P. 1
LATINOAMERIČKI PLESOVI

LATINOAMERIČKI PLESOVI

4.0

|Views: 5,752|Likes:
Published by Aja
Osnovne karakteristike najpoznatijih i najzanimljivijih latinoamerickih plesova.
Osnovne karakteristike najpoznatijih i najzanimljivijih latinoamerickih plesova.

More info:

Published by: Aja on May 19, 2009
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/11/2014

pdf

text

original

Latino-američi plesovi

1. Ples...
Ponekad se čovjek čudno ponaša. Čuje li glazbu, počinje se micati, gibati, savijati, koračati. Ne obavlja nikakav društveno koristan posao. Ali to mu ne znači umaranje, neugodnu obvezu, jer svojevoljno to radi, čak se i smije uz to. Čini se sretnim, što je rijetkost u čovjekovom životu. Što to radi? PLEŠE!!! Plesati je dobro, plesati je lijepo, plesati je zdravo. Ples osvježava, zabavlja, a donekle i psihički i fizički opušta. A ova prava stvar čak ne ovisi niti od društvenog, niti od imovinskog statusa, niti o životnoj dobi (previše). Mladima osigurava toliko gibanja, koliko im tijelo zahtijeva, a niti onima nije teško, koji su malo stariji. Dakle, zaplešimo! Ali kako? Čast izuzecima, ali naša plesna kultura je dosta siromašna. Mislim, da ovome doprinosi i glazba, koja se pušta na zabavama, na koju se ljudi, prije bih mogao reći trzaju, posve sami, svako za sebe. A tako je lijepa zabava, gdje se mogu vidjeti parovi, koji elegantno klize na taktove jednog elegantnog valcera ili vatrenog tanga. Zašto ne tražimo takve zabave? Stavimo ruku na srce, i neka imamo toliko snage priznati, da bi se smotali, kad bi trebali zamoliti djevojku, gospođicu, gospođu za ples! (Neka nas ne tješi, da bi i partnerice bile isto tako zbunjene!) Znamo li plesati Engleski valcer, Slowfox, Sambu, Rumbu, Salsu, Rock and Roll? Prikupili smo neke interesantne informacije u vezi povijesti društvenih i natjecateljskih (standardnih i latinsko-američkih) plesova.

Plesove dijelimo u dvije skupine: latinsko-američki standardni

Ti plesovi mogu se plesati na društvenom ili na natjecateljskom nivou. Ima plesova, koje na našim prostorima plešemo samo na društvenom nivou (Foxtrott - "dvokorak", Blues, Salsa, Argentinski Tango, Merengue, Mambo, itd.), a neke plesove je teško uvrstiti bilo u latinsko-američke, bilo u standardne plesove (npr. Swing plesove: East Coast Swing, West Coast Swing, Boogie-Woogie, Jitterbug, Lindy Hop, Rock'n'Roll).

1

Latino-američi plesovi

Standardni ples (valcer) , (sl.1)

Standardni ples (tango),(sl.2)

Latino-američki ples (salsa) (rumba) (sl.3)

Latino-američki ples (sl.4)

2

Latino-američi plesovi

2. LATINO –AMERIČKI PLESOVI
Latinsko-američki su plesovi poznati po svom lepršavom stilu i srastvenom zanosu. Latino stil plesanja sve više stječe popularnost u cijelom svijetu, a jedan od najpopularnijih je salsa. Između ostalog uključuju plesove poput chacha, sambe, rumbe, paso-doble, jive, mamba i lambade. Stil latinskoameričkih plesova se razlikuje od standardnih plesova. Za razliku od standardnih plesova, latinskoamerički plesovi, kao i njihova muzika, žele nešto ispričati. Za LA plesove je specifičan rad kukovima koje rotiramo oko svoje osi u nazad, te rad lopatica, tako da spuštamo lopaticu nad kuk koji rotiramo (desni kuk-desna lopatica, lijevi kuk – lijeva lopatica). Značajna je razlika između ST i LA i u tehnici izvođenja koraka. Za razliku od standardnih plesova, gdje u koraku naprijed idemo preko pete, u LA plesovima u korak naprijed idemo sa savijenim koljenima preko prstiju na puno stopalo. Pozicija stopala je 5 do 1 (V). Držanje: U LA držanju plesači su udaljeniji jedan od drugog za razliku od ST plesova i stoje jedan nasuprot drugom. U ST plesovima partnerica stoji s partnerove desne strane. U LA postoji i držanje za obje ruke u visini struka, dok u ST plesovima ne.

