You are on page 1of 43

PREDMET I SADRAJ SOCIJALNE MEDICINE

Socijalna medicina i organizacija zdravstva je nauka o organiziranoj primjeni suvremenih znanja iz medicine u zdravstvenoj zatiti ljudskih grupa i naroda. Socijalna medicina predstavlja sponu klinike i preventivne medicine sa drugim srodnim naukama, prevenstveno sociologijom, ekonomikom, antropologijom, matematikom, pravom, tehnologijom, organizacijom i drugim. Predmet socijalne medicine i odnos prema predmetu klinike medicine: - socijalna medicina se posveuje zdravlju i bolesti zajednice - klinika medicina se bavi problemima bolesti pojedinca - socijalna medicina teite uzroka u oboljenjima trai u drutvenim promjenama - klinika medicina u biolokom sadraju - u socijalnoj medicini pacijent je subjekat (aktivni sudionik) - u klinikoj medicini pacijent je najee objekat (pasivni sudionik) u rjeavanju bolesti Na taj nain socijalna medicina dobija jo jednu znaajnu funkciju, a to je funkcija integracije (objedinjavanja) cjelokupne terapeutsko-klinike, preventivne i rehabilitacione medicine u praksi, zatiti i unapreenju zdravlja stanovnitva. PREDMET I SADRAJ SOCIJALNE MEDICINE Sutinska razlika izmeu socijalne medicine, sa jedne strane, te klinikih i preventivnih disciplina, sa druge strane, je u tome to se socijalna medicina bavi organiziranom primjenom svih medicinskih znanja u drutvu i ljudskim zajednicama. Globalni sadraj socijalne medicine predstavlja: 1. Organizacija prenoenja znanja o stanju zdravlja stanovnitva, njegovoj specifinoj i opoj patologiji i novim naunim otkriima u medicini 2. Drutveno-ekonomski sistem irih i uih ljudskih zajednica koji direktno i indirektno u odnosu sa zdravljem; 3. Primjena odgovarajue tehnologije u zdravstvenoj zatiti stanovnitva; 4. Adekvatno upravljanje i organizaciju makro i dijelova mikrosistema zdravstva sukladno ekonomskoj moi zemlje. Iz ovog proizilazi da je socijalna medicina nauka koja se bavi organiziranom primjenom savremenih medicinskih znanja putem odgovarajue tehnologije u zatiti i unapreenju zdravlja ljudi i njihovih zajednica. Primjena savremenih medicinskih znanja u praksi zatite zdravlja ima za cilj da u granicama socijalnih, ekonomskih, kulturnih i politikih prilika postigne: - Efikasnu zdravstvenu zatitu - znai korist koju dobiva pojedinac ili grupa ljudi od zdravstvene djelatnosti putem lijeenja na osnovu, najnovijih saznanja odreene medicinske discipline. - Ekonomina zdravstvenu zatitu za novana sredstva, koja drutvo moe izdvojiti za zatitu, obezbijedi maksimalni zdravstveni standard graana u odnosu, na uloena sredstva. - Racionalnu zdravstvenu zatitu - obezbjedenje zdravstvene usluge osiguraniku na najbri i najednostavniji nain, bez praznog hoda (ekanja), bez paralelizma (ponavljanja intervencija) ili odugovlaenja u savremenim dijagnostikim, terapeutskim i rehabilitacionim postupcima.

OPE KARAKTERISTIKE I STRUKTURA ZDRAVSTVENOG SISTEMA


Zdravstvo je sloen i otvoren makrosistem od posebnog drutvenog dravnog i meunarodnog interesa. Sistem zdravstva ini veliki broj njegovih podsistema (mikro-sistemi), kao njegovi sastavni dijelovi. To su u prvom redu: 1. Stanovnitvo (socijalna medicinska dijagnostika i indikatori zdravlja); 2. Mrea zdravstvenih ustanova 3. Zdravstveni kadar; 4. Medicinsko obrazovanje; 5. Nauno istraivaki rad; 6. Zdravstvena ekonomika (financiranje zdravstva) 7. Zdravstvena ekologija; 8. Farmaceutska sanitetska proizvodnja i snabdjevanje; 9. Uloga drave u zdravstvenoj zatiti - ministarstvo zdravlja. Svaki od ovih podsistema ima svoju liniju mikrosistema kao npr: zdravstvene ustanove - domovi zdravlja, sa zdravstvenim stanicama, a ove sa mreom ambulanti, laboratorija i slino) medicinske kole i fakulteti sa podsistemima srednjih medicinskih kola, viih medicinskih kola, i prve i druge se poslije granaju na smjerove kao to su: kole za sestre, laborante, fizioterapeute i si. Visoke medicinske kole-fakulteti se granaju na medicinski, stomatoloki, farmaceutski fakultet. Vrijednost i kvalitet bilo kog drutvenog sistema procjenjuje se stepenom usklaenosti i zajednikog funkcioniranja njegovih podsistema pojedinano i svih zajedno. Naalost, dananji stepen usklaenosti je u mnogim zemljama je veoma nizak i neusklaen. Dobra ilustracija neusklaenosti zdravstvenog sistema sa potrebama graana je: u velikom broju nezadovoljnih korisnika zdravstvenim uslugama velikog broja nezaposlenih kolovanih zdravstvenih radnika, nekontroliranom potronjom u zdravstvu, neadekvatnom i nedovoljnom proizvodnjom potrebnih lijekova, nekontroliranom ivotnom okolinom, odsutnom kontrolom kvaliteta i bezopasnosti zdravstvenih usluga (tretmana), nedovoljnim naunim rjeenjima u boljoj organizaciji sistema i si. Disharmonija pojedinih podsistema u makrosistemu zdravstva onemoguava bilo kakav planski razvoj, zdravstvenih kadrova, sredstava opreme i objekata, neophodnu svakodnevnu meusobnu povezanost i saradnju. Poeljni odnosi u zdravstvenom sistemu Harmonina povezanost i funkcionalnost i sistema pojedinano i sistema u cjelini. Ovisno o stepenu podudarnosti pojedinanih elemenata podsistema, proizvodio bi se poeljan efekat pojedinanog i ukupnog funkcioniranja zdravstvenog sistema, kao stoje: planski proizvod zdravstvenih kadrova, odgovarajua mrea zdravstvenih organizacija, adekvatna proizvodnja farmaceutskih preparata, vei rezultati nauno-istraivkog rada u oblasti medicine, vei kvalitet i efektivnost zdravstvene zatite, sve u interesu korisnika zdravstvene zatite tj. brze i efikasne zdravstvene usluge i ukupne zdravstvene zatite.

RAZVOJ ZDRAVSTVENOG SISTEMA U BIH POSLJE II SVJ. RATA


I - Kumulativni period 1946 -1960 - Cjelokupan razvoj i programski rad zdravstva odvijao se brzo i uspjeno a glavno teite cjelokupnog sistema zdravstva predstavlja primarna zdravstvena zatita (PZZ), sa velikim angaovanjem stanovnitva, priuenog medicinskog kadra, medicinskih sestara, a oskudnog broja lijenika. Karakteristika ovog perioda je suzbijanje zaraznih oboljenja, maluntricija putem ambulanti u svakom najmanjem naselju gradskih i prigradskih podruja i terenskih mobilnih ekipa u seoskim podrujima. II Autarhini period razvoja - 1961-1971. godine je period decentralizacije drave i period samoupravljanja, period oputanja nakon postignutih rezultata i eradikacije najveeg broja zaraznih i enedemskih oboljenja poslije izvanredno brzog uspostavljanja veoma vrstog i razgranatog sistema zdravstvenih organizacija u kojima je glavni nosilac bio lijenik ope medicine i medicinska sestra. Pojavljuje se tendencija uticaja specijalizacija i specijalistikih kapaciteta, i jaanja lokalnih administracija regionalnih i subregionalnih centara i stvaranja lokalnih zdravstvenih sistema u kojima glavnu rije vode specijalistike i subspecijalistike discipline. Upravo zbog toga taj period nazivamo i strategijom autarkinog razvoja gdje se ostvaruju ui interesi struka bez drutvene opravdanosti, dugoronog jedinstva. U pogledu primarne zdravstvene zatite, ovo je poetak njene krize i njenog sve manjeg uticaja. III Neuspjeli planski i kontrolisani razvoj 1971-1990. - karakteristian po estim reorganizacijama koje su posljedica konfliktnog stanja i naruene ravnotee u odnosima PZZ, koju vodi lijenik ope medicine, a u koju ulazi sve vei broj specijalista iz tzv. sekundarne zdravstvene zatite. Strategijski ovaj period nazivamo periodom neuspjelog planskog i kontroliranog razvoja, i neuspjelog usklaivanja potreba u oblasti zdravstvene zatite sa aktuelnom patologijom, biolokom kondicijom stanovnitva i ekonomskim mogunostima drutva. U ovom periodu se deava ekspanzija neplanske produkcije zdravstvenih kadrova i najvea stopa nezaposlenih lijenika, stomatologa, farmaceuta i medicinskih tehniara. IV Predratni i ratni period 1990-1995. period novog drutveno-politikog ureenja zemlje u kom se zdravstvena zatita ustavnim promjenama ponovo vraa u nadlenost centralnog organa uprave dravnog ministarstva zdravlja i socijalne zatite. Tek to je bio pripremljen novi zakon o zdravstvu otpoela je 1991. godine ekonomska blokada zemlje, a poetkom 1992. godine i agresija na BiH koja je trajala sve do kraja 1995. godine. U toku petogodinje blokade i etvorogodinjeg rata zdravstvo Bosne i Hercegovine funkcionira po starom Zakonu o zdravstvu iz 1986. godine i djeluje autarhino, nekontrolirano, lokalno, bez ijednog zakonskog propisa koji bi obezbijedio jedinstvo civilnog sistema zdravstva sa sanitetskom slubom Armije BiH. Tek pred kraj rata donesen je Zakon o organizaciji zdravstvene slube u ratnim uslovima. Unato u istoriji ratovanja nezabiljeenim ratnim povredama, prvenstveno civila (omjer rtava je bio l vojnik : 4-5 civila, u drugim ratovima 3 vojnika : l civil) zdravstveni radnici su ostvarili vrhunske rezultate u zbrinjavanju povrijeenih i oboljelih i prevenciji masovnih zaraznih oboljenja. V - Sanacija - 1996-2000. U Federaciji BiH Ustavom ovog entiteta zdravstvo se ureduje i koordinira susretno tj. federalno ministarstvo zdravstva sa kantonalnim ministarstvima. To e u narednom periodu oteavati harmoninu sanaciju i razvoj ove djelatnosti i stvarati uslove za nejednakost kvaliteta zdravstvene zatite na cjelokupnoj teritoriji Federacije. Ukupnu orijentaciju u razvoju zdravstva u ovom periodu treba usmjeriti na jaanje PZZ putem tima obiteljske medicine odnosno obiteljskog lijenika i medicinske sestre.

1946 kumulativni

1960

1970 autarhini

planski

1991 1996 2000 ratna sanacija destrukcija 3

SOCIJALNO MEDICINSKA DIJAGNOSTIKA LJUDSKIH ZAJEDNICA I INDIKATORI ZDRAVLJA


Mjerenje zdravstvenog stanja stanovnitva jednog podruja podrazumijeva prikupljanje objektivnih pokazatelja - indikatora o sastavu, strukturi, organizaciji ivota tog naroda. Niz specifinih demografskih, biolokih, tjelesnih, mentalnih, sociometrijskih, genetskih, pozitivnih i negativnih indeksa zdravlja Prikupimo ove podatke i analiziramo te na kraju procjenjujemo kvalitet zdravlja ili ustanovimo sociomedicinsku dijagnozu ljudske zajednice od naselja do drave JEDINICE DEMOGRAFSKIH DOGAAJA Domainstvo je sloena statistika jedinica drutvenog znaaja, a predstavlja skup osoba koje obino ive zajedno u istom domu. Razne zemlje esto razliito definiu pojam domainstva. Obitelj treba razlikovati od domainstva. U evropskim uslovima, obitelj redovno proizilazi iz veze medu osobama suprotnog pola, zasnovane u braku, a obuhvata roditelje, djecu i druge roake prema irini primijenjene definicije. Poljoprivredno domainstvo je ono u kome se preko 50% ukupnog radnog vremena svih odraslih lanova domainstva odnosi na radove u poljoprivredi. Aktivno stanovnitvo ili stanovnitvo ekonomski aktivno, sainjavaju osobe koje se uobiajeno bave nekim zanimanjem. Iz ove kategorije se obino iskljuuju domaice ili ene koje ostaju kod kue, iji rad, smatra se, nema profesionalni karakter. Pokoljenje oznaava skup osoba istog uzrasta promatran u nekom odreenom trenutku. Za taj pojam esto se upotrebljava izraz generacija. Ako to razdoblje obuhvata jednu kalendarsku godinu upotrebljava se i izraz godite. U novije vrijeme, iz strane strune literature, uveden je izraz kohorta, koji oznaava skup osoba istog uzrasta povezan meusobno u odnosu na neki odreeni dogaaj, kao to je roendan ili brak. Prosjena ivotna dob stanovnika znai broj godina ivota koje dobijemo ako zbrojimo sve godine ivota koje su pojedini stanovnici navrili u odreenom momentu, i zbroj podijelimo s ukupnim brojem stanovnika. Oekivano trajanje ivota je prosjean broj godina ivota to jo preostaje osobama odreene ivotne dobi, uzimajui u obzir mortalitet koji vrijedi za taj period.
VITALNI DOGAAJI

Vitalni dogaaji predstavljaju najbitnije promjene u stanovnitvu kao to su raanje, sklapanje brakova (nupcijalitet), rastava brakova (divorcijalitet), migracijska kretanja i umiranje. Kretanje stanovnitva - Obino se razlikuju dvije vrste kretanja stanovnitva: prirodno i migracijsko kretanje iz kojih rezultira stvarno kretanje stanovnitva. Prirodno kretanje stanovnitva predstavlja razliku izmeu ivoroenih i umrlih Migracijsko kretanje - je razlika izmeu useljenih i iseljenih. Porast - je pozitivno kretanje stanovnitva kad je oznaeno apsolutnim iznosima, Prirataj - oznaka intenziteta pozitivnog kretanja stanovnitva relativnim iznosima. Prirodni prirataj je pozitivna razlika izmeu nataliteta i mortaliteta. Bioloki tip stanovnitva po Sundbergu - Na osnovu starosne strukture stanovnitva i uee tzv. mladog radno-aktivnog i starijeg stanovnitva u ukupnom broju jednog podruja, odreuju se bioloki tipovi stanovnitva i to:

