjaa i znaajna korelacija javlja se praktiki samo kod koeficijenta obrtaja dobavljaa korelacija s pokazateljima profitabilnosti
stranica 72
2.3.7.3.
Saetak po pokazateljima trendovi
Radi lakeg sagledavanja ukupne ocjene aktivnosti, ovdje je izloen prikaz trendova po pokazateljima. Tablica 46. Saetak po pokazateljima trendovi
Moe se zakljuiti da je aktivnost u porastu, sudei po prva tri pokazatelja. Za razliku od njih, primjeuje se pad obrtaja dobavljaa i ukupne imovine. Jednako tako i disperzija unutar uzorka ima sline osobine.
Ako je suditi po pojedinim pokazateljima aktive, aktivnost je u porastu, no ako je suditi po pokazateljima pasive i kumuliranom pokazatelju (obrtaj ukupne imovine), onda je aktivnost u padu.
Ne treba smetnuti s uma injenicu da je u razmatranom razdoblju hrvatski turizma bio u fazi investiranja, to samo po sebi znai usporavanje aktivnosti.
stranica 73
Ocjena aktivnosti treba se promatrati u odnosu na poslovni ciklus, stoga e se u sljedeem dijelu dati naglasak na novani jaz koji e na jedan drukiji nain razmotriti kako posluje hrvatski turistiki sektor.
Bilo bi zanimljivo pogledati kako se aktivnost odraava u odnosu na rashode, no to nije bio predmet ovog rada.
Za kraj, izdvojit e se dva pokazatelja radi grafikog prikaza: koeficijent obrtaja kratkotrajne pokazatelji. imovine te koeficijent obrtaja dobavljaa kao najznaajniji
Graf 5. Aktivnost - Koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine

Koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine
30,00
25,00 average (PROSJENO) min 20,00 max min, 2. min, 3. 15,00 max, 2. max. 3. median count - iznad prosjeka 10,00 count - ispod prosjeka Razlika izmeu AVG i MED St.devijacija 5,00
0,00 2002. 2003. 2004.
KOMENTAR: vidljivo je da se vrijednosti maksimuma udaljavaju od ostalih na kraju analiziranog razdoblja, iako su gotovo sve vrijednosti u porastu
stranica 74
Graf 6. Aktivnost - Koeficijent obrtaja dobavljaa

Koeficijent obrtaja dobavljaa
100,00
average (PROSJE NO) min max min, 2.
90,00
80,00
70,00
min, 3.
60,00
max, 2. max. 3. median
50,00
40,00
count - iznad prosjeka

30,00
count - ispod prosjeka

20,00
10,00
Razlika izmeu AVG i MED St.devijacija
0,00 2002. 2003. 2004.
KOMENTAR: ovaj pokazatelj ima drukije trendove vrijednosti su uglavnom u padu
2.3.8. Preporuke vjerovnicima i investitorima
Uzevi u obzir napomene kod ocjene aktivnosti, poslovni vjerovnici (iz poslovnog kratkoronog ciklusa), pa onda i dugoroni su u sve slabijem pregovarakom poloaju.
Doda li se tomu ocjene zaduenosti i likvidnosti, moe se zakljuiti da je hrvatskom financijskom sektoru jako stalo do poslovnog odnosa s turistikim sektorom, to zbog profita kojeg ostvaruje u takvom odnosu (hipoteza koju bi trebalo provjeriti, to nije predmet ovog rada), a to zbog vezanih efekata na ostale sektore, a ne bi trebalo zaboraviti ni privatizacijski moment iz 90-tih godina.
stranica 75
Ako se iskljue takvi posebni odnosi (dugogodinje veze), pa se promatra isto poslovni odnos, vjerovnicima i investitorima bi, zbog pondera koji koeficijent obrtaja dobavljaa ima na ukupnu likvidnost, trebalo preporuiti da ponovo razmotre svoj poslovni i pregovaraki odnos, s napomenom da se svakako nastavi suradnja i ulaganje.
Ovdje bi se moglo dodati da na temelju ocjene financijskog poloaja i aktivnosti treba ulagati u ovaj sektor, no ako je neija zahtijevana stopa povrata vea, onda ovo nije sektor u kojeg treba ulagati, ponajvie zbog velikih i dugoronih ulaganja.
Stoga je poslovni odnos zanimljiviji bankama nego kratkoronim investitorima.
Dodatno je potrebno napomenuti da su analize napravljene na uzorku te da bi za cjelovite zakljuke bilo potrebno to uiniti na populaciji (grani Hoteli i restorani). Naravno, to je vremenski horizont vei, to je i analiza cjelovitija te s manjom mogunosti za pogreku.
stranica 76
3.
NOVANI JAZ HRVATSKOG TURISTIKOG SEKTORA
Nakon ocjene financijskog poloaja i aktivnosti na uzorku hrvatskog turistikog sektora, a prije konane provjere utjecaja financijskog poloaja i aktivnosti na novani jaz i profitabilnost, potrebno je prvo ralaniti novani jaz na njegove faktore. U nastavku rada daje se pregled faktora novanog jaza.
3.1.
Faktori novanog jaza
3.1.1. Definicija novanog jaza
U skladu s definicijom koja je koritena za svrhu ovog rada u poglavlju 1., novani jaz se uzima kao: NOVANI JAZ (broj dana) = DANI VEZIVANJA ZALIHA + DANI VEZIVANJA KUPACA - DANI VEZIVANJA DOBAVLJAA
Za potrebe rada, kako je to i naglaeno u poglavlju 1., novani jaz se dodatno i uvjetno definira kao: NOVANI JAZ = ZALIHE + POTRAIVANJA OD KUPACA - OBVEZE PREMA DOBAVLJAIMA
imajui na umu koncept broja dana koji trai dane vezivanja ovih varijabli.
Dodatno i uvjetno definiranje vrlo je slino definiciji obrtnog kapitala. Naime, neki autori definiraju upravljanje novanim jazom kao upravljanje obrtnim kapitalom cash gap31. U ovom se radu zbog konzistencije analize ponekad koristi jedan nain, a ponekad drugi nain raunanja. Razlog tomu je to se kod izrauna korelacija htjelo standardizirati mjera obiljeja koja se usporeuju. Prikaz rezultata uvijek je bio i za osnovnu, kao i za dodatnu i uvjetnu definiciju novanog jaza.
stranica 77
Nadalje, ovdje e se neto rei i o samim varijablama koje utjeu na promjenu novanog jaza. Tako veliina zaliha utjee na novani jaz na nain da se poveanjem zaliha poveava novani jaz, kao to to vrijedi i za potraivanja od kupaca. Obrnuto vrijedi za obveze prema dobavljaima. U razradi po faktorima prikazat e se rezultati analize.
3.1.2. Zalihe
Prvi faktor koji utjee na veliinu novanog jaza je iznos zaliha. to je vei iznos zaliha, to je i novani jaz vei, gledajui to u smislu definicija izraza NOVANI JAZ (broj dana), kao i izraza NOVANI JAZ. U nastavku se daje ocjena stanja zaliha na koritenom uzorku. Tablica 47. Ocjena stanja zaliha
31 Naslov rada autora Boer, G.: MANAGING THE CASH GAP preveden je i objavljen u hrvatskoj strunoj literaturi upravo pod nazivom UPRAVLJANJE OBRTNIM KAPITALOM CASH GAP.
stranica 78
Iz priloene gornje tablice vidi se da: Prosjena vrijednost raste u razdoblju za oko 4% Svi minimumi i maksimumi rastu Natprosjene zalihe ima samo 8 do 10 drutava po godinama 20 drutava poveava svoje zalihe, to ini oko 56% uzorka standardna devijacija po svim godinama vea je od prosjene vrijednosti, pa to upuuje na veliku disperziju u uzorku
Potrebno je stoga dodatno analizirati disperziju u uzorku, to je prikazano u sljedeim dvjema tablicama.
Tablica 48. Disperzija zaliha - tablica
Graf 7. Disperzija zaliha - grafikon

25.000.000
20.000.000
15.000.000
10.000.000
5.000.000
0 2001. max - avg avg - min 2002. max - min 2003. max 2 - min 2 2004. max 3 - min 3
stranica 79
Na grafu, kao i u tablici, vidljivo je da se razlika izmeu maksimuma i prosjene vrijednosti poveava znaajno u 2002. i 2003. godini, dok razlika izmeu maksimuma 3 i minimuma 3 pada u 2002., pa kasnije rasta te se konano u 2004. konsolidira na razini 3% veoj nego u 2001.
Ovaj podatak govori kako se gornji razred drutava po veliini zaliha u uzorku vie rasprava nego donji. Naime, samo 7 drutava od njih 36 ima kroz sve godine natprosjene zalihe, od ega ih je 5 u najviem prihodovnom razredu. Od tih 5 za 4 vrijedi porast zaliha u razdoblju, te su svi s podruja Istarske upanije, to je izdvojeno (obojano) u tablici dolje.
Tablica 49. Zalihe po drutvima u uzorku
stranica 80
3.1.2.1.
Korelacija zaliha
Nadalje, potrebno je promotriti u kakvoj su vezi zalihe s obujmom poslovanja na razini cijelog uzorka, kao i po razredima uzorka. Tablica 50. Korelacija izmeu iznosa zaliha i prihoda te njihovih promjena:
2001./ (2002-2001) 0,5322 -0,0646 2002./ (2003-2002) 0,4755 0,5578 2003./ (2004-2003) 0,5203 0,4970 2004./ (2004-2001) 0,4645 0,2926
CORREL iznosa CORREL promjena
Moe se rei da sveukupno gledajui uzorak u razdoblju, postoji slaba veza u promjeni zaliha koje utjeu na promjenu prihoda (0,29), a veza je pozitivna. Kod korelacije iznosa veliina po godinama, veza je neto jaa (0,46). Rezultati su neto jae veze u 2002. i 2003. godini zasebno gledajui. Tablica 51. Korelacija izmeu iznosa zaliha i prihoda te njihovih promjena PO PRIHODOVNIM RAZREDIMA:
CORREL iznosa 1. razred 2. razred 3. razred CORREL promjena 1. razred 2. razred 3. razred 2001./ (2002-2001) 0,3110 -0,2118 0,2368 2001./ (2002-2001) -0,2972 -0,3615 0,1274 2002./ (2003-2002) 0,0281 -0,2142 0,0214 2002./ (2003-2002) 0,8771 -0,2560 -0,1854 2003./ (2004-2003) 0,2613 -0,1678 -0,4950 2003./ (2004-2003) 0,6731 0,5098 0,1669 2004./ (2004-2001) 0,0953 -0,4677 0,0534 2004./ (2004-2001) 0,6701 -0,0627 0,1243
Ono to potvruje tezu povezanosti utjecaja poveanja zaliha na poveanje prihoda, da je osobito rezultat najjaeg (1.) prihodovnog razreda. Za razdoblje veza ima koeficijent korelacije 0,67, a u 2003. u odnosu na 2002. taj je koeficijent visokih 0,88.
Moe se zakljuiti da ova teza vrijedi samo za najvea drutva po prihodima. Za slabije prihodovna drutva, sudei prema uzorku najveih, ova teza nema jako uporite.
stranica 81
3.1.2.2.
Dani vezivanja zaliha
Konano, potrebno je promotriti ocjenu prvog faktora novanog jaza dane vezivanja zaliha kroz sljedee dvije tablice:
Tablica 52. Dani vezivanja zaliha
Tablica 53. Dani vezivanja zaliha unutar grane za 2004.