3. Historija latinsko–američki plesova
Pradomovina istinskih latinsko-američkih plesova - kao što su npr. Samba, Rumba i Mambo - je Afrika. Karakteristika tih plesova je, da je u cjelokupnom gibanju naglasak na izolaciji dijelova tijela, nasuprot europskim plesovima, gdje gibanje proizlazi iz centra tijela - tijelo se giba gotovo u jednom komadu. Afrički ples, kao kulturološku vrijednost, sa sobom su ponijeli robovi u novu domovinu, u Južnu Ameriku u XVII. i XVIII. stoljeću. Nasuprot tome, puno više vremena je bilo potrebno, da crnci, preseljeni u Sjevernu Ameriku, izbore priznanje bijelaca i da se prihvati njihov plesni stil. Stapanje crnih i bijelih elemenata gibanja započelo je tek krajem XIX. stoljeća u jedan afro-američki stil, koji je ujedno i označio početak Jazz ere. U Europi, latinsko-američki plesovi su se pojavili u dvadesetim i početkom tridesetih godina XX. stoljeća. U plesnim dvoranama 1924./25. godine prvi se puta pojavila Samba, a 1931. godine Rumba. Prodor se dogodio tek nakon II. svjetskog rata, u pedesetim godinama. Francuzi su bili oni, koji su plesali Sambu, Rumbu, Mambo i Cha-Cha-Cha, te španjolski Paso Doble bez da su

3

Latino-američi plesovi

značajno promijenili njihov karakter. Nasuprot do tada uobičajenom engleskom stilu, promjena je bila samo u tome, da se otvoreno plesno držanje formiralo bez ili s jako ograničenim kontaktom tijela, a naglašavalo se prvenstveno gibanje kukova.

4. Podjela latinoameričkih plesova

1

Latinskoamerički plesovi su:

• • • • • • • • • • • •

Rumba (sportska; izvorno rumba-bolero) Samba Cha-cha-cha Paso doble Jive Mambo Salsa Cuban-rumba Pachanga Cumbia Merengue Bachata

Prema njihovom podrijetlu se mogu dalje dijeliti na karipske (unutar toga kubanski: rumba-bolero, cha-cha, mambo, salsa, cuban-rumba...; dominikanski: merengue i bachata; "kontinentalni": pachanga, cumbia,...), te brazilske (samba, u velikom broju inačica).

1

Napomena: Postoje razne kategorizacije plesa. Jedna je prema natjecanjima, prema kojima u ovu grupu u sportskom plesu spada samo prvih pet navedenih, te u show-danceu još mambo i salsa. Prema nekim drugim podjelama međutim jive i paso doble ne spadaju u ovu kategoriju, već se jive svrstava u boogie/swing plesove, a paso doble u tradicionalne (jive se naime pleše na swing-jazz glazbu, uz tek neke latino detalje, a paso doble je u čvrstoj vezi sa tradicionalnim španjolskim plesovima, prvenstveno flamencom, a time i tek sa nekima od korijena latino glazbe, a ne s njom samom).

4

Latino-američi plesovi

4.1. Rumba Glavni razvoj je doživjela na Kubi, a potječe iz 16. stoljeća od crnih robova koji su dovedeni iz Afrike. Rumba je skupno ime za više kubanskih plesova u paru, a prije svega znači zabavu, ples. Kao narodni ples, rumba je u svojoj biti seksualna pantomima koja se pleše jako brzo, s pretjeranim pokretima kukova i sa senzualnim i agresivnim stavom kod muškaraca, a obrambenim stavom kod žena. Rumba ima erotski karakter, a naglašena je umjetnost ženskog zavođenja. Za muziku je karakterističan staccato udarac (brzi, kratki udarac). Rumba se može plesati na više načina. U svom razvoju se stalno ritmički i oblikovno mjenjala pa tako poznajemo više vrsta rumbe, od kojih su najpoznatije rumba bolero i rumba kuban. 1930., rumba je došla u New York, a iz njega je stigla u Europu. U početku se u Europi nije previše raširila, a s vremenom je postala pravo plesno otkriće posebno nakon što su joj Francuzi dali koreografski izrađen oblik. S Drugim svjetskim ratom rumba je postala sporija i rafiniranija od originalne rumbe. Naglasak je na četvrtom udarcu. U rumbi je najbitnije gibanje kukovima,jer to partnerici daje ženstvenost. Danas je u Europi - zahvaljujući natjecanjima u sportskom plesu - pod nazivom "rumba" poznat ples koji se razvio iz plesa originalno zvanog rumba-bolero, i koji je za razliku od gore opisanih varijanti (afrička i kubanska rumba) izuzetno lagan i senzualan. Ta rumba se pleše na glazbu modificiranog tradicionalnog španjolskog bolera, i nerijetko ju nazivaju "plesom ljubavi". Od izvorne (afričke) rumbe je zadržala tek neke na prvi pogled čak teže prepoznatljive elemente. Radi razlikovanja od kubanske rumbe i bolera, koji postaju sve poznatiji i kod nas, za tu se varijantu sve češće koristi naziv "sportska rumba"
Rumba – ples naglašenog erotskog karaktera (sl.5)