Tabela br 3 Bioloki tip stanovnitva Bioloki tip. stanovnitva 0-14 god. (%) 15-49 g. (%) progresivni 40 50 stacionarni 33 50 regresivni 20 50

50 i vie g. (%) 10 17 30

Prirodno zamjenjivanje populacije novim generacijama zavisi u prvom redu od fertiliteta tj. fizioloke sposobnosti brane zajednice. Pojam koji se u vitalnoj statistici odnosi na frekvenciju raanja najee se izraava kao natalitet i fertilitet. Natalitet - broj ivoroene djece na 1000 stanovnika. Opa stopa nataliteta (N) dobije se kada broj ivoroene djece podijelimo sa brojem stanovnika sredinom godine i pomnoimo sa 1000. Razlikujemo tri vrste nataliteta i to: visoki natalitet >20 srednji natalitet 15-19 niski natalitet <14 Fertilitet je broj ena fertilne dobi (15-49) sredinom godine na broj ivoroene djece x 1.000. F=(N*1.000) /Vf2-15/49 - F = fertilitet - N = broj ivoroene djece - Vf2-15/49 = ene od 15 - 49 god. starosti Pored ope stope fertiliteta mogu se izraunati i specifine stope fertiliteta po starosnim grupama ene fertilne dobi. U Indikatore zdravlja pored ovih spadaju i pozitivni i negativni indeksi zdravlja pa ih dopii ako dobije pitanje

INDEKSI ZDRAVLJA
Za potrebe planiranja razvoja zdravstvene djelatnosti, za programiranje zdravstvene zatite, evaluaciju rada zdravstva, ali i za ocjenu konkretne, tekue socijalne (u irem smislu) i zdravstvene politike (u uem smislu) - mogao bi posluiti jedan univerzalni indikator zdravlja, koji bi bio validan, lako dobavljiv i komparabilan. Oduvijek je takav indikator traio i prieljkivao da bude pokazatelj socijalnog razvoja kao to je, recimo, nacionalni dohodak ili drutveni produkt po glavi stanovnika u domenu ekonomske politike i ekonomskog razvoja. Na alost takvog indikatora zdravlja nema, niti ga je barem za sada mogue stvoriti, pa se zdravstveno stanje ocjenjuje bilo po negativnim bilo po pozitivnim indikatorima zdravlja, odnosno prave se kombinacije nekih indikatora. Kao najvredniji i najee upotrebljavani pokazatelj koristi se trias fenomena iz domena pozitivnog i negativnog zdravlja i to trias kojeg je preporuila Svjetska zdravstvena organizacija: dojenaka smrtnost, maternalna smrtnost (smrtnost majki pri porodu), oekivano trajanje ivota. Vano je napomenuti da se ti indikatori koriste i za ocjenu opeg socioekonomskog razvoja, a neki i za ocjenu rada zdravstvene djelatnosti. Meutim nisu dovoljni samo oni pa se koriste i ostali od kojih neki spadaju u pozitivne a neki u negativne indekse zdravlja

POZITIVNI INDEKSI ZDRAVLJA


U pozitivne indekse zdravlja spadaju objektivni pokazatelji prosjene psihotjelesne kondicije i socijalne harmonije u jednoj zajednici. Za takva mjerenja se najee uzimaju - antropometrijske vrijednosti, - vrijednosti psihometrije, - sociometrije i - bioloki standardi. ANTROPROMETRIJA Antroprometrijskim mjerenjima moe se izuavati uticaj spoljnih faktora sredine na tjelesni razvoj ovjeka u raznim etapama njegovog ivota npr: uticaj ishrane, stanovanja, ekonomskog statusa, tjelesnih vjebi kao i opih ivotnih uslova. Osnovni pokazatelji tjelesne razvijenosti ovjeka su: - visina tijela, - teina tijela, - sjedea visina, - obim glave, - veliina pojedinih dijelova tijela, - zapremina tijela, - tjelesna snaga ovjeka, itd. U socijalnoj medicini antropometrijska mjerenja.se upotrebljavaju naroito: a) za izuavanje razvoja dojenadi i male djece, kolskog djeteta u raznim dobima - u cilju unapreenja njegovog tjelesnog razvoja; c) za prouavanje uticaja odreenih zanimanja na tjelesni razvoj ovjeka Za potrebe socijalno-medicinskog rada vre se najee slijedea antropometrijska mjerenja: a) Visina tijela Prema prosjenoj visini pojedinih grupacija stanovnitva, narodi mogu biti: - visoki kad je prosjena visina iznad 170 cm - iznad srednje visine 165-170 cm - srednje visine 165 cm - ispod srednje visine 160-165 cm - niski kad je prosjena visina ispod 160 cm Stanovnitvo sa podruja bive Jugoslavije prema dosadanjim studijama, ima prosjenu visinu iznad 172 cm i spadaju u visoke narode. Praenjem vrijednosti visine tijela pojedinih starosnih grupa moe se konstruirati krivulja prosjene visine (najee kombinirana sa prosjenim vrijednostima teine) koja moe korisno posluiti za procjenu pravilnosti razvoja rasta odreene grupacije. Mukarci su u prosjeku vii za 8-15 cm od ena, postoji i razlika u visini u toku dana: ovjek je poslije odmora vii za 1-2 cm. b) Teina tijela Slui isto za procjenjivanje stanja organizma, uslova ivota, razvijenost tijela, zdravstvenog stanja promatrane grupe, itd. Stanovnitvo sa podruja bive Jugoslavije spada u grupu naroda, veinom, prosjene teine. Kao indikator teine uzima se stanje uhranjenosti i debljine, koje se ispituje mjerenjem debljine konog nabora na vanjskom djelu nadlaktice, podlaktice ili trbuha, pomou posebne naprave -kalipera. Smatra se da je ovjek: - mrav ako je debljina konog nabora 11 mm - srednje debeo ako je debljina konog nabora 12-22 mm - debeo ako je debljina konog nabora od 22 mm navie c) Obim grudi Obim grudi moe biti mjerilo razvijenosti grudnog koa i stanja unutarnjih organa. Smatra se da jedna osoba ima normalan obim grudi ako on iznosi najmanje 50% od stojee visine. Na osnovu vrijednosti pojedinih indeksa mnogi autori su nastojali da odrede tipove konstitucije ovjeka. Tako prema Sigou postoji: 7

1. Tipus atleticus (ili muskulozni tip) kojeg karakterie atletska razvijenost, jaka muskulatura, iroka plea, kratak i snaan vrat, etvrtasto lice, epigastrini ugao prav), 2. Tipus respiratorius - (dugaak grudni ko, vidljiva rebra, duguljasto lice s visokim nosem, dug i tanak vrat, epigastrini ugao otar, njeni miii), 3. Tipus digestivus - (jae razvijen donji dio lica, jai nos, nisko elo, vrat kratak i pun, bavast grudni ko, epigastrini ugao tup, veliki trbuni obim, udovi neto krai), 4. Tipus cerebralis - (gracilna grada kostiju, velika glava prema uskom tijelu, razvijeno elo, uska ramena, tanki udovi, slaba muskulatura, proporcionalna grada). Kao instrumenti za antropometrijska mjerenja upotrebljavaju se vage, metri, estari, iber, trake i spirometri. Najpoznatiji instrumenti su: - antropometar (npr.po Martinu) za mjerenje visine tijela, irine, prenika i duine pojedinih dijelova tijela, estari, santimetarska pantljika, spirometri, vage, dinamometri za mjerenje miine snage, kaliperi za mjerenje konog nabora itd. Pri antropometrijskom mjerenju treba se drati nekoliko osnovnih principa: a) obuhvatiti mjerenjem to vei broj populacija, b) mjerenje vriti uvijek pod istim uslovima, istom tehnikom i metodama, c) koristiti statistike metode obrade, d) koristiti po mogunosti to vie standardne metode i standardnu opremu. PSIHOMETRIJA Odreuje se psihika sposobnost i psihike osobine uzorka. Potrebno je struno znanje psihologa, pedagoga, psihijatra i strunjaka za mentalnu higijenu kao i neki uslovi npr. dovoljno mjerenja (za ispitivanje jedne osobe najmanje 30-40 minuta), mirne i pogodne prostorije itd. Psihometrijska mjerenja se vre specijalnim testovima, Kao osnovni nain za ispitivanje sposobnosti, psihikih osobina i naklonosti upotrebljava se ispitivanje inteligencije. Inteligencija oznaava sposobnost uenja i adaptiranja. Ona se mjeri testovima inteligencije, a rezultat se izraunava tzv. kolinikom inteligencije. (I.Q). I.Q = [(mentalna_starost)*100]/(ivotna_starost) Mentalna ih intelektualna slabost mjeri se pomou raznih testova: test inteligencije, adaptacije, komunikacije, emocionalne stabilnosti, frustracije. SOCIOMETRIJA Mjerenja odnosa, ponaanja, reakcija u odreenoj ljudskoj zajednici. Danas se Sociometrijski metod koristi za mjerenje nekih atributa socijalne interakcije npr. struktura grupe, stepen sloenosti strukture itd. Sociometrijski metod se moe primijeniti i kao dobar metod kada elimo utvrditi neke karakteristike lanova u grupi. U okviru sociometrijskog metoda kao posebna tehnika se moe koristiti tzv. Sociometrijski upitnik. Sociometrijski upitnik je glavni instrument za prikupljanje podataka o grupi. On je vrlo jednostavan i sastoji se od pitanja kao npr. "Sa kim bi elio da obavlja taj zadatak?". to se tie aktivnosti na koju se pitanje odnosi ona mora biti to preciznije opisana. Treba nastojati da na osnovu podataka koje dobijemo moemo napraviti kompletnu relacionu analizu (ko sa kim eli obavljati neki posao, a ko sa kim ne eli itd.). BIOLOKI STANDARDI Predstavljaju standardne vrijednosti krvnih i drugih tenosti u organizmu, iji elementi, indeksi i veliine mogu posluiti za procjenu pozitivnog zdravlja. Tu u prvom redu spadaju: - hematoloki standardi, - eer, bjelanevine i drugi sastojci u krvi, - sastav likvora, - vrijednosti funkcionalnih ispitivanja. Mnoge vrijednosti biolokih standarda predstavljaju specifinu ovisnost o geografskom poloaju i drugim ekolokim uslovima ivota. Zbog toga se utvruju vremenski, geografski i populacioni bioloki standardi ljudskih zajednica.

NEGATIVNI INDEKSI ZDRAVLJA


Negativne indekse zdravlja, neki jo nazivaju i pato-metrijskim obiljejem. U njih ubrajamo: morbiditet, nesposobnost za rad, invalidnost, opi i specifini mortalitet. MORBIDITET broj oboljelih na ukupan broj stanovnika * 1000. Pobol ili morbiditet bi trebao biti najbolji indikator zdravstvenog stanja, predstavlja odraz dinaminosti kretanja izmeu zdravlja i bolesti. Tekoe meutim brojne u tome to je - esto ocjenjivanje bolesti subjektivno a i - procjenama je nemogue obuhvatiti cijelo stanovnitvo obuhvaa se - u pravilu - samo onaj segment populaciije, koji nam inicijativno trai pomo Zbog toga kada govorimo o morbiditetu, tada uvijek mislimo na registrirani morbiditet i to u ovisnosti prema registriranju: - Bolniki morbiditet - daje ogranien uvid u zdravstveno stanje stanovnitva jer je identian sa selekcioniranim morbiditetom tj. odnosi se samo na izabrane, izdvojene sluajeve, koji se tretiraju u bolnici - dakle, na teu kazuistiku. - Vanbolniki morbiditet se odnosi na onaj segment populacije koji se spontano javlja traei lijeniku pomo u odgovarajuim ambulantama APSENTIZAM KAO INDIKATOR ZDRAVSTVENOG STANJA Apsentizam ih odsustvo se najee koristi kao termin u smislu odsustvovanja sa posla. Meutim, uvijek treba dodati: "zbog bolesti i povreda" jer apsentizam u irem znaenju znai svako odsustvo, dakle i zbog drugih razloga (dopusti, odmori i sl.). Za razradu ove teme, pod apsentizam zbog bolovanja i povreda podrazumijevamo nesposobnost za posao osoba koje su zaposlene. Veliina takvog apsentizma ovisi o brojnim medicinskim, paramedicinskim i nemedicinskim faktorima. Osim bolesti i povreda kao uzroci apsentizma pojavljuju se: - uslovi radne i ivotne sredine, interpersonalni odnosi, - problem ishrane, stanovanja i putovanja na posao i s posla; - obiteljske prilike zaposlenih; - mogunost rada i zaraivanja na drugim mjestima -van ustanove ili preduzea. INVALIDNOST Invalidiziranje predstavlja osjetljiviji indikator zdravstvenog stanja nego apsentizam, jer su kriteriji rigorozniji, procedura ocjenjivanja sposobnosti minicioznija i pedantnija. Mi smo zemlja s visokim brojem penzionera - to nije poseban fenomen: meutim, kuriozitet je u tome to je u nas izjednaen broj invalidnih i starosnih penzionera. MORTALITET KAO INDIKATOR NEGATIVNOG ZDRAVLJA Mortalitet je dobar indikator zdravstvenog stanja (negativni indeks zdravlja), ali samo kao razrijeeni i izvedeni pokazatelj: - Specifina smrtnost - postmatranje smrtnosti obzirom na dob, pol i profesiju Preko specifinog mortaliteta posebno u odnosu na dob i pol moe se rangirati zdravstvena organizacija u jednoj zemlji. Tih je specifinih smrtnosti 7: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. perinatalna, dojenaka maternalna, mukaraca 35-44 godine mukaraca 45-54 godine ena 35-44 i ena 45-54 godine.