2003. Ukupni prihodi Zalihe Koeficijent obrtaja zaliha Broj dana za vezivanje zaliha 432.067.462 2004. 9.922.573.664 551.634.084 20,17 18,15
Prosjek po danima varira od 10,0 do 10,5 dana vezivanja zaliha - trend u razdoblju pada to znai da se ubrzava aktivnost po zalihama (obrnuto proporcionalno od koeficijenta obrtaja zaliha iji je trend obrnut od trenda dana vezivanja zaliha) prosjeno ovaj faktor novanog jaza utjee na smanjenje novanog jaza
Natprosjenih dana vezivanja zaliha ima od 16 do 14 (trend) drutava
stranica 82
Kod 15 drutava u uzorku broj dana vezivanja zaliha raste, to znai da se ubrzava aktivnost zaliha Dani vezivanja zaliha za 2004. na razini cijele grane su za 8 dana vei od prosjeka uzorka (18,15)
3.1.3. Potraivanja
U nastavku se daje pregled drugog faktora potraivanja. to je vei iznos potraivanja, to je vei i novani jaz. U nastavku se daje ocjena potraivanja.
Tablica 54. Ocjena stanja potraivanja - tablica
Prosjena vrijednost pada u razdoblju za 19,4% Minimum raste, a maksimum je u padu Broj drutava u uzorku koji ima natprosjeni iznos potraivanja varira od 8 do 15, a za njih 19 iznos potraivanja u razdoblju raste Oba maksimuma su u padu Vidljivo je da su minimum 1 i minimum 2 u porastu, to daje za zakljuak poveanje koncentracije unutar uzorka, to pokazuje trend razlike prosjene vrijednosti i medijana Standardna devijacija samo je u 2001. vea od prosjene vrijednosti vrijednost prosjenih vrijednosti iznosi 6.700 tis. kn Prosjena
stranica 83
Graf 8. Ocjena potraivanja

7 0 .0 0 0 . 0 0 0 6 0 .0 0 0 . 0 0 0 5 0 .0 0 0 . 0 0 0 4 0 .0 0 0 . 0 0 0 3 0 .0 0 0 . 0 0 0 2 0 .0 0 0 . 0 0 0 1 0 .0 0 0 . 0 0 0 0 2001. a v e r a g e ( PR O S JE N O ) max c o u n t PA D A m in , 3 . max . 3 2002. 2003. m in c ou nt RA S TE m in , 2 . max , 2 . m e d ia n 2004.
Usporedba iznosa standardne devijacije i prosjene vrijednosti upuivalo je na zakljuak da se radi o poveanju koncentracije unutar uzorka.
Rezultati koji su dani u tablici to slijedi, te nastavno u grafikom prikazu, daju za pravo toj tvrdnji.
Tablica 55. Disperzija potraivanja - tablica
stranica 84
Graf 9. Disperzija potraivanja

70.000.000 60.000.000 50.000.000 40.000.000 30.000.000 20.000.000 10.000.000 0 2001. 2002. 2003. 2004.
max - avg
avg - min
max - min
max 2 - min 2
max 3 - min 3
Tablica 56. Ocjena potraivanja u uzorku po drutvima
stranica 85
Unutar samog uzorka samo je 6 drutava s natprosjenim iznosom potraivanja za sve godine razdoblja (oznaeno bojom), od ega su 4 unutar gornjeg prihodovnog razreda od tih 4 njih je 2 iz Istarske upanije
Ako bi se gledalo razdoblje od 2002. do 2004. s obzirom da je prosjean iznos potraivanja u 2001. znaajnije vii nego u ostalim godinama razdobljima, tada je broj natprosjenih drutava po svim godinama 10, od ega ih je u gornjem prihodovnom razredu 6, a 3 ih je iz Istarske upanije
3.1.3.1.
Korelacije potraivanja
Kao nastavak ocjene ovog faktora novanog jaza, potrebno je promotriti korelacijske odnose. Tablica 57. Korelacija izmeu potraivanja i prihoda te njihovih promjena PO PRIHODOVNIM RAZREDIMA:
CORREL iznosa potraivanja i prihoda 1. prihodovni razred 2. prihodovni razred 3. prihodovni razred 2001. 0,1443 -0,1617 -0,0920 0,8321 (20022001) 0,5027 0,7301 -0,4243 0,9249 2002. 0,4691 0,1446 -0,2501 -0,2137 (20032002) -0,1629 -0,0547 -0,3644 -0,6539 2003. 0,1788 -0,2697 -0,1104 0,7826 (20042003) 0,1779 -0,2872 0,5434 0,2879 2004. 0,0971 -0,3067 -0,5932 0,0843 (20042001) 0,4453 0,1343 -0,2073 0,8316 prosjek 0,2223 -0,1483 -0,2614 0,3713 prosjek 0,2407 0,1306 -0,1132 0,3476
CORREL promjena potraivanja i prihoda 1. prihodovni razred 2. prihodovni razred 3. prihodovni razred
Ovdje je posebno jaka korelacija u 3. prihodovnom razredu (i po iznosima i po promjenama): promjena potraivanja u razdoblju utjee na promjenu prihoda izuzetno jako u donjem prihodovnom razredu, a stupanj veze je 0,83 u razdoblju
Promjena u 2002. na 2001. godinu ima izuzetne koeficijente korelacije Ovo su dijametralno suprotni rezultati nego kod zaliha, gdje je jaka veza vrijedila za 1. razred (gornji prihodovni) te su jae veze bile u godinama 2002. i 2003.
Ako se uzme u obzir cijeli uzorak i cijelo razdoblje, promjena potraivanja utjee na promjenu prihoda po stupnju veze 0,45; kod zaliha i prihoda veza je bila 0,29
stranica 86
Iako je rezultat po promjenama za potraivanja i prihode u 2002. za donji prihodovni razred bio suprotnog predznaka (negativan, -0,65), svejedno se moe rei da promjena potraivanja snano utjee unutar zadanog razdoblja na poveanje prihoda za donji prihodovni razred, dok se za cjelokupni uzorak to moe tvrditi da relativno srednje jako utjee.
Za gornji razred to se ne moe tvrditi jer je veza u razdoblju vrlo slaba (0,13), pa je izgledno da za najjae ova tvrdnja ne vrijedi.
3.1.3.2.
Dani vezivanja potraivanja
Za kraj ocjene potraivanja, u nastavku je izloena tablica dana vezivanja.
Tablica 58. Dani vezivanja potraivanja
Gotovo svi pokazatelji su u padu, a broj natprosjenih varira od 10 do 14 u razdoblju Prosjena vrijednost nalazi se izmeu 23,5 dana do 35,4 dana, a prosjek prosjeka je 27,9 dana Moe se rei da je aktivnost potraivanja ubrzana i da se naplata poboljala za 10,5 dana u razdoblju
stranica 87
Tablica 59. Dani vezivanja potraivanja unutar grane za 2004.

2003. Ukupni prihodi Potraivanja od kupaca Koeficijent obrtaja potraivanja Broj dana za vezivanje potraivanja 903.754.541 2004. 9.922.573.664 920.390.434 10,88 33,64
3.1.4. Dobavljai
Kao trei faktor novanog jaza, u nastavku se daje ocjena dobavljaa. Tablica 60. Ocjena stanja obveza prema dobavljaima - tablica
Prosjena vrijednost raste u razdoblju za 21% Svi minimumi i maksimumi su u padu, osim maksimuma 1 Broj drutava s poveanim iznosom obveza prema dobavljaima je 22
stranica 88
Standardna devijacija vea je od prosjene vrijednosti samo u 2001., to dovodi do zakljuka, zajedno s izraunima pri dnu gore priloene tablice da je trend disperzije prisutan u uzorku, i to u donjem dijelu (avg min je u porastu, a max avg u padu)
Drutava s natprosjenim stanjem obveza prema dobavljaima je od 9 do 19, to je porast od 111% - sljedea tablica to pokazuje prema prihodovnim razredima
Tablica 61. Ocjena stanja obveza prema dobavljaima u uzorku - tablica
stranica 89
Samo 6 drutava ima u svim godinama razdoblja natprosjeno stanje obveza prema dobavljaima, od ega ih je svih 6 iz gornjeg prihodovnog razreda, a od toga 4 iz Istarske upanije
Od navedenih 6, 3 drutva ima pad ovog iznosa, a 2 su iz Istarske upanije (ostala 2 imaju rast)
3.1.4.1.
Korelacije dobavljaa
U nastavku se daje pregled korelacija za ocjenu dobavljaa u okviru analize novanog jaza. Tablica 62. Korelacije - izrauni
2001. CORREL iznosa dobavljaa i prihoda 1. prihodovni razred 2. prihodovni razred 3. prihodovni razred 0,4154 0,1301 -0,1027 0,7094 (20022001) 0,5094 0,4980 0,3589 0,7077 2002. 0,4566 0,1464 0,0027 -0,0940 (20032002) -0,3232 -0,2908 0,1144 -0,7146 2003. 0,5982 0,3545 -0,3140 0,1680 (20042003) 0,1127 0,3563 0,1696 -0,1943 2004. 0,3326 0,2190 -0,1145 0,1822 (20042001) 0,3524 -0,1919 0,2880 0,7267 prosjek 0,4507 0,2125 -0,1321 0,2414 prosjek 0,1628 0,0929 0,2327 0,1314
CORREL promjena iznosa dobavljaa i prihoda 1. prihodovni razred 2. prihodovni razred 3. prihodovni razred
U razdoblju promjena iznosa dobavljaa djeluje s 0,35 stupnja veze na promjenu prihoda, a prosjeno su iznosi vezani 0,45 stupnja 3. prihodovni ili donji razred u promjeni ima stupanj veze 0,73 u razdoblju, to je jak stupanj povezanosti
stranica 90
3.1.4.2.
Dani vezivanja dobavljaa
Za kraj ocjene dobavljaa, slijedi prikaz dana vezivanja. Tablica 63. Dani vezivanja dobavljaa
od svih faktora novanog jaza, dani vezivanja dobavljaa imaju najveu prosjenu vrijednost prosjenih vrijednosti prosjek je u padu, kao i svi maksimumi rastu minimum 1 i 2 poveava se broj natprosjenih drutava (drutva s natprosjenim danima vezivanja unutar uzorka): od 11 do 15 standardna devijacija manja od prosjeka u svim godinama
Ovdje je i dodatak dani vezivanja za populaciju u 2004. Tablica 64. Dani vezivanja dobavljaa unutar grane za 2004.
2003. Ukupni prihodi Obveze prema dobavljaima Koeficijent obrtaja dobavljaa Broj dana za vezivanje dobavljaa 1.500.784.966 2004. 9.922.573.664 1.741.989.037 6,12 59,8
stranica 91
3.2.
Utjecaj zaliha, obveza i potraivanja na novani jaz
Nakon pojedinanih ocjena samih faktora novanog jaza, u nastavku slijedi utvrivanje i sama ocjena novanog jaza na uzorku hrvatskog turistikog sektora.
3.2.1. Utvrivanje i ocjena novanog jaza
Ovdje je izloena tablica ocjene novanog jaza na uzorku prema broju dana novanog jaza. U nastavku slijedi grafiki prikaz. Tablica 65. Ocjena novanog jaza u uzorku BROJ DANA NOVANOG JAZA
Prosjena vrijednost je u padu od 13 do 4 dana U uzorku je vidljiv efekt koncentracije u analiziranom razdoblju (minimumi rastu, a maksimumi padaju) broj natprosjenih manji je ili jednak 50%
stranica 92
Graf 10. Novani jaz (broj dana)