5

Latino-američi plesovi

4.2. Samba Samba je tipičan brazilski ples koji ima izvore u starim glazbenim folklornim motivima. Brazil su u 16. stoljeću kolonizirali Portugalci koji su doveli robove iz Afrike. Slično kao i na Kubi, pomiješali su se glazbeni motivi Portugalaca, crnaca i prvobitnih Indijanaca. Razvoj brazilske glazbe i plesa bili su pod utjecajem obreda u slavu bogova, a afrički izvori su bili prigodne naravi. Na svečanostima se plesalo i po više dana. Jedan od prvih poznatih brazilskih plesova u tim prigodama bio je batuque, prvo zajedničko ime za plesove s tipičnim bočnim kretanjem. Batuque je bio prethodnik sambe. Ime samba je izvedenica iz afričke riječi «semba», što znači bočno kretanje. U Brazilu razlikujemo više oblika sambe; prva je samba de moro koja se pleše po ulicama za vrijeme karnevala. Druga, samba carioca koja je iz Rio de Janeira i predstavlja nam poznati oblik sambe. Postoji i baiao kao oblik sambe. Ime potječe iz brazilskog grada Bahia, koji je središte brazilske crnačke kulture. Baiao je više sentimentalan ples, lakši, sporiji oblik sambe u tužnom stilu. Samba se prvi puta pojavila u Europi 1924. godine, ali je pravi prodor doživjela tek 1948. u svom pojednostavljenom obliku. Samba je izborila svoje mjesto na plesnom parketu svojom lakočom i bezbrižnošću. Plesači se jednom vrstom valovitog gibanja u tijelu kreću po dvorani, a ono proizlazi iz gibanja zdjelicom. Samba je veseo ples pun ritma koji se posebno izražava u stilu koji je nešto različitiji od drugih

latinoameričkih plesova.

6

Latino-američi plesovi

Samba – ples pun ritma (sl.6) 4.3. Cha-cha-cha Cha-cha-cha je ogranak mamba i zapravo je mlada, umjetna tvorba. U ritmu mamba plesači su počeli izdvajati poseban zvuk unutar muzike, na koji su ljudi počeli plesati trostrukim korakom prozvavši ga trostruki mambo. S vremenom se razvio u zaseban ples, poznat pod današnjim imenom. Cha-chacha postaje popularan 1954. u Havani na Kubi. Ubrzo nakon toga se plesao i pridružio kao latinoamerički ples po Europi. Naglasak je na prvom udarcu. Cha-cha-cha je brz i poletan ples. Od latinoameričkih plesova on se prvi uči i s vremenom se usavršava. Za pravilno otplesati taj ples trebaju se imati ravne noge, micati kukove (ali umjereno), početni korak u naprijed na prste. Pleše se prema podu.

7

Latino-američi plesovi

Cha-cha-cha – brz i poletan ples (sl.7)

4.4. Paso doble Paso doble je porijeklom španjolski ples, a pleše se uz glazbu španjolske koračnice. U Španjolskoj se ples sam po sebi ne prikazuje na plesnom podiju, a ako da, izvodi se u samostalnoj verziji na pozornici. Paso doble je poznat već od dvadesetih godina XX. stoljeća, kada su ga zvali pantomimom koride (bikoborbe). Današnja forma je razvijena u Francuskoj, gdje su ga u početku plesali baletni umjetnici, a tek kasnije se razvila show i natjecateljska varijanta. Paso doble prikazuje koridu u kojoj plesač preuzima ulogu toreadora, a plesačica crvenog plašta. Plesač i plesačica se zajedno gibaju oko zamišljenog bika, tijekom čega izvode elemente flamenka i stilizirane