Na osnovu ovih pokazatelja najpovoljnija zdravstvena zatita je u vedskoj, Norvekoj i Holandiji.

ZDRAVSTVENE USLUGE - ZAHTJEVI I POTREBE ZA ZDRAVSTVENOM ZATITOM


Korienje zdravstvenih usluga uslovljeno je Shvatanjem da je nastupio poremeaj zdravlja i da je zdravstvena usluga potrebna. Taj osjeaj poremeaja zdravlja i zahtjev za uslugom moe biti - subjektivne naravi bez vidnih oteenja zdravlja i funkcija organizma ali i - objektivnog poremeaja i ispada nekih od funkcija organizma. Svjesnim zloupotrebama u korienju zdravstvenih usluga (npr. neosnovana bolovanja, priznavanje nepostojee invalidnosti i dr.). Preventivnim pregledima za koje pacijent ne osjea potrebu. U ovu grupu zdravstvenih usluga spadaju sistematski i drugi obavezni pregledi, vakcinacije, masovna radiofotografija stanovnitva na vie bolesti (dijabetes, nefritis i anemija) te drugo iz kategorije potreba. Zahtjev za zdravstvenom zatitom je ono to je ostvareno kod strunjaka a potreba je ono to je trebalo da se ostvari a nije to je odnos fenomena sante leda (zahtjev iznad vode a potreba ispod vode). Zahtjevi za zdravstvenim uslugama mogu postojati i u sluajevima kad ne postoji objektivna potreba, a potrebe za zdravstvenim uslugama mogu postojati bez izraenog zahtjeva (traenja) da se one zadovolje shodno tekovinama medicinske nauke i ekonomske moi zemlje i usvojene prioritete potreba. Zahtjevi predstavljaju koliinu i vrstu ostvarenih usluga koje trai pojedinac, obitelj, grupacija stanovnika a moe biti opravdan ili neopravdan kao to je gore navedeno. Potrebe su neograniene, one zavise od vjetina i naunotehnolokog razvoja. Mogu se utvrivati za pojedinca, obitelj, odreene grupacije stanovnitva i cijelu populaciju. Zasad, nigdje ne postoje uslovi za zadovoljavanje svih zdravstvenih potreba, zbog toga, pod zdravstvenim potrebama u praksi se podrazumjevaju samo one bolesti i stanja koje se mogu utvrditi i na koje se moe djelovati nekom zdravstvenom uslugom. U kategoriji zdravstvenih potreba sadrane su "nepoznate zdravstvene potrebe" koje se mogu otkriti, identificirati i izmjeriti samo posebnim ispitivanjima, kao na primjer sistematskim pregledima kolske mladei, radnika ili lica tree dobi. Restriktivno ili racionalno korienje zdravstvenih usluga uslovljeno je brojnim faktorima, meu kojima su najznaajniji: demografske karakteristike stanovnitva, stepen obrazovanja i pismenosti, opa i zdravstvena kultura, navike, stavovi stanovnitva, uvjeti rada i ivota kao i dostupnost i pristupanost zdravstvene slube, usmjerenost graana odnosno obitelji na izabranog i odgovornog lijenika za kontinuirani zdravstveni nadzor.

10

ZDRAVSTVENI KADAR (VRSTE I PROFILI)


Zdravstveni kadrovi su najznaajniji resurs zdravstvenog sistema. Njihov izbor (selekcija), kolovanje, osposobljavanje i usavravanje je izuzetno skup i dugotrajan proces. Tzv. ivi resurs je nosilac ukupne kreativne djelatnosti u zdravstvu na svim nivoima zdravstvene zatite. Osnovni princip u podjeli rada (strunih sadraja) medu profilima zdravstvenih kadrova treba da bude uestalost u zahtjevima i potrebama. Iz toga proizilazi potreba da se svakom profilu zdravstvenog kadra, utvrdi sadraj rada kojeg treba obavljati. Prema nekim autorima i iskustvima pojedinih zemalja - Zdravstveni radnici sa srednjom kolskom spremom treba da samostalno rjeavaju 30-40% svih zahtjeva i potreba u povremenoj konsultaciji sa lijenikom ope medicine. - Vii medicinski kadrovi i do 60% sa lijenikom ope medicine i specijalistima, a - Lijenik ope medicine do 90% svih zahtjeva i potreba uz konsultaciju sa specijalistima. Poeljan omjer kadrova u timu lijenika ope medicine se preporuuje l lijenik na 2-3 medicinska tehniara od kojih jedan sa viom spremom. Vrste zdravstvenih radnika: 1. zdravstveni tehniar - zavrena odgovarajua srednja medicinska kola 2. vii zdravstveni tehniar - zavrenu odgovarajuu viu medicinsku kolu 3. diplomirani farmaceut - zavren farmaceutski fakultet 4. lijenik - zavren medicinski fakultet 5. zubni lijenik - zavren stomatoloki fakultet Zdravstveni tehniar i vii zdravstveni tehniar stiu po zavrenom pripravnikom stau, polaganjem odgovarajueg ispita, pravo na naziv onog profila zdravstvenog radnika za koji su poloili ispit. Lijenici, zubni lijenici i diplomirani farmaceuti , koji po obavljenom specijalistikom stau, poloe specijalistiki ispit stiu naziv specijaliste odgovarajue grane medicine, farmacije, odnosno stomatologije, za koju su poloili specijalistiki ispit. Zdravstveni radnici ne mogu samostalno obavljati poslove zdravstvene zatite u okviru svog djelokruga dok ne obave pripravniki sta i ne poloe odgovarajui struni ispit. - Pripravniki sta traje najmanje jednu godinu (od 6 mjeseci do jedne godine). - Struni ispit za sticanje prava na samostalno obavljanje poslova u okviru odreenog djelokruga radnici polau pred komisijom koju obrazuje starjeina nadlenog organa uprave odgovornog za poslove zdravstva. Specijalizacija iz odreene grane medicine, stomatologije ili farmacije, obuhvaa praktino i teoretsko osposobljavanje (specijalistiki sta) i polaganje specijalistikog ispita. Pored opih specijalizacija predviene su i tzv. usmjerene specijalizacije, kao to su ope ili osnovne specijalizacije u internoj medicini npr. kardiohirurgija, nefrologija i si.

11

ZDRAVSTVENE USTANOVE DEFINICIJA I VRSTE


Prema meunarodnoj klasifikaciji zdravstvene ustanove se dijele u nekoliko specifinih grupa i podgrupa, a najee su one koje se bave terapeutsko-dijagnostikom i rehabilitacionom medicinom i javnim zdravljem. Ove prve se jo dijele na vanbolnike i bolnike zdravstvene ustanove. JAVNO ZDRAVSTVENE USTANOVE Dijele se na: upravne (ministarstva i nii organi uprave u zdravstvu, sekretarijati za zdravstvenu zatitu opina, opinske sanitarne inspekcije i slino), te na struno rutinske i nauno-nastavne zdravstvene ustanove u javnom zdravstvu, kao to su - zavodi ili instituti za javno zdravstvo (zavodi za zdravstvenu zatitu stanovnitva ili zavodi za zdravstvenu zatitu pojedinih populacionih i nozolokih grupa -majka i dijete, mentalno zdravlje, radnici, zavod za dijabetes, tuberkulozu i si.). - nauno istraivake - Zdravstvena ustanova koja ispunjava uslove za nauni rad (dovoljan broj naunih radnika) bavi se i nauno-istraivakim radom - nauno edukacione ako posjeduje uslove za medicinsku edukaciju (dovoljan broj strunjaka sa nastavnim zvanjem) moe biti nastavno-obrazovna baza medicinskih kola i fakulteta.
TERAPEUTSKO-DIJAGNOSTIKE I REHABILITACIONE USTANOVE

grupe se dijele na bolnike i vanbolnike vanbolnike zdravstvene ustanove, - ustanove primarne zdravstvene zatite (PZZ), apoteke, ordinacije zdravstvenih stanica i - ustanove sekundarne medicinske zatite - poliklinike i centri. bolnike zdravstvene ustanove. - ope bolnice; - kantonalne-upanijske ili regionalne bolnice (ako slue edukaciji mogu biti kliniko-bolnike i klinike ustanove); - specijalne bolnice (za TBC, rehabilitaciju i si.); - zavodi i instituti sa ili bez postelja (transfuziologija,onkologija, toksikologija i si.).

O organizaciji zdravstvenih ustanova vie u drugoj knjizi.

12

ULOGA DRAVE U ZDRAVSTVENOJ ZATITI STANOVNIKA


Uloga drave u bilo kom drutvenom ureenju sastoji se u sljedeem: - donoenje zakonskih propisa - obezbjeenje sakupljanje i objava informacija o zdravstvenom stanju stanovnitva, uzrocima smrtnosti i oboljevanja, razvijenosti zdravstvene djelatnosti - obezbjeenje djela sredstava za izgradnju zdravstvenih objekata i kolovanje kadrova - usmjeravanje planiranja i programiranja zdravstvene zatite - organizovanje naina upravljanja, organizovanje kontrole strunog rada - obezbjeenje i provoenje meunarodnih konvencija iz podruje zatite zdravlja - preduzimanje posebnih mjera za zatitu zdravlja stanovnitva u vanrednim prilikama katastrofama i ratu Podsistem dravne uprave u cjelokupnom zdravstvenom sistemu je od prvorazrednog znaaja prvenstveno radi: meunarodnih obaveza svake zemlje prema UN i njenih specijaliziranih agencija kakve su WHO, UNICEF, UNHCR i druge. dravni interesi u javnom zdravstvu sa drugim dravama -izvode se iz regionalnih susjednih bilateralnih i muitilateralnih odnosa kao to su promet lijekovima, zatita od jonizirajueg zraenja, zatita vodotoka i vazduha, okoline i slino. nacionalni interesi drave u oblasti zdravstva predstavljaju strateki interes svake zemlje koji se definira ustavom, kratkoronom i dugoronom politikom i sistemskim propisima. Iz pomenutih razloga u svakoj zemlji najvei organi vlasti, skuptina (skuptinski domovi), vlada, ministarstvo zdravstva i ministarstvo vanjskih poslova preuzimaju dio poslova i dosljedno realiziraju svoje meunarodne i nacionalne obaveze u ovoj oblasti. Drava BiH e u narednom periodu konsolidacije centralne vlasti putem ministarskog vijea i skuptinskih tijela odrediti nosioce meunarodnih obaveza BiH u zdravstvu. Meunarodni sporazum i saradnja u zdravstvu ostvaruje se u dva pravca: 1) Meunarodni sporazum o kontroli kontroli i kretanju zaraznih bolesti i sl. U okviru WHOi UNICEF-a naa zemja pored velikog broja redovnih godinjih programa duna je izvjetavati i prevoditi rezolucije i strategije kao to su: 1. Primjena meunarodne klasifikacije bolesti, povreda i uzroka smrti (ICD), (trenutno je 10 revizija u upotrebi), 2. deklaracija Alma Ate o primarnoj zdravstvenoj zatiti (PZZ), 3. Evropsku strategiju "Zdravlja za sve do 2000.godine", 4. Kalendar vakcinacija i kretanja zaraznih bolesti, 5. Zdravstveno osiguranje lica stranih dravljana i dravljana BiH u drugim zemljama i si. 2) Prihvatanje meunarodnih konvencija iz humanitarnog prava kao to su enevske konvencije 4 konvencije propisuju potivanje osnovnih ljudskih prava u vrijeme oruanih sukoba i odnos prema osobama koji nisu neposredni uesnici sukoba (ranjenici, vjersko osoblje, sanitetska sluba, brodolomnici, ratni zarobljenici i graanska lica na neprijateljskoj teritoriji) Rezimirajui globalnu ulogu drave u oblasti zdravstva istiemo tri znaajna segmenta: Meunarodne obaveze i saradnje, Donoenje zakonske politike i Zdravstvenog zakonodavstva:

13

Obavezni vidovi zdravstvenog osiguranja


ZDRAVSTVENO OSIGURANJE Mehanizam pomou kojeg se skuplja novac za plaanje zdravstvenih usluga, sa finansijskim doprinosima fondu; fond onda kupuje, zdravstvene usluge od onih koji te usluge inae pruaju, a u korist onih koji plaaju doprinose ili/odnosno onih koji su pokriveni polisom. Doprinosi zdravstvenog osiguranja mogu biti kombinirani sa plaanjem za druge socijalne koristi ija polisa se u tom sluaju zove socijalno osiguranje. Plaanja mogu biti dobrovoljna ili obavezna. Sredstva za plaanje osiguranja mogu biti dopunjena sa sredstvima sa strane kao to su dravni porezi da bi se platilo za sve ili samo za dio korisnika. Obavezni Federacija Bosna i Hercegovina je utvrdila (a vjerovatno je slino uinila i Republika Srpska) obaveznu zdravstvenu zatitu, za sve graane pod jednakim uslovima koje obuhvata: pruanje usluga hitne medicinske pomoi, prevenciju i lijeenje zaraznih bolesti, lijeenje akutnih i hroninih bolesti u sluajevima i stanjima kada ugroavaju ivot, zdravstvenu zatitu djece do navrene 15. godine ivota, zdravstvenu zatitu redovnih uenika i studenata, otkrivanje i lijeenje endemske nefropatije, lijeenje malignih oboljenja i izulin-ovisnog dijabetesa, zdravstvenu zatitu u trudnoi i materinstvu, zdravstvenu zatitu duevnih bolesnika, koji zbog prirode i stanja bolesti mogu da ugroze svoj ivot i ivot drugih lica, ili otete materijalna dobra, zdravstvenu zatitu oboljelih od progresivnih neuro-miinih oboljenja, paraplegije, kvadriplegije, cerebralne paralize i multipleks skleroze, provoenje obavezne imunizacije protiv djeijih zaraznih oboljenja, lijeenje povreda na radu i profesionalnih oboljenja, zdravstvenu zatitu graana iznad 65 godina ivota, a koji nemaju prihode vee od prosjene plae, na podruju Federacije, ostvarene u prethodnom mjesecu po lanu domainstva, lijeenje narkomanije, slubu prikupljanja krvi.