250
Cash gap: Novani jaz (broj dana) average (PROSJENO) min
200
150
max count POZITIVNO count NEGATIVNO
100
min, 2. min, 3.
50
max, 2. max. 3
0
2002.
-50
2003.
2004.
median count - iznad prosjeka count - ispod prosjeka Razlika izmeu AVG i MED
-100
St.devijacija
Slijedi pregled novanog jaza po godinama od 2002. do 2004. Tablica 66. Novani jaz za 2002.
Najvei utjecaj ima varijabla dana vezivanja dobavljaa (za 18 od 36 drutava, to je 50%).
stranica 93
Tablica 67. Novani jaz za 2003.
Najvei utjecaj imaju varijable dana vezivanja potraivanja i dobavljaa, podjednako, obje po 47,2%. Tablica 68. Novani jaz za 2004.
Najvei utjecaj ima varijabla dana vezivanja dobavljaa (za 24 od 36 drutava, to je 66,7%).
stranica 94
Tablica 69. Konana tablica utjecaja - novani jaz po godinama i varijablama

Godina 2002. 2003. 2004. UKUPNO: Udio u ukupnom Zalihe 1 2 0 3 2,78% Potraivanja 17 17 12 46 42,59% Dobavljai 18 17 24 59 54,63%
Najvea je vjerojatnost, ako se uzme u obzir rezultat iz uzorka, da se turistike tvrtke financiraju kratkorono najvie na teret samih dobavljaa, a taj trend se poveao u razdoblju
Ako se u obzir uzme stupanj korelacije, treba znati da zbog suprotnih predznaka i same jednadbe izrauna NOVANOG JAZA
(broj dana),
sami
rezultati (dani u tablici na poetku odjeljka) ne pokazuju stanje utjecaja pojedine varijable na novani jaz
Dodatno se ove tvrdnje mogu prisnaiti tablicom trendova. Tablica 70. Trendovi
KOJI TREND? trend promjena zaliha i cash gapa trend promjena potraivanja i cash gapa trend promjena dobavljaa i cash gapa Opis trenda Slijedi trend Ne slijedi trend Slijedi trend Ne slijedi trend Slijedi trend Ne slijedi trend (2002-2001) 7 29 11 25 11 25 (2003-2002) 5 31 7 29 11 25 (2004-2003) 10 26 10 26 11 25
3.2.2. Korelacija novanog jaza i prihoda
Kao dodatak navedenim razmatranjima, zanimljivo je pogledati analizu korelacije iz donje tablice: Tablica 71. Korelacija novanog jaza i prihoda
Korelacija samih iznosa je vrlo slaba (varira od -0,1 do 0,07) Korelacija promjena iznosa je srednje slaba, a za razdoblje je 0,33 zanimljivo je da je u svim godinama pozitivna
stranica 95
3.3.
Metodologija utvrivanja novanog jaza
Kako je o metodologiji vie reeno u poglavlju 1. te na poetku ovog poglavlja, ovdje e se samo ukratko ponoviti da se novani jaz temelji na konceptu broja dana potrebnih da novac proe kroz poslovni proces u razliitim oblicima kako bi se ponovo vratio u najlikvidniji oblik imovine novac. Novani jaz se definira kao32: NOVANI JAZ = DANI VEZIVANJA ZALIHA + DANI VEZIVANJA KUPACA - DANI VEZIVANJA DOBAVLJAA
U uvodu (poglavlje 1.), reeno je da postoje dva elementa na koje bi analiza novanog jaza radi predvianja trebala dati odgovor: 1. 2. broj dana novanog jaza koje je potrebno financirati i troak financiranja novanog jaza.
Upravljako i trokovno raunovodstvo, kao temeljni menaderski alat za upravljanje i voenje jedne tvrtke, trebalo bi se posluiti i analizom novanog jaza. Osobito bi to bilo korisno u procesu budetiranja. Naravno, ovakve analize korisne su i vjerovnicima i investitorima.
Kako je ve reeno, u financiranju novanog jaza tvrtka e platiti vie kamata (troak) to je taj jaz vei. Troak moe biti financiran iz vlastite i tue likvidnosti. Donoenje takvih vrsta odluka prvenstvena je zadaa menadera koji odluuju o investiranju i financiranju. U nastavku dajemo model simulacije koji e ovo i potkrijepiti.
Dodatno i uvjetno ga se definiralo na bazi izrauna slinom za obrtni kapital. Vie napomena je izneseno u poglavlju 1. te na poetku poglavlja 3. U analizama i razmatranjima u ovome radu, koncept novanog jaza uzima se dvojako: kao koncept broja dana i reciprono (kao brojane veliine stanja zaliha, potraivanja od kupaca i obveza prema dobavljaima) zbog razliitih analiza i usporedivosti podataka, pa se tako novani jaz dodatno definira kao: NOVANI JAZ = ZALIHE + POTRAIVANJA OD KUPACA - OBVEZE PREMA DOBAVLJAIMA Tako se ovdje govori o NOVANOM JAZU (broj dana) i NOVANOM JAZU, radi razlikovanja.
32
stranica 96
3.3.1. Model novanog jaza Troak financiranja novanog jaza izraunava se u skladu s formulama33: (Poslovni rashodi/365) * Novani jaz (broj dana), Potrebni kredit * kamatna stopa kredita.
Potrebni kredit =
Troak financiranja =
Model e se raditi s varijantama promjena kamatnih stopa te promjenama dana novanog jaza.
3.3.1.1.
Model novanog jaza s promjenom kamatne stope kredita
Prikazat e se model s tri varijante: financiranje novanog jaza po kamatnoj stopi od 6%, 7% i 8%.
Istie se vanost pretpostavke ceteris paribus radi promatranja ovog modela.
33
Sljedee formule preuzete su iz rada autora Borgia, D. J. i Burgess, D. O.: REDUCING THE CASH GAP BY FACTORING, izvor lanka: www.crfouline.org/orc/pdf/ref15.pdf, kao i iz materijala autora Gulin, D.: ANALIZA i PLANIRANJE NOVANOG TOKA, prezentacija na Ekonomskom faukultetu Zagreb.
stranica 97
Tablica 72. Troak financiranja po 7%
Vidljivo je da donji prihodovni razred treba vie financiranje novanog jaza Prosjeni troak kamate iznosi izmeu 66 i 140 tisua kuna Broj drutava s natprosjenom kamatom kree se u razdoblju od 14 do 18 (raste, u 2004. iznosi 15) znai da je broj takvih manji u uzorku od 50% Veliki broj drutava financira se na teret dobavljaa (negativna kamata)
U nastavku se daje prikaz s kamatnim stopama 6% i 8%, kao i saeti prikaz za sve tri stope u ovom modelu.
Napomena: brojevi u koloni Trend ne odnose se na vrijednosti minimuma, nego na broj onih drutava iji je trend RASTE (gornji broj), odnosno PADA (donji broj).
stranica 98
Tablica 73. Troak financiranja po 6% i 8%
Prosjena vrijednost za 6% kod troka financiranja varira od 120 do 57 tisua kuna, dok za 8% to ide od 160 do 75 tisua kuna Opis trendova isti je kao i za vrijednosti uz 7%, jer se koristi pretpostavka ceteris paribus, a model je linearan
stranica 99
Tablica 74. Saeti prikaz troka financiranja po 7%, te po 6% i 8%
Potrebno je napomenuti kako iznos troka financiranja ovdje predstavlja oportunitetni troak jer on nije evidentiran u poslovnim knjigama tvrtki. No, on je stvaran s druge strane, jer predstavlja napor kojeg te tvrtke trebaju poduzeti kako bi zaista i financirale svoj novani jaz.
U stvarnosti on se oituje kroz manji poslovni rezultat. Priloeni model koristio je poznatu ekonomsku pretpostavku ceteris paribus. Ipak, u stvarnom ivotu postoji povratna veza. Ako se pretpostavi da se sav troak financiranja novanog jaza prelije (100%) na iznos poslovnog rezultata, onda se moe modelirati povratna veza koju novani jaz ima na financijski poloaj (time i profitabilnost u okviru mjere neto dobit). U tom sluaju, moe se pretpostaviti da e se to odraziti na stanje novca.
stranica 100
3.3.1.2.
Model novanog jaza s promjenom broja dana novanog jaza
Prije provjere povratne veze, a uz pretpostavku ceteris paribus, u nastavku e se izloiti model novanog jaza s promjenom broja dana novanog jaza, a sve uz pretpostavku kamatne stope od 7%. Tablica 75. Troak financiranja s poveanjem broja dana novanog jaza
Ako se novani jaz povea kod svakog drutva u uzorku za jedan dan (ceteris paribus), troak financiranja uz kamatnu stopu od 7% iznosit e u uzorku od 85 do gotovo 157 tisua kuna
U tom sluaju, uz danu pretpostavku ceteris paribus, ako se novani jaz povea za jedan dan, nastaje prosjena razlika od 17 do 19 tisua kuna, s tim da oekivano vee razlike nastaju u prihodovno jaim tvrtkama (toliko e vei troak biti ako se novani jaz povea za jedan dan)
stranica 101
Tablica 76. Troak financiranja sa smanjenjem broja dana novanog jaza
Ako se novani jaz smanji kod svakog drutva u uzorku za jedan dan (ceteris paribus), troak financiranja uz kamatnu stopu od 7% iznosit e prosjeno u uzorku od 47 do gotovo 123 tisua kuna
U tom sluaju, uz danu pretpostavku ceteris paribus, ako se novani jaz smanji za jedan dan, nastaje prosjena razlika od -17 do -19 tisua kuna, s tim da oekivano vee razlike nastaju u prihodovno jaim tvrtkama (toliko e manji troak biti ako se novani jaz smanji za jedan dan)
Kao to je naglaeno, u stvarnosti priloeni model ne oponaa pretpostavku ceteris paribus. Stoga e se u nastavku pokuati ispitati utjecaj povratne veze, tj. kako novani jaz djeluje na financijski poloaj i profitabilnost.
stranica 102
3.3.2. Utjecaj novanog jaza na financijski poloaj i profitabilnost
Potrebno je napomenuti kako je model tzv. povratne veze raen na pretpostavci promjene uvjeta u odreenoj godini te da je model linearan. Naime, promjenom samo jednog uvjeta u tekuoj poslovnoj godini, svi e se bilanni i ekonomski odnosi promijeniti u odreenoj mjeri, pa bi to u sljedeoj poslovnoj godini u sluaju promjene dodatno izmijenilo takve odnose. Stoga se u ovom radu nee ii u daljnje graenje modela po takvom kompleksnom i stohastikom naelu.
Promatranje modela moe se izvriti na dva naina, i to da se: a) mijenja kamatna stopa (poveanje sa 7% na 8%; za smanjenje sa 7% na 6% primijenit e se analogija kod zakljuivanja), b) mijenja broj dana novanog jaza (poveanje za jedan dan; za smanjenje od jednog dana takoer e se primijeniti analogija kod zakljuivanja).
U nastavku se daje pregled utjecaja promjene novanog jaza na financijski poloaj i aktivnost.
3.3.2.1.
Utjecaj na likvidnost
U tablicama 77. i 78. daje se pregled utjecaja poveanja troka financiranja novanog jaza na likvidnost u sluaju poveanja kamatne stope i u sluaju poveanja broja dana novanog jaza.
stranica 103
Tablica 77. Utjecaj poveanja troka financiranja novanog jaza na likvidnost s poveanjem kamatne stope sa 7% na 8%
U sluaju poveanja troka financiranja novanog jaza zbog promjene kamatne stope sa 7% na 8%, na predmetnom uzorku je vidljivo da je likvidnost u padu oekivano, vee su promjene u 2002.;
Primjenom rezultata T-testa iz poglavlja 2.2.6.2., ako se kamatna stopa povea za 1% (sa 7% na 8%), prosjena likvidnost e se neznatno smanjiti.
Tablica 78. Utjecaj poveanja troka financiranja novanog jaza na likvidnost s poveanjem broja dana novanog jaza za jedan dan
Promjenom broja dana novanog jaza nedvojbeno e se likvidnost smanjiti (svih 36 drutava u uzorku) Prosjeno smanjenje za jedan dan na razini kamatne stope od 7% iznosi od 0,08% do 0,09%
stranica 104
3.3.2.2.
Utjecaj na zaduenost
U nastavku se daje pregled utjecaja modela novanog jaza kod promjene kamatne stope i broja dana novanog jaza, na nain opisan u poglavlju 3.3.2.1. Tablica 79. Utjecaj poveanja troka financiranja novanog jaza na zaduenost s poveanjem kamatne stope sa 7% na 8%
Poveanjem kamatne stope za 1% (sa 7% na 8%) troak financiranja prosjeno raste u analiziranom razdoblju za 0,05 0,08%; takvih je drutava u uzorku od 20 do 23
Statistika znaajnost izmeu koeficijenta zaduenosti i novanog jaza ne postoji na testiranom uzorku (rezultat T-testa, poglavlje 2.1.5.)
Tablica 80. Utjecaj poveanja troka financiranja novanog jaza na zaduenost s poveanjem broja dana novanog jaza za jedan dan
stranica 105
Poveanjem broja dana novanog jaza za jedan dan na uzorku utjecat e na poveanje zaduenosti od prosjeno 0,04%, uz pretpostavku da sva drutva financiraju novani jaz uz jednaku kamatnu stopu od 7%
3.3.2.3.
Utjecaj na aktivnost
U nastavku e se ispitati utjecaj novanog jaza na obrtaj kratkotrajne imovine, sukladno rezultatima T-testa o statistikoj znaajnosti korelacije aktivnosti i novanog jaza. Takoer, ispitat e se to putem promjene kamatne stope i broja dana novanog jaza i to samo za poveanje, s obzirom na analogiju zakljuivanja kod smanjenja. Tablica 81. Utjecaj poveanja troka financiranja novanog jaza na aktivnost s poveanjem kamatne stope sa 7% na 8%
Bojom oznaena polja predstavljaju razlike moe se zakljuiti da nema gotovo nikakve promjene na aktivnost ako se troak financiranja novanog jaza povea zbog promjene kamatne stope za 1% (sa 7% na 8%)
stranica 106
Tablica 82. Utjecaj poveanja troka financiranja novanog jaza na aktivnost s poveanjem broja dana novanog jaza za jedan dan
Promjenom broja dana novanog jaza pri kamatnoj stopi od 7%, u 2002. znai da e 36 drutava poveati svoju aktivnost prosjeno poveanje obrtaja kratkotrajne imovine iznosi ipak samo 0,04%
U 2003. i 2004. godini imamo samo 15, odnosno 17 drutava gdje je prisutno poveanje aktivnosti kod poveanja novanog jaza za jedan dan ipak, takva je promjena visoka u uzorku i pozitivna (15,56%, odnosno 5,54%, to upuuje na veliku standardnu devijaciju)
3.3.2.4.
Utjecaj na profitabilnost
Putem dosad koritenog modela novanog jaza prikazat e se kako se: a) promjenom troka financiranja novanog jaza zbog promjene kamatne stope i b) promjenom broja dana novanog jaza zaista i mijenja profitabilnost na danom uzorku hrvatskog turistikog sektora.
Stoga je i odabrana mjera profitabilnosti neto dobit (neto poslovni rezultat).
stranica 107
Tablica 83. Utjecaj poveanja troka financiranja novanog jaza na neto dobit s poveanjem kamatne stope sa 7% na 8%
prosjena promjena neto dobiti u sluaju poveanja troka financiranja za 1%, prema opisanim uvjetima, u razdoblju iznosi od -4,39% do -0,57% >>> moe se zakljuiti da se poslovni rezultat smanjuje za veinu uzorkovanih drutava (20-23)
Tablica 84. Utjecaj poveanja troka financiranja novanog jaza na neto dobit s poveanjem broja dana novanog jaza za jedan dan
ovdje je prosjena promjena neto dobiti u sluaju poveanja broja dana novanog jaza za jedan dan, prema opisanim uvjetima, mala i iznosi od 1,42% do -0,60% >>> poslovni rezultat se smanjuje za sva uzorkovana drutva (36)
Korelacija izmeu novanog jaza i pokazatelja profitabilnosti, kao i statistika znaajnost takvih korelacijskih veza, prikazat e se u poglavlju 4.
stranica 108
3.3.2.5.
Saetak utjecaja novanog jaza na financijski poloaj i profitabilnost
Moe se konstatirati da: U sluaju poveanja troka financiranja zbog poveanja kamatne stope to djeluje na smanjenje likvidnosti i poveanje zaduenosti, kao i pada poslovnog rezultata, dok na aktivnost nema utjecaja na danom uzorku; analogno vrijedi za smanjenje troka >>> zanimljivo je istai da to ne vrijedi za sva uzorkovana drutva, nego za veinu, a ne vrijedi za AKTIVNOST U sluaju poveanja novanog jaza za jedan dan, to uvijek dovodi za sva uzorkovana drutva: smanjenje likvidnosti i poslovnog rezultata, a poveanje zaduenosti, a kod AKTIVNOSTI to vrijedi za veinu drutava 3.4. Sve nabrojane promjene ipak nisu znaajne, osim kod AKTIVNOSTI
Meuovisnost novanog jaza i novanog toka
U nastavku se daje prikaz korelacije novanog toka i novanog jaza na danom uzorku. Tablica 85. Korelacija novanog toka i novanog jaza
Korelacija novanog toka i promjena novanog jaza (2002-2001) (2003-2002) (2004-2003) -0,2199 -0,0978 0,1483 Korelacija novca i novanog jaza 2001. 2002. 2003. -0,1271 0,0396 -0,0804
2004. -0,1501
Vidljivo je da je slab stupanj povezanosti izmeu neto novanog toka i promjena novanog jaza, a najjai stupanj je u 2002. kad iznosi -0,22 (odnosno u 2002. u odnosu na 2001. ako se gleda kroz promjenu novanog jaza) >>> ovo upuuje na obrnuto proporcionalan odnos (to vrijedi i u 2003. godini)
stranica 109
Gleda li se stupanj povezanosti izmeu iznosa novca i iznosa novanog jaza, on je jo manji i varira od 0,04 do -0,15 s uglavnom negativnim predznakom stupnja povezanosti
Ako se u obzir uzmu dodatne relacije, vidljivo je kroz sljedee tablice da:
Tablica 86. Korelacije ostale korelacije