8

Latino-američi plesovi

figure, koje podsjećaju na borbu u areni. Osnova plesa je "Paso Doble" (dvokorak), naglašeno postavljanje pete i jastučića stopala te ritmički putujući koraci. Jedan od karakterističnih elementa je Appel, korak, koji se pleše energično, na jednom mjestu na jastučiću stopala, blagim spuštanjem koljena. Appel je često uvodni korak mnogih figura. Karakter "Paso" plesača uveliko određuje motiv koride. Od plesača, kao matadora-toreadora očekuje se gotovo pretjeran ponos, hrabra odlučnost i elegancija, a od plesačice svjesna udaljenost, velika fleksibilnost i brzina - sve kao posljedica plesaču prepuštene uloge vođenja. Za ovaj ples je potrebna velika koncentracija, "vatra" i prigušena samokontrola. Koraci se izvode zatezanjem cijele mišićne strukture. Samo se tako može postići za ovaj ples karakteristično kratko, brzo gibanje te izvođenje kontroliranih poza. Potporna noga je uvijek blago savijena. Od 1959. godine Paso Doble je uvršten u krug latinskoameričkih natjecateljskih plesova, kao četvrti natjecateljski ples.

Paso doble – ples nazvan pantonimom koride (sl.8,9)

4.5. Jive Jive spada u kategoriju natjecateljskih latinoameričkih plesova, iako bi se po karakteru svrstavao u grupu boogie/swing plesova. Porijeklo riječi jive je nepoznato. Pretpostavlja se da znači blebetanje, što mu daje razigran i glasan karakter. Izvori se javljaju s američkim crnačkim robovima koji su plesali jednostruke i trostruke korake. Korijeni plesa potiču iz 1920-ih i 1930-ih godina 20. stoljeća, a plesao se u američkim crnačkim klubovima na zvukove jazza i swinga. Nakon toga se javlja utjecaj novog popularnog plesa boogieja, koji se razvio iz bluesa, samo što mu je ritam tvrd i motoričan. U Europu su jive donijeli Amerikanci. U Velikoj Britaniji jive se adaptirao na rock n roll muziku, tvoreći tako nov stil. Francuzi su ga pojednostavili, miješajući ga s
9

Latino-američi plesovi

tradicionalnim latinskoameričkim plesovima i tako je nastao današnji jive. Sadrži poskok, a njegovi koraci se ponekad koriste u rock n rollu. Brz i poletan, ali težak ples za koji vam treba puno energije.

Jive – spada u kategoriju natjecateljski plesova (sl. 10)

4.6. Mambo Mambo potječe s Kube, gdje su ga doveli naseljenici s Haitija. Na Haitiju je mambo bio svećenički vudu ples duhovnih savjetnika i iscjelitelja, koji su ujedno bili i organizatori javnih zabava.Pod utjecajem kubanskog plesa rumbe, te razvojem američkog jazza, nastaje mambo. Može se opisati i kao prekinuta rumba s naglaskom na 2. i 4. dobi. Ritam mamba u današnjem obliku je kombinacija swinga i kubanske muzike i u takvom obliku pojavljuje se od 1943.godine. Kreće se na drugu dobu. Mambo je ulični ples u kojem žena i muškarac odmjeravaju kontrolu i snagu tj. izazivaju se. Žena je vrlo snažna i
10

Latino-američi plesovi

mora biti dominantna kao i muškarac. Muškarac pokušava zadržati kontrolu i impresionirati ženu fizičkom sposobnošću i brzinom. Mnogi ljudi tretiraju mambo kao brzi ples, ali u svojoj biti on je polagan i precizan bez mnogo pokreta, sve se zasniva na nogama i bokovima. Prelaskom mamba u noćne klubove razvija se novi stil znan pod imenom salsa.

Mamba – ples u kojem je žena mora biti dominantna kao i muškarac (sl.11)

4.7. Salsa Salsa je glazba porijeklom s Kariba. Tijekom XV. i XVI. stoljeća u Ameriku su dovedeni afrički robovi za rad na plantažama šećerne trske. Bili su prisiljeni na vjersko probraćanje i nametnut im je jezik kolonizatora. Uspjeli su im uzeti gotovo sve , ali ne i njihovo kulturno nasljeđe i glazbu. Ta glazba miješala se s glazbom i kulturom Španjolaca i Indijanaca, a kao rezultat toga, na kraju XVIII. i početku XIX. stoljeća na cijelom Karipskom otočju možemo naći izraz afro-karipske glazbe.