14

OPI IZVORI FINANSIRANJA ZDRAVSTVENE ZATITE


U svijetu u razliitim zemljama postoji vie izvora ili oblika finansiranja zdravstvene zatite. Ovdje emo spomenuti najee oblike: BEVERID SISTEM - Finansiranje zdravstvene zatite putem dravnog budeta (panija, Italija, Engleska) BIZMARKOV SISTEM -Finansiranje putem nacionalnih mjeovitih ili privatnih osiguravajuih kompanija (Njemaka, Austrija) TRINI PRINCIP - Sistem neposrednog plaanja zdravstvenih usluga (Amerika) KOMBINIRANI SISTEM - dvaju ili vie navedenih oblika finansiranja (vedska, BiH). BEVERID SISTEM (BEVERIDGE SYSTEM) Sistem socijalne sigurnosti i zdravstvenih usluga koji potie iz Beverid zapisa u Engleskoj i Velsu prvi put je objavljen 1943. godine. Zapis Beverid Komiteta bio adresiran "efovima 4 giganta" elji, bolesti, ignoranciji i besposlenosti. Ovaj zapis preporuuje mjere zatite za sve ljude kroz centralno oporezivanje i druge finansijske dodatke, sistem univerzalne koristi koji e im dati podrku za vrijeme nezaposlenosti, bolesti i poslije invaliditeta i penzioniranja. To osigurava zatitu od siromatva i garantira zdravstvene usluge kao i osnovnu plau za vrijeme bolesti. Centralno pitanje je bilo kako to obezbijediti bez ohrabrivanja nezaposlenosti. On je elio da naglasi da individua treba da radi, ali i da e dobiti doprinos kada ne moe da radi zbog bolesti, povrede, nezaposlenosti, starosti ih si., drava e mu obezbjediti sredstva za ivot. Sistem ukljuuje primarnu medicinu, stomatoloke, optike i farmaceutske usluge, javno zdravstvene slube, bolnike usluge te pokriva tjelesni kao i mentalni hendikep. Britanska nacionalna zdravstvena sluba je postala model za mnogo drugih zemalja. BIZMARKOV SISTEM (BISMARCKIAN SYSTEM) Sistem nacionalnog socijalnog i zdravstvenog osiguranja predstavljen u 19-tom stoljeu od strane Austro-Ugarskog carstva pod kancelarom Bizmarkom. Ova ema je ukljuivala stvaranje bolesnikih fondova iz finansijkih doprinosa plaenih iz bruto line plae od strane ljudi koji su primali usluge zdravstvene slube i socijalnog osiguranja. Za one koji nisu radili, vlada je plaala doprinos kojim bi se osiguravalo pravo osobe na blagodati osiguranja. Taj sistem je bio napravljen kao osnovni oblik, kojim bi se sprijeile posljedice nezaposlenosti, siromatva i bolesti, a koje bi mogle zahvatiti vei dio populacije.

15

OPI PRINCIPI FINANSIRANJA ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI


Drava bi mogla za zdravstvenu zatitu potroiti polovinu svog narodnog dohotka da ne postoje regulacioni mehanizmi u finansiranju zdravstvenih organizacija. Da bi se obezbjedila podnoljiva potranja za zdravstvenom zatitom u jednom drutvu postoje utvreni principi u sistemu finansiranja zdravstvene zatite kojih se treba to direktnije pridravati. Od velikog broja nauno utvrenih principa o finansiranju zdravstvene zatite najvaniji su sljedei: 1. plansko izdvajanje sredstava za zdravstvenu zatitu u okviru zajednikih potreba; 2. uee sredstava za zdravstvenu zatitu u nacionalnom dohotku zemlje treba da iznosi najmanje 5%; 3. planski usmjeriti potronju sredstava za zdravstvenu zatitu (primjer: bolnice i primarna zdravstvena zatita po 35%, lijekovi 8%, dijagnostika 10%, nemedicinske aktivnosti 10%, ostalo 2%); 4. obezbjediti stimulaciju planskog korienja sredstava za zdravstvenu zatitu; 5. sredstva usmjeravati po prioritetima za to veom efikasnosti u zdravstvenoj zatiti (prednost 6. preventivnog rada koji je jeftiniji i korisniji); 7. utvrivati cijenu zdravlja i bolesti (analize kotanja i koristi) u korienju sredstva za zdravstvenu zatitu; 8. cijene zdravstvenih usluga i zdravstvenih programa iskazati odvojeno: medicinske nemedicinske 9. vriti kontinuiranu evaluaciju utroenih sredstava i realiziranih programa zdravstvene zatite.

16

IZVORI SREDSTAVA ZA ZDRAVSTVENU ZATITU U NAOJ ZEMLJI


Zdravstvena zatita svake zemlje kota odreeni dio novaanih sredstava. Uee trokova za zdravstvenu zatitu u narodnom (nacionalnom) dohotku iznosi od 4 - 12% u pojedinim zemljama. U naoj zemlji, uee ovih trokova u narodnom dohotku kree se od 6,8-11,7%. Karakteristino je da je uee sredstava u nacionalnom dohotku u BiH u periodu prije rata imalo, uglavnom, stalan rast. Obino se pod sredstvima za zdravstvenu zatitu stanovnitva smatraju - sredstva koja se ostvaruju u fondovima zdravstvene zatite. Meutim, pored sredstava koja se obezbjeduju u ovim fondovima, za zdravstvenu zatitu stanovnitva koriste se i sredstva iz drugih izvora, i to: - sredstva ostvarena neposrednom participacijom graana, - sredstva mjesnog samodoprinosa za investicije u zdravstvu, - sredstva iz budeta drutveno-politikih zajednica i - ostala sredstva (naknade LD-a za prvih 30 dana bolovanja, sredstva fonda nauke za istraivanja u zdravstvu, sredstva za investicije na bazi udruivanja i nepovratna sredstva, sredstva za svoje radnike, odnosno osobna sredstva korisnika zdravstvene zatite itd). Neke karakteristike trokova u zdravstvenoj zatiti u BiH - Izdvajanje za bolniko lijeenje u iznosu koji je gotovo duplo vei od izdvajanja za primarnu zdravstvenu zatitu u direktnoj je suprotnosti sa odlukama meunarodne konferencije u Alma Ati (1978). - Nekritino troenje lijekova - Relativno velika sredstva za zdravstvenu zatitu izdvajala su se za lijekove po receptima

17

ZDRAVSTVENO SOCIJALNE POSLJEDICE RATA U BIH I MOGUNOST NJIHOVE SANACIJE


DEMOGRAFSKI GUBICI I PROMJENE - U toku rata poginulo je 258.000, ili 5,8%; - raseljeno u podruju BiH 1.170.000 ili 26,3% i - protjerano u inozemstvo (izbjeglice) 1.250.000 ili 28,2% stanovnitva. SPECIFINOSTI BIOLOKIH POSLJEDICA I GUBITAKA - Odnos vojnih i civilnih gubitaka U pravilu ginu 3-4 vojnika : 1 civilu, kod nas 1 vojnik : 5 civila - Odnos ranjenih i poginulih U pravilu je 4-5 ranjenih : 1 poginulom, a kod nas l ranjeni spram 1,2 poginula. KRENJE SVIH MEUNARODNIH KONVENCIJA O LJUDSKIM PRAVIMA - Napadi na kole, zdravstvene ustanove (poginulo medicinsko osoblje), civilna naselja, - istorijske spomenike, damije i crkve bili su sastavni dio ratnog cilja. - Nasilje nad enama i djevojicama, fenomen nasilnog sprijeavanja prekida neeljene trudnoe, a nije ni mali broj ena, djevojaka i djevojica koje su nakon silovanja ubijene ili su izvrile samoubistvo. UE ZDRAVSTVENE POSLJEDICE Raanje i razvoj novoroenadi - U prvom polugoditu 1992.godine zabiljeen je dva puta vei broj poroda mrtvorodenadi, i isto toliko poroda sa poroajnom teinom ispod 2.500 grama. 5 vodeih uzroka smrti - Poredenje 5 vodeih uzroka smrtnosti do 1991.godine i u toku rata pokazuje da su nasilne smrti visoko kotirale i bile u prvoj godini rata 60 puta ee od prirodne smrti. 5 vodeih oboljenja - iz 1991.godine je poremeen nasilnim povredama ratnih dejstava. Istraivanje psihosocijalnih aspekata rata u Bosni i Hercegovini upuuje na evidentan trend porasta stresom izazvanih psihikih poremeaja u svim populacionim grupama. Socijalni plan - Na socijalnom planu razvijaju se akulturacioni procesi i pad ekonomskog potencijala stanovnitva. Promjene u negativnim indeksima zdravlja, porast morbiditeta masovnih oboljenja i porastom opeg i specifinog mortaliteta, DRUGE ZDRAVSTVENO-SOCIJALNE POSLJEDICE RATA Problem stanovanja - u toku rata je potpuno uniteno 457 sela, a preko 50 gradova je bilo pod opsadom i ratnim djejstvima, tako da je uniten znatan dio stambenog fonda. Procjena je da je 60,9% stambenog fonda u drutvenom vlasnitvu i 63,5% u privatnom vlasnitvu potpuno ili djelomino uniteno. Nedostatak hrane tokom agresije stanovnitvo je bilo potpuno ovisno o humanitarnoj pomoi, koja je dopremana uz veoma teke uslove. Meutim, iako je postojala bojazan, ni u jednoj starosnoj grupi nije dolo do evidentne hronine pothranjenosti. Djeca su zahvaljujui velikoj brizi ostala poteena deficijencije makronutrijenata. Novi rizici u industriji - rat i razaranje zemlje stvorili su bezbroj novih rizika u hemijskoj industriji, preradi nafte, drvnoj industriji itd. Opasnost je znaajnija to se upravo ova industrija nalazi u velikim gradovima, prvenstveno u Tuzli, Doboju, Goradu, Jajcu, Bugojnu, Travniku, Sarajevu itd. Odliv visoko kolovanih kadrova u zdravstvu i to to se radi o viem kolovanju vei je odliv tako da je postotak smanjenja kod lijenika specijalista, ljekara opte prakse, stomatologa, farmaceuta itd oko 40-47% Bolniki prostori broj prostora povean sa 139 u 1991 na 235 u 1995. ali je uniteno oko 100.000 m2 prostora te je oko 300 miliona DEM potroeno na oporavak. Unitena medicinska oprema laboratorije, radioloka biohemijska. Obrazovanje - Smanjen broj nastavnika na fakultetima za oko 50%, srednje kole oko 38%, unitene nauno obrazovne ustanove 18

NAELA ORGANIZACIJE ZDRAVSTVENOG INFORMACIONOG SISTEMA


Def. Zdravstveni informacioni sistem je mehanizam za prikupljanje, obradu, analizu i prijem informacija potrebnih za organizaciju i provoenje zdravstvene djelatnosti, kao i za nauno istraivanje organizacije zdravstva i medicine. Za taj posao su neophodni - mehanizmi, metode, - ljudi i - strojevi, Svi oni zajedno ine sistem posveen razradi informacija, koje su ne samo podlogu za donoenje odluka, ve i zbirku ljudskog znanja METODE OBRADE PODATAKA - runa (manuelna), lice koje to radi sa olovkom i papirom; - poluautomatska (runa i mainska), podrazumijeva kombinaciju nekih maina - raunarska (kompjuterska) stroj koji radi bez subjektivnog uticaja ovjeka na vrijednost podataka, Kompjuter tedi vrijeme, papir, elektrinu struju, a omoguava unoenje podataka nakon zavrenih poslova. To mu je "mana", jer naknadna registracija podataka daje mogunost utimavanja rezultata. Podaci uneseni odmah i pohranjeni u kompjuteru su okosnica stvaranja zakljuaka o buduim mjerama. SPECIFINI PROGRAMI ZA KORIENJE KOMPJUTERA U ZDRAVSTVU - Programi za unoenje podataka, analizu i grafiko predstavljanje dBase, Access, Excel, Quattro pro, - EPI INFO - Puni naziv je Computerized EPI Information System (CEIS). To je serija programa za manipulaciju epidemiolokih podataka po principu upitnika (anketa) kao i za organiziranje programa studija i rezultata u tekst koji moe biti napravljen i procesiran za par minuta, ali Epi Info - moe napraviti osnovu za sloenu bazu podataka koja se koristi pri nadzoru bolesti. - HFO program je specifian program za praenje 38 ciljeva Zdravlja za sve do 2000. Jedna od karakteristika ovog programa je i tzv. geografsko-prostorni nain prikazivanja stanja i dometa pojedinih zemalja lanica Evropskog ureda Zdravlja za sve do 2000. godine u svakom od 38 ciljeva razvrstanih u 5 grupa. NAELA ORGANIZACIJE ZDRAVSTVENO INFORMACIONOG SISTEMA 1. Sistem mora biti jedinstven: to znai da se definicije, nomenklatura i metodologija moraju utvrditi za podruje itave zemlje. U nekim elementima sistem mora biti unificiran i van granica zemlje (meunarodna klasifikacija o bolestima, povredama i uzrocima smrti) 2. Podaci kojima se manipulira moraju biti aurni, egzaktni i na racionalan nain prikupljeni. 3. Tok informacija mora biti dvosmjeran: izvorite i ishodite podataka su zdravstvena radilita, a glavni producenti podataka su ujedno i konzumenti tih isti, ali obraenih i interpretiranih podataka. 4. Moraju se primjenjivati suvremena tehnoloka sredstva (kompjuteri). U protivnom, uzevi u obzir progresiju broja podataka, nastala bi "kongestija podataka", naime, oni bi klasinom metodom obrade ostali neiskorieni, zastarjeli i po tome teko iskoristivi. 5. Broj obiljeja koja se notiraju i obraduju mora biti odmjeren i dozirani : u protivnom nastaje "inflacija podataka" - situacija u kojoj se ne vidi mogunost korienja pretjeranog broja podataka. 6. Podaci se prije predaje korisnicima selekcioniraju : to je vie nivo korienja, vrsta podataka je manja i obratno. 7. Svi podaci moraju biti kontrolirani - logina i matematska kontrola: loi podaci ne mogu dati dobre rezultate i analize. 8. Valja izbjegavati dualizme sistema (u nas je uvijek nazona opasnost dvostrukog kolosjeka: po liniji "dravne statistike" i "statistike zdravstvenog osiguranja" udvostruenja su ne samo skupa, ve unose i zabune i pogoduju separatizmu. 9. Sistem mora imati tzv. totalni karakter, tj. mora biti sveobuhvatan obzirom na teritoriju, ali i obzirom na svoje konstitutivne elemente (subsisteme). 10. Sistem mora biti viestruko konzistentan (unutar sebe, obzirom na meunarodne potrebe i veze, te obzirom na druge informacione sisteme, kao to su opi, registar stanovnitva i si.).