Korelacija neto novanog toka i radnog kapitala 2002. 2003. 2004. 0,0257 0,3145 -0,0024 Korelacija SNT1 i radnog kapitala 2002. 2003. 2004. 0,4205 0,0078 0,1782 Korelacija novanog jaza i radnog kapitala 2001. 2002. 0,4805 0,5263 (2002-2001) (2003-2002) 0,6114 0,3288
iznosi promjene
2003. 0,3609 (2004-2003) 0,3561
2004. 0,3350 (2004-2001) 0,2011
Korelacija promjena neto novanog toka i promjena radnog kapitala (2003-2002) (2004-2003) (2004-2002) -0,1882 0,4724 -0,0144
Zakljuno iz ranijih razmatranja, te ovih korelacija gore prikazanih, moe se rei da je utjecaj likvidnosti (radnog kapitala) i novanog jaza na novani tok slab.
Oigledno je iz ovih brojeva da na neto novani tok znaajniju mjeru utjecaja imaju investicijske i financijske aktivnosti, to se moe pokazati poveanjem imovine ili padom pokazatelja prihodi/ imovina (radi ulaganja) i poveanje ukupnog financijskog duga.
U nastavku je prikazan financijski dug (obveze) te odnos prihoda i imovine na uzorku (sljedee dvije tablice).
stranica 110
Tablica 87. Financijski dug (obveze) po drutvima uzorka
stranica 111
Tablica 88. Ocjena odnosa prihoda i imovine
stranica 112
4. PROFITABILNOST KAO POSLJEDICA AKTIVNOSTI I NOVANOG JAZA HRVATSKOG TURISTIKOG SEKTORA
Sva dosadanja razmatranja ila su k cilju da se pokua iz danog uzorka dobiti linearan regresijski model koji bi na jednostavan nain opisao odnose u ekonomskim kategorijama u hrvatskom turizmu u analiziranom razdoblju. U nastavku se daje osvrt na utjecaj aktivnosti na novani jaz, zatim proirenje osvrta iz poglavlja 3. oko utjecaja novanog jaza na profitabilnost te na koncu model utjecaja financijskog poloaja i aktivnosti na novani jaz i profitabilnost.
Potrebno je napomenuti jo jednom da je ispitivanje izvreno na 36 drutava koje u analiziranom razdoblju pripadaju u TOP 50 najboljih prihodovnih drutava. Za tone zakljuke potrebno je sagledati populaciju cjelokupnu granu.
4.1.
Utjecaj aktivnosti na novani jaz
U razmatranjima kod ocjene aktivnosti daje se pregled utjecaja pokazatelja aktivnosti na razne pokazatelje kroz matricu utjecaja. Koritenjem T-testa utvreno je da ne postoji znaajnost utjecaja jer: obrtaj kratkotrajne imovine ima negativnu korelaciju s radnim kapitalom i novanim jazom (srednji utjecaj); obrtaj zaliha ima srednje slabiji utjecaj na pokazatelje profitabilnosti; obrtaj potraivanja ima negativan s novanim jazom (srednje slab ili zanemariv); obrtaj dobavljaa od svih pokazatelja vri najjai utjecaj na sve pokazatelje u odnosu na prikazane pokazatelje aktivnosti: jak ili srednji utjecaj na profitabilnost, srednji na novani tok, no ipak zanemariv na novani jaz; aktivnost nema statistiki znaajne korelacije s pokazateljima novanog jaza;
stranica 113
najjaa i znaajna korelacija javlja se praktiki samo kod koeficijenta obrtaja dobavljaa korelacija s pokazateljima profitabilnosti.
4.2.
Utjecaj novanog jaza na profitabilnost
U nastavku se daje prikaz korelacije novanog jaza i profitabilnosti po godinama. Tablica 89. Pokazatelji korelacije novanog jaza i pokazatelja profitabilnosti za 2002. godinu Pokazatelj korelacije Pearsonov Kendallov tau Spearmanov ro ROE 0,278 0,249* 0,359* ROT 0,234 0,202 0,307 ROA 0,289 0,243* 0,357*
Masno otisnute korelacije s oznakom * oznaavaju znaajnu korelaciju na razini 95%. Ostale korelacije nisu znaajne. Tablica 90. Pokazatelji korelacije novanog jaza i pokazatelja profitabilnosti za 2003. godinu Pokazatelj korelacije Pearsonov Kendallov tau Spearmanov ro ROE 0,286 0,194 0,291 ROT 0,115 0,089 0,142 ROA 0,290 0,187 0,283
stranica 114
Tablica 91. Pokazatelji korelacije novanog jaza i pokazatelja profitabilnosti za 2004. godinu Pokazatelj korelacije Pearsonov Kendallov tau Spearmanov ro ROE 0,135 0,102 0,166 ROT 0,106 0,048 0,085 ROA 0,129 0,108 0,179
Kako je vidljivo iz priloenih tablica, ne moe se govoriti o postojanju utjecaja novanog jaza na profitabilnost.
Moe se zakljuiti da je rezultat utjecaja novanog jaza na profitabilnost dugorono slab, a kratkorono moe utjecati u odreenoj mjeri (iako ne znaajnije).
4.3.
Model utjecaja financijskog poloaja i aktivnosti na novani jaz i profitabilnost hrvatskog turistikog sektora
Na poetku, potrebno je utvrditi utjecaj na novani jaz, a zatim na profitabilnost.
4.3.1. Novani jaz
Za potrebe analize utjecaja cjelokupnog financijskog poloaja i aktivnosti, u razmatranje je uzeta samo odreena skupina pokazatelja koja je smatrana, svaki za svoj dio, najreprezentativnija, po iskustvenoj metodi. Ujedno su rezultati Ttesta o statistikoj znaajnosti korelacijskih veza izmeu tih pokazatelja te novanog jaza (kasnije i profitabilnosti) dali za pravo da se upravo odreene varijable koriste u modeliranju utjecaja.
stranica 115
Tako se za grupu pokazatelja likvidnosti uzima koeficijent ope likvidnosti ili samo likvidnost III., a izraunava se ovako: Likvidnost III. = (Kratkotrajna imovina / Kratkorone obveze) * 100
Za zaduenost je uzet koeficijent zaduenosti koji se izraunava na sljedei nain: Koeficijent zaduenosti = Ukupne obveze / Pasiva.
Za ocjenu financijske stabilnosti: Koeficijent pokrie II. (Stabilnost II.) = (Vlastiti kapital + Dugorone obveze)/ Dugotrajna imovina * 100
to se tie pokazatelja aktivnosti, odabran je koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine i koeficijent obrtaja dobavljaa: Koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine = (Prihod/ Prosjena kratkotrajna imovina), a za prosjenu kratkotrajnu imovinu u obzir je uzeto stanje na kraju prethodne i stanje na kraju tekue godine.
Koeficijent obrtaja dobavljaa = (Prihod/ Prosjeno stanje dobavljaa), a za prosjenu stanje dobavljaa u obzir je uzeto stanje na kraju prethodne i stanje na kraju tekue godine.
Ovih pet pokazatelja promatrala su se kako utjeu na novani jaz u razdoblju 2002.-2004., a rezultati su predstavljeni kroz linearnu regresiju.
Ako se to postavi u jednadbu za linearnu regresiju bez rezidualne vrijednosti, koristit e se beta koeficijenti, a rezultat dobiven na predmetnom uzorku je: NOVANI JAZ = Likvidnost III. * x1 + koeficijent zaduenosti * x2 + + Stabilnost II. * x3 + koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine *
stranica 116
* x4 + koeficijent obrtaja dobavljaa * x5. Rezultat je dobiven postupnim uvoenjem varijabli u regresijski model, a slijedom varijabli u gore prikazanoj jednadbi.
Rezultati 2002. Znaajnost objanjena varijancom je 18,9% uzorka, to je slabo. U model je ula samo Stabilnost II. Koeficijent (Pearsonov) korelacije s novanim jazom iznosi 0,434, pa je to i jedini beta koeficijent.
Stoga se ne moe govoriti ovdje o regresijskom modelu jer postoji samo jedna prediktorska varijabla koja je ula u model.
Rezultati 2003. Znaajnost objanjena varijancom je 33,7% uzorka, to je znaajniji rezultat. Ipak, i ovdje je u model je ula samo Stabilnost II. Koeficijent (Pearsonov) korelacije s novanim jazom koji iznosi 0,580.
Stoga se ni ovdje ne moe govoriti ovdje o regresijskom modelu.
Rezultati 2004. Znaajnost objanjena varijancom je 23,3% uzorka, to je slabiji rezultat. Po trei put je u model je ula samo Stabilnost II. Koeficijent (Pearsonov) korelacije s novanim jazom koji iznosi 0,482.
Stoga se ni ovdje ne moe govoriti ovdje o regresijskom modelu.
Moe se zakljuiti da ne postoji regresijski model koji bi opisao novani jaz iz danih prediktorskih 5 varijabli.
stranica 117
4.3.2. Profitabilnost
Na slian nain pristupilo se i s pokazateljima profitabilnosti, pa su kriterijski elementi za regresijski postupni model bili ROE, ROT te ROA.
Pokazatelj profitabilnost (ROE, ROT ili ROA) = = Likvidnost III. * x1 + koeficijent zaduenosti * x2 + + Stabilnost II. * x3 + koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine * * x4 + koeficijent obrtaja dobavljaa * x5. Rezultati 2002.
ROE Znaajnost objanjena varijancom je 25,8% uzorka, to je slabije. U model su uli prediktori Likvidnost III. i Koeficijent obrtaja dobavljaa.
Ovdje se stoga govori o regresijskom modelu: ROE = Likvidnost III. * 0,342 + koeficijent obrtaja dobavljaa * 0,316.
ROT Znaajnost objanjena varijancom je 33,8% uzorka, to je znaajnije. U model su uli prediktori Likvidnost III. i Koeficijent obrtaja dobavljaa.
Ovdje se stoga govori o regresijskom modelu: ROT = Likvidnost III. * 0,395 + koeficijent obrtaja dobavljaa * 0,359.
ROA Znaajnost objanjena varijancom je 26,7% uzorka, to je slabije. U model su uli prediktori Likvidnost III. i Koeficijent obrtaja dobavljaa.
stranica 118
Ovdje se stoga govori o regresijskom modelu: ROA = Likvidnost III. * 0,335 + koeficijent obrtaja dobavljaa * 0,335.
Rezultati 2003.
ROE Znaajnost objanjena varijancom je 40,8% uzorka, to je znaajno. U model su uli prediktori zaduenost i stabilnost.
Ovdje se stoga govori o regresijskom modelu: ROE = Zaduenost * (-0,560) + stabilnost II. * 0,308.
ROT Znaajnost objanjena varijancom je 47,1% uzorka, to je znaajno. U model su uli prediktori Zaduenost i Koeficijent obrtaja dobavljaa.
Ovdje se stoga govori o regresijskom modelu: ROT = Zaduenost * (-0,467) + koeficijent obrtaja dobavljaa * 0,359.
ROA Znaajnost objanjena varijancom je 42,5% uzorka, to je znaajno. U model su uli prediktori Zaduenost i Stabilnost II.
Ovdje se stoga govori o regresijskom modelu: ROA = Zaduenost * (-0,567) + koeficijent obrtaja dobavljaa * 0,322.
Rezultati 2004.
ROE Znaajnost objanjena varijancom je 18,2% uzorka, to je slabo.
stranica 119
U model je ula samo Zaduenost. Koeficijent (Pearsonov) korelacije s novanim jazom iznosi -0,427, pa je to i jedini beta koeficijent.
ROT Znaajnost objanjena varijancom je 24,1% uzorka, to je slabije. U model je ula samo Zaduenost. Koeficijent (Pearsonov) korelacije s novanim jazom iznosi -0,491, pa je to i jedini beta koeficijent.
ROA Znaajnost objanjena varijancom je 17,7% uzorka, to je slabo. U model je ula samo Zaduenost. Koeficijent (Pearsonov) korelacije s novanim jazom iznosi -0,421, pa je to i jedini beta koeficijent.
Zakljuak je da, gledano za ukupno razdoblje, ne postoji generalno pravilo po kojem bi se moglo rei da se moe formirati regresijski model iz razloga to za 2004. postoji samo jedna varijabla, a za 2002. i 2003. se radi o razliitim varijablama u dvije godine.
Zakljuuje se da se ne radi o linearnoj, nego o zakrivljenoj povezanosti koja dolazi od prevelikog utjecaja gornjeg prihodovnog razreda i njihovih rezultata.
stranica 120
5.
ZAKLJUAK
Izradom ovog rada dolo se do shvaanja temeljnih odnosa u nainu poslovanja jakih hrvatskih turistikih drutava. Dobiveni rezultati mogu posluiti kao uvod u daljnja i cjelovitija istraivanja u hrvatskom turizmu: o znaaju i utjecaju svih faktora financijskog poloaja i aktivnosti i njihovom meusobnom utjecaju na profitabilnost.
Odabir teme o novanom jazu bio je vrlo poticajan. Naime, teorijska istraivanja, kao i iskustva nisu sustavno prikazana niti obraena. Ovim radom nastojalo se dodatno osvijetliti problem upravljanja novanim jazom u strateki vanoj grani za gospodarstvo ove zemlje.
Slijedom razmatranja kroz ovaj rad, dolo je do provjere teza o jakosti utjecaja financijskog poloaja i aktivnosti na novani jaz i profitabilnost. Istraivanje je provedeno na uzorku od 36 najveih drutava po visini prihoda, koji su u razdoblju 2001.-2004. uvijek bili u razredu 50 prihodovno najveih u grani Hoteli i restorani (sektor turizma u Hrvatskoj).
Rezultati istraivanja mogu se podijeliti na statike i dinamike. Statike, jer slijedi naslov ovog rada. Dinamike, sukladno postavljenom naslovu ovog rada, jer ispituje povratnu vezu promjena unutar novanog jaza na financijski poloaj, aktivnost i profitabilnost.
Statiki rezultati prosjena zaduenost uzorka sektora je oko 33% i u padu je; opa likvidnost je u padu (poetak na 154, a kraj razdoblja na 151, srednji prosjek je 173); obrtaj kratkotrajne imovine je u porastu (prosjek se kree u rasponu 5,2 5,7);
stranica 121
