You are on page 1of 30

N A R O D N I ZDRAVSTVENI L I S T

mjesenik za unapreenje zdravstvene kulture


Izdaje ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO PRIMORSKO-GORANSKE UPANIJE Za izdavaa doc. dr. sc. Vladimir Miovi, dr.med. Ureuje Odjel socijalne medicine Odsjek za zdravstveni odgoj Redakcijski savjet doc. dr. sc. Vjekoslav Bakaun, dr. med.; Suzana Jankovi, dr. med.; mr. sc. Vojko Obersnel, dipl. ing.; doc. dr. sc. Vladimir Miovi, dr. med.; Vladimir Smeny, dr. med.; prof. dr. sc. Ante krobonja, dr. med.; dr. sc. Marija Varoi; doc. dr. sc. Milan Zgrabli, dr. med.; tel. 21-43-59, 35-87-26, fax 21-39-48 Odgovorni urednik Vladimir Smeny, dr.med. Glavni urednik Suzana Jankovi, dr.med. Lektor Vjekoslava Lenac, prof. Grafika priprema "Welt" d.o.o. - Rijeka Grafiko-tehniko ureenje Ines Volf, graf. in. Rjeenje naslovne stranice Saa Ostoji, dr.med. Urednitvo 51000 Rijeka, Kreimirova 52/a pot. pret. 382 tel. 21-43-59, 35-87-26 fax 21-39-48 http://www.zzjzpgz.hr (od 2000. g.) Godinja pretplata 30.00 kuna iro raun 2300007-1100028208 Godinja pretplata za inozemstvo: SFRS 10.- Devizni raun kod Rijeke banke d.d. Rijeka, SWIFT: RBRIHR 2X 7001-3393585-ZZJZPG RIJEKA Tisak "Studiograf" - Rijeka
"NZL" je tiskan uz potporu Odjela gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb Grada Rijeke.

Kretanje unapreuje zdravlje - kretanje uva zdravlje

vjetska zdravstvena organizacija (SZO) u posljednje vrijeme ulae velike napore u traenju i uvoenju resursa koji nisu "posljedica svemone napredne tehnologije", pa stoga i poprilino nedostupni veini stanovnitva ovog naeg planeta. Jedan je od dobrih primjera iroka i uspjena kampanja "Povratak dojenju". Ovom prigodom neto vie o kretanju. Dvadeseto stoljee ostat e zabiljeeno, meu inim "inovacijama", i po drastinom smanjenju svih oblika kretanja. Tehnologija rada pretpostavlja ili sjedenje, ili (jo pogubnije) stajanje. Zbog poveanih relacija, pri odlasku na posao i povratku s posla koriste se javna ili osobna prometala. Djeca se voze ili prevoze do kole i na relacijama kraim od kilometra (zbog sigurnosnih razloga ili preteke kolske torbe?). SZO kae da se 60% odraslog stanovnitva kree manje od zatitne razine ouvanja zdravlja i sprjeavanja itavog niza bolesti, najvie onih srca i krvoilja te organa za kretanje. Recimo neto vie o djeci i zdravom odrastanju. Ako se smiju davati generalizirane i stoga paualne ocjene, onda bi dananjica izgledala: u vrtiima (u naim uvjetima nedostatan obuhvat) stanje je zadovoljavajue, ali se ini da aktivnosti koje ne zahtijevaju kretanje polako ali uporno rastu; u osnovnoj koli (1. - 4. razred) sve je na pleima jedne jedine osobe uitelja; kola je preteno zatvorena ustanova, radi se u smjenama, rijetko, gotovo nikad, u prirodi; tjelovjeba je orijentirana na sport u smislu "jedni se igraju, a veina promatra"; u osnovnoj koli (5. - 8. razred) dolazi specijalizirana osoba - nastavnik tjelovjebe, ogranien programom i prostorom; nastupa vrijeme burnih promjena u rastu i razvoju; teite je na "talentiranima", a zapostavljaju se do iskljuivanja " nespretni, predebeli i neskloni";

u srednjoj koli motivacija uenika sve je slabija, prostorno-tehnike mogunosti slabije od onih u osnovnoj koli; dio srednjekolskog uzrasta ne ide u kolu - o njima se ne zna mnogo. Zato toliko o mladima? Osnovni je razlog "drutvena" odgovornost odraslih u stvaranju pozitivnih i u sprjeavanju negativnih navika mladih. Da li se svi odrasli, koji znaju, mogu i moraju, dovoljno angairaju da mladi ne izgube sposobnosti i potrebe, zapisane u nasljeu, ne u neemu to treba stvarati, uiti ili na drugi nain usvajati ispoetka. Sjetimo se samo kojom brzinom djeca protre nakon to prohodaju. Na kraju, vrijedno je podsjetiti se: nema unapreenja i ouvanja bez samozatite. Nema jednostavnijeg i dostupnijeg resursa od vlastite sposobnosti kretanja. SZO je, kao i obino, u pravu. A djeca? Tko je kriv za njihove loe i nesauvane dobre navike? Odgovorni urednik

2
svibanj-lipanj 2003

ivjeti zdravo

Promijenimo krivo naueno ponaanje


Temeljna je odrednica promicanja zdravlja unapreenje zdravlja i stvaranje potencijala za dobro zdravlje, prije nego se zdravsteni problemi ili ugroenost zdravlja pojave.
rije 35 godina, 1977., Svjetska zdravstvena organizacija (Health for All) dala je osnovu za razvoj promicanja zdravlja i istaknula ulogu zajednice i meuresorskog djelovanja. U Ottawi je 1986. godine odrana 1. meunarodna konferencija o promicanju zdravlja, ime je zapoeo organizirani proces osposobljavanja ljudi radi poboljanja kontrole nad vlastitim zdravljem. Izgradnja javnozdravstvene politike usmjerene zdravlju, stvaranje okolia koji pridonosi zdravlju, jaanje aktivnosti na razini zajednice, razvijanje osobnih znanja i vjetina, reorijentiranje zdravstvenih slubi i usluga osnovni su modeli djelovanja u javnom zdravstvu. Dvije godine kasnije, 1988., zdravlje ena, prehrana, puenje i alkohol te zdrav okoli definirani su kao etiri prioriteta u javnozdravstvenoj politici. U Hrvatskoj je 1995. godine zapoeo sustavni rad u okviru 1. projekta zdravstva Ministarstva zdravstva RH i HZZO, potprojekt: Promicanje zdravlja. Obavljeno je i terensko istraivanje na 9 lokaliteta i na uzorku od 3.681 osobe, od 18 do 65 godina. Preporuka je 1. projekta prevencija rizinih imbenika (puenje, prehrana, tjelesna aktivnost, spolno ponaanje). Zapoela je i sustavna edukacija edukatora, u organizaciji Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Krajem 2002. godine Ministarstvo zdravstva osnovalo je Povjerenstvo za promicanje pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti radi prevencije dva od

tri najvanija rizika za razvoj danas vodeih uzroka pobola i smrtnosti. Povjerenstvo se bavi s etiri osnovne teme: pravilnom prehranom, dorukom, vodom i kretanjem. Potreba za hranom primarna je biotika potreba, a proces regulacije hrane vrlo je kompliciran. Na njega, osim primarnih fiziolokih faktora (lienost hrane, hipotalamiki centar za regulaciju osjeaja gladi i sitosti, impulsi iz

potrebe za hranom). Winnicot (pedijatar i psihoanalitiar) rekao je: Hranjenje dojeneta stvar je odnosa izmeu njega i majke, primjena u praksi i afektivnog odnosa izmeu dvaju ljudskih bia. Najraniji odnos prema hranjenju treba uspostaviti na adekvatan nain (intuitivno uspostavljen kontakt zdrave majke i djeteta). Hrana nije i ne smije biti nagrada, a sustezanje od hrane nije nain kanjavanja djeteta. Hrani ne treba davati emocionalno znaenje. Prema bihejvioristikom tumaenju (Skinner), pretilost je posljedica prekomjernog jedenja (definirano kao unos hrane koja sadri veu energetsku vrijednost od potrebne), a ono je naueno ponaanje. Potreba za kretanjem uroena je svakom ovjeku. Djeca su do kole u stalnom pokretu, a s polaskom u kolu naglo se prekida stalno kretanje djeteta. S vremenom se nauimo sve vie sjediti, a sve manje kretati. Jednom smo krivo nauili i suspregnuli prirodni nagon. Moemo jo jednom proi kroz proces uenja i ovaj put nauiti pravilno: kretati se svakog dana najmanje 30 minuta. To tumaenje predstavlja temeljnu odrednicu rada Povjerenstva, jer mi vjerujemo da se krivo naueno ponaanje moe promijeniti.
Jeste li danas dorukovali?

probavnih organa, razina eera u krvi, genetski imbenici), utjeu i sekundarni fizioloki faktori (socijalni: navike, obiaji, stavovi obitelji, kulture, civilizacije te psiholoki: osobnost pojedinca, tj. nauene preferencije, averzija prema odreenoj hrani, prihvaeni stavovi, strahovi od lienosti hrane, simboliko nezadovoljstvo nefizioloke

Doruak je najvaniji dnevni obrok, kojim treba osigurati 40% dnevnog unosa hrane. On osigurava zdravo i vitko tijelo, energiju potrebnu za poetak dana, njime kontroliramo osjeaj sitosti tijekom dana i prua nam neophodnu energiju za rad mozga.

3
svibanj-lipanj 2003

Dorukovati treba na poetku svakog dana, bez obzira gdje bili, 365 dana godinje. Za doruak se preporuuju sljedee namirnice: itarice - izvor ugljikohidrata, vitamina, minerala i prehrambenih vlakana; kruh od cjelovitog zrna izvor ugljikohidrata, vitamina, minerala i prehrambenih vlakana; voe i voni sokovi - izvor vitamina, minerala, enzima i prehrambenih vlakana; med, voni namazi - izvor brzo raspoloive energije, vitamina i minerala; mlijeko, sir i sirni namaz, jogurt, acidofil - izvor proteina, kalcija, vitamina, dobrih bakterija; jaja i nemasna unka - izvor proteina, vrijednih masti, vitamina i minerala.
Hranite li se i vi zdravo?

Jeste li danas popili svojih 8 aa vode?

Pravilnom prehranom osjeat ete se i izgledati bolje, osigurati organizmu vrijedne hranjive tvari, svakodnevno potrebne za rast i razvoj te odranje zdravlja, a to je i najbolja prevencija kroninih bolesti, poput bolesti srca i krvoilja, eerne bolesti, dijabetesa i raka. Neka vaa prehrana bude raznolika. Ne pretjerujte u koliini hrane. Odaberite prehranu bogatu proizvodima od cjelovitih itarica. Zamijenite bijeli kruh integralnim. Jedite pet ili vie obroka voa i povra dnevno (jedan obrok = koliko vam stane u aku). Dajte prednost ribi i nemasnom mesu. Uvrstite u svakodnevnu prehranu kvalitetna biljna ulja - maslinovo i buino ulje. Ograniite unos slatkia, zamijenite ih oraastim plodovima i suenim voem (dnevno = koliko vam stane u aku). Ograniite unos masti, zaslaivaa i soli. Uskladite svoje prehrambene navike s tjelesnom aktivnou. Cjelokupni dnevni unos hrane podijelite u 5-6 manjih obroka (doruakuina-ruak-uina-veera). Doruak je najvaniji dnevni obrok. Meuobroci neka budu paljivo odabrani - dajte prednost svjeem i suenom vou, oraastim plodovima i fermentiranim mlijenim proizvodima. Ruajte redovito, lagane i jednostavne obroke. Veerajte skromno, 2-3 sata prije nonog odmora.

Voda je medij u kojem se odvija ivot. Ona je izvor tijelu vanih minerala i elektrolita. Nema energetsku vrijednost, oslobaa organizam od tetnih tvari, regulira tjelesnu temperaturu, olakava probavu, a kou odrava zdravom i lijepom. Vodu treba piti tijekom cijelog dana, a da bismo to ostvarili, ona mora biti dostupna. Potrebe za vodom poveane su kada smo tjelesno aktivni i u toplijim mjesecima. Trudnice, dojilje, djeca i osobe starije dobi moraju posebno paziti na dostatan unos vode. Postoje tri osnovne vrste vode. Mineralna voda izvire iz podzemnih leita, zatienih od svakog oneienja. Odlikuje se prirodno prisutnim mineralima i elektrolitima te ima fizioloki utjecaj na ljudski organizam. Izvorska voda dobiva se iz podzemnih leita, zatienih od svih vrsta oneienja. Sadri niu razinu minerala od mineralne vode. Posebno se preporuuje dojenadi, djeci i osobama s visokim tlakom. Stolna voda mehaniki je i kemijski proiena voda koja se dobiva iz podzemnih i povrinskih akumulacija vode. Odaberite zdravstveno ispravnu i vama dostupnu vodu i popijte 8 aa vode dnevno!
Kreete li se i vi 30 minuta dnevno?

nju 5-10 minuta, koje postupno produljujte i intenzivirajte. Vie dnevnog kretanja uinit e vas zdravijom, snanijom i sretnijom osobom, izgraditi jae kosti i snanije miie, osnaiti srce. Bit ete tjelesno snaniji i mentalno oputeniji. Uinite prvi korak - to ovisi samo o vama - vi to moete!!!
Mr. sc. Sanja Musi Milanovi, dr. med.

Ako se elite pretplatiti na Narodni zdravstveni list, dovoljno je da nazovete telefonski broj 21-43-59 ili poaljete dopisnicu sa svojim podacima (ime, prezime, adresa) u Zavod za javno zdravstvo, Odjel socijalne medicine, 51000 Rijeka, Kreimirova 52a.

Promidbeni prostor
u Narodnom zdravstvenom listu! Ako elite oglaavati u naem listu, javite se Urednitvu na telefon:

Kreite se svakoga dana najmanje 30 minuta, na nain koji vam najvie odgovara i najbolje se uklapa u va dnevni ritam; vie hodajte: od umjerenog petminutnog do otrog tridesetminutnog svakodnevnog hodanja, trite, vozite bicikl, rolajte, pleite, boajte, igrajte koarku, nogomet, odbojku, izvedite psa u etnju, obraujte vrt, kosite travu. Kreite se kad god i gdje god moete, 3 puta po 10 minuta ili 6 puta po 5 minuta. Vano je da to radite svakoga dana, najmanje 30 minuta, i da u tome uivate! Ako do sada niste bili aktivni - ponite s umjerenim aktivnostima u traja-

21-43-59

4
svibanj-lipanj 2003

Kampanja ivjeti zdravo

IVIMO ZDRAVO NA KORZU


Svjetska zdravstvena organizacija predloila je zemljama lanicama da 10. svibnja proglase danom posveenom kretanju za zdravlje. U Hrvatskoj je taj dan odreen i za poetak nacionalne kampanje posveene pravilnoj prehrani i tjelesnoj aktivnosti.
ampanja ivjeti zdravo zapoela je u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku. Svaki je grad organizirao prigodne aktivnosti. Tako je Zagreb imao na Jarunu Doruak na travi, a Rijeka je ivjela zdravo na Korzu. Iako su mediji najavljivali kampanju ivjeti zdravo cijeli prethodni tjedan, Rijeki je Korzo subotom ujutro idealno mjesto za sva dogaanja, tako da najava gotovo i nije bila potrebna. Mnotvo graana posjetilo je tandove brojnih sponzora koji su prezentirali svoje proizvode, izmjerilo krvni tlak, eer u krvi i indeks tjelesne mase, te dobilo savjet lijenika fizijatra, gastroenterologa i kardiologa. Oni mlai utrkivali su se u vonji bicikala i rola, a hrabriji su imali prigodu ispenjati umjetnu stijenu. Svrha svih dogaanja toga dana bila je graanima plasirati osnovne poruke koje se odnose na pravilnu prehranu i tjelesnu aktivnost. Cijela kampanja ima za cilj da graani nae zemlje te poruke prihvate i ugrade u svakodnevni ivot i da one postanu prepoznati i drutveno prihvaen stil zdravstvenog ponaanja. Dugorono se oekuje smanjenje rizinih faktora i kroninih bolesti do kojih oni dovode, a time i poveanje kvalitete ivota svakog pojedinca, od onih najmanjih, do onih u treoj i etvrtoj ivotnoj dobi.

Organizatori akcije ivjeti zdravo, Rijeka, 10. svibnja 2003.: Zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske upanije, Primorsko-goranska upanija, Grad Rijeka, Gradsko drutvo Crvenog kria Rijeka.

Sponzori akcije ivjeti zdravo: PIK Rijeka, IVEX Rijeka, Anyo Kastav, Sveti Rok Lovinac, Ledo Zagreb, SMS Split, Osnovna kola Hreljin, Srednja kemijsko-grafika kola Rijeka, Ratko Gaparovi, dr. med. Sudionici i organizatori sportskih zbivanja: uenici osnovnih kola Nikola Tesla, Dolac i Centar, Rijeki alpinistiki klub, Centar mladih Rijeka, Studentska sekcija Zbora lijenika Rijeka. Zavod za javno zdravstvo Rijeka zahvaljuje svim sudionicima akcije, posebno brojnim graanima koji su pokazali velik interes za sva dogaanja i potakli nas, kao organizatore, da osmislimo i provedemo jo vie takvih i slinih akcija, kojih su poruke usmjerene promicanju i unapreenju zdravlja svih naih graana.
Glavna urednica

Poruke kampanje "ivjeti zdravo" SVAKI DAN: dorukujte, popijte litru i pol vode, pravilno se hranite (jedite voe i povre, koristite maslinovo ulje), kreite se najmanje 30 minuta.

5
svibanj-lipanj 2003

Godinji odmor

PRIGODA ZA ZDRAVI POETAK


U Hrvatskoj ljudi najvie umiru od kardiovaskularnih bolesti, od zloudnih tumora i od ozljeda. Uz njih, najvie obolijevaju i od neurotskih i depresivnih poremeaja, od bolesti dinog sustava, od pretilosti i od bolesti zubiju.

ve su to bolesti to se uvrtavaju u skupinu kroninih i degenerativnih bolesti. One su posljedice krivih ivotnih i zdravstvenih navika. Ljetni godinji odmor prava je prilika da se otpone zdravim ivotom i tako sprijei ili odgodi poetak kroninih degenerativnih bolesti. Prije polaska na odmor i tijekom odmora korisno je podsjetiti se na rizike koji najee ugroavaju zdravlje, kao i na preventivne ivotne i zdravstvene mjere koje e otkloniti te rizike.