19

SPECIFINOSTI STABLA ZDRAVSTVENO INFORMACIONOG SISTEMA BOSNE I HERCEGOVINE


Stablo zdravstveno informacionog sistema Bosne i Hercegovine predstavlja bazu osnovnih podataka gdje se formiraju i to: 1. Matini ured opina i MUP-a (evidencija roenih, umrlih, doseljenih, odseljenih i slino), 2. Jedinice PZZ, poliklinike, bolnice (evidencija prvih i ponovnih posjeta, bolesti, nesposobnosti, invalidnosti, hospitaliziranosti i si.), 3. Uprave zdravstvenih ustanova (objekti, oprema, kadrovi, amortizacija, kole), 4. Fond zdravstvenog osiguranja (ukupna sredstva za zdravstvo, sredstva zdravstvenog osiguranja, sredstva line i materijalne potronje, investicije, konvencije), 5. Farmaceutska proizvodnja i potronja (vakcine, esencijalni lijekovi, galenski lijekovi, magistralni lijekovi, ljekovita sredstva), 6. Epidemiologija (infektivne bolesti, epidemije, program imunizacija, intrahospitalne infekcije), 7. Higijena (kontrola ekolokih rizikofaktora, vode, vazduha, hrane, jonizirajueg zraenja), 8. Posljedice rata i katastrofa (kadrovi, kolski kapaciteti, oteeni prostor, oteena oprema, povrede i smrt usljed ratnih dejstava), 9. "Zdravije za sve do 2000.", HFA (indikatori za ocjenu ciljeva od l do 38), 10. Bioinformatika u medicini (domae publikacije, strane publikacije, asopisi, nauni izvjetaji, struni elaborati). Svi podaci se prikupljaju posebnim izvjetajnim obrascima u Zavodu za javno zdravlje kantona. Nakon toga se alju na obaveznu analizu i interpretaciju u Federalni odnosno Dravni Zavod za javno zdravlje Bosne i Hercegovine. Zavrne ocjene sa selektiranim i kooperiranim podacima upuuju u odreena ministarstva Vlada Federacije drave BiH (Ministarstvo zdravstva. Ministarstvo vanjskih poslova), a potom i WHO, OECD, UNICEF-u, Svjetskoj banci i drugim agencijama UN ili Evropskog savjeta.

20

OSNOVE MEUNARODNE ORGANIZACIJE U ZATITI ZDRAVLJA


SVJETSKA ZDRAVSTVENA ORGANIZACIJA - WHO Osnovana 7. aprila 1948. godine. Glavni cilj Svjetske zdravstvene organizacije utvren u njenom Ustavu, jeste dostizanje najveeg mogueg nivoa zdravlja za sve ljude svijeta. Od 1977. godine, kada je Svjetska zdravstvena skuptina utvrdila "Zdravlja za sve do 2000. godine" kao prioritet WHO, aktivnost WHO uglavnom se odvija u skladu sa globalnom strategijom koju je Svjetska zdravstvena skuptina usvojila, a u cilju rjeavanja ovog prioriteta. Strategija koja podrazumijeva zajednike napore organa vlasti i stanovnitva za njenu primjenu i ostvarivanje zasnovana je na principima primame zdravstvene zatite iji osnovni sadraj ini 8 esencijalnih elemenata: 1. obrazovanje i odgoj stanovnitva u odnosu na vodee zdravstvene probleme, 2. adekvatna snabdjevenost hranom i pravilna ishrana, 3. ispravna voda za pie i sanitacija, 4. zatita zdravlja majke i djeteta ukljuujui planiranje obitelji, 5. imunizacija protiv glavnih zaraznih bolesti, 6. prevencija i kontrola vodeih oboljenja, 7. odgovarajue lijeenje i rehabilitacija kod glavnih oboljenja i povreda i 8. obezbjedjenost esencijalnim lijekovima. WHO prua pomo zemljama da razviju svoj zdravstveni sistem prije svega izgradnjom odgovarajue infrastrukture, zdravstvenih kadrova i slubi za potrebe pojedinca, obitelji i zajednice itd. WHO takoe pomae zemljama, a i sama radi na unapreenju istraivanja, neophodnih za razvoj odgovarajuih tehnologija, potrebnih za adekvatno rjeavanje zdravstvenih problema. Obezbedenje zdrave vode za pie i adekvatna dispozicija otpadaka, su glavni ciljevi meunarodne dekade za snabdjevanje vodom za pie i sanitaciju koju su Ujedinjene nacije proglasile WHO vodi opu svjetsku kampanju za efektivnu imunizaciju sve djece do 2000. godine u cilju prevencije 6 glavnih zaraznih bolesti djetinstva: difterije, malih boginja, poliomielita, tetanusa, tuberkuloze i pertusisa. Takode radi mnogo na smanjenju dijarealnih bolesti, kao glavnom uzroku smrti odojadi i male dijece. WHO sprovodi i velike istraivake programe a u saradnji i uz pomo UNDP i Svjetske banke, koji su prije svega vezani za tropske bolesti (malarija, lepra, istozomijaza, filarijaza, tripanozomijaza i lajanijaza) ali u zadnje vrijeme izuzetno mnogo radi i na istraivakim programima vezanim sa degenerativna, a posebno kardiovaskularna i maligna oboljenja, kao i druge vodee uzroke oboljevanja i smrti u razvijenom svijetu. Glavni organ vlasti WHO je Svjetska zdravstvena skuptina kojoj prisustvuju predstavnici svih lanica WHO. Skuptina zasjeda jednom godinje sa ciljem da izvri pregled i ocjenu rada Organizacije u svih est regionalnih ureda i da utvrdi politiku, program i budet za naredni period. Sjedite Organizacije je u enevi, a sjedita regionalnog ureda za Evropu - Kopenhagen,. SISTEM UJEDINJENIH NACIJA (UN) Sainjen je od razliitih komiteta koji su posveeni odreenim ciljevima i problemima stanovnitva planete zemlje. Naveemo samo one koji su u neposrednoj vezi sa zdravljem Svjetski problemi hrane FAO - rjeavanje svjetskih problema hrane, a posebno eliminaciji gladi, s obzirom da je praktino jedna milijarda ljudi u to vrijeme u svijetu gladovala. Napravljen je plan rjeavanja problema hrane, koji je sadravao ocjenu potreba za hranom u svijetu, a posebno u pojedinim regionima, nain snabdijevanja stanovnitva hranom, potencijalne mogunosti za poveanjem proizvodnje hrane (ukljuujui i poveanje plodnog zemljita), nain uvanja, prerade, transporta, distribucije i prodaje, kao i zakonske i administrativne mjere i mehanizme koji su trebali da poveaju proizvodnju hrane,. Pomo stanovnitvu UNFPA - zadatak da obezbijedi dodatna sredstva za tehniku saradnju u oblasti populacione politike. Poseban zadatak UNFPA je bio da izgrauje kapacitete sposobne za rjeavanje populacionih problema, a posebno za planiranje obitelji, Najvei dio sredstava za aktivnosti UNFPA-e dolazi od dobrovoljnih priloga i troi se za projekte u oblasti planiranja obitelji. UNFPA sama izvrava 30% svojih projekata, dok preostalih 70% izvravaju 21

druge agencije Ujedinjenih nacija, a prije svih UNICEF, UNESCO, ILO, WHO i FAO. Pomo djeci UNICEF - Kombinujui humanitarne i razvojne ciljeve UNICEF saraduje sa zemljama u razvoju u njihovim naporima da obezbijede zatitu svoje djece i da ih osposobi za normalan razvoj. UNICEF saraduje sa zemljama u razvoju na nekoliko naina: - pomae u planiranju i razvoju slubi za dobrobit djece, kroz konsultacije i razmjenu iskustava izmeu zemalja; - obezbjeduje sredstva za unapreenje obrazovanja stanovnitva, a posebno kadrova relevantnih za pravilan razvoj djece, kao to su zdravstveni radnici, radnici u sanitarnim slubama, nastavnici, nutricionisti, njegovatelji i drugi, i obezbjeduje tehnika sredstva i opremu poev od papira za tampanje knjiga, do opreme i lijekova za djeje zdravstvene ustanove, kao i opreme za obezbjedenje zdrave vode za pie, zdrave ishrane, itd. Izbjeglice UNHCR - Kljuni problem izbjeglica i prognanika i potreba njihovog rjeavanja manje vie ostao je uvijek isti, kako kroz vrijeme, tako i kroz prostor: izbjeglica treba da bude nahranjen, obuen i smjeten i to bre vraen svom ranijem prebivalitu. U agresiji na Bosnu i Hercegovinu UNHCR nije ispunio svoja oekivanja, niti je opravdao mandat koji je od UN dobio (Gorade, Srebrenica, Biha i drugi primjeri). Pomo postradalima UNDRO - Centralni biro sa zadatkom da mobilizira, na najbri mogui nain sve raspoloive snage na pruanju pomoi postradalima, da koordinira na sistematiniji i manje rizian nain sve te aktivnosti u cilju izbjegavanja dupliciranja pa i haosa u nekim situacijama. to je jo vanije od toga bilo je potrebno sainiti planove priprema za nastanak velikih nesrea, nepogoda i katastrofa, MEUNARODNE ORGANIZACIJE - SPECIJALIZIRANE AGENCIJE UJEDINJENIH NACIJA ZNAAJNE ZA
ZDRAVLJE NARODA

Meuvladine organizacije koje su na osnovu posebnog sporazuma samostalne organizacije, ali koje obavezno rade sa Ujedinjenim nacijama i jedna sa drugom kroz Meunarodna agencija za atomsku energiju IAEA - Meunarodna konferencija o atomskoj energiji, IAEA ima dva osnovna cilja: - da se povea i ubrza doprinos atomske energije miru, zdravlju i prosperitetu i - da se obezbijedi, da ne bude iskoriena protiv ovjeanstva i u vojne svrhe. Meunarodna organizacija rada ILO - samostalna institucija povezana sa Ligom naroda. ILO djeluje u cilju unapredjenja socijalne pravde za radnike. Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivreduFAO - cilj ove Organizacije je podizanje nivoa ishrane stanovnitva i ivotnog standarda, unapreenje proizvodnje, prerade, marketinga i distribucije svih prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda, unapreenje ruralnog razvoja i poboljanje ivotnih uslova ruralne populacije, kao i eliminacija gladi. Organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu UNESCO - Primarni cilj UNESCO-a je da doprinese miru i bezbjednosti u svijetu, unapreujui saradnju medu zemljama i narodima kroz obrazovanje, nauku, kulturu i komunkacije. MEUNARODNI KOMITET CRVENOG KRSTA (MKCK) Porijeklo i osnivanje ove humanitarne organizacije je sluajno i spontano pokrenuto plemenitom i humanom eljom za pomo ranjenim i unakaenim licima. Istorija Crvenog krsta poinje 24. juna 1859. godine u sjevernoj Italiji kod Solferina, gdje Talijani i Francuzi vode bitku protiv austrijske okupacione vojske. Za svega nekoliko sati, u toj bezpotednoj borbi stradalo je ak 40.000 ljudi. Nemone da svim ranjenicima prue pomo, sanitetske slube protivnikih armija su mnoge ranjene vojnike ostavile na bojnom polju, preputajui ih sudbini. Zgranut tim prizorom i patnjama naputenih ranjenika, jedan vicarski trgovac, koji se sluajno zatekao u blizini pozvao je stanovnike okolnih sela da mu se pridrue u organiziranju pomoi i pruanju njege svim ranjenicima, bez obzira na dravljanstvo. Njegovo ime Henry Dunant. Kasnije je izdao knjigu po imenu sjeanje na Solferino koja je potresla Predsjednika Drutva javne koristi Gustava Movniera - predloio da o knjizi razgovara sa ostalim lanovima drutva. U toku tog sastanka stvorena je petolana komisija, iji su lanovi, pored Dunanta i Moyniera, bili general Guillaume-Henri Dufuor i lijenici Louis Appia i Theodore Maunior, svi vicarski dravljani. Na svom prvom sastanku, odranom 17. februara 1863. godine, komisija je usvojila ime "Meunarodni komitet pomoi ranjenicima".