iznos obveza prema dobavljaima najvie utjee na novani jaz i broj dana potrebnih na njegovo financiranje; novani jaz je u padu u uzorku sektora iznosio je prosjeno u razdoblju od 12,9 dana do 4,4 dana (u 2003. znaajan pad novanog jaza) za 16 drutava troak financiranja novanog jaza raste, a za 20 pada prosjena kamata za novani jaz u razdoblju iznosi oko 94 tis. HRK u danom uzorku;
prosjeni neto novani tok je u padu u 2004. godini s 2,9 na -1,9 mil. HRK; porast prihoda unutar uzorka i sektora uzorak ini preko 40% ukupnih prihoda cijelog sektora, a dok prvih 5 ini preko 15% ukupnih prihoda; iznos novanog jaza u novcu koji je pokriven neto novanim tokom je u padu ( u razdoblju se omjer kree od oko 1:1 do nepovoljnijih 1:2,5); profitabilnost (rentabilnost) je u porastu prema svim pokazateljima; ukupni financijski dug ili obveze (dug prema financijskim institucijama) poveao se s ukupnih 73,4 mil. kuna u 2001. na 99,3 mil. kuna u 2004. (omjer dugoroni dug : kratkoroni dug se promijenio iz odnosa 84:16 na 86:14, s tim da se i kratkoroni dug poveao s 11,7 mil. kuna na 13,8 mil. kuna);
poveano dugorono zaduenje i poveanje obveza prema dobavljaima nije dovelo do poveanja zaduenosti poveanje neto dobiti s prosjenih 3,3 na 10,7 milijuna kuna u razdoblju >>> poveanje profitabilnosti;
poveanje imovine i pad pokazatelja prihodi / imovina daje do znanja da su znaajna sredstva uloena u poveanje kapaciteta kako bi se poeli u duljem roku ostvarivati bolji poslovni rezultati;
novani jaz ima slabu povezanost s profitabilnou, a ona nije statistiki znaajna; ne postoji znaajna statistika povezanost koja bi se mogla opisati linearnim regresijskim modelom s prediktorskim varijablama iz grupe pokazatelja financijskog poloaja i aktivnosti na novani jaz i profitabilnost, ve se radi o zakrivljenom odnosu koji proizlazi iz jakog utjecaja najjaih i najboljih turistikih drutava.
stranica 122
Dinamiki rezultati U sluaju poveanja troka financiranja zbog poveanja kamatne stope za 1% (sa 7% na 8%), to djeluje na: a. smanjenje likvidnosti, b. poveanje zaduenosti, c. pad poslovnog rezultata, d. na aktivnost nema utjecaja na danom uzorku;
Analogno vrijedi za smanjenje troka, a zanimljivo je istai da pojave a.-d. ne vrijede za sva uzorkovana drutva, nego za veinu. Kod aktivnosti pak to vrijedi za sva drutva.
U sluaju poveanja novanog jaza za jedan dan, pri uvjetu da se primjenjuje kamatna stopa od 7% za cijeli uzorak kod izrauna troka financiranja novanog jaza, to kod svih drutava iz uzorka dovodi do: e. smanjenja likvidnosti, f. pada poslovnog rezultata, g. poveanja zaduenosti.
Kod aktivnosti to dovodi do poveanja, a vrijedi za veinu drutava iz odabranog uzorka.
Sve nabrojane promjene ipak nisu znaajne (vrlo su male), osim kod aktivnosti.
stranica 123
Konano, testirane su sve postavljene hipoteze, pa se moe zakljuiti da:
zaduenost znaajno utjee na profitabilnost, na novani jaz ne poveanjem zaduenosti smanjuje se profitabilnost hipoteza djelomino potvrena;
stabilnost znaajno utjee na novani jaz, na profitabilnost ne poveanjem stabilnosti poveava se novani jaz hipoteza djelomino potvrena;
likvidnost utjee profitabilnost poveanjem likvidnosti poveava se profitabilnosti hipoteza potvrena; veza izmeu novanog jaza i likvidnosti postoji i pozitivna je, to je neobino; ipak, kako u regresijskom modelu taj prediktor nije uao u jednadbu, zbog zakrivljenosti odnosa ta se hipoteza odbacuje;
aktivnost utjee na profitabilnost poveanjem aktivnosti poveava se profitabilnost hipoteza potvrena; ne postoji statistiki znaajna veza izmeu aktivnosti i novanog jaza hipoteza se odbacuje;
model novanog jaza se moe primijeniti, no zbog upitne statistike znaajnosti svih varijabli ekonomskog poloaja hipoteza se djelomino prihvaa potrebno je istraiti odnose na populaciji;
model utjecaja financijskog poloaja i aktivnosti na profitabilnost moe se jedinstveno primijeniti samo po godinama, a nikako za ukupno razdoblje zbog zakrivljenosti odnosa u uzorku hipoteza se djelomino prihvaa.
stranica 124
LITERATURA: 1. Bendekovi, J. i autori: PLANIRANJE INVESTICIJSKIH PROJEKATA, Ekonomski institut Zagreb, Zagreb, 1993. 2. Benninga, S. Z.: CORPORATE FINANCE, McGraw-Hill Companies, New York, 1997. 3. Bhojraj, S. i Libby, R.: CAPITAL MARKET PRESSURE, DISCLOSURE FREQUENCY-INDUCED EARNINGS/CASH FLOW CONFLICT, AND
MANAGERIAL MYOPIA, The Accounting Review, Jan 2005.; 80, 1; str. 1-20 4. Boer, G.: MANAGING THE CASH GAP,
www.aicpa.org/PUBS/jofa/oct1999/boer.html 5. Borgia, D. J. i Burgess, D. O.: REDUCING THE CASH GAP BY FACTORING, izvor lanka: www.crfouline.org/orc/pdf/ref15.pdf 6. Brealey, R. A. i Myers, S. C.: PRINCIPLES OF CORPORATE FINANCE, McGraw-Hill/Irwin, New York, 2003. 7. Brigham, E.: FINANCIAL MANAGEMENT, Dryden Press, 1997. 8. Cashin, J. i dr: FINANCIJSKO RAUNOVODSTVO I., McGraw-Hill, za hrvatsko izdanje: Faber&Zgombi Plus, Zagreb, 1996. 9. Checkley, K.: ADVANCED CREDIT ANALYSIS, Euromoney Publications, London, 1996. 10. Christian, C. i Jones, J. P.: THE VALUE-RELEVANCE OF EARNINGS AND OPERATING CASH FLOWS DURING MERGERS, Managerial Finance, 2004.; Vol. 30; No. 11; str. 16-29 11. Copeland, T.: VALUATION, Wiley John & Sons: McKinsey&Company Inc., New York, 1991. 12. lanci o EBITDA, EBIT, CASH RATIO MODEL, FREE CASH FLOW METHOD i CASH FLOW FROM OPERATIONS na stranici
www.valuebasedmanagement.net 13. Damjanovi, M.: IZVJEE O NOVANIM TIJEKOVIMA INDIREKTNA METODA, Raunovodstvo, revizija i financije, 3/2001.
stranica 125
14. Deeljin,
J.,
Gulin,
D.
dr:
TROKOVNO
UPRAVLJAKO
RAUNOVODSTVO, Hrvatska udruga raunovodstvenih eksperata, Zagreb, 1998. 15. Dichev, I. D.: DISCUSSION OF THE DIFFERENTIAL PERSISTANCE OF ACCRUALS AND THE CASH FLOWS FOR FUTURE OPEARTING INCOME VERUS FUTURE PROFITABILITY, Review of Accounting Studies, 8, 2003., str. 245-250 16. Drui, G.: UTJECAJ EKONOMSKE POLITIKE NA FINANCIJSKI POLOAJ TRGOVAKIH DRUTAVA, Ekonomija, 2005., 12 (4), str. 617-646, www.rifin.com 17. EARNINGS BEFORE INTEREST, TAXES, DEPRECIATION AND
AMORTIZATION, lanak s http://en.wikipedia.org/wiki/EBITDA 18. Estep, P. W.: CASH FLOWS, ASSET VALUES, AND INVESTMENT RETURNS, Journal of Portfolio Magament, New York, proljee 2003., lanak objavljen na http://proquest.umi.com 19. Farell, M.: FREE CASH FLOW IT'S HERE, ACTUALLY, Multichannel News, 26.04.2004. 20. Gane, D.: A DCF ANALYSIS OF MARKET PRICE FOR LEASEHOLD INVESTMENTS, Journal of Property Valuation & Investment, Vol. 13, No. 3, 1995. (stranice 42-52) 21. Gulin, D. i dr.: RAUNOVODSTVO TRGOVAKIH DRUTAVA UZ PRIMJENU MEUNARODNIH RAUNOVODSTVENIH STANDARDA i POREZNIH PROPISA, Raunovodstvo i financije, Zagreb 2001. 22. Gulin, D. i Orsag, S.: FINANCIJSKA ANALIZA HOTELSKE TVRTKE, Acta turistica, Volume 13/2001, Ekonomski fakultet Sveuilita u Zagrebu, 2001., str. 141-178 23. Gulin, D.: IZVJETAJ O NOVANOM TOKU PRIMJENA MRS 7, Raunovodstvo i financije, 3/2000. 24. Gulin, D.: IZVJETAJ O SLOBODNOM NOVANOM TOKU, Raunovodstvo i financije, 3/2003.
stranica 126
25. Gulin,
D.:
SASTAVLJANJE
IZVJETAJA
NOVANOM
TOKU
TRGOVAKIH DRUTAVA i BANAKA PREMA MRS 7, Raunovodstvo i financije, 3/1998. 26. Gulin, D.: SASTAVLJANJE KONSOLIDIRANOG IZVJETAJA O
NOVANOM TOKU i UTVRIVANJE SLOBODNOG NOVANOG TOKA, Raunovodstvo i financije, oujak 2005. 27. Gundavelli, V. i Pacheco, J.: THE FUTURE OF CASH FORECASTING, Business Credit, 3/2002. (stranice 32-33) 28. Helfert, E. A.: TEHNIKE FINANCISJKE ANALIZE, Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih djelatnika, Zagreb, 1997. 29. Hilton, R. W.: MANAGERIAL ACCOUNTING, Irwin McGraw-Hill, New York, 1999., 4. izdanje 30. Kalkulatori i formule na stranicama: www.accountancy.com,
www.creditguru.com i www.bizwiz.ca 31. Leutiger, I.: CASH FLOW, Entscheidungsgrundlage fr die Gestaltung der Unternehmenszukunft, Verlag Moderne Industrie, 1987. 32. Liu, J., Nissim, D. i Thomas, J.: IS CASH FLOW KING IN VALUATIONS?, Financial Analysts Journal, Mar/Apr 2007.; 63, 2, str. 56-68 33. McCubbin, T. A.: A MULTIDIMENSIONAL ANALYSIS OF CORPORATE EARNINGS, Commercial Lending Review, May 2003.; 18, str. 36-40 34. Myftari, I.: ANALIZA NOVANOG TIJEKA U PODUZEU, Slobodno poduzetnitvo, 8/2001. 35. Orsag, S. i Gulin, D.: POSLOVNE KOMBINACIJE, Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih djelatnika, Zagreb, 1996. 36. Orsag, S.: FINANCIRANJE EMISIJOM VRIJEDNOSNIH PAPIRA, RIFIN, Zagreb, 1997. 37. Peji, I.: SAGLEDAVANJE POSLOVANJA DRUTAVA KROZ NOVANI TOK (CASH FLOW), Osiguranje: hrvatski asopis za teoriju i praksu osiguranja, 2001., 41, 1/ 2, str. 75-82 38. podaci s www.icongrouponline.com
stranica 127
39. Reli, B.: GOSPODARSKA MATEMATIKA, Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih djelatnika, Zagreb, 1996. 40. Ross, S. A.: FUNDAMENTALS OF CORPORATE FINANCE, Irwin, Chicago, 1995. 41. Ruback, R. S.: CAPITAL CASH FLOWS: A SIMPLE APROACH TO VALUING RISKY CASH FLOWS, Financial Management, ljeto 2002. (stranice 85-103) 42. Rushinek, A. i Rushinek, S. F.: FORECASTING SALES, EXPENSES AND STOCK MARKET VALUES BY QUARTERLY FINANCIAL STATEMENT RATIO ANALYSIS: A MICROCOMPUTER SOFTWARE DEVELOPMENT MODEL, Managerial Auditing Journal, Vol. 10, No. 2, 1995. (stranice 7-33) 43. Schmidt, J. C.: DEVELOPING A MEDIUM-TERM CASH FORECAST, AFP Exchange, 7-8/2003. (stranice 36-40) 44. Sori, I.: ANALIZA POVEZANOSTI IZMEU POSLOVNOG REZULTATA i LIKVIDNOSTI, Ekonomski pregled, 53 (2002.), str. 921-933 45. Spremi, I.: IZVJETAJ O NOVANOM TOKU i PROMJENAMA U RADNOM (OBRTNOM) KAPITALU, skripta za PDS RAUNOVODSTVO, REVIZIJA i FINANCIJE, Ekonomski fakultet u Zagrebu 46. Stunda, R. A.: THE RELEVANCE OF EARNINGS AND FUNDS FLOW FROM OPERATIONS IN THE PRESENCE OF TRANSITORY EARNINGS, Journal of Real Estate Portfolio Management, Jan-Apr 2004.; 10, str. 37-45 47. oi, I.: VJEBE IZ STATISTIKE, I. dio, Mikrorad, Zagreb, 1995. 48. oi, I.: VJEBE IZ STATISTIKE, II. dio, Mikrorad, Zagreb, 1996. 49. Van Horne, J. C.: FINANCIJSKO UPRAVLJANJE i POLITIKA, Mate, Zagreb, 1997. 50. Vaiek, V., ager, K., ager, L. i Maray, C. D.: RAUNOVODSTVO ZA NERAUNOVOE, Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih djelatnika, Zagreb, 1997. 51. Vidui, Lj.: FINANCIRANJE RADNOG KAPITALA, Raunovodstvo, revizija i financije, 8/2000., str. 36-42
stranica 128
52. Walsh, C.: KEY MANAGEMENT RATIOS, How to analyze, compare and control the figures that drive company value, Pitman publishing: Financial Times, London, 1996., knjiga iz biblioteke Zagrebake banke 53. Wayman, R.: EBITDA: The Good, The Bad, And The Ugly, lanak iz 2002., objavljen na www.investopedia.com/articles/analyst/020602.asp 54. www.basicbusiness.biz za izraune novanog jaza i radnog kapitala 55. www.ioma.com, odjeljak Financial Anaysis, Planning & Reporting, HOW TO COMPUTE THE VALUE OF A FLEXIBLE CAPITAL STRUCTURE, 4/2004. (stranice 11-14) 56. www.ioma.com, odjeljak Financial Anaysis, Planning & Reporting, NEW A/R ANALYSIS TECHNIQUE IMPROVES CASH-FLOW FORECASTS, 4/2004. (stranice 10-12) 57. ager, K. i ager, L.: RAUNOVODSTVENI STANDARDI, FINANCIJSKI IZVJETAJI i REVIZIJA, Inenjerski biro, Zagreb, 1996. 58. ager, L.: FINANCIJSKI POKAZATELJI ANALIZA, PLANIRANJE i KONTROLA, Raunovodstvo i financije, 4/2001. 59. ager, L.: TEMELJNI POKAZATELJI ANALIZE FINANCIJSKIH IZVJETAJA, Raunovodstvo i financije, 4/2006. 60. ic, I.: IZVJEE O NOVANIM TIJEKOVIMA, Raunovodstvo, revizija i financije, 2/2004.
stranica 129
PRILOZI
Prilog 1. BON-1 obrazac za granu Hoteli i restorani, 2004. godina i I.-VI. 2005. (ustupljeno od Fine)
PODACi O BONiTETU
I. OPI PODACI
Naziv podruja djelatnosti (ifra NKD-a): HOTELI i RESTORANI (H) Broj poduzetnika u podruju djelatnosti: 2.996 Broj gubitaa u podruju djelatnosti: 1.375 Broj dobitaa u podruju djelatnosti : 1.621 II. PODACI i POKAZATELJI POSLOVANJA ZA 2004. godinu
(Iznosi: u kunama, bez lipa)
Godina Opis 2003. 2004.
Rang poduzetnika u podrazredu u 2004.