III. Ovisnosti ne puiti, ne boraviti u zadimljenim prostorijama, od alkoholnih pia - do 2 dcl crnog vina dnevno, nikada nikakve droge; IV. Higijena dnevna istoa tijela, odjee, obue, mjesta boravita, pranje zubi poslije jela, pranje ruku prije jela i poslije nunika, istoa namirnica, besprijekorna voda; V. Psihiki mir i ravnotea nesebini i paljivi meuljudski odnosi - u obitelji, u prometu, u slobodnom vremenu, na poslu, razmiljanja o korigiranju vlastitih nekritikih ambicija, oko osam sati nonog sna, odmor poslije ruka, itati vrijednu beletristiku, meditirati, koncentracijom izbjei rastresenost koja uzrokuje nesree na poslu i u prometu; VI. Sistematski pregledi planirati program redovne kontrole kod svog lijenika, zbog pravovremene dijagnoze mogue prikrivene bolesti.

imbenici rizika i mjere prevencije

I. Ishrana

Prim. dr. Ivica Ruika

dnevno ne manje od pet obroka, umjereno kalorinih, malo masnoa, samo biljnih, i to prvenstveno maslinovo ulje, malo rafiniranih eera, malo slatkia, dosta pripravaka od punozrnatih itarica (ne bijeli kruh ni peciva), mnogo svjeeg voa i kuhanog povra, ribe esto, naroito plave morske ribe, kuhane piletine, mnogo obranog mlijeka i mlijenih proizvoda, mnogo vode i prirodnih vonih sokova; II. Kretanje to manje sjediti u autu i pred televizorom, gimnastika u kui, rad u vrtu, svakodnevno ustro hodanje ili tranje, vie od pola sata, od portova planinarenje, plivanje, bicikl, skijanje;

6
svibanj-lipanj 2003

Tjelesno vjebanje studenata

Kretanje olakava umni napor


U zemljama duge sveuiline tradicije, kao to su Engleska, Francuska, Njemaka, Italija, studiranje je nezamislivo bez aktivnog bavljenja studenata nekim sportom. Primjeri su ponuenih sportskih studentskih sadraja i USA, vedskoj te zemljama visokih materijalnih i inih standarda. U njih je dobrovoljnost pokreta aktivnosti.
aa mlada sveuilita u Rijeci, Osijeku, Splitu, Zadru, a uskoro i u Dubrovniku, nemaju dugo te obiaje. To ne moemo rei za nae najstarije i najvee - zagrebako sveuilite, koje vue duge korijene. Studente prve i druge godine, kroz ukupno 120 sati za 4 semestra, aktivira se i obveznom nastavom kolegija Tjelesna i zdravstvena kultura koji gotovo svi smatraju potrebnim, iako su djelomino nezadovljni neizabranim sadrajima. Cilj je adekvatnim kineziolokim aktivnostima zadovoljiti potrebe studenata za kretanjem, kao izrazom zadovoljavanja opih potreba. Na osnovi slobodnog opredjeljenja studenata za pojedine kinezioloke aktivnosti, trebalo bi odrediti sadraje obveznog, osnovnog, A-programa. Iz monostrukturalnih gibanja to mogu biti: atletika, veslanje, klizanje, biciklizam, kajakatvo i drugo. Od polistrukturalnih kretanja to bi mogli biti koarka, nogomet, rukomet, stolni tenis, tenis, badminton i slino. Ponuda kompleksnih kretanja moe biti sastavljena od: hrvanja, karatea, sportske gimnastike, ritmike gimnastike, ritmikosportske gimnastike, plesova i drugih sportskih sadraja. Naalost, fragmentiranost sveuilita i veleuilita, uz materijalne nemogunosti, ne doputaju ostvarivanje studentskih elektivnih sadraja. Hrvatska veleuilita i sveuilita uglavnom ne mogu ponuditi one sadraje koje studenti ele jer najee nemaju svojih objekata: dvorana, vanjskih terena, bazena s pripadajuim prostorijama. Satnica koritenja sportskih dvorana i plivalita na fakultetima zna biti u koliziji s ostalim predavanjima u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci. Raz-

nolika istraivanja elja studenata za tipinim kretanjima dokazuju velik broj neostvarivih elja, a izuzetno malen broj ostvarivih elja te razliitosti njihovih interesa. Studentice trae vie aerobika u kombinaciji s fitnessom, zadovoljne su odbojkom, a studenti trae natjecanja u nogometu, koarci, odbojci.
Izvannastavne aktivnosti

U slobodnom vremenu samo se dio studenata po osobnom izboru uestalo bavi fitnessom, aerobikom, izabranim monostrukturalnim, polistrukturalnim i kompleksnim kretnim aktivnostima, od poznatih i uobiajenih do neformalnih, spontanih i neklasificiranih, te izvansustavnih alternativnih, nekomercijalnih kretanja, kao to je npr. rolanje, skate i slino. Uz tranje, nogomet, koarku, odbojku, vaterpolo, plivanje, tenis, stolni tenis, badminton, tu su i jedrenje, skijanje, ribolov, ronjenje, planinarenje, veslanje, pjeaenje, padobranstvo, boanje i jahanje.

uglavnom izbor hipokinetikog naina ivota na relaciji kua-auto-kafiikua. Najtei teret moe im biti lica, aa, novina ili hodanje po stubitu. Najvie se troe osobe koje rade uz studij. U tu skupinu moemo, kao osobe s natprosjenim tjelesnim naporima, svrstati i vrhunske studente-sportae, kojih je danas u nas znatno manje nego to je bilo prije domovinskog rata. Poznato je kako je izuzetno teko uskladiti obveze na fakultetu i u klubu.
Nekretanje slabi organe

Bitno je uoiti da su sada komercijalizirani ekstremni sportovi prihvaeni u sasvim malom, gotovo beznaajnom postotku studentica i studenata. Nama je najzanimljiviji, najneaktivniji dio onih akademskih osoba koje imaju tipini radijus kretanja od kunog kreveta do fakultetske stolice i natrag. Druga je grupacija onih koji su formalno studenti. Njima je smjer kretanja

U dananjim uvjetima minimalnih tjelesnomotorikih aktivnosti, sportska rekreacija te sport zauzimaju izuzetno znaajno mjesto za te dobne skupine. Smanjeni tjelesni napori i nedovoljno kretanje osiromauju motorike funkcije. Pretjerani napori nisu dobri po ukupno zdravlje, ve oni napori koji su struno i znanstveno usmjereni i primjereni tono odreenoj osobi, a nikako i nikada cijeloj skupini raznolikih osoba s razliitim psihosomatskim statusom. Time se potie nesklad u razvoju i osobnom zdravlju. Funkcija jaa organ, a nekretanje ga slabi. Kretanje je lijek za odravanje i podizanje funkcionalnih sposobnosti organizma. Ako taj, najee besplatni lijek ne koristimo svakodnevno umjereno, tada sami sebi pomaemo u smanjivanju funkcionalnih sposobnosti. Time potiemo i poremetnje zdravlja, smanjivanje radnih sposobnosti i studentske i mlae radne populacije. Tako naruenom biolokom ravnoteom smanjujemo i stupanj adaptacije organizma na svekolike utjecaje. Miina aktivnost stvara bioloku ravnoteu, pored niza imbenika.

7
svibanj-lipanj 2003

Podmirivanje individualnih potreba studenata i mlae radne populacije najee je unutar prostora sportske rekreacije u veine, sporta u manjem dijelu, a u najmanjem u vrhunskom sportu. Znaajan dio tih dviju skupina nema potrebu za dodatnim kretanjem i ne bavi se ba nikakvim tjelesnim aktivnostima. Studenti I. i II. godine studija moraju vjebati na nastavi kolegija Tjelesna i zdravstena kultura. Kako njihove potrebe za izborom prikladnih sadraja nisu omogu-

ene, uglavnom nisu zadovoljeni njihovi interesi i motivi, odnosno preferirani kinezioloki sadraji. Veina studenata dolazi na nastavu jer mora, a ne moe izabrati eljeni sportski sadraj, koji fakulteti ne mogu ponuditi. Usporedimo li rijeke bive i sadanje studente, jednostavno moemo uoiti tendenciju minimalno zainteresiranih za bilo koji oblik rada. Prije 10-20 godina studenti bi prihvatili gotovo svaki sadraj koji im se nudio na nastavi. Tada bi u jednoj prosjenoj skupini bilo 3-5 od nierazrednih do vrhunskih sportaa. Danas u skupini ili nema sportaa, ili je prosjeno jedan nierazredni, rijetko iz srednjerazrednih klubova. Prije su studenti-sportai najee trenirali nogomet, koarku, odbojku, vaterpolo, rukomet, rjee plivanje, jedrenje, a danas su to raznoliki borilaki istonjaki sportovi te rjee nogomet, koarka, odbojka, jedrenje. Osnovna tenja kretanja, pa tako i kolegija Tjelesna i zdravstvena kultura, jest izmjena raznolikih karakteristika antropolokog statusa, posebno morfolokih, funkcionalnih i motorikih sposobnosti, spoznajnih funkcija i karakternih osobina linosti koje sudjeluju u motorikom izraavanju. Dio je opeg obrazovanja i kulture ivota stjecanje osnova o uvanju i unapree-

nju zdravlja osobe i zdravlja okoline. Natjecanja su manjem postotku studenata izuzetno znaajna, i to od unutarfakultetskih, meufakultetskih, sveuilinih u Hrvatskoj do meunarodnih, sa srodnim fakultetima, prijateljskih sveuilita, europskih i svjetskih studentskih natjecanja do najkvalitetnijih: ljetne i zimske Univerzijade. Po specifinim se natjecanjima tono prepoznaju odreena sveuilita. Na rijekom sveuilitu to je mlada Rijeka regata Pomorskog fakulteta u mornarskom veslanju. U nas se natjecanja uglavnom izvode povremeno, nesustavno. Iako Zakon o sportu jasno govori kako se na visokim uilitima osnivaju studentske sportske udruge koje uspostavljaju sustav natjecanja unutar jednog sveuilita ili druge zajednice visokokolskih ustanova, samim studentima organizacija natjecanja prevelik je teret. Studentpredsjednik odbora za sport pri rijekom sveuilitu nije struna osoba, osposobljena za kvalitetnu organizaciju natjecanja, recimo u nogometu, koarci i odbojci, ali vrijedna su panje barem i takva natjecanja. Osnovni je problem nedostatak dvorane, bazena ili vanjskih igralita koje bi Sveuilite staro 30 godina moralo imati na raun njegovih 11 500 studenata. Zanimljivo je kako lijeenje samo jednog studenta narkomana stoji vie od godinjeg odravanja igralita amaterskog nogometnog kluba na kojemu moe tjelesno vjebati vie stotina studenata. Promatrajui kroz prizmu preventivnosti aplikativne kinezioloke nastave, koja jedina od svih kolegija moe neposredno utjecati na studentsko zdravlje, moemo se zapitati: zato se ba niti jedan sportski objekt u gradu Rijeci nije napravio za tu bitnu populaciju?
Svi mogu vjebati

sebno preporuenim vjebama, kojima se ubrzava povratak zdravstvenog statusa. Ako je procjena djelomino ili potpuno osloboditi studenta od nastave, potrebno je drugim nainom, npr. seminarskim radom o samom oteenju, preporuenim tjelesnim vjebama, nainom ivota i rada uvesti studenta u dobro poznavanje osobnog utjecaja na sadanje i budue zdravlje s oteenjem. Boravak u prirodi poeljan je uglavnom kod veeg dijela pokretnih osoba.

Za studente oteenog zdravlja mogu se izraditi, unutar osnovnog Bprograma, okvirni programi u dogovoru profesora Tjelesne i zdravstvene kulture i studentova doktora. Najee u praksi student i profesor razgovaraju o oteenju te se moe nastaviti s po-

U bolesti cirkulacijskog sustava preporuuju se razni obici hodanja, vjebe bez optereenja, uz izbjegavanje statikih optereenja. Bolesti miino-kotanog sustava i vezivnog tkiva zahtijevaju posebne vjebe, bez optereenja ili s njim, neke kineziterapeutske, gimnastike vjebe, plivanje, vjebanje s optereenjem ili bez njega u vodi primjerene temperature, preporuene elementarne i sportske igre te, ako je indicirana, vonja bicikla. Kod bolesti dinih organa vjebanje je na istom zraku. Preporuuju se vjebe disanja s optereenjem ili bez njega, razliiti oblici hodanja, doputene elementarne i sportske igre, optimalna pjeaenja u prirodi, specifina ljetovanja. Kontraindicirano je vjebanje u hladnom, zaguljivom i pranjavom prostoru. Bolesti lijezda s unutarnjom sekrecijom, poremeaji metabolizma, prehrane i imuniteta zahtijevaju, uz dozirana optereenja, sve prirodne oblike kretanja i igara, pjeaenje, kineziterapeutske vjebe s nestatikim naporima, dozirano plivanje i ples te boravak u prirodi. Borilake vjetine i statika optereenja izbjegavaju se kod bolesti oiju, a preporuaju se hodanje i lagano tranje, vjebe orijentacije u prostoru i vremenu, specijalne vjebe za jaanje, istezanje i labavljenje miia, adaptirane igre i ples. Uz glazbu se, kod bolesti probavnih organa vjebaju

8
svibanj-lipanj 2003

hodanje, lagano tranje, specijalne elementarne i sportske igre, za opi razvitak tijela, plivanje i ples. I u bolesti ivanog sustava, ako je mogue, treba vjebati uz adekvatnu glazbu, s paljivim optereenjima, prirodne oblike kretanja, posebne elementarne i sportske igre, estetsku gimnastiku i ples. Kod bolesti urogenitalnog sustava kontraindicirani su potresi i vibracije tijela pa se program izvodi u skladu s osobnim stanjem, uz optimalne termalne uvjete. Duevni poremeaji potiu izbjegavanje aktivnosti koje uzrokuju psihiku napetost, strah, agresivnosti i druge oblike neprilagoenog ponaa-

nja. Poeljni su paljivo odabrani i dozirani prirodni oblici kretanja, elementarne sportske igre, vjebe koordinacije, ravnotee, brzog reagiranja, orijentacije u prostoru i vremenu, izletnitvo, ples i vjebe uz glazbu. Kod bolesti treba izbjegavati plivanje i vjebe u vodi, a odabrati prirodne oblike kretanja, posebne elementarne te sportske igre, vjebe za bolje snalaenje u prostoru, vremenu i opoj meuljudskoj komunikaciji. Kod zaraznih i parazitnih bolesti cjelokupni program realizira se individualno, izbjegavanjem statikih napora, vjebanja u hladnom, zaguljivom i pranjavom prostoru, a

preporuaju se pjeaenje u prirodi, prirodni oblici kretanja, oprezno dozirani, vjebe za pojedine miine skupine, bez optereenja. I kod bolesti koe i potkonog tkiva te ozljeda treba individualno vjebati prirodne oblike kretanja, uz vjebe za jaanje, istezanje i labavljenje miia, specijalne elementarne igre, pjeaenje, a ako je medicinski indicirano, moe se i plivati i vjebati u morskoj vodi. Ozljede zahtijevaju primjenu samo medicinski doputenih aktivnosti, odnosno izbjegavanje kontraindikacijskih naprezanja.
Albin Redi, prof., Maja Redi, prof.

Tjelesna aktivnost radnog ovjeka

VJEBANJE JE IZVOR ZADOVOLJSTVA I ZDRAVLJA


Dananji nain ivota jako je ubrzan pa nastojimo obaviti to vie poslova u to manje vremena, preteno sjedei, a civilizacija dnevno smanjuje potrebe za kretanjem.
a veinu odraslih osoba izrazito je smanjena tjelesna aktivnost u profesionalnom radu, u dolascima i odlascima na posao, kuanskim poslovima i igrama. Poveava se vrijeme provedeno sjedei: vozimo se autima ili autobusima, radni vijek provodimo za kompjutorom ili radimo neki drugi sjedei posao, kad se odmaramo, sjedimo zavaljeni u fotelji, gledajui TV, okrueni daljinskim upravljaima, ili surfamo internetom, ak i kad idemo u kupovinu, najee idemo autom do vrata, a onda se vozimo liftovima, najee se ne bavimo nikakvim dodatnim aktivnostima za odravanje kondicije, ne provodimo vrijeme u prirodi. Definitivno smo zanemarili fiziku aktivnost pa velik broj ljudi ima rizine faktore za bolesti: dinog sustava, kardiovaskularne bolesti, bolesti lokomotornog sustava. Tri su osnovna preduvjeta zdravlja: pravilna prehrana, kontrola tjelesne teine i tjelesna aktivnost. Zdravlje je refleksija nae sposobnosti koritenja unutarnjih (emocionalni, intelektualni, duhovnih) i vanjskih (fizikih, okupacijskih, klimatskih) resursa. Fizika dimenzija zdravlja trebala bi biti najvanija za na normalan i sretan radni vijek.

a. fizika dimenzija - zdravo tijelo moe ekonominije odraditi sve dnevne aktivnosti i bre se oporaviti od bolesti i ozljeda; b. psihika, emocionalna dimenzija - kad zaponemo s vjebanjem, upoznajemo sebe, svoju motivaciju, jaamo samopouzdanje, bolje smo raspoloeni; c. socijalna dimenzija - zajedniko vjebanje prilika je za druenje s prijateljima i djecom; d. intelektualna dimenzija - nakon vjebanja pojaava se mentalna otrina i bolje odrauju intelektualni zahtjevi; e. duhovna dimenzija - dio je duhovnog razvoja sluenje i pomaganje drugima, za to je potrebna izdrljivost i kondicija; osim toga, odreene vrste vjebi, kao to su joga, tai-chi, takoer mogu zadovoljiti nae duhovne potrebe; f. radna dimenzija - osoba u kondiciji lake svladava radne zadatke, smanjuje se stres i poveava samopouzdanje; g. okolina dimenzija - vjebanjem u prirodi dolazi do razvijanja ekoloke svijesti i osjeaja pripadnosti prirodi.

9
svibanj-lipanj 2003

Sprijeiti bolesti na vrijeme

Dob od 45 do 60. godine nosi znatne promjene u grai i funkciji organizma. Kada je ovjek zaposlen, um je aktivan te se promjene ne uoavaju odmah. No, i kada se uoe, ne moraju biti razlog za zabrinutost, ali ih moramo biti svjesni. Dolazi do: smanjenja kotane mase, poveanog pritiska izmeu kraljeaka, degenerativnih promjena na zglobnim hrskavicama, teeg svladavanja tjelesnih napora, poveanja masnog tkiva. Da biste unaprijedili svoje zdravlje, potrebno je vjebati 30-60 dnevno, ali aktivnost moete akumulirati tijekom dana. Radite ono to volite i sluajte svoje tijelo. Prije vjebe vano je istegnuti se, a na kraju relaksirati. Preporua se i bavljenje nekim aktivnostima kroz tjedan (najmanje 3-5 puta tjedno), ovisno o individualnim interesima (stretching, joga, fitness, planinarenje, tranje). Kod tih aktivnosti naglasak je na redovitosti.

Stalna napetost pojedinih miia i fiksni poloaj zglobova spreavaju normalan protok krvi u tkiva, smanjuju dotok kisika i izbacivanja tetnih tvari. S vremenom dolazi do bolova vrata i ruke, upale tetiva, trnjenja, gubitka snage i bolova u kriima.

Redovita fizika aktivnost moe sprijeiti ili kontrolirati neke bolesti: smanjuje masnoe u krvi, prevenira povieni krvni tlak, smanjuje rizik od sranog i modanog udara, jaa plua, kontrolira teinu (30 vjebanja na dan = 12 kg manje godinje), prevenira i smanjuje stres, jaa imunitet, osigurava veu snagu, izdrljivost i fleksibilnost zglobova i kraljenice, prevenira osteoporozu, smanjuje ozljede, omoguava bolje spavanje i oputanje, poveava razinu energije, donosi bolje raspoloenje i kvalitetu ivota. Samo za usporedbu, vidimo da samo 10-15% Hrvata vjeba, u Europi 50%, a u SAD 2/3 populacije.

Preporuke: svakodnevno napravite kratku pauzu, razgibajte zglobove, istegnite miie da se pojaa cirkulacija, a time i otplavljivanje otpadnih produkata stresa, izbjegavajte liftove, proetajte prije ili nakon posla svakodnevno, ako imate psa, iskoristite njegove svakodnevne potrebe i ustrije proetajte, smanjite otuenost svoje obitelji i napravite izlet u prirodu, igrajte se zajedno, naite oblik rekreacije prema vaim interesima; neka to ne bude prisila, nego zadovoljstvo: plivanje, aerobik, vonja bicikla, joga, tai-chi, stretching, etnja, rolanje, ples.
Za odreene oblike vjebe potrebno je konzultirati se s voditeljima aktivnosti ili lijenicima s obzirom na specifini problem - ako ste stariji od 40 godina, ako imate kroninu bolest ili ako puite. Vano je da i poslodavci uoe dobrobiti vjebanja i da stimuliraju zaposlene da budu zdravi. Znamo da su Japanci najproduktivnija nacija, a da svakodnevno organizirano vjebaju prije ili za vrijeme posla.