22

PRINCIPI ORGANIZACIJE ZDRAVSTVENE ZATITE


Osnovni principi u organizaciji zdravstvene djelatnosti: 6. uestalost zahtjeva i potreba za zdravstvenom zatitom 7. teina i sloenost zahtjeva i potreba 8. teritorijalna distribucija zahtjeva i potreba Zdravstvena djelatnost se zasniva na sljedeoj podjeli rada - prema profilu zdravstvenih kadrova - prema tipu zdravstvenih kadrova na osnovu sloenosti uestalosti i teritorijalnoj distributivnosti zdravstvenih poremeaja sve zdravstvene usluge dijelimo na tri nivoa: primarna zdravstvena zatita sekundarna zdravstvena zatita tercijalna zdravstvena zatita

23

PLANIRANJE ZDRAVSTVENE ZATITE


Planiranje zdravstvene zatite je planiranje u cilju optimalne upotrebe ogranienih sredstava raspoloivih u jednoj zemlji za poboljavanje zdravlja u odreenom vremenskom periodu. Plan zdravstvene zatite treba da se zasniva na temeljitom poznavanju zdravstvenih potreba stanovnitva i realistinoj procjeni mogunosti za njihovim zadovoljavanjem. Planiranje zdravstvene zatite znai treba da od ogranienih resursa stvori soluciju za najbolju moguu zdravstvenu zatitu. Ograniena sredstva odnsno resursi pri tome su: - zdravstveni kadrovi (manjak, dugotrajnost kolovanja i usavravanja kadrova) - objekti (manjak, dugotrajnost izgradnje novih zdravstvenih objekata) - tehnologija - novac Aktivnost planiranja je usmjerena na ostvarenje cilja a sastoji se iz 1. Snimanje i analiziranja postojeeg stanja 2. Identifikacija i definisanje problema i ciljeva 3. Projekcija realizacije ciljeva 4. Ostvarenje plana 5. Evaluacija plana Dimenzije planiranja 1. vrijeme (kratkorono, srednjerono, dugorono) 2. nivo organizacije (mjesna zajednica, optina, radna organizacija, kanton, drava) 3. funkcija - grana zdravstvene djelatnosti (opta praksa, hirurgija, farmacija, stomatologija itd...) 4. obuhvat (poetni plan rada, finalni plan) 5. standardi 6. fleksibilnost

24

PROGRARMIRANJE ZDRAVSTVENE ZATITE


Programiranje zdravstvene zatite predstavlja detaljnu kvantifikaciju (numerika vrijednost aktivnosti) i kvalifikaciju (opis vrsta aktivnosti) aktivnosti usmjerenih na realizaciju planova zdravstvene zatite. Program zdravstvene zatite u pravilu treba da sadri: 1. Definiciju problema (saobraajni traumatizam - uzrok masovnihnasilnih i tekih povreda) 2. Veliinu problema (na 100.000 stanovnika godinje 20 smrtno stradalih i 100 teko povrijeenih) 3. Operativni cilj (smanjivanje nasilne smrti u narednoj godini za 50% a povrede za 35%) 4. Operativni zadaci (mobilisati vie sektora) 5. Mjere aktivnosti (zakonske tehnike i obrazovne) 6. Nain provoenja (detaljna lista programskih zadataka i aktivnosti) Programiranje treba da ukljuuje i: Monitoring kontinuirano praenje aktivnosti za vrijeme implementacije u cilju ostvarenja onoga to je predvieno. Evaluaciju proces utvrivanja rezultata izvrenog programa sa stanovita adekvatnosti, efikasnosti i prihvaenosti od strane uesnika PROGRAMI RAZVOJA ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI Sadre detaljne elemente razvoja, izgradnje i irenja mree zdravstvene djelatnosti na jednom podruju. Takav program obuhvata - program izgradnje - investicioni program - program projektne dokumentacije - program pojedinih faza izgradnje - program nabvavke opreme - program osposobljavanja kadrova do definitivnog putanja u rad nekog zdravstvenog objekta PROGRAMI RADA ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI detaljno kvantificiranje i kvalificiranje svih radnih operacija koje ulaze u jedan proces rada kao npr.: radno vrijeme, broj pregleda u jedinici vremena, broj dijagnostiki procedura po vrstama u jedinici vremena, broj dijagnostikih operacija u hirurkom bloku, broj rtg pregleda u rtg kabinetu, broj laboratorijskih pretraga. PROGRAMI ZDRAVSTVENE ZATITE mogu se odnositi na kvantifikaciju cjelokupne primarne sekundarne tercijalne zdravstvene zatite Ili na zdravstvenu zatitu pojedinih populacionih grupa kao npr program zdravstvene zatitite novoroenadi i dojenadi program zdravstvene zatitite malog i predkolskog djeteta program zdravstvene zatitite kolske djece i omladine program zdravstvene zatitite studenata program zdravstvene zatitite radnika program zdravstvene zatitite lica tree dobi program zdravstvene zatitite trudnica itd.

25

PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZATITA (definicija kadrovi i ustanove)


Deklaracija u Alma Ati 1978 prezentirala je primarnu zdravstvenu zatitu kao klju za ostvarenje ciljeva zdravlja za sve do 2000. PZZ je esencijalni vid zdravstvene zatite koji se odvija uz punu participaciju pojedinca i drutva a prilagoena je datom stepenu ekonomskog razvoja. PZZ je prva linija kontakta izmeu pojedinca i zdravstvenog sistema, locirana je na mjesto gdje ljudi ive ili rade i predstavlja prvu stepenicu kontinuiranog pruanja zdravstvene zatite. Vrste usluga - prva i hitna medicinska pomo - kod nastupa neke zdravstvene potrebe i prvog kontakta sa ljekarom, lijeenje ili referisanje bolesnika na konsultantske preglede - zdravstveni nadzor nad pacijentom kod povratka sa specijalistikig ili bolnikog lijeenja Elementi PZZ - promoicija zdravlja - promocija ispravne hrane i adekvatno vodosnadbjevanje, sanitacija - imunizacija - zatita majke i djetetea - planiranje porodice - prevencija lokalnih endemskih bolesti - prevencija oboljevanja ugroenih grupa kandidati za dijabetes i oboljenja KVS - odgovarajui tretman bolesti - nabavka osnovnih lijekova - edukacija o problemima i mjerama za prevenciju Kadrovi 1. zdravstveni tehniar SSS samostalno rjeava 30-40% svih zahtjeva i potreba 2. Vii zdravstveni tehniar VS samostalno rjeava i do 60% svih zahtjeva i potreba 3. Ljekar dr Medicine VSS samostalno rjeava do 90% svih zahtjeva i potreba 4. Zubni Ljekar dr Stomatologije VSS samostalno rjeava do 90% zahtjeva i potreba iz oblasti stomatologije 5. Diplomirani farmaceut VSS samostalno rjeava 100% zahtjeva iz oblasti koritenja magistralnih gotovih lijekova od strane pacijenta Ustanove - ambulante porodine medicine sa prirurnim laboratorijem na oko 2000 stanovnika - kolske ambulante, ambulante u fabrikama na 100 - apoteka naselje i optina Obuhvata podruje optine, kadrovi su ljekari opte medicine a zdravsvene organizacije su: - domovi zdravlja - podruna ambulanta porodine medicine - ustanova za zdravstvenu njegu u kui - apoteka - stomatoloka ordinacija

26

SEKUNDARNI I TERCIJARNI NIVO ZDRAVSTVENE ZATITE (definicija, kadrovi, ustanove)


Ovu vrst zdravstvenih usluga radi ljekar specijalista preteno u bolnikom odjeljenju a dio vremena se nalazi na raspolaganju ljekaru opte medicine za konsultacije... Ovo obavezno proiri jer je sraaaaanje. Sekundarni nivo zdravstene zatite organizuje se na podruju sa vie od 500.000 stanovnika. kadrovi su razliite specijalistike slube. Zdravstvene organizacije su: - kantonalne i opte bolnice - zavodi i poliklinike nivo rjeenih zahtjeva je 10-12% Tercijalna zdravstvena zatita se organizuje na podruju koje obuhvata oko 1.500.000 stanovnika. Kadrovi su specijalistike i subspecijalistike slube Zdravstvene organizacije su - kliniki centar - kantonalne bolnice % rjeenih zahtjeva je 1-3%

27

TIPOVI ZDRAVSTVENIH ORGANIZACIJA U FEDERACIJI BIH


PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZATITA 1. Podruna ambulanta sa ili bez stomatoloke ambulante i prirunim laboratorijem 2. Dom zdravlja 3. Apoteka 4. Ustanova za zdravstvenu njegu u kui (privatna) SEKUNDARNA ZDRAVSTVENA ZATITA 5. Poliklinika - specijalistiko konsultativa 6. Zavodi, Centri i jedinice za zdravstvenu zatitu radnika, ena, djece, kolske i studentske mladei 14. Zavodi za: - javno zdravstvo - transfuziologiju - sportsku medicinu - medicinu rada 7. Opa bolnica (interna, hirurgija, pedijatrija, ginekologija i akuerstvo) 8. Kanlonalna-upanijska bolnica (sve specijalnosti) 9. Specijalna bolnica (rehabilitacija, i onkologija. pneumoftiziologija, psihijatrija) Lijeilite TERCIJARNA ZDRAVSTVENA ZATITA 10. Klinika 11. Kliniko bolniki centar 12. Kliniki centar (sveope i usmjerene specijalnosti) visoko specijalizirana i zdravstvena zatita sa bolnikim lijeilitem 13. Zavodi za javno zdravstvo, transfuzijsku medicinu i kontrolu lijekova 14. Referalni centar mjesna zajednica, kola, fabrika 1000 lica i vie opina mjesna zajednica i opina opina

opina opina opina ili kanton

opina ili vie opina do 500.000 stanovnika, udaljenost od druge bolnice do 100 km i br. kreveta 1,0/1000 stanovnika kanton - vie opina do 1 .500.000 stanovnika, udaljenost do korisnika 150 km, i 1,1 krevet na 1000 stanovnika entitet -drava - 1,1 krevet na 1000 stanovnika opina ili kanton

vie kantona ili entitet vie kantona ili entitet vie kantona ili entitet 0,4 kreveta na 1000 stanovnika federalni nivo federalni nivo

28

SPECIFINA ZDRAVSTVENA ZATITA ENA i TRUDNICA


Zdravstvena zatita majke i djeteta podrazumjeva brigu za ouvanje majke za vrijeme gravidite laktacije, brigu da donese zdravu djecu i da ih raa pod normalnim uslovima. Vaspitanje majki da pravilnu njeguje sdvoju djecu i staranje za razvitak djece u zatiti od tetnih uticija. PRENATALNA ZDRAVSTVENA ZATITIA U irem smislu podrazumjeva - pripremu mladei za pravilan ulazak u brak, - pomo mladim ljudima da upotrebom kontracepcije planirano stvaraju porodicu i imaju djecu, - kontrolisanje stanja zdravlja polnih organa, - sprjeavanje i suzbijanje bolesti u trudnoi, poroaju i babinjama, - vaspitanje o higijeni trudnoe, - obezbjeenje socijalno pravne zatite trudnice. Mjesta za praksu prenatalna zatitie: porodica, ordinacija, porodilite, savjetovalite za enu MINIMALNI PROGRAM ZATITE TRUDNICA OBUHVATA - zakonsku zatitu trudnica - redovan periodini ginekoloko akuerski pregled svaka 2 mjeseca - kontrola krvi, pritiska, plua, urina, tjelesne teine - profilaksa svih stanja koja mogu da ugroze graviditet ili normalan poroaj - odreivanje medicinske indikacije za arteficijelni abortus - obezbjeenje pomoi pri porodu
OPTIMALNI PROGRAM PRENATALNE ZAITITE

anamneza (opta i ginekoloka) opta zdravstvena kontrola ginekoloko akuerska kontrola svakih 30 dana do 28-me nedjelje trudnoe svakih 15 dana do 36 nedjelje svakih 7 dana od 37 nedjelje do poroaja kontrola krvi, urina, nivo hemoglobina, serodijagnoza na lues, rh faktor, kontrola tjelesne teine, pritiska, ultrazvuna kontrola, vaspitanje o higijeni trudnoe psiholoka priprema za porod zakonska zatita trudnice socijalna zatita trudnice

29

SPECIFINA ZDRAVSTVENA ZATITA PREDKOLSKOG DJETETA


Zadatak joj je da prua medicinsku pomo djeci od roenja do polaska u kolu te da patronanom djelotvornou ispituje socijalne ekonomske i higijenske uslove porodice i omoguuje pruanje zakonske i ostale drutvene pomoi djeci i porodici. Optimalni program se sastoji od sljedeih aktivnosti 1. Voenje medicinske i razvojne istorije djeteta to podrazumjeva otvaranje zdravstvenog kartona. U njega se unose nalazi svih kontrolnih pregleda, bolesti lijeenja i drugih medicinskih intervencija 2. Zdravstveni pregledi po potrebi i periodini pregledi u prvoj godini obuhvataju 1-4 puta mjeseno a kasnije dva puta godinje. Treba da obuhvate - fizikalni pregled svih sistema - posebno razvoj djeteta - otkrivanje fizikih, fiziolokih i mentalnih devijacija i abnormalnosti u razvoju - praenje emocionalnog razvoja djeteta 3. Imunizacija, cjepljenje i potrebne revakcinacije po obaveznom programu imunizacije 4. konsultacije sa roditeljima 5. Patronaa ljekara i medicinske sestre uz provoenje zdravstvenog vaspitanja roditelja i djece u okviru porodine sredine 6. Socijalna zatita ugroenih porodica i ugroene djece u porodicama koje zanemaruju ili sasvim naputaju djecu

30

SPECIFINA ZDRAVSTVENA ZATITA KOLSKOG DJETETA I ADOLESCENTA


Trebalo bi da svaka kola ima kolsku ambulantu sa ljekarom i med sestrom. KOLSKA AMBULANTA Minimum rada ove ambulante bi bio: sedmina kontrola stanja line i ope higijene i eventualno blagovremeno otkrivanje bolesti, lijeenje bolesti, konsultacija sa nastavnicima i roditeljima. KOLSKA POLIKLINIKA Diferencirana specijalistika organizacija iji su zadaci: prvi pregled pri polasku u kolu, utvrivanje sposobnosti uenika prema njihovom fizikom i mentalnom razvoju, sistematski pregledi 2 puta godinje, specijalistiki pregledi, lijeenje bolesnika, organizovani rad na suzbijanju kolskih zaraza. SISTEMATSKI PREGLEDI Sistematski pregledi su neophodni za procjenu stanja zdravlja i tjelesnog, psiholokog razvoja kolske djece. Ti pregledi treba da obuhvate: antropometrijska mjerenja, fizikalne i ostale preglede svih organa i sistema i pregled psihikog stanja. Svi rezultati se unose obavezno u zdravstveni karton. PROGRAM ZDRAVSTVENE ZATITE TREBA DA OBUHVATA: 1. Reim kolske nastave treba da vodi rauna o nastavi, odmoru, fiskulturi igri, spavanju. 2. Kontrola fizike sigurnosti (neophodna je s obzirom na udaljenost kole od kue, saobraaj, saobraajna sredstva, mogunosti ozljede u koli). 3. Dopunska ishrana u koli (korigovati nedostatak animalnih proteina, Ca, vitamina C, liposolubilnih vitamina). 4. Suzbijanje akutnih i hroninih zaraznih bolesti. 5. Fiziko vaspitanje ima znaaj za pravilan razvitak i zdravlje uenika. 6. Unapredenje psihikog zdravlja (sva mentalno zaostala i defektna djeca treba da se izdvajaju u posebne razrede) 7. Zdravstveno vaspitanje putem kolske nastave vaspitanje djece u uvanju i unapreenju vlastitog zdravlja.