meu svim poduzetnicima meu poduzetnicima iste veliine
A. Podaci o imovini i izvorima sredstava 1. Vrijednost ukupne imovine 2. Dugotrajna imovina 3. Kratkotrajna imovina 3.1. Zalihe 3.2. Potraivanja od kupaca 4. Gubitak iznad visine kapitala 5. Kapital i rezerve 6. Dugorone obveze 7. Kratkorone obveze 7.1. Obveze prema dobavljaima 7.2. Obveze prema kreditnim institucijama
B. Podaci o financijskim rezultatima poslovanja 28.733.654.808 25.227.443.709 3.438.688.582 432.067.462 903.754.541 685.560.337 17.332.440.909 7.216.411.879 4.643.535.397 1.500.784.966 1.816.699.354 33.282.902.691 29.392.239.070 3.777.631.079 551.634.084 920.390.434 1.087.960.037 19.664.294.726 9.300.534.534 5174.121.165 1.741.989.037 2.091.097.233 -
stranica 130
1. Ukupni prihodi 2. Prihodi od prodaje na inozemnom tritu 3. Ukupni rashodi 4. Dobit tekue godine 5. Gubitak tekue godine
9.596.963.035 2.637.056.850 9.163.634.608 967.138.527 565.158.117
9.922.573.664 2.855.283.133 10.180.916.257 752.473.494 1.050.825.856
Poduzetnik Opis 2003. C. Pokazatelji financijske stabilnosti, zaduenosti i likvidnosti 1. Pokrie stalnih sredstava i zaliha kapitalom i dugoronim izvorima, koeficijent 2. Udio kapitala u izvorima sredstava, u % 3. Faktor zaduenosti, broj godina 4. Koeficijent obrtaja ukupne imovine 5. Koeficijent ope likvidnosti 6. Vrijeme naplate kratkotrajnih potraivanja od kupaca, u danima 7. Vezivanje zaliha, u danima D. Pokazatelji poslovne uspjenosti 1. Odnos ukupnog prihoda i rashoda, koeficijent 2. Udjel dobiti u ukupnom prihodu, u % 3. Udjel dobiti u imovini, u % 4. Dobit po zaposlenom, u kunama, bez lipa 1,05 10,08 3,37 27.943 0,97 7,58 2,26 20.944 0,96 58,92 6 0,33 0,74 39 19 0,97 57,21 7 0,30 0,73 38 20 2004.
Podrazred u 2004.
Svi poduzetnici Poduzetnici iste veliine
Izvor podataka: obrazac GFI-POD za 2003. i 2004. godinu
stranica 131
Razdoblje
2002. 2003. 2004. IVI. 2005.
Prosjean broj zaposlenih na bazi stanja krajem razdoblja 35.661 35.540 38.070 37.032
Prosjean broj zaposlenih na bazi sati rada 35.371 35.777 35.928 34.758
Prosjena mjesena bruto plaa po zaposleniku na bazi sati rada (u kunama, bez lipa) 3.922 4.215 4.519 5.162
Izvor podataka: obrazac GFI-POD za 2002., 2003. i 2004. godinu i obrazac TSI-POD za razdoblje I-VI. 2005.
III. PODACI O POSLOVANJU ZA RAZDOBLJE I-VI. 2005. GODINE

