EINSTEIN PROTIV KANTA

Odgovor majci zgroenoj zbog lektire: Bajke su mrane i brutalne, ali i vane za odrastanje

U poznatim bajkama postoje dijelovi koji se odnose na kanibalizam i okrutnost - 'Kuhar ih je morao skuhati u soli, te ih je zla ena pojela mislei da jede Snjeguljiina plua i jetru'; 'Tad golubovi iskopae svakoj po jedno oko... Tad im golubovi iskopae i drugo oko'. Kako se postaviti prema njima i jesu li oni previe brutalni za djecu prvog razreda?
Na ova pitanja, kao i o metodolokoj obrati lektire za maliane, odgovorila nam je prefesorica Miroslava Vui, urednica knjievnosti u kolskoj knjizi. Izdavau knjige bajki brae Grimm obratili smo se povodom pisma nae itateljice koju su zgrozili gore citirani dijelovi. "U mnogim bajkama ima zastraujuih scena koje mogu uplaiti djecu, ali snagu da to podnesu prua im sretan zavretak u kojemu dobro uvijek biva nagraeno, a zlo kanjeno.

Bajke pripremaju djecu za raznovrsne ivotne situacije s kojima e se susretati tijekom odrastanja. Suoavanje s onim to ih plai, uz pomo roditelja i uitelja, vodi do demistifikacije izvora nelagode i, posljedino tome, gubitka straha", navodi ona. Veliku ulogu u tome procesu, navodi, ima metodiki obraena lektira u kojoj su bajke popraene poticajnim zadacima, pitanjima i uputama kojima je zadatak pripremiti uenika, a poesto i roditelje koji umjesto svoje djece itaju i piu lektiru, na itanje knjievnog teksta i voenja dnevnika itanja.

Ima onih koji bi bajke pisali iznova

Ako je pak rije o nasilju i surovosti koje iitavamo u bajkama, onda se i metodika obrada temelji na temi knjievnoga teksta iz sasvim jednostavnog razloga pribliiti knjievni tekst itatelju i objasniti kontekst u kojem je nastao, istie. "U pogovoru objavljenom u Bajkama brae Grimm, kao i u pogovorima koje prate Bajke i prie H. C. Andersena te Bakinim priama ili priama iz drevnih vremena Charlesa Peraulta, ukazujemo na upitne moralne vrijednosti nekih bajki, na nasilje i zastarjelo prikazivanje ena te dvojbe nekih pedagoga o tome je li mudro djeci itati te prie. Budui da u priama za djecu nalazimo nepotrebno nasilje i junake koji lau, varaju i kradu, kao i odreenu 'pedagogiju straha', pojedini znanstvenici smatraju kako je vrijeme da se neke bajke nanovo napiu kako bismo udovoljili pedagokim oekivanjima nae kulture", navodi ona.

Kant, Locke i Rousseau protiv, Einstein apsolutno za!

O nasilju u bajkama, nastavlja, postoje razliiti stavovi: filozofi Immanuel Kant, John Locke i Jean-Jacques Rousseau smatrali da su bajke neprikladno tivo za djecu.

Kopanje oiju

"No, ako traimo odgovor na pitanje treba li djeci itati bajke snaan poticaj prua nam Albert Einstein: 'Ako elite da vaa djeca budu inteligentna, itajte im bajke. Ako elite da budu jo inteligentnija, itajte im jo bajki. Kad preispitam sebe i svoj nain razmiljanja, dolazim do zakljuka da mi je talent za matanje znaio vie od bilo kakvog talenta za apstraktno, pozitivno razmiljanje'", citira. Kao to crtii i videoigrice za djecu i mlade, koji se uglavnom temelje na akciji, ubijanju i

svladavanju protivnika, nisu jedini izvori nasilja kojom su djeca okruena, tako treba znati da bajke nisu recepti za svakodnevni ivot, i na toj ih razini treba iitavati, istie. Odrasli takoer moraju uvijek znati da bajke nisu riznice viih istina i moralnih pouka, kako su moda zamiljali.

Kad je pravo vrijeme za priu o stvarnom hororu?

Smatra i da nikome od autora bajki nije bilo na pameti da potie kanibalizam u bajci o Snjeguljici i sedam patuljaka, ali i da bi bilo posve licemjerno skrivati injenicu o postojanju kanibalizma. "Koje je pravo vrijeme za prvo obavjeivanje o kanibalizmu? U estoj godini, dok se jo bore sa svladavanjem elementarne pismenosti? U esnaestoj, u dobi kada definiraju i istrauju vlastitu seksualnost? U dvadeset i estoj, kada veina njih postaje punopravni lan akademske zajednice? Ne znam, ali mislim da nije ni vano vrijeme ili njihova dob", navodi na tu temu. S druge strane, od najvee vanosti smatra nain na koji im se informacija servira, ali i da se kod djece odagnaju njihovi strahovi i dvojbe, "kako bi im batina civilizacije u kojoj su roeni (a bajke pripadaju toj civilizaciji) bila istodobno i korijenje i krila". to sadre knjige metodiki obraene za kolsku lektiru? - pogovor koji jednostavnim stilom, prilagoenim uenikoj recepciji i spoznajnim mogunostima, smjeta autora i njegovo djelo u kontekst hrvatske odnosno svjetske knjievnosti, donosei najvanije informacije o knjievnom razdoblju u kojemu je djelo nastalo, njegovu znaenju i utjecaju na daljnji razvoj knjievnosti -biljeku o piscu ili kronologiju ivota i rada autora kojom se uenik upoznaje sa ivotopisom autora - bibliografiju autora koja uenika upoznaje s autorovim cjelokupnim knjievnim opusom - izbor iz kritike literature o lektirnom djelu i autoru kojim se uenik obavjetava o ocjenama hrvatskih i svjetskih znanstvenika kojima je djelo popraeno u hrvatskoj i svjetskoj znanosti o knjievnosti - rjenik manje poznatih i nepoznatih rijei, pojmova i izraza koji ueniku olakavaju itanje i razumijevanje lektirnog djela

- rubnice na kojima su protumaeni nepoznati pojmovi i rijei - fusnote u kojima su dane vane obavijesti potrebne za kvalitetno itanje djela - ilustracije najpoznatijih hrvatskih slikara i ilustratora koje ueniku doaravaju atmosferu djela - crtee i dokumentarne fotografije kojima se uenik upoznaje s autorom djela, njegovim ivotom i vremenu u kojemu je ivio

A.B. 30.01.2013.