11

Latino-američi plesovi

Kuba je prvo mjesto, gdje možemo naći razne oblike afro-karipskog utjecaja. Ova glazba je postala dijelom popularne glazbe i života siromašnog puka. U kasnijim tridesetim godinama XX. stoljeća glazbenici s Kube počeli su odlaziti u SAD i svirati u velikim Jazz bendovima. U isto vrijeme druga skupina glazbenika s Kube emigrirala je u Meksiko, gdje su postali popularni nastupajući u filmovima i TV emisijama šireći kubanske ritmove, kao što je Mambo. Krajem pedesetih i početkom šezdesetih godina XX. stoljeća, veća grupa portorikanskih glazbenika počela je svirati u Jazz bendovima i osnivati svoje Latin bendove, svirajući razne afro-karipske ritmove - Bomba, La Plena, Guaguanco, Guaracha.

Salsa – ples koji zbližava sve stsrosne grupe, rase i kulture (sl.12) Poslije II. svjetkog rata došlo je do migracije portorikanskih i kubanskih glazbenika u SAD, točnijie u New York. Salsa je kultura, životni stil, glazba, ples. I ona se neprekidno mijenja. Salsa zbližava sve starosne grupe, rase i kulture bez obzira na ekonomski status i naobrazbu. 4.8. Rumba Glavni razvoj je doživjela na Kubi, a potječe iz 16. stoljeća od crnih robova koji su dovedeni iz Afrike. Rumba je skupno ime za više kubanskih plesova u paru,

12

Latino-američi plesovi

a prije svega znači zabavu, ples. Kao narodni ples, rumba je u svojoj biti seksualna pantomima koja se pleše jako brzo, s pretjeranim pokretima kukova i sa senzualnim i agresivnim stavom kod muškaraca, a obrambenim stavom kod žena. Rumba ima erotski karakter, a naglašena je umjetnost ženskog zavođenja. Za muziku je karakterističan staccato udarac (brzi, kratki udarac). Rumba se može plesati na više načina. U svom razvoju se stalno ritmički i oblikovno mjenjala pa tako poznajemo više vrsta rumbe, od kojih su najpoznatije rumba bolero i rumba kuban. 1930., rumba je došla u New York, a iz njega je stigla u Europu. U početku se u Europi nije previše raširila, a s vremenom je postala pravo plesno otkriće posebno nakon što su joj Francuzi dali koreografski izrađen oblik. S Drugim svjetskim ratom rumba je postala sporija i rafiniranija od originalne rumbe. Naglasak je na četvrtom udarcu. U rumbi je najbitnije gibanje kukovima,jer to partnerici daje ženstvenost.

Rumba – ples za koji kažu da je seksualna pantomima (sl. 13) Danas je u Europi - zahvaljujući natjecanjima u sportskom plesu - pod nazivom "rumba" poznat ples koji se razvio iz plesa originalno zvanog rumbabolero, i koji je za razliku od gore opisanih varijanti (afrička i kubanska rumba) izuzetno lagan i senzualan. Ta rumba se pleše na glazbu modificiranog tradicionalnog španjolskog bolera, i nerijetko ju nazivaju "plesom ljubavi". Od izvorne (afričke) rumbe je zadržala tek neke - na prvi pogled čak teže prepoznatljive - elemente. Radi razlikovanja od kubanske rumbe i bolera, koji postaju sve poznatiji i kod nas, za tu se varijantu sve češće koristi naziv "sportska rumba". 4.9.Merengue Merengue je nacionalni ples Dominikanske republike i dijela Haitija, gdje te države dijele zajednički otok. Dvije popularne verzije govore o nastanku ovog plesa. Prema prvoj priči, ples je nastao imitiranjem pokreta robova, koji su bili međusobno vezani lancima prilikom rezanja šećerne trstike i prisiljeni vući nogu na udarac bubnja. Prema drugoj priči, veliki heroj je ranjen tijekom revolucije u Dominikanskoj Republici. Prilikom povratka u selo, žitelji su ga dočekali priredivši mu

13

Latino-američi plesovi

pobjedničko slavlje, a u znak suosjećanja svi koji su plesali osjećali su dužnost vući jednu nogu. Merengue postoji već od osnutka Dominikanske Republike (na Haitiju sličan ples se zvao Meringue), a ime je vjerojatno dobio prema poslastici napravljenoj od šećera i bjelanjaka. Originalni Merengue nije se plesao u parovima, već se plesao u krugu, muškarci i žene su bili okrenuti licem jedan prema drugome, na udaljenosti duljine ruke.

Merenque – nacionalni ples Dominikanske republike i otoka Haitija (sl.14)

14

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->