(Iznosi: u kunama, bez lipa)
Opis 1. Ukupni prihodi 2. Ukupni rashodi 3. Prihodi od prodaje u inozemstvu 4. Predujmovi poreza na dobit 5. Vrijednost ostvarenih investicija u dugotrajnu imovinu 6. Zalihe 7. Potraivanja od kupaca 8. Obveze prema dobavljaima Izvor podataka: obrazac TSI-POD za razdoblje I-VI 2005.
I VI. 2004. 3.206.602.641 3.571.952.362 712.247.391 9.493.865 1.343.203.228 stanje 01.01.2005. 429.525.850 914.542.870 1.552.775.936
I VI. 2005. 3.720.337.767 4.072.103.874 890.462.520 10.494.659 1.447.517.208 stanje 30.06.2005. 518.113.897 1.304.377.940 1.793.224.956
IV. STANJE NOVANIH SREDSTAVA

Stanje na dan 30. VI. 2004. 30.IX. 2004. 31. XII. 2004. 30. VI. 2005. Iznosi u kunama, bez lipa 696.223.734 915.297.070 604.266.158 707.767.468
Izvor podataka: obrasci TSI-POD za razdoblja IVI.2004., IIX.2004. i IVI.2005. te obrazac GFI-POD za 2004. godinu.
-
nema pojave nema podataka
stranica 132
Prilog 2.
Financijski izvjetaji
Bilanca 2001.
stranica 133
Raun dobiti i gubitka 2001.
stranica 134
Bilanca 2002.
stranica 135
stranica 136
Bilanca 2003.
stranica 137
stranica 138
Bilanca 2004.
stranica 139
stranica 140
IVOTOPIS
1. Osobni podaci Ime i prezime Mjesto i datum roenja Brano stanje/roditeljstvo Prebivalite Boravite Telefon Mobitel e-mail adresa Hrvoje Serdarui ZAGREB, 23. oujka 1977. Oenjen, bez djece ZAGREB, Bencekovieva 29a ZAGREB, Bencekovieva 29a 01/ 6539-890 098/ 1611-696 hrvoje.serdarusic@zg.t-com.hr
2. Obrazovanje VSS (diploma studeni 1999.) Ekonomski fakultet Sveuilita u Zagrebu, smjer Financije Tema diplomskog rada - Stambene tedionice (1995.-1999.) SS (matura lipanj 1995.) V. gimnazija (Prirodoslovno-matematika gimnazija (1991.-1995.) O Zagreb, Velika Gorica (1983.-1991.)
stranica 141
3. Radno iskustvo, sposobnosti i ostalo Mjesto i trajanje rada INA-Industrija nafte d.d., Zagreb, Avenija V.Holjevca 10 (veljaa 2000.-oujak 2000., pripravnik u Sektoru financija)
Zagrebaka banka d.d., Zagreb, Paromlinska 2 (travanj 2000.-danas) Pripravnik (do kraja 2000.) Pomonik voditelja poslovnog odnosa (do rujna 2005.) Voditelj poslovnog odnosa (do danas) Raunalo MS i DOS okruenje, internet, programiranje, Lotusove aplikacije Jezici Engleski aktivno (Proficiency) Njemaki aktivno (Mittelstuffe) Talijanski (3. stupanj) Razni teajevi EDUKA (Zagrebaka banka) FOREX FOIP Poslovno pregovaranje Vozaka dozvola B kategorija
stranica 142
KRATICE
EBITDA
Mjera za utvrivanje profitabilnosti, a izraunava se kao zbroj operativne dobiti i amortizacije, vidjeti poglavlje 1.1.3.1.
SNT1
Prva razina slobodnog novanog toka kojom se izraava kako ili koliko novani tok od poslovnih aktivnosti odrava postojei kapacitet. Izraunava se kao razlika operativnog novanog toka i kapitalnih izdataka za odravanje postojeih kapaciteta (esto se pretpostavlja da je amortizacija iznos tih kapitalnih izdataka). Vidjeti poglavlje 1.1.3.2.1.
SNT2
Druga razina slobodnog novanog toka kojom se izraava kako ili koliko novani tok od poslovnih aktivnosti poveava sposobnost poslovnog subjekta. Izraunava se kao zbroj operativnog novanog toka i novanog toka od investicijskih aktivnosti.
OCF
Oprativni novani tok (od engl. Operative Cash Flow).
NTPA
Novani tok od poslovnih aktivnosti, jednak je OCF.
KI
Kapitalni izdaci za odravanje postojeih kapaciteta. esto se pretpostavlja da je amortizacija minimalno potreban iznos tih kapitalnih izdataka.
AM
Amortizacija.
stranica 143
UFO
Ukupni
financijski
dug
(financijski
pojam)
ili
ukupne
financijske obveze (raunovodstveni pojam). U bankarskoj terminologiji ee se koristi pojam ukupni financijski dug, a odnosi se na ukupne obveze za kredite, zajmove i leasing kod svih financijskih institucija, bez obzira na ranost tih obveza. Vie u poglavlju 2.1.
KFO
Kratkorone financijske obveze. Dospijee ovih financijskih obveza je unutar jedne godine. Vie u poglavlju 2.1.
DFO
Dugorone financijske obveze. Dospijee ovih financijskih obveza je vea od jedne godine. Vie u poglavlju 2.1.
FD
Jednak UFO, od engl. Financial debt. esto se koristi u omjeru s parametrom EBITDA. Vie u poglavlju 2.1.
CG
Novani jaz, od engl. Cash Gap. Vie o metodologiji i utvrivanju modela u poglavlju 1.1.1. i poglavlju 3.
CG (broj dana)
Novani jaz (broj dana), od engleske kratice za Cash Gap. Radi se o posebno naglaenom izraunu vezanom na broj dana. Izraun ove mjere koncipiran je na broju dana u poslovnom ciklusu potrebnim da novac promijeni svoje pojavne oblike i postane ponovno novac. U ovm radu taj je izraun posebno naglaen, a kad se radi samo o izraunu CG, onda se misli na razliku zbroja potraivanja od kupaca i stanja zaliha te iznos obveza prema dobavljaima, to ustvari predstavlja obrtni kapital. Za dodatne napomene vidjeti poglavlje 3.
stranica 144
ROE
Pokazatelj rentabilnosti glavnice, od engl. Return On Equity. Pojavljuje se u ovom radu u dvije varijante, kao ROE ukupno i ROE vlastiti kapital i glavnica. U prvoj varijanti radi se o rentabilnosti cijele aktive, dok u drugoj varijanti o rentabilnosti bilanne kategorije Kapital i rezerve.
ROT
Rentabilnost prihoda, od engl. Return on Turnover.
ROA
Rentabilnost imovine, od engl. Return on Assets.
average (PROSJENO)
Aritmetika sredina ili prosjena srednja vrijednost nekog obiljeja, npr. aritmetika sredina pokazelja zaduenosti. Izraunava se za odreeno razdoblje, a ponekad i kao prosjena vrijednost od prosjenih vrijednosti.
AVG
Isto kao average (PROSJENO).
min
Minimum nekog obiljeja.
min 2 ili min 3
Drugi ili trei minimum nekog obiljeja.
max
Maksimum nekog obiljeja.
max 2 ili max 3
Drugi ili trei maksimum nekog obiljeja.
median
Medijan ili srednja poloajna vrijednost niza nekog obiljeja.
count
iznad Broj onih iz nekog obiljeja ija je vrijednost vea od srednje prosjene vrijednosti.
prosjeka
stranica 145
count
ispod Analogno count iznad prosjeka.
prosjeka
count RASTE
Broj onih iz nekog obiljeja iji je trend promjene pozitivan, odnosno, ija je vrijednost na kraju razdoblja vea od vrijednosti s poetka razdoblja.
count PADA
Analogno count RASTE.
stranica 146