31

SPECIFINA ZDRAVSTVENA ZATITA RADNIKA


ILO meunarodna organizacija rada ZNAAJ ZDRAVSVENE ZATITE RADNIKA - opte humanitarni znaaj - zakonski, - odbrambeni, - socijalni - preventivni ZDRAVSTVENA ZATITA RADNIKA TREBA DA IDE ZA unapreenje i odravanje najvieg stepena fizikog, psihikog i socijalnog blagostanja radnika u svim zanimanjima, prevencija poremeaja zdravlja izazvanih uslovima radne sredine, zatita radnika pri zapoljavanju, postavljanje radnika u radnu sredinu prilagode psiholokom i fiziolokom ustrojstvu. POSLJEDICE OBOLIJEVANJA RADNIKA privremeno odsustvo sa posla, trajni i privremeni gubitak sposobnosti za rad, smrtnost ZADACI ZDRAVSTVENE ZATITE RADNIKA: - pregledi u cilju ouvanja radne sposobnosti i profesionalne orijentacije, - periodini pregled, - ocjena radne sposobnosti - ocjena medicinskog zahtjeva radnog mjesta. - zdravstveni odgoj, periodini pregledi omladine 18-21 god. - periodini pregledi radnika preko 40god, - kontrola radnika sa hroninim oboljenjima, - studijski rad. ZDRAVSTVENI PREGLEDI RADNIKA 1. Prethodni zdravstveni pregledi - Utvruje se ope zdravstveno stanje pojedinca i ocjenjuje radne sposobnosti. Obavezan je za: - radnike koji stupaju u radni odnos, - uenike usmjerenih kola, - pri promjeni posla. 2. Periodini pregledi - provode se - kod radnika koji rade na mjestima tetnim po zdravlje - radnici mlai od 21 godine bez obzira na mjesto rada, - uenici izloeni tetnim faktorima u toku kolovanja - radnici stanji od 40 god, - radnici sa hroninim bolestima, - radnici sa promjenjenom radnom sposobnou.

32

SPECIFINA ZDRAVSTVENA ZATITA LICA TREE DOBI


Gerontologija je nauka o starenju u najirem smislu rijei. Nauka koja se bavi fiziolokim i patolokim problemima starih osoba naziva se gerijatrija. Osobe starije od 65 godina spadaju u grupu starijeg stanovnitva a predstavljaju 8-12% cjelokupnog medicinskog stanovnitva. Problemi gerijatrijske medicine. Starije osobe mogu bolovati od svake bolesti ali najvie oboljevaju i umiru od: 1. Cirkulatornih poremeaja hipertenzija, ateroskleroza, infektivne i vaskularne bolesti, bolesti srca, anemije 2. poremeaji metabolizma (diabetes mellitus, poremeaji titnjae, klimakterine promjene) 3. Artritisi 4. neoplazme Po pravilu se kod starijih javlja vie razliitih poremeaja koji pogoravaju opte stanje. Gerijatrija se bavi ne samo starou nego i protiv uzroka koji prethode bolestima u starosti. Medicinski nadzor nad osobama koje stare Sve osobe starije od 40 godina trebale bi da budu pod stalnim ljekarskim nadzorom bez obzira kakvo je njihovo zdravlje. PERIODINI PREGLEDI Obavljaju se kod starijih od 40 1-2 puta godinje. Pregled ima vie ciljeva: - da prati stanje zdravlja i tako mjeri bioloku starost - da to prije otkrije poremeaje zdravlja - da pobolja zdravlje pojedinca - da anticipira poremeaje i slabljenje - da ljude ui kako da uvaju zdravlje koje im je preostalo Periodini pregled se sastoji iz: - istorije pacijenta - fizikalnog pregleda - laboratorijske (Hb, Er, Le, krvna slika itd.) i RTG studije - dopunske studije - savjetovanje i pomo

33

ZDRAVSTVENA ZATITA STANOVNITVA U KATASTROFAMA I RATU


Razliite katoastrofe (poari, poplave, zemljotresi ekspolozije, velike saobraajne nesree itd) i ratovi dovode do masovnog ozljeivanja ljudi, do pogoranih zdravstvenih uslova i do epidemija raznih bolesti. Za ovakve sluajeve postojee zdravstvene slube same po sebi nisu dovoljne nego je potrebno aktiviranje posebne slube za zatitu civilnog stanovnitva u katastrofama i ratu koju nazivamo civilna zatita. Suitina zdravstvenog problema u katastrofi i ratu je iznenadno izbijanje i masovnost povrjeivanja koje nastaje u tom trenutku. Iznenadna pojava se mora prevenirati, dakle moraju postojati uhodani sistemi zdravstvene zatite koji bi odgovorili na ovaj zahtjev a takvi sistemi se moraju razmatrati hipotetski. Dakle potrebno je predvidjeti sve mogue katastrofe i razraditi planove za zbrinjavanje povrijeenih u takvim situacijama. Planovi moraju biti pripremljeni tako da se mogu prilagoavati novonastaloj situaciji ta recimo kada bi glavna regionalna bolnica bila unitena u katastrofi? tada bi svi planovi koji je stavljaju u centar zatite graana propali i nali bi se u situaciji da ne moemo pomoi ogromnom broju povrijeenih. Kada nastane katastrofa uz istovremeno ukljuivanje sistema civilne zatite potrebno je formirati krizni tab koji e odluivati o daljim akcijama. Glavni problemi koji nastaju u katastrofama - iznenadno izbijanja - masovnost - raznovrsnost povreda - pogorana higijensko epidemioloka situacija Glavni problemi u realizaciji zdravstvene zatite i metode za njihovo rjeavanje - nekoordiniranost formirati krizni tab i informacione centre - nedostatak bolnikih kapaciteta otvoriti poljske bolnice, omoguiti evakuaciju u druge centre, pozvati u pomo sanitetsku slubu armije - nedostatak kvalifikovanog osoblja aktivirati svo raspoloivo zdravstveno osoblje (zubari recimo, itd.) - nedostatak sanitetskog materijala i krvi mobilirati stanovnitvo na masovne akcije darivanja krvi - u poetku neadekvatna trijaa potrebno je uspostaviti prijemotrijane jedinice na samom mjestu nesree da se adekvatno odgovori na zahtjeve - problemi u evakuaciji povrijeenih oteenje puteva, nedostatak transportnih vozila aktivirati alternativne metode transporta, ali je najbitnija adekvatna trijaa - pogoranje HE uslova izbijanje masovnih epidemija - ugroenost samog zdravstvenog kadra

34

HRONINE MASOVNE NEZARASNE BOLESTI


Osnovna obiljeja HMNB: 1. Masovnost (20% stanovnitva su hipertoniari, 1-2.5% su dijabetiari, 1% koronarna bolesti, 25-30 mentalni poremeaji) 2. Udruenost kod jednog bolesnika (5% pregledanih 1 bolest, 20% 2 bolesti, 40% 3 bolesti, 35% 4 i vie bolesti) 3. Dugotrajnost (traju od nastanka do smrti pa i 30-40 godina) 4. Visoka cijena lijeenja 5. Visoka stopa apsentizma i invaliditeta (vei je broj invalidnih nego starosnih penzionera) 6. Visoka stopa smrtnosti I KVS bolesti II hronina respiratorna oboljenja III hronina Git oboljenja IV maligne bolesti V bolesti metabolizma VI nervna i psihijatrijska oboljenja VII hronina degenerativna oboljenja Koronarna bolest, hipertenzija, cerebrovaskularna ot. Astma, hronini bronhitis, emfizem Ulkusna bolest Karcinom bronha, dojke, eluca Dijabetes mellitus, bolesti titnjae Psihoneuroze, poremeaji linosti, adikcije Oboljenja kotanozglobnog sistema

METOD PREVENCIJE MHNB Integralni intervertni program, otkrivanje i eliminisanje rizikofakiora (puenje, holesterol, povieni pritisak, gojaznost, stres, fizika neaktivnost, ishrana, mast, eer, so) Primarna prevencija Sudionici - djeca predkolskog uzrasta i roditelji, kolska omladina i roditelji, nastavnici, radni kolektivi i mjesna zajednica, zdrastvene organizacije, masmedija. Sadraj: savjetovanje o nainu ishrane i to predavanja organizacija drutvene ishrane, zdravstveni odgoj, demonstracione kuhinje, organizovanje fizike aktivnosti. Sekundarna prevencija savjetovalite za hipertoniare, odvikavanje od puenja, rano otkrivanje i lijeenje MNB, periodini pregledi dva puta godinje. Ciljevi praenje zdravlja - rizika, prevencija poremeaja i slabljenja, poboljanje zdravlja, rano otkrivanje i lijeenje, uiti ljude da uvaju i koriste preostalo zdravlje. Sadraj periodinih pregleda (anamneza i istorija bolesti, fizikalni pregled, dijagnostika - lab, RTG, EKG; dopunske pretrage, savjeti i pomo). Nosilac ZZ je ljekar opte medicine i tim sa konsultacijama specijaliste. Mjesto zatite : porodica i mjesna zajednica (klubovi), institucionalni i oblici zatite, domovi i bolnice.

35

METODE RADA U ZDRAVSTVU


I pored veoma stare i esto koritene mudre arapske izreke Bolje sprijeiti nego lijeiti ipak kao najei metod rada je ekati da se ovjek razboli pa se nakon toga pristupa lijeenju. Postoji naime vie metoda rada kao to su: - Unapreenje zdravlja, - specifina prevencija, - primarna i sekundarna prevencija i - rehabilitacija. TERAPIJSKE METODE Dijagnosticiranje i lijeenje bolesnika najstariji oblik medicinske djelatnosti kao tzv kurativna medicinska djelatnost. Terapeutska metoda moe se podijeliti na vie nivoa kao to su: - ambulantno lijeenje - kuno lijeenje - bolniko lijeenje - lijeenje u specijalnim institutima zavodima i klimatskim ljeilitima PATRONANI I DISPANZERSKI METOD RADA Ovaj metod rada podrazumjeva aktivni nadzor nad zdravljem kako bolesnih lica tako i grupacija stanovnitva sa rizikom za oboljevanje. Najadekvatniji predmet posmatranja, kontrolisanja i primjene ovih metoda je porodica. Razlikuje se monovalentni i polivalentni metod rada u dispanzeriztaciji. - MONOVALENTNI METOD RADA podrazumjeva praenje jedne posebne grupacije stanovnitva kao to su djeca, ene ili pak posebna grupa oboljelih kao oboljeli od dijabetes mellitusa, tuberkuloze itd. - METODA POLIVALENTNE PATRONAE - daleko prihvatljiviji zbog racionalnijeg i sveobuhvatnijeg pristupa. Polivalentno patronani i dispanzerski metod rada ukljuuje obavezno i kombinaciju zdravstvenog odgoja i savjetovanja kao i terapeutsku djelatnost koja se provodi kako kod akutnih tako i kod hroninih bolesnika ukljuujui kunu njegu i lijeenje

36

SOCIOPATIJE - nezdrave navike


Postoje 5 tipova navikavanja zbog nezdravih navika. 1. najblai tip - ovisnosti daje upotreba kafe I aja (kofein) 2. Jai stepen ovisnosti su ovisnosti o raznim tabletama - tabletomanija. 3. Trei tip ovisnosti je nikotinomanija predstavlja naviku upotrebe cigarela. Ovisnik o puenju je osoba koja pui 20 i vie cigareta dnevno.To su jaki ovisnici, mada postoje i umjereni i laki 4. etvrti tip je upotreba alkoholnih pia alkoholizam. 5. Peti tip ovisnosti je upotreba psihogcnih supstanci - droga. BOLESTI OVISNOSTI Nastaju navikom upotrebe sredstava ovisnosti kojima se naruava: psihiko zdravlje, fiziko zdravlje, socijalno blagostanje. Karakteristike ovisnosti: - Bolesti emancipiranog svijeta, - Broj sredstava ovisnosti raste sredstva ovisnosti zovu se jo i sredstva maloadaptacije. - Postoji individualna osjetljivost - Sredstva ovisnosti uzimaju mladi, - Uslovi za koritenje sredstava su pogodni, - iroka drutvena tolerancija, - Sredstva ovisnosti su jeftina, - Ovisnosti ne biraju spol, - Socijalne , zdravstvene, i ekonomske posljedice su teke i numeriki nesagledive. ALKOHOLIZAM - prema WHO - Alkoholizama je svaki oblik potronje alkohola koji premaujeuobiajenu tradicionalno - prehrambenu potronju ili prelazi granice socijalnih obiaja za posmatranu grupu, bez obzira koji su etioloki faktori zato odgovorni i kako je porijeklo tih faktora: hereditet, fizika konstitucija, ili fizioloko metaboliko steene ovisnosti. Posljedice alkoholizma : 1. Za drutvo (odsustvo- apsentizam sa posla- uinak proizvodnje, povrede na radu, materijalna teta, uticaj na porodicu, vaspitanje - zaputenost, skraenje radnog vijeka, prometne nesree, kriminal). 2. Za pojedinca ( zdravlje, materijalni gubitak, siromatvo, gubitak posla, konflikti, smrt, afirmacija. - Mentalnog zdravlja (hronino pijanstvo, alkoholne psihoze, delirium Iremens, Korsakova psihoza, polineurotina psihoza, mentalna tupost. - Fizikog zdravlja (ciroza jetre, epilepsija, gastritis, karcinom usne upljine i jednjaka, gubitak radne sposobnosti, opa tjelesna nemo, ozljede u pijanom stanju). - Socijalnog blagostanja (nesocijalno ponaanje, nasilje, oteenje zdravlja djece, gubitak zaposlenja, raspad obitelji. Danas troimo 15 - 12 l po glavi stanovnika. Alkoholizam kod odrasle populacije se kree 15 - 17 %. ene i alkoholizam : prije 15 godina odnos mukog prema enskom alkoholizmu je bio 10 : 1. Uslovi koji pogoduju nastanku alkoholizma: potronja alkohola rasle, pomjeranje alkoholnih uivanja prema mladima, niska cijena, veliki broj objekata za toenje alkohola, uzimanje alkohola za vrijeme objeda,savremeni ivot - stresovi - bijeg iz stalnih tekoa porodini problemi, radni problemi, drutveni problemi, neuspijesi u ivotu, socijalni uslovi. NARKOMANIJA - Povremena ili trajna upotreba sredstava ovisnosti koja dovodi do fizikog, psihikog i socijalnog oteenja i stoji u suprotnosti ciljevima drutva i pojedinca.

37

PRINCIPI PORODINE MEDICINE


1. 2. 3. 4. Odnos ljekar pacijent je osnovni u porodinoj medicini Pacijent je u sreditu njege Porodini ljekar je obueni medicinski ekspert Porodina medicina je orjentisana ka drutvu Porodini ljekar je sredstvo za definisano populaciju pacijenata

Odnos ljekar-pacijent - Pacijent u sreditu njege razlike u odnosu na konvencionalni model. Konvencionalni model ili ontologijski bolest u sreditu je model gdje se bolest posmatra kao dobro odvojen entitet kao da je konceptualno odvojiva od tijela bolesnika. Kod fiziolokog ili ekolokog modela koji se odnosi prema bolestima tako da su sve bolesti koje smo uili samo apstrakcija uobrazilje dobro klasificirane u medicinskoj nauci nemogue je bolest odvojiti od osobe a osobu od sredine. - Sr porodine medicine je kontinuitet njege, dakle jedan ljekar prati svog pacijenta dugo vremena tokom ivota, dokle god je za njega odgovoran, u bolesti nakon ozdravljenja prilikom oboljevanja od druge bolesti. Porodini ljekar je obueni medicinski ekspert - obrazovanje mora ukljuivati kako klinike tako i komunikacione vjetine Potrebno je uoiti situaciju kada pacijent dolazi ljekaru i odnos i neravnomjerna raspodjela moi u tom trenutku. Naime rijetke su situacije u ovjekovom ivotu kada se on osjea toliko bespomonim kao kada se nalazi u ljekarskoj ordinaciji, a ljekar ga mora primiti sa suosjeanjem i empatijom prema njegovoj patnji - omoguava sveobuhvatnu njegu za sve starosne grupe - vjetina u manjim hirurkim procedurama ali i psihosocijalnoj medicini itd. Porodini ljekar je sredstvo za definisanu populaciju pacijenata - gleda na medicinsku praksu kao praksu sa populacijom, pri tome obraa panju na populacione rizike pojedinih grupa unutar svoje definisane populacije - treba da ima dobro organizovan sistem prikupljanja podataka od pacijenata za bolje koordinacije informacija. - Porodini ljekar je sredstvo i to uspjeno sredstvo pristupano u svakom trenutku za pacijente. Porodina medicina se orjentie prema drutvu - Jer je u njenoj osnovi javno zdravlje, dakle zdravlje cjele populacije dakle u velikoj mjeri preventivna medicina u obliku promoviranja zdravlja - Koordiniranost prilikom pruanja njege i troenja sredstava

38

PALIJATIVNA NJEGA
Pallium lat. sklonite ili kabanica. Palijativna njega je kompetentna susosjeajna njega pacijanta i njegovih voljenih osoba kada lijeenje vie nije mogue. Ova njega traje do smrti a poneka i poslje smrti za one koji su ostali da tuguju. Palijativna njega afirmie kvalitetniji ivot ali cijeni i smrt. Ona ne pouruje niti odlae smrt ali omoguava oslobaanje od bola i patnje jer ... bol je ak gori i od same smrti Arnold Schweitzer. Palijativna njega je u sutini kontrola simptoma bolesti u asu kada se etioloki vie ne moe da djeluje. Prema tome ona je korisna kod: - bola - muke i povraanja - konstipacije - dispneje A potreba se javlja kod bolesti razliitih bolesti kao npr.: - karcinom bilo na onaj na koji se moe bilo na onaj na koji se ne moe djelovati terapijski - razliite hronine bolesti: plua, kardiovaskularne bolesti, hronina insuficijencija bubrega itd. - hronini bolni sindrom. TERAPIJA BOLA Najee se palijativna njega svodi na terapiju bola. Terapija bola sprovodi se analgeticima prema 3 osnovne grupe bola: Preporuka za primjenu analgetika WHO: I korak NSAIL ili acetaminofen, adjuvantni analgetici slaba bol II korak blagi opijati trodon uz I korak i adjuvantne analgetike po potrebi umjerena bol III korak jaki opijati (morfij) uz I korak i adjuvantne analgeitike jak bol

39

CILJEVI ZDRAVLJA ZA SVE DO 2000.


Svjetska zdravstvena organizacija a posebno njen Evropski regionalni ured utvrdio je 38 ciljeva sa kojima bi se do 2000. godine trebao obezbjediti dogovoreni nivo zdravlja za sve narode, drave i socijalne kateogrije ljudi u Evropi. Ciljevi su podjeljeni na 5 grupa. Ovi se ciljevi mogu ostvariti uz dva uslova: a) smanjivanje u nejednakusti u pravima i mogunostima da se proklamirana prava ostvare meu svim drutvenim grupacijama b) unapreenje i jaanje promocije zdravlja, line i kolektivne graanske svijesti u vlastitom uvanju i unapreenje zdravlja te smanjenju preventabilnih oboljenja 0112 1317 1825 2631 3238 fundamental requirements fundamentalni zahtjevi lifestyles promjene u stilu ivota environment zdrava ivotna sredina appropriate care odgovarajua medicinska doktrina health developement razvoj zdravstvene zatite
13-17 13. Healthy public policy 14. Settings for health promotion 15. Health competence 16. Healthy living 17. Tobacco, alcohol and psychoactive drugs

Jednakost u zdravlju, zdravlje i kvalitet ivota, mogunosti za invalide, smanjenje MHNB... Promocija zdravlja, zdrav ivot, odnos prema duhanu, alkoholu, drogama Stav prema zdravo ivotnoj sredini, kvalitet vode, zraka, hrane, odlaganje otpada Organizacija zdravsrve zatite, resursi i menadment zdravsvene zatite, PZZ, SZZ, TZZ Razvoj zdravlja za sve, informativna podrka, unaprjeenje kadrova, partnerstvo, zdravlje i etika
26-31 26. Health service policy 27. Health service resources and management 28. Primary health care 29. Hospital care 30. Community services to meet special needs 31. Quality of care and appropriate technology 32-38 32. Health research and development 33. Health for all policy development 34. Managing health for all development 35. Health information support 36. Developing human resources for health 37. Partners for health 38. Health and ethics

1-12 1. Equity in health 2. Health and quality of life 3. Better opportunities for people with disabilities 4. Reducing chronic disease 5. Reducing communicable disease 6. Healthy aging 7. Health of children and young people 8. Health of women 9. Reducing cardiovascular disease 10. Controlling cancer 11. Accidents 12. Reducing mental disorders and suicide

18-25 18. Policy on environment and health 19. Environmental health management 20. Water quality

21. Air quality 22. Food quality and safety 23. Waste management and soil pollution 24. Human ecology and settlements 25. Health of people at work

40

KRIVINO PRAVNA ODGOVORNOST ZDRAVSTVENIH RADNIKA


Krivino pravna odgovornost zdravstvenog radnika poiva na prekraju konkretnih propisa krivinog zakonika. Prema naim zakonskim propisima zdravstveni radnik je najvie izloen slijedeim krivinim propustima i iskuenjima: - nepruanje hitne medicinske pomoi; - nepruanje redovne medicinske usluge; - kriminali abortus; - eutanazija; - neovlaeno odavanje profesionalne tajne; - nesavjesno lijeenje; - proizvodnja i prodaja tetnih sredstava za lijeenje; - prenoenje zaraznih bolesti; - nesavjesno rukovanje drogom itd. Najei motivi neetikih postupaka uz to i protuzakonitih akata su: - elja za zaradom; - lakoumnost; - tatina; - ljenost; - seksualni interes; - nenauna znatielja za novim otkriem; - javno isticanje svakodnevnih rezultata rada. Sudska praksa u svijetu priznaje da medicinski radnik nije odgovoran za neuspjeh svojih postupaka pod uslovom da je postupao lege artis tj. u skladu s obiajima i pravilima svoga znanja i prema postojeim strunim i naunim spoznajama. Krivnja medicinskog radnika u svakodnevnom radu moe biti trostruka i to: 1) nepridravanje utvrenih strunih i naunih spoznaja i pravila profesionalne tehnike (vitium artis) npr: aplikacija nedozvoljene doze ili pogreno davanje injekcije; 2) povreda naela humanosti specifinih za medicinsko zvanje 3) banalna nesmotrenost i nemarnost. Medicinski radnik u svom radu treba da bude kritian i samokritian, odgovoran i svjestan stalnog rizika i krajnje dobronamjeran. Teinu medicinskog zvanja, saeto je prikazao Hipokrat u svojm pravnom aforizmu "Ljudski ivot je kratak, a lijeniko je umijee veliko povoljan trenutak brzo proe, iskustvo je varljivo, a odluka teka".

41

ZAKONODAVNA FUNKCIJA DRAVE U OBLASTI ZDRAVSTVA


DRAVNI INSTRUMENTI UPRAVLJANJA ZDRAVSTVOM Na nivou entieta Federacije BiH i Republike Srpske putem ministarstva zdravstva, Vlade i skuptinskih domova, a u saradnji sa kantonalnim-regionalnim ministarstvima za zdravstvo, medicinskim kolstvom i profesionalnim udruenjima lijenika, farmaceuta i medicinskih sestara utvruju se: - osnove politike u zdravstvu; - strategije obnove i razvoja zdravstva; - zakon o organizaciji zdravstva; - zakon o zdravstvenom osiguranju i drugi pratei podzakonski akti, uredbe, pravilnici i si. Federalno ministarstvo zdravstva takoer svojim aktima osniva zdravstvene ustanove na nivou federacije (zavodi, instituti, kliniko-bolniki centri, klinike i si.). Ovo ministarstvo donosi i itav niz propisa iz oblasti - zatite okoline, - sanitarne inspekcije, - osposobljavanja zdravstvenih kadrova, - kontrole kvaliteta zdravstvenih usluga, - kretanja i evidencije zaraznih i masovnih nezaraznih oboljenja i si. Kantonalna ministarstva u Federaciji BiH putem kantonalne skuptine donose: - osnove politike u zdravstvu za kanton, - zakon o zdravstvu kantona; - zakon o zdravstvenom osiguranju na svom kantonu usaglaene sa istovjetnim zakonskim aktima Federacije. Ova ministarstva osnivaju zdravstvene ustanove na kantonalnim nivoima od kantonalnih bolnica, zavoda, centara do nivoa opih bolnica, poliklinika na svojoj teritoriji. Opinski organ uprave u oblasti zdravstva (sekretarijat) putem izvrnog odbora i skuptine opine donosi odluke o osnivanju jedinica (ustanova) PZZ i druge odluke, naredbe, uputstva i rjeenja u djelokrugu primarne zdravstvene zatite na svojoj teritoriji. U praktinoj realizaciji drava svoje funkcije ostvaruje: usaglaavanjem meunarodnih zdravstvenih obaveza sa nacionalnim obavezama, praksom i mogunostima; - politikom i reformom razvoja zdravstvenih sistema u tranziciji (promjenama); - usaglaavanje odnosa izmeu proizvoaa zdravstvenih usluga i pacijenata, - uvoenje trinih mehanizama u zdravstvenim sistemima; - utvruje balans vlasnikih odnosa (dravne, privatne i mjeovite svojine u zdravstvu); - kreira i unapreuje mehanizame zdravstvenog osiguranja sa trinim bankarskim principima; - utvruje odgovarajue sadraje upravljanja izmeu centralnog ministarstva i niih nivoa zdravstvene vlasti; - kako uiniti efikasniju, efektivniju PZZ i obezbjediti kvalitetniji nivo saradnje PZZ sa sekundarnim i tercijarnim nivoem; - ostvariti veu mobilizaciju stanovnitva i njihovu participaciju u samozatiti i promociji zdravlja; - razviti mehanizam kontrole ivotne sredine, kvalitet zdravstvenih usluga i trokova zdravstvene zatite itd. Vidi dalje

42

OBAVEZNA ZDRAVSTVENA ZATITA ZA SVE GRAANE Federacija Bosna i Hercegovina je utvrdila (a vjerovatno je slino uinila i Republika Srpska) obaveznu zdravstvenu zatitu, za sve graane pod jednakim uslovima koje obuhvata: - pruanje usluga hitne medicinske pomoi, - prevenciju i lijeenje zaraznih bolesti, - lijeenje akutnih i hroninih bolesti u sluajevima i stanjima kada ugroavaju ivot, - zdravstvenu zatitu djece do navrene 15. godine ivota, - zdravstvenu zatitu redovnih uenika i studenata, - oktrivanje i lijeenje endemske nefropatije, - lijeenje malignih oboljenja i izulin-ovisnog dijabetesa, - zdravstvenu zatitu u trudnoi i materinstvu, - zdravstvenu zatitu duevnih bolesnika, koji zbog prirode i stanja bolesti mogu da ugroze svoj ivot i ivot drugih lica, ili otete materijalna dobra, - zdravstvenu zatitu oboljelih od progresivnih neuro-miinih oboljenja, paraplegije, kvadriplegije, cerebralne paralize i multipleks skleroze, - provoenje obavezne imunizacije protiv djeijih zaraznih oboljenja, - lijeenje povreda na radu i profesionalnih oboljenja, - zdravstvenu zatitu graana iznad 65 godina ivota, a koji nemaju prihode vee od prosjene plae, na podruju Federacije, ostvarene u prethodnom mjesecu po lanu domainstva, - lijeenje narkomanije, - slubu prikupljanja krvi.

43