30 minuta vjebanja dnevno = zdravlje. Shvatite koliko va osobni angaman u redovitoj vjebi pomae u smanjivanju tegoba, bolova i stresa i preuzmite odgovornost za svoje zdravlje.
Gordana Poi, vii fizioterapeut

10
svibanj-lipanj 2003

Tjelesna aktivnost

etnja trim-stazom u Kostreni

VJEBANJE ZA DOBRO JUTRO


Kampanja ivjeti zdravo, koja je zapoela 10. svibnja 2003. godine u cijeloj naoj zemlji, posveena je pravilnoj prehrani i tjelesnoj aktivnosti.

Zdravstveni radnici pokazuju: kretanje je zdravo


Koliko ste puta uli savjet zdravstvenih radnika da je vano pravilno se hraniti, redovito vjebati i kretati se, ne puiti i piti? Od osobe koja vam to preporua oekujete barem da je nepua i da je normalne tjelesne teine. Inae njegove preporuke ne shvaate ozbiljno. Meni pria, a sam se toga ne pridrava!
pravo smo zato mi, zdravstveni radnici Zavoda za javno zdravstvo Rijeka, eljeli primjerom ukazati na vanost kretanja i tjelesne aktivnosti te prevenciju brojnih poremeaja zdravlja i kroninih bolesti. Zato smo iskoristili Dan zdravlja, 7. travnja ove godine, odnosno nedjelju prije toga dana, kada smo se nali na trim-stazi u Kostreni i zajedno njome proetali. Dan zdravlja je ove godine bio posveen djeci, s porukom Djeca u zdravom okruenju, pa smo u etnju poveli i njih, netko djecu, a netko i unuke. Pozvali smo i kolege iz Doma zdravlja i KBC Rijeka. Vrijeme u nedjelju nije nam bilo naroito naklonjeno. Iako je bilo sunano, puhao je jak vjetar i bilo je hladno, pa je to bio razlog za odaziv neto slabiji od oekivanoga. Zato je svaki prisutni bio jo vrjedniji, naroito klinci s jakim natjecateljskim duhom. Svi su eljeli biti prvi. Krenuli smo zajedno s predstavnicima medija koji su nas, kao to su i obeali, doli pratiti. No, nakon nekoliko snimaka i razgovora s organizatorom, brzo su se vratili u tople aute. Odmah smo se podijelili u dvije grupe: jednu su poveli iskusni planinari i dobri poznavatelji staze, a drugu nedovoljno upuen organizator koji je izabrao krai put. Djece je bilo posvuda i njihov je tempo bilo sve tee pratiti. Ubrzo smo zaboravili na poetnu hladnou i uvjerili se da je kretanje odlino za cirkulaciju. U drugom je dijelu staze ona grupa koja je hodala krae skrenula na dui put, tako da smo se prosjeno svi jednako nahodali. Maleni su bili potpuno znojni pa su neke roditelji odmah odveli kui da se ne prehlade. Manja je grupa na kraju zavrila na toplom aju, to je iskoriteno za nove dogovore za sline masovnije susrete. Zavod za javno zdravstvo za tu je prigodu dao izraditi majice s logom kampanje ivjeti zdravo, koju u svibnju pokree Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske, a kojom e se u cijeloj zemlji propagirati pravilna prehrana i tjelesna aktivnost. Prije etnje majice smo prodavali po simbolinim cijenama, a prihod smo namijenili Caritasovom domu Sveta Ana koji e ga iskoristiti za kupnju osnovnih potreptina za svoje male tienike. Lijepo je s malo napora initi dobro za druge i korist za svoje zdravlje, i to ne samo priom, ve i primjerom. Na nau sljedeu akciju pozvat emo i sve vas. Pridruite nam se, svi ste dobrodoli na Kretanju za zdravlje.
Glavna urednica

svakoj e upaniji jedna osnovna i srednja kola te jedno poduzee, biti pilot mjesta za plasiranje osnovnih poruka kampanje. U Primorsko-goranskoj upaniji to su Osnovna kola Hreljin, Srednja kemijskografika kola i Zavod za javno zdravstvo. Nakon poetnih edukacija nastavnika, kampanja e u kolama zapoeti na jesen, poetkom kolske godine. Radnici Zavoda za javno zdravstvo nisu ekali slubeni poetak kampanje, ve samo lijepo vrijeme. Poetkom oujka zapoeli smo redovno jutarnje desetminutno razgibavanje na poetku radnog vremena, prvo u sobama, a sada na prekrasnoj sunanoj terasi nae zgrade. Svaki nam se dan pridrui jo netko i sve nas je vie. Pozdrave nam alju i trudnice iz oblinjeg rodilita, koje nas prate svako jutro, a na na poziv da nam se pridrue pokazuju povelike trbuhe radi kojih sada ne mogu raditi ono to i mi. Vjebamo. Nema nas puno, ali zapoeli smo. Sigurni smo da e nam se pridruiti jo i vie naih kolega. Mi na poslu odradimo prvih deset minuta od dnevne tridesetminutne doze kretanja. I elimo da vjebanje postane navika svih nas. elimo da nam terasa postane premalena. Mi smo strpljivi.
Glavna urednica

11
svibanj-lipanj 2003

Tjelesna aktivnost u treoj ivotnoj dobi

KRETATI SE ILI NE?


Nakon to je SZO 2002. godine objavila da su glavni initelji razvoja kroninih bolesti tjelesna neaktivnost, nepravilna prehrana i puenje, u svijetu i kod nas poduzima se niz akcija kojima se pokuava podignuti razina svijesti o tim injenicama, ali i primijeniti neke praktine akcije kako bi populacija bila zdravija.

namo da su kronine bolesti najee u treoj ivotnoj dobi, no nisu rezerviranesamo za to razdoblje, jer ovjek svojim ivotnim navikama u mladosti puno pridonosi zdravlju u starijoj ivotnoj dobi. Moderan stil ivota ima svoje prednosti, no sve vea ovisnost ovjeka o automobilima, kompjutorima, televiziji donosi, i u mladosti, i kasnije, sve vei broj tjelesnih, ali i psihikih invalida. ivotni nam se vijek u posljednjih dvadesetak godina osjetno produljio, no ini se da se kvaliteta ivota nije previe poboljala. Naime, kronine bolesti o kojima govorimo, kao npr. modani i srani udar, dijabetes, plune bolesti, debljina, osteoporoza, visoki krvni tlak, depresija, pa ak i maligne bolesti, u osjetnom su porastu. injenica je da se one barem jednim dijelom mogu prevenirati promjenom loih ivotnih navika te pravilnijim nainom ivota.
to vam mi predlaemo?

Ako ve bolujete od neke od navedenih kroninih bolesti, te ako niste sigurni koliko smijete opteretiti svoje srce, ili npr. koljena, ili kuk, svakako se posavjetujte s obiteljskim lijenikom, kardiologom ili fizijatrom.
to znai tjelesna aktivnost?

Koje su dobrobiti tjelesne aktivnosti u treoj ivotnoj dobi?

Za osobe tree ivotne dobi preporuujemo, a po naputku SZO, najmanje 30 minuta tjelesne aktivnosti dnevno. Najbolje je i najugodnije odabrati tjelesnu aktivnost koja vas ini sretnima i u kojoj uivate. Ako do sada niste vjebali ili se aktivno kretali, zaponite umjereno, polako i postupno, 10-ak minuta dnevno, te svakih nekoliko dana poveavajte trajanje aktivnosti za nekoliko minuta dnevno.

1. Pjeaenje moe biti svakodnevno, ali i 2-3 puta tjedno po 3-4 km, i to umjereno uz krae pauze. Nastojte da etnje budu u manje zagaenim dijelovima grada, blie moru ili u parkovima. 2. Planinarenje koje nije prezahtjevno, kao i lagani jogging u drutvu prijatelja ili unuka, poboljava vae tjelesno, ali svakako i psihiko zdravlje. 3. Vonja biciklom, igranje badmintona, boanje, plivanje ili pak rad u vrtu su ugodan i oputajui nain poboljanja kondicije. 4. Ujutro pokuajte barem 20-ak minuta dobro se istegnuti te uiniti nekoliko jednostavnih vjebi za miie kraljenice i perifernih zglobova. 5. Pokuajte nekoliko puta dnevno pravilno disati - dubok udah na nos, izdah na usta, ime irite prsni ko i donosite tijelu toliko potreban kisik.
to nam donosi stalna tjelesna aktivnost?

1. produljivanje samostalnosti i neovisnosti u ivotu, 2. bolje fiziko i mentalno zdravlje, 3. poboljanje ope kvalitete ivota, 4. vie ivotne energije, 5. kretanje s manje boli, 6. bolja postura (stav) tijela i ravnotea, 7. odravanje tjelesne teine, 8. poboljanje kvalitete kostiju i miia, 9. relaksacija i smanjenje stresa, bolji san.

1. Poveava srani kapacitet, smanjuje povieni krvni tlak, spreava razvoj ateroskleroze. 2. Poveava pluni kapacitet te opskrbu svih tkiva kisikom. 3. Poveava cjelokupnu miinu masu, kao i jainu, izdrljivost i fleksibilnost miia. 4. Spreava propadanje kostiju, hrskavica koje e biti bolje ishranjene te e i artroza imati manje anse za razvoj. 5. Smanjuje depresiju, omoguava psihiku relaksaciju, oputa nas te ini zadovoljnima.

I jo nekoliko savjeta: 1. I zimi se treba kretati, bez obzira na hladnou, uz prikladnu odjeu i obuu. Ljeti iskoristite dijelove dana koji nisu jako topli, za plivanje i etnje, i to ujutro do 10 sati te predveer iza 18 sati. 2. Pacijenti ograniene pokretljivosti takoer mogu vjebati kod kue, sjedei na stolici ili na krevetu, ili pak uz pomo zida, te raditi vjebe disanja uz otvoren prozor. 3. Iskoristite blizinu Platka i Uke te blizinu mora, gdje ete etajui duboko disati i puniti tijelo toliko potrebnim kisikom. 4. Vae redovito posjeivanje trnice i ostale kuanske aktivnosti (kuhanje, peglanje, pranje) NE ZNAE i svu potrebnu dnevnu aktivnost, a nisu uvijek vezane za ugodu i zadovoljstvo.
Upamtite: vae zdravlje je u vaim rukama! Kreite se, vjebajte, pazite na prehranu, izbjegavajte cigarete i alkohol pa e vam vae tijelo na tome biti zahvalno! I na kraju, nadam se, vidimo se u nekom od rijekih parkova!
Violeta Vievi-Srdoc, dr. med.

12
svibanj-lipanj 2003

Uravnoteena prehrana

PRIMIJENIMO POZNATE PREPORUKE


Temeljem brojnih istraivanja, Svjetska zdravstvena organizacija dala je sedam naputaka za zdrav, kvalitetan i dug ivot:
1. 2. 3. 4. redovito spavajte 7-8 sati, redovito se bavite tjelesnom aktivnou, redovito uzimajte zajutrak, jedite razborito: hrana neka ne bude s odvie energije, masnoa i soli, a neka u njoj bude vie voa i povra, 5. izbjegavajte uzimati hranu izmeu obroka i odravajte poeljnu tjelesnu teinu, 6. nikada ne puite cigarete, 7. uzimajte alkohol umjereno ili ga posve izbjegavajte.
Dokazano je: ivot sa zdravim navikama moe biti i do 30 godina dulji, s kvalitetom izmeu 15. i 45. godine; osoba starija od 75 godina koja ima sve navike i 35- 44 - godinja osoba s manje od 3 navike priblino su jednakog tjelesnog zdravlja. Najee prerano umiru osobe s manje od 4 zdrave navike itd. O tome sam ve pisao, ali smatram da nije na odmet poneto i ponoviti. Nije teko uvidjeti da je suvremeni nain ivota suprotan zdravim navikama, da teti zdravlju i radostima ivljenja, izaziva bolesti, skrauje ivot i oduzima nam veinu zaraenog novca.
Najee pogreke

Kalorijske bombe su (rauna se na 10 dekagrama), npr. (zaokrueno): - punomasni mesni i mlijeni proizvodi 400 do 700 kcal - maslac, margarin, majoneza, ulje > 700 kcal - kolai s kremama, okolada i sl. 500 do 600 kcal - eer 400 kcal Na drugoj strani su niskokalorijske namirnice: - nemasno meso i riba 100 do 150 kcal - djelomino obrano mlijeko 50 kcal - voe (prosjek) 50 kcal - povre (prosjek) 25 kcal Izmeu njih su prehrambeno vrijedne namirnice: - mahunarke i itarice oko 350 kcal
Rafiniranje ubija hranu

Prazne kalorije sadre eer i bijelo brano. U eeru osim kalorija nema niega. Preradom penice u bijelo brano gubi se mnogo biljnih vlakana, minerala i vitamina: - kobalt - mangan - magnezij - natrij - cink - kalij - eljezo - fosfor - bakar - kalcij - molibden - krom - alfa tokoferol (vit. E) - niacin - PP- faktor - riboflavin (vit. B2) - tiamin (vit. B1) - piridoksin (vit. B6) - folna kiselina - pantotenska kiselina - kolin - betain 89% 86% 85% 78% 78% 77% 76% 71% 68% 60% 48% 40% 86% 81% 80% 77% 72% 67% 50% 30% 23%

Jedan je od kljunih rizika za razvitak bolesti, naroito krvnih ila i raka (od kojih i u R. Hrvatskoj umire troje od etvoro ljudi) pogrena prehrana. Uravnoteena prehrana (niega premalo - niega previe) potrebna nam je ne samo da bismo smanjili rizik obolijevanja (dok smo zdravi, nikada neemo oboljeti), ve da bismo se danas osjeali bolje, bili lijepi, svjei, snani i samopouzdani, imali poeljnu tjelesnu teinu. A 79,2% mukaraca i 49,9% ena u R. Hrvatskoj ima viak kilograma. Zato je tako? Prekasno lijeemo! Ne naspavamo se! Nemamo vremena za doruak. Hranu zamjenjujemo grickalicama, cigaretama i kavama. Pregladnimo! Gladni za ruak, kasno popodne, pojedemo previe. Iza toga smo umorni i uskoro (zbog naglog rasta pa onda pada eera u krvi) ponovo gladni! Onda stalno neto grickamo, a ne najedemo se! Cigarete i kave zamjenjujemo hranom. Prije spavanja najedemo se jer znamo da sutra do 16 sati neemo jesti. I tako iz dana u dan, iz godine u godinu. Nemamo redovite obroke, vie smo gladni nego siti. A lake je biti debeo nego gladan pa onda i gladujemo i debljamo se. I nesretni smo zbog toga. I nemamo volje da se pokrenemo, da malo uzete energije i potroimo. Jedemo ukupno previe, naroito masnih mesnih i mlijenih proizvoda - kalorijske bombe, te eera i bijelog brana prazne kalorije, a premalo voa i povra.

Prosjeni gubitak je oko 75 posto. Kod pripreme (peenje, kuhanje, prenje), od te bijede to je ostala, gubimo prosjeno 50 posto vitamina. Kada uzmemo u obzir da uzimamo manje od polovice preporuenog povra i voa, nije teko zakljuiti da imamo kronian nedostatak bitnih (organizam ih ne moe proizvesti) tvari. To smanjuje otpornost organizma i pogoduje razvitku svih bolesti. Ako se ne hranite pravilno, morali biste svakodnevno uzimati nadopunu prehrani (minera-

13
svibanj-lipanj 2003

li, vitamini, bitne masne kiseline, aminokiseline) po preporuci kompetentne osobe. Koje su to bitne razlike u odabiru hrane? Evo dva primjera. Primjer 1: sendvi: - 20 dkg bijelog kruha - 10 dkg masne salame - 10 dkg punomasnog sira = 40 dkg hrane Primjer 2: uravnoteena prehrana: - 10 dkg integralnog kruha - 30 dkg krumpira - 10- 15 dkg nemasnog mesa ili ribe - 2.5 dcl djelomino obranog mlijeka - 80 dkg povra - 60 dkg voa - 3 dkg (2 lice) ulja = 2,2 kg hrane

560 kcal 550 kcal 420 kcal 1530 kcal 250 kcal 260 kcal 125 kcal 125 kcal 200 kcal 300 kcal 270 kcal 1530 kcal

U prvom primjeru, u malom volumenu hrane ima suvie energije, ivotinjskih (zasienih) masnoa i soli. Nedostaju mnogi vitamini i minerali te biljna vlakna. U drugom primjeru ima 5.5 puta vie hrane, s istim brojem kalorija. Ima svega dovoljno - bjelanevina, ugljikohidrata, masnoa, vitamina, minerala, biljnih vlakana. Mnogi, tjelesno aktivniji moraju uzeti i dvostruko vie energije da ne bi mravjeli. Njima jo dio navedenog sendvia i malo slatkoga nee tetiti.
Kilogrami dou lako

0,5 kcal po km po kg tjelesne teine. U 10 dkg okolade s ljenjacima (620 kcal) ima energije za 15 do 20 km pjeaenja. A lake je pojesti okoladu nego pjeaiti 15 km. Da smo to nauili u osnovnoj koli, bilo bi nas manje debelih i zbog toga nesretnih i bolesnih. Prehrambena industrija morala bi nam nuditi zdraviju hranu i pia ili bi propala. Dakle: jedite razumno! Jedite raznovrsno! Jedite redovito! Ne preskaite obroke! Najedite se! Ne prejedajte se! Ako je vaa prehrana blia prvom primjeru, nakon nune prilagodbe, uvjerit ete se da je uravnoteena prehrana i ukusnija. Mediteranska prehrana, veini prihvatljiva prehrana naeg podneblja, model je koji nam nutricionisti preporuuju. Nema nieg loeg u ribi, u blitvi, u maslinovom ulju i, za odrasle, u ai (ne dvije) dobrog crnog vina. Prihvatite i ostale zdrave navike. U vaem je moralnom i materijalnom interesu. Osjeat ete se bolje, ivjet ete dulje i jeftinije. Samo puenje moe skratiti ivot dvadesetak godina, uiniti vas ovisnikom podlonim drugim bolestima i ovisnostima i onemoguiti uivanje u zdravlju, a to e vas kotati od 200.000 kn navie. Nema te sile koja vam moe nametnuti nain ivljenja. Vi odluujete. Izbor je va, a ja moram i elim pomoi da on bude u korist vaem zdravlju, a ne potroakom mentalitetu koji manipulira naim ivotima. Za sve dodatne informacije stojim vam na raspolaganju. ivite zdravo da biste bili zdravi!
Ratko Gaparovi, dr. med.

Prekomjerna tjelesna teina meu vodeim je javnozdravstvenim problemima. Ne moramo biti deronje da bismo se udebljali. Pojedemo li, a ne potroimo, samo 38 kcal dnevno, za 10 godina bit emo 20 kg tei. Veini se nakon zavrenog kolovanja i osnivanja obitelji to i dogodi pa poslije do kraja ivota bezuspjeno pokuavaju smravjeti. Tvrdim da je tomu uzrok nedovoljna informiranost, a ne neposluh debelih. Svi bismo morali znati da oko 38 kcal ima nepuna liica (manje od 0,5 dkg) masnoa, ili majoneze, ili dvije liice (1 dkg) eera, ili 0,8 dcl kola- pia, ili 0,9 dkg sira, ili 0,7 dkg salame ili okolade. Jedna napolitanka ima 44.6 kcal. Jedna pojedena, a nepotroena napolitanka dnevno u 10 godina udebljat e nas 23 kg. Jedno kola- pie (2 dcl) dnevno donosi nam 50 kg, a jedno pivo (0,5 l) 112 kg u 10 godina. Pjeaenjem troimo oko

14
svibanj-lipanj 2003

Prehrana predkolskog djeteta

ZDRAVO OD DJETINJSTVA
S navrenom prvom godinom ivota dijete bi trebalo imati tri glavna obroka (doruak, ruak, veera) i dva meuobroka. Hrana bi trebala biti usitnjena, a ne "miksana". Pri jelu, dijete bi se trebalo aktivno sluiti licom, a obrok bi trebao postati oblik socijalizacije. Tijekom hranjenja dobro je da za stolom sjedi cijela obitelj, ili vei dio obitelji. Zanimljivi razgovori mogu biti poticajni za uzimanje hrane, a treba naglasiti da je bitno osigurati i dovoljno vremena za obrok. To, naravno, ne znai da obrok treba trajati satima.
rlo je vano ne postavljati pred dijete nerealne zahtjeve u smislu pritiska na njega da pojede onu koliinu koju roditelj smatra primjerenom. Naime, dijete u predkolskoj dobi nema vie onolike kalorijske potrebe kao u prvoj godini ivota, a uz to, zbog zainteresiranosti za igru i svijet koji ga okruuje, zaboravlja jesti. Unato tome, nije preporuljivo hraniti dijete kroz igru. Tijekom prve godine ivota dijete naraste 25 centimetara u prosjeku i utrostrui prirodnu masu (prosjeno dobije oko 6,5 kilograma). U drugoj godini ivota dobije na tjelesnoj teini 2,5 kilograma u prosjeku, dok je od tree do sedme godine ivota ravnomjeran dobitak od 2 kilograma godinje. Rast u visinu takoer se smanjuje te u drugoj godini ivota ono naraste prosjeno dvanaest centimetara, a od tree do sedme godine ivota od est do osam centimetara na godinu. Kalorijske potrebe od roenja do 15. godine ivota kontinuirano opadaju, tako da potreba od 80 - 120 kcal/kg u prvoj godini ivota pada do 15. godine na 50 kcal/kg, odnosno, svake tri godine do petnaeste godine ivota potreba kalorijskog unosa pada za 10 kcal/kg. Zastupljenost ugljikohidrata, bjelanevina i masti trebala bi u svakom obroku biti podjednaka, tako da bi 45-55% otpadalo na ugljikohidrate, 9-15% na bjelanevine i 35-40% na masti. Jelovnik bi trebao svakog dana sadravati slijedee osnovne skupine namirnica: mlijeko i mlijene proizvode, meso i mesne preraevine, povre, voe te kruh i proizvode od itarica. Kravlje mlijeko u prehrani djeteta predkolske dobi trebalo bi sadravati 3,2% mlijene masti. Od mesa, prednost dajemo mesu peradi i ribi, a za termiku obradu preporu-

uje se kuhanje, odnosno pirjanje. Povrem u organizam unosimo neprobavljiva vlakna koja poveavaju voluminoznost stolice i pridonose njenoj regulaciji. Uz to, povre je izvor vitamina i oligoelemenata. Voe je velik izvor vitamina, dok unosom kruha i itarica osiguravamo energiju i vitamine B - skupine. Jaje je takoer vrijedna namirnica. umance je bogato fosfolipidima, lecitinom i eljezom, dok je bjelance izvor bjelanevina. Kuhanjem jaja na tvrdo izbjegavamo mogunost zaraze crijev-

nim infekcijama (najee salmonela i kampilobakter). Ako su roditelji vegetarijanci (laktovegetarijanci, ovovegetarijanci, a pogotovo ako su tzv. vegansi), uputno je da se o prehrani djeteta posavjetuju s pedijatrom radi eventualne nadoknade pojedinih vitamina i osiguranja dovoljnog energetskog unosa. U pripremanju obroka, liica maslinovog ulja koristan je dodatak, a dijete bi po navrenoj prvoj godini ivota trebalo postupno navikavati na specifian miris i okus te vrijedne namirnice. Uz to, treba podvui da je za normalno funkcioniranje organizma potreban i dovoljan unos tekuine. Prednost dajemo vodi za pie, dakle vodi iz slavine ili prirodnoj vodi pakiranoj u boce. S navrenom prvom godinom ivota vodu za pie vie nije potrebno prokuhavati. Takozvani snack (masni ipsevi, preni kikiriki i slino) potpuno je beskorisno jelo. Naprotiv, takva hrana bespotrebno optereuje organizam nekvalitetnim masnoama i solju te remeti obroke djetetu. Hranu inae nije potrebno prekomjerno dosoljavati. Koliina soli trebala bi biti tek tolika da obrok bude ukusniji i na taj nain prihvatljiva djetetu jer su velike studije pokazale da se prekomjernim unosom soli u djetinjstvu stvaraju uvjeti za povien tlak (hipertoniju) u zreloj dobi. Ljenjake, kikiriki, bademe i proizvode koji ih sadre u usitnjenom obliku ili kao cijeli plod, u predkolskoj dobi treba izbjegavati jer ih dijete vrlo lako u igri i smijehu udahne, to uzrokuje djelomino ili potpuno zatvaranje dinog puta i iziskuje sloenu medicinsku intervenciju. I za kraj, sladoled pripravljen od mlijeka i jaja dobar je obrok te se jednom dnevno moe ponuditi djetetu kao desert.
Mr. sc. Sanjin Kilvain, dr. med.

15
svibanj-lipanj 2003

Zdravlje kolske djece

ZDRAVO RASTI I ODRASTI


Istraivanja provedena u nas i u svijetu pokazuju da prekomjerna tjelesna teina, zajedno s puenjem, stresom, konzumacijom alkohola i nedovoljnom tjelesnom aktivnou, ini skupinu imbenika rizika koji poveavaju smrtnost od nezaraznih bolesti, kao to su bolesti srca i krvnih ila, eerna bolest, kronini reumatizam, dine bolesti, oboljenja probavnog trakta te poveana uestalost nekih malignih bolesti.

ezultati sistematskih pregleda uenika osnovnih i srednjih kola te ocjena stanja uhranjenosti i vrijednosti indeksa tjelesne mase (ITM = teina u kg/visina (m)2 ukazuju na to da oko 10% uenika i 7,8% uenica ima prekomjernu tjelesnu teinu.
to je uzrok gojaznosti u toj dobi

Kako postii i odrati poeljnu tjelesnu teinu

Prekomjerna tjelesna teina rezultat je djelovanja mnogih imbenika, od gena do naina ponaanja (prevelik unos hrane, nepravilna i neredovita prehrana, preskakanje obroka, grickanje hrane visoke energetske vrijednosti, a niske hranjivosti, premala tjelesna aktivnost), kao i utjecaja socijalnih i psiholokih imbenika te poremeaja metabolizma. Debljina ili pretilost prekomjerno je nakupljanje masnog tkiva u organizmu i, kao takva, nije problem koji se javlja iznenada, ona se razvija tijekom nekog razdoblja. Dokazano je da dijete ve nakon prve godine ivota slijedi osobnu krivulju rasta te da se debljina steena u ranom djetinjstvu tee rjeava nego debljina steena u kasnijoj dobi. Psiholoke komplikacije debljine ne smiju se zanemariti jer u velikom opsegu utjeu na smanjenje kvalitete ivota debelih ljudi u svakoj ivotnoj dobi, a posebno u razdoblju odrastanja.

Za odravanje poeljne tjelesne teine potrebna je energetska ravnotea izmeu energije unesene hranom i potronje energije, na nain da se osigura optimalan dnevni unos energije te prehrambenih i zatitnih tvari koje omoguavaju normalan rast i razvoj djece. Djeca i mladi brzo rastu i zato su im potrebne vee, ali uravnoteene koliine hranjivih tvari i energije.

Da bi zdravo rasli i odrasli potrebno je:

jesti raznovrsnu hranu, imati pet obroka dnevno (3 glavna i 2 meuobroka), obroke uzimati u pravilnim vremenskim razmacima, obvezno dorukovati, jesti povre i voe svakodnevno, vie od 5 porcija ili vie od 400 gr dnevno, po mogunosti svjeeg i sirovog; voe treba jesti uz glavne obroke i kao meuobroke, umjesto slastica i grickalica, osnovnu prehranu trebaju initi namirnice bogate ugljikohidratima (proizvodi od punog zrna ita, crni kruh, ria i manje rafinirane namirnice), svakodnevno u prehrani kolske djece i mladei trebaju biti prisutni obrano mlijeko, jogurt, mlijeni proizvo-

di s manje masti, npr. svjei kravlji sir, da bi se osigurala dovoljna koliina kalcija potrebnog za izgradnju i ouvanje kosti, dva puta tjedno trebalo bi jesti ribu (bijelu i plavu), suene mahunarke (grah, lea, graak, bob), a ostale dane u tjednu bijelo meso ili nemasnu perad, svakodnevno treba piti bar 2 litre tekuine, najbolje obine vode; posebno je vano piti dovoljno tekuine pri viim temperaturama okoline i nakon tjelesne aktivnosti, masti i ulja smanjiti na poeljnu koliinu (70-90 grama dnevno), prednost dati maslinovom ulju, eer treba troiti umjereno, organizam ovjeka zahtijeva kontinuirano vjebanje, to znai da bi svaki dan trebalo biti tjelesno aktivan najmanje 30 minuta (trati, pjeaiti, voziti bicikl, igrati badminton, plivati, rolati se i slino), svakodnevno tjelesno vjebanje od posebne je vanosti za uenike mlae i srednje kolske dobi jer se radi o razdoblju intenzivnog tjelesnog rasta i razvoja, ali i o razvojnom razdoblju kada se na stjecanje osobina, sposobnosti i stvaranja stavova prema zdravim stilovima ivota moe najvie utjecati. Osiguranje nastave tjelesne i zdravstvene kulture etiri puta tjedno predstavlja za uenike starije kolske dobi uvjet da tjelesno vjebanje bude u granicama uinkovitog. I na kraju, ne zaboravimo da su pravilna prehrana, kontrola tjelesne teine i tjelesna aktivnost meu vodeim preduvjetima za kvalitetu zdravlja.
Prim. mr. sc. Jagoda Dabo, dr. med.

16
svibanj-lipanj 2003

Prevencija poremeaja u prehrani

UENJE KROZ IGRU


Dok sam boravio u dispanzeru za kolsku medicinu, bili su u tijeku sistematski pregledi za upis u prvi razred osnovne kole. Zaintrigiralo me s koliko su panje uzimani podatci o prehrambenim navikama djece.
ahvaljujui uurbanom tempu kojim se danas ivi i loom socijalnom stanju u veini obitelji, saznajemo da veina roditelja smatra da u topli obrok spada na brzinu spravljena hrana, preteito peena na masnoama (meso i pomfrit), a zanemaruje se vanost ugljikohidrata iz cjelovitih itarica (bogatih prehrambenim vlaknima) te voa i povra. Kliniki gledano, dolazi do poveanja problema s anemijama, alergijama, slabijim imunitetom i problema s tjelesnom teinom. Tako promatrajui problem zdrave prehrane, smatram da trebamo poeti djelovati na najniim instancama (u vrtiima i niim razredima osnovne kole, I. i II. razredu). Svojim seminarskim radom elio sam obuhvatiti uenike prvih i drugih razreda osnovne kole i, na njima prihvatljiv nain, zainteresirati ih i privui njihovu panju, elei ih poduiti i smanjiti broj odgovora: Sve to mama skuha, to je bljak! Moje vienje rjeenja problema je takovo da im kroz lutkarsku predstavu (u kojoj e oni aktivno sudjelovati) pokuam ispriati priu o piramidi zdrave prehrane.
Pria tee ovako:

rom, osjeajem nemoi i sekretom iz nosa) i trebalo je sagraditi vrstu piramidu zdravlja djece (piramida zdrave prehrane). Glavni je graditelj piramide zdrave prehrane Dobra vila Mama. Temelji su piramide zasnovani na cjelovitim itaricama i njihovim proizvodima, na njih se nadograuje voe i povre, to sve skupa ini oko 60% piramide. Mlijeko i mlijeni proizvodi s mesom ine oko 35%, a kompleksni eeri slatkii do maksimalno 10%. Ta odluka izaziva negodovanje kod stanovnika grada Slatkia (okolatini, Cukarini, okolade i Torte) jer ih Dobra vila

i sami bili sudionici i, na lak i djeci prihvatljiv nain, nauili da sve ono to mama skuha nije bljak, ve fino, zdravo i ukusno. Uz dananji tempo ivota i sve veu upotrebu industrijski obraenih namirnica, naa piramida prehrane izgleda ovako:

U skrivenom kutu gradia, tu nama ispred nosa, stoji jedna pria o prehrambenim navikama. Glavni su akteri prie stanovnici grada Slatkia i itelji ardina u borbi za naklonost djece. Grad Slatkia tvrdi da ih sva djeca vie vole i jedu u velikim koliinama, na tetu stanovnika ardina: velikih i slasnih Pomidora, Paprika, Faola, Brokula, pinata, Krumpira, Voa I zaista, unato raznolikosti ardina, djeca radije jedu slatkie. Jednog dana nad zdravlje djece nadvila se Velika gripa, zaprijetila je djeci svim svojim simptomima (povienom temperatu-

Mama, unato svoj ljepoti i energetskoj vrijednosti, nije sve smjestila u piramidu zdrave prehrane. Dobra vila Mama je mislila, mislila i na kraju smislila: svojom arobnom kuhaom umanjila je sve okolatine, Cukarine, okolade i Torte, tako da oni nisu izgubili sjaj i ljepotu, samo su izgubili stas. Sada su stali u piramidu zdrave prehrane te, skupa sa stanovnicima ardina (Pomidorima, Paprikama, Faolom, Faoletima, Brokulom, pinatom, Krumpirom i Voem), tvorili vrstu piramidu zdravlja i tako se skupa obranili od zle Gripe. Moja je zamisao da uenici sami izrauju likove predstave pod satom likovne kulture, a tekstove i radnju prie na satu hrvatskog i glazbenog. Tako bi

Potrudimo se da izmijenimo svoje prehrambene navike i renoviramo svoju piramidu, a djecu nauimo da od malih nogu sagrade svoju piramidu, koja e biti dovoljno vrsta za borbu protiv svih bolesti i nedaa koje ih oekuju. Neka njihova piramida izgleda ovako:

Dinko Podsednik

17
svibanj-lipanj 2003

Voe i povre

Trenja
- Prunus avium

renja je kotunjava voka, rasprostranjena u Europi, osim u sjevernim predjelima. Potjee iz Male Azije. Rimski vojskovoa Lucul, vodei borbe protiv kralja Mitridata, otkrio je trenju. Kako su mu se ukusni plodovi trenje jako svidjeli, na povratku je ponio tisue sadnica trenje u Rim.

ivanje probavnih sokova, to naroito oteava probavu mesa. Nakon treanja ne treba piti vodu, a pogotovo pivo ili alkoholna pia. U sjemenu trenje ima glikozida, amigdalina, koji razvija otrovnu cijanovodinu kiselinu. Peteljka ploda bogata je taninom, gorkim tvarima, organskim kiselinama, folinom, eerom i mineralima. Zahvaljujui svome sustavu, peteljke su se u narodnoj medicini koristile za ajeve koji potiu izluivanje mokrae i izbacivanje kamenaca iz bubrega i mokranog mjehura. aj od peteljki trenje - 1 aka peteljki kuha se s 1 litrom vode 2 minute. Pusti se da odstoji 15 minuta, ocijedi i pije u gutljajima tijekom dana.

Jajoliki patlidani vrlo su tamne ljubiaste boje i imaju meko, sono i mirisno meso. To je jedina vrsta koja se ne treba prethodno narezati na ploke, posoliti te nakon 15 minuta blagim gnjeenjem istisnuti gorinu. Priprema se na razne naine. Patlidan koji ima okrugli, loptast oblik, glatku ljusku sadri vie gorke tvari solanina, pogodan je za pripremu umaka s povrem. Valjkasti oblik patlidana koji je ravnomjerno tamnoljubiaste boje, izduljen sadri puno sjemenki.

Trenja raste i samoniklo - kao divlja trenja, koja je zdravo voe od kojeg se koriste plod i peteljka. Dugo vremena sjemenke su upotrebljavali za proizvodnju ulja, koje je spreavalo pojavu srane kapi, a peteljku kao diuretik. Plod trenje okrugla je mesnata kotunica, crvene do crno-ljubiaste boje, ovisno o sorti, veoma ukusno i korisno voe za jelo i preradu. Jede se svjea, zatim u pripremi dema, kompota, kolaa, a od nje se pee i rakija trenjevaa. U plodu ima 10% vode, celuloze, pektina, organskih kiselina (jabuna, limunska, vinska), vitamina C, B i karotina. Bogata je kalijem te stoga povoljno djeluje na izluivanje vode iz organizma. Energetska vrijednost 100 grama trenje niska je i iznosi 251,7 kJ (60 kcal), te je pogodna za meuobrok ili kao zamjena za obrok kod ljudi s poveanom tjelesnom teinom. Dobre zrele trenje sjajne su, manje ili vie tamne boje. Treba izbjegavati jesti trenje bijele boje i koje imaju tvrdu koicu, jer nisu dovoljno zrele te se stoga teko probavljaju i izazivaju potekoe organa za probavu. U svjeem stanju trenje su dobre za otklanjanje fizike i umne iscrpljenosti. Kisele trenje brzo djeluju kod neraspoloenja. Trenje ne treba jesti prije objeda jer njihova lunata reakcija koi izlu-

Patlian
- Solanum melangena

aziv su mu jo balancan, melancan, plavi patlidan, modri patlidan. Patlidan se, kao i rajica, ubraja u porodicu pomonica. Uspijeva u toplim i vlanim predjelima. Plodovi su egzotinog izgleda, pikantnog okusa, hranjivi su i zasitni i u kulinarstvu se svestrano pripremaju. Podrijetlom je iz Indije, gdje se uzgajao jo prije 3000 godina. U Europu je doao u 13. stoljeu, a u nae krajeve preko Sjeverne Amerike u 16. stoljeu. Vrlo je cijenjeno povre, naroito u Indiji, Kini i Japanu. Patlidan sadrava 6-13,5% suhe tvari, 2,2-4,6% ugljikohidrata, 0,3-1,5% bjelanevina, 0,1-0,4% biljnih ulja i 0,40,7% mineralnih soli. Od vitamina sadri 1,5-10 mg vitamina C, neto vitamina grupe B i karotina. Ima mnogo vrsta patlidana, koje se razlikuju po mnogim karakteristikama, po duini vegetacije, visini stabljike, obliku ploda i sl. Najee su dvije sorte, istona i zapadna. Istona sorta sazrijeva rano, plodovi su osrednji, jajastog ili krukolikog oblika. Zapadna sorta sazrijeva kasnije i plodovi su krupniji.

Patlidan je vrlo cijenjen u kulinarstvu zbog sonog mirisa i okusa. Priprema se na mnogo naina. Koriste se nezreli plodovi jer su stariji plodovi previe gorki. Kora patlidana debela je i ilava te je treba oguliti, osim kod pripreme nekih jela, prilikom nadijevanja i peenja. Mesnati dio patlidana sadri dosta solanina, gorke glikol-alkoloidne supstancije, to su plodovi stariji, sadraj solanina je vei, stoga nisu za jelo zbog svoje gorkosti. Priprema se na mnogo raznovrsnih naina, u kombinaciji sa zainskim travama, aromatinim biljem i raznim vrstama povra (npr. ajvar, umaci i sl.). Od njega se rade i razni pirei i namazi, pomijeani sa zainskim i aromatinim travama - metvica, enjak, bosiljak - te limunovim sokom, maslinovim uljem. Sok patlidana otar je i gorak, stoga ga prije upotrebe treba oguliti, a mesnati dio posoliti i istisnuti gorinu. Za jelo se upotrebljavaju nezreli plodovi svjetloljubiaste ili bjelkastoproarane boje, s glatkom i sjajnom korom. Kada je plod stariji, mijenja boju u ukastozelenu. Specifinog je okusa i, u kombinaciji s ostalim povrem i zainima, omoguava bezbroj kombinacija u kulinarstvu.

18
svibanj-lipanj 2003

Voe i povre

Crveni ribiz
- Ribes rubrum

Prehrana

Ljekovitost kvasca
Kvasac je namirnica koju rijetko koristimo samog u prehrani. Uobiajen je dodatak razliitim vrstama kruha i kolaa.
Postoji pivski i pekarski kvasac; oba su ljekovita, sa slinim djelovanjem: - djeluju protiv loe probave (dobar digestiv), eluane kiselosti i kroninog zaepljenja stolice, zahvaljujui tome to u crijevnoj flori uspostavljaju ravnoteu izmeu korisnih bakterija i patogenih klica (Proteus, Candida albicans, salmonela, stafilokoki), - djeluju protiv kisele ui, - djeluju protiv akni i drugih poremeaja, odnosno bolesti na koi, iste i proljepavaju kou, otklanjaju upale ne koi; smjesa pekarskog kvasca s vodicom od ruinih latica izvrsna je maska za lice da se postigne lijep ten, - pomau u lijeenju ira dvanaesnika i eluca, - djeluju na zdravlje jetre jer iste krv od toksina (otrova) i drugih otpadnih tetnih tvari; pomau u lijeenju ciroze, - djeluju protiv ateroskleroze (nakupljanje kolesterola, kalcija i dr. na unutranjem sloju krvnih ila, suavajui otvor ile) jer rastapaju i otklanjaju tzv. LDL-kolesterol, - djeluju kao biljni inzulin, dakle povoljno kod dijabetesa, - djeluju antikancerogeno (sprjeavaju nastanak i razvoj malignih stanica), - smanjuju upalne procese, - djeluju protiv anemije, - djeluju kao antibiotik, a ne unitavaju crijevnu floru, - jaaju zube (djeluju protiv karijesa), kosu, obrve i nokte, pospjeujui njihov rast, - djeluju antistresno, jaaju ivani sustav (tonik za ivce), - pospjeuju sintezu (stvaranje) vitamina u crijevima, osobito K i B12. Pekarski i pivski kvasac djeluju ljekovito na vie naina zbog toga to obiluju mnogim zatitnim i ljekovitim tvarima, osobito vitaminima skupine B (B1, B2, B5, B6, B12 i dr.), zatim esencijalnim aminokiselinama (lizinom, leucinom i dr.), eljezom, selenom, cinkom, magnezijem, kalijem, natrijem, kalcijem, kromom, nadalje glutationom, vanim enzimom koji sadri sumpor, i nukleinskim kiselinama. Djelujui blago alkalno, kvasac neutralizira kiseline u krvi i tkivima, kao to to ine grah i povre (osobito mrkva, blitva, kupus, rajica) te voe (osobito groice, badem, datulja, dinja, marelica, agrumi), za razliku od mesa, jaja, sireva, kruha, krekera i druge hrane od itarica, ribe, kikirikija, koji stvaraju kiselost u krvi i tkivima. Doze i nain uzimanja: pekarski kvasac uzima se na prazan eludac, natate ili izmeu obroka, rastopljen u malo vode ili mlijeka, ili rastopljen u ustima, 1-3 puta u danu, po 1-2 liice svjeeg kvasca. Ne smije ga se uzimati zajedno s vonim sokovima ili sokovima od povra (dolo bi do fermentacije u elucu i crijevima, uz stvaranje alkohola). U sluaju ira eluca ili dvanaesnika, uzima se 5-6 puta na dan. Doza za pivski kvasac je 2-3 lice u prahu ili 68 tableta na dan. Dr. Branko Prijatelj

Crni ribiz
- Ribes nigrum
rveni i crni ribiz, kao i ogrozd, pripadaju rodu Saxi fragaceae. Rastu samoniklo, ali se i kultiviraju. Plodovi su u obliku boba i vrlo ukusni. Crveni ribiz ima sitne, sone crvene bobe, ugodnog kiselkastog okusa. U 100 grama sadri oko 83% vode, 1,1% bjelanevina, 4,4% ugljikohidrata i 8,2% biljnih vlakana. Od vitamina sadri 70 g% karotina te vitamina B1, B2, B6, niacin, vitamin E 0,1mg% i oko 40mg% vitamina C. Listovi sadre vie vitamina C, oko 100mg%. Od minerala sadri najvie kalija 280mg% te natrij, kalcij, fosfor, magnezij, eljezo i bakar. Crni ribiz ima sitne sone bobe ljubiastocrne boje, a sasvim zrele bobe crne su boje, jakog mirisa; vie se koristi u obliku vonih sokova, sirupa, dema i kompota. Plod crnog ribiza vrlo je bogat vitaminom C, 200-250mg%. Sadri 77% vode, 0,9% bjelanevina, 6,6% ugljikohidrata, 8,7% biljnih vlakana. Energetska vrijednost 100 grama je 226 kJ (54 kcal). Od vitamina sadri i provitamin A, karotin 200 g, B1, B2, B6 i niacin 0,3%. U liu crnog ribiza ima oko 400mg% vitamina C i bogato je eterinim uljem cineolom. Od minerala sadri najvie kalija, 370mg%, te 60mg% kalcija, natrij, fosfor, magnezij, eljezo, bakar. Sadri tanin, pektine i bioflavonide. Visok sadraj vonih kiselina, posebno limunske kiseline u ribizima pospjeuje ne samo rad probavnih organa, ve cjelokupnog organizma. One potiu lijezde na probavu, tite vitamin C od oksidacije, unitavaju bakterije i povoljno djeluju na izmjenu tvari, pridonose opoj ravnotei u organizmu (ne poveavaju kiselost), poboljavaju stanje zdravlja i poveavaju radnu sposobnost. aj od crnog ribiza potie rad bubrega, a time i izluivanje vode i otpadnih tvari te osvjeava i jaa organizam. Ogrozd - ribes grossularia, ribes uva - cripsa, trnoviti ribiz plod je okruglastog ili jajolikog oblika, obrastao ljezdastim etinjama, ute do zelenoukaste i crvene boje. U prehrani se koristi svje za ukraavanje jela, kao sok, kompot, pekmez, marmelada, vono vino i ocat. Sadri invertni eer, vitamin E 0,37mg%, karotena 180 g, B1, B2, B6 B6 i niacin te 40mg% vitamina C. U zrelom plodu na 100 grama sadri 84% vode, 0,6% bjelanevina, 9,2% ugljikohidrata i 3,5% biljnih vlakana. Nezrele bobe ne smiju se jesti, na to je vano upozoriti djecu, jer su otrovne.
Prim. doc. dr. sc. Elika Mesaro-Kanjski, dr. med.

19
svibanj-lipanj 2003

Stomatologija

Dobra prehrana - zdravi zubi


Zdravi zubi - zdravo tijelo Pravilna prehrana utjee na razvoj, zdravlje i opstanak organizma kao cjeline, pa iz te spoznaje proizlazi zakljuak da djeluje i na zube, koji su samo dio te cjeline.

otrebno je pomno promotriti utjecaj prehrane od poetka razvoja zubi i njezin utjecaj na ve iznikle zube. To, zapravo, znai da treba omoguiti pravilnu prehranu trudnici i djetetu.
Prehrana majke utjee na zube djeteta

Osnove mlijenih zubi poinju se stvarati od 38. dana intrauterinoga ivota djeteta, a njihova mineralizacija (ugradnja kalcija) poinje u 4. mjesecu prije roenja. Zametci trajnih zubi stvaraju se ve od 3,5 do 4 mjeseca intrauterinog ivota, a njihova mineralizacija poinje negdje oko roenja djeteta. Veliina, oblik, broj zubi i njihovo nicanje genetski su uvjetovani, a na gene djeluju hormoni, metaboliki i nutricijski imbenici.

Dakle, vano je znati da je stvaranje zubi rezultat nutricijskih i metabolikih utjecaja u prenatalnom i postnatalnom razdoblju. Poremeaji u vrijeme razvoja strukture zubi nepovratno se zapisuju na zubnim tkivima, to nam omoguava odreenje tonog vremena u poremeaju prehrane ili metabolizma i njihovom utjecaju na zube u razvoju.
Tvrda hrana zdrava za zube

Na osnovi tih injenica, potpuno je jasan utjecaj prehrane na karakteristike zubi i njihovo zdravlje. U fazi razvoja bitna je koliina bjelanevina (vaan graevni materijal organskoga dijela zubi), ugljikohidrata (za energetske potrebe u tijeku razvoja zubi, a nakon nicanja - na razvoj karijesa), masti (kalorijska vrijednost i vana uloga u apsorpciji vitamina A i D), vitamina A, B, C, D i E (poremeaji u grai zubnih tkiva) i minerala, od kojih najvie kalcija, fosfora i fluora (tvrdoa tkiva zuba i njegova otpornost na kiseline). Koliina tih hranjivih tvari uvjetuje razvoj kvalitetne cakline i dentina, jer u daljem ivotu nema mogunosti korekcije njihova sastava, a njihova koliina odreuje oblik zuba, to utjee na mogunost zadravanja hrane na neravnim povrinama zuba i tako pojaava neotpornost na karijes.

Kada se zub pojavi u ustima, nastavlja se njihovo sazrijevanje (ugradnja kalcija), gdje dolazi do izraaja ne samo sastav prehrane, nego i konzistencija namirnica. Mehaniko djelovanje hrane na zube oituje se u njenom abrazivnom djelovanju na grizne plohe, to onda smanjuje retencijska mjesta za neistoe. Osim toga, takva hrana zahtijeva jae vakanje, to povoljno djeluje na razvoj eljusti, luenje sline te znatno oslabljuje djelovanje nastalih kiselina u ustima, a to direktno rezultira smanjenjem koliine karijesa zubi. Moderan nain ivota, obiaji da se neto pojede s nogu, razliiti oblici fast food-a samo su neki od uzroka zbog kojih, iako svjesni vanosti dobre prehrane, loe jedemo. Deficiti se esto ne mogu izbjei ak niti paljivim odabirom namirnica, jer one tijekom procesa proizvodnje prolaze itav niz tehnolokih postupaka koji loe djeluju na sadraj hranjivih sastojaka u njima; raznovrsne agrotehnike mjere, kojima je cilj poveati prinose, osiromauju tlo mineralima, a do smanjenja kvalitete hrane dolazi i zbog ubrzanog uzgoja u staklenicima, dugotrajnog transporta ili nepravilnog uskladitenja. Zbog svih navedenih razloga danas se nalazimo u oprenoj situaciji: iznimno bogata ponuda namirnica ne moe u potpunosti zadovoljiti zahtjeve organizma. Brojna istraivanja pokazuju kako su se zubi mijenjali oblikom, veliinom, brojem, zdravljem tijekom razvoja drutva, to se dovodi u vezu s prehrambenim navikama. U prolosti je ovjek jeo tvrdu, sirovu ili na otvorenom ognjitu pripremanu hranu, to je rezultiralo zdravim, ali istroenim (abradiranim) zubima. Karijes

je bio rijetka bolest i javljao se u kasnijoj ivotnoj dobi. U prehrani je bilo mnogo mesa, jaja, mlijeka, voa i povra, kruha od slabo mljevenih, neljutenih itarica, peenog na aru, bez kvasca, pa on nije bio ljepljiv, a sadravao je sve vitamine u ovojnicama itarica. Nakon XIII. stoljea javlja se karijes i na mlijenim zubima, a abrazija je sve rjea. Napretkom tehnologije naputa se otvoreno ognjite, a zamjenjuju ga sve savreniji tednjaci, na kojima se hrana dobro skuha, ali osiromai vitaminima i mineralima, a zbog mekane konzistencije i vakanje je sve manje potrebno. Kruh se takoer mijenja: zrno itarica se ljuti, fino melje, dodaje se kvasac i kruh postaje mekan i ljepljiv, ostaje na zubima i postaje jedan od vanih vanjskih uzroka nastanka karijesa. Izumom elektrinih sjeckalica i mijealica, djeci je oduzeto stvaranje navike vakanja, jer se ona danas hrane kaastom hranom, najee na boicu, to onda dodatno negativno utjee na rast i razvoj vanog sustava (ortodontske anomalije).
Bolesti zuba mogu se izbjei

Nijedan organ ljudskoga tijela nije tako osjetljiv cijeli ivot ovjeka na kemijske i fizikalne karakteristike hrane kao to su to zubi, ali isto tako je zdravlje ostalih organa pod utjecajem zubi. Manjkavo i bolesno zubalo reducira prehranu i vakanje, to rezultira oboljenjima i smanjenjem funkcije udaljenih organa. Promjene u nainu prehrane dovele su do znaajnog smanjenja cijeloga vanog sustava, kako u koliini kotane mase eljusti, vane miine mase, tako i u veliini i broju zubi, poevi od praovjeka do dananjih dana. Dananja stomatologija vodi teku bitku s brojnim ortodontskim anomalijama, koje su posljedica slabo razvijenih eljusti. Nekontrolirana potronja ugljikohidrata u svim oblicima, a kod djece naroito u obliku okolada i bombona, te kod male djece zaslaenih sokova i ajeva, glavni je uzronik danas najrasprostranjenije bolesti ovjeka - karijesa zubi. Mr. sc. Ana Fajdi-Furlan, dr. stom.

20
svibanj-lipanj 2003

Lijekovi utjeu na prehranu

nogi lijekovi mogu utjecati na apsorpciju hrane koju uzimamo istodobno s lijekom. Stariji ljudi esto pate od opstipacije, nemaju normalnu stolicu, mue se, pa svoje probleme rjeavaju na najgori mogui nain: uzimaju sredstva za ienje - laksanse. Zloupotreba laksansa interferira s uzimanjem liposolubilnih vitamina A, D, E i K. Sprjeavaju njihovu resorpciju ako bolesnik uzima masna laksativna sredstva, a to esto rade starije osobe, kojima je najprikladnije uzeti npr. parafinsko ulje. U vodi topljivi laksansi, npr. bisakodil (Dulkolaks), fenolftalein i slini, uzrokuju ubrzanu peristaltiku, pa hrana nema vremena resorbirati se, a posljedica toga je deficit raznih mikronutrijenata. Zato takvim osobama preporuujemo da umjesto umjetnih laksansa posegnu za biljnim vlaknima, kojih ima osobito mnogo u mahunarkama, blitvi, pinatu i drugom povru, zatim u itaricama punog zrna i u vou. Samo ne valja pretjerivati. Voe i povre treba mijenjati, jer svaka namirnica ne koristi jednako svakome. Nekom e kiselkaste jabuke izvanredno regulirati stolicu, nekom drugom e to uspjeno uiniti suhe ljive, itd. Uz to treba piti dosta vode. Ako ni sve to ne pomogne, treba uzeti neki prirodni preparat, npr. preparat psiliuma (trputca) ili umjetni saharid laktulozu (Portalak).

Mnoge, osobito starije osobe rado uzimaju antacide, lijekove za neutraliziranje solne kiseline eluca, i ne znajui da sadre dosta aluminija i magnezija. Takvi su lijekovi u nas npr. Gastal ili Acimol ili Duoblok. Aluminij i magnezij mogu zakoiti resorpciju fosfora, a bez tog elementa nema zdravih kosti-

ju ni zubi. Osobito su ugroene ene, koje esto boluju od osteoporoze, pa im kosti pucaju, lome se i prijelomi su u njih osobito esti poslije menopauze. Lijenicima je dobro poznata opasnost od uzimanja acetilsalicilne kiseline i svih lijekova koji sadre sline sastojke, kao to su razni antireumatici, poznati pod nazivom nesteroidni antireumatici (NAR). Toj skupini lijekova pripada dobro poznat Bayerov lijek Aspirin, u nas Andol, i sl. Ti lijekovi, a osobito acetilsalicilna kiselina izazivaju krvarenje eluane sluznice, koje ponekad moe biti vrlo opasno. Ne samo to se krvarenjem gubi iz organizma eljezo, koje je glavni sastojak hemoglobina, nego moe nastati i za ivot opasno krvarenje u elucu, mozgu i drugim organima ako se pretjera u uzimanju vee koliine tih lijekova. Dojiljama se preporuuje da u tom sluaju prekinu dojenje. ak i djeci i omladini aspirin moe u veim dozama uzrokovati dugotrajno povraanje, ali moe biti i znak Reyeva sindroma, rijetke bolesti te ivotne dobi, koja moe ugroziti i sam ivot. Zato aspirin nikad ne valja uzimati na prazan eludac. Ako se uzima due vrijeme, moe uzrokovati deficit vitamina, posebice folne kiseline i vitamina C. Postoje i tablete aspirina koje su industrijski preraene tako da kroz eludac prou netaknute i otope se u tankom crijevu. Bolesnicima koji moraju due vrijeme uzimati te lijekove treba redovito osigurati hranu bogatu eljezom i spomenutim vitaminima. To su jetra, meso, riba, mahunarke, punozrnate itarice, zatim voe, osobito narane i limun, te povre tamnozelenog lia. U nas je sve ea dosad prilino rijetka bolest debelog crijeva - ulcerozni kolitis. Bolesnici uzimaju lijek sulfasalazin, koji dovodi do deficita folne kiseline, stoga im treba dodatno davati tablete tog vitamina ili dosta namirnica bogatih folnom kiselinom, zelenolisnato povre.

Do deficita liposolubilnih vitamina A, D, E i K, moe doi u osoba koje pretjerano uzimaju kolestramin ili druge lijekove koji snizuju kolesterol, npr. psilium. Ti lijekovi koe probavu masti i jo nekih nutrijenata pa dakako uzrokuju i deficit spomenutih vitamina.

Bolesnici koji boluju od padavice uzimaju lijekove koji (npr. fenobarbital ili fenitoin) izravno utjeu na funkciju mikrosomskog enzimskog sustava jetre, pa moe doi do deficita vitamina D, a time i do osteomalacije i osteoporoze. Takoer utjeu na metabolizam folne kiseline jer su joj graom donekle slini. I lijek triamteren, koji potie luenje mokrae, kao i metotreksat, lijek protiv raka i za lijeenje reumatoidnog artritisa, kao i antimalarini lijek pirimetamin takoer koe metabolizam folne kiseline. Zato bi bolesnicima koji uzimaju te lijekove trebalo davati tablete folne kiseline, ili hranu bogatu tim vitaminom, ponajprije ve spomenuto zelenolisnato povre. S metabolizmom folne kiseline i piridoksina (vitamina B6) interferiraju osobito pilule protiv zaea, antikoncepcijska sredstva, stoga se enama koje ih uzimaju preporuaju namirnice bogate piridoksinom, npr. riba, meso, mrkva, orasi, banane, perad, zelenolisnato povre, mahunarke i mnoge vrste voa. U prikazu uzoraka lijeenja debljine spomenut je lijek amfetamin, to nekad omiljeno sredstvo protiv apetita danas je potpuno naputeno. Apetit smanjuju i mnogi lijekovi za lijeenje raka, takozvani kemoterapeutici. esto uzrokuju muninu, a mnogi remete osjet okusa hrane.

21
svibanj-lipanj 2003

I spomenuti lijek za jaanje sranog miia digitalis (naprstak, Lanitop, Lanikor) takoer koi apetit. Osobito je njegovo djelovanje izraeno u starijih osoba. Zato lijenik mora dobro nadzirati doziranje digitalisa u svih, a osobito u starijih bolesnika. Valja spomenuti i neke lijekove koji pojaavaju apetit. To su klorpromazin i jo neki antipsihotini lijekovi. U psihijatriji se esto rabe litij, MAO-inhibitori i tricikliki antidepresori, koji mogu poveati apetit, pa se uzimanjem tih lijekova duevni bolesnici esto debljaju.

I mnogi lijekovi koji se rabe u internoj medicini, npr. neki antihistaminici (ciproheptadin) i kortikosteroidi, mogu poveati apetit. Hipertoniari uzimaju lijekove koji mogu poveati tjelesnu teinu, ali ne zbog debljanja, nego zbog nakupljanja tekuine u tijelu. To su klonidin, hidralazin, metildopa i gvanetidin. Isto je djelovanje i kortikosteroida i indometacina. Jednostavan je nain da se taj njihov nuzuinak sprijei smanjivanje soli u hrani na minimum, ali uz lijeniku kontrolu.

Iskusni lijenici znadu koji diuretici izvlae iz tijela kalij. Ako bolesnik istodobno uzima i digitalis, to je est sluaj, moe doi do trovanja digitalisom i u potpuno normalnim terapijskim dozama. Zato razuman lijenik tim bolesnicima radije propie diuretik, koji ne izvlai kalij mokraom iz organizma, npr. spironolakton ili amilorid (Moduretic).
Iz knjige Roko ivkovi Hranom do zdravlja

Oi i vitamini

GORIVO ZA ZDRAVLJE
Svi vi koji imate auto, jako dobro pazite koje ete gorivo u njega natoiti. Nema greke, sve po propisu. Kad se o autu radi, jako dobro pazite. Popravak je skup.
nae tijelo? Vodite li rauna o tome kakvo gorivo svakodnevno u njega unosite? Koliko e izdrati ako ne pazite? Koliko e tek takav kvar kotati?! Gledate li televiziju? Vitamin ovaj, vitamin onaj, za kosti i zglobove, za bolje pamenje, za dobar vid, dijeta ova, dijeta ona I svaki je proizvod najbolji na svijetu. Taman kad se pomamite za jednim i odluite ga sigurno kupiti i probati njegovo djelovanje, par minuta kasnije eto nove reklame, za istu stvar, slini sastojci, ali drugi proizvoa. I opet najbolji na svijetu. Sad vam vie nita nije jasno. Neki e nakupovati sve da neto ne propuste, a da pritom uope nisu svjesni da velik dio onog to progutaju zapravo poalju u kanalizaciju ribama. Drugi e pak odmahnuti rukom i nastaviti ivjeti po starom, bez vitamina. Ionako u te umjetne stvari ne vjeruju. A najbolja je zlatna sredina. Kako do nje doi? Kako znati koji vitamini doista trebaju vaem organizmu? Koji su u optimalnoj dnevnoj dozi i kombinaciji? Koje e tijelo najefikasnije iskoristiti? Koji se najjednostavnije uzimaju. Koji pritom najmanje kotaju, a najdulje traju?

Prvo pitanje - trebaju li nam uope dodatni vitamini

Drugo pitanje - to uzimati za bolji vid

Kad bismo ivjeli polako, bez stresa, jeli nekoliko puta na dan, male probrane obroke, raznovrsno, moda nam dodaci prehrani ne bi bili nuni. Meutim, u dananje vrijeme esto pojedemo prvo to nam naleti, fast-food, tek toliko da utaimo glad. Jedemo neredovito i premalo svjeeg voa i povra koji su najvei izvor vitamina. A ni voe i povr-

e nisu vie ono to su nekad bili. Umjetno uzgojeni, genetski modificirani, izrasli iz zemlje koja je sve siromanija mineralima, ni oni nemaju dovoljnu koliinu korisnih sastojaka za sve nae potrebe. Kau da ne bismo niti mogli pojesti toliko voa i povra da upotpunimo 100% dnevnih potreba za vitaminima i mineralima. Nita drugo ne bismo ni radili nego ljutili narane, grickali mrkve, trijebili ipak O cijeni tolike koliine voa i povra da i ne govorim! Zato ih treba nadomjestiti na umjetan nain.

esto me to, kao okulistu, pitaju moji pacijenti. Ja im odvratim pitanjem: to e vam dobar vid ako ostali sustavi u tijelu ne rade kako treba? Oi dijele sudbinu cijeloga tijela. Ako srce neravnomjerno pumpa krv u glavu, ni oi nee dobro vidjeti ma kako ih filali vitaminima za oi. Ako je netko pretrpio modani udar zbog visokog krvnog tlaka, tada ni oi, a ni mozak nee pravilno raditi. Opet e korist od vitamina za oi biti mala ili nikakva. Bit je u opem dobrom stanju cijelog organizma. Tada e i oi dobro raditi. Da bismo to postigli, osim dobre tjelesne kondicije, treba uzimati multivitamine i minerale koji koriste cijelom tijelu. Napomenut u samo da, osim multivitamina, oi mogu ouvati zdravlje etiri osnovna sastojka: lutein, vitamin E, ekstrakt borovnice (bilberry) i omega-3 masne kiseline.
Tree pitanje - znadete li rastumaiti deklaraciju na pakovanju vitamina

Puno sam puta naglaavala svojim pacijentima da moraju ustanoviti postotak preporuene dnevne doze pojedinog sastojka vitamina, tzv. RDA (po ame-

22
svibanj-lipanj 2003

rikom: Recommended Daily Administration). To pie na svim pakovanjima. Dola sam do zakljuka da veina pojma nema o emu se radi. Kupe ono to su na reklami vidjeli, gutaju i oekuju udo. udo se ponekad i desi, ali u negativnom smislu. Evo to sam na Internetu proitala o jednom jako popularnom preparatu u Americi. Neu ga imenovati, u nas ga ionako nema na tritu, ali je svejedno pouno. Naime, oftalmolozi se slau da doza danas popularnog luteina, koji blagotvorno djeluje na oi, ne bi smjela iznositi manje od 6 miligrama dnevno. U tom preparatu ima ga u svakoj tableti samo 0,25 miligrama. To znai da bi trebalo progutati 24 tablete dnevno elimo li tim preparatom ouvati vid. Istovremeno bismo progutali puno drugih sastojaka koje bismo na taj nain predozirali i natetili organizmu. Paradoks je to se taj preparat u Americi reklamira kao idealan za ouvanje vida. Mnogi koji ga uzimaju uljuljkaju se u lanu sigurnost, mislei kako su s jednom tabletom dnevno njihove oi zatiene. Nisu!
etvrto pitanje - to ako s vitaminima pretjeramo

minski preparat, u kojem je dotini sastojak zastupljen u manjem postotku. Mnogi su vitamini umjetno sintetizirani. Naem tijelu najbolje odgovaraju oni prirodni, izvueni iz biljaka, tzv. bioflavonoidi. Dobro nam poznati vitamin C moe biti sintetika askorbinska kiselina ili pak citrus-bioflavonoid, kao ekstrakt acerola-trenje. Ja glasam za to drugo. Kad god je mogue, izabrat u multivitaminski preparat sa to vie prirodnih sastojaka naznaenih na deklaraciji.
Peto pitanje - da li se svi progutani sastojci iskoriste

preparata to i u kojoj dozi sadravaju. Ako ve uzimate multivitaminski preparat kojim ste zadovoljni, nadopunite zalihu vitamina i minerala onim ega u njemu nema do pune dnevne doze. Na primjer, ako u vaem multivitaminu nema luteina, tada ponite uzimati dopunski preparat u kojem ete ga unijeti barem 6 miligrama na dan. Pritom pazite na vitamin E. On se ne bi smio predozirati (sjeate se D.E.K.A.). esto ide zajedno s luteinom. Ako va multivitamin ve sadri 100% dozu E vitamina,

uvajte se preparata gdje je veina sastojaka 100% preporuene dnevne doze. To bi znailo da, osim vitaminskih tableta, ne bi trebalo nita drugo jesti. Zato? Zato to, uz uobiajenu prehranu, takvih sastojaka tada unosimo previe. Dobro je to se viak nekih vitamina izluuje mokrenjem (tad samo bacamo novac), ali je loe to viak nekih vitamina ostaje u tijelu i izaziva gomilanje (tad se trujemo). Postoji simpatian nain da zapamtimo koji se vitamini u tijelu taloe: D.E.K.A. Te vitamine ne smijemo predozirati. Tope se i taloe u naem masnom tkivu, a odatle izazivaju uinke suprotne od eljenih. Samo kad vam laboratorijske pretrage dokau manjak nekog sastojka, npr. eljeza doputeno je neko vrijeme uzimati ga u 100% dozi, uz hranu kojom ga takoer vjerojatno unosite. Nakon nekog perioda, o kojem se treba posavjetovati sa svojim lijenikom, trebalo bi prijei na neki drugi multivita-

Ne, ali je teko rei to e se resorbirati, a to nee. To ovisi o osobi i preparatu. Ima nekih istraivanja koja kau da je u starijih ljudi oteano otapanje tvrdih vitaminskih tableta u probavnom sustavu. Koliko e uzimanje takvog oblika vitamina biti djelotvorno, znat e se najbolje nakon 4-6 tjedana uzimanja. Ako promjene na bolje nema, trebalo bi razmotriti promjenu oblika multivitaminskog preparata od tvrdih tableta za gutanje u npr. tablete za vakanje ili umee tablete. Neki preparati kalcija dolaze u obliku krede koja se u organizmu ne vee za proteine u krvi, nego samo prolazi, filtrira se u bubrezima i, ako ne pijemo dovoljno tekuine, moe izazvati taloenje u obliku bubrenih kamenaca. Ako je preparat kelatiran, tada e se moi vezati za proteine u krvi i ugraditi u kosti.
Vratimo se oima

Nije mogue u jednom lanku obuhvatiti sva stanja, razliite uzraste, pojedine vitamine i minerale i svima dati pravu preporuku. Zato sam na Internetu nala stranicu na kojoj svatko moe pronai dodatne podatke: http://www.i-care.net/ eyeresearch.html Pronai ete usporednu tablicu za 6 najeih amerikih preparata koje njihovi okulisti preporuuju za ouvanje zdravlja oiju. Nema ih u naim ljekarnama. Ne treba ih ni biti jer se u nas mogu pronai zamjenski preparati s istim sastojcima. Trebate samo malo truda da proitate na deklaraciji raznih

oprez! Tada potraite multivitamin gdje ga je manje, a da u zbroju ne iznosi vie od 100% dnevne doze. Komplicirano, zar ne? Moda i nije. Najtee je u poetku. Kad ustanovite to vam najbolje odgovara, kasnije stalno ponavljajte isto. Ipak, sloit ete se sa mnom da je to cijela nauka, i to namijenjena ouvanju vaeg zdravlja na puno due staze od vijeka vaeg automobila. Nikako nije igrarija koju moemo primjenjivati olako, gledajui televiziju i reklame. Zato pitajte svoj lijenika to misli o preparatu koji imate namjeru kupiti. Ako je vama komplicirano prouiti deklaraciju, zamolite njega da on to uini umjesto vas. Moda ve poznaje neki preparat u slobodnoj prodaji koji vam moe preporuiti. Moda ga je sam isprobao. Tada je to najsigurnija preporuka.
Mr. sc. Inge Bokovi Dragievi, dr. med.

23
svibanj-lipanj 2003

Emocionalna inteligencija (II)

KAKO POSTATI BLII S NAJBLIIMA


Sluanje - put do povjerenja

Sjetite se neke vama vane osobe, koju cijenite iako ne spada u va prvi krug. Neka to bude neki vama vaan stranac. A onda se upitajte kako SLUATE takve vane strance kad vam govore. Vjerujem paljivo, koncentrirano, strpljivo, prisutno, ne prekidamo ih, ne ulijeemo u reenice, ne zavravamo njihove reenice, ne skaemo s teme na temu. A kad su u pitanju nai najblii? Oekujemo bliskost, ali zato to su nai i nee nam zamjeriti, dopustimo si i ono to si s vanim strancima ne bismo. A tko vie od naih najbliih zasluuje panju, prisutnost, strpljenje? Kako znate da vas netko stvarno slua? Daje vam znakove svoje prisutnosti, izraava uenje ili zanimanje, smije se ili kima glavom, ali doputa da svoju misao do kraja oblikujete. Kako se osjeate kad vas netko paljivo slua? Kao da iz kaosa misli i osjeaja stvaramo odreene strukture. I zato je potrebno uloiti energiju i vjebati sluanje.

sama uiniti. ene su puno vie od mukaraca sklone prepriavanjem razrijeiti svoju napetost. I zato pruimo svojim najbliima ono to im stvarno treba: SASLUAJMO ih s iskrenim zanimanjem, bez prekidanja. Tako razvijamo POVJERENJE.
Koliko se stvarno razumijemo

U mnogim napetim i konfliktnim situacijama osoba koju iskreno sluate sama i ukae na problem, i elaborira ga, iznae rjeenje. Samo ako joj to paljivim sluanjem dopustite, sve e

No, paljivo sluati jo ne znai i RAZUMJETI. Kad su nama vani stranci u pitanju, imamo potrebu provjeriti jesmo li ih dobro razumjeli. Kako to radimo? Najee parafraziramo ono to su nam rekli. Kaemo: Ako sam dobro razumio ... i ponovimo osnovne informacije. Sugovornik e ih tada potvrditi, moda dopuniti ili demantirati, ali emo pouzdano znati da li smo se razumjeli. Ili pitamo ono to nam nije jasno. A kad su nai najblii u pitanju, pretpostavljamo da znamo to misle i osjeaju jer ih dobro poznajemo. E, to dobro poznavanje velika je zamka. Vidjeli smo da ni sami sebe ba tako dobro ne poznajemo. Rei za nekoga da ga dobro poznajemo znai konzervirati ovjeka i ne dopustiti mu promjenu. Uvijek se sjetim jedne prie: sreli se dvojica kolskih kolega i raspituju se za ostale iz razreda. I za jednog se jedan od njih sjetio da je postao guverner banke, a drugi s nevjericom izusti: Ma daj, pa on je imao kolac iz razlomaka. U mnogim odraslim ljudima mi i danas vidimo klince koje smo nekad poznavali ili osobe od prije deset ili pet godina. To nije realno. Osim toga, naa panja neprestano skae s predmeta na predmet. Moda e nas jedna sugovornikova rije aso-

cirati na neto posve drugo, moda e nam panju odvui neki vanjski podraaj ili osobna emocija. Tada vie neemo primati informacije iako emo fiziki biti uz sugovornika. A onda nastupa na um. Podatke koji mu nedostaju on e izvui iz svoje arhive. Premostit e rupe u percepciji ranijim znanjima i iskustvima. Rekonstruirat e cjelinu. Mi najee nismo svjesni da je ono to smo doivjeli mjeavina

stvarnih opaaja i naih pretpostavki. To se dogaa svakome od nas. Kada to znamo, teko emo staviti ruku u vatru i tvrditi da smo sve informacije precizno percipirali. Ako tome dodamo jo i slabosti samih osjetila, na slab vid, lo sluh, otupjela osjetila, tko moe tvrditi da je neto bilo ba tako kako se nama uinilo? Zato na sudu razliiti svjedoci razliito opisuju isti dogaaj. Zapamtimo, nai doivljaji posve su SUBJEKTIVNI. Umjesto da troimo vrijeme u dokazivanju tko je to tono uo i vidio, dopustimo da su mogue razlike i da je na doivljaj samo jedan od moguih. A kad bismo i posve tono percipirali, svi primljeni podaci prolaze kroz osobne, vrlo specifine filtre vjerovanja, oekivanja, znanja, predrasuda,

24
svibanj-lipanj 2003

strahova, htijenja. U skladu s njima DEIFRIRAMO primljene poruke. Ono to ne prepoznamo, esto emo posve propustiti ili proglasiti nevanim, ak i glupim. Ono to se uklapa u nau sliku o nama samima, drugima i svijetu, podcrtat emo, markirati i istaknuti. To e biti naa SUBJEKTIVNA ISTINA. Nekad to to smo mi razumjeli, nakon svih naih obrada, nije ni na tragu onog to je sugovornik htio rei. Kada su nai najblii u pitanju, puno emo ee bez provjere proglasiti svoju istinu apsolutnom. Umjesto da parafraziranjem provjerimo jesmo li dobro razumjeli, mi puno ee uvjeravamo svog sugovornika da je mislio ba ono to smo mi iskonstruirali. Npr. ovjek kae: Umoran sam, elim se malo odmoriti, a mi ujemo: Ne eli biti sa mnom! ili Ne eli uiniti neto za mene! Ili sugovornik kae: Nisam raspoloen, a mi ujemo: Ljuti se na mene!. RAZUMIJEVANJE je siguran korak prema bliskosti. Osigurat emo ga ako paljivo sluamo svog sugovornika i provjeravamo da li smo njegovu poruku tono deifrirali.
Naini na koje reagiramo

podsjetiti ga i obrazloiti zato ga podsjeamo. A ako to uine nai najblii? Reagirat emo na prvu loptu. Nekad emo optuiti prije provjere, nekad kritizirati, nekad generalizirati. Reenicu: Pa ti uvijek neto zabrlja! nikad neemo rei vanom strancu, no nekom svom bliskom hoemo. Zato ljudi kritiziraju svoje najblie iako ih vole? Vjeruju da e oni tako postati jo bolji, da e im ukazivanjem na pogreke osvijestiti mogunost promjene.

A onda dolazimo do razmjene poruka. Jedan te isti sadraj moemo izraziti na mnogo razliitih naina. ak i Dobar dan! moe zvuati sasvim razliito ako ga izgovorimo grubo ili njeno, kao uitelj ili brina teta, kao veselo dijete ili mali buntovnik, kao alterski radnik ili prestraeno dijete. Svaka e poruka imati drugo znaenje iako je izgovoren isti tekst. Nekad pak govorimo dvosmisleno. Ako rugajui se kaemo: Al' si pametan!, nain na koji smo to rekli potpuno e ponititi sadraj rijei. Dakle, nain na koji neto kaemo pretvorit e nau poruku u poziv na bliskost ili u poziv na nekonstruktivnost. Ako nama vaan stranac radi neto to po nama nije u redu, npr. zaboravi dio vanog dogovora, kako emo reagirati? Provjerit emo zato je to tako,

A kako vi reagirate kad vas kritiziraju? Ako se bojite osobe koja kritizira, povui ete se i paziti da isto ne ponovite, ne zato to to elite i prihvaate da je promjena neto dobro, ve da izbjegnete kaznu. Ako pak nema straha, pokuat emo obraniti svoju poziciju iako ba i nismo sigurni da je ispravna. Branei je, uvjerit emo u nju i sami sebe. Tako kritiziranje prije konzervira poetno stanje nego to ga mijenja na bolje. Ako vaan stranac uini neto dobro i lijepo, izrazit emo svoje divljenje komplimentom koji ima mjeru i koji je realan. Kad su pak u pitanju nai najblii, znamo se prenemagati, davati grandiozne pohvale koje vie nemaju nikakvog smisla. Npr.: Nitko ne zna ili ne moe bolje od tebe! esto izmiljamo i nevjerojatna pokria za ono to uine nai najblii. Tada postajemo nekonstruktivni iako elimo biti podrka. A iskrena podrka i njegovanje su puno vie u bodrenju i hrabrenju ljudi da naue sami initi potrebno i brinuti o sebi nego u tome da inimo za njih. Kako vi reagirate kad vas netko prezatiuje kao da ste beba, provjera-

va jeste li se toplo obukli, jeste li jeli ili vam govori to trebate uiniti? To u nama izazove preputanje u kojem prestajemo misliti ili bunt kojim elimo pokazati da nismo maloumni. Buntovno ponaanje obino ne pokazujemo pred vanim strancima. Prije emo se ohladiti, promisliti i odabrati neku konstruktivniju varijantu. No, pred najbliima e nam izletjeti: to te briga! Ne zanima me! To je tvoj problem! i sline rafalne paljbe. A kad nama netko tako odbrusi, kako reagiramo? Obino vratimo lopticu i eto svae. Tako sigurno neemo razrijeiti ni jedan konflikt. Bliskost ne podnosi ni neprestano slaganje i bezinicijativnost, pretjeranu adaptaciju na tue zahtjeve, opravdavanje i povlaenje. Poslunost bez osobnog stava upravo je iritantna. Umjesto kritiziranja, prezatiivanja, buntovnog ponaanja i pretjerane poslunosti, moemo iskazati realnu kritiku i podrku, izraziti svoje emocije bez okrivljavanja drugih za nae doivljaje i razmijeniti informacije a da ih ne mijeamo s emocijama i procjenama. Takvi konstruktivni oblici razmjene postupno e istisnuti potrebu za psiholokim igrama i manipulacijom. Uinit e nae odnose bliima, otvorit nas pred dragim osobama i otkriti puninu meuljudskih odnosa. Naravno, sve navedeno mogue je nauiti i u odrasloj dobi. Ako do sada nismo imali priliku spontano upiti ili razviti te repertoare ponaanja, jo nije kasno uloiti energiju. Za uenje i promjenu ponaanja posebno smo spremni i motivirani kad volimo i kad nam je stalo do kvalitete odnosa s voljenom osobom. No, ako nije tako, nai e nas skriveni motivi hendikepirati na svakom koraku. Zato je nuno najprije sebe iskreno zapitati: Da li mi je do onih koje sam proglasio najbliima stvarno stalo? Ako nije, bliskost emo nesvjesno izbjegavati, kao i svi oni koji je se boje zbog svojih vjerovanja. Vesna palj, prof.

25
svibanj-lipanj 2003

Psihologija ljubomore

NEDOSTATAK SAMOPOUZDANJA
U ljubavnom se ivotu esto javlja osjeaj ljubomore, na nju se obino gleda kao na dokaz da postoji ljubav. Jednom me zaudilo ponaanje neke djevojke koja je kod svog mladia sistematski izazivala ljubomoru. Zapitao sam je zato to ini, a ona mi je rekla: "inim ga ljubomornim da vidim voli li me."
jubomora se ne dovodi bez razloga u vezu s ljubavlju. ovjek zaista moe biti ljubomoran samo na osobu za koju neto osjea. No, taj osjeaj ne mora uvijek biti ljubav, bar ne ljubav u punom smislu te rijei. To moe biti samo snana spolna pouda ili pak ljubav nieg stupnja, koja je jo preteno nagon, a manje tenja i za psihikim podavanjem. A katkad ona nema nikakve veze s ljubavlju, ve je plod mranih i teko protumaivih zbivanja u poremeenoj ljudskoj psihi. Ima, dakle, vie vrsta spolne ljubomore: 1. opravdana ili realna ljubomora, 2. neopravdana ili neurotina ljubomora, 3. psihotina ljubomora.
Strah od gubitka

Koliko god se pojedine vrste ljubomore meusobno razlikovale po svojim uzrocima i motivima, ipak su im zajednike osnovne karakteristike. Bit je toga osjeaja strah da e se izgubiti voljena ili barem spolno privlana osoba. Tu se ljubav i seksualna elja mijeaju s mrnjom prema istoj linosti. Mrnja moe biti toliko jaka da se pretvara u grubost, agresivnost i zlostavljanje, sve do ubojstva. Ljubomoran ovjek jo voli u osobi na koju je ljubomoran ono to smatra svojim posjedom, a u isto je vrijeme mrzi kao mogunost ili stvarno vlasnitvo drugog ovjeka. On tu, dakle, mrzi svoj gubitak ili pak samo strah pred takvim dogaajem. U ljubomori se ljubavni osjeaji javljaju u negativnom obliku, unitavaju ljubav, ako je ona uope postojala. Ona nije nuno popratna pojava ljubavi, nego bolesna izraslina na njezinu tijelu, koja nagriza ljubav. Opravdanom ljubomorom naziva se i zavist i duevna bol koja se javlja kad ovjek osjea da ga voljena osoba napu-

ta, odnosno da mu je netko drugi otima. Takva ljubomora ima opravdan razlog jer je posljedica stvarnog gubitka i prirodna je reakcija svakog ovjeka, pa i drugih ivih bia. To je ovjeku priroeno svojstvo, koje se opaa ve u djetinjstvu, a esto ga ima i kod ivotinja. Realna ljubomora proizlazi iz ljubavi. Ona e biti to jaa to vie u ljubavi prevladava sebina komponenta. Ljubomora se moe pojaviti uvijek jer se ovjek svoje sebinosti nee nikad potpuno osloboditi, ali je ipak velika razlika izmeu strastvene i manje strastvene ljubomore, koja je odraz veeg ili manjeg seksualnog egoizma. Ipak je razliito ako ovjek kojega mui ljubomora tiho trpi bol, nastojei da preali svoj gubitak, nego ako nastoji silom zadrati naklonost linosti koja ga naputa, ili zbog toga ak postaje nasilan, osvetljiv i agresivan. Neurotina je ljubomora izraz bojazni da bi se voljenog ovjeka moglo izgubiti, odnosno da bi ga netko drugi mogao osvojiti. Takva je ljubomora znak neurotine, dakle osjeajno nezrele osobe i neprirodnog stava prema vlastitoj spolnosti i drugom spolu. Na neurotian nain ljubomoran ovjek progoni svog partnera munim ispitivanjima, pravim istragama o njegovu ponaanju. On zahtijeva od njega opravdanje za svako zakanjenje, za svako izbivanje od kue.
Moglo bi se dogoditi

Kad bi moglo biti sve onako kako to eli neurotino ljubomorna osoba, njezin partner ne bi smio ni s kim drugim zaplesati, ne bi smio nikad biti u drutvu s osobama suprotnog spola, pa ni uljudno ih pozdravljati. Jednom rijei, morao bi s ostalim svijetom prekinuti svaku normalnu emocionalnu vezu i zaahuriti se u iskljuivu pripadnost svom tiranskom seksualnom partneru. Njemu bi

morao pripadati ne samo po svojim osjeajima, nego i po svim svojim mislima. Neurotik je ljubomoran i na prolost svog odabranika, osobito na njegovo ranije spolno iskustvo. Neurotina ljubomora ne zahvaa toliko sadanjost koliko budunost; ona se vie temelji na onom to bi moglo biti nego na onome to jest. Jedan je od najeih motiva neurotine ljubomore osjeaj nesigurnosti, nepovjerenja u samoga sebe. Neurotina ljubomora nije neka posebna pojava u duevnom ivotu, nego je samo jedna komponenta neurotine linosti. ovjek nesiguran u sebe esto ne vjeruje da e mu poi za rukom da svog partnera trajno vee uza se, da e mu se uvijek sviati, da e zadrati njegovu ljubav, da e ga moi u spolnom ivotu potpuno zadovoljiti. On je ve uao u spolni ivot sa strahom da nee uspjeti pa se, kao svaki neurotik, pokuava unaprijed osigurati od neuspjeha, ne bi li se oslobodio svojih bojazni. Zato nastoji predvidjeti svaku i najmanju opasnost za svoj poloaj u spolnoj vezi i za svoj ugled pred partnerom. Neurotik je to vie sumnjiav i nepovjerljiv prema drugome to se vie boji za sebe. On u svakoj bezazlenoj sitnici vidi zamku, neku spletku protiv sebe, tuu lukavost i pokuaj prevare. Nepovjerenje u sebe moe biti dio ope ivotne nesigurnosti nekog ovjeka, njegova straha pred ivotnom stvarnou, ivotnog pesimizma i malodunosti pred zadacima ivota u ljudskoj zajednici. Neurotinoj ljubomori naginju i

26
svibanj-lipanj 2003

ljudi koji iz raznih uzroka trpe od kompleksa manje vrijednosti. Tako od neopravdane ljubomore esto boluju ljudi defektne vanjtine, s raznim tjelesnim nedostacima, a osobito nagluhi ili sasvim gluhi ljudi. Ti posljednji i inae jako naginju sumnjiavosti jer ne mogu na normalan nain sudjelovati u socijalnom kontaktu, osjeaju se nekako izdvojeni iz ljudske zajednice i smatraju se ugroenima u emocionalnom smislu. Razni fiziki defekti postaju razlog neurotine ljubomore najvie u onom sluaju kad je defektan ovjek ujedno i neurotina linost. Tada ljubomora nije toliko posljedica tjelesnog nedostatka koliko je odraz osjeajne nezrelosti. No, upravo fiziki defekt moe biti razlog da se psihiki razvoj nije normalno odvijao, nego je skrenuo u neurotinost.
Svi su neprijatelji

Osim nepovjerenja u sebe, neurotinoj je ljubomori esto razlog nepovjerenje u druge ljude. Ta se dva karakterna svojstva obino pojavljuju zajedno jer se meusobno uvjetuju. Kad nekoga sma-

tram od sebe jaim, sposobnijim ili u bilo emu vrednijim, obino se tog ovjeka bojim. Njegova mi nadmo oduzima samopouzdanje, a ujedno me ini nepovjerljivim prema njemu. Neurotino ljubomoran ovjek u svakom inu svog spolnog partnera vidi neku opasnost za sebe jer u svim ljudima oko sebe gleda potencijalne neprijatelje. U rijeima i djelima svog sudionika u ljubavi uvijek vidi mogunost prevare jer ljude u naelu dri varalicama. Svom partneru ni u emu ne vjeruje potpuno jer misli da su ljudi po prirodi nepouzdana stvorenja. Takav sumnjiav stav posljedica je dugogodinjih negativnih iskustva s ljudima koji su toga ovjeka odgajali dok je bio dijete. Ako ih se uvijek morao plaiti i neprestano zauzimati prema njima obrambeni stav, takvo mu je ponaanje postalo navikom: ovjek se teko rjeava svoje nepovjerljivosti i uvjerenja da mora uvijek braniti svoju sigurnost i vrijednost svoje linosti, bilo pasivno, bilo agresivno, pa i onda kad za to vie nema nikakve potrebe. ena katkad i namjerno ini mukar-

ca ljubomornim da bi ga vezala uza se. Mukarac to rijetko ini. Ali treba kazati da samo neurotinoj eni godi i laska muka ljubomora jer ona u tome vidi svoju vrijednost i privlanost. Duevno zrelu enu mukareva ljubomora smeta, dosauje joj ili je vrijea. Mukarac je uglavnom ljubomoran na eninu tjelesnu pripadnost drugom ovjeku. enu opet ne smeta toliko mukareva fizika nevjera ili samo sumnja na nju, koliko je alosti ili ljuti da je nekoj drugoj eni poklonio svoje osjeaje. Za enu ljubomora znai osobnu nesreu, ivotno razoarenje i osjeajnu krizu. Za mukarca ona je vie povreda prestia, oteenje osobnog ugleda i napad na njegovu seksualnu tatinu. U odnosu prema stvarno ili samo umiljeno nevjernom partneru, mukarac je obino agresivniji od ene, koja je ee sentimentalna pa se slui prijekorima, suzama i patetinim prizorima. No, i ena zna biti u ljubomori napadaki raspoloena, i onda je esto okrutnija od mukarca.
Mr. sc. George Salebi, dr. med.

Psihijatrija i psihologija

VLASTITA SLIKA O SEBI ILI KOMPLEKS


U tijeku razvoja linosti formira se u ovjeku slika o vlastitu tijelu. Ona predstavlja centralnu reprezentaciju dijelova tijela i tijela u cjelini. Slika tijela nije identina s onom slikom tijela koju drugi imaju o nama. Osoba ugodnog izgleda moe sebe doivljavati kao osobu neugledne vanjtine, i obratno.

lika tijela djeluje na vladanje ovjeka, ona utjee na njegovo miljenje i stavove, kao i na njegovu socijalnu ulogu. Stabilnost i sigurnost jedne osobe, koja se odraava u njenom socijalnom statusu, njenom miljenju i stavovima, moe se izmeu ostalog temeljiti i na njenom samopouzdanju u slici tijela. Ta, tijekom razvoja linosti oblikovana slika o vlastitu tijelu moe imati vei utjecaj na psihiki ivot ovjeka nego realna slika o tijelu.
O sebi sve najljepe

Slika o sebi, kao i slika o tijelu, ima svoj vanjski, drutveni i unutarnji, privatni aspekt. Ta se dva aspekta ne mora-

ju poklapati. Osoba moe biti neoekivano ugodno ili neugodno iznenaena kad uje kakvom je smatra njena okolina. Slika o sebi je kod veine ljudi narcistina. Laiko zapaanje da je ovjek sklon dobro misliti o sebi potvruje se i analizom psihodinamike linosti. To, prema psihodinamskoj teoriji, proizlazi otuda to se prava slika o sebi stvara jo u vrijeme kad dijete nije u stanju razgraniiti sebe od svoje primarne okoline, u prvom redu od roditelja. Slika svemoi roditelja, stvorena u djetinjstvu, ugrauje se u nau sliku o sebi. Tenja da se bude svemoan kao roditelj nikada ne iezava u potpunosti. Ovisi od razvojne putanje linosti da li e se ona

vie ili manje ublaiti i kako e se unutranja vlastita slika o sebi pribliiti stvarnosti. U psihodinamskoj terminologiji tu infantilnu sliku o sebi nazivamo ego-idealom. On se ugrauje u nau savjest, koja tijekom ivota esto mjeri vrijednosti naih postupaka prema tomu koliko su se oni pribliili toj svemoi i perfekcionizmu za kojim tei infantilni ego-ideal. Odrasle osobe obino prepoznaju da je njihov ego-ideal nestvaran, ali su tada sklone tvrditi da bi one ostvarile mnogo vie u ivotu da su ga drukije organizirale. To govori o tome da je egoideal uvijek dosljedan svom narcizmu. Ego-ideal jedan je od glavnih izvora nezadovoljstva ivotom jer su njegovi ci-

27
svibanj-lipanj 2003

ljevi vezani uz krajnje savrenstvo i nedostinu svemonost, a takve tenje ostaju uvijek neostvarene. Neostvarenost tih ciljeva moe dovesti do stalnog podcjenjivanja samoga sebe. Ego-ideal duboko se ugrauje u sliku o sebi. Slika o sebi u depresivne je osobe obojena podcjenjivanjem sebe. U hipomane osobe slika o sebi obojena je precjenjivanjem vlastite osobe.
Bolest je kazna

U bolesti, slika o tijelu i slika o sebi doivljava znatne promjene. Svaka e bolest dovesti do promjena u vrijednosti tih dviju reprezentacija. Bolestan e ovjek doivjeti svoje tijelo kao manje vrijedno, isto tako i svoju osobu kao inferiornu u odnosu na zdrave. Taj je doivljaj u veini sluajeva jedan od povoda depresivnoj reakciji, ali su mogui i drugi odgovori. Bolest je u suprotnosti s ego-idealom, koji tei snazi i moi a, kao to smo ve naglasili, upravo je ego-ideal temelj na kojem se oblikuje slika o sebi. Mistino vjerovanje, odrano jo u arhaikim kulturama, prema kojem je bolest kazna, nije nerazumljivo sa psiho-

Ve smo rekli da reakcije mogu ii i drugim tijekom. U osoba koje u svojoj premorbidnoj linosti imaju paranoidnih crta, bolest moe pojaati njihove projektivne stavove. To su osobe koje su u svojoj premorbidnoj linosti bile sklone da sebe precjenjuju i optuuju druge da ih nedovoljno cijene. Ta njihova crta nije nikakav moralni minus, nego ostatak nepovoljnog razvoja linosti. I one su u djetinjstvu teile da dostignu sliku o svojim roditeljima, ali su na tom putu, esto u atmosferi prestrogog i sadistikog roditelja, bile presjeene, a njihova djeja potreba da budu uvaene bila je ne samo podcijenjena, nego i grubo odbaena. Takva je reakcija roditelja dovela do intenzivnog straha, vezanog uz agresivne impulse prema grubom roditelju. Agresivni su impulsi podloga razvoju stroge savjesti, koja ne moe izdrati svoj vlastiti pritisak pa izvore agresije premjesti u okolinu. Posljedica te projekcije agresije izvan svoga ja paranoidne su crte u karakteru, koje se odraavaju u traenju nepravde koju je okolina usmjerila prema njima.
Ja sam savren

ih drugi vide, a to esto poprima oblik stalne potrebe za panjom i divljenjem. Primjerice: mogu smatrati da ne moraju ekati u redu i da su njihovi prioriteti toliko vani da im se drugi moraju pokoriti, pa ih razdraiti kad drugi odbiju sudjelovati u njihovom vrlo vanom poslu. Taj osjeaj da imaju posebna prava kombiniran je s nedostatkom osjetljivosti prema tuim eljama i potrebama. Na primjer, te osobe mogu oekivati veliku posveenost poslu kod drugih ljudi i mogu ih tjerati da pretjerano rade, bez obzira na utjecaj koji to ima na njihove ivote. Sklone su stvaranju prijateljstva ili ljubavnih odnosa samo ako im se ini da bi druga osoba promicala njihove namjere ili poticala njihovo samopotovanje. esto prigrabe posebne privilegije ili izvor sredstava, vjerujui da to zasluuju jer su tako posebni.

dinamskog stanovita, premda je netono s realne toke gledita. Stroga i neelastina savjest moe distorziju u slikama o tijelu i sebi, koja je vezana uz bolest, doivjeti kao kaznu. U nesvjesnom se dijelu nae psihe taj proces u veoj ili manjoj mjeri moe doivljavati po tom istom arhaikom tijeku miljenja. Njime moemo tumaiti veoma intenzivne reaktivne depresije, koje ne moraju biti u izravnom odnosu s teinom ni opasnou od bolesti. One mogu dovesti i do takvih afektivnih stanja u kojima bolesnik, u prvom redu onaj koji ve u svojim premorbidnim crtama pokazuje psihiku neotpornost, izvri suicid.

Osobe s tim poremeajem grandomanskog osjeaja vlastite vanosti redovito precjenjuju svoje sposobnosti i napuhavaju svoja dostignua, esto se inei hvalisavim i pretencioznima. One mogu s veseljem pretpostavljati da drugi pripisuju jednaku vrijednost njihovima i iznenaditi se kad uvide da nee dobiti pohvalu koju oekuju i smatraju da su zasluili. esto su zaokupljene fantazijama o neogranienom uspjehu, moi, briljantnosti, ljepoti ili idealnoj ljubavi. Iskompleksirane osobe vjeruju da su superiorne, posebne ili jedinstvene i oekuju da to i drugi prepoznaju, mogu osjeati da ih mogu razumjeti, odnosno da trebaju kontaktirati samo s ljudima koji su posebni ili imaju visok status, pa mogu o ljudima s kojima se drue govoriti da su jedinstveni, savreni ili nadareni. Osobe s tim poremeajem vjeruju da su njihove potrebe posebne i izvan mogunosti shvaanja obinih ljudi. Osobe s tim poremeajem openito zahtijevaju pretjerano divljenje, njihovo samopotovanje gotovo je bez razlike vrlo krhko. Mogu biti zaokupljene time kako im dobro ide i u kako dobrom svijetlu

Iskompleksirane osobe imaju nedostatak suosjeanja i tekoe s prepoznavanjem tuih elja i osjeaja. Mogu pretpostavljati da su drugi ljudi potpuno zainteresirani za njihovo blagostanje, skloni su raspravljanju o svojim brigama neprikladno dugo i podrobno, a ne primjeuju da drugi takoer imaju osjeaje i potrebe. esto su puni prezira i nestrpljivi kad drugi razgovaraju o svojim problemima i brigama, npr. zaneseno obavjetavaju biveg partnera da sada imaju vezu svog ivota, hvale se zdravljem pred nekim tko je bolestan. Tipino osjeaju emocionalnu hladnou i nedostatak interesa. Osoba s tim poremeajem trae da im se dive, ali strahuju da e se otkriti njihove nesavrenosti ili mane. Mnoge uspjene osobe mogu pokazivati crte linosti koje ukazuju da su iskompleksirane. Poremeaji linosti postoje samo ako su te crte nefleksibilne, neprilagoene, trajne i uzrokuju znaajno funkcionalno oteenje ili subjektivne smetnje.
Mr. sc. George Salebi, dr. med.

28
svibanj-lipanj 2003

O (ne)puenju

Slobodne radikale povisuje i pasivno puenje


Da je puenje duhana tetno za mnoge organe i sustave ljudskog organizma, dokazano je epidemiolokim istraivanjem prije pedesetak godina, a svjedoili su to i uivaoci duhana ubrzo po Kolumbovu povratku iz Amerike.
apretkom znanosti i metodama molekularne biologije i biokemije, danas je spoznato i kako se to odvija na staninoj razini, a saznanja i razumijevanje potpomau usvajanju poruka da se izbjegava rizino ponaanje ili prekine s puenjem. irenje znanstvenih saznanja o tetnosti puenja po zdravlje bio je drugi od programskih zadataka kutinskog Drutva nepuaa. Prvi je bio reguliranje puenja na javnim mjestima u skladu s tadanjim Zakonom o zatiti na radu. Zbog toga su osnovane podrunice Drutva nepuaa u svim osnovnim i srednjim kolama i veim radnim organizacijama. Nakon razdoblja poleta i velike aktivnosti irenja istina o puenju, posustajalo se jer smo im sve rekli, a i dalje se pui. Ipak, due se zadralo obiljeavanje 31. svibnja kao Svjetskog dana nepuenja, rasparavanjem propagandnog materijala ili letaka i ponekog predavanja, jer nikad nije dovoljno reeno i objanjeno.
Tajac pred istinom

Jedno takvo predavanje u kutinskom Srednjokolskom centru, s projekcijom videofilma iz Osijeka i prikazom nastavnog paketa zagrebake kole narodnog zdravlja Andrija tampar i Hrvatske mree kola koje promiu zdravlje, odrano je za obje smjene u holu SC-a. Nakon agora i dobacivanja na poetku predavanja, ono je zavrilo u tajcu, remeenom prolaskom nekih nastavnika. Tako su uenici nagradili iskreno nastojanje da ih se oborua znanjem kako da se odupru iskuenjima probanja hazardnog

uitka. Pozitivan transfer nastavljen je pozivanjem zainteresiranih da na ponueni list papira napiu kakav oni nain propagiranja nepuenja meu njima smatraju najprihvatljivijim. Meu vie desetaka miljenja zapaa se naglaena demokratinost isticanjem prava svakog pojedinca na izbor svoga stila ivljenja i ponaanja, ali ne na raun TUEG ZDRAVLJA! Ako netko hoe biti razbojnik - njegova stvar Organiziranje drutva da se zatiti i brani svoje podanike od tetnog djelovanja/ponaanja pojedinaca i nama je bio prioritet. Neki su medijski lokalni monici, meutim, nastojali prikazati da se borimo protiv puaa, a mi i sada, saopavanjem novijih istraivakih rezultata, elimo poduiti nepuae da ne zanemaruju boravak u zadimljenim kafiima i klubovima i da ne plaaju danak u zdravlju RADI DRUENJA S ONIMA koji imaju drugaiji odnos prema vrijednosti zdravlja. Puaima koji odlue pokloniti ivot svom potomku, a ne ele prestati puiti, neka pomognu rezultati jednog bekog istraivanja na 158 djece u dobi od 3 do 15 godina, koji su imali 50% vie slobodnih radikala u krvi ako je jedan roditelj bio stalni pua. Kada pue oba roditelja, taj marker kod njihove djece bez obzira na dob i spol, povean je 130%! Ranije se izloenost pasivnom puenju mogla objektivizirati dokazivanjem kotinina u mokrai, kao raspadnog produkta nikotina. Meutim, djeca su mnogo osjetljivija na izloenost slobodnim radikalima koji uzrokuju niz krvoilnih oteenja, koja prethode aterosklerozi i srano-ilnim

oboljenjima. Tako se ubrzava proces starenja, koje zapoinje roenjem.


Nemojte se opei

Slobodni radikali noviji su pojam, a nosioci su kisika koji svuda, pa i u organizmu, pomae sagorijevanje. Zato se nazivaju oksidansi, a reakcije u kojima sudjeluju agresivne su. Organizam se pomou njih grije, a kad su u viku, moe se njima i opei (are i pale!). Naroito je vano oteivanje dezoksiribonukleinske kiseline (DNA), kojom se u kromozomima prepisuju nasljedne osobine (pogreka = mutacija). O tome je prije godinu-dvije pisano u Narodnom zdravstvenom listu pa podsjeamo da se aktivnost povienja slobodnih radikala u organizmu ublaava tzv. antioksidansima, prvenstveno iz biljnih namirnica (zdrava ishrana). Zato smo stalno poduavali puae koji se ne ele odrei svog neprirodnog dimnog uitka, da jedu dosta voa i povra, odnosno mediteransku dijetu, za koju je dokazano protektivno djelovanje protiv malignih novotvorina. Praenjem uestalosti raka na kutinskom podruju 1976.-1995. g. uoili smo manji porast nego u susjednim opinama, uz istovremen porast proporcije nepuaa i bivih puaa u nas. Prenoenje i usvajanje takvih informacija sve ee se naziva edukacija, valjda zato to se u edukaciji objedinjuju poduavanje i odgoj (usvajanje) zdravstvenih principa, prvenstveno radi zatite zdravlja. Pa onda - educirajmo se!
Prim. dr. Petar Konjevi

29
svibanj-lipanj 2003

Ljekovito bilje

BILJNA KEMIJA
Pojedini su istraivai posvetili ivot farmaciji i bolesnom ovjeku, a ostavili su iza sebe dokaze svoje ljubavi prema biljkama koje su bile nerazdvojni dio njihovih ivota, njihovog rada i nade da biljka prua lijek za svaku bolest. Mi i danas koristimo izvjesne biljne droge ne poznavajui im kemiju. Moda je priroda nadarila biljke ravnoteom koja se iz nepoznatih razloga gubi ako se ne upotrijebi cijela biljka?
ko nemamo saznanje o djelovanju droga i kemijskom sastavu, ne moemo kombinirati mjeavine ljekovitih ajeva te se u tom sluaju najbolje odluiti za pripravak od samo jedne jedine biljne vrste, ali dobro poznatog djelovanja. Pronalazaki duh ljudi uvijek se rado bavio time da mijenja oblike i kombinaciju pripravaka. Zato imamo tinkture s alkoholom, vinom i octom, tvrde i meke ekstrakte, sirupe sa eerom ili medom itd. Ali, to vie umnaamo te oblike u kojima je i ona korist koja nas iskljuivo zanima, to emo due vremena trebati da iz tvari odredimo djelotvornu dozu. Ekstrakt je, na primjer, zbog naina prireivanja uvijek malo nesiguran u svom djelovanju ako koristimo nae formule. Najinteresantnije je prije svega, pa i u etnofarmaciji, emu svaka biljka slui i kako djeluje na pojedine organe ovjekovog organizma, te koje se bolesti biljkama mogu sprijeiti, ublaiti ili izlijeiti. To e pitanje ovjek najprije postaviti, tek kasnije e pojedinci pitati za kemijske tvari i nosioce djelovanja. Za neke biljke ne znamo koja je to kemijska tvar u njima to djeluje ljekovito. To nije bio sluaj iskljuivo u narodnom koritenju biljaka nekada, nego se to pitanje donekle provlai jo i danas. Kod istraivanja upotrebe biljaka u narodu, u istraivakom i terenskom radu zabiljeena su u primitivnim sredinama izvjesna lijeenja za koja na drugim mjestima istraivai nisu imali prilike uti. ak je dolo do zanimljivih spoznaja da se ta sirovina manje troila ondje gdje su ljudi bili bliski prirodi, nego u urbanim i gradskim sredinama. Openito je razlika izmeu biljke i droge u tome to je droga osuena biljka ili neki njen dio, a ljekovita biljka je odreena biljna vrsta sve do momenta dok se ona ne ubere i osui.
Botanike su porodice jedinstvo biljaka s istim sastavom

Tako, na primjer, vrste iz otrovne i ljekovite porodice pomonice (Solanaceae)

sadre takve alkaloide koji su i kemijski, i s aspekta upotrebe vrlo slini, najee isti. Ali u tu istu, tako vanu skupinu ubraja se i paprika, koja ima sasvim drugi alkaloid i ima znatnu koliinu vitamina C i karotina. Dakle, sredstvo je za poticanje funkcije eluca, zain, hrana i povre. esti su slini primjeri odstupanja u biljnoj porodici za sline tvari kod biljaka. Budui da su biljne droge veoma raznovrsnog kemijskog sastava i da ih veina sadri i po nekoliko djelotvornih sastojaka, njihovo je djelovanje viestruko. Na taj nain e se ime jedne te iste biljke pojaviti u njenim raznim djelovanjima na zdrave i bolesne organizme, s pravilima za njihovu praktinu upotrebu. Ako je neka droga sloenijeg kemijskog sastava, ee e se javljati i bit e ponavljana u veem broju grupa kemijskih tvari. esto se droge opisuju kao droge s viestrukim djelovanjem. Vaan je jo jedan sluaj: da se u jednoj biljci mogu nai i tvari koje su, sa stanovita djelovanja, jedna prema drugoj zapravo u suprotnom pravcu na isti organ ili imaju suprotno djelovanje, ali ne djeluju tako na isti organ. Biljke ponekada i nisu u srodstvu, a imaju slino djelovanje i upotrebu. Upravo je zato kao naelo i nunost izabrana kemijska podjela droga, ali s veoma vanom potpodjelom koja ipak upuuje na djelovanje droge makar se iz te podjele lui nedostatak, u neistovjetnosti droge i dotinog sastojka. Tako djelovanje jako vanog naprstka, biljke poznate kao digitalis, pa i drugih droga, nije identino s digitoksinom u drogi, kako je digitalis nosilac djelovanja, pored tog, i drugih alkaloida koji takoer imaju svoja specifina djelovanja. Ako se eli postii iskljuivo djelovanje digitoksina, daje se uvijek u istom stanju. Droge su po okvirnoj podjeli uglavnom: alkaloidne, glikozidne, saponinske, taninske, eterina ulja i ostale. Inae su dio znanosti o drogama mnoge prirodne organske ljekovite sirovine, biljne i ivotinjske. U toj znanosti inae se obrazlae i botanika podjela biljnih droga, gdje su

botaniki uz odjel, razred i porodicu nazone vrste i podjela domaih droga, s narodnim imenima biljaka. Ljekoviti su sastojci droga u biljci odreene kemijske tvari, ili smjese srodnih, ili razliitih materija, poznate ili nepoznate kemijske grae.
Lijekovi ili otrovi - ovisno o dozi

Alkaloidi
Jakog djelovanja, gorkog okusa i u vrlo malim koliinama otrovni, najsnaniji su alkaloidi. Djeluju na ivani sustav, srce i krvotok, dine, probavne i mokrane organe, protiv reumatskih upala te stimuliraju imunoloki sustav. Koritenje uz dnevno potrebnu koliinu lijekova, kao i uspjeh pri tome, uvijek nadzire lijenik. Glavnije su alkaloidne biljke: raena glavnica, velebilje, jedi, tatula, bunika, mrazovac i druge. Botanike su porodice alkaloida: makovi (Papaveraceae), abnjae (Ranunculaceae), pomonice (Solanaceae), utike (Berberidaceae), zimzeleni (Apocynaceae), svilenice (Asclepiadaceae), broevi (Rubiaceae) Alkaloidi su posebno u sjemenju, korijenju i kori. Neki su dosta slini, mada su razliito kemijski graeni.

Glikozidi ili heterozidi, saponini


U drogama su jako zastupljeni glikozidi ili heterozidi koji u svom sastavu sadre redovito i vrstu eera. Te su supstance vrste, nehlapljive, manje ili vie gorke, veinom u vodi i alkoholu lako topive i optiki aktivne. Njih sadre porodice: krstaica (Brassicaceae - stariji naziv Cruciferae), rue (Rosaceae), ljiljani (Liliaceae) i druge. Heteroziodne biljke su: naprstak, gorocvijet, goruica, medvjetka, siritara, krkavinka, urica i dr. Od osobite su vanosti one droge koje djeluju na srce. Pojaavaju rad srca kad on postane nepravilan i nedovoljan zbog raznih oboljenja. Djeluju i kao lijekovi koji poveavaju koliinu izluivanja mokrae. Vrste glikozida su i saponini, oni sastojci to ih sadre i am-

30
svibanj-lipanj 2003

poni, losioni i slina kozmetika sredstva. Ako dospiju u krvotok iz pripravaka ciklame, a donekle i iz divljeg kestena, izazivaju raspadanje crvenih krvnih tjeleaca. Jako su otrovni za ive tvari stanice, na sluzokoi izazivaju osjeaj draenja i luenja tekuine, a na osjetljivoj koi mogu kod pojedinaca izazvati saponizidi alergije. Kako poveavaju propustljivost stanica, olakavaju i pospjeuju upijanje djelotvorno aktivnih supstanci, te je u probavnim organima u prisustvu saponizida upijanje lijekova kroz crijeva mnogo bre i potpunije. Djeluju i kao sastojci koji poveavaju koliinu sluzi u duniku i dunicima. ine sluz tenijom, ime potpomau njeno iskaljavanje. Stimuliraju bronhijalnu sekreciju. Domae su saponizidne biljke: sapunjaa, jaglac, divizma, ljubiica, sitnica, breza, preslica, zeji trn i druge. Mnoge saponinske biljke domae ivotinje ne pasu, a u sijenu ih jedu bez ikakvih tetnih posljedica. Vjerojatno su tome uzrok promjene koje u drogama nastaju prilikom suenja. Na nekim kontinentima upotrebljavaju te droge za ienje krvi te je pitanje saponina jo uvijek vrlo zanimljivo. Te se droge lako i dobro rastvaraju u vodi i alkoholu, naroito vrelom. Najee su bijele, ukaste ili mrke boje, bez mirisa. Vrlo su slatke ili veoma gorke. Pronaene su u nekih 400 biljaka, a od zastupljenih porodica vane su kod nas karanfili (Caryophyllaceae) i ljiljani (Liliaceae). Saponina uglavnom nema u porodicama biljaka s eterinim uljima niti kod biljaka s mnogo tanina.

osjea oporost i suhoa koe i sluznice. U sluaju opekotine, pomou njih se moe stvoriti jedna vrsta zatitnog filma. Koliinski su razliito zastupljeni u drogama. U hrastovoj kori prisutni su oko 10%, u korijenu petoprste oko 20%, a u raznim iarkama od 50-70% su tanini. Vane su porodice Rosaceae, Leguminosae, Myrtaceae, Rubiaceae Viegodinje zeljaste biljke sadre najvie tanina u podzemnim organima.

Tanini, eterina ulja, antibiotici (fitoncidi)


Tanini su tvari u drogi oporog okusa, sa svojstvom da unitavaju bjelanevine te kao takve tvari tave kou. Hrastova, cerova, jasenova, orahova i druge kore drvea i voa steu usta, oporog su okusa. Tanini iz mumula, divljih kruaka, jabuka i drugog divljeg voa vani su kao pomo kod proljeva i za bre zaraivanje rana, ujeda, za jaanje i slino. Koriste se i ruin cvijet, opore jabuke, mlada hrastova kora, korijen petoprste, koprivin list, nadzemni dijelovi pljuskavice, orahove ljuske, kora i list, iarke s hrasta, plodovi borovnice, kupine i maline, dunja, oskorua i razno drugo oporo bilje. Tanini neutraliziraju djelovanje otrova, taloei bjelanevine na oboljeloj i ozlijeenoj sluznici ili koi. Blokiraju razne klice iz crijevne sluzokoe. Taloe bjelanevine u sluzokoi usta pa se

U sastavu mirisnih biljaka pohranjeno je mirisno, najee slabo obojeno ili ukasto eterino ulje. Svojstvenog je mirisa i ljutog aromatinog okusa. Ta su ulja slabo topiva u vodi, a topiva su u alkoholu, masnim uljima i eteru. Droga najbogatija eterinim uljima jest cvijet karanfila, s oko 20% sadraja eterinog ulja. To ulje zastupljeno je i u biljci pljuskavici (kantarion), borovici, pelinu, majinoj duici, kamilici, metvici, lavandi, rui, bijelom boru, ubru i drugim biljkama. Mirisne biljke s hlapljivim sastojcima imaju mo unitavanja bakterija te je u tome njihovo veliko znaenje. Eterina ulja borova i drugog crnogorinog drvea, enjaka, luka daju takoer hlapljive sastojke koji djeluju antibakterijski. Te tvari zastupljene su kod biljaka cvjetnjaa i porodica: usnae (Lamiaceae) (Labiatae), rutvice (Rutaceae), lovori (Lauraceae), titarke (Apiaceae) (Umbelliferae), glavoike (Asteraceae) (Compositae) Gume iz porodica leptirnjaa (Fabaceae) (Leguminosae) vane su jer imaju zatitno djelovanje na eludac i crijeva. U svim biljnim vrstama, a posebno u kiselim plodovima i klicama, nalaze se vane organske kiseline, od limunske, vin-

ske i oksalne koja ublaava crijevne tegobe. Fermenti itarica mogu pospjeiti probavu ugljikohidrata. Vitamini su nuni za razvitak i odravanje organizma, a sadre ih ljekovite biljke. U biljnim su drogama i antibiotici i fitoncidi. Sposobni su unititi ili sprijeiti razvoj nekih vrsta mikroorganizama bez tete po organizam, a izmeu njih i antibiotika nema velike razlike. Fitoncidno djeluju eterina ulja, osobito u lukovima i nekim biljkama: dragoljubu, kravljaku, rosiki, vranjemilu Metode za izvlaenje materija iz droga ponekada su razliite ak i za istu tvar iz razliitih droga. Alkaloidi, glikozidi i saponini smatraju se otrovnim materijama. Celuloza, krob i eeri bez neke su naroite vanosti, a vrlo su rasprostranjeni u drogama. Naprotiv, vitamini i druge vane materije nalaze se samo u jednoj biljci ili u vrlo maloj grupi biljaka. Najidealnije bi bilo kada bi se uvijek mogle upotrebljavati svjee ljekovite biljke. Uloga fermenata velika je pri suenju jer se zbog njihovog utjecaja dogaaju velike promjene na tetu biljnih stanica dok su ive. Naroito su osjetljivi glikozidi i saponini. U ivoj, neozlijeenoj biljci, mnogi fermenti su u posebnim stanicama, a glikozidi u drugim. Kada se biljka ozlijedi, fermenti se dovedu u dodir s glikozidom i nastaje kemijska reakcija u kojoj sudjeluju molekule vode,

a promjene su vidljive. Veina saponskih biljaka, inae vrlo otrovnih dok su svjee, suenjem gubi svu ili skoro svu otrovnost, pa tako i ljekovitost. Zato se te vrste biljaka ee upotrebljavaju samo svjee. Svakako se mora provjeriti biljku i pomno je prouiti iz opisa, uz svaki podatak o njoj. Iz brojnih praktinih prirunika u kojima su opisane biljke, jasno je da li biljka sadri takve droge koje su jaeg ili slabijeg djelovanja. Jadranka Grini

31
svibanj-lipanj 2003