U T J e C A J F I N A N C I J S K o G P o L o Ž A J A I A K T I V N o S T I N A Novčani Jaz I Profitabilnost Hrvatskog Turističkog Sektora

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

U T J e C A J F I N A N C I J S K o G P o L o Ž A J A I A K T I V N o S T I N A Novčani Jaz I Profitabilnost Hrvatskog Turističkog Sektora

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUILITE U ZAGREBU EKONOMSKI FAKULTET U ZAGREBU

Ime i prezime: Adresa: Kontakt:

Hrvoje Serdarui Zagreb, Bencekovieva 29a +385 1 98 16 11 696

SVEUILITE U ZAGREBU EKONOMSKI FAKULTET U ZAGREBU

Prof.dr.sc. Lajo ager Doc.dr.sc. Oliver Kesar Prof.dr.sc. Danimir Gulin

Prof.dr.sc. Danimir Gulin

SVEUILITE U ZAGREBU EKONOMSKI FAKULTET U ZAGREBU PDS RAUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE

Hrvoje Serdarui DISPOZICIJA MAGISTARSKOG RADA

Preporuke vjerovnicima i investitorima75

Dani vezivanja zaliha...82

Potraivanja.83 3.1.3.1. 3.1.3.2. Korelacije potraivanja.86 Dani vezivanja potraivanja....87

Dobavljai88 3.1.4.1. 3.1.4.2. Korelacije dobavljaa...90 Dani vezivanja dobavljaa..91

DEFINIRANJE OSNOVNIH KATEGORIJA

1.1.1. UPRAVLJANJE NOVANIM JAZOM (OBRTNIM KAPITALOM CASH GAP)1

Time bi se novani jaz definirao kao:

DANI VEZIVANJA ZALIHA + DANI VEZIVANJA KUPACA - DANI VEZIVANJA DOBAVLJAA

Za vie informacija mogu se vidjeti lanci i stranice: s

ZALIHE + POTRAIVANJA OD KUPACA - OBVEZE PREMA DOBAVLJAIMA

imajui i dalje na umu koncept broja dana, to se moe vidjeti na Prikazu 1.

Prikaz 1. Koncept novanog jaza

Kao to je vidljivo, Prikaz 1. i objanjenja uz njega, temelje se na konceptu broja dana.

Radi razlikovanja, kod izrauna i daljnjeg iznoenja govorit e o NOVANOM JAZU

i NOVANOM JAZU. Naime, potrebno je analizirati usporedive

Ako se to stavi u jednadbu, onda je:

RADNI KAPITAL = KRATKOTRAJNA IMOVINA KRATKORONE OBVEZE.

RADNI KAPITAL = NOVANI

RADNI KAPITAL = NOVANI

IMOVINA OSTALE KRATKORONE OBVEZE.

Pojednostavljeno, tada je razlika radnog kapitala i novanog jaza:

RADNI KAPITAL - NOVANI JAZ = NOVAC KRATKORONE OBVEZE PREMA KREDITORIMA + .

Za potrebe rada dodatno se izvodi sljedea jednadba:

KRATKORONE OBVEZE PREMA KREDITORIMA = NOVANI JAZ - RADNI KAPITAL - NOVAC .

1.1.3. PROFITABILNOST MJERENA KROZ NOVANI TOK

UTVRIVANJE I KORITENJE EBITDA6

EBITDA = OPERATIVNA DOBIT = EBITDA =

UTVRIVANJE NOVANOG TOKA

Ide li se dalje na jednadbu za operativni novani tok (operativni cash-flow)

SNT1 = NTPA KI ili SNT1 = OCF AM,

OPERATIVNI NOVANI TOK = EBITDA + PROMJENA NOVANOG JAZA, a

(POSLOVNI PRIHODI POSLOVNI RASHODI) + + AMORTIZACIJA,

(POSLOVNI PRIHODI POSLOVNI RASHODI) + AMORTIZACIJA + + PROMJENA NOVANOG JAZA AMORTIZACIJA

POSLOVNI PRIHODI POSLOVNI RASHODI + + PROMJENA NOVANOG JAZA.

SNT2 = NTPA + NTIA

NTIA novani tok od investicijskih aktivnosti.

CILJEVI ANALIZE NOVANOG JAZA

Primjerice, vie o takvima modelima moe se nai na www.ioma.com.

CILJEVI I METODE ISTRAIVANJA

Hipoteze magistarskog rada glase kako slijedi:

PROVJERA MERITORNOSTI UZORKA

2. OCJENA FINANCIJSKOG POLOAJA, LIKVIDNOSTI I AKTIVNOSTI HRVATSKOG TURISTIKOG SEKTORA

2.1.2. Ocjena i izraun zaduenosti: Koeficijent zaduenosti

Opeprihvaeno, izraunava se kao: Koeficijent zaduenosti = ukupne obveze/ ukupna aktiva.

U nastavku se daje saeti prikaz koeficijenta zaduenosti na uzorku.

Tablica 2. Koeficijent zaduenosti uzorka18

Svjetski prosjek za 2002. godinu: 33,04.19

Ujedno je prosjeni koeficijent zaduenost u padu, to vrijedi za 19 drutava u uzorku od 36.

Tablica 4. Rang prosjene zaduenosti

U nastavku se daju rezultati ostalih pokazatelja zaduenosti.

2.1.3. Ocjena i izraun zaduenosti kroz ostale pokazatelje

(Dobit prije oporezivanja + kamate) / kamate i

Ukupne obveze / Kapital i rezerve.

U nastavku se daje saeti pregled pokria kamata i koeficijenta financiranja na uzorku.

Tablica 5. Pokrie